Business.hr broj 662 by Business.hr

DVORSKE IGRE NA ZAGREBAČKOJ BURZI

Nova šefica Burze otpušta glasnogovornika Karduma

Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, tvrde izvori sa ZSE-a, iskoristio je svoj utjecaj kako bi sa Zagrebačke burze maknuo pravnike Adnana Hafizadića i Andreja Galogažu, ali i glasnogovornika Željka Karduma i njegovu suprugu 8

ponedjeljak/utorak 21 i 22/6/2010

broj 662 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

OPREZ! VISOKI NAPON 4-5 Iako je Končar 2004. odabran kao najpovoljniji ponuđač za izradu novih generatora za HE Zakučac, posao stoji, a prvi čovjek Končara Darinko Bago upozorava da su sva ulaganja zamrla

Darinko Bago:

Dajte nam ugovoreni posao Leo Begović:

Preskupi ste Maletić reže plaće menadžera u HPB-u i očekuje dobit Uprava Hrvatske poštanske banke na čelu s Čedom Maletićem odlučila se na drugi krug rezanja plaća direktora, ali mjere štednje ovaj put uključuju i smanjenje broja menadžerskih ugovora, 6 rezanje broja direkcija sa 27 na 19 te drastično smanjenje korištenja službenih automobila

info&stav

indikator

2-3

Nova seljačka buna

Otvaranje Rusije Tijekom vikenda konačno je otvoreno predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Moskvi, koje bi trebalo biti vrijedan alat domaćim poduzetnicima koji u velikom ruskom tržištu vide svoju priliku za izvoz

Nakon nekoliko mjeseci mira ponovo kreću seljački prosvjedi - seljački vođe zbog neisplate dogovorenih poticaja iz 2008. za ovaj tjedan najavljuju nove blokade prometnica, i to u svim slavonskim županijama

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

kadA će hrvatska u eurozonu

Škreb je u pravu: euro će pre a pravila za ulazak će se post velimir šonje: Moramo pospremiti vlastito dvorište - dovesti fiskalnu politiku na održivu putanju i zaustaviti rast javnog duga Snimio s. ćetković

Odgovarajući na naš upit što misli o prognozi glavnog ekonomista PBZ-a Marka Škreba da će Hrvatska ući u eurozonu 2020., odnosno osam godina nakon što postane članicom EU, za razliku od nedavne izjave viceguvernera HNB-a Borisa Vujčića da bismo mogli uvesti euro do 2015., profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević na prvu loptu kratko kaže: "To je dobro. Što će nam euro?"

Preispitati ciljeve

Pojašnjava kako bi zapravo trebalo preispitati postavljene ciljeve jer je eurozona u turbulencijama i dvojbeno je što će s njome biti. "Stoga, što kasnije uđemo u eurozonu,

to bolje." Jakovčević dodaje kako "vlastitom monetarnom politikom možemo rješavati gospodarske probleme" I makroekonomist Velimir Šonje slaže se da "živimo u vremenu profiliranja novih trendova rasta i novog pisanja pravila monetarne unije". Vjeruje da će nova pravila biti gotova kad hrvatski ulazak u eurozonu postane aktualan, a ne bi ga iznenadilo da uvjeti ulaska budu stroži od sadašnjih, koji ionako postoje još samo na papiru. Šonje zato kaže da vjeruje samo da će euro preživjeti ovu krizu i da je euro naša sudbina.

Nema glume

"Međutim, mislim da u ovom trenutku ne možemo

UPRAVNO VIJEĆE ENERGETSKOG REGULATORA

Novi šefovi HERA-e: tri nisu iz struke, a četvrti Vlada je prošli četvrtak Saboru odaslala prijedlog za imenovanje novog Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) čije je članove prije manje od mjesec dana "nečasno" otpustila. Predloženo rješenje šokiralo je struku, zaprepaštenu činjenicom da među pet članova Upravnog vijeća HERA-e koje će već iduće godine samostalno krojiti cijene energena-

ta neće sjediti stručnjaci. Za predsjednika Upravnog vijeća predlaže se mr. sc. Danijel Žamboki, a za članove dipl. ing. Tomislav Jureković, dr. sc. Igor Sutlović te dipl. oec. Dunja Trakošćanec Jokić. Predsjednik Vijeća Danijel Žamboki je ekonomist, a u HERA-u dolazi s mjesta direktora Fonda za regionalni razvoj, kojim se proračunski novac prelijevao iz nacionalnog u lokalne proračune.

Iako je na čelu Fonda, HDZova vlast mu je tolerirala što je od 2005. godine predsjednik Nadzornog odbora privatne Karlovačke banke. U energetskoj djelatnosti Žamboki nema iskustva. Tomislav Jureković pak u HERA-u treba doći iz Croplina, Inine tvrtke kćeri koju Mađari namjeravaju prodati. Njegov dolazak u UV suprotan je Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti

koji propisuje da član Vijeća ne može biti imenovan iz energetskog subjekta na koji se primjenjuje zakon. Ista odredba stoji i u Statutu HERA-e kako bi se osigurala nezavisnost regulatora. Igor Sutlović je kemičar, profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva, diplomirao je na proizvodnji polietilena i nema iskustva rada na području energetske ili srodnih djelatnosti.

››

biser dana

brojka

Pojedini kandidati 'iz kuće', koji u dijelu svojih kompetencija imaju možda i veće formalne kvalifikacije ili su u programima imali za nijansu manji broj gramatičkih i sličnih pogrešaka, trenutačno imaju velikih problema sa svojim vlastitim ansamblima, pa bi njihov izbor značio dodatni raskol u HNK-u Split U protestnom pismu Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta Split protiv odluke ministra kulture Bože Biškupića o nepotvrđivanju Duška Mucala za novog intendanta splitskog HNK objašnjavaju zašto su unatoč boljim kandidatima iz kuće predložili Mucala

posto potpisa za pokretanje referenduma o izmjenama Zakona o radu prikupljeno je zaključno sa subotom, kazao je jučer sindikalist Ozren Matijašević. Ukupan broj potpisa objavljuje se u postotku svakog jutra zaključno s prethodnim danom.

uvodnik

eživjeti, Begović istjeruje stvari na čistac i gomila novac na računu trožiti glumiti da znamo odgovore na tehnička pitanja kao što su trenutak, uvjeti i tehnika ulaska u eurozonu. Moramo pažljivo pratiti što se događa u eurozoni i još pažljivije pospremiti vlastito dvorište - dovesti fiskalnu politiku na održivu putanju i zaustaviti rast javnog duga. Nakon toga ćemo razgovarati dalje." Savjetnik predsjednika Josipovića i član Savjeta HNB-a profesor Boris Cota kaže pak da nije stigao upoznati se sa Škrebovom argumentacijom, a kako je "Marko Škreb respektabilan stručnjak, i te kako upućen u eurozonu, trebalo bi analizirati njegove argumente kako bi se eventualno izrekao drukčiji stav". Zoran Daskalović

i 'nezakonit' Sličan slučaj je Dunja Trakošćanec Jokić, kći bivše HDZove saborske zastupnice, koju je u HERA-u na mjesto direktorice sektora za plin imenovao bivši predsjednik UV-a Tomo Galić, prethodno promijenivši statut kako bi omogućio njeno zapošljavanje. Ni ona nema iskustva u energetskim djelatnostima - u HERA-u je došla iz građevinskog poduzeća Radnik iz Križevaca. N. D.

››

Nina Domazet nina.domazet@business.hr

EP i Končar već dugo se natežu oko poslova vrijednih gotovo pola milijarde kuna, što je zaista više nego jak razlog da se istjera stvar na čistac. Darinko Bago poručuje Leu Begoviću da mu plati ugovorene poslove, na što mu Begović odvraća da ugovori ne postoje i da nema što platiti. HEP, naime, više nije zainteresiran za skupe generatore koje Končar nudi za revitalizaciju hidroelektrane Zakučac jer prosuđuje da za taj novac može dobiti bolji, a vjerojatno i jeftiniji proizvod. No, ako ugovori postoje, a čini se da je zaista tako, HEP će morati platiti Končaru i preuzeti naručeno, razvrgnuti ugovor i obeštetiti ga s ciljem buduće korektne suradnje ili se upustiti u sudsku bitku s neizvjesnim ishodom. To se barem tako radi u poslovnom svijetu. Druga je priča jesu li taj i drugi ugovori nepovoljni za HEP, jer Begović je očito odlučio izbjeći realizaciju većeg broja poslova koje je dogovorila bivša uprava na čelu s Ivanom Mravkom. To je sad već po-

sao policije i Uskoka, pa se tako svako malo netko iz HEPa preseli u istražni zatvor u Remetincu. Ono što treba zabrinjavati jest činjenica da elektroprivreda gomila novac na računu i ne investira ga već se koncentrira isključivo na smanjenje nelikvidnosti, što je dobro, ali nije dovoljno. Izostanak ulaganja u suprotnosti je s Kosoričnim planom gospodarskog oporavka, u kojem je elektroenergetski sektor jedan od ključnih za oporavak zemlje. Uz izostanak ulaganja u održavanje energetskih objekata, što je realnost već godinama, velik broj tvrtki itekako trpi, a tu Begović još nije ništa promijenio. Iz HEP-a najavljuju raspis natječaja za Plomin 3, za koji se

već sada po kuloarima priča da će ga najvjerojatnije graditi njemački RWE i da tu puno posla za domaće neće biti. Druga velika investicija bit će HE Ombla pokraj Dubrovnika, što bi trebala biti druga podzemna hidroelektrana na svijetu, a interes su već pokazali židovski investitori iz grupe Union D predvođeni Aaronom Frankelom, mužem Maje Brinar. Struka pak preporučuje da se što prije ide u revitalizaciju HE Zakučac i nekih manjih dotrajalih objekata koji vape za obnovom, a tu posla može naći i domaća pamet. Pri tome su nova, transparentna pravila poslovanja itekako nužna jer je HEP-ov imidž nepovratno narušen, a ključnim igračima treba vratiti nadu da će se okolnosti promijeniti.

Jedna od investicija jest HE Ombla pokraj Dubrovnika, što bi trebala biti druga podzemna hidroelektrana na svijetu, a interes su pokazali židovski investitori iz grupe Union D predvođeni Aaronom Frankelom, mužem Maje Brinar

tema 4-5

OBNOVA HE ZAKUČAC Iako je Končar 2004. odabran ka za HE Zakučac, posao stoji, a prvi čovjek Končara Darinko B

Končar: Ne date nam HEP: Sad nam treba ››

Situacija na tržištu opreme i materijala je drukčija, a dobili smo savjet Ureda za javnu nabavu da ne potpisujemo ugovor već da idemo na raspis novog natječaja Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a Snimio saša Ćetković

Končar je odabran kao najbolji ponuđač za isporuku dvaju generatora vrijednih 120 milijuna kuna, ali ugovor s njime nije potpisan, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, dodajući kako je došlo do velikog odstupanja od prvobitne narudžbe, odnosno da HEPu više ne odgovaraju oprema i tehnologija koje se nude. U Končaru pak kažu da im je HEP zaustavio realizaciju ugovorenih poslova vrijednih ukupno 474,5 milijuna kuna Uprava HEP-a na čelu s Leom Begovićem sve je izloženija kritikama elektroenergetskog sektora koji danonoćno kuka da investicije kasne ili stoje, a poslovanje tvrtke, čija se dobit u ovoj godini već popela do milijardu kuna, prije svega zbog dobre hidrološke godine, posve je zamrznuto. Donedavni HEP-ovi poslovni partneri računali su na realizaciju prethodno dogovorenih ili ugovorenih poslova, od čega već dugo nema ništa. Investicije je prvo stopirao Mravak, a Begović ih još nije pokrenuo, zbog čega je Hrvatska među državama koje uvoze najveće količine struje u Europi, oko 35 posto ukupne potrošnje. Prema vrijednosti dogovorenih poslova prednjači Končar, u kojem su očekivali an-

ao najpovoljniji ponuđač za izradu novih generatora Bago upozorava da su sva ulaganja zamrla

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

m ugovoreni posao a druga tehnologija

››

Kompletna elektroindustrija stoji, nismo mi jedini u problemima zbog činjenice da HEP ne investira Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara

gažman na revitalizaciji HE Zakučac i gradnji TE Sisak. "Kompletna elektroindustrija stoji, nismo mi jedini u problemima zbog činjenice da HEP ne investira. Samo s Končarom HEP ima otvorenih obveza u vrijednosti 625 milijuna kuna, od čega za 474,5 milijuna kuna imamo potpisane ugovore čija je realizacija zaustavljena", rekao nam je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago.

Dio već odrađen

Riječ je dobrim dijelom o radovima i opremi na revitalizaciji važne hidroelektrane Zakučac, za koju je Končar trebao isporučiti generatore.

Međutim, u HEP-u tvrde da ugovor uopće nije potpisan i da se zbog izmjena projekta uskoro raspisuje novi natječaj. Odluka o revitalizaciji Zakučca, 40 godina stare hidroelektrane snage 486 MW, donesena je prije čak pet godina, a tijekom 2007. posao je dodijeljen Končaru, Voithu i još nekim tvrtkama. Radovi na toj elektrani do danas nisu započeti. HEP je 2004. planirao trošak po svakom generatoru 49 milijuna kuna, no s Končarom je ugovoreno 60,3 milijuna kuna po generatoru. U Končaru kažu da su u međuvremenu u dogovoru s HEP-om već krenuli s nekim dogovorenim

foto tunjević/cropix

poslovima te je od navedenog iznosa od 60,3 milijuna kuna za jedan generator do sada realizirano i obračunato 36 milijuna kuna, a za drugi 17,5 milijuna. Oprema do danas nije isporučena ni ugrađena. Prije mjesec dana HEP i Končar pokušali su taj problem riješiti razgovorima, ali bez uspjeha, a Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, za Business.hr tvrdi da HEP nikakve ugovore s Končarom za isporuku generatora nije potpisao te da, ako ugovori postoje, neka ih Končar predoči. U HEP-u se trenutačno radi na novelaciji projekta revitalizacije HE Zakučac, što bi trebalo biti dovršeno u

srpnju, na temelju čega će se, kaže Begović, ići na nove natječaje. "Končar je odabran kao najbolji ponuđač, ali ugovor s njim nije potpisan. Došlo je do velikog odstupanja od prvobitne narudžbe i HEP-u više ne odgovara oprema i tehnologija koja se nudi. S revitalizacijom Zakučca se kasni, tehnologija se promijenila i situacija na tržištu opreme i materijala je drukčija. S obzirom na to da nije potpisan ugovor s Končarom, dobili smo savjet Ureda za javnu nabavu pri Ministarstvu gospodarstva da ne potpisujemo ugovor već da idemo na raspis novog natječaja", rekao je Begović i dodao da su isto mišljenje Ureda dobili i za neke druge tvrtke koje su svojedobno trebale raditi na HE Zakučac i još nekim projektima.

Riskiraju tužbu

Bago tvrdi da su ih svojedobno iz HEP-a nakon provedenog natječaja za HE Zakučac i odbijanja dviju žalbi obavijestili o dobivenom poslu te im poslali parafirani ugovor na potpis, što su u Končaru potpisali i vratili HEP-u. "U sudskoj praksi to se smatra potpisanim ugovorom. Znamo da su dobili mišljenje Ureda za javnu nabavu, ali uvjereni smo da ih nisu obavijestili da je ugovor potpisan. Do sada smo sve sporove rješavali na miran način, ali HEP se sada izlaže sudskim tužbama u ovom slučaju, što ne želimo jer bi to bio presedan. Ako ne žele raditi s nama, neka nam

to kažu i neka nas obeštete zbog odustajanja", rekao je Bago. Dodao je da ih HEP nije obavijestio o raskidu ugovora ni o odustajanju od posla, što drže neposlovnim. Iz krugova bliskih HEPu može se čuti da ondje Končar smatraju nekvalitetnim i preskupim te da nije u stanju isporučiti generatore veličine i snage koja je potrebna za Zakučac. Bago je to demantirao kazavši da je Končar prije 40 godina radio generatore za tu elektranu te da su u međuvremenu puno toga naučili. Končarova prodaja HEP-u u ovoj godini pala je 80 posto, a slično je s Dalekovodom, Elkom i drugim tvrtkama koje su vezane uz HEP. Bago kaže da im trenutačna situacija ne ugrožava poslovanje, ali da je situacija teška i da je moguće da će morati dijeliti otkaze. Na kritike da se u HEPu ne investira dovoljno Begović odvraća da takva razmišljanja nemaju temelja. "Radimo punom parom. Ove godine u planu imamo investirati 1,796 milijardi kuna, a već sada je angažirano 63 posto ili 1,133 milijarde kuna", kaže on. Krajem ove i početkom iduće godine ići će se na raspis natječaja za gradnju HE Ombla, za što je dokumentacija dovršena, i gradnju Plomina 3, za što je gotovo 85 posto potrebne dokumentacije. Računa se da će gradnja oba objekta započeti šest mjeseci nakon izbora izvođača. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

tema 6-7

SVAKOME PO UČINKU Nove mjere štednje trebale bi ubrza Hrvatske poštanske banke koja bi, kako doznajemo, u prvoj pol ostvariti 150 milijuna kuna operativne dobiti

Maletić reže plaće me u HPB-u i očekuje dob Uprava Hrvatske poštanske banke na čelu s Čedom Maletićem odlučila se na drugi krug rezanja plaća direktora, ali mjere štednje ovaj put uključuju i smanjenje broja menadžerskih ugovora, rezanje broja direkcija sa 27 na 19 te drastično smanjenje korištenja službenih automobila Devet mjeseci nakon dolaska na čelo Hrvatske poštanske banke nova Uprava na čelu s Čedom Maletićem provodi oštre rezove u donedavno problematičnoj državnoj banci, doznaje Business.hr od izvora iz banke.

Tako je Uprava, koja je nakon dolaska u HPB već smanjila menadžerske plaće, ponovno odlučila srezati plaće, ali i broj menadžerskih ugovora. Kako tvrdi dobro upućeni izvor iz banke koji je želio ostati anoniman, nove plaće

su prilagodili uvjetima rada, složenosti poslova i na kraju, gotovo najvažnije, ostvarenim rezultatima. U praksi to znači da će od postojećih 27 raznih direkcija, sektora i ureda koji su bili podređeni Upravi ostati samo njih 19, što je smanjenje za trećinu.

Ukidanje povlastica

ČEDO MALETIĆ, spredsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, gdje, kako doznajemo, za neke od plasmana za koje su prošle jeseni računali da su sigurni i zdravi sada nisu uvjereni da će ih moći naplatiti Snimio saša Ćetković

Osim toga, smanjen je i broj menadžerskih ugovora, i to tako da niz voditelja ureda i direktora sektora koji će na svojim pozicijama ostati nakon reorganizacije više

neće imati menadžerske ugovore. Ukidaju se i druge povlastice, poput korištenja automobila tvrtke. Kako tvrdi visoki izvor Business.hr-a iz banke, nema smisla da direktori sektora imaju pravo na korištenje automobila tvrtke. Umjesto da se automobili prodaju ili vraćaju leasing društvu, zaposlenicima koji su ih dosad koristili ponuđena je mogućnost da leasing službenih automobila preuzmu na sebe. Automobili koji tako neće biti preuzeti, bit

će uključeni u redovnu flotu banke i korišteni za druge namjene pa će se smanjiti troškovi rent-a-cara. Osim reorganizacije u kojoj će biti i manjih otpuštanja, u banci do daljnjega neće biti novih zapošljavanja, već će se koristiti postojeći resursi.

Rizični plasmani

Kako doznajemo, Uprava za prvo polugodište očekuje za razliku od prošlogodišnjeg operativnoga gubitka - ostvariti operativnu dobit veću od 150 milijuna kuna.

ati oporavak lovici godine trebala

enadžera bit BORBA ZA KLIJENATE

Niže kamate za male tvrtke Hrvatska poštanska banka priprema se i na snižavanje kamatnih stopa za kredite malim i srednjim tvrtkama, ali o stopama još nisu željeli govoriti. Nova kampanja za štednju, koja je u medijima počela prije nekoliko

dana, dio je šire kampanje, u kojoj će banka ponovno početi aktivno kontaktirati s dosadašnjim, ali i novim klijentima koje žele privući. Tijekom ljeta bit će uveden i novi informatički sustav.

No, u vezi s neto rezultatima još nisu sigurni, jer je moguće da će zbog rizičnih kredita na datum 30. lipnja ove godine morati rezervirati određeni dio ostvarene zarade. Kako kažu u banci, za neke od plasmana za koje sada nisu sigurni hoće li biti naplativi računali su prošle jeseni da su sigurni i zdravi. "Najteže će biti promije-

niti mentalitet zaposlenika koji misle da su klijenti tu radi njih, a ne obratno. Moramo biti svjesni toga da je bankarski sektor najkonkurentniji, a mi želimo postati uspješna poslovna banka koja posluje isključivo po komercijalnim načelima", zaključio je izvor Business.hr-a. Josip Jagić Darko Baniček

brojka

sektora ostat će nakon rezanja

OGLAS

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

KOSOR U MOSKVI

HGK u sjeni Družbe Adrije Zagreb. Izjava premijerke Jadranke Kosor u Moskvi, nakon sastanka s ruskim premijerom Vladimirom Putinom, da su uklonjene sve ekološke prepreke koje su godinama kočile projekt Družba Adria, što otvara i vrata skorom potpisivanju tog sporazuma, odmah su izazvale kontrareakcije u zemlji. Posebno zbog toga što je upravo premijerka tije-

kom predsjedničke kampanje 2004. bila velika protivnica projekta, na što su prvi priopćenjima tijekom vikenda podsjetili politička stranka Zelena lista i Franjevački svjetovni red. Oni upozoravaju da projekt, kojim bi Rusija u Omišlju dobila izvoznu luku za svoju naftu, za Hrvatsku nema ni ekonomske ni ekološke opravdanosti. A Kosorica mijenja stav jer zauzvrat očekuje da Rusi u plinovod Južni tok uključe i Hrvatsku. Kosor je u Moskvi kazala da će zakon o potvrdi sporazuma o Južnom toku ovih dana

biti ratificiran te da bi Plinacro i Gazprom do kraja godine mogli završiti studiju isplativosti tog projekta. Premijerka je u Moskvi, u subotu, službeno otvorila i predstavništvo HGK, kojem se već obratilo više od stotinjak tvrtki zainteresiranih za širenje posla na rusko tržište. Predstavništvo će između ostalog služiti za prikupljanje kontakata i stvaranje baze podataka partnera u Rusiji, izradu izvješća o kretanjima u Rusiji i kao pomoć u registraciji predstavništava i tvrtki te pribavljanju potrebnih dozvola. M. G.

JADRANKA KOSOR u Moskvi je službeno otvorila predstavništvo Hrvatske gospodarske komore� arhiva business.hr

Jedanaest banaka dalo Todoriću kredit sređivanje bilance Ovo je drugo zaduženje u posljednjih pola godine koje se koristi za refinanciranje kratkoročnih dugova. Koncern je na kraju prošle godine izdao obveznice u vrijednosti 400 milijuna eura Ivica Todorić, predsjednik Uprave i vlasnik koncerna Agrokor, uspješno restrukturira bilancu najveće hrvatske kompanije Snimio hrvoje dominić

Čak pet tvrtki iz sastava Agrokora bit će jamci tom koncernu za sindicirani kredit od 320 milijuna eura, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Riječ je o Jamnici, PIK Vrbovcu, Zvijezdi, Ledu i Konzumu koje su svaka posebno dostavile Zagrebačkoj burzi obavijest istog sadržaja u kojoj kažu da će Agrokoru biti jamci u sindiciranom kreditu. Iz Agrokora su objavili da je kredit odobren s rokom povrata pet godina od dana povlačenja novca. Kredit je odobrilo 11 banaka, a riječ je o BNP Paribasu, Zagrebačkoj banci, UniCreditu Bank Austria, Erste Group Banku, Privrednoj banci Zagreb, Société Générale - Splitskoj banci, Raiffeisen Zentralbanku Österreich, Raiffeisenbanku Austria, OTP banci, Commerzbanku i Hypo Alpe-Adria banci. "Novac će se koristiti isključivo za refinanciranje financijskih obveza Agrokora, što će rezulti-

rati dodatnim poboljšanjem ukupne financijske pozicije Koncerna uz zadržavanje zaduženosti na istoj razini", kazali su u Agrokoru.

Gdje su investicije?

Prema nedavno objavljenim podacima danske Jyske Bank, dug Agrokora na kraju prošle godine iznosio je oko 9 milijardi kuna, a trećina tog iznosa odnosila se na kratkoročni dug. U Agrokoru tvrde da je ovim kreditom u potpunosti završeno restrukturiranje bilance. "U nepunih godinu dana Agrokor je uspješno refinancirao oko milijardu eura svojih financijskih obveza pa je tako dugoročni dio dostigao željenu razinu od 80 posto ukupnih financijskih obveza Koncerna. Agrokor se tako i tim poslovnim parametrom, odnosno strukturom svoje bilance, svrstao uz bok vodećim svjetskim kompanijama", naveli su iz Agrokora. U pitanju je drugo zaduženje u posljednjih pola godine koje se koristi za refi-

nanciranje kratkoročnih dugova. Koncern u vlasništvu Ivice Todorića na kraju prošle godine izdao je obveznice u vrijednosti 400 milijuna eura. Tada je Uprava bila prilično euforična i zadovoljna prodajom obveznica pa je bilo naglašeno da će 150 miljuna eura ostati Agrokoru za nove investicije.

Izlazak na burzu

Već se dulje kao jedan od razloga čišćenja bilance navodi izlazak Agrokora kao cjeline na burzu. Tu mogućnost najavljivali su prije, ali je kriza očito usporila planove. Osim toga, čišća bilanca olakšat će Agrokoru buduća vanjska zaduživanja. Sada će trebati pričekati neko vrijeme kako bi se napokon doznalo je li Todorić uspio u najavljenom agresivnijem širenju u Rusiju, jer će mu vjerojatno trebati novo zaduženje kako bi nastavio investirati na istok, a čišća bilanca daje mu više prostora za daljnja osvajanja. A. P.

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

SPORAZUM

nih službenika i namještenika Hrvatske. Prema sporazumu, ove godine državni službenici neće dobiti božićnice već će se ta sredstva preusmjeriti za pomoć nezaposlenima, no ostaje odredba o isplati regresa od 1250 kuna i dara za djecu od 400 kuna. Također je riješeno pitanje naknade troškova za prijevoz. Dogovoreno je zajedničko sudjelovanje u izradi Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

Državne službe bez božićnica Zagreb. Vlada i većina sindikata državnih službi potpisali su u petak sporazum kojim se sindikati odriču božićnice za ovu godinu, ali osiguravaju isplatu regresa i dara za djecu. Premijerka Jadranka Kosor potpisala je u Banskim dvorima sporazum s članovima pregovaračkog odbora sindikata državnih službi, osim predstavnika Sindikata držav-

HOTO GRUPA

Prekinuta blokada Varšavske Zagreb. Blokada radova Hoto grupe u Varšavskoj u petak je obustavljena, prosvjednici su uklonili improvizirane šatore u kojima su danonoćno dežurali proteklih mjesec dana i najavili novu fazu kampanje usmjerenu prema institucijama koje bi trebale "pravno raščistiti tu stvar do kraja".

Državno odvjetništvo i ekspertni tim Ministarstva kulture potvrdili su da je suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koja je bila potrebna za izmjene GUP-a, a kojima je omogućena povećana gradnja u bloku i rampa u Varšavskoj, bila netočna i nezakonita, rekao je Tomislav Tomašević iz Zelene akcije na konferenciji za novinare. "Sada je jasno da upravo mi štitimo pravnu državu, a ne investitor", ustvrdio je Tomašević. H

Ivana Šoljan: Turisti n dolaziti ako ih strpam TURISTIČKE ZONE Samo na Jadranu planirana je gradnja čak 700 turističkih zona, ali ni jedna nije realizirana. One ne smiju biti ograničene na turizam nego moraju biti pametno integrirane u lokalni život, jer će samo u dodiru s mještanima gosti moći ocijeniti kvalitetu destinacije nije dogodilo. Organizator splitskog skupa bio je Građevinsko-arhitektonski fakultet Splitskog sveučilišta i portal pogledaj.to.

Bauci kruže Hrvatskom

Ivana Šoljan, izvršna direktorica Jupiter Adrije

Jedini način da se turističke zone u Hrvatskoj - samo na Jadranu planirano ih je čak 700, a nijedna nije realizirana - dovedu u funkciju jest da se ne ograniče na turizam nego da budu pametno integrirane u lokalni život. Same od sebe pretvorile bi se u torove za turiste koji ne bi imali nikakvu interakciju s lokalnom zajednicom.

Snimio hrvoje knez

Na taj način je cijeli niz uglednih arhitekata, urbanista, ekonomista, državnih regulatora i investitora - sudionika arhitektonskog skupa Split Talks - procijenio šanse da Hrvatska napokon počne realizirati zone koje svaka lokalna vlast na Jadranu (ne)opravdano drži ključem vlastitog razvoja, a da se dosad zapravo ništa

Izvršna direktorica Jupiter Adrije Ivana Šoljan, čija je tvrtka s partnerima trenutačno jedan od najvećih investitora u turizmu, smatra da je prema dosadašnjim konceptima, ali i većem dijelu strateških promišljanja, apsolutno nemoguće očekivati da bilo koja zona, ili neka druga vrsta turističke investicije, može biti profitabilna radeći dva mjeseca godišnje. Osim toga, kaže ona, bilo kakvo razmišljanje o profitabilnom turizmu često se sudara s nekoliko bauka koji kruže Hrvatskom. "Prvi je da se turiste želi staviti u obore, gotovo u geta, umjesto pre-

plitanja s lokalnim životom. Drugi je bauk od potrebe za zapošljavanjem stranih radnika, a ne vidim zašto se naših 300.000 nezaposlenih ne bi moglo prekvalificirati. Treći je bauk stranih investitora koji navodno samo žele uzeti takve zone, urediti ih, rasprodati i onda pobjeći izvan zemlje", kaže Šoljan. Velik dio tih teza povezan je i sa skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, jer će se Hrvatska suočiti sa 400 milijuna ljudi koji će imati ista prava kao i domaći ljudi, smatra Vedran Mimica s rotterdamskog Berlage Institutea. "Nemojmo zaboraviti da nam Europska unija donosi i situacije poput onih u Španjolskoj, gdje je demokratskim instrumentima moguće da gradonačelnik Ibize postane Nijemac jer tamo većinu stanovnika čine Ni-

jemci", kaže Mimica. Arhitekt Saša Randić smatra da treba revidirati prostorne strategije te da se turističke i stambene zone moraju više prožimati, odnosno brisati razliku između turizma i stanovanja. Ne treba razvijati turizam, nego društvo i gospodarstvo, a turizam će se onda razviti kao dio toga procesa.

Strateška djelatnost

"Smiješno je govoriti da je turizam hrvatska strateška djelatnost jer je riječ o nisko akumulativnoj djelatnosti u kojoj su plaće vrlo male, a najbolje su plaćeni konobari. Turizam je tradicionalna djelatnost koja nam treba, ali je treba i kontrolirati jer bi prepuštanje cijele inicijative odnosu države, odnosno lokalnih vlasti i investitora, dovelo do preizgrađenosti i nereda", smatra Saša Polja-

ULAGAnja

HNK SPLIT

EURO 5

Dojavite HUP-u stopirane projekte

Biškupić odbio Mucala

Do 70.000 kn potpora malim prijevoznicima

Split. Hrvatska udruga poslodavaca Dalmacije pozvala je sve poduzetnike i investitore čiji su projekti zaustavljeni ili su u realizaciji naišli na različite administrativne prepreke da ih o tome izvijeste. Traže se samo podaci o projektima koji imaju osiguranu financijsku konstrukciju i koji imaju čisto vlasništvo. H

Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Dalmacija Snimio hrvoje dominić

Zagreb. Ministar kulture Božo Biškupić nije potvrdio Duška Mucala na mjesto intendanta HNK Split, jer "njegov prijedlog programa pokazuje nedostatak znanja i iskustva u poznavanju funkcioniranja kazališta, umjetnički i organizacijski", priopćilo je Ministarstvo kulture. Splitski gradonačelnik Željko Kerum je najavio tužbu Upravnom sudu. H

Zagreb. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture raspisao je natječaj za autoprijevoznike radi sufinanciranja kupnje ekološki prihvatljivijih teretnih vozila i autobusa standarda euro 5. Rok za podnošenje ponuda je 30 dana, priopćeno je

iz Fonda, a ukupna predviđena sredstva iznose 35 milijuna kuna. Do 70 tisuća kuna po vozilu dodjeljivat će se malim i srednjim poduzetnicima, a do 50 tisuća kuna po vozilu velikim poduzetnicima koji su do dana podnošenja ponude nabavili vozilo standarda euro 5 i izvršili zamjenu svog starog, ekološki neprihvatljivog vozila (standarda euro 0, euro 1, euro 2 ili euro 3). Svaki prijevoznik može podnijeti zahtjev za dodjelu sredstava za najviše pet vozila. H

u tjedan dana porazio nam neće Blagaić ministricu Matulović Dropulić mo u geta VIŠE NEMA PREPREKA 'HRVATSKOM SNU'

nec Borić, znanstvena suradnica Instituta Ivo Pilar. Veliki je problem i regulativa koju propisuje država u sudaru s lokalnim ambicijama, a tu se može navesti primjer trenutačnog sukoba Vicenca Blagaića s državom zbog investicije zvane Hrvatski san pokraj Slanoga na dubrovačkom primorju. Naime, kako kaže Ivana Šoljan, lokalne vlasti smatraju da bi investitori trebali doći i napraviti kompletnu infrastrukturu i samo ih

zanima koliko će novca stići ove godine. "Nije stvar u tome da oni ne bi željeli više, nego u tome što su nedovoljno educirani da bi shvatili što zapravo žele", smatra Šoljan. Posljedica je svega, kako je kao primjer naveo Vedran Mimica, situacija u kojoj se pojave različiti "razigrani" investitori koji na mjestu nekadašnje tvornice Dalmacija u Dugom Ratu žele napraviti "novi Omiš". B.hr

antiPROPAGANDA

Moto 'Mediteran kakav je nekad bio' nije dobar

foto paunović/cropix

"Europska unija je nedavno donijela deklaraciju o ljudskom pravu na turizam, pa ne možemo očekivati da će se tolerirati otpor prema naseljavanju stranaca, ali i koncept po kojem je - kao u slučaju projekata Vicenca Blagaića - nešto zamišljeno samo za neke, a ne za sve, odnosno da se gradi sa željom da negdje dolaze samo bogataši. Tada ni bogati neće doći, kaže Mimica, dodajući da se promovirati naš turizam ne može krilaticom "Mediteran kakav je nekad bio", jer time govorimo da nam gosti trebaju doći jer smo nerazvijeni, smatra Mimica.

Vicenco Blagaić je u dogovoru s lokalnim vlastima uspio dobiti ono što mu je 'uskratila' ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić - odobreno mu je 40 hektara za njegov projekt 'Hrvatski san', za koji tvrdi da investitori samo čekaju da ih pozove

Nešto više od tjedan dana trebalo je Vicencu Blagaiću, vlasniku Profectus grupe, zahvaljujući podršci lokalaca koji su iznašli rješenje za povećanje njegove zone u prostornom planu na kojoj je planirana realizacija projekta "Hrvatski san", da pobijedi ministricu graditeljstva Marinu Matulović Dropulić. Nakon što je ministrica odbila prostorni plan koji je Ministarstvu poslao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i time od Blagaićeve zone "oduzela" 15 hektara zemljišta, odlučeno je da će se unutar općine Dubrovačko primorje dvije turističke zone Rat i Budim smanjiti svaka za po pet hektara, kako bi Blagaićeva zona na odobrenih 30 dobila još deset hektara a da pritom ukupni broj hektara u županiji namijenjenih turističkim zonama po nalogu ministrice Matulović Dropulić ostane isti.

Uzeli drugim zonama

Ostalo je samo nejasno je li Blagaić uspio istjerati svoje unatoč vrlo teškim i grubim

Vicenco Blagaić, vlasnik Profectus grupe Snimio saša ćetković

riječima na račun ministrice koje je izgovorio protekli tjedan ili pak zahvaljujući njima. A lokalci su naizgled našli savršeno rješenje - kako objašnjavaju Blagaić i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, time nisu zakinuti drugi investitori jer su smanjene turističke zone u vlasništvu općine, koja se pak s državom spori oko vlasništva, tako da se tamo vjerojatno još dugo neće moći graditi.

'Lisica u kokošinjcu'

Za projekt "Hrvatski san" splitski investitor, kaže, ima podršku općine, koja je sama predložila tu supstituciju. Nedavno je naime nakon duge javne rasprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prihvaćeno da se projekt gradi na površini od 45 hektara, ali ga je ministrica graditeljstva "skresala" na 30 hektara, što je izazvalo burnu reakciju investitora.

Blagaić je tvrdio da je projekt na 30 hektara neisplativ i optužio ministricu da osobno naređuje prekrajanje turističkih zona kako bi zaštitila interese projekta svog prijatelja Petra Đukana. Kako je ministrica na čelu ureda za uklanjanje prepreka za ulaganje, kazao je da je to kao da lisica čuva kokošinjac. Cijeli projekt trebaju financirati banke i nekretninski fondovi, za koje, tvrdi Blagaić, pripravne ima već brojne domaće i strane ulagače jer projekt posljednje dvije godine intenzivno predstavlja na sajmovima nekretnina. Otkupljen je i najveći dio zemljišta, ukupno oko 200 hektara, od čega je dio plaćen, a dio zakaparen ili pod ugovorom, kaže Blagaić. Osim površine na kojoj bi se gradili hoteli, vile i drugi sadržaji s ukupno 3500 ležajeva, projekt uključuje i golf-igralište, marinu, mali aerodrom, ali i nasade maslina.

Maja Grbić

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

IZVOZ

APIU: Kinezi nude besplatni show room Zagreb. "Na osnovi prvih informacija koje smo dobili na sajmu u Ningbou, hrana, piće i farmaceutski proizvodi imaju najveće šanse za pronalazak mjesta na kineskom tržištu", rekao je ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Sani Ljubunčić na konferenciji za novinare održanoj u petak u Zagrebu, na kojoj su se osim

predstavnika agencije okupili predstavnici kompanija koji su svoje proizvode predstavljali na sajmu. Puni dojmova, svi se slažu u jednom: kinesko tržište je nevjerojatna prilika za hrvatske gospodarstvenike. No da bi se poslovi i realizirali, potrebni su kontinuirana prisutnost i kontakt s potencijalnim kineskim partnerima. Šansu za to pružili su nam sami Kinezi nudeći besplatan izložbeno-prodajni prostor u Ningbou, gdje bi se mogli kupovati proizvodi iz Hrvat-

ske. Nešto slično priprema se i u Pekingu. "Hrvatska ima tri mjeseca da prihvati ponudu. Ako to ne učinimo, naše mjesto zauzet će drugi", upozorava Ljubunčić. Izložbeno-prodajne prostore već su zakupili proizvođači iz Italije, Novog Zelanda i Mađarske. "Hrvatske tvrtke dobro su se pripremile za nastup na sajmu, ali nije dovoljni pojaviti se jednom nego biti konstantno prisutan jer je to tržište za koje se bori cijeli svijet", zaključila je Božica Lapić iz APIU-a. B. S.

SANI LJUBUNČIĆ, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Snimio s. Ćetković

'Ne plate robu pa se tuž da im više ne isporučuje MUKE S KONKURENTIMA U TDR-u tvrde da više ne zlorabe monopolistički položaj i s distributerima ne potpisuju ugovore koje im je zabranila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, no žale se da im sada konkurencija podvaljuje i koristi trgovce da prijavljuju TDR Agenciji iako za to nemaju temelja "Hrvatsko tržište je u padu, ali sam uvjeren da će Tvornica duhana Rovinj i za desetak godina biti vodeći igrač na tržištu", rekao nam je u petak na druženju s novinarima Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a. Sa 81 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj, TDR ima prevladavajući utjecaj, a zbog toga, uvjeren je Tomašković, za njih vrijede i drukčija pravila u odnosu na konkurenciju. "Zbog toga što smo mi sudionik na tržištu sa značajnim udjelom nama nisu dopušteni neki potezi koji su dopušteni konkurenciji", pojadao se Tomašković. Na pitanje je li TDR nakon 2006. godine, kada je AZTN utvrdio da je zlorabio monopolistički položaj od 1999. do 2003., prestao sklapati ugovore koji su narušavali tržišno natjecanje i u kojima je TDR kažnjavao distributere ako ne bi ispunili visoke udjele koje je unaprijed po-

stavljala rovinjska kompanija Tomašković odlučno tvrdi da se s tom praksom prestalo onog trena kad je Agencija donijela rješenje i sugerirala ukidanje te prakse. "Čini se da postoji zakulisna borba naše konkurencije preko trgovaca. Pa nas se onda prijavljuje AZTN-u, kao što je to učinio Lex Fori iz Vinkovaca, da im ne isporučujemo robu, a ne isporučujemo je zato što je oni ne plaćaju, a ne zbog konkurencije", kaže Tomašković.

Ove godine pad 8 posto

Konkurentski Philip Morris uzeo je TDR-u u protekloj godini dio tržišta u najjeftinijem segmentu koji je ukupno gledajući porastao zbog krize. TDR će pad od sedam posto na domaćem tržištu koji je zabilježen prošle godine, a i ove bi godine mogao pasti osam posto, pokušati nadoknaditi na istočnim trži-

brojka

posto tržišta u Hrvatskoj drži TDR

štima. "Ukupno u svijetu potrošnja duhanskih proizvoda raste, ali u nerazvijenim zemljama, dok se u razvijenim zemljama s rastom standarda smanjuje i potrošnja. Iransko tržište, na kojem bi tvornica trebala krenuti s proizvodnjom krajem sljedeće godine, deset je puta veće od hrvatskog. Cijela regija je pak tri puta veće tržište od iranskog, a naš je cilj u prvih pet godina dostići nekoliko postotaka. Na tako velikom tržištu, na kojem konkuriramo globalnim igračima, nekoliko će postotaka biti velik uspjeh",

DAVOR TOMAŠKOVIĆ, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj Snimio hrvoje knez

objašnjava Tomašković. Na tvrdnje konkurentskih proizvođača iz Srbije da ne mogu ući na hrvatsko tržište Tomašković kaže kako "ni jedna cigareta koju konkurencija prodaje u Hrvatskoj ne dolazi iz tvornica u Srbiji, što je dokaz da njihove tvrdnje ne stoje". Iako je riječ o izrazito koncentriranoj industriji u kojoj svega nekoliko globalnih igrača drži cijelo tržište, Tomašković ne očekuje da će TDR biti meta za akviziciju. "Jedini razlog zašto bi netko od globalnih igrača mogao pokazati interes za kupnju TDR-a je želja za kontrolom tržišta, no koliko znam nema nikakvih razgovora o tome niti se u Adrisu

o tome razmišlja", dodaje. Prošle je godine zbog poreznih opterećenja maloprodajna cijena cigareta u Hrvatskoj porasla 20 posto, zbog čega je veličina legalnog tržišta smanjena sedam posto.

Novi rast trošarina

Najveći pad u regiji zabilježen je u Makedoniji, veći od 10 posto, zbog zakonske ob-

brojka

posto trošak je cigareta u kućnom budžetu u Hrvatskoj

PRIVATIZACIJA

STATISTIKA

FINANCIJE I PRAVO

POPIS ŠTETA

'A-tec prepisao plan za 3. maj'

Promet industrije pao 8,9 posto

Effectus upisuje studente

Rijeka. Predsjednica Radničkog vijeća brodogradilišta 3. maj Nada Jelinić-Starčević na konferenciji za novinare u petak je optužila ponuditelja za privatizaciju brodogradilišta Mirka Kovatsa, vlasnika tvrtke A-tec, da je svoj program preustroja brodogradilišta u potpunosti prepisao iz programa preustroja 3. maja iz 2008. godine. H

Zagreb. Ukupan promet hrvatske industrije u travnju bio je manji 8,9 posto u usporedbi s travnjem lani, no nove narudžbe u industriji povećane su 11,1 posto, pokazuju podaci DZS-a. Ukupni desezonirani promet industrije u travnju u odnosu na ožujak porastao je 1,6 posto, pri čemu je na domaćem tržištu pao 1,2 posto, a na stranom je porastao 1,3 posto. H

Zagreb. Visoko učilište Effectus upisuje prvu generaciju studenata - njih 120 će upisati stručni studij financija i prava, a 30 njih specijalistički diplomski studij Menadžment financija. Na stručnom studiju učit će se o trgovačkom, građanskom i financijskom pravu, a specijalistički daje kompetencije za upravljanje poslovnim sustavima, kazao je dekan Ivan Idžojtić. B.hr

Elementarna nepogoda u Daruvaru Bjelovar. Miroslav Čačija, bjelovarsko-bilogorski župan, proglasio je elementarnu nepogodu za područje Daruvara i Grubišnog Polja te Đulovca. Područja tih jedinica lokalne samouprave 16. lipnja pogođena su olujnim nevremenom praćenim tučom. Nevrijeme je uzrokovalo velike štete, a oštećeni su mnogi stambeni i gospodarski objekti. H

brojka

34,6 posto svih noćenja u Hrvatskoj odnosi se na kampove, po čemu je Hrvatska jedna od vodećih zemalja u Europi. U EU prosjek je 15 posto

že Novi Zeland diže svjetske cijene mlijeka, u Hrvatskoj pad 17% emo' JEFTINIJE MESO, SKUPLJE ŽITARICE

brojke

30 25

milijuna eura vrijedna je investicija u Iranu

posto tržišta u jugoistočnoj Europi drži TDR

veze slikovnih upozorenja o štetnosti pušenja. Međutim, unatoč rastu cijene od 25 posto, u BiH je došlo do minimalnog pada tržišta od samo jedan posto jer se dobar dio hrvatskih potrošača opskrbljuje iz BiH zbog niže cijene. U idućem razdoblju očekuje se daljnji rast trošarina, ali ključna je pritom dinamika povećanja, ističe Tomašković. Nova smjernica EU zahtijeva da do 2014. godine trošarine dostignu razinu od 90 eura na tisuću komada, no ako dođe do naglog rasta cijene, smanjit će se veličina legalnog tržišta, dok će ilegalno porasti. Romana Dugandžija

Dok mliječni proizvodi na svjetskom tržištu poskupljuju, i to zbog potresa vodećeg svjetskog izvoznika Novog Zelanda, u Hrvatskoj je mlijeko u prvom kvartalu pojeftinilo oko 17 posto. Domaće cijene mesa i žitarica također bilježe trend suprotan onome na svjetskom tržištu

Na svjetskom tržištu od početka godine drastično je pala cijena šećera, cijene žitarica su u laganom padu, mliječni proizvodi poskupljuju, a lagano rastu cijene mesa i biljnih ulja. Kad se promatraju zbirno, cijene hrane padaju. Prosječan indeks cijena hrane Agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) pri UN-u u svibnju je iznosio 164 boda, što je deset bodova manje u odnosu na prosječan indeks u siječnju ove godine i znatno ispod rekordnih 214 bodova dosegnutih u proljeće 2008. godine. "Snažan rast cijena hrane u prošle dvije godine potaknuo je uzgoj i proizvodnju cijelog niza kultura, što je dovelo do obnove zaliha i njihove veće iskorištenosti, a takav bi se trend trebao nastaviti i sljedećih godina", stoji u izvješću FAO-a.

Prosječan pad

Kretanja cijena hrane u Hrvatskoj u prvom kvartalu ove godine upućuje na nešto drukčije trendove od onih na svjetskom tržištu. Kao što

prosječan indeks cijena hrane FAO-a upućuje na lagani pad, tako i podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom kvartalu ove godine niže osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dok su u svijetu cijene žitarica lagano padale, barem do svibnja, u Hrvatskoj su u prva tri mjeseca one povećane osam posto. Meso i mliječni proizvodi na svjetskom tržištu poskupljuju, a u Hrvatskoj je mlijeko u prvom kvartalu ove godine pojeftinilo oko 17 posto, perad 1,1 posto, svinje 17,8 posto, a goveda 11,5 posto. Maslinovo ulje je poskupjelo 30,2 posto, što je u skladu sa svjetskim trendom rasta cijena biljnih ulja. Prema objašnjenju direktora Croatiastočara Branka Bobetića, mliječni proizvodi su na svjetskom tržištu poskupjeli zbog rasta otkupnih cijena mlijeka u zemljama koje su najveći svjetski izvoznici Novi Zeland i SAD.

Posljedice poplave

"Pratimo otkupne cijene mlijeka u Europi, koja pak prati svoje svjetske konkurente, Novi Zeland i Ameriku. Novi Zeland na treća tržišta izvozi mlijeka koliko i cijela Europa. Prijašnjih su godina otkupne cijene mlijeka u toj zemlji bile upola niže nego u Europi, ali su u proljeće ove godine počele rasti pa su sad uvećane i

brojka

50 posto porasle su ovog proljeća otkupne cijene mlijeka na Novom Zelandu, koji izvozi mlijeka kao cijela Europa, iako su prošle godine bile upola niže nego u Europi

do 50 posto, a u SAD-u su povećane 20 posto", objašnjava Bobetić, dodajući da se sva kretanja na međunarodnom tržištu ne mogu uspoređivati sa stanjem u Hrvatskoj. "Cijena mlijeka u Hrvatskoj usklađuje se s europskom cijenom i otkupna je cijena 10ak posto veća nego u zemljama EU 25, ali su tvorničke premije u Hrvatskoj za proizvođače nepovoljnije u odnosu na one u Europi", kaže Bobetić. Kada je riječ o mesu, svi očekuju rast cijena, što se već događa u SAD-u, koji je jedan od najvećih izvoznika mesa, a i pojedini domaći proizvođači najavljuju rast cijena na hrvatskom tržištu. "Sve ovisi o kretanju cije-

na žitarica i energenata jer to su stavke koje utječu na formiranje cijena. No u ovom trenutku nitko ne želi davati procjene, ni oni koji se time bave. Primjerice, dogodile su se poplave i nikad se ne zna što se u završnoj fazi može dogoditi sa pšenicom", poručuje Bobetić. Prema njegovu mišljenju, kalkulacije cijena u stočarstvu i peradarstvu su kod nas i u Europi "dosta napete", a cijena mesa peradi "zacementirana" je posljednjih pet godina u trgovinama na oko 22 kune za kilogram. To također upućuje na očekivanje njihova rasta u sljedećem razdoblju. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

moje financije Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

Možete li računati na pristojne mirovine iz II. stupa? Nema razloga za strah od gubitka minusa, poručuju bankari Profitirajte uz osiguranje vezano uz svjetske indekse

ŠOPING BEZ LIMITA HRVATSKI JE SAN

Kako do crne kreditne kartice?

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > mirovine > kartice > minusi > krediti

16-17

7,21

kuna za euro posljednja je vrijednost tečaja, što znači da je kuna u tjedan dana ojačala 0,4 posto

5,82

kune vrijedio je dolar na kraju tjedna, što znači da je kuna u odnosu na dolar ojačala 2,86 posto

1947,31 bod iznosio je Crobex u petak, što je tjedni rast od 1,18 posto

96,6

bodova imao je Crobis na kraju prošlog tjedna, što znači da je u pet dana izgubio 0,27 posto

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

Zašto u banci možemo nego u mirovinskim fo NE ČEKAJTE POŠTARE Svi koji mjesečno uplaćuju u OMF od 2002. do danas su na svoje uplate ostvarili oko pet posto prinosa, a prinosi novijih članova, od 2006. nadalje, u cijelosti su u minusu. Dakle, najsretnijima su mirovinci u osam godina ostvarili ono što nam u banci garantiraju u godinu dana

urbulentna vremena na tržištu kapitala, ali i nefleksibilno domaće zakonodavstvo pomrsili su račune čelnicima obveznih mirovinskih fondova. Što je još važnije, pomrsili su račune svima nama koji moramo ulagati u mirovinski sustav iako nas svaki put kada provjerimo ostvarene prinose viđeno baca u očaj. Kako bi čitateljima Business.hr-a predočili koliko su zaradili ili izgubili na obveznim uplatama u drugi stup mirovinske štednje, zamolili smo svaki od četiriju fondova da nam na primjeru zaposlenika s prosječnom hrvatskom plaćom koji mjesečno uplaćuje po 400 kuna izračunaju njegovu zaradu ako se u II. stup uključio na samom početku, 2002. godine, ili kasnije, primjerice od početka 2006. i 2008. godine.

Padaju zarade

Uz pretpostavku da je naš 'prosječan' zaposlenik od 2002. godine svaki mjesec u Erste Plavi uplaćivao po 400 kuna, do danas je uplatio 39.200 kuna, a na računu bi imao 45.765 kuna, što znači da su mu Ersteo-

JOŠ NIŠTA OD UVOĐENJA POTPORTFELJA

Kad ćemo moći birati između više fondova? Početkom ožujka Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima javno se očitovalo prijedlogom promjena u II. stupu kojima bi se on poboljšao. Tada je, naime, Vlada napomenula kako bi se uskoro mogla početi reforma drugog stupa. Prijedlozi mirovinaca odnose se na promjenu formule izračuna osnovne mirovine, uvođenje mirovinskog dodatka članovima drugog stupa za mirovine iz prvog stupa i dva najvažnija - postupno povećanje stope izdvajanja za jedan postotak godišnje do maksimalnih 10 posto te uvođenje potportfelja. Prijedlog o potportfeljima znatno bi poboljšao efikasnost ulaganja i osobnih prinosa članova mirovinaca jer bi se imovina mlađih članova agresivnije ulagala, najviše u dionice, a imovina sredovječnih i starijih članova ulagala bi se u sigurnije instrumente, poput obveznica ili komercijalnih zapisa. U PBZ/CO-u smatraju da bi mogućnost izbora tipa fonda i investicijskih strategija zasigurno

vi fond menadžeri u osam godina zaradili 6565 kuna. Ako se zaposlio na početku 2006. godine, na računu ima 22.734 kune - 21.600 kuna redovnih uplata i 1134 kune zarade. No, od početka 2008. godine naš je obveznik uplatio 11.600 kuna, a zarada mu je samo 761,47 kuna. Ako je obveznik umjesto Erste Plavog odabrao PBZ/ Croatia osiguranje, situaci-

predstavljala napredak. "Držimo kako je jako bitno da se ulaganja imovine usklađuju s vremenom koji će članovi provesti u II. stupu. Jednostavno nikako nije svejedno koliko neka osoba ima ispred sebe radnog vijeka, jer osoba koja će raditi još 30 godina ima vremena za preuzimanje veće volatilnosti za svoja ulaganja radi ostvarenja većeg povrata. Netko tko ima još nekoliko godina do umirovljenja svakako ne treba preuzimati takve neizvjesnosti. Dakle, potporfelji omogućuju usklađivanje ulaganja s očekivanom dužinom štednje. A to i jesu svjetski standardi i trendovi razmišljanja u nekoliko posljednjih godina. Zalažemo se za uvođenje takvih promjena", jasni su u PBZ/CO-u, kojim upravlja Dubravko Štimac. Za promjenu se zalažu i u Erste Plavom, koji je poručio kako bi struktura potportfelja bila kvalitetnija za specifične potrebe i horizonte ulaganja članova različite dobi.

ja ne bi bila znatno drukčija, ali prinosi na uplate ipak bi bili nešto manji. Od početka rada fonda do danas na računu bi imali 43.000 kuna, od čega 4200 kuna zarade i 38.800 kuna uplata. Od 2006. te 2008. godine do danas zarada bi bila nešto veća od 500 kuna, a stanje na računima iznosilo bi otprilike 21.700, tj. 12.100 kuna. Na isti način može se

izračunati koliko bi promatrani obveznik imao i na kraju razdoblja štednje, tj. pred mirovinom, no mora se naglasiti da je takav izračun iznimno nezahvalan jer ćemo u drugom mirovinskom stupu 'provesti' više od 30 godina. Primjerice, svi članovi mirovinskih fondova od početka njihova rada na svoje su uplate do danas ostvarili oko pet posto prinosa, no prinosi novijih

INOVACIJE

Dolaze kartice s ekranom Tvrtka MasterCard Europe predstavila je prošli tjedan novu generaciju debitnih kartica s ekranom. Turska banka TEB, podružnica BNP Paribas banke, prva će izdati karticu na kojoj se nalazi mali ekran i gumb osetljiv na dodir. Korisnik kartice moći će u svakom trenutku vidjeti informacije kao što su dinamički kod, stanje na računu ili limit na kartici.

Zasad je ta kartica samo pilot-projekt, objasnio je na prezentaciji Bulent Ersoz, direktor sektora za plaćanje karticama TEB banke. No Turci već ambiciozno planiraju iduću fazu u kojoj će dodatno testirati funkcionalnost kartice u drugim kartičarskim programima. Kompanija MasterCard više od godinu dana radi na funkcionalnosti Display kartice i

vjeruje da je stupanj razvoja te tehnologije dostignut do mjere u kojoj se adekvatno može koristiti za MasterCard brendirane kartice, stoji u priopćenju tvrtke. U budućnosti u MasterCardu planiraju nadograditi karticu tako da bi korisniku mogla omogućiti prikaz liste nedavno obavljenih transakcija, iznos trenutačne transakcije, informacije o cijenama prijevoza i sl. I. P.

o zaraditi više ondovima?

Imovina

Ukupna imovina 12,,6 mldr. kn Obveznice

7,04%

Depoziti

4,58%

Strana imovina

17,18%

Broj članova

Ukupna imovina Obveznice

nikola.sucec@business.hr *Podaci o uplatama, prinosima i

13,79% 235.896

Vrijednost 5,3 mlrd. kn

Obveznice

53,27%

Dionice

15,75%

Depoziti

2,23%

Strana imovina

8,42%

Broj članova

Nikola Sučec

52,05%

0,14%

Ukupna imovina

Prema godišnjem izvješću Hanfe za 2008. godinu, najveći prinos (4,52%) od 2002. godine ostvario je AZ fond, a slijede ga Raiffeisen mirovinski (4,43%), Erste Plavi (4,39%) te PBZ/CO (3,57%). Usporedimo li te prinose s kamatama koje domaće banke otprilike

4,2 mlrd. kn

Depoziti

Imovina

Koliko zapravo gubimo?

Vrijednost

15,41%

Broj članova

stanju računa su pod ingerencijom Hanfe pa se zbog zakonskih ograničenja trebaju shvatiti uvjetno i relativno, jer je poslovanje svakog od mirovinskog fonda u velikoj mjeri izloženo tržišnim poremećajima. Potrebno je napomenuti i da godišnje prinose pojedinog fonda treba uzimati s rezervom, jer Hanfa na kraju svake godine objavljuje tablicu s prinosima koji su umanjeni za inflaciju, a posljednje je objavljeno za 2008. godinu.

552.232

Dionice

Strana imovina

daju na oročenje kunskog depozita do 50.000 kuna na godinu dana, a one iznose oko 5 posto, vidimo koliko smo u mirovinskim fondovima zapravo 'izgubili', odnosno koliko smo više u tih šest godina mogli dobiti na, primjerice, višestruke uplate novca u štednju.

58,96%

Dionice

Imovina

članova (od 2006. nadalje) u cijelosti su u minusu.

Vrijednost

272.637

Imovina

Vrijednost

Ukupna imovina

9.7 mlrd. kn

Obveznice Dionice Depoziti Strana imovina Broj članova

66,96% 17,11% 0% 6,34% 473.928

WEB ANKETA

Koliko poreza moramo platiti? > mirovine > kartice > minusi > krediti

18-19 business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

Otkako je premijerka Jadranka Kosor otkrila da Vlada sprema porez na imovinu i pritom nije o svemu otkrila više informacija, traje pomutnja u javnosti. Čitav tjedan trajala je javna rasprava o porezu na imovinu o kojem njeni savjetnici nisu znali ništa, a Ministarstvo financija o svemu je šutjelo. U Business. hr-u smo odmah išli vidjeti koliki je taj porez u Europi, pa

smo otkrili da iznosi između 0,2 i 3 posto vrijednosti nekretnine (možete sami otprilike izračunati koliko bi svatko od vas morao platiti), a obračunava se u nekim zemljama na svaku, no ipak u većini njih na "drugu" nekretninu. Možemo li vjerovati da ministar Ivan Šuker, koji je potkraj tjedna reterirao pred novim porezom i obećao samo promjene u postojećem sustavu, zaista neće zbrzati s objavom novog poreza koji će, poput onog kriznog, samo dodatno oslabiti gospodarstvo? I. P.

148,04 obračunske jedinice iznosio je indeks mirovinskih fondova Mirex na kraju prošlog tjedna

Crne kartice ostaju hrvatski najelitnije kod nas su platin STATUSNI SIMBOLI Za dobivanje kreditne kartice bez limita morate imati nekoliko desetaka milijuna kuna i godišnje trošiti više od milijun kuna. Hrvati te kartice zasad nemaju, ali na njihov imidž i 'besplatne' usluge koje dobivaju klijenti mogli bi se lako 'zakačiti' domaći bogataši

negdota kaže da je u jednom zagrebačkom autosalonu srušen cijeli informatički sustav nakon što je kupac skupi automobil poželio kupiti na 'crnu' karticu, najekskluzivniju kreditnu karticu bez limita rezerviranu za najbogatiju

klijentelu. Domaći sustav se pri 'peglanju' velike transakcije doslovno zamrznuo. U svijetu ne postoji puno tih kartica, a u nas se oni koji ih nose u novčaniku mogu izbrojiti na prste jedne ruke.

Moraju preko granice

Uz to, prema odgovorima domaćih kuća koje izdaju

IMA I BOLJIH OD NAJBOLJIH

Nakon crne dolazi kristalna kartica

Rat kartičarskih kuća za najbogatije klijente se nastavlja jer su najnovija istraživanja pokazala da upravo najbogatiji nisu osjetili udarac gospodarske krize nego su svoje bogatstvo dodatno povećali. Stoga je u javnost puštena priča da je American Express, želeći odobrovoljiti i najveće snobove željne statusnih simbola, izdao karticu namijenjenu eliti nad elitom koja se navodno zove American Chrystal Card.

kreditne kartice, čini se da naši bogataši po najelitnije kartice idu preko granice jer ni jedna od njih u ponudi nema te najekskluzivnije kartice. Prvi ih je počeo izdavati American Express - 1999. predstavili su American Express Black Centurion Card. Napravljenu od titana, crnu karticu mogu dobiti oni koji na računu imaju najmanje pet milijuna dolara i godišnji prihod od 200.000 dolara, a godišnje moraju potrošiti najmanje 250.000 dolara. Do popisa vlasnika ne može se doći, ali američki mediji navode da više od polovice vlasnika te kartice dolazi s Bliskog istoka, manje od 15 posto sa sjevernoameričkog kontinenta, a ostali su Europljani. Vlasnici Centuriona automatski dobivaju conciergea

KRALJICA SVIH KARTICA American Express Black Centurion Card omogućuje, primjerice, ekskluzivne partije golfa s Tigerom Woodsom ili let s američkim astronautom Buzzom Aldrinom, a vlasnicima ispunjava i najbizarnije dodatne želje

koji im organizira boravak u gradu u kojem odsjednu te osobnog asistenta u trgovinama. Također mogu očekivati poziv na događaje kao što su partija golfa s Tigerom Woodsom dan prije US Opena ili let s legendarnim američkim astronautom Buzzom Aldrinom.

Osigurani i avioni

"Ta kartica zasad nije u portfelju PBZ Carda", odgovorili su iz PBZ Carda, koji u nas izdaje American Express kartice. Najbliže Centurionu koji izdaje PBZ Card je The Platinum Card, kartica

koja među brojnim pogodnostima pruža 24-satnu besplatnu podršku korisnicima, službu za organizaciju putovanja prema potrebama i željama korisnika, što može uključiti i najam privatnog zrakoplova. Iako nije crna, iz Diners Cluba su nam istaknuli Diners Club Exclusive Card koji spada u kategoriju premium kartica, a njezini 'nositelji' imaju pravo na besplatno parkiranje u Zračnoj luci Zagreb te besplatno korištenje Diners Club Airport lounge salona u zagrebačkoj i 143 svjet-

GARANTIRANI PRINOS

Osigurajte se uz svjetske indekse Erste osiguranje prošlog je tjedna počelo prodavati novi proizvoda sBenefit - osiguranje života vezano uz indekse s garancijom isplate po doživljenju. To je životno osiguranje s elementima štednje, a vezano je uz košaricu triju europskih i svjetskih indeksa - Dow Jones EUROSTOXX 50, Nikkei 225, Eurozone HICP. Osiguranje traje osam godina, a početak osiguranja za sve police je 1. kolovoza 2010. godine. Na-

ki san, naste

DOSTUPNE KOD NAS The Platinum Card, Diners Club Exclusive Card i MasterCard World Elite

ske zračne luke. Na putu su klijenti i osigurani, a imaju i dodatno zdravstveno osiguranje. "U Hrvatskoj trenutačno nijedan od naših partnera ne izdaje ono što se podrazumijeva pod nazivom crne kartice", rekli su nam u MasterCardu. Ovisno o tržištima i regijama svijeta MasterCard ima nekoliko proizvoda namijenjenih skupini korisnika najveće kupovne moći poput MasterCard World Elite i MasterCard World Signia kartica. Ante Pavić

Koliko možete zaraditi na svojim uplatama?

kon isteka osiguranja, Erste za uplatu (eura) 5000 10.000 150.000 osiguranje jamči isplatu 137 6850 13.700 205.500 posto iznosa uplaćene premi- minimalna isplata (eura) maksimalna isplata (eura) 7250 14.500 217.500 je. Minimalan prinos koji se Izračun Erste osiguranja za novi proizvod sBenefit osiguranje života jamči je 37 posto na uplaćeni novac nakon osam godina, što je 4,01 posto godišnje. Maksimalni mogući prinos je 45 posto nakon osam godina, što je 4,75 posto godišnje. Osigurane svote i premija ugovaraju se u eurima, a premija se plaća jednokratno, objasnili su iz Erstea. N. S.

13,3

milijarde kuna bila je vrijedna ukupna imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova na kraju svibnja, što je mjesečni pad od 2,61 posto

PREKORAČENJA PO TEKUĆIM RAČUNIMA

Strahujete od gubitka minusa? Nema razloga, poručuju bankari Koristite li dopušteni minus po tekućem računu bez ulaska u 'crveno', ne morate strahovati da će vam banka po isteku roka dopuštenog prekoračenja uz sve probleme s naplatom iznos minusa smanjiti i staviti vas na muke, barem tako tvrde najveće domaće banke Iako smo u redakciji dobili informacije da su neke banke klijentima smanjivale iznos prekoračenja bez prethodne obavijesti, odnosno poslavši im samo slabo vidljivu poruku putem sustava internetskog bankarstva, domaće banke to opovrgavaju. Iz Zabe, Splitske banke, Erstea, OTP-a, Raiffeisena, Karlovačke banke, PBZ-a i HPB-a odgovaraju da znatnijeg rezanja 'minusa' nije bilo. Jedino su u Hypu napomenuli da su maksimalni iznos prekoračenja sa 50.000 smanjili na 30.000 kuna, ali, kažu, na to ih nije potaknula kriza.

Minus do 11.000 kuna

Sudeći prema odgovorima banaka, razloga za smanjenje minusa nije ni bilo jer iznosi nisu pretjerani. Prosječan iznos odobrenog minusa u Splitskoj banci jest 5044 kune, HPB-u 5100 kuna, OTP-u 6000 kuna, Ersteu 6300 kuna, a najviše je izložena Raiffeisen banka u kojoj se taj iznos penje do

11.000 kuna. Dakle, građani se u bankama na najjednostavniji, ali zato i najskuplji način mogu zadužiti do maksimalno dvije mjesečne prosječne plaće. Banke ne režući minuse očito smatraju da ih visoke kamate koje obračunavaju i dalje osiguravaju od gubitaka ako građani izgube redovne mjesečne prihode. Dodatan osigurač im je i činjenica da je udjel klijenata koji imaju ugovoren minus relativno stabilan, od 30 posto do najviše 65 posto.

Sve prate algoritmi

U PBZ-u se dopušteno prekoračenje odobrava na rok od šest mjeseci, a obnavlja se automatski. U Erste banci su nam rekli da se nakon isteka ugovorenog roka prekoračenja, ako nije bilo promjena u statusu klijenta, ono produžuje po istim uvjetima. Smanje li se klijentu primanja, on nastavlja koristiti okvirni kredit po računu po istim uvjetima do kraja ugovorenog razdoblja, bez prekida ako ne prijeđe u nedopušteno prekoračenje, napomenuli su u Ersteu. Splitska banka smanjenje ili povećanje prekoračenja izračunava primjenom algoritma koji u obzir uzima visinu redovnog mjesečnog primanja i postotak iskorištenosti, odnosno neiskorištenosti prekoračenja. Biljana Starčić

% % %% % SKUPO, SKUPLJE...

Kamate od 6,99 do 14,93% Efektivne kamatne stope na prekoračenja po tekućem računu penju se i do 14,93 posto, ovisno o izabranom modelu, pokazuju izračuni koje su nam poslali bankari. Najmanju kamatu od 6,99 posto (bez naznake je li to efektivna kamata) nudi OTP banka, i to na osnovi kunskog oročenja, a najvišu kamatu od 14,93 posto traži Raiffeisen banka od klijenata kojima je odobreno prekoračenje od 300 posto prosječnih redovnih primanja.

Tjedni pregled 31,75% TLM business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Vupik

20-21

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> mirovine > kartice > minusi > krediti

-40,48%

NFD Nova Europa OTP meridian 20 OTP Europa Plus ZB euroaktiv ST Aggressive

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,49 2,39 2,30 2,24 1,92

ICF Balanced OTP euro obveznički Platinum JIE C-Zenit ZB BRIC+

Tjedni pregled

-1,05 -0,78 -0,59 -0,51 -0,43 Tjedni pregled

Stambeni kredit (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURa, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6.09%

479

143,596

5.90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6.44%

495

148,426

6.25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.77%

506

151,922

6.50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.83%

506

151,781

6.49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6.97%

516

154,745

6.70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7.03%

516

154,745

6.70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model A

7.30%

528

158,308

6.95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7.33%

528

158,308

6.95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lombardni kreditI (10.000 EURa, 12 mjeseci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (za kup., izg., dog. i rekonst. objekata, 50.000 EUR, 10 god.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ

Turistički kredit

7.45%

580

69,603

6.98%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7.49%

578

69,325

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka OTP ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit za građane - Model II

8.04%

584

70,099

7.14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

8.30%

578

69,325

6.89%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8.69%

611

73,305

8.16% 3 M Euribor + 7,44%

Turistički kredit za građane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

Podaci i izračuni u gornjim tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

oročenja / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000€ po 100€, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5.35% Promjenjiva

1,692

11,692

HPB

Dječja štednja

5.70%

Promjenjiva

5,089

489

Oročena devizna štednja

5.25% Promjenjiva

1,659

11,659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna štednja

5.20% Promjenjiva

1,643

11,643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Ljetna štednja - akcija

4.78% Promjenjiva

1,504

11,504

OTP

Planirana štednja

5.20%

Promjenjiva

5,044

444

Bonus štednja

4.70% Promjenjiva

1,477

11,477

Volksbank

Bonus štednja

5.20%

Promjenjiva

5,044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4.60% Promjenjiva

1,444

11,444

Partner banka

Otvorena štednja

5.00%

Promjenjiva

5,027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4.55%

Fiksna

1,428

11,428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4.80% Promjenjiva

1,510

11,510

RBA

Rba štednja plus

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4.45% Promjenjiva

1,395

11,395

RBA

RBA dječja štednja

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

IKB

Devizna štednja

4.30% Promjenjiva

1,346

11,346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4.40%

Promjenjiva

4,974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI kreditI (5000 EURa, 5 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

Splitska banka

Gotovinski ekspres kredit za mlade do 40 godina

9.86%

103

6,197

8.79%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Karlovačka banka

Nenamjenski kredit

11.09%

106

6,359

9.90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11.21%

105

6,286

9.40%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11.63%

106

6,367

9.95%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

11.74%

108

6,463

10.60%

Promjenjiva

Nenamjenski gotovinski kredit osigurani kod osiguravajućeg društva

11.82%

107

6,411

10.25%

Promjenjiva

14.83%

114

6,826

13.00%

Promjenjiva

OTP

Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ Banka Kovanica Veneto banka

Nenamjenski gotovinski kredit

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURa, 7 godina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ERSTE

Autokrediti - suradnja s Opelovim partnerima - Model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

9.32%

236

19,827

8.30%

Fiksna

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

9.77%

241

20,272

9.00%

Promjenjiva

Banco Popolare RBA Splitska banka Volksbank PBZ Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Autokrediti uz osiguranje potraživanja - Model B

10.32%

247

20,723

9.70%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10.41%

239

20,081

8.70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. vozila temeljem ugovora s autokućama

11.01%

248

20,852

9.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili izvanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

krediti za PLOVILA (25.000 EURa, 5 godina) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKUĆI RAČUNi BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

ŠIRENJE

Danone se spaja s ruskim Unimilkom Francuski prehrambeni div Danone objavio je u petak da je potpisao sporazum s velikim ruskim proizvođačem mliječnih proizvoda Unimilkom o udruživanju poslovanja na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Danone je najavio da će udruživanjem s ruskim Unimilkom postati najveći proizvođač mliječnih proizvoda u toj regiji, a očekuje godišnje prihode u visini 1,5 milijardi eura (1,8 milijardi dolara).

Popularniji na istoku

Dužnosnici Danonea izvijestili su u priopćenju u petak kako je sporazumom dogovoreno da će francuska tvrtka posjedovati 57,5-postotni udjel u udruženoj korporaciji, a Unimilk 42,5 posto udjela. Francuski proizvođač jogurta i flaširane vode priopćio je da je sinergija dviju kompanije idealna jer je sam snažno prisutan na tržištu europskog dijela nekadašnjeg SSSRa, a Unimilk je popularniji u istočnom dijelu toga područja. Sporazum je objavljen na rubu poslovnog foruma koji se održava u Sankt Peterburgu. H

regija/svijet

S naftom iz Meksič zaljeva 21 put do S HAVARIJA Prema konzervativnim, BP-jevim procjenama do sada je u Meksičkom zaljevu iscurilo toliko nafte koliko bi bilo potrebno da prosječan automobil 21 put prevali udaljenost do Sunca. Prema neovisnim procjenama, iscurilo je nafte koliko cijelo hrvatsko gospodarstvo potroši u 24 dana

rema službenim, konzervativnim procjenama iz BP-jeve bušotine Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu svakoga dana u more iscuri 5000 barela sirove nafte. Iako je površinsko zagađenje poprimilo veličinu usporedivu s nekim državama - ili primjerice Jadranskim morem - pravi razmjer katastrofe najbolje ilustriraju primjeri što se s propalom naftom moglo napraviti da se preradila. Portal Business Insider je izračunao, koristeći se optimističnom, BP-jevom procjenom da curi samo 5000 barela, da bi automobil umjerene potrošnje, poput Honde Civic, mogao s količinom nafte koja je zagadila Meksički zaljev 21 put prevaliti udaljenost od

Zemlje do Sunca. Zemlja je od Sunca udaljena 149 milijuna kilometara.

Neovisne procjene

Međutim, BP-jeva procjena gotovo je zanemariva u odnosu na one neovisnih stručnjaka, koje se češće spominju, da dnevno iscuri oko 60.000 barela. No neke novije procjene govore da dnevno istječe i do 95.000 barela. Naftni inženjer Božidar Omrčen, nekadašnji potpredsjednik Ine Naftaplin, pojašnjava da, ako se pretpostavi da iz bušotine na dnu Meksičkog zaljeva istječe 60.000 barela sirove nafte dnevno, to preračunato iznosi 6800 tona. Od toga se računa da 2125 tona biva uhvaćeno, a 4675 tona završava u okolišu. Kada bi nafta nastavila istom dinamikom istjeca-

ti u okoliš, u godinu dana bi iscurilo 1,706 milijuna tona, pojašnjava Omrčen. Za usporedbu, godišnja potrošnja nafte u Hrvatskoj iznosi 4,423 milijuna tona. Uz istu pretpostavku - da dnevno iz bušotine u Meksičkom zaljevu u okolišu ostane 4675 tona - od nesreće 20. travnja ukupna je količina dosegnula oko 290 tisuća tona, što odgovara prosječnoj potrošnji nafte u Hrvatskoj u 24 dana.

Kao Jadran

"Računa se da je do sada onečišćeno više od 200 tisuća četvornih kilometara, što je površina cijelog Jadrana. Koliko god neki tvrdili drukčije, jedini način da se curenje zaustavi je bušenje dviju bušotina, čime se započelo u svib-

nju, a otežavajuća okolnost je u tome što je malo platformi koje mogu bušiti na tako velikim dubinama", rekao je taj ugledni naftni inženjer. Među drugim usporedbama Business Insidera je i ona s plastičnim vrećicama: da se nafta koja istje-

Kupnja MAĐARSKE VLADe

NOVI PARTNER

UPOZORENJE

'1,6 mlrd. € dobra je cijena za Mol' Francuski EDF EU će ostati bez ušao u Južni tok ključnih sirovina Ruski ministar za energetiku Sergei Šmatko kazao je u četvrtak da bi 1,6 milijardi eura bila dobra cijena za udjel ruske kompanije Surgutneftegaz u mađarskoj naftnoj grupi Mol. Mađarska je početkom tjedna objavila da će početi razgovore s trećim po veličini ruskim proizvođačem nafte o njegovom 21-postotnom udjelu u Molu, ali je odbila kazati može li to zapravo značiti okup tih dionica. "Ako bi se to dogodilo, samo bih im (Surgutu) čestitao. Bio bi to pozitivan izlaz iz situacije. U najmanju ruku, ne bi bili na gubitku”, kazao je Šmatko novinarima na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. Prema posljednjoj cijeni na burzi, tržišna kapitalizacija Mola je 6,94 milijarde eura. H/B.hr

čkog Sunca

Francuski energetski koncern Electricite de France (EDF) pridružuje se ruskom projektu plinovoda Južni tok krajem godine s udjelom od 20 posto, najavili su u subotu čelnici energetskih tvrtki. Aleksej Miller, čelnik ruskog plinskog diva Gazproma, rekao je da će EDF kupiti po 10 posto udjela od Gazproma i talijanskog energetskog koncerna Eni. H

Europi prijeti nestašica 14 sirovina u sljedećih 20 godina, upozorili su stručnjaci Europske komisije, ističući da bi to moglo zakočiti razvoj tehnološke i industrije čiste energije. Najteža će biti situacija u proizvodnji litij-ionskih baterija, sintetičkih goriva, optičkih kabela i LCD zaslona, laserskoj tehnologiji i gradnji pogona za desalinaciju morske vode. H

posto ili manje ciljani je ovogodišnji proračunski deficit Grčke, potvrdila je grčka ministrica gospodarstva Louka Katseli i time umirila svjetska tržišta koja su očekivala da će deficit premašiti 13,5 posto

Što se moglo učiniti s izlivenom naftom?

če u more iskoristila u proizvodnji plastičnih vrećica u Kini, svijet bi sada imao 3,7 milijardi plastičnih vrećica više. Slično tome, kada bi osmocilindrični automobil marke El Camino ostavili s upaljenim motorom, 20 milijuna litara nafte El Camino bi potrošio tek 21.180. godine. Prerađena nafta napunila bi 170 olimpijskih bazena, a od nje bi se moglo proizvesti 243,139 tona umjetnog goriva. Nina Domazet Darko Baniček

brojka

dana prosječne hrvatske potrošnje podmirila bi nafta koja je ostala u okolišu od 20. travnja, kada je eksplodirala platforma Deepwater Horizon

put bi prosječan automobil, pogonjen naftom koja je iscurila iz bušotine Deepwater Horizona, mogao prijeći udaljenost od Zemlje do Sunca, procjenjuje portal Business Insider

investor 24-25

DVORSKE IGRE NA ZAGREBAČKOJ BURZI Nova U doznaje, morala se tajno obvezati da će otpustiti Hanfi

Burza otpušta Karduma Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, tvrde izvori sa ZSE-a, iskoristio je svoj utjecaj kako bi sa Zagrebačke burze maknuo pravnike Adnana Hafizadića i Andreja Galogažu, ali i glasnogovornika Željka Karduma i njegovu suprugu novanja poduzela je prve korake koji bi Zagrebačkoj burzi ove godine trebali donijeti znatne uštede, i to nepotpisivanjem no-

vih ugovora o radu s dvojicom dugogodišnjih zaposlenika Zagrebačke burze, iskusnim pravnicima Andrejem Galogažom i Adnanom Hafizadićem. Ugovor o radu, kako doznajemo, neće biti produljen ni s dugogodišnjim glasnogovornikom Zagrebačke burze i najpoznatijim licem hrvatskog tržišta kapitala Željkom Kardumom, a navodno će otkaz dobiti i Kardumova supruga, koja je zaposlena u knjigovodstvu Zagrebačke burze. Kako doznaje Business.hr, Zagrebačka burza će za otpremnine Galogaži i Hafizadiću isplatiti ukupno čak dva i pol milijuna kuna, a otpremninu će morati isplatiti i

2,5

milijuna kuna stajat će otpremnine za otpuštene pravnike

snimio d. marić

Nova uprava Zagrebačke burze na čelu s Tomislavom Gračanom i predsjednicom Uprave Ivanom Gažić brzo je nakon ime-

brojka

Željku Kardumu. Kako doznaje Business.hr, to će morati biti u visini jedne bruto plaće za svaku godinu provedenu na Burzi.

Spor zbog ZUP-a

Iako sa Zagrebačke burze do roka za predaju teksta

Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, navodno je imenovanje nove uprave Zagrebačke burze uvjetovao otpuštanjem Galogaže, Hafizadića i Karduma snimio hrvoje dominić

nismo uspjeli dobiti komentar, insajderi s domaće brokerske scene s nekoliko strana tvrde kako je ključnu ulogu u otpuštanjima dvojice od tri zaposlena u Odjelu za opće i pravne poslove odigrao utjecaj predsjednika Uprave Hrvatrske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodola. Prema pričama brokera, ali i nekih zaposlenika Zagrebačke burze, koji su molili da njihova imena ne objavimo, Ante Samodol uvjetovao je davanje odobrenja za rad novoj upravi Zagrebačke burze upravo otpuštanjem pravnika Hafizadića i Galogaže, ali i Željka Karduma. Iako sukob Uprave Hanfe s pravnicima Zagrebačke burze traje već godinama, pa se i prilikom imenovanja prošle uprave Zagrebačke burze, na čijem čelu je bio Roberto Motušić, tvrdilo da Han-

Uprava ZSE-a na čelu s Ivanom Gažić, neslužbeno se nepodobne pravnike kako bi dobila odobrenje za rad

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

a, Galogažu i Hafizadića

Željko Kardum, glasnogovornik Burze, postao je žrtva osobnog animoziteta Ante Samodola prema njemu, dok su Adnan Hafizadić i Andrej Galogaža, pravnici Zagrebačke burze, morali otići s Burze jer se nisu slagali s odlukama Hanfe o pravnom tretiranju obustave trgovine snimio hrvoje dominić

fa traži smjene u Odjelu za opće i pravne poslove, tek je nova uprava, tvrde poznavatelji situacije, pristala na to. Uz legendarni spor između uprava Zagrebačke burze i Hanfe zbog poništenja trgovine dionicama Croatia Airlinesa, kap koja je prelila čašu, tvrde upućeni s Burze, bio je Zakon o općem upravnom postupku, inače zakon kojim se moraju ravnati tijela državne uprave i lokalne uprave i samouprave, a čiji je dio ovlasti Hanfa zakonom prenijela na Zagrebačku burzu. Naime, dok je ranije Hanfa zbog sumnji u nepravilnosti obustavljala trgovinu pojedinim vrijednosnim papirom na Zagrebačkoj burzi, Hanfa je odlučila tu ovlast prenijeti na Burzu, a Zakonom o općem upravnom postupku propisano je kako treba obavijestiti stranku u po-

stupku o tijeku postupka. Bivša uprava i pravnici Zagrebačke burze tražili su da se na njih ne odnosi Zakon o općem upravnom postupku, jer blokiranje trgovine treba biti obavljenu u najkraćem mogućem roku, za vrijeme kojega nikako ne mogu biti obaviještene sve strane u sporu. Dodatno, sve strane u sporu su svi dioničari, smatrali su na Burzi, i kako ih onda u pismenom obliku obavijestiti i omogućiti osmodnevni rok žalbe?

Osobni animozitet

Svakako je znakovito da je nova uprava ZSE-a počela rješenja o zaustavljanju trgovine donositi u skladu sa spomenutim zakonom. Dok su Galogaža i Hafizadić trn u oku Hanfe bili zbog pravnih neslaganja, izvori s Burze tvrde kako je razlog za obračun s Kardumom banalniji, osobni animozitet čelnika Hanfe

prema Kardumu kao osobi s kojom se identificira Zagrebačka burza u medijima. Kako tvrde upućeni, u Hanfi smatraju da je Kardum previše medijski eksponiran, iako je to njegov posao kao glasnogovornika ZSE-a. Iz Uprave Hanfe na upite Business.hr-a o otpuštanjima na Burzi odgovorili su kako Agencija nije nadležna za pitanja koja se odnose na kadrovsku politiku Zagrebačke burze d.d. Također su istaknuli kako je Agencija zadovoljna dosadašnjom suradnjom sa Zagrebačkom burzom, koju provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, poštujući pritom načela transparentnosti i izgradnje povjerenja među sudionicima financijskog tržišta. Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić odgovorila je za Business.hr kako je Upra-

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze snimio hrvoje dominić

va Zagrebačke burze donijela novi Pravilnik o radu i Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Temeljem tih internih dokumenata obavljeni su razgovori sa svim zaposlenicima. Deta-

lji o rezultatima razgovora su poslovna tajna društva i Uprava ih neće komentirati. Komentare nisu željeli davati ni otpušteni Galogaža, Kardum i Hafizadić.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

brojka

26,7

milijuna kuna potrošio je Dalekovod na otkup 7. tranše komercijalnih zapisa

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

REGIJA

Dobar tjedan u Ljubljani i Skoplju

Tri su regijska indeksa ovaj tjedan završila u plusu - slovenski SBITOP rastao je u petak u odnosu na prošli tjedan 1,19 posto, na 860,25 bodova, banjalučki BIRS bio je u plusu 0,61 posto, a makedonski MBI 10 na tjednoj je razini zabilježio najveći regijski rast vrijednosti 4,64 posto. Najviše se u petak u Skoplju trgovalo dionicom farmaceutske kompanije Alkaloid,

koja je zabilježila 1,5 milijuna eura prometa. Dionica Alfa plama bila je najlikvidnija na Beogradskoj burzi, a ukupan zabilježen promet tom dionicom iznosio je 6,8 milijuna dinara. Još je šest dionica premašilo promet od milijun dinara. S prometom od 12.680 konvertibilnih maraka Alpos tvornica cijevi zasjela je u petak na prvo mjesto najlikvidnijih na Banjalučkoj burzi, a slijedila ju je dionica Telekoma Srpske sa 7250 KM prometa. B. S.

ODLUKE

Dividenda Ilirije 15 kn

Nadzorni odbor biogradske Ilirije objavio je u petak prijedlog podjele dobiti. Prema NO-u, lanjska dobit u iznosu 8,16 milijuna kuna rasporedit će se u zadržanu dobit (4,01 milijuna kuna), isplatu dividende (3,7 milijuna kuna) te 408.000 kuna u zadržanu dobit. Prema tom prijedlogu, dividenda po dionici iznosit će 15 kuna. N. S.

Argentinci žele izvoziti preko hrvatskih luka NOVA VRATA U EUROPU Argentinski ulaz u Europu je u Nizozemskoj i Italiji, a Argentina je predložila da predstavnici hrvatskih luka u toj zemlji detaljno predstave komparativne prednosti hrvatskih luka Nakon što se ministar vanjskih poslova i europskih integracija Goran Jandroković u srijedu sastao s predstavnicima triju najvećih hrvatskih morskih luka, iz Luke Rijeka potvrdili su da je glavna tema sastanka bila promoviranje kapaciteta hrvatskih luka za argentinsko tržište jer su sami Argentinci u travnju ove godine iskazali interes za suradnju. Kako su objasnili u Ministarstvu vanjskih poslova, Argentina svoje proizvode u Europu trenutačno izvozi putem luke Rotterdam te talijanskih luka, a željela bi u budućnosti izvoziti robu i preko hrvatskih luka. "Ponovljen je argentinski prijedlog da predstavnici naših luka otputuju u Argentinu, gdje bi uz potporu hrvatskog vele-

poslanstva u Buenos Airesu detaljno predstavili sve komparativne prednosti hrvatskih luka u odnosu na konkurenciju. Također je predloženo da se pripremi nacrt ugovora o suradnji s argentinskom lukom, primjerice Zarate ili Rosario", kazali su u MVP-u.

poručuju iz MVP-a i riječke luke, zauzet stav da se zajedničko promoviranje kapaciteta hrvatskih luka uz potporu diplomatskih predstavništava Hrvatske prihvati kao strategija nastupa na svim inozemnim tržištima.

Trebaju statistike

"U praksi to znači organiziranije i operativnije promoviranje Luke Rijeka i njezinih kapaciteta na prekomorskim tržištima te nove količine robe, kako u riječkoj luci tako i u ostalim hrvatskim lukama", navode u Rijeci. Jandroković se sastao s Denisom Vukorepom, direktorom Luke Rijeka, Nevenom Jurinom, direktorom Luke Zadar, te Ivanom Pavlovićem, direktorom Luke Ploče. Na sastanku

Direktori luka ujedno su izviješteni da su od Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu zatraženi podaci o vrsti i količini robe koja se iz Argentine izvozi u pojedine zemlje srednje i istočne Europe, te da upravo na tim podacima treba bazirati prezentaciju mogućnosti i prednosti hrvatskih luka u privlačenju pojedinih tereta. Na istom je sastanku,

Aktivna promocija

Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka, trebat će ujediniti snage s kolegama iz Zadra i Ploča kako bi privukli argentinske izvoznike snimio saša ćetković

je dogovoreno da će uprave triju luka pripremiti informacije o svojim kapacitetima i transportu robe, a ti bi se podaci preko mreže diplomatsko-konzularnih predstavništva Hrvatske pomogli preciznije izložiti potencijalnim partnerima. Iz MVP-a su kazali kako je ministar Jandroković zadovoljan činjenicom da se u nizu susreta i razgovora s mnogim stranim dužnosnicima i gospodarstvenicima bilježi pojačan interes za mogućnosti koje pružaju hrvatske luke. Predstavnici luka pozdravili su inicijativu te ustvrdili kako ona dolazi u pravo vrijeme jer se podudara s mogućnostima koje se za hrvatske luke otvaraju u tranzitu kontejnera. A. Pa.

Business tv Kapital Network, Ponedjeljak 21. 6.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, Magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT Tjedni pregled srbijanskog tržišta EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

Kapital Network, Utorak 22. 6.

20:00 VIJESTI 20:15 KN EDUKACIJA 20:45 KAPITAL ZNANJA 21:00 VIJESTI 21:15 BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled crnogorskog tržišta 21:45 VIJESTI 22:00 - THE NEW EDGE, Magazin 22:20 1 NA 1, Sučeljavanje stavova 22:30 VIJESTI 22:45 TOMORROW TODAY, Magazin 23:15 VIJESTI

OGLAS

Osiguravatelji Mariću: Nismo leglo korupcije! REAKCIJE Nakon što je na sjednici Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora predsjednik Odbora Goran Marić izjavio kako su osiguravatelji područje korupcije, Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguravatelja pri HGK poslali su Mariću snažnu poruku Izjava Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora da je "životno osiguranje bilo područje korupcije" ražestila je osiguravatelje koji su u petak oštro reagirali. Naime, Odbor za financije na 56. sjednici održanoj 17. lipnja raspravljao je o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s konačnim prijedlogom zakona. Udruženje osiguravatelja pri HGK predložilo je Odboru amandmane kojima se izjednačavaju porezni tretman životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja sa štednom komponentom ako ih ugovaraju poslodavci za svoje radnike.

Trebao je prijaviti

U izvješću sa sjednice Odbora navodi se kako je u raspravi "izneseno i mišljenje da nije prihvatljivo izjednačavanje životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te da uplate premije život-

nog osiguranja ne bi trebale biti priznate kao troškovi poslovanja, posebice što je dosadašnja praksa potvrdila da je područje životnog osiguranja bilo područje korupcije". Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja pri HGK, izjavila je kako izdvojeno mišljenje predsjednika Odbora Gorana Marića, temeljeno prema njegovim riječima na osobnom iskustvu iz prošlosti, baca neopravdano lošu sliku na cijelu osiguravateljsku industriju. "Ako je predsjednik Odbora imao ponude odgovarajućih društava za osiguranje, odnosno njihovih predstavnika koje nisu u skladu sa zakonom ili etičkim kodeksom, mogao je i trebao to prijaviti nadležnim tijelima. Da je ovo izdvojeno mišljenje jednog člana Odbora, bez obzira na to što je to i predsjednik Odbora, govori i činjenica da se o predloženim amandmanima Odbor nije izjašnjavao, već je

ostavio mogućnost da članovi Odbora eventualno preuzmu predložene amandmane HGK kao svoje amandmane", navodi Bertoncelj.

HUO: Kreditiramo vas!

Jasnu je poruku Mariću poslao i Hrvoje Pauković, predsjednik HUO-a: "Glede paušalne i neprimjerene konstatacije da je područje životnog osiguranja bilo područje korupcije, odnosno da je osiguranje najveći izvor korupcije, potrebno je istaknuti nekoliko činjenica o samoj djelatnosti osiguranja i njenoj ulozi u financijskom sektoru i hrvatskom društvu općenito. Hrvatska društva za osiguranje i reosiguranje važne su financijske institucije i institucionalni ulagači na financijskom tržištu čija je ukupna imovina na kraju 2009. iznosila 28,9 milijardi kuna, a u industriji osiguranja zaposleno je 27 posto ukupnog broja radnika u financijskom sekto-

SNJEŽANA BERTONCELJ, predsjednica Udruženja osiguravatelja pri HGK snimio hrvoje knez

››

Izdvojeno mišljenje Gorana Marića, temeljeno na njegovim riječima o osobnom iskustvu, baca neopravdano lošu sliku na osiguravateljsku industriju

››

Dosadašnja praksa potvrdila je da je područje životnog osiguranja bilo područje korupcije GORAN MARIĆ, predsjednik Odbora za financije i proračun arhiva business.hr

ru." Pauković kaže da osiguranje nije izvor korupcije već izvor financiranja gospodarstva i države budući da se visok postotak ulaganja osigu-

ravatelja odnosi na državne obveznice te na ostale vrijednosne papire lokalne uprave i državnih poduzeća. Nikola Sučec

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka

Otkako je Duropack objavio preuzimanje većinskog paketa Belišća početkom lipnja ove godine, dionicom Belišća jedva se trgovalo. Deset dana cijena te dionice nije se mijenjala da bi u petak rastom većim od 22 posto bilo nadoknađeno to mirno razdoblje, čime je cijena dionice došla do razine od 550 kuna. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Dionica Tehnike u petak je bila jedna od predvodnica pada građevinskog sektora na Zagrebačkoj burzi. Ukupan promet nešto veći od 44.000 kuna može se smatrati povećim u danu kada je cjelokupan promet bio iznimno skroman na domaćem tržištu kapitala. Posrijedi je najveća dnevna stopa pada od kraja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ina-industrija nafte d.d. Institut građevinarstva hrvatske Belišće Adris grupa Atlantic grupa Ingra Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Tvornica duhana Zagreb Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Končar Ericsson Nikola Tesla, Podravka prehrambena industrija, d.d. Terra Mediterranea d.d. Končar - elektroindustrija Terra Firma d.d. Privredna banka Zagreb Jadranski naftovod Tisak Jadroplov d.d. Viadukt Uljanik plovidba Tehnika Magma d.d. Veterina d.d. Luka ploče HUP - Zagreb Fima validus Dom holding Valamar grupa Proficio Đakovština AD plastik Zagrebačka banka Končar Ledo HG Spot Tankerska plovidba Sunčani Hvar Franck prehrambena industrija, Erste&Steiermärkische banka Belje DIOKI d.d Đuro Đaković holding Industrogradnja d.d Luka Rijeka Hrvatska poštanska banka Čakovečki mlinovi Slavonski zatvoreni investicijski fond Konzum Podravska banka Hoteli Baška Viro tvornica šećera d.d. Croatia osiguranje d.d. Istraturist Umag d. d. Hoteli Makarska HTP Korčula Adris grupa Exportdrvo Jadranska banka Liburnia riviera hoteli Fima proprius d.d. Koka SN holding Karlovačka banka Uljanik d.d. Apartmani Medena Atlas nekretnine Badel 1862 Dukat Tvornica istegnutih metala Lošinjska plovidba

Najniža

Najviša

Zadnja

260.77 919.11 1,695.15 2,134.00 480.00 267.65 683.20 29.72 36.00 2,300.00 371.00 317.00 2,100.00 1,403.06 282.00 85.00 455.11 800.00 525.00 2,565.00 198.00 150.01 280.00 586.00 1,100.05 53.10 59.20 1,672.02 1,336.00 14.50 33.48 32.00 12.00 6.20 83.00 214.05 2,389.98 6,000.10 22.20 1,400.00 30.00 770.00 436.10 67.52 87.30 28.52 292.00 174.03 1,650.00 3,248.90 25.25 152.00 400.13 150.00 318.20 4,700.06 353.97 91.01 87.01 310.00 310.00 2,890.00 2,280.00 22.07 207.00 158.00 61.98 129.35 85.05 28.94 63.00 350.00 100.00 136.00

263.00 932.90 1,710.00 2,190.00 550.00 273.49 690.01 30.20 36.00 2,300.00 377.00 323.00 2,198.00 1,429.20 288.95 85.00 461.00 800.00 529.00 2,670.00 200.05 153.00 285.00 590.00 1,123.01 54.99 64.94 1,700.01 1,410.00 15.66 33.50 32.00 13.01 7.81 83.02 214.50 2,389.98 6,000.11 22.75 1,400.01 30.01 771.00 436.10 70.00 89.50 29.01 303.00 176.99 1,650.00 3,248.90 25.25 153.00 400.13 150.00 320.01 4,700.06 353.98 91.01 87.05 319.97 310.00 2,890.00 2,280.00 22.07 207.00 158.00 61.98 129.35 85.05 28.94 63.00 350.00 100.00 136.00

261.50 925.02 1,710.00 2,144.11 550.00 267.90 689.97 29.72 36.00 2,300.00 377.00 320.00 2,100.00 1,410.00 282.00 85.00 461.00 800.00 529.00 2,670.00 198.00 151.90 280.00 587.00 1,100.05 54.95 64.94 1,672.02 1,336.00 14.50 33.50 32.00 12.00 7.50 83.00 214.50 2,389.98 6,000.10 22.20 1,400.00 30.00 771.00 436.10 67.52 87.30 28.52 303.00 175.00 1,650.00 3,248.90 25.25 152.00 400.13 150.00 318.20 4,700.06 353.98 91.01 87.04 319.97 310.00 2,890.00 2,280.00 22.07 207.00 158.00 61.98 129.35 85.05 28.94 63.00 350.00 100.00 136.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 8.234.547,06 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.34% -0.59% 0.53% -2.54% 22.22% 0.21% 0.87% -1.30% 0.00% 0.00% 0.53% -0.09% 0.00% -0.70% -2.76% -3.41% 0.77% 0.00% -0.19% 5.08% -1.00% 0.56% -1.93% -0.51% -6.60% -0.07% 7.32% -2.22% -5.92% -3.27% 3.40% 6.31% -0.08% -9.20% -2.35% 0.22% 0.00% -4.53% 3.26% 0.00% 0.00% 2.61% -0.01% 0.40% -0.80% -6.00% -2.57% 0.00% -1.49% 0.00% 0.32% -5.30% 0.02% 20.00% -0.56% -3.09% -0.28% -1.08% 1.17% 0.00% -6.34% 1.05% 5.21% 0.00% -6.76% 1.53% 6.86% 26.20% 0.05% 5.24% -4.66% -12.50% 0.00% 7.74%

15,102 710 265 150 514 898 221 4,865 3,840 56 325 377 54 71 344 1,023 181 97 144 26 286 356 174 79 40 744 618 18 22 1,906 732 707 1,762 2,947 241 92 8 3 725 11 500 18 29 178 134 395 37 61 6 3 360 55 19 47 17 1 13 44 41 10 10 1 1 100 10 12 26 10 11 28 11 1 2 1

3,960,282.22 660,174.72 450,773.46 325,694.28 272,000.00 241,269.81 152,476.69 145,971.85 138,240.00 128,800.00 121,732.53 120,517.97 113,694.00 100,108.89 97,251.00 86,955.00 82,808.24 77,600.00 75,676.00 68,330.80 57,167.40 53,679.77 49,394.95 46,521.46 44,592.33 40,207.32 39,622.57 30,544.07 29,590.44 28,653.40 24,521.36 22,624.00 21,469.28 20,561.81 20,004.34 19,716.70 19,119.84 18,000.31 16,340.30 15,400.01 15,000.92 13,873.00 12,646.90 12,267.96 11,707.70 11,420.21 11,150.24 10,669.83 9,900.00 9,746.70 9,090.00 8,410.00 7,602.47 7,050.00 5,414.84 4,700.06 4,601.66 4,004.44 3,568.34 3,159.82 3,100.00 2,890.00 2,280.00 2,207.00 2,070.00 1,896.00 1,611.48 1,293.50 935.55 810.32 693.00 350.00 200.00 136.00

Trž. kap. (mil kn) 21,413.85 1,290.88 17,100.00 340.01 640.37 1,817.46 1,704.22 222.90 12.05 747.06 517.86 734.02 64.50 1,877.63 1,528.44 19.63 1,185.75 28.80 10,090.55 1,983.40 472.54 248.61 127.91 340.46 208.42 267.84 119.81 372.22 629.76 39.17 250.15 201.46 46.95 7.90 348.57 13,738.38 232.05 1,321.04 7.33 876.94 219.33 329.35 7,406.80 554.71 352.87 92.32 137.08 1,046.58 981.48 341.13 84.50 3,450.83 267.59 44.91 441.24 1,445.73 1,654.85 101.88 37.12 3,076.80 44.64 345.71 690.02 44.21 186.97 429.76 83.00 289.26 65.01 96.54 47.38 1,050.00 28.54 90.09

CROBEX: 0,10% 365 dana Najniža Najviša 212.57 900.00 1,249.99 2,134.00 290.00 192.00 489.00 27.30 15.17 2,300.00 250.05 312.00 1,266.00 1,112.01 220.00 85.00 312.00 410.00 485.00 1,700.00 190.00 147.80 255.68 507.60 1,051.00 48.11 52.05 1,017.07 1,220.00 12.77 30.55 23.01 12.00 6.01 38.00 170.00 1,330.02 3,500.00 20.08 1,340.00 25.20 726.00 300.00 65.10 82.00 28.52 292.00 159.00 1,355.00 2,107.10 15.15 101.00 400.00 100.00 248.00 3,151.03 270.00 90.00 72.61 228.50 310.00 2,006.00 1,413.01 19.19 199.99 55.95 58.00 92.00 50.00 18.50 60.00 223.00 99.00 125.01

332.84 1,196.99 1,940.00 4,375.00 580.00 318.99 760.00 61.49 87.99 2,300.00 390.00 443.00 2,198.00 1,777.00 400.00 85.00 517.00 989.00 715.00 3,750.00 369.00 209.00 498.99 743.00 2,769.99 78.00 88.99 2,093.00 1,860.00 29.01 54.00 37.90 18.00 47.01 109.30 310.00 2,450.00 7,679.00 109.19 2,028.89 46.97 944.00 447.00 108.00 172.01 59.95 590.00 246.00 1,989.00 3,799.21 40.00 185.00 500.57 190.00 505.00 6,000.00 410.00 119.98 185.00 373.00 600.00 3,100.00 2,890.00 48.75 300.00 212.70 106.80 220.00 85.05 34.99 144.00 400.00 100.01 179.00

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA PET1 KRKG GRVG ZVTG HDOG TLSG SOS2E RS26 POSR PBGS MELR PETG LKPG POPG SNOG

PETROL 1. IZDAJA KRKA GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV HELIOS TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA REPUBLIKA SLOVENIJA 26. IZDAJA POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD MERCATOR PETROL LUKA KOPER PLAMA - PUR KRONA SENIOR

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-B UTSC-R-A TLKM-R-A NVPT-R-A INVP-R-A LTRS-R-A EINP-R-A TEKM-R-A STGR-R-A RNAF-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ALPOS TVORNICA CIJEVI AD PRNJAVOR TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA LUTRIJA RS AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TEKOM AD TESLIC STARI GRAD AD ZVORNIK RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKB FBIHK1A FBIHK1B BHTSR BSRSRK1 TMD9R FDSSR MIGFRK2 BSNLR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNA REOSIGURANJE D.D. SARAJEVO (K1) TMD - MIBO DD BRCKO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA ALFA SJVR ENHL BRTR AIKB BMBI A2014 VZAS A2015 AGBN MKAL SJPT JESV CCHS KMBN

Alfa plam a.d. Vranje 7. juli a.d. Vranje Energoprojekt holding a.d. Beograd Brail Trade a.d. Backa Palanka AIK banka a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Mika Alas a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK PRUZ GRNT MPT TEL TPLF KMB ZBUS TNB VSC

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE PRUZINI I TEKSTIL AD DEMIR HISAR Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ZAS BUS GOSTIVAR TUTUNSKA BANKA SKOPJE VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

110,00 66,00 12,35 19,03 335,00 97,00 105,90 101,05 8,65 0,70 151,00 255,00 18,50 15,45 8,00

110,00 66,95 12,70 19,80 343,00 98,00 105,90 102,00 8,75 0,71 155,00 260,00 18,80 15,45 8,05

110,00 66,10 12,50 19,04 343,00 97,10 105,90 102,00 8,66 0,70 152,00 256,07 18,50 15,45 8,01

Promet

valuta: EUR - euro 1.100,00 66,12 12,50 19,69 342,49 97,82 37,67 101,87 8,73 0,70 153,08 257,43 18,53 15,45 8,01

0,00 % 905 -2,22 % 14042 0,81 % 5521 -4,75 % 1884 0,88 % 78 -0,99 % 254 -0,01 % 658 -0,97 % 221 0,70 % 2501 0,00 % 28828 0,66 % 132 -1,72 % 58 -2,53 % 784 0,00 % 923 -0,99 % 1744

995.500,00 928.415,94 69.011,27 37.097,32 26.714,60 24.847,80 24.785,96 22.513,50 21.845,40 20.304,10 20.206,60 14.931,20 14.524,97 14.260,35 13.965,65

valuta: BAM - konvertabilna marka 32,01 32,26 0,79 1,45 1,20 0,04 1,30 7,01 0,28 0,12 0,10

32,60 32,60 0,79 1,45 1,20 0,04 1,30 7,01 0,28 0,12 0,10

32,02 32,26 0,79 1,45 1,20 0,04 1,30 7,01 0,28 0,12 0,10

0,32 0,33 0,79 1,45 1,20 0,04 1,30 7,01 0,28 0,12 0,10

-2,50 % -0,75 % -1,38 % 2,84 % 0,00 % 4,88 % 9,24 % -6,28 % 0,00 % 0,00 % -0,99 %

82408 54413 16072 5000 2736 75000 1262 188 4519 8130 8658

26.595,46 17.720,74 12.680,81 7.250,00 3.283,20 3.225,00 1.640,60 1.317,88 1.265,32 975,60 865,80

valuta: BAM - konvertabilna marka 21,00 98,00 29,55 26,56 21,50 3.200,00 7,50 85,00 4,22 15,91

22,00 98,00 29,55 26,56 21,50 3.200,00 7,50 88,00 4,22 16,00

9.000,00 400,00 835,00 3.400,00 2.770,00 13.500,00 86,60 530,00 83,63 7.810,00 500,00 935,00 6.000,00 3.495,00 25.100,00

9.000,00 400,00 850,00 3.400,00 2.830,00 14.000,00 86,70 535,00 83,70 7.900,00 500,00 940,00 6.000,00 3.495,00 26.600,00

77,00 3.900,00 23,00 680,00 27.000,00 505,00 3.700,00 3.001,00 1.000,00 3.880,00 150,00

77,50 3.968,00 23,00 693,00 27.500,00 515,00 3.750,00 3.080,00 1.000,00 3.880,00 150,00

22,00 98,00 29,55 26,56 21,50 3.200,00 7,50 88,00 4,22 16,00

21,98 98,00 29,55 26,56 21,50 3.200,00 7,50 87,48 4,22 15,94

0,00 % 72734 1.598.525,00 0,00 % 5450 534.100,00 1,20 % 2108 62.291,40 0,00 % 1838 48.817,28 0,00 % 450 9.675,00 0,00 % 2 6.400,00 25,00 % 736 5.520,00 0,57 % 60 5.249,88 -5,17 % 550 2.321,00 1,27 % 127 2.024,80

valuta: RSD - srpski dinar 9.000,00 400,00 849,00 3.400,00 2.799,00 13.979,00 86,67 530,00 83,69 7.839,00 500,00 940,00 6.000,00 3.495,00 26.094,00

9.000,00 400,00 848,75 3.400,00 2.799,15 13.979,24 86,67 530,02 83,69 7.839,13 500,00 939,62 6.000,00 3.495,00 26.094,12

0,00 % 764 0,00 % 15259 0,24 % 6043 0,00 % 1381 -0,74 % 952 3,96 % 155 0,01 % 19836 -1,49 % 2379 0,07 % 12480 0,42 % 114 0,00 % 1581 -0,11 % 666 0,00 % 85 0,00 % 131 -3,00 % 17

6.876.000,00 6.103.600,00 5.129.020,00 4.695.400,00 2.664.789,00 2.166.782,00 1.719.148,36 1.260.920,00 1.044.395,40 893.661,00 790.500,00 625.790,00 510.000,00 457.845,00 443.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 77,02 3.941,90 23,00 687,79 27.275,86 510,16 3.708,95 3.051,86 1.000,00 3.880,00 150,00

47,37 -0,62 % 133188 6.309.591,62 3.941,90 2,32 % 391 1.541.284,00 23,00 -80,83 % 54808 1.260.584,00 687,79 2,18 % 1585 1.090.150,00 27.275,86 1,02 % 29 791.000,00 510,16 2,03 % 1550 790.750,00 3.708,95 1,59 % 213 790.006,00 3.051,86 1,73 % 237 723.292,00 1.000,00 0,00 % 616 616.000,00 3.880,00 2,11 % 90 349.200,00 150,00 0,00 % 2020 303.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

Telekom Srpske +2,84% Elektro Doboj +1,47% Bosnalijek +1,27% Agrobanka Beograd +0,42% Energoprojekt holding +0,24%

Bambi Banat

business.hr

IK banka Zenica -6,40% Euroinvestment fond -6,28% Komercijalna banka Beograd -3% Veterinarski zavod Subotica - 1,49% AIK banka Niš -0,74%

Krka

+3,96 -2,21 Pozitivan trend rasta cijene nastavila je dionica Bambi Banata i u petak, kada je porasla 3,96 posto pa joj je zadnja zabilježena cijena iznosila 13,979 dinara. Ukupan promet tom dinicom na Beogradskoj je burzi u petak iznosio 2,1 milijun dinara, a 114 dionica promijenilo je vlasnika. Najlikvidnija je sa 6,8 milijuna dinara prometa bila dionica Alfa plama kojom se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 9000 dinara. Belex 15 u petak je pao 0,59 posto.

Cijena dionice slovenskog farmaceuta u petak je pala 2,21 posto i zadnja zabilježena iznosila je 66,1 euro, a njome se trgovalo u vrijednosti 928.415 eura. Uprava Krke najavila je u petak da će bruto dividenda te kompanije za ovu godinu iznositi 1,1 euro po dionici, protivno prijedlogu Sveslovenske udruge malih dioničara o 1,5 eura po dionici. Najavljeno je i povećanje prihoda četiri posto u prvih šest mjeseci ove godine.

REGIONALNI indeksi -1,38% BIRS +0,60% 870,55 859,50 LJSEX -0,43% FIRS -0,62% 3.536,09 1.447,45 Belex15 MBI10 -0,59% 2.399,09 +1,72% 622,00 Belexline -0,17% MOSTE -1,73% 1.218,23 487,44 SASX10 NEX20 -0,22% 13.090,51 +0,08% 941,41 SBITOP

Europski indeksi +0,17% WIG20 +0,42% 2.361,16 5.246,95 DAX BUX -0,07% 21.412,99 -0,10% 6.186,44 CAC40 ATX -0,32% 2.396,78 -0,58% 3.664,07 MICEX indeksa na zatvaranju u +0,78% Stanje 1,366.78 četvrtak 17. lipnja 2010. FTSE100

američki indeksi DJIA +0,24% S&P500 +0,13% 10.434,17 1.116,04 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,05% četvrtak 17. lipnja 2010. 2.307,16

investor 30 Tjedni komentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda Dionički

Nives Bukovac, To One

akon nekoliko tjedana pada vrijednosti dioničkih indeksa Zagrebačke burze, u proteklih tjedan dana Crobex i Crobex 10 povećali su svoje vrijednosti. Crobex je porastao 1,18 posto, ali nije uspio prijeći psihološku granicu od 2000 bodova, a Crobex 10 je ojačao 0,6 posto. Tjedni rezultat za domaće otvorene investicijske fondove također je bio uglavnom pozitivan. Tri dobitnika među dioničkim fondovima su bili OTP Europa Plus (+4,25 posto), Aureus US Equity (+3,97 posto) i ZB euroaktiv (+3,88 posto), dok su tri dionička fonda s tjednim minusima bili C - Zenit (-0,37 posto), Platinum jugoistočna Europa (-0,03 posto) i HPB Titan (+0,01 posto). U skupini uravnoteženih fondova prva tri mjesta na tjednoj ljestvici su zauzeli ST Aggressive (+2,71 posto), Aureus Balanced (+2,20 posto) i OTP uravnoteženi (+1,84 posto). S druge strane ljestvice uravnoteženih fondova su ICF Balanced s minusom od 0,75 posto, HPB Global s padom vrijednosti udjela 0,70 posto i HPB Dynamic s promjenom vrijednosti udjela -0,33 posto. I najveći fondovi gledano po iznosu imovine pod upravljanjem u prošlom su tjednu ostvarili rast vrijednosti udjela. Tako je od pet najvećih fondova među dioničkim i uravnoteženim ZB global ostvario tjedni rast vrijednosti 1,54 posto, ZB aktiv 1,14 posto, PBZ Equity također 1,14 posto, PBZ Global 0,88 posto, a Raiffeisen Balanced je ostvario tjedni plus od 0,64 posto.

ST Global Equity Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM ZB euroaktiv Raiffeisen World Select Europe Prospectus JIE Capital Two MP-Mena HR HPB Dionički KD Victoria HPB WAV DJE Ilirika BRIC HPB Titan VB High Equity FIMA Equity OTP meridian 20 Erste Adriatic Equity ZB trend HI-growth ZB aktiv Erste Total East Raiffeisen HR dionice Ilirika JIE Poba Ico Equity PBZ I-Stock PBZ Equity fond AC Rusija NFD Nova Europa Raiffeisen C. Europe

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € € € € € kn kn kn kn kn € € € kn kn € € € € kn € kn € kn kn kn € kn €

49,6292 59,7591 10,8764 100,8300 100,3400 10,4172 58,4185 71,8300 444,2071 87,9230 14,6157 89,3323 110,7112 70,4431 47,7416 81,6774 83,2444 88,1700 129,9100 8,3100 98,2400 31,3200 70,1600 162,2227 5506,5000 60,6200 79,6600 41,9192 118,6698 61,5800

0,79 0,51 0,33 0,28 0,13 0,09 0,08 0,08 0,03 0,01 -0,01 -0,01 -0,03 -0,08 -0,08 -0,09 -0,09 -0,10 -0,18 -0,20 -0,22 -0,22 -0,24 -0,27 -0,29 -0,31 -0,34 -0,39 -0,41 -0,42

-4,34 7,88 1,24 -2,81 -0,63 -3,25 -10,62 -1,22 8,83 -3,00 -7,53 3,70 9,63 3,12 -5,48 -6,78 -8,49 -7,17 1,24 -2,95 0,66 -5,46 -6,14 -4,80 -6,74 -4,25 -7,91 -6,58 -4,87 -9,47

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,02 14,08 6,31 1,44 6,33 1,63 -6,84 3,95 13,38 -2,89 -5,15 10,10 N/A 4,75 -2,73 -10,14 -2,37 -3,31 8,57 0,61 4,70 -5,78 0,66 -0,92 -4,75 3,38 -2,41 5,05 1,54 -4,47

-17,82 17,95 6,03 19,81 18,31 7,07 0,90 8,77 22,36 7,90 -11,98 29,30 N/A 13,58 3,80 -20,33 12,08 -4,31 23,30 9,57 10,84 -15,60 8,72 1,79 1,33 23,34 3,17 18,54 8,26 3,90

-7,00 -15,43 6,75 0,14 0,05 0,46 -14,71 -9,91 4,71 -2,70 3,48 -3,96 N/A -11,37 -23,86 -3,29 -8,22 -2,65 3,49 -2,20 -0,45 -34,82 -18,17 8,95 -18,64 -15,75 -4,64 -23,32 11,17 -8,96

-7,60 11,17 5,64 -0,51 4,14 1,76 -7,72 1,79 13,85 -2,89 -4,05 8,65 10,71 1,59 -4,59 -9,71 -3,88 -2,92 6,77 -0,48 1,06 -7,96 1,20 -1,18 -4,67 -0,15 -3,59 3,07 -2,15 -5,23

Imovina

Starost

Datum

4,551 5,408 12,395 184,330 38,534 23,417 24,750 7,341 7,451 41,433 63,602 12,907 15,008 11,141 13,276 29,280 20,852 218,968 170,686 70,613 527,530 49,506 15,144 104,368 5,986 200,381 434,326 9,557 8,748 239,136

9,65 3,07 1,29 6,12 6,71 9,00 3,38 3,16 2,28 4,70 11,11 2,79 0,45 2,90 2,71 6,05 2,14 4,68 7,64 8,31 3,98 2,71 1,77 5,64 2,89 2,92 4,78 3,28 1,62 5,16

17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi ST Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM Agram Trust ZB global Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced HI-balanced Erste Balanced KD Balanced HPB Global HPB Dynamic Allianz Portfolio C-Premium PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Aureus Balanced OTP uravnoteženi ICF Balanced

kn kn € kn € € € € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn

181,9439 67,1712 10,9025 68,8111 143,5000 104,4500 143,4884 9,8539 116,2900 8,1834 103,8577 49,7782 107,5616 5,7348 99,8500 149,8200 79,7652 108,8959 117,8851

0,97 0,64 0,28 0,08 0,06 0,03 -0,09 -0,13 -0,15 -0,16 -0,19 -0,28 -0,29 -0,32 -0,35 -0,41 -0,46 -0,49 -1,51

-3,78 -2,99 1,32 -3,27 1,56 3,51 -2,71 -1,22 -3,92 -1,60 -1,49 -2,11 -0,53 -4,99 -3,77 -3,67 -1,70 -3,65 -9,91

-7,85 -7,08 6,44 -2,52 6,62 N/A 1,22 2,62 0,39 -0,42 -1,91 -8,36 2,99 -2,49 0,36 2,46 -2,38 -4,31 -12,08

-13,97 -11,50 5,74 -1,05 15,70 N/A 6,39 9,07 -2,25 5,77 5,83 -14,48 7,38 -2,27 6,48 11,36 -1,79 7,87 -25,12

8,38 -8,05 6,93 -2,61 4,11 N/A 8,56 -0,18 -0,64 -4,44 0,81 -16,75 6,85 -15,20 4,94 5,32 -5,60 1,91 2,38

-5,45 -5,47 5,78 -1,15 4,66 4,45 0,33 0,67 0,70 -0,84 -2,49 -9,37 2,51 -2,80 -0,60 2,00 -0,84 -4,60 -8,14

13,456 4,551 12,848 13,000 745,778 92,845 45.531 66,329 110,080 12,702 123,693 22,683 6,971 13,597 308,303 337,191 15,948 43,793 13,152

7,44 4,74 1,29 1,94 8,96 0,28 4,40 8,31 9,41 4,42 4,70 3,81 1,10 3,38 8,76 7,81 3,92 4,51 8,13

ICF Fixed Income Select Eurobond ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obveznički HPB Obveznički

€ € € € € kn € € € €

137,0973 13,0579 159,5900 168,8900 125,6700 154,3500 11,1724 126,0000 124,7622 121,6091

0,06 0,00 -0,06 -0,07 -0,07 -0,14 -0,19 -0,21 -0,25 -0,38

0,97 0,32 2,58 1,10 0,70 1,36 1,32 0,28 0,19 -0,09

2,52 1,44 5,07 5,04 5,02 5,33 3,66 3,35 2,28 1,69

6,17 2,47 12,25 12,87 3,07 8,49 2,04 6,48 12,81 6,11

3,85 3,23 5,36 6,72 4,19 7,99 1,34 4,46 5,03 4,25

2,41 1,40 5,06 4,97 4,95 3,95 4,00 4,69 1,98 1,84

46,453 1,320 175,046 294,831 98,050 12,575 6,076 81,406 9,880 46,906

8,35 8,40 8,96 8,06 7,04 5,64 8,31 7,27 4,51 4,70

17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010 17.06.2010

OTP novčani fond PBZ Euro Novčani ICF Money Market Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Select Novčani HI-cash ST Cash VB Cash Allianz Cash

kn € kn kn $ kn kn € kn € kn kn € kn kn kn kn kn kn

120,9108 123,8400 138,9736 136,1800 123,7200 130,1090 11,1510 10,5027 100,9589 103,8400 130,9300 160,8120 138,4875 142,2500 135,8885 136,7256 133,0698 115,1257 106,8080

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,67 0,86 0,76 0,96 0,75 0,84 0,85 0,80 0,10 1,19 0,77 0,44 0,66 0,83 0,26 0,48 0,76 0,82 0,83

1,60 2,25 8,19 1,93 1,89 2,45 2,03 1,93 0,06 2,51 1,81 1,29 1,54 2,21 0,70 1,16 2,03 1,74 2,04

4,42 4,90 6,43 5,31 3,16 6,43 5,02 4,73 N/A N/A 5,78 5,10 3,59 6,66 3,68 3,90 5,18 5,11 5,92

4,33 4,46 4,37 4,48 4,19 5,75 6,53 4,84 N/A N/A 6,52 4,91 3,34 4,94 4,44 4,76 4,52 5,53 6,17

1,46 2,07 1,86 1,78 1,84 2,19 1,85 1,75 -0,26 2,31 1,61 1,09 1,43 1,95 0,62 1,08 1,84 1,55 1,81

74,710 229,002 103,322 620,409 46,204 220,574 68,600 34,500 5,212 385,768 1163,271 2358,611 88,454 1145,748 7,645 102,626 37,598 143,831 132,868

4,48 7,90 7,70 7,04 5,18 4,70 1,72 1,04 0,88 0,73 11,22 9,90 9,90 7,31 7,07 6,73 6,46 2,62 1,10

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/6/2010 Utorak 22/6/2010

PREUZIMANJA

Epic preuzeo Valamar

Austrijska kompanija EPIC Goldscheider und Wurmböck objavila je izvješće o preuzimanju Valamar grupe. Kompanija je obavijestila o isplati i preuzimanju 39.330 pohranjenih dionica, što je 0,62 posto ukupnog broja dionica odnosno, uzimajući u obzir vlastite dionice, 0,64 posto ukupnog broja glasova. Nakon isteka ponude kom-

PETODNEVNI RAST JAPANSKE VALUTE

Ulagači traže spas u jenu

panija posjeduje 3.123.733 dionica društva, što je 49,62 posto ukupnog broja dionica odnosno, uzimajući u obzir vlastite dionice, 50,81 posto ukupnog broja glasova. Osobe s kojima EPIC Goldscheider und Wurmböck zajednički djeluje nisu stjecale dionice u postupku ponude. Nakon njezina isteka EPIC Goldscheider und Wurmböck i osobe koje s njim djeluju imaju zajedno 5.165.032 dionice društva, što je 82,04 posto ukupnog broja dionica. N. S.

Jen je ojačao u odnosu na svih 16 svojih najtrgovanijih partnera nakon što je SAD u četvrtak izvjestio o padu potrošačkih cijena i povećanju nezaposlenosti. Japanska valuta ojačala je u odnosu na dolar peti dan zaredom nakon što su japanski čelnici obećali da će smanjiti javni dug. Euro je također ojačao u odnosu na dolar nakon povećane potražnje španjolskih državnih obveznica.

Japanci režu javni dug

"Postoji određena zabrinutost zbog negativna utjecaja eurospke dužničke krize na globalni rast", rekao je za Bloomberg Lee Har-

Novi rekord zlata

"Moramo sami rehabilitirati naše financije, bez oslanjanja na druge zemlje", poručio je Kan. U petak ujutro dolar je u New Yorku vrijedio 90,62 jena, 0,4 posto manje nego dan prije. Euro je vrijedio 112.15 jena, 0,61 jena manje nego prethodni dan. Cijena zlata je pak ponovno dosegnula rekord od 1260,9 dolara za uncu, a što se tiče cijene izražene u eurima, ona se kretala od 1005 do 1016 eura. B. S.

Dmitrij Medvedev, ruski predsjednik, smišlja načine kako vratiti strane ulagače u zemlju arhiva b.hr

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kazao je da će Rusija od sljedeće godine ukinuti porez na dobit na dugoročna ulaganja kako bi privukla ulagače. U govoru na velikom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu ruski je predsjednik također kazao da će Rusija peterostruko smanjiti broj strateških tvrtki kako bi omogućila strancima kupnju vlasničkih udjela u njima. B.hr

Nomurini brokeri gledaju SP Najveća japanska brokerska tvrtka, Nomura holding, dopustila je svojim zaposlenicima gledanje utakmica putem interneta za radnim stolovima, ali i u društvu na velikim ekranima u posebnim prostorijama. Tvrtka QAS Ltd., dio Expe-

dman iz Bank of Tokyo. Vrijednost japanske valute počela je rasti u odnosu na dolar nakon što je japanski premijer Naoto Kan obećao da će srezati najveći svjetski javni dug, koji je trenutačno dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda. Kan je najavio da će razmotriti prijedlog oporbe o povećanju poreza.

Rusija ukida porez na dobit

NOGOMENTNI FANATICI NA BURZI

OGLAS

Zbog zabrinutosti investitora da će rezanje troškova u eurozoni usporiti globalni gospodarski rast, porasla je potražnja za japanskom nacionalnom valutom pa je jen ojačao u odnosu na dolar i euro

STRANI ULAGAČI

rian plc-a, svjetski poznate kompanije za informiranje o kreditima, zaposlenicima je poslala e-mail s upitnikom koje utakmice i kada žele gledati kako to ne bi koincidiralo s nekim važnim sastankom. U Njemačkoj će zaposlenici Adidasa i Pume također moći pratiti utakmice. Dopustio je to i Infineon

Technologies, drugi najveći proizvođač poluvodiča u Europi. No, neki su izašli s "polurješenjem", poput nizozemskog ING Groep NVa, najveće tvrtke za pružanje financijskih usluga u toj zemlji, koja radnicima dopušta gledanje utakmica, ali će im zbog toga oduzeti od plaće. B. Su.

uvreda iz SABORa

NOVA ŠANSA

Goran Marić, predsjednik Odbora za financije i proračun, izazvao je žestoke reakcije Hrvatske udruge osiguravatelja zbog paušalne optužbe o njihovoj korumpiranosti 27

Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka, trebat će ujediniti snage s kolegama iz Zadra i Ploča kako bi zajedno privukli argentinske izvoznike 26

Osiguravatelji Mariću: Nismo leglo korupcije!

Dobitnici dana (ZSE) Gebera +7,32 % Janaf +5,08 % Dom Holding +3,4 % HG Spot +3,26 % Franck +2,61 % 27 Raste

Argentinci žele izvoziti u Europu preko hrvatskih luka

Gubitnici dana (ZSE) Đakovština -9,2 % HUP Zagreb - 5,92 % Ledo -4,53 % Terra Mediterranea -3,41 % Validus -3,27 %

12 Nema promjene

35 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom. 1,249.84 0,64% 148,05 0,18%

Sirova nafta 76,79 Prirodni plin 5,14 Zlato 1.245,24 Srebro 18,73 Goveda 91,00

1,13% 0,49% 1,30% 1,39% 0,00%

Investitori su već krenuli na praznike SAMO HT IZNAD MILIJUNA Dionica najvećeg hrvatskog telekoma jedina je u petak zabilježila promet nešto veći od milijun kuna Ulagači na domaćem tržištu kapitala očito su već na produljenim praznicima sudeći po prilično skromnom prometu, koji je u petak na Zagrebačkoj burzi dosegnuo samo nešto više od osam milijuna kuna. Najviše su bili usredotočeni na dionici HTa kojom se trgovalo u vrijednosti 4,9 milijuna kuna, što je bila gotovo polovica ukupnog dioničkog prometa. Cijena HT-a rasla je do polovice dana, a zatim je počela padati i na kraju je pala 0,34 posto, čime se zadržala na 261,50 kuna. HT je time pokazao put referentnog indeksa Crobex 10, koji je zadnjeg dana u tjednu oslabio dodatnih 0,38 posto. Dionički indeks Crobex ojačao je pak 0,10 posto, pa mu se vrijednost u petak zaustavila na 1947,31 bodu. Treba

komentar

Tko regulira regulatora?

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

VLADO JERBIĆ, predsjednik Uprave Belišća, čija je dionica u petak skočila više od 22 posto nakon 10 dana nepromijenjene cijene

naglasiti da je HT-ova dionica u petak jedina imala promet koji se mogao brojiti u milijunima kuna.

snimio hrvoje dominić

ATPL jeftiniji 0,59%

Po kriteriju likvidnosti pratila ga je dionica Atlantske plovidbe, koja je sa ostvarenih 660.000 kuna prometa u petak zauzela drugo mjesto po veličini prometa. I to je izdanje doživjelo sličnu sudbinu kao HT pa je pojeftinilo 0,59 posto, na 925,02 kune. Dionica Ine zauzela je treće mjesto po likvidnosti i cijena joj je narasla za pola postotnog boda. Apsolutni pobjednik dana bila je dionica Belišća, čija je cijena porasla više od 22 posto i dosegnula 550 kuna. To je ujedno prva promjena cijene te dionice u posljednjih 10 dana i najveći promet u zadnjih

www.business.hr

mjesec dana. Naime, već je prije objavljeno da je Belišće preuzeo Duropack.

Građevinci u padu

Najveći pad među prvih deset najlikvidnijih izdanja Zagrebačke burze u petak zabilježio je Institut IGH, čije je dionica pojeftinila 2,54 posto. Ni većina ostalih izdanja građevinskog sektora nije puno bolje prošla, pa je pala i Ingra, a veliki je pad zabilježila Tehnika, čiji je minus 6,6 posto cijenu vratio na

1100,05 kuna. Promet tom dionicom, ako se pogleda skroman ukupan promet na Zagrebačkoj burzi, i nije bio tako mali i iznosio je 44.692 kuna. U petak je objavljeno da su neke Agrokorove uzdanice postale jamci za novi sindicirani kredit koncerna vrijedan 352 milijuna kuna, a na burzi su imale polovičan uspjeh: Belje je raslo 0,4 posto, a Konzum je zabilježio pad čak 5,3 posto.

Ante Pavić

Hoće li skraćeni trgovinski tjedan donijeti oporavak dionicama na Zagrebačkoj burzi, pratite na ...

ecentni razvoj događaja na Zagrebačkoj burzi mogao bi se svesti pod egidu: ‘Ako ti se ne sviđa kako mi reguliramo, zamijenit ćemo te’. Jer upravo se to dogodilo, tvrde poznavatelji dvorskih igara na 22. katu zgrade u zagrebačkoj Lučićevoj ulici. Pravnici Adnan Hafizadić i Andrej Galogaža, koji su na Burzi proveli više od desetljeća, otići će s Burze (uz visoku otpremninu, doduše), a dugo su se prepirali s Upravom Hanfe, odnosno Antom Samodolom, o tumačenju zakona koji se tiču tržišta kapitala. I, tvrde upućeni, smjena Uprave Burze dobro je došla Samodolu, koji je novu upravu ucijenio nedavanjem odobrenja za rad ako ne obećaju maknuti neposlušne pravnike. Samodol je navodno tražio da se riješe i najpoznatijeg lica Zagrebačke burze, glasnogovornika Željka Karduma. Tako da odlazi i Kardum iz banalnog razloga jer Hanfi valjda nije simpatičan. Uz potpuno nezanimljivo tržište, ovo je još jedan dokaz da se ZSE-u loše piše. Žalosno.