Business.hr broj 664 by Business.hr

najrastrošniji u regiji 2

I bez Vatrenih HRT troši više od Slovenaca i Srba

Vlasnik žita širi carstvo

Pipunić i službeno priznao: Preuzimam osječki Kandit! Kandit grupa ima 1063 stalno zaposlena, a najviše zapošljava Kandit Premijer. Zbog problema s nelikvidnošću Žito je u Kandit posljednjih mjeseci uložilo otprilike 120 milijuna kuna kako bi održali proizvodnju 2

čet/pet/sub 24, 25 i 26/6/2010

broj 664 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ekskluzivni INTERVJU: VEDRAN MIMICA 6-7 Teoretičar arhitekture i urbanizma i profesor na nizozemskom Berlage institutu komentira kaos u hrvatskom turizmu

Blagaićev Dubai na Jadranu nema šansu preživjeti Samo 20 hrvatskih tvrtki ima halal-proizvode za tržište od 1,3 mlrd. ljudi BIZNIS S HRANOM Hrvatske kompanije još nisu iskoristile sve izvozne mogućnosti na bogata tržišta muslimanskih zemalja. Riječ 4 je o 44 zemlje, a mogućnosti za suradnju na tako velikom tržištu su goleme

info&stav

indikator

2-3 Njemački optimizam

business.hr

Optimizam njemačkih poslovnjaka vratio se na razine prije početka krize, a tamošnji potrošači će trošiti više unatoč štednji vlade, odlične su vijesti iz najvećeg europskoga gospodarstva o čijem oporavku ovisi i naš izlazak iz krize

Tečaj uteg izvoznicima Srednji tečaj kune potonuo je ispod 7,2 kune za euro što je neočekivano jaka aprecijacija kune praktično na početku turističke sezone. Dodatan je to uteg hrvatskim izvoznicima u još uvijek slabo aktivnom gospodarstvu

»etvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

SLOVENCI I SRBI SKROMNIJE PRATE NOGOMETNO PRVENSTVO

HRT-u ne trebaju Vatreni da potroši milijune Iako se hrvatska nogometna reprezentacija nije uspjela plasirati na Svjetsko nogometno prvenstvo, HRT je za prijenos utakmica i Afroviziju, posebnu emisiju koja prati događaje u Južnoafričkoj Republici, izdvojio najmanje 50-ak milijuna kuna. Od toga 35 milijuna kuna, doznajemo, odlazi na otkup prijenosa utakmica, a ostatak na Afroviziju, iza koje stoji čak 180 osoba, kao i na boravak reporterske ekipe u Južnoj Africi. Na državnoj televiziji su-

sjedne Srbije (RTS) bilo je nemoguće makar i neslužbeno doznati koliko će ih stajati praćenje prvenstva. No u procjeni je li HRT pretjerao s praćenjem manifestacije mogao bi nam pomoći podatak da je RTS u Južnu Afriku poslao 22 svojih ljudi, a HRT, unatoč činjenici da Hrvatske nema na prvenstvu, njih 18. Emisija "Rt dobre nade" na RTS-u tamošnja je inačica Afrovizije, no sadržajno ipak nešto skromnija. Emisija je slična onoj koju na HTV-u vode urednik Bruno Kovačević s voditeljicama Lanom Banely, Milom Horvat i Idom Prester, samo što njezin voditelj Slobodan Šarenac ima samo jednu kolegicu, Mariju Kilibardu. Uz to, RTS nije trošio na glazbene i slične popratne sadržaje. Dnevna emisija uživo iz studija uz voditelje sadržava ono osnovno — izravan prijenos utakmica i izravna uključenja iz studija u Johannesburgu. Kao HRT, i RTS u svojim emisijama ugo-

šćuje mnogobrojne nogometaše i stručne komentatore. Kritike gledatelja na račun "raskošne" Afrovizije, koja se na HTV-u emitira u sklopu projekta Svjetskog nogometnog prvenstva, možda su opravdane. No ako uspoređujemo HRT s rivalima iz regije, poput spomenutog RTS-a ili primjerice slovenskog RTVSlo, zaključak je jednoglasan — HRT u praćenju nogometnog prvenstva među gledateljima iz regije ima prednost. Glasnogovornik HRT-a Danko Družijanić kaže nam tako kako im se javljaju gledatelji iz Vojvodine i Slovenije s upitima zašto ih ne mogu gledati tijekom prvenstva, jer se odlukom Regulatorne agencije za komunikacije tijekom prijenosa nekih utakmica zamračuje signal HRT-a. No jedino je još upitna brojka od 50-ak milijuna kuna kojom se barata kada je posrijedi ukupan HRT-ov trošak ovog projekta. Naime,

ulazeći u trag podrijetlu te brojke, dolazi se do činjenice da je ona, neslužbeno dakako, u medije procurila upravo od vodstva Prisavlja, za koje ne bi čudilo da su je pokušali umanjiti. Isto to vodstvo nedavno se diglo na noge nakon što mu je Vlada zaprijetila smanjenjem RTV pristojbe. S HRTa je tada, također neslužbeno, procurila informacija da bi zbog tog smanjenja gledatelji mogli ostati uskraćeni za prijenos nogometa jer HRT još uvijek svjetskoj nogometnoj federaciji (FIFA) nije platio zadnju ratu za prava prijenosa u iznosu 10 milijuna kuna. Nakon Vladina privremenog odustajanja od smanjenja pristojbe s HRT-a neslužbeno poručuju kako prijenos nikada nije bio ugrožen. Njime su, kažu, samo priprijetili u slučaju da ostanu bez 300 milijuna kuna, na koliko su procijenili manjak u slučaju rezanja pristojbe. Branka Suvajac

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Na Afroviziji svakodnevno radi čak 180 ljudi, a na HRT-u se hvale da je sve više gledaju i u Vojvodini i Sloveniji

››

biser dana

brojka

Jamčim svojom čašću da je sadržaj ovog rada moje vlastito djelo Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i sporta inzistirat će da na testovima, ispitima i domaćim zadaćama koje će od sljedeće školske godine pisati hrvatski školarci stoji ova rečenica kao svojevrsan kodeks časti

AKVIZICIJA ŽITA

Pipunić i formalno ušao u Kandit

Novi vlasnik 51,6 posto dionica Kandita i nekoliko tvrtki u grupi (tvornica šećera Kandit Premijer, Farma Holstein, dvije svinjogojske farme Prkos Lipovača…) od jučer je osječki Termes d.o.o., nedavno osnovana tvrtka u suvlasništvu Žita d.o.o. i partnera, od kojih svaka strana kontrolira 50 posto. Predsjednik Uprave Termesa je Ilija Nedić iz Žita, a članovi su Josip Pavić iz Kandita i Marko Pipunić, vlasnik i direktor Žita. Na sjednici NO-a održanoj odmah nakon objavljivanja obavijesti o preuzimanju na Zagrebačkoj burzi došlo je do promjena u Upravi Kandita. Dosadašnji predsjednik Uprave Josip Pavić to će ostati do daljnjega, a kao članovi mu se pridružuju Ilija Nedić i Danijel Šabić iz Žita te Dunja Vukmirović iz Kandita. Marko Pipunić imenovan je prokuristom. Kandit grupa ima 1063 stalno zaposlena, a najviše zapošljava Kandit Premijer. Zbog problema s nelikvidnošću Žito je u Kandit posljednjih mjeseci uložilo oko 120 milijuna kuna kako bi održalo proizvodnju. Termes je objavio ponudu za kupnju preostalih dionica po 230 kuna, koliko stoje na burzi zadnja mjeseca. G. F.

436

traktora, 3 osobna automobila i 3 kombajna izbrojala je policija jučer u prosvjedu seljaka u pet hrvatskih županija

uvodnik

Hrvati, možete na referendum, ali bolji život ne očekujte! Igor Medić igor.medic@business.hr

ko pola milijuna prikupljenih potpisa za referendum, koliko su sindikati uspjeli sakupiti u samo dva tjedna, zapravo i nisu toliko potpisi u korist nastavka važenja kolektivnih ugovora, što je glavno pitanje, već više izraz nezadovoljstva Vladinom gospodarskom politikom. Produljenje trajanja kolektivnih ugovora, što Vlada želi ograničiti na šest mjeseci umjesto da nakon isteka traju neodređeno vrijeme kao dosad, bilo je samo povod širem izljevu nezadovoljstva nezaposlenošću, izostankom učinkovitih reformi i konkretnih antirecesijskih mjera. Na kraju je to dovelo do toga da je pola milijuna građana zapravo stalo na stranu sindikata. To su učinili zbog rastućeg straha od neizvjesnosti zbog gubitka radnog mjesta, ali i zato što ih Vlada očito nije uspjela uvjeriti u to da je radi gospodarskog oporavka potrebno žrtvovati i neka radnička prava. Ovo je ujedno prvi put u poljednje vrijeme da je neka inicijativa sin-

››

Premijerka Jadranka Kosor dosad je uglavnom bila sklona dogovaranju sa sindikatima pa se očekuje da će to biti i ovaj put kako bi izbjegla demonstracije

dikata dobila tako široku podršku građana, osobito kada se zna da je na njihovim sindikalnim prosvjedima u prosjeku bilo samo nekoliko stotina ljudi. Budu li prikupljeni potpisi pravovaljani, to će također biti prvi put u Hrvatskoj da je neka interesna grupa u društvu uspjela isprovocirati raspisivanje referenduma. Unatoč kritikama da je prag od 10 posto potpisa biračkog tijela previsok, dobro je da je takav.

Da je bio manji, inicijativa vjerojatno ne bi toliko dobila na ozbiljnosti.

Nakon verifikacije

potpisa, na potezu će biti Vlada, koja će morati ili popustiti sindikatima koji su izborili respektabilnu podršku građana i ublažiti svoje reforme ZOR-a, a možda i ostalih radnih prava, ili će pak ignorirati te zahtjeve i učiniti po svome, uz rizik da još više pojača nezadovoljstvo u društvu. Pre-

mijerka Jadranka Kosor dosad je uglavnom bila sklona dogovaranju sa sindikatima pa se ne očekuje da će ih ovaj put lomiti po svaku cijenu. "Za razliku od Grčke, mi smo se odlučili na najblaži oblik izražavanja nezadovoljstva", rekao je predsjednik Hrvatske udruzge sindikata Ozren Matijašević, koji je posljednja dva tjedna koordinirao akciju prikupljanja potpisa.

tema 4-5

BIZNIS S HRANOM Hrvatske kompanije još nisu iskoristil muslimanskih zemalja. Riječ je o 44 zemlje, a mogućnosti za

Samo 20 hrvatskih proizvode za tržišt Certifikat se dodjeljuje na tri godine, s time da se produljuje nakon godinu dana. Cijena certifikata je od 1000 do 20.000 eura za najsloženija postrojenja. Agencija za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli zadužena je za halal-certificiranje i hrvatskih tvrtki i tvrtki u regiji Petrinjski Gavrilović dvadeseta je hrvatska tvrtka koja je dobila certifikat halal, odnosno potvrđeno je da su proizvodi te tvrtke usklađeni sa šerijatskim propisima, pa tako i sigurni za muslimane. Certifikat halal dodjeljuje se tvrtkama koje proizvode u skladu sa strogim propisima koji muslimanima određuju kakvu hranu mogu jesti, ali za tvrtke to je mnogo više od pukog udovoljavanja vjerskim propisima. Certifikat halal omogućuje da se proizvodi izvoze na bogata tržišta muslimanskih zemalja koja imaju vrlo stroge propise o dopuštenoj hrani. Riječ je o 44 zemlje i 1,3 milijarde ljudi — potencijalno velikom tržištu. "Certifikat halal dodjeljuje se na tri godine, s time da se produljuje nakon godinu dana. O složenosti postupka ovisi cijena dobivanja certifikata, a kreće se od 1000 do 20.000 eura za najsloženija postrojenja", pojašnjava Nermin Hadžić iz Agencije za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli za-

Đuro Gavrilović certifikat je dobio prošli tjedan Snimio saša Ćetković

dužene za halal-certificiranje i hrvatskih tvrtki i tvrtki u regiji.

Gavrilović prošao

Najsloženiji je postupak za dodjelu certifikata tvrtkama koje se bave proizvodnjom mesnih proizvoda i preradom mesa, kao što je Gavrilović. Ali i druge tvrtke moraju udovoljiti strogim odredbama za halal — tako su, primjerice, u Kalničkim vodama, tvrdi direktorica proizvodnje Gordana Šijan Zidarić, morali prilagoditi procedure čišćenja kako bi udovoljili zahtjevima. "Voda je sama po sebi halal, ali kad je riječ o proizvodnji flaširane vode, potrebno je potvrditi da nema nikakvih aditiva te da se od prvog do posljednjeg koraka proizvodnje pridržava halal-standarda", kaže Šijan Zidarić. Jednom dobiveni certifikat halal i te kako se provjerava, kaže Hadžić. Tijekom godinu dana provode se tri certifikacijska audita, dva najavljena i jedan nenajavljeni, a još se jednom do-

KAKO TO RADE U PODRAVKI

Najviše se traže goveđi gulaš, kokošja i pileć Proizvodi se osim u islamske zemlje izvoze u Švedsku, Francusku i Italiju, a suradnja s Agencijom za halal certifikat obuhvaća i osposobljavanje djelatnika za takvu proizvodnju I koprivnička je Podravka dio svoje izvozne strategije usmjerila na dobivanje certifikata halal. "Podravka je prije dvadesetak godina izvozila znatne količine junetine u zemlje Bliskog istoka pod certifikatom halal.

Suradnja s Islamskom vjerskom zajednicom u Hrvatskoj (IVZ) traje tridesetak godina i konstantno se isporučivala junetina za potrebe IVZ-a u Hrvatskoj", poručuju iz Podravke. "Prema zahtjevima tržišta zapadne Europe, zemalja Bliskog istoka i još nekih tržišta istočne Europe, u suradnji s IVZ-om u Zagrebu ishodili smo certifikate halal za tri proizvoda koja su po zahtjevima tržišta bila najviše tražena, a to su goveđi gulaš te kokošja i pi-

ile sve izvozne mogućnosti na bogata tržišta a suradnju na tako velikom tržištu su goleme

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

h tvrtki ima halalte od 1,3 mlrd. ljudi Strogi kriteriji, ali se isplati Dvadeset hrvatskih tvrtki nosi certifikat halal. Uz spomenute Podravku i Kraš, među njima su i Vindija, Viro tvornica šećera, PP Pipo iz Čakovca, Improm iz Križevaca (koji će zbog stečaja i promjene vlasnika vjerojatno morati iznova tražiti cerNADAN VIDOŠEVIĆ, direktor Kraša, tvrtke koja godinama uspješno izvozi na islamska tržišta

lazi izuzeti uzorke. "Nije se još dogodilo da smo nekoj hrvatskoj tvrtki oduzeli certifikat zbog nepoštovanja odredbi", kaže Hadžić i dodaje da je ipak bilo odustajanja od certificiranja. "Tvrtke su računale na posao koji na kraju ipak nije sklopljen pa su odustajale i od certifikata", kaže Hadžić.

Certifikat halal nije važan samo muslimanima: u zemljama zapadne Europe oznaka halal već se godinama smatra oznakom čistoće i kvalitete proizvoda, ne samo za muslimane. "Proizvodi koji su halal odgovaraju i židovima, a i dodatno su jamstvo kvalitete", kaže Hadžić. Jedna od tvrtki koja

tifikat), Kemo, Agrocroatia Nova, Kutrilin-TPV, Koka, Vindon, Naše klasje, Kalničke vode, Hermes International, Puris, Clarum, Zvečevo i odnedavno Gavrilović. Todorićev koncern Agrokor zasad nije, kažu u Agenciji, zatražio certifikat.

je certifikat halal dobila još prije nekoliko godina zagrebački je Kraš. "Kraš kao izvozno usmjerena kompanija svoju je proizvodnju uskladio sa zahtjevima svjetskih norma proizvodnje. Uvođenje certifikata halal i kosher smatramo svojom obvezom, kao respektabilni proizvođač i izvoznik koji vodi računa o specifičnim potrebama pojedinih grupa potrošača", poručuju iz te tvrtke i doda-

ju da ti certifikati utječu na povećanje prodaje, ali ih više promatraju kroz funkciju dodatne vrijednosti proizvoda. Dodatna se vrijednost očituje i u tržišnim udjelima: tako su, primjerice, Kraševe napolitanke na tržištu Saudijske Arabije prisutne gotovo 30 godina, iako je, kažu iz Kraša, certifikat halal uveden tek nedavno.

"Trenutačno posjedujemo certifikate halal za tridesetak mesnih proizvoda, za koje namjeravamo i dalje zadržati taj certifikat. Halal-proizvodi plasiraju se na tržišta Švedske, Engleske, Francuske i Italije, i to gulaši i paštete, za koje postoji najveći interes tržišta. O širenju

asortimana i tržišta konstantno se raspravlja i postoji dosta projektnih tržišta koja su pokazala interes za naše proizvode, no do konkretnih ugovaranja poslova ili isporuka još nije došlo", kažu u Podravki i dodaju da je prodaja mesnih proizvoda s certifikatom halal za sada količinski i financijski vrlo mala, iako postoji trend povećanja zadnjih nekoliko godina. Podravka je izlagala i na sajmovima halal-proizvoda u Maleziji i UAE.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

ća pašteta leća pašteta." Podravka od 2005. godine izvozi u zemlje zapadne Europe, a od tada su intenzivirane aktivnosti vezane uz halal-proizvode, od certifi-

ciranja do aktivnije suradnje s Agencijom za halal certificiranje. Dio te suradnje obuhvaća i osposobljavanje većeg broja djelatnika za halal-proizvodnju.

Miroslav Vitković, direktor Podravke

tema

INTERVJU VEDRAN MIMICA Teoretičar arhitekture i ur

6-7

Blagaićev Dubai na danas nema šanse Na jednoj je strani država koja tobože braneći javni interes otežava razvoj obale, na drugoj je grupa investitora koju ilustrira Vicencije Blagaić. Pritom je riječ o preslikavanju svjetskog developerskog diskursa iz vremena prije krize, kada je samo nebo bilo granica. Naravno, danas su obje doktrine izvan vremena Već se punih dvadeset godina sve hrvatske vladajuće garniture zaklinju u turizam kao jedan od temelja hrvatske budućnosti, turističke zone crtaju se u svakoj uvali, a državni Savjet za prostorno uređenje pod vodstvom Stjepe Butijera nudi "Kriterije za planiranje turističkih predjela". Ni jedna od svih tih zona još nije zaživjela, a zašto doznali smo od Vedrana Mimice, jednog od najuglednijih hrvatskih teoretičara arhitekture i urbanizma s nizozemskog Berlage instituta, sudionika prošlotjednog arhitektonskog skupa Split Talks, čija je jedna od glavnih tema bio upravo razvoj turističkih zona. "Ako ste pažljivo poslušali izlaganje kolege Butijera na okruglom stolu o urbanističkim politikama Split Talksa, ne možete se oteti dojmu da je riječ o urbanističkom diskursu iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Naime, dosad se nije pokrenula ni jedna turistička zona od oko 300 planiranih. Zaključci jasno upućuju na pomalo previše jednostavnu činjenicu, a to je da je sustav urbanističkog planiranja s pripadajućom zakonskom regulativom u raskoraku s društvenom i ekonomskom stvaranošću Hrvatske kao zemlje u tranziciji na pragu europskih integracija", kaže Mimica. No, ponuda i prijedloga ima. Svako malo se po medijima pojavljuju najfantastičnije makete i računalne

simulacije projekata investitora sa svih strana. - Prvo, riječ je o katastrofalnom izvještavanju hrvatskih novinara o temama razvoja, gdje se upotrebljava 'copy-paste' metoda umjesto kritičkog sagledavanja predloženih projekata. Drugo, ako pojednostavnimo, postoje dvije struje ili tendencije. Jednu predstavlja kolega Stjepo Butijer, koji u najboljoj namjeri brani javni interes, podržava utjecaj države na odlučivanje o planiranju obale i u konačnici apsolutno štiti obalu jer paradoksalno birokratski otežava njezin razvoj. Na drugoj strani su grupe investitora koje možda najslikovitije ilustrira Vicencije Blagaić. Pritom je uglavnom riječ o preslikavanju međunarodnog developerskog diskursa u doba prije nedavne fundamentalne ekonomske krize, gdje je samo nebo bilo granica razvoja. Osobito je zanimljiva teza da je upravo hrvatska obala idealna za takve pothvate. Obje doktrine smatram posve izvan vremena. Naime, u prvoj je riječ o urbanizmu socijalističkih zemalja iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a u drugoj o developerskim pothvatima iz Dubaija i sličnih lokacija prije posljednje krize. Ozbiljan problem obiju strana je veliko nerazumijevanje trenutka u kojem se nalazimo kao posljedica

Vedran Mimica, rođeni Zagrepčanin, smatra da nam razvoj treba, ali je veliki protivnik megalomanskih projakata

nedostatka temeljnog istraživanja koje je nužno za predstavljanje strategije razvoja kroz planerske dokumente te developerske inicijative projekata. Stoga i nije toliko čudna cirkusantska diskusija između Blagaića i resornog ministarstva. Koliko su takvi projekti različiti od globalnih trendova? - Mnogo, ali možda to i nije najvažnije. Pitanje je koji će globalni trend postati održiv, koji će model turizma zaživjeti. Kako će se razviti turistički centar, a da se istodobno razvije i lokana sredina. Kako će se organizirati proces javno-privat-

nog partnerstva u gradnji i tko će ga moderitati. Ako imalo ozbiljnije analiziramo Blagaićev projekt supermarine i turističkog naselja za superbogataše na Šolti, nije teško zaključiti da je on posve socijalno neodrživ i gotovo sigurno nema šansu da se sagradi, tj. financira u skladu s osnovnom ekonomskom logikom povrata uloženog novca u razumnom vremenu. Za svaki projekt koji radikalno mijenja sredinu u koju se implementira morate imati kritičnu masu, bilo broja ljudi, bilo količine novca ili možda političke potpo-

rbanizma i profesor na nizozemskom Berlage institutu

a Jadranu preživjeti

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

DIJAGNOZA SHIZOFRENIJA

Jadan Dubrovnik - tri kruzera dnevno pa karta za Disneyland! Urbana dubrovačka jezgra izgubila je 80 posto domaćeg stanovništva i svela se na 5500 ljudi i 900 stalnih stanovnika. Takvi gradovi imaju shizofreni problem života između nevjerojatnog intenziteta ljeti i mrtvila zimi, što nije zdravo ni za grad, ni za stanovnike. Kad govorimo o odnosu turizma i lokalne zajednice, kako gledate na primjer Dubrovnika, kao grada koji je zapravo postao resort? - Dubrovnik je za turističke sezone postao nešto poput tematskog parka. Tamo svaki dan pristaju tri kruzera sa 7500 ljudi koje podijele na grupe od 30-ak ljudi koji kroz vrata od Pila ulaze u Disneyland. Dubrovnik je u ljetnoj sezoni gotovo izgubio odlike grada koji normalno funkcionira. Još je poraznija činjenica da je urbana jezgra izgubila 80 posto domaćeg stanovništva i svela se na 5500 ljudi i 900 stalnih stanovnika. Takvi gradovi imaju shizofreni problem života između nevjerojatnog intenziteta ljeti i mrtvila zimi. Takvo stanje nije zdravo ni za grad, ni za njegove stanovnike.

Često se u posljednje vrijeme kao mogući suprotan primjer u Dalmaciji navodi Split? - Split je potpuno druga priča i ne može se uspoređivati s Dubrovnikom. To dva su grada različite veličine i različitih urbanih, ekonomskih i socijalnih događanja i procesa. Split je potencijalno najzanimljiviji grad na Jadranu, a vjerojatno i u Hrvatskoj. Drugo je pitanje što je Split napravio posljednjih godina ili bolje reći nije napravio u odnosu na svoj bogom dani položaj i mogućnost razvoja. Istina, ima i pozitivnih primjera splitske urbane obnove i izgradnje, kao kompleks sveučilišnog kampusa, obnova i uređenje Rive. Ipak, smatram da je Split morao i mogao puno više ako bi se, primjerice, ugledao na Zadar.

NAŠICE ILI EDINBURG

Svejedno je je li gradonačelnik Nijemac ili Slovenac Uskoro ćemo postati dio zajednice od 400 milijuna ljudi. Što se može dogoditi ako nam, kao na Ibizi, gradonačelnik postane Nijemac? - Nedavno sam u slovačkim Košicama, koje će 2013. biti centar kulture, bio član žirija za arhitektonski natječaj kojim se stara vojarna pretvara u tvornicu kulture. Nakon žiriranja, organizatori će poslati izvje-

re. Ako nemate kritičnu masu, teško je napraviti radikalan iskorak i to je osnovni problem Hrvatskog sna i ostalih sličnih megalomanija. Međutim, projekt studija 3LHD za Bale u Istri, prikazan na Split Talksu, na izuzetno inteligentan način analizira upravo kapacitete koji onda definiraju mogući razvoj u tom malome mjestu i na tom malom području. Osnovna vrijednost tog projekta je potpuna povezanost s lokalnom zajednicom i mogućim investitorima kroz definiranje 'prave mjere'. Gdje je prava mjera između

državne regulative i slobode koju traže lokalne zajednice? Dosad je to obično funkcioniralo tako da država zadaje pravila, a lokalne zajednice postavljaju svoje zahtjeve koji se potom zbog različitih političkih interesa ispunjavaju bez kriterija. - To je dvostruko pitanje. Jedno je razvoj demokracije općenito, a drugo je pitanje razvoja formata u kojima se političko preklapa s ekonomskim. A tu očito nismo daleko stigli. Naravno, svima je jasno da birokratska mreža usporava i komplicira razvoj. Ovdje se teme demokrati-

zacije političkog sustava i stvaranja uvjeta za ekonomski razvoj najizravnije preklapaju. Naime, trebalo bi nam nakon gotovo dvadeset godina tranzicije konačno postati jasno da nema ekonomskog razvoja bez demokratskog i obrnuto. Izuzetno važno za razvoj svake zemlje jest imati naprednu političku elitu, punu znanja i entuzijazma i po mogućnosti minimalno korumpiranu. Kakav bi Mediteran Hrvatska trebala biti, kako volite preformulirati slogan Hrvatske turističke zajednice? - Posljednje dvije godine smo u Veloj Luci na Korčuli organizirali međunarodnu ljetnu školu i Tonko Gugić, načelnik, odvjetnik i ve-

štaj u Bruxelles i otamo će stići 200 milijuna eura za gradnju centra. To je pojednostavnjena priča, ali i putokaz za Hrvatsku. Kad se Hrvatima otvori europsko tržište rada, samo ako ste, primjerice, teški ovisnik o kulenu, ostat ćete raditi u Našicama umjesto da se zaposlite u Edinburghu ili Stockholmu.

teranski prvak svijeta u veslanju, jednom me upitao: "Reci mi, Mime, kako da se razvijemo, a da se ne prominimo?" Odgovorio sam mu: "E moj Tonko, da znam odgovor na to pitanje, ne bih sad tu s tobom organizirao Školu." I to je možda malo prejednostavno, ali ključno pitanje: treba se razviti, a ne promijeniti jer tada ćemo sačuvati ono za što mislimo da je vrijednost, što cijeli svijet prepoznaje kao našu vrijednost. Međutim, u Hrvatskoj na raznim razinama postoji gotovo patološki strah od razvoja. Vjerujem u mogućnost razvoja bez fundamentalne promjene, bez gubitka identiteta, smisla ili karaktera. B.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

STAV O HRVATSKOJ

MMF: Teret je na fiskalnoj politici Međunarodni monetarni fond pohvalio je u utorak hrvatske vlasti za "vještu navigaciju gospodarstvom kroz krizu" te pozdravio provedbu reformi u sklopu Vladinog Programa gospodarskog oporavka ocijenivši da će one pomoći Hrvatskoj da ojačana uđe u EU. "Brze intervencije vlasti po-

mogle su u očuvanju stabilnosti, obuzdavanju deficita te zadržavanju povjerenja ulagača i pristupa tržištima kapitala", navodi se u priopćenju sa sastanka Izvršnog odbora MMF-a, koji je u ponedjeljak zaključio konzultacije s Hrvatskom o članku IV. Riječ je o redovitoj bilateralnoj raspravi o razvoju i politici, koju MMF jednom godišnje provodi sa zemljama članicama. MMF je posebno pohvalio Hrvatsku narodnu banku, koja je uz odgovarajuće mjere ri-

ješila probleme likvidnosti u bankarskom sektoru 2009. godine. Također se ističu snažne fiskalne mjere u 2009. za nadoknadu smanjenih prihoda i zadržavanja proračunskog manjka u financijski održivim razinama. MMF je zaključio da je kriza znatno utjecala na hrvatsko gospodarstvo, aktivnosti su se smanjile i početkom 2010., a postupan povratak pozitivnog rasta očekuje se u drugoj polovici 2010. godine. MMF ove godine Hr-

vatskoj predviđa nulti rast, a 2011. dva posto. Direktori MMF-a navode kako je glavni teret na fiskalnoj politici s obzirom na stabilnu tečajnu stopu kune. Suglasili su se da ciklično uravnoteženi proračun osigurava nužan politički prostor i održivost duga. Izvršni odbor također je ocijenio da zadržavanje stabilne tečajne stope kune pruža primjerno uporište s obzirom na nestabilnost tržišta i visoku financijsku euroizaciju. H

Pet tvrtki u užem krugu za terminal Luke Rijeka STRATEŠKI PARTNER Od jedanaest potencijalnih partnera za razvoj Jadranskih vrata, tvrtke u vlasništvu Luke Rijeka koja je nositelj projekta kontejnerskog terminala, odabrano je pet velikih svjetskih operatora čiji će predstavnici sljedećih tjedana posjetiti Rijeku LUKA RIJEKA lani je ostvarila 229 milijuna kuna prihoda i 3,6 milijuna kuna dobiti Snimio saša ćetković

Pet velikih svjetskih lučkih operatora - APM Terminals iz Rotterdama, Dubai Ports World iz Londona, Hamburger Hafen und Logistik, International Container Services iz Manile i Grup Maritim TCB iz Barcelone - ušlo je u uži izbor za

strateškog partnera na kontejnerskom terminalu Luke Rijeka. Za taj projekt Luka Rijeka prethodno je detektirala 11 potencijalnih strateških partnera. Osim pet tvrtki koje su ušle u uži krug, u igri su bili Hutchinson Port

Holding (Hong Kong), PSA Singapore, APM Terminals (dio Maersk grupe), Overseas Port Management (Jemen), Mariner Limited i TO Delta (Italija).

Predkvalifikacija

Luka Rijeka je za taj projekt

osnovala posebnu tvrtku dioničko društvo Jadranska vrata, koje je nositelj koncesije za kontejnerski terminal. "Proširenu listu mogućih strateških partnera za Jadranska vrata d.d. činilo je jedanest kompanija. Nakon analize i evaluacije zaprimljenih predkvalikacijskih dokumenata, lista potencijalnih strateških partnera sužena je na pet tvrtki", priopćili su jučer iz Luke Rijeka. Krajem ovog i u prvih desetak dana idućeg mjeseca predstavnici pet potencijalnih strateških partnera posjetit će kontejnerski terminal, odnosno tvrtku Jadranska vrata koja je osnovana u tu svrhu. U Luci Rijeka navode da će potencijalni strateški partneri u sljedećem razdoblju prezentirati koncept poslovnog plana te stratešku viziju razvoja i budućeg nastupa na svjetskom tržištu Jadranskih vrata, odnosno kontejnerskog terminala luke.

Povećanje prometa

U Luci Rijeka, koja je lani ostvarila 229 milijuna kuna prihoda i 3,6 milijuna kuna dobiti, od budućeg strateškog partnera očekuju da na kontejnerskom terminalu poveća promet, investira u terminalsku infrastrukturu

i opremu, poštuje socijalne obveze, otvara nova tržišta srednje i jugoistočne Europe, napravi snažan logistički iskorak i zajednički nastup na novim projektima Lučke Uprave Rijeka. Konačni odabir strateškog partnera trebao bi se dogoditi u zadnjem kvartalu 2010. godine. Jadranska vrata su dio projekta Rijeka Gateway, koji je započet 2003. godine sklapanjem ugovora između Republike Hrvatske, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka s jedne strane te Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD) s druge. U Luci Rijeka, u kojoj većinski udjel još ima država, objašnjavaju da je cilj projekta povećati tržišnu kompetitivnost i efikasnost luke Rijeka i pripadajućeg prometnog pravca. Projekt se sastoji od triju komponenti - cestovne, gradske i lučke, a u sklopu lučke komponente dio projekta čini i proces uvođenja privatnog kapitala u lučke operacije. Za to je zadužena Lučka uprava Rijeka, koja pak proces realizacije prvog strateškog partnera na kontejnerskom terminalu provodi u koordinaciji sa Svjetskom bankom.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

PEVEC TRANSPORTI

SURADNJA U REGIJI

Počela rasprodaja kamiona

Prihvaćena Istanbulska deklaracija

Bjelovar. Na Trgovačkom sudu u Bjelovaru održana je jučer prva javna dražba vozila tvrtke Pevec transporti u stečaju, ali od 39 vozila ponude su stigle za jedan kamion, koji je prodan za 240.000 kuna, prenio je HRT. Od nekadašnjih petstotinjak kamiona tvrtka Višnje i Zdravka Peveca, koji su pritvoreni zbog sumnji za kaznena djela gospodarskog kriminala, danas ih ima 40-ak.

zajedniČko istraæivanje

Ina i Mol otkrili veće količine plina u Podravini Ina i Mol obavijestili su Zagrebačku burzu o otkriću znatnih količina plina na području Podravska Slatina-Zalata, a riječ je o prvom zajedničkom istraživačkom pothvatu dviju naftnih kompanija koji je rađen u pograničnom području Hrvatske i Mađarske. Potkraj 2008. godine izbušena je istražna bušotina Dravica 1 na hrvatskoj strani, a u travnju je počelo njezino ispitivanje. Ispitivanje na 3170 metara dubine pokazalo je dotok plina u količini 370.000 prostornih metara plina na dan s manjom količinom kondenzata, što se smatra komercijalnim otkrićem.

Kao u Molvama

"Iako još nije poznato koliko iznose pridobive rezerve, početne su količine vrlo zadovoljavajuće. Za usporedbu, 370.000 prostornih metara plina na dan odgovara količinama koje je Ina crpila na Molvama, koje su naše najveće kopneno-plinsko polje. Na 60-ak proizvodnih bušotina u Podravini crpi se u prosjeku 300 do 400 tisuća prostornih metara plina na dan", kaže naftni inženjer Božidar Omrčen, bivši potpredsjednik Ina Naftaplina i član Znanstvenog vijeća za naftu pri HAZU-u. Omrčen objašnjava da je bušotina Dravica 1 u istom sedimentacijskom panonskom

brojka

370

tisuÊa prostornih metara dnevni je dotok plina na novoj buπotini Ine i Mola

bazenu kao i ležišta MolveKalinovac-Stari gradec te da će za procjenu pridobivih rezervi trebati izbušiti nove bušotine na toj lokaciji. Iz Ine su objavili da će preciznije vrednovanje novog nalazišta slijediti nakon interpretacije podataka dobivenih 3-D seizmikom i izrade ležišne studije.

Eksploatacija što prije

"U sljedećm razdoblju napori obaju partnera bit će usmjereni na razradu otkrivenog polja radi privođenja proizvodnji i priključenja na plinski infrastrukturni sustav", kažu u Ini. Zajednički projekt Ine i Mola iniciran je 2006. godine i zapečaćen ugovorom, a kao ravnopravni partneri u tom projektu sa 50 posto sudjeluju u financiranju istraživanja i podjeli proizvodnje. Otkriću na Dravici 1 prethodilo je otkriće plinsko-kondenzatnog polja Zalata-1 na mađarskoj strani. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH, bio je jedan od govornika na konferenciji u Istanbulu Snimio hrvoje domini∆

Istanbul. Predsjednici država i vlada zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) prihvatili su u srijedu Istanbulsku deklaraciju kojom se obvezuju na regionalnu suradnju, a hrvatskom diplomatu Hidi Biščeviću produljen je mandat glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju, operativnog tijela SEECP-a. Na konferen-

ciji koju su održali predsjednici Turske kao dosadašnje predsjedateljice, Crne Gore kao nove predsjedateljice i Srbije kao buduće, turski predsjednik Abdullah Gul istaknuo je kao važan korak prihvaćanje Deklaracije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu. Perspektive integracije u Europsku uniju i NATO istaknute su kao bitni ciljevi, navodi se u deklaraciji. Predsjednik Ivo Josipović sastao se s bugarskim predsjednikom Georgijem Parvanovim, a trebao bi se sastati i s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Fueleom. H

Figa u džepu Petra Čobank GODINAMA ISTA PRIČA Seljaci su ponovili i svoj zahtjev za zaštitnom cijenom pšenice od 1,20 kuna za kilogram, no mlinari i pekari trebali bi shvatiti da je ovo prijelazna godina i da je njima u interesu dogovor s poljoprivrednicima Nakon sastanka s predstavnicima desetak banaka ministar poljoprivrede Petar Čobanković jučer je izjavio da su banke spremne otkupiti potraživanja poljoprivrednika na temelju potvrda o pravu na isplatu poticaja za 2008. godinu. Detalje uvjeta otkupa, pitanje hoće li to biti cesije ili ugovori, definirat će stručne službe početkom idućeg tjedna.

ObeÊanje iz –akova

Slavonske seljake, koji su u ponedjeljak započeli mirni prosvjed parkirajući traktore uz prometnice, to nije zadovoljilo jer, kažu, ono o čemu Čobanković danas pregovara s bankama obećano im je još u Đakovu prije više od tri mjeseca. Tada je, podsjetimo, bilo

dogovoreno da će dug od 205 milijuna kuna iz 2008. godine biti isplaćen u mjenicama s rokom dospijeća u lipnju 2011. godine. Ministar financija Ivan Šuker pritom nije želio precizirati kako i kada će se one moći naplatiti. Štoviše, ministar poljoprivrede ovih je dana izjavljivao kako "nema nikakvih mjenica jer u đakovačkom sporazumu stoji da pravo na naplatu dolazi u lipnju 2011. godine", što stvara dojam da je Vlada seljacima u ožujku obećavala vrijednosne papire, ali s figom u džepu. Seljaci su jučer konačno uspjeli ostvariti i jedan od svojih osnovnih zahtjeva, a to je da se sastanu direktno s premijerkom Jadrankom Kosor. Sastanak je bio zakazan za 17 sati i do zaključe-

nja ovoga broja nisu bili poznati njegovi rezultati. U srijedu se bila oglasila i Hrvatska poljoprivredna komora, čiji tajnik Damjan Bogdanović kaže kako komora podržava svakoga tko nešto pokušava napraviti za poljoprivredu.

Nisu paæljivo Ëitali

Mijo Latin, član Upravnog odbora HPK i novi predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, upozorio je da se sporazumom u Đakovu napravio previd kojim je dug iz 2008. godine sa 205 smanjen na 155 milijuna kuna, tj. da se izgubilo 50 miliju-

OGLAS

prijeti ukidanjem ministra EU poljoprivrednih poticaja kovića FISKALNA DISCIPLINA

Ubuduće Europska unija namjerava ukinuti poljoprivredne subvencije za članice eurozone koje krše pravila fiskalne discipline. Takva kazna mogla bi teško pogoditi i velike članice — Njemačku i Francusku

OLLI REHN, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo i monetarnu uniju, smatra da isplatu sredstava EU valja snažnije vezati uz uvjete

Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Snimio sA©A ćetković

na kuna koji se odnose na poticaje u stočarstvu. "To je naša pogreška jer nismo pažljivije čitali dokument i u Ministarstvu se sada toga drže. Tako je iz obavijesti koju smo primili izbačen silažni kukuruz. Ako se to ne ispravi do sutra u podne, i seljaci Osječko-baranjske županije idu na cestu", kazao je Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda, dodajući kako su tražili da se potvrdom o dugu iz 2008. godine seljacima omogući da pokriju svoje dugove državi, ali neuspješno. Seljaci su ponovili i za-

htjev za zaštitnom cijenom pšenice od 1,20 kuna za kilogram. "Zasad nema signala od otkupljivača, ali bi mlinari i pekari trebali shvatiti da je ovo prijelazna godina i da je njima u interesu dogovor s poljoprivrednicima. Ulaskom u EU bit će određene proizvodne kvote i bez vlastite poljoprivrede neće biti potrebe ni za silosima i pekarama. Neki računaju da će moći uvoziti pšenicu, ali neće se uvoziti ni brašno nego gotovi proizvodi, kruh, kroasani", tvrdi Bogdanović. Maja Grbić

Europska unija planira znatno teže i oštrije kažnjavati prezadužene članice, a za sankcioniranje se predviđa korištenje svih sredstava iz budžeta Europske unije — uključujući i uskraćivanje subvencija za poljoprivredu. Do sada je bilo previđeno samo zamrzavanje ili potpuno ukidanje sredstava koja su članice dobivale iz takozvanih strukturnih fondova, ali postignuto je suglasje o tome da bi trebalo koristiti sva sredstva sankcioniranja iz proračuna EU — među ostalim i najveću stavku, proračun za poljoprivredu. Prema izvorima iz Bruxellesa, o takvim prijedlozima trenutačno raspravlja radna skupina za reformu monetarne unije koju predvodi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

Uvjeti za pomoć

Ideju podržava i Europska komisija. "Isplatu iz sredstava Europske unije moramo snažnije vezati uz uvjete", rekao je Olli Rehn, povjerenik za gospodarstvo i monetarnu uniju.

Snimio s. ćetković

EUROPSKI SUD

Imena dobitnika ne smiju se objaviti na internetu Protivnici javnog objavljivanja imena primatelja subvencija ostvarili su prvi uspjeh: prema stručnom mišljenju objavljenom ovih dana u sklopu tužbe koju su pokrenula dvojica Nijemaca na Europskom sudu u Luxembourgu, nema pravog obrazloženja za objavljivanje osobnih podataka na internetu. Takvo objavljivanje predstavlja miješanje u prava osobnosti i privatnosti poljoprivrednika, navodi se u mišljenju. Konačna odluka Europskog suda očekuje se na jesen. Iako Europski sud nije vezan uz stručno mišljenje, u najvećem broju slučajeva on ga ipak uzima u obzir.

"To se ne odnosi samo na sredstva iz strukturnih fondova nego i za izdatke za poljoprivredu", dodao je Rehn. Nove sankcije trebali bi usvojiti šefovi država i vlada zemalja članica EU na listopadskom sastanku na vrhu, a stupile bi na snagu 1. siječnja 2011.

Deficit 3% BDP-a

Podsjetimo, prema pravilima eurozone za zemlje članice, proračunski deficit ne smije biti veći od tri posto

BDP-a, a ukupan dug ne smije biti veći od 60 posto. Ako bi se zaista isplata sredstava za poljoprivredu vezala uz proračunsku i reformsku politiku članica, to pogodilo bi prije svega Francusku, Njemačku i Irsku, a to su članice koje dobivaju najviše pomoći za svoj agrar. Da se za discipliniranje koristi kažnjavanje samo preko strukturnih fondova, najteže bi bile pogođene nove zemlje članice. Alen Legović, Bruxelles

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

DOTAKNULI DNO

Prvi pozitivan dan za HGspot Novi poslovni koncept posrnulog HGspota, maloprodajnog trgovca potrošačkom elektronikom, počeo je bilježiti prve pozitivne pomake, izvijestili su iz tvrtke. "U ponedjeljak je nakon dvije i pol godine HGspot prvi put poslovao pozitivno. Doduše, riječ je o samo jednom danu, ali sada znamo da će se taj dan uskoro pretvoriti u prvi tjedan, taj tjedan u prvi

mjesec, a nakon toga dolazi i prva pozitivna godina. Rezultat je to šestomjesečnih napora svih djelatnika HGspota", izjavio je Hrvoje Prpić, bivši vlasnik i sadašnji savjetnik Uprave HGspota, koji je na to mjesto imenovan krajem prošle godine. HGspot je posljednjih mjeseci znatno smanjio obujam poslovanja, rasprodao je dio nekretnina, a počeli su i novi način poslovanja, poput uvođenja osobnih savjetnika za svakog kupca i showrooma za razgledanje raznih elektroničkih uređaja. B.hr

brojka

posto porasla je proizvodnja slatkovodne ribe u 2009. u odnosu na godinu prije

hrvoje prpić, savjetnik Uprave HGspota Snimio saša ćetković

Sv. Martin ulagaču nu

SPA & GOLF resort Sv. Martin trenutačno ima oko 60.000 noćenja godišnje, a planiraju 240.000 Snimio siniša sović

TOPLICE ŠIRE KAPACITET Unatoč krizi, međimurske Toplice traže strateškog partnera koji bi dokapitalizirao tvrtku radi gradnje novog hotela, vrijednog oko 40 milijuna eura, iako su posljednji hotel u Spa & golf resortu Sv. Martin otvorili lani. Njihove analize pokazuju da tržište to može podnijeti

Iako su prije manje od godinu dana otvorili novi hotel sa 320 kreveta te nizom wellness i drugih popratnih sadržaja, u što je uloženo 300 milijuna kuna, Spa & golf resort Sv. Martin pred novim je velikim ulaganjem. Za razliku od dosadašnjih investicija, zahvaljujući kojima je to turističko odredište na sjeverozapadu Međimurja postalo najveći takav kompleks na kontinentu, ovaj put traže partnera za gradnju novog hotela, vrijednog oko 40 milijuna eura. "S obzirom na površinu kojom raspolažemo, kao i analize tržišta, imamo pro-

stor za još jedan hotel, i to wellness hotel sa 180 soba i četiri zvjezdice. Uz njega bi se gradio i zabavni centar s kasinom te trgovačkim centrom, a pripremamo planove i za golfski teren sa 18 rupa. S obzirom na veličinu ulaganja, tražimo partnera koji bi ušao u naše društvo izdavanjem novih dionica, i to otprilike jednu trećinu sadašnjih", doznajemo od Rudolfa Radikovića, generalnog direktora Toplica Sveti Martin, tvrtke u čijem je vlasništvu Spa & golf resort Sv. Martin. Drugim riječima, strateškom partneru nude oko četvrtinu udjela u dokapi-

taliziranoj tvrtki, u kojoj je Radiković trenutačno najveći dioničar (19,36 posto), a više od deset posto drže još tri dioničara.

Tri interesenta

Za nova ulaganja, dodaje Radiković, zanimanje su već pokazala trojica investitora, no i dalje se traži ulagač, pa su zbog toga nedavno bili na Hrvatskotalijanskom forumu u Milanu. "Italija ima 360 toplica, Njemačka 490, a Slovenija 18 termi koje godišnje ostvare 2,7 milijuna noćenja, i to uz popunjenost od 62 do 90 posto, dok je pro-

REAGIRANJE

'Elkaz je glavni i odgovoran u Lamjani' Na izjave Krešimira Krsnika, odvjetnika Petra Elkaza, vlasnika R.I.G. Tehničkih servisa Vukovar, u tekstu "Croscov inžinjer zakuhao 120 milijuna kuna štete" objavljenom 16. lipnja reagirao je Vjekoslav Jurkić u ime prevarenih poduzetnika u poslu obnove američke platforme Key Manhattan. "Izjave Krešimira Krsnika nisu toč-

ne jer se njima relativiziraju činjenice i umanjuje odgovornost Petra Elkaza kao glavne odgovorne osobe u tom slučaju", kaže u pismu Jurkić. "Prema dokumentu koji imamo, vrijednost posla iznosila je 10,409.437,5 dolara, a dodatna na osnovi faktura ispostavljenih Lamprell 12,158.610,86 dolara. Tom iznosu treba dodati vrijednost od 889.247,3 dolara pa ukupan iznos fakturiran kompaniji Lamprell iznosi 23,487.495,65 dolara, a razlika o kojoj govori odvjetnik Krsnik je plaćena direktno izvo-

đačima preko agenta. Dio tog novca Elkaz je utrošio u svoje poduzeće Metal Kolor pravdajući to kao investiciju. Netočna je tvrdnja 'Elkazova tabora' da je platio izvođače više nego je inkasirao od projekta jer je i ono što je platio uglavnom platio prijateljske i vlastite tvrtke, i to u iznosu većem od vrijednosti posla. Neistina je i da će podizvođače platiti od povrata PDV-a zato što imamo saznanja da je sa svojim satelitskim tvrtkama blokirao tvrtku R.I.G. Tehnički servisi za preostali napuhani iznos. Elkaz je 28.

Business.hr pisao je o oštećenim podizvođačima na poslu obnove američe platforme arhiva b.hr

veljače potpisao nesmetan odlazak Platforme iz brodogradilišta da bi samo nekoliko dana kasnije od Trgovačkog suda u Splitu tražio zaustavljanje. To je investitor prepoznao kao licemjeran akt jer je ispunio sve

obveze i zbog toga do daljnjeg ne žele svoje platforme više dovlačiti ni u jedno naše brodogradilište. Stoga ne stoji izjava o novim poslovima jer je fond Jupiter-Adrija raskinuo s njim ugovor", piše Jurkić. B.hr

nudi četvrtinu dionica sječna popunjenost hrvatskog hotela 42 posto. Samo slovensko Prekomurje, koje ima oko 140.000 stanovnika, ima pet termi koje godišnje imaju 800.000 noćenja. U Međimurju, koje ima oko 120.000 stanovnika, samo mi imamo hotel, apartmansko naselje, wellness i golf bazene, a godišnje ostvarujemo oko 60.000 noćenja. Stoga naš plan od 240.000 smatram realnim", kaže Radiković, upozoravajući da je važna i potrošnja gostiju, koja je na kontinentu 50 posto veća nego na moru. No, planove o povećanju broja noćenja i ukupnog poslovanja pokvarila je kriza. "Nismo zasad ispunili svoja očekivanja jer su nam planovi za 2010., kao i za 2009., bili daleko veći od ostvarenog. Posljedica je to gospodarske krize koja je u našoj zemlji kulminirala lani, a počela je

krajem 2008., kada smo u listopadu zabilježili drastičan pad u poslovanju", kaže Radiković. Do tada su, dodaje, bilježili linearan rast, i to otprilike 12 posto noćenja, odnosno godišnje 20 posto prihoda.

ja poslovanja počela tek od kolovoza, i to na višoj razini jer smo tada otvorili novi hotel koji je počeo raditi u rujnu. Ubrzo nakon toga izašli smo na strana tržišta, pa sada imamo 12 posto stranaca, a prošli mje-

Rebalans i Sanader

OGLAS

"Tržište je toliko uplašeno reagiralo da smo u listopadu 2008. ostvarili čak 40 posto manje noćenja nego godinu dana prije. Posljedica je to medijskih izvještaja koji su jako loše utjecali na domaće goste, a oni su nam dotad ostvarivali 92 posto noćenja. Međutim, već idućeg mjeseca pad je smanjen na 20 posto, a u prosincu 2008. broj noćenja bio je gotovo isti kao i godinu dana prije", doznajemo od Radikovića. Iako je do kraja 2008., odnosno početka 2009. zabilježen oporavak, on nije dugo trajao jer se u veljači otvorilo pitanje rebalansa državnog proračuna, pa im je broj noćenja ponovno pao. "U lipnju, kada je premijer iznenada dao ostavku, opet pad. To nam je pokvarilo ljeto, pa je stabilizaciRudolf Radiković, direktor i suvlasnik Toplica Sv. Martin, kaže kako imaju prostor za još jedan hotel, i to wellness hotel sa 180 soba i četiri zvjezdice

Snimio siniša sović

sec uspjeli smo doći i do 15 posto", objašnjava Radiković. Zahvaljujući i tome, poslovanje Spa & golf resorta Sv. Martin ove će godine biti puno bolje nego lani. "Očekujemo da će broj

noćenja biti najmanje dvostruko veći nego lani. No nije bitno samo noćenje. Problem je što je osjetno pala potrošnja, i to do 30 posto", upozorava Radiković. Ivica Kruhoberec

OGLAS

business plus Ä&#x152;et 24/6/2010 Pet 25/6/2010 Sub 26/6/2010

Deset godina od mapiranja genoma joĹĄ nema Ä?udotvornih lijekova 20-21

godinu dana

Za EU pregovore petica, sve ostalo je u limbu

> godišnjica Vlade > godišnjica genoma

16-17 business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

JADRANKA KOSOR postala je predsjednica HDZ-a na stranačkom saboru 4. srpnja 2009. godine na prijedlog Ive Sanadera, kojega je nekoliko mjeseci kasnije izbacila iz stranke. Neki ministri, uključujući Damira Polančeca, također su otišli foto tadić/cropix

Za približavanje E čista petica, ali sve GODINU DANA JADRANKE KOSOR Vlada Jadranke Kosor napustila je politiku svog prethodnika Ive Sanadera, slažu se svi naši sugovornici. Međutim, dok joj svi priznaju oživljavanje pregovora s EU, za ocjenu gospodarske politike i borbe protiv korupcije tek treba dočekati rezultate

Kada je prije godinu dana Jadranka Kosor izabrana za predsjednicu Vlade i HDZ-a, bila je 'mala od kužine', marioneta za politiku koju će i dalje iz sjene kreirati Ivo Sanader nakon što se, iz razloga i danas nedokučivih javnosti, naprasno povukao. I dok se o razlozima Sanaderova povlačenja naširoko nagađalo - od zamora i zasićenosti, pre-

ko bolesti do međunarodnog pritiska zbog korupcije - malo je tko sumnjao da Jadranka Kosor neće biti Sanaderova sluškinja jer je njegovom voljom oktroirana za premijerku i stranačku predsjednicu. I najave Jadranke Kosor da će tri stupa njezine politike biti ubrzanje hrvatskog pristupanja EU, prevladavanje krize i gospodarski

oporavak te borba protiv korupcije i organiziranog kriminala dočekane su kao fraza, kao štrebersko ponavljanje naučenih lekcija bez razumijevanja njihova sadržaja, ali i bez sposobnosti i političke moći da ih se počne provoditi kako bi se počela mijenjati sve sumornija politička i gospodarska zbilja. Međutim, danas je sli-

ka o premijerki Kosor bitno drukčija. Naši sugovornici uglavnom se slažu da je Jadranka Kosor napustila Sanaderovu politiku i učinila zaokret u sva tri stupa, ali dok se u nijansama razlikuju u ocjenama o uspješnoj deblokadi i ubrzanju pregovora s EU, nisu tako jednodušni u ocjenjivanju dometa protukorupcijske politike, politike gospodar-

skog oporavka i širenju politike dijaloga. Iako se slažu da je u odnosu na svojega prethodnika u svemu tome postigla napredak, neki ocjenjuju da se još nije odmaknula od deklarativne razine i da treba sačekati konkretne rezultate prije konačnog suda, a drugi vjeruju da je Jadranka Kosor prelomila i da neće odustati, samo je upitno hoće li

Rekli su o jadranki... O pregovorima s EU

O gospodarskoj politici

O borbi protiv korupcije

Nenad Zakošek, profesor zag. fakulteta Političkih znanosti

Pokrenula je približavanje Europskoj uniji, što je uspjeh i novost u odnosu na priješnje razdoblje

Imala je hrabrosti odmaknuti se od stranke i socijalnih partnera i početi realizirati Program gospodarskog oporavka

Bojim se da borba protiv korupcije ostaje parcijalna jer na udaru su se našli oni koji više nisu politički zaštićeni

Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata Hrvatske

Vlada Jadranke Kosor apsolutno je bolja od Sanaderove što se tiče pristupanja EU, zaslužuje čistu peticu

U vođenju gospodarske politike Kosor nije subjekt i ovisi o savjetnicima i ministrima Šukeru i Popijaču

Za borbu protiv korupcije Vlada Jadranke Kosor zaslužuje ocjenu vrlo dobar

Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Puno je učinila u deblokadi pregovora. Bilo bi dobro da ove jeseni počne dijalog s poslodavcima o novim uvjetima poslovanja u EU

Na početku je donosila više prorecesijske nego antirecesijske mjere, ali u drugoj polovini mandata je donijela plan koji treba podržati

Postupke pokrenute u borbi protiv korupcije treba ubrzati kako bi se vidjelo jesu li ljudi koji su osumnjičeni krivi

Zdeslav Šantić, makroekonomist SG - Splitske banke

Vidljiv je napredak, ali možemo biti nezadovoljni dinamikom nekih reformi koje su nužne za članstvo u Uniji

Bilo je lutanja i krivih poteza, ali prvi put vidimo volju da se smanji državna potrošnja bez obzira na političke posljedice

Najevidentniji napredak postignut u borbi protiv korupcije su pokrenuti konkretni procesi koje bi trebalo intenzivirati

Milanka Opačić, potpredsjednica SDP-a

Kooperativnija je od Sanadera, ali sporazumom sa Slovenijom smo prihvatili i rješenje koje nam se za nekoliko godina možda neće svidjeti

Sanader je govorio da nema krize, a Kosor je zbog pritiska sve veće proračunske rupe morala priznati da je kriza došla i u Hrvatsku

Podupiremo borbu protiv korupcije, ali nije dobro kad se u borbu protiv korupcije kreće samo kad netko postane nepoželjan u stranci

Sanadera konačno je javno označio da je tikva pukla i da je Kosoričina vlada prekinula pupčanu vrpcu koja ju je povezivala sa Sanaderovom vladom i njezinim brojnim koruptivnim aferama. Zbog toga je u javnosti uzletio rejting Kosorične vlade. No, uzlet na valu raskida sa Sanaderovom politikom te deblokade pregovora s EU nije pratio i odlučan zaokret u gospodarskoj politici. Tek nakon Kosoričina angažiranja vanjskih stručnjaka, njezina tima ekonomskih savjetnika, Banski dvori su dobili Program gospodarskog oporavka, koji

barem na papiru zagovara reforme koje su godinama zazivane, ali su zbog odnosa snaga u HDZ-u i njegovoj koaliciji odgađane u nedogled. Zbog tih unutarnjih procesa i odnosa moći još je upitno hoće li se pretočiti u zbilju. Profesor zagrebačkog fakulteta Političkih znanosti Nenad Zakošek smatra da smo, osim u pokretanju približavanja EU, "što je uspjeh i novost u odnosu na prijašnje razdoblje", u svemu drugom "u nekom limbu, u nekom vremenu iščekivanja da bismo mogli dati sud o dometima i rezultatima Kosoričine vlade". Zakošek

kaže da se Kosoričinoj vladi može dati prolazna ocjena jer je za razliku od Sanaderove "nešto pokrenula", ali da bi dobila pozitivnu ocjenu mora pokazati rezultate. "Za godinu dana ti će se konkretni rezultati morati pokazati", procjenjuje Zakošek, pitajući se hoće li Jadranka Kosor moći provesti projekte jer nema u potpunosti podršku svoje stranke, a nije uspjela dobiti ni podršku važnih društvenih struktura, osim poslodavaca. Zakošek pritom ističe da je Jadranka Kosor promijenila naslijeđeni politički obrazac, što se najo-

EU e ostalo je u limbu uspjeti slomiti sve otpore u stranci, koaliciji i pojedinim društvenim skupinama.

Samo novo lice

Prvi potezi koje je Jadranka Kosor povukla kao premijerka prošloga ljeta uvođenje kriznog poreza i kozmetičko rebalansiranje proračuna - bili su dodatni argumenti da su Banski dvori dobili samo novo lice koje će nastaviti tamo gdje je stao njezin prethodnik. Sumnju nije znatnije umanjio ni iznenadni susret sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom i najava skorog arbitražnog sporazuma kojim će se ri-

ješiti višegodišnja blokada pregovora s Europskom unijom. Da u tom dimu koji su iz Trakošćana u javnost pustili Kosor i Pahor ima i vatre, sugerirale su glasine da se sadržaju sporazuma protive Sanader i njegovi ljudi. I premda je bivši premijer podržao sporazum, ostao je dojam da je kreiran mimo njegove volje, a to je, pak, bio znak da je 'mala od kužine' krenula svojim putem. Taj su dojam osnažile tek smjene i pravosudni postupci u HAC-u i HEP-u zbog afera koje su u vrijeme Sanadera gurane pod tepih. Neuspjeli stranački puč Ive

> godišnjica Vlade > godišnjica genoma

BRZOPOTEZNI sporazum sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom deblokirao je pregovore, a regionalnu suradnju učvrstila je susretom sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem foto pongračić/cropix

18-19 business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

čitiji iskazalo u okupljanju ekonomskog savjetničkog tima, koji je kreirao njezin Program gospodarskog oporavka (PGO). No, i zbog toga njegova realizacija ne ide glatko jer otpora ima i u HDZ-u. Zbog otpora u stranci Kosor ne uspijeva dobiti širu podršku, iako je za razliku od svojega prethodnika sklona razgovarati i komunicirati i s onima izvan stranačkih i koalicijskih krugova. Ipak mu se čini da je Kosor imala hrabrosti odmaknuti se od stranke i socijalnih partnera i početi realizirati PGO.

Utjecaj savjetnika

Zakošek, međutim, smatra da će premijerka morati u nekim ključnim stvarima postići dogovor, primjerice, sa sindikatima koje se zbog koječega može kritizirati, ali ako uspiju skupiti pot-

pise za referendum, bilo bi dobro s njima opet sjesti za stol jer bi se u suprotnome Vlada mogla suočiti s blokadama, štrajkovima i nemirima. Dogovor sa sindikatima i drugim društvenim skupinama nužan je, smatra Zakošek, i zato što je očito da je Jadranka Kosor sada pod dominantnim utjecajem svojih savjetnika - ekonomskih stručnjaka koji opravdano zagovaraju rezanje troškova javnog sektora, ali istodobno ne nude politike koje će poticati razvoj gospodarstva. "Ne vjerujem u koncept ekonomske politike koji će samo fiskalnim i monetarnim mjerama pokrenuti novu proizvodnju i gospodarski razvoj", zaključuje Zakošek. Što se tiče borbe protiv korupcije, Zakošek kaže: "Bojim se da ostaje parcijalna jer na

STAV OPORBE

'Dvostruko porezno opterećenje je nepravedno'

Milanka Opačić, potpredsjednica SDP-a Snimio saša Ćetković

"Ulazak u EU bez potrebnih reformi, koje je HDZ-ova vlada zaustavila u posljednjih sedam godina, pokazat će i posljedice takve politike", kaže potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić. "Deblokada pregovora i sporazum sa Slovenijom jesu rješenja, ali moramo biti svjesni toga da smo sporazumom sa Slovenijom prihvatili i rješenje koje nam se za nekoliko godina možda neće svidjeti. To je loša strana politike u kojoj nismo htjeli preuzeti odgovornost i neposredno se dogovoriti o granici. Jadranka Kosor je u pregovorima

s EU puno kooperativnija od Sanadera. No, tek će se vidjeti što je sve kao pregovarač prihvatila jer će EU tražiti da se to i provede", kaže Opačić. "U odnosu na gospodarski oporavak, razlika je u tome što je Sanader govorio da u Hrvatskoj nema krize, a Jadranka Kosor je zbog pritiska sve veće proračunske rupe morala priznati da je kriza došla i u Hrvatsku. Manjkavost PGO-a je u tome što nema nijedne mjere koja stvara uvjete gospodarstvu da otvara nova radna mjesta jer je sve svedeno na krpanje prora-

čunskih rupa. U programu nema ni rješenja za nelikvidnost. Loša je i nepravedna i nesocijalna porezna politika u kojoj će jedan sloj stanovništva biti dvostruko opterećen jer će do listopada plaćati i krizni porez i nove više stope poreza na dohodak. SDP definitivno podupire borbu protiv korupcije, no nije dobro kada se u borbu protiv korupcije kreće samo onda kad netko postane nepoželjan u stranci. Ne pridonosi joj i to što se protiv pojedinaca podnose prijave, a potom postupci traju godinama", zaključuje Opačić.

ČESTI SUSRETI s ruskim kolegom Vladimirom Putinom oživjeli su pregovore o energetskim projektima foto vlada.hr

udaru su se našli oni koji više nisu politički zaštićeni. Nisam siguran ni da je MUP dovoljno depolitiziran. Činjenica je i da je ministar Božidar Kalmeta ostao na svome mjestu unatoč svim skandalima i aferama u njegovom resoru". Zato Zakošek smatra da se pokrenute istrage moraju završiti pravomoćnim presudama kako bismo vidjeli je li doista napravljen zaokret u obračunu s korupcijom.

Fijasko komunikacije

Predsjednik Matice sindikata Hrvatske Vilim Ribić ne dvoji o tome da je ova Vlada bolja od Sanaderove. "Apsolutno je bolja što se tiče pristupanja Europskoj uniji i borbi protiv korupcije i kriminala, a Jadranka Kosor je pozitivniji lik od svojega prethodnika i

u vođenju gospodarske politike". No, dok Kosoričina vlada zaslužuje čistu peticu za politiku prema EU, a vrlo dobar za borbu protiv korupcije, Ribić smatra da u vođenju gospodarske poliitke Jadranka Kosor "nije subjekt" i da ovisi o svojim ekonomskim savjetnicima te ministrima Šukeru i Popijaču, odnosno o HDZ-u koji na temelju svoje strukture delegira pojedine ministre i ona je tu nemoćna. Kako istodobno Vlada u realizaciji ekonomske politike još nema dovoljno konkretnih rezultata, Ribić smatra da nije moguće razlučiti što su subjektivne, a što objektivne pogreške. No, siguran je da je Vlada doživjela fijasko u komunikaciji sa socijalnim partnerima, jer je "više informa-

cija skupljala od HUP-a, manje od sindikata, a pritom se oslanjala na svoje ekonomske savjetnike i ministre". Ribić dodaje i da za fijasko nije kriva Jadranka Kosor nego njezini suradnici, jer premda sa sindikatima "nema dovoljno iskren odnos, Kosor je najiskrenija". Ribić smatra da je Jadranka Kosor dobra u rješavanju pitanja koja i sama poznaje, a griješi tamo gdje ovisi o svojim suradnicima. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak slaže se da je Kosoričina vlada puno učinila u deblokadi pregovora s EU, a nada se i da će koncem mjeseca otvoriti preostala tri pregovaračka područja. Bilo bi dobro, dodaje Kuštrak, da Vlada već ove jeseni započne dijalog s poslodavcima o novim uvjetima poslovanja koje nameće pristupanje Uniji. Što se tiče prevladavanja krize, Kuštrak kaže da je Kosoričina vlada na početku svojega mandata donosila mjere koje su bile više prorecesijske nego antirecesijske. No, u drugoj polovini

Vlada je "donijela plan koji treba podržati jer je usmjeren na reforme koje su nužne za prevladavanje krize, ali i za dugoročan oporavak i razvoj gospodarstva". Pravosudni postupci koji su pokrenuti u borbi protiv korupcije, smatra Kuštrak, trebaju se ubrzati kako bi se vidjelo jesu li ljudi koji su osumnjičeni krivi. Njihovo procesuiranje je bitno kako bi se i ta scena raščistila.

Neskloni promjenama

Kuštrak je siguran da je premijerka Kosor ostvarila širok krug razgovora sa svim društvenim skupinama, ali nije uspjela i cijelu Vladu otvoriti i uspostaviti njezinu suradnju s relevantnim društvenim subjektima. U svakom slučaju, u odnosu na bivšeg premijera napravljen je zaokret. Kuštrak kaže i da, budući da naši građani nisu skloni promjenama, promjene koje se najavljuju ne donose popularnost. No dodaje: "Ohrabruje me što je premijerka odlučila početi raspetljavati stvari i bilo bi dobro da dobije

podršku barem onog dijela društva koji razumije o čemu je riječ". Makroekonomist SGSplitske banke Zdeslav Šantić smatra da je najevidentniji napredak postignut u borbi protiv korupcije jer su pokrenuti konkretni procesi koje bi trebalo intenzivirati. Vidljiv je i napredak u pregovorima s EU, nastavlja Šantić, "ali možemo biti nezadovoljni dinamikom nekih reformi koje su nužne za članstvo u Uniji". Najveći je nedostatak gospodarske politike, smatra Šantić, što prije nije bilo strategije i plana djelovanja, pa je bilo lutanja i krivih poteza koji su nanijeli štetu gospodarstvu - poput kriznog poreza. Da nije bilo tih krivih poteza, danas bi se lakše išlo u realizaciju nepopularnih mjera, kojih ima i u Programu gospodarskog oporavka, koji je dosta dobar, kaže Šantić, jer prvi put vidimo volju da se smanji državna potrošnja bez obzira na političke posljedice. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

> godišnjica Vlade > godišnjica genoma

20-21 business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

Deset godin

još n

čarobn GENOM SU DEŠIFRIRALI J. Craig Venter iz privatne tvrtke Celera Genomics i Francis Collins, direktor Instituta za istraživanje humanoga genoma u SAD-u arhiva business.hr

TAJNE DNK Iako je sekvencioniranje ljudskog genoma - pothvat koji je tada stajao tri milijarde dolara, a danas samo deset tisuća - donijelo obećanja novih i revolucionarnih mogućnosti liječenja, biotech tvrtke pokazale su se samo malo boljim ulaganjem od propalih dotcomova. No, informacije koje sekvencionirani genom pruža neprocjenjive su

Prije točno deset godina — 26. lipnja 2000. — službeno je završila utrka za iscrtavanjem ljudskog genoma. Bila su dva pobjednika: J. Craig Venter iz privatne tvrtke Celera Genomics i Francis Collins, direktor Instituta za istraživanje humanoga genoma Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a. Između njih našao se tadašnji predsjednik SAD-a Bill Clinton koji je oglasio kraj utrke i početak novog, povijesnog doba liječenja. Jer iščitavanje mape ljudskoga genoma obećavalo je upravo to: nove i revolucionarne mogućnosti liječenja.

1 posto razlike

No te 2000. godine čitav ljudski genom nije bio iščitan — čak su i Venter i Collins priznali da je riječ samo o skici — preostalo

je bilo još 10 posto neočitanog materijala. Trebalo je još tri godine da se posao potpuno dovrši. Tada je očitavanje tri milijarde baznih parova DNK koštalo dolar po paru, odnosno tri milijarde dolara. Danas se takva genska sekvenca može očitati za samo 10.000 dolara. Ali to nije jedina promjena: očitavanje genoma koje je u početku trajalo godinama danas se završava u samo jednom danu. Iako se ništa revolucionarno nije dogodilo po pitanju liječenja u proteklom desetljeću, znanost ima neke kvalitetne alate. Recimo, 2002. izrađen je projekt International HapMap, odnosno usporedni genom nekoliko stotina ljudi iz čitavog svijeta koji je pokazivao gdje na ljudskome genomu postoje razlike izme-

na od mape gena

nema

nih lijekova đu bilo koje dvije osobe — a znanost kaže da smo jednaki u 99 posto dijelova gena. Znamo također da je 1,5 posto svih ljudskih gena uključeno u stvaranje proteina koji tvore stanice i tkiva. Što ostali rade? Još učimo. Od 2003. godine postoji Enciklopedija DNK elemenata ili ENCODE koja pomaže istraživačima u identifikaciji funkcija ostatka naših gena. No obećani se lijekovi nisu pojavili. Nije se pojavila ni obećana personalizirana medicina. Biotech tvrtke koje su početkom ovoga stoljeća napravile bum pokazale su se samo malo boljim ulaganjem od propalih dotcomova.

Nasljedni lifestyle

Ali ima i novih dostignuća. U znanost je ušla epigene-

tika, spoznaja da se negenetske promjene tijekom života pojedinca prenose i na njegovo potomstvo. Drugim riječima, prenosimo genetske karakteristike, ali prenosimo i životne navike te općeniti lifestyle. Epigenetika je uzbudljivo područje znanstvenog istraživanja. "Sekvencioniranje ljudskoga genoma jedno je od najvećih tehnoloških dostignuća u znanosti u posljednjih dvadesetak godina", smatra znanstvenik Ivan Đikić. "Craig Venter i njegovi kolege koristeći posebnu tzv. shotgun tehnologiju i radeći zajedno s akademskom zajednicom uspjeli su sekvencionirati ljudski genom od oko 3,2 milijarde nukleotida. Pokazali su da postoji samo oko 25.000 gena te da svaki pojedinac na svijetu (osim jednojaj-

čanih blizanaca) ima svoj jedinstveni genom", kaže Đikić. Iako su čudesni lijekovi izostali, informacije koje sekvencionirani genom pruža neprocjenjive su. "Informacije ljudskog genoma koriste se danas u preventivnoj i personaliziranoj medicini za potrebe genetskog savjetovanja, predviđanja razvoja pojedinih bolesti te rane dijagnostike i poboljšanja liječenja kod suvremenih terapija", kaže Đikić. A budućnost je kao iz SF filmova. Kako kaže Ivan Đikić, predviđa se da će se do 2019. godine u bogatijim zemljama uvesti standardno određivanje genoma novorođene djece te će ti podaci biti pohranjeni u bazi podataka svakog pojedinca.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

››

Do 2019. godine u bogatijim zemljama uvest će se standardno određivanje genoma novorođene djece Ivan Đikić, znanstvenik

foto pongračić/cropix

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

regija/svijet

business.hr »etvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

EUROBAROMETAR

Šestina građana EU nema dovoljno novca Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, svaki šesti građanin Europske unije smatra da njegovo kućanstvo nema dovoljno novca za plaćanje uobičajenih troškova, a najpesimističniji su Grci i Francuzi Svaki šesti građanin Europske unije smatra kako njegovo kućanstvo nema dovoljno novca za plaćanje uobičajenih troškova poput režija, a 60 posto ih smatra da se siromaštvo povećalo u posljednjih 12 mjeseci. Rezultati su to najnovijeg istraživanja o socijalnim posljedicama krize koje je proveo Eurobarometar u svibnju ove godine u svih 27 zemalja članica Unije na go-

lemom uzorku od 25.570 ispitanika.

Stavovi o povećanju siromaštva u EU

Teško do posla

Tri četvrtine ispitanika reklo je da se siromaštvo povećalo u njihovoj zemlji, a 60 posto ih smatra da se povećao u cijeloj EU. Kada je riječ o siromaštvu, 30 posto ispitanika reklo je da je u njihovoj zemlji oko 30 posto populacije siromašno. Europljani su pesimistični i kada je riječ o sigurnosti radnog mjesta, pa ih tako 18 posto smatra da će im u sljedećih 12 mjeseci biti teško zadržati posao, a 49 posto da će im biti vrlo teško ili gotovo nemoguće pronaći posao u sljedećih šest mjeseci ako dobiju otkaz.

Optimistični Šveđani

Gledano po pojedinim zemljama, najpesimističniji su Grci kojih se čak 85 posto izjasnilo da se siromaštvo povećalo, sličan je postotak i Francuza, a nji-

Zemlje

% ispitanika

Grčka

Francuska

Bugarska

Rumunjska

Italija

U Hrvatskoj istraživanje nije provedeno, ali prema procjenama pojedinih sindikalnih ekonomista kod nas bi ta brojka iznosila 70%.

hove stavove dijeli 82 posto Bugara, 77 posto Rumunja i 75 posto Talijana. Šveđani su najoptimističniji - njih 22 posto smatra da se siromaštvo povećalo. Trideset posto svih ispitanih kaže da im je u posljednjih šest mjeseci bilo sve teže plaćati troškove zdravstva i brige o djeci, a 11 posto "puno teže". Igor Medić

igor.medic@business.hr

ISPOD 3000 KN

U Hrvatskoj 70% na rubu U HRVATSKOJ je oko 700.000 primatelja socijalne pomoći foto tadić/cropix

Hrvatska nije bila obuhvaćena istraživanjem Eurobarometra, ali prema procjenama Marka Krištofa, glavnog ekonomista Matice hrvatskih sindikata, taj bi postotak vjerojatno iznosio oko 70 posto. "U Hr-

vatskoj oko 250.000 građana zarađuje manje od 3000 kuna neto. Ako se tome doda oko 700.000 primatelja socijalne pomoći, to je oko 21 posto stanovništva koje živi oko granice siromaštva", rekao je Krištof.

Njemački p dobar je si TREBA STRPLJENJA Njemački ekonomski institut Ifo objavio je kako se povjerenje poslovnih čelnika u Njemačkoj u lipnju vratilo na razinu iz razdoblja prije krize. To jest pozitivan znak, ali ne treba očekivati da će hrvatski turizam odmah profitirati, kažu hrvatski analitičari

lagi oporavak poslovnog povjerenja u Njemačkoj mogao bi se pozitivno odraziti na slovensku ekonomiju, koja je umnogome naslonjena na Njemačku, ali i na hrvatsko gospodarstvo, osobito izvoznike i turizam, procjenjuju hrvatski makroekonomski analitičari. Naime, njemački ekonomski institut Ifo objavio je kako se povjerenje poslovnih čelnika u Njemačkoj u lipnju vratilo na

razinu iz razdoblja prije krize zabilježivši neočekivano poboljšanje nakon pada u prethodnom mjesecu. Indeks Ifoa je tako u lipnju uvećan na 101,8 bodova, što je doduše skromnih 0,3 boda više nego prethodni mjesec, i dosegnuo je razinu iz svibnja 2008., prije izbijanja recesije.

Korist za izvoznike

"Očito je kako zaokret u ekonomskoj politici koji provode vlade najvećih zemalja članica EU,

PROROK SOROS

NAGOMILANI DUGOVI

'Njemačka štednja vodi u slom eura' Njemačka politika proračunske štednje uključuje rizik propasti europskog projekta, a ne može se isključiti ni slom eura, kazao je milijarder i jedan od najpoznatijih svjetskih investitora George Soros u intervjuu objavljenom u srijedu. "Njemačka je politika opasna za Europu i mogla bi uništiti europski projekt", kazao je Soros, koji je 1992. zaradio milijardu dolara spekulacijama na pad vrijednosti britanske funte. Dodao je u intervjuu za njemački

tjednik Die Zeit kako ne može isključiti mogućnost kolapsa eura. "Trenutačno Nijemci povlače svoje susjede u deflaciju, koja uključuje prijetnju duge faze stagnacije. To dovodi do nacionalizma, socijalnih nemira i ksenofobije. U opasnosti bi se mogla naći i sama demokracija", kazao je. "Njemačka je globalno izolirana. Zašto ne dopuste da plaće porastu? To bi pomoglo da se oporave i gospodarstva drugih država EU", zapitao se Soros.

Gazprom zatvara plin Bjelorusiji Ruski plinski div Gazprom smanjio je u srijedu isporuku plina Bjelorusiji za 60 posto, ali isporuka plina Europi nije dovedena u pitanje, izjavio je vlasnik tvrtke Aleksej Miller. "Bjeloruska strana ne poduzima ništa kako bi platila svoj dug za isporuku ruskog plina. Od 23. lipnja 2010. ograničavamo isporuku ruskog plina Bjelorusiji za 60 posto", izjavio je Miller. "Isporuka ruskog plina preko bjeloruskog teritorija odvija se u

potpunosti i korisnici neće imati nikakvih problema", dodao je on. Približno šest posto ruskog plina koji troši Europa prolazi plinovodima smještenim u Bjelorusiji. Ruski plinski div već je u ponedjeljak smanjio isporuku Bjelorusiji 15 posto, a potom 30 posto u utorak. Kazao je da bi mogao ići do 85 posto ako se ne postigne sporazum. Dvije zemlje međusobno potražuju približno 200 milijuna dolara - Rusija za potrošeni plin, Bjelorusija za tranzit.

poslovni optimizam ignal i za Hrvatsku POTROŠAČI OPTIMISTIČNIJI

Unatoč općoj štednji, Nijemci spremni na potrošnju Njemački potrošači spremni su trošiti unatoč nedavnoj vladinoj najavi velikog paketa štednje, objavila je u srijedu istraživačka tvrtka GfK u redovnom mjesečnom izvješću. Tvrtka sa sjedištem u Nürnbergu objavila je da je ukupna prognoza raspoloženja potrošača za srpanj stabilna, uz zadržavanje odgovarajućeg pokazatelja na lipanjskoj razini od 3,5 bodova. Znatno su se pak pogoršala očekivanja Nijemaca vezano uz primanja pa mnogi očekuju da će ubuduće raspolagati s manje novca. Vlada kancelarke Angele Merkel najavila je ovog

a ogleda se u smanjenju javne potrošnje, poreznog rasterećenja kućanstava i najavama oporezivanja špekulativnog kapitala, počinje vraćati povjerenje poslovne zajednice", rekao je analitičar Damir Novotny. Kako je Njemačka jedan od najvažnijih vanjsko-trgovinskih partnera Hrvatske, rast povjerenja mogao bi pozitivno utjecati na domaće gospodarstvo. "Od rasta poslovnog povjerenja u Njemačkoj mogli bi imati koristi naši izvoznici, prije svega prerađivačka i logistička in-

mjeseca smanjenje javne potrošnje za 80 milijardi eura uključujući rezanje socijalnih davanja i smanjenje plaća zaposlenih u državnim službama. Vlade pojedinih saveznih zemalja slijede primjer Berlina. Istodobno je znatno pojačana sadašnja sklonost potrošača kupovanju, pri čemu im optimizam ulijevaju pozitivna izvješća o tržištu. Anketari su kazali da su otkrili "mali jednokratni bum", koji je generiralo Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoj Africi.

dustrija", rekao je Novotny. Dodao je kako su naši izvoznici bili pogođeni krizom zbog zabrinutosti i smanjenja potrošnje na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima u EU, gdje su praktički bile otkazane narudžbe i prodavala se roba iz zaliha.

Iduća sezona

"Što se pak tiče turizma, očekujem pozitivne implikacije i u tom sektoru, ali to će se snažnije odraziti tek na sljedeću turističku sezonu", rekao je Novotny. Analitičar Splitske ban-

ke Zdeslav Šantić kao glavni razlog blagog porasta povjerenja također vidi početak fiskalne konsolidacije, ali oprezan je s prognozama kada i kako će se to odraziti na Hrvatsku. "To jest pozitivan znak, ali ne treba očekivati da će hrvatski turizam odmah profitirati. Posljednje istraživanje koje je proveo GfK Association predviđa da će turisti iz te zemlje zbog krize manje trošiti na godišnjem odmoru", rekao je Šantić. Igor Medić

angela merkel, njemačka kancelarka

igor.medic@business.hr

arhiva business.hr

investor 24-25

STOCK PICKING ZA STRPLJIVE Dugoročni ulagači p donijeti prinose veće od 900 posto

Udarnici petoljetke na porasla 566 posto, Lu ››

Pedeset najboljih dionIako za najboljim dionicama na Newyorškoj ica iz S&P 500 indeksa burzi koje je probrao časopis Bloomberg donijelo je u pet godina zaradu Businessweek zaostaju najlikvidnije hrvatske dionice iz Crobexa, ulagači nikako ne mogu biti od prosječno 223 posto nezadovoljni petogodišnjim prinosima koje sljednjih pet godina donije- čio 113 posto, a dionica Jasu ostvarile neke od njih, poput Leda ili Luke le su dionice četiriju tvrtki dranskog naftovoda u pet je saleforce.coma, Applea, godina porasla nešto manje Ploče, ali su neki favoriti ulagača poput HT-a od -Southwestern Energyja i od 50 posto. Od likvidnijih dionica Intuitive Surgicala. uvrštenja 2007. godine zabilježili snažan pad potrebno je spomenuti duHrvatske dionice slabije

Časopis Bloomberg Businessweek objavio je popis pedeset kompanija u sastavu S&P 500 indeksa čije su dionice u posljednjih pet godina ostvarile rekordne dobitkekojiiznose od

Tomislav Kitonić, predsjednik Uprave Leda, dionice iz Crobexa koja je u pet godina ostvarila najveći rast cijene Snimio hrvoje dominić

100 do čak 900 posto. Uvjerljivi pobjednik S&P 500 indeksa je tvrtka Priceline.com, čija je dionica u posljednjih pet godina porasla nevjerojatnih 911,9 posto! Ta on-line putnička agencija zamalo je propala nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, kada je njezinu Upravu preuzeo Jeffrey Boyd, koji je svojim dioničarima u posljednjih pet godina donio više od 900 posto zarade. Na Bloombergovoj listi nalaze se tvrtke svih veličina i sektora poslovanja zbog čega je ona sklona čestim i naglim promjenama. No, svih 50 dionica zajedno u posljednjih pet turbulentnih godina donijelo je u prosjeku 223 posto dobiti - ulagač koji je prije pet godina uložio 10.000 dolara u navedene dionice danas raspolaže sa 32.250 dolara. U istom je razdoblju S&P 500 indeks porastao samo deset posto. Više od 350 posto zarade u po-

Na osnovi Bloombergova primjera krenuli smo izračunati koliki su prinos u posljednjih pet godina ostvarile sastavnice Crobexa, ali i ostale visokolikvidne dionice poput HT-a i Ine, koje su na Zagrebačku burzu uvrštene kraće od pet godina. Na prvom je mjestu dionica Leda, koja je prije pet godina vrijedila 900 kuna, a danas joj cijena iznosi 6000 kuna, što je ni manje ni više nego 566,66 posto više nego 2005. godine. Na drugom je mjestu dionica Luke Ploče sa 327,5 posto rasta, slijedi Dom holding koji je sko-

brojke

6 27

tisuća kuna iznosi cijena dionice Leda

posto pala je cijena dionice Hrvatskog telekoma od uvrštenja na Burzu u listopadu 2007.

brovačku Atlantsku plovidbu, koja je sa 570 dospjela na više od 900 kuna ili porasla 40 posto. Najlikvidnija hrvatska dionica, Hrvatski Telekom, od uvrštenja na burzu 2007. godine do danas pala je 27 posto, sa 363 spustila se na aktualnih 260 kuna. Slično je prošla i Ina, koja je izgubila četvrtinu vrijednosti, tj. sa 2320 pala je na 1700 kuna. Povlašteni Adris također je u minusu, i to 12 posto. Nakon zlatnog burzovnog razdoblja u 2007. godini vrijednost najlikvidnijih hrvatskih dionica znatno je pala pa ih je veliki broj u znatnom minusu u odnosu na 2005. godinu.

Apple tek četvrti

Dionica Intuitive Surgicala, tvrtke koja proizvodi robotske asistente u kirurgiji, porasla je 665,6 posto. Slijedi je naftaška kompanija Southwestern Energy, čija je dionica porasla 473,9 posto. Na četvrtome mjestu Bloombergove liste nalazi se Apple sa 463,8 posto plusa. Treba napomenuti da je tržišna kapitalizacija Applea nedavno premašila 222 milijarde dolara prestigavši tako Microsoft.

pažljivo biraju dionice koje će kupiti, a one im mogu

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

a ZSE-u: dionica Leda uka Ploče 327,5 posto Prije pet godina Apple je u usporedbi s finskom Nokijom bio patuljak, ali danas je kalifornijska tvrtka veća od Nokije čak 14 puta. Peto mjesto liste drži informatička tvrtka Salesforce.com, čija je dionica porasla 369,7 posto. Na listi se nalazi i nekoliko tvrtki starog američkog kova, poput Union Pacifica (44. mjesto), Peabody Energyja (49. mjesto) i Cliff Natural Resourcesa (9. mjesto). Sve te tvrtke osnovane su prije 1800. godine. Jako su zastupljene i tvrtke poznate po inovacijama, poput Googlea (16. mjesto), biotehnološke tvrtke Celgene (13. mjesto), dok je tvrtka Gilead Sciences, koja proizvodi lijek protiv virusa HIV-a, zauzela 26. poziciju. Treba reći da farmaceutske tvrtke imaju najveći udjel u S&P indeksu. Farmaceuti čine 18 posto indeksa, slijede ga sa po 16 posto energetske i tehnološke tvrtke, a industrija je zastupljena samo 14 posto. Po osam posto S&P indeksa predstavljaju internetske i prerađivačke kompanije, a šest posto odnosi se na prijevozničke tvrtke. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

››

Tri kompanije među 50 najboljih osnovane su prije 1800. godine

Najveći dobitnici svoje poslovanje temelje na internetu

Prinosi sastavnica Crobexa u zadnjih pet godina Ledo

566,66%

Luka Ploče

327,50%

Dom holding Janaf

113% 48,50%

Atlantska plovidba

40%

Zagrebačka banka

11,60%

Adris grupa

-12%

Ina*

-25%

HT*

-27%

*dionice uvrštenje kraće od pet godina

50 američkih tvrtki s najvećim petogodišnjim prinosom Tvrtka Priceline.com Intuitive Surgical Southwestern Energy Apple Salesforce.com Express Scripts Flowserve FMC Cliff Natural Resources Amazon.com Titanuim Metals Cummins Celgene DeVry Precision Castparts Google Range Resources Western Digital Big Lots Cameron Int. Airgas Red Hat CSX Medco Healt Solutions Occidental Gilead Sciences BMC Software HP Quanta Services Freeport-McMoRan Copper & Gold McDonald’s Akamai Tehnologies Stericycle Ventas Milipore Allegheny Tehnologies FMC Diamond Offshore Drilling DirecTV C.H. Robinson American Tower Monsanto Amphenol Union Pacific Noble Energy Polo Ralph Lauren Cognizant Tehnogoly NVIDIA Peabody Energy Amerisource-Bengen

Prinos 911,90% 665,50% 479,30% 463,80% 369,70% 366,80% 342,20% 310,40% 306,90% 296,10% 278,60% 278,30% 263,90% 248,20% 231,70% 214,10% 206,00% 205,80% 203,00% 199,70% 181,00% 168,30% 163,80% 160,50% 159,00% 154,10% 153,30% 152,80% 151,10% 150,40% 146,80% 146,70% 146,60% 145,20% 143,30% 138,30% 135,80% 134,50% 134,50% 134,10% 133,70% 132,80% 130,10% 127,90% 123,50% 123,00% 120,70% 119,40% 116,60% 114,90%

izvor: Bloobmerg Businessweek

investor 26 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

ANALIZE ERSTEA

Zlato će poskupjeti na 2300 dolara

Analitičari Erste Groupa očekuju da će zlato dugoročno dostići ciljanu cijenu od 2300 američkih dolara u srednjem roku, dok bi u godinu dana cijena trebala dosegnuti i 1600 dolara, objavila je Erste banka. Posljednji trendovi pokazuju da se jači dolar ne prelijeva nužno u nižu cijenu zlata. Zlato je zadržalo povišenu razinu cijene una-

toč razvoju dolara i dostignuću nove najviše vrijednosti u povijesti. To je znakovito s obzirom na njegovu slabu osjetljivost na sezonska razdoblja i također može biti argument u prilog nove faze bikovskog tržišta. Rastuće tržište zlata karakterizirano je dvama jakim ljudskim osjećajima: strahom i pohlepom. Stoga bi zaista kombinacija tih dvaju faktora mogla dovesti do paraboličnog kretanja zlata u zadnjoj fazi trenda. Analitičari ne vjeruju da će cijena zlata pasti ispod tisuću dolara u sljedećoj godini. B.hr

OSIGURATELJI

Velebit povećava kapital 11 mil. kn

Velebit osiguranje objavilo je u ponedjeljak na stranicama Zagrebačke burze javni poziv na upis dionica. Velebit je tako krenuo u prvi krug dokapitalizacije u kojem će se izdati najviše 110.000 redovnih dionica nominalnog iznosa 100 kuna, ukupne vrijednosti 11 milijuna kuna. Velebit osiguranje je poziv na dokapitalizaciju objavio nakon što je Hanfa odobrila prospekt. N. S.

brojka

110

tisuća novih redovnih dionica planira izdati Velebit

Hrvatska ne kontrolira valutni rizik vanjskog duga slab 'hedging' Zbog velike inozemne zaduženosti hrvatske države i slabih mehanizama kontrole valutnih rizika Hrvatska je u opasnosti od povećanja vanjskog duga i zbog toga bi se država trebala zaduživati u kunama ili umanjiti izloženost valutnom riziku Iako se od 2004. Hrvatska uglavnom zadužuje na domaćim tržištima, krajem 2009. čak je 77 posto javnog duga bilo denominirano u stranim valutama, što znači da je veći dio duga izložen valutnom riziku, upozorava Petar Sopek, viši analitičar za politiku i metodologiju rizika u Privrednoj banci Zagreb, u newsletteru "Proračunski de-

ficit i javni dug" Instituta za javne financije. Upravo je velika prijetnja porastu javnog duga valutna struktura duga, kaže Sopek, pa bi tako država u budućnosti svakako trebala provoditi strategiju zaduživanja u domaćoj valuti ili barem pokušati umanjiti izloženost valutnom riziku korištenjem raznih financijskih instrumenata.

Iako je javni dug na kraju 2009. upola manji od prosjeka EU 27, upozorava dalje Sopek, to ne znači da je Hrvatska

PRECIJENJENA KUNA

Tečaj treba biti stabilan jer nemamo izvoza Posebno bi opasna za rast javnog duga bila deprecijacija kune, koja je i prema mišljenju Međunarodnoga monetarnog fonda blago precijenjena, upozorava Petar Sopek u analizi. Pogoršavanje bilance stanja i recesijski učinak, čak i u slučaju umjerene nominalne deprecijacije kune, bili bi znatni s obzirom na velike valutne izloženosti privatnoga i javnog sektora, dok bi

koristi koje bi konkurentnosti donijela promjena tečajnog režima u potpunosti postale vidljive tek nakon što se poboljša rast trgovinskih partnera i nakon što struktura hrvatskoga gospodarstva postane više izvozno orijentirana. Evidentno je da je politika stabilnog tečaja apsolutni imperativ pa je realno očekivati da do korekcije tečaja još neko vrijeme ne bi trebalo doći.

u povoljnijoj poziciji. Hrvatska je još daleko nerazvijenija od prosjeka EU 27, što nam potvrđuje iznos BDP-a po stanovniku mjeren standardom kupovne moći.

Opasan potencijalni dug

Posebno zabrinjava iznos potencijalnog duga, koji je na kraju 2009. iznosio oko 15 posto BDP-a ili 50 milijardi kuna. Stoga bi svakako trebalo voditi brigu i o razumnijem izdavanju državnih financijskih jamstava jer bi aktiviranje dijela postojećih jamstava ozbiljno poljuljalo

državne financije, ali i utjecalo na drastično povećanje javnog duga. S obzirom na relativno visoko porezno opterećenje hrvatskih građana, očito je da bi se poboljšanjem efikasnosti porezne administracije, kao i smanjenjem sive ekonomije, mogli ostvariti još bolji rezultati u prikupljanju prihoda, i to bez dodatnog opterećenja građana, kaže Sopek i dodaje kako bi se smanjivanjem rashoda moglo ostvariti i još veće smanjenje deficita, a time postupno i javnog duga. Josip Jagić

investor 27 > kolumna

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

KOGA SLUŠATI

Glavnu riječ imaju uprave i rejtinške agencije Zbog utjecaja globalizacije investitori moraju obraditi mnogo veću količinu informacija. Informacije su zbog neujednačena gospodarskog oporavka i trenutačnih promjenjivih kretanja u globalnom gospodarstvu često nejasne pa su njihova sveobuhvatnost i obrada te donošenje zaključka sve slo-

ženiji. Investitor bi trebao imati u vidu mišljenja i očekivanja menadžmenta i rejtinških agencija, ali i drugih institucija koje mogu provesti kvalitetniju obradu podataka na temelju kojih stvaraju određeni stav. Koliko je to preporučljivo, govori i činjenica da je kvalitetna obrada informacija vezanih uz očekivanja menadžmenta, ali i drugih izvora informacija, jedan od modela utvrđivanja stope rasta koja u valuaciji pojedinih kompanija ima veliku važnost.

MARKET INSIGHT

Optimizam konačno vlada

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Suočeni s golemom količinom informacija koje se svaki dan slijevaju u njihove terminale, ulagači pri donošenju investicijskih odluka teško mogu odvagnuti jesu li bolje preporuke banaka, statistički pokazatelji koje objavljuju državne službe ili objave rejtinških agencija. Upravo zbog odgovornosti prema ulagačima u vrijeme krize uprave kompanija snose najveću odgovornost za informiranje ulagača i, posredno, donošenje njihovih investicijskih odluka. Prosječni stavovi menadžmenta različiti su za različite segmente gospodarstva. Za bankarski sektor se očekuje da će se uspjeti nositi s nenaplativim kreditima. Također se drži da je sektor relativno stabilan, ali i da postoji stanoviti rizik. Sektor potrošačkih dobara bilježi solidne rezultate koje može zahvaliti strategijama niskih cijena. Slično kao i s bankarstvom, rast toga sektora očekuje se iduće godine. Autoindustrija bilježi strukturalna poboljšanja pa se u skladu s tim očekuje rast godišnjih zarada i do 25 posto od 2010. do 2012. godine. Hotelijerska industrija očekuje oporavak tijekom 2011. godine. Oporavak se temelji na procjenama potražnje, za koju se očekuje da će rasti 1,5 posto tijekom 2010. godine i 5 posto tijekom 2011. godine. Građevinski sektor trebao bi se postupno oporavljati tijekom 2010. i 2011. godine prije svega zbog oporavka građevinskog sektora zemalja u razvoju i ulaganja u ekološki usmjerene objekte. Rizike u građevini vidimo kroz moguće smanjenje opsega radova kao rezultat smanjenja stimulativnih poticaja. Avioindustrija trebala bi 2010. godinu završiti s dobiti, što je znatan iskorak uzmemo li u obzir dvije prethodne godine. Dobit bi bila znatno veća ako bismo isključili negativan utjecaj vulkanske prašine. Očekivanja vezana uz kretanje vrijednosti nafte optimistična su u smislu da se očekuje njezin rast na osnovi oporavka svjetske potražnje za naftom. Očekuje se

Goldman Sachsove procjene kretanja cijena robe jedinica

ENERGIJA Nafta Nafta Benzin Loživo ulje Plin Plin INDUSTRIJSKE KOVINE Aluminij Bakar Nikal Cink PLEMENITE KOVINE Zlato Srebro POLJOPRIVREDA Pšenica Soja Kukuruz Pamuk Kava Kakao Šećer Goveda Svinje

$/barel $/barel $/galon $/galon $/Mmbtu p/th

12 mjeseci staro novo 95,0 93,5 2,38 2,57 7,70 46,6

92,5 91,0 2,26 2,48 6,50 39,1

2050 7530 18780 2160

2305 7755 17140 2565

unca unca

960 16,0

1350 22,5

Cent/ bušel Cent/ bušel Cent/ bušel cent/funta cent/funta $/metrička tona cent/funta cent/funta cent/funta

550 1000 450 65,0 140 2700 17,0 110,0 80,0

600 1100 475 70,0 140 2700 17,0 110,0 80,0

$/metrička tona $/metrička tona $/metrička tona $/metrička tona

Izvor: Goldman Sachs

Bankarski sektor, kao i potrošačka dobra, avioindustrija i autoindustrija, hotelijeri i građevinari trebali bi konačno tijekom 2010. i 2011. zabilježiti oporavak, a porast će i cijena nafte da će barel nafte po završetku godine stajati i do 100 dolara. Pri procjeni su vjerojatno uzeta kretanja zaliha nafte, tj. iznenađujući pad zaliha u Americi. U segmentu kretanja cijena robe očekuje se rast potražnje tijekom 2010. i 2011. godine. Utjecaj monetarne politike trebao bi ostaviti trag na cijeni zlata. Potražnja pojedine robe proizlazi iz azijskih zemalja pa se očekuje daljnji utjecaj na cijene robe. Tako se, primjerice, za industriju čelika očekuje rasti 10,7 posto tijekom 2010. godine nakon kontrakcije 6,7 posto lani. U 2011. godini očekuje se rast potražnje za čelikom 5,3 posto. Utjecaji potražnje za čelikom posljedica su obnove zaliha i fiskalnih stimulan-

sa. Stavovi i očekivanja središnjih banaka, kao i rejtinških agencija, također su prilično optimistični. Uzimajući u obzir mišljenja menadžmenta i relevantnih institucija, mogli bismo zaključiti kako je vjerojatan nastavak pozitivnih kretanja na području ekonomskih aktivnosti. Gospodarski rast trebao bi biti umjeren, neujednačen, a zaposlenost visoka relativno dugo razdoblje. Gledajući sve zajedno, očekivanja su dosta optimistična. Za velike volatilnosti na tržištu, koja nažalost često negativno utječe na stavove investitora, takva bi očekivanja trebalo uzeti u obzir pri donošenju investicijskih odluka.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,11% 365 dana Najniža Najviša

261.03

263.00

1.15%

20,566

5,386,207.32

21,536.68

214.65

332.84

280.99

280.98

2.75%

7,316

1,998,402.36

1,906.20

192.00

318.99

Ina-industrija nafte d.d.

1,694.01

1,710.00

1,700.02

0.41%

633

1,075,973.01

17,000.20

1,249.99

1,940.00

Ericsson Nikola Tesla

1,394.00

1,412.70

1,395.00

-1.20%

500

700,240.27

1,857.65

1,112.01

1,777.00

Adris grupa

313.00

315.00

313.00

-1.26%

2,200

692,799.46

3,009.78

228.50

373.00

Atlantska plovidba d.d.

902.00

926.02

915.06

-1.18%

738

672,074.44

1,276.98

900.00

1,196.99

Zagrebačka banka

212.20

221.00

0.45%

2,924

641,420.11

14,154.69

170.00

310.00

28.10

29.52

28.50

-4.94%

16,410

471,635.85

213.75

27.30

61.49

582.00

588.00

582.00

-0.68%

597

349,799.85

337.56

507.60

743.00

Jadroplov d.d.

145.00

150.23

145.00

-3.54%

1,917

282,159.18

237.32

145.00

209.00

2,100.00

2,155.06

2,100.00

-4.50%

131

278,329.82

333.02

2,100.00

4,375.00

Tehnika

1,067.07

1,112.56

1,100.00

-1.87%

245

268,189.53

208.41

1,051.00

2,769.99

Liburnia riviera hoteli

2,000.00

2,181.00

2,119.00

-3.06%

122

254,414.71

641.30

1,413.01

2,890.00

Dalekovod

315.52

318.52

316.00

-0.78%

801

254,228.06

724.84

312.00

443.00

Luka Rijeka

173.20

181.90

0.50%

1,153

203,452.85

1,087.85

159.00

246.00

Croatia osiguranje d.d.

4,900.00

5,000.00

6.38%

157,495.98

1,537.99

3,151.03

6,000.00

Transadria

2,222.00

2,749.99

19.56%

145,293.42

79.08

2,101.03

3,658.00 109.30

AD plastik

85.00

87.00

85.30

-0.11%

1,682

143,929.06

358.22

38.00

Fima validus

14.00

14.91

5.74%

8,246

117,609.88

40.28

12.77

29.01

372.00

381.97

376.80

0.48%

311

116,628.10

517.58

250.05

390.00

Kraš, prehrambena industrija

400.00

0.00%

250

100,000.00

264.70

350.00

578.99

Končar

Auto Hrvatska

2,380.00

-0.42%

95,200.00

231.08

1,330.02

2,450.00

Tvornica duhana Zagreb

2,300.00

0.00%

82,800.00

747.06

2,300.00

6.03

7.10

6.03

-19.60%

12,131

80,227.32

6.35

6.01

47.01

271.23

281.40

272.00

-3.55%

273

75,737.39

1,474.24

220.00

400.00

Đakovština Podravka prehrambena industrija, d.d. SN holding

155.00

159.95

-4.22%

469

73,019.19

435.06

55.95

212.70

Končar - elektroindustrija

455.12

461.00

1.29%

143

65,617.07

1,185.75

312.00

517.00

32.19

33.44

32.19

-0.03%

1,880

61,061.00

240.37

30.55

54.00

2,556.00

2,661.00

2,556.00

-5.33%

54,834.28

1,898.71

1,700.00

3,750.00

Dom holding Jadranski naftovod Ledo

6,000.00

0.00%

54,000.00

1,321.02

3,500.00

7,679.00

Luka ploče

1,660.00

1,720.00

1,713.00

1.78%

52,458.05

381.34

1,017.07

2,093.00

299.98

314.92

3.93%

117

36,175.78

142.47

292.00

590.00

40.06

0.15%

900

36,054.00

13.41

15.17

87.99

Viadukt

272.00

272.65

272.00

-2.68%

26,417.04

124.25

255.68

498.99

Viro tvornica šećera d.d.

505.00

Industrogradnja d.d Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

318.20

-0.25%

25,137.80

441.24

248.00

Magma d.d.

52.50

55.97

0.04%

452

24,793.86

272.81

48.11

78.00

Petrokemija

120.03

121.00

120.40

-3.68%

186

22,401.68

402.27

100.00

192.99

1,400.00

1,400.01

1,400.00

0.00%

22,400.05

876.94

1,340.00

2,028.89

745.05

745.06

745.05

-1.97%

22,351.60

318.26

726.00

944.00

28.01

28.68

28.01

-2.27%

772

21,987.86

90.67

28.01

59.95

180.00

181.09

180.00

-0.61%

119

21,431.23

112.30

165.00

370.00

Tankerska plovidba Franck prehrambena industrija, Đuro Đaković holding Hidroelektra niskogradnja HTP Korčula Zvijezda

87.05

90.10

87.05

-3.39%

160

14,142.33

37.12

72.61

185.00

3,413.00

3,450.00

3,413.00

0.06%

13,726.00

342.18

3,390.00

5,898.00

Maistra

68.01

68.02

68.01

0.00%

189

12,854.05

744.32

61.00

88.00

Veterina d.d.

74.45

2.00%

162

12,060.90

137.35

52.05

88.99

IPK Kandit

239.87

244.00

0.00%

12,050.22

174.48

190.00

345.00

Jadroagent

545.00

549.90

545.00

-0.89%

12,039.00

60.41

425.50

620.00 109.19

HG Spot

21.17

22.97

-1.84%

517

11,086.82

7.58

20.08

Proficio

11.50

12.00

0.00%

850

10,038.84

46.95

11.50

18.00

197.51

198.00

197.51

-0.25%

9,894.12

471.37

190.00

369.00

Tisak Valamar grupa Čakovečki mlinovi

Za razliku do uspješnog Adrisa, titulu gubitnika dana uzela je dionica Instituta IGH, koja se stropoštala gotovo pet posto, na 2100 kuna. Pad IGH može se objasniti i izjavama građevinskog stručnjaka Ive Kleinera, koji za tjednik Globus rekao da će se pelješki most, koji je IGH projektirao, jednostavno srušiti.

Redovan promet: 15.479.519,00 Kn Promjene Količina Promet Cijene

269.49

Institut građevinarstva hrvatske

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Uljanik plovidba

oglas

Najviša

Adris grupa

Ingra

Titulu pobjednika dana uzela je povlaštena dionica Adris grupe koja je porasla čak 2,75 posto, na 280,98 kuna. Povlašteni je Adris zauzeo drugu najlikvidniju poziciju s gotovo dva milijuna kuna prometa ostvarenog u dosta širokom cjenovnom rasponu, koji se kretao od najnižih 269,49 do najviših 280,99 kuna.

Najniža

32.98

3.06%

300

9,894.00

207.63

23.01

37.90

3,249.00

0.03%

9,747.00

341.14

2,107.10

3,799.21 56.00

OT-optima telekom d.d.

30.00

30.16

30.00

-11.97%

300

9,021.35

84.60

21.28

Quaestus nekretnine

87.00

8.75%

100

8,700.00

196.23

52.00

89.99

153.11

-4.31%

7,655.50

3,476.03

101.00

185.00

Konzum Atlas nekretnine

28.01

0.00%

268

7,506.68

93.44

18.50

34.99

Vupik

77.05

99.99

5.26%

7,342.96

150.53

54.00

230.00

Belje

68.80

69.00

0.29%

6,546.90

566.87

65.10

108.00

Badel 1862

70.00

77.76

11.12%

6,339.68

58.48

60.00

144.00

685.01

686.00

-0.58%

6,171.03

1,694.42

489.00

760.00

HUP - Zagreb

Atlantic grupa

1,369.99

5.38%

5,479.96

645.78

1,220.00

1,860.00

Riviera poreč

197.50

159.99

160.00

9.84%

4,799.93

584.56

100.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

25.10

25.25

25.10

-1.61%

189

4,748.25

84.00

15.15

40.00

DIOKI d.d

85.00

-5.53%

3,825.00

343.57

82.00

172.01

Istraturist Umag d. d.

354.98

0.00%

3,549.80

1,659.53

270.00

410.00

Podravska banka

400.13

-0.25%

3,201.04

267.59

400.00

500.57

59.38

4.18%

1,781.40

104.82

51.00

135.02

0.69

0.70

-15.66%

1,330

927.78

1.87

0.60

1.30

Vaba d.d. banka Varaždin Pounje trikotaža

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA DPR1 KRKG SOS2E MELR ZVTG PETG TLSG KBMR PBGS LKPG HDOG RS32 TKMG INDGL NF2R

DELO PRODAJA 1. IZDAJA KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD LUKA KOPER HELIOS REPUBLIKA SLOVENIJA 32. IZDAJA KOSAKI TMI INFOND GLOBAL NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RITE-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A INVP-R-A RSRS-O-B HETR-R-A FDBL-R-A APBL-R-A JHKP-R-A HEDR-R-A KRIP-R-A

R I TE GACKO AD GACKO REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE FABRIKA DUVANA AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKB FBIHK1D FBIHKD FBIHKC BSNLR JPESR FDSSR TCMKR BHTSR ABSBRK2

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BH TELECOM D.D. SARAJEVO SPARKASSE BANK DD

BEOGRADSKA BURZA UNBN AIKB ALFA A2015 A2016 A2014 A2013 ENHL BMBI A2012 SJPT JMBN A2011 AGBN KMBNPB

Univerzal banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA TEL RMDEN09 KMB GRNT RMDEN08 RMDEN05 TNB ALK TPLF MPT REPL

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža 69,00 66,15 105,88 155,00 19,71 255,10 96,05 11,70 0,70 19,00 350,00 103,00 58,00 9,48 3,00

Najviša 69,00 67,80 105,90 159,00 20,19 270,00 104,90 11,90 0,70 20,40 350,00 103,00 58,00 9,54 3,20

Zadnja Prosječna Promjena Količina 69,00 67,00 105,90 156,20 20,19 268,59 102,45 11,88 0,70 20,40 350,00 103,00 58,00 9,54 3,00

Promet

valuta: EUR - euro 5,00 66,98 37,67 155,44 19,95 267,57 99,69 11,88 0,70 20,03 350,00 103,00 58,00 9,50 3,05

38,00 % 706030 3.530.169,00 0,37 % 14435 966.833,88 0,08 % 14447 544.198,13 0,83 % 1758 273.271,09 2,96 % 9299 185.501,95 4,51 % 658 176.059,30 3,36 % 985 98.190,55 -0,25 % 8261 98.123,46 -0,99 % 76604 53.581,27 5,15 % 2093 41.928,77 0,00 % 82 28.700,00 -2,09 % 238 24.514,00 0,00 % 412 23.896,00 -0,42 % 2139 20.322,12 -5,96 % 5593 17.073,87

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,12 31,00 1,34 0,04 31,04 0,32 0,25 0,00 3,01 0,31 4,20

0,12 31,49 1,34 0,04 31,04 0,32 0,25 0,00 3,01 0,31 4,20

0,12 31,12 1,34 0,04 31,04 0,32 0,25 0,00 3,01 0,31 4,20

0,12 0,31 1,34 0,04 0,31 0,32 0,25 0,00 3,01 0,31 4,20

0,00 % 248852 0,09 % 74293 -3,60 % 3100 0,00 % 80000 -3,00 % 10000 0,32 % 8000 -5,66 % 3500 0,00 % 378622 0,00 % 140 -8,55 % 1000 -2,33 % 71

29.862,24 23.207,40 4.154,00 3.200,00 3.104,00 2.559,00 875,00 757,24 421,40 310,00 298,20

valuta: BAM - konvertabilna marka 98,10 23,00 85,00 92,00 15,70 27,00 88,00 26,00 21,50 160,00

5.490,00 2.800,00 9.000,00 83,50 80,31 86,70 89,74 820,00 13.500,00 93,18 940,00 11.500,00 96,64 7.701,00 8.500,00

515,00 77,30 3.006,00 660,00 79,00 85,00 3.850,00 3.950,00 3.750,00 27.000,00 37.700,00

98,60 23,00 87,00 92,00 16,02 27,49 89,00 26,00 21,51 160,00

98,60 23,00 87,00 92,00 15,70 27,00 89,00 26,00 21,51 160,00

98,57 0,10 % 170660 16.821.296,70 23,00 0,00 % 137000 3.151.000,00 86,74 2,33 % 19568 1.697.238,00 92,00 0,00 % 8080 743.360,00 15,80 0,00 % 1425 22.521,10 27,43 3,85 % 570 15.635,50 88,58 1,14 % 85 7.529,85 26,00 8,33 % 170 4.420,00 21,50 0,05 % 191 4.107,00 160,00 -23,08 % 8 1.280,00

valuta: RSD - srpski dinar

6.300,00 6.298,00 6.297,71 19,35 % 23821 150.017.821,00 2.830,00 2.800,00 2.800,24 0,04 % 5031 14.088.025,00 9.000,00 9.000,00 9.000,00 0,00 % 880 7.920.000,00 83,69 83,59 83,59 0,11 % 90198 7.539.545,62 80,50 80,43 80,42 0,15 % 61160 4.918.707,83 86,71 86,71 86,71 0,01 % 30061 2.606.477,86 89,75 89,75 89,75 0,02 % 25374 2.277.255,87 855,00 827,00 827,08 -1,08 % 2753 2.276.955,00 14.500,00 14.294,00 14.293,64 -1,42 % 110 1.572.300,00 93,20 93,20 93,19 -0,10 % 14884 1.387.010,40 945,00 941,00 941,50 0,21 % 1397 1.315.270,00 11.505,00 11.501,00 11.500,84 0,01 % 113 1.299.595,00 96,66 96,66 96,65 0,06 % 11319 1.093.941,82 7.800,00 7.765,00 7.764,71 0,50 % 130 1.009.412,00 8.750,00 8.528,00 8.528,03 -3,09 % 76 648.130,00

valuta: MKD - makedonski denar

521,00 518,85 518,85 78,00 77,57 47,71 3.006,00 3.006,00 3.006,00 679,00 664,87 664,87 80,00 79,69 49,02 85,00 85,00 52,28 3.851,00 3.850,29 3.850,29 4.000,00 3.958,33 3.958,33 3.750,00 3.750,00 3.750,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 38.000,00 37.850,00 37.850,00

-0,01 % -0,17 % 0,11 % -3,14 % 0,87 % 0,00 % 0,04 % -2,35 % -0,34 % -1,57 % 3,42 %

3520 1.826.350,00 32023 1.527.698,50 150 450.900,00 504 335.094,00 6544 320.756,70 5773 301.804,19 70 269.520,00 60 237.500,00 60 225.000,00 7 189.000,00 4 151.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

Univerzal banka Beograd +19,35% Fabrika duhana Sarajevo +1,14% Nova kreditna b. Maribor +1,1% Agrobanka Beograd +0,5% Krka +0,37%

Telekom Slovenije

business.hr

Fabrika duvana Banja Luka -5,66% Garant Futog -3,14% Komercijalna banka Beograd -3,09% Energoinvest Sarajevo -2,22% Energoprojekt h. Beograd -1,08%

Telekom Srpske Banja Luka

+3,36 -3,6 Zadnja zabilježena cijena te dionice u srijedu je iznosila 102,45 eura, što je 3,35 posto više nego dan prije, a ukupan promet bio je 98.190 eura. Mali dioničari Telekoma su, prema pisanju slovenskih medija, podnijeli kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika komapnije Bojana Drenelja zbog sumnje u nepravilnosti u širenju na balkanska tržišta te pripajanju drugih kompanija. Dioničari traže temeljitu reviziju neovisnih stručnjaka.

Samo je 3100 dionica banjalučkog teleoperatera Telekoma Srpske u srijedu promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 4154 konvertibilnih maraka, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja Banjalučke burze. Većini je dionica na burzi u srijedu pala vrijednost, a banjalučki je indeks BIRS, uz makedonski MBI 10, jedini u regiji dan završio u minusu - pao je 0,91 posto, na 838,98 bodova.

REGIONALNI indeksi BIRS -0,91% 890,61 +1,99% 838,98 LJSEX FIRS -0,71% 3.599,48 +1,32% 1.424,34 Belex15 MBI10 -1,53% 631,32 +1,44% 2.388,16 Belexline +1,04% MOSTE -0,14% 1.236,86 481,27 SASX10 NEX20 +0,12% 944,42 +1,05% 13.074,52 SBITOP

Europski indeksi -1,36% WIG20 -2,73% 2.329,88 5.175,68 DAX BUX -1,20% 21.320,03 -2,78% 6.193,82 CAC40 -1,79% ATX - 0,74% 2.429,77 3.638,92 MICEX indeksa na zatvaranju u -0,89% Stanje 1,375.77 srijeda 23. lipnja 2010. FTSE100

američki indeksi DJIA -1,43% S&P500 -1,61% 10.293,52 1.095,31 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,19% utorak 22. lipnja 2010. 2.261,80

investor 30 DIONIČKI

Ime fonda Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

89,7902

28,82

PBZ I-Stock

61,7600

25,32

MP-Bric HR

343,2102

24,79

6,5141

24,55

57,9100

23,24

FIMA Equity

81,2908

-21,08

ST Global Equity

49,6585

-17,93

Erste Total East

31,1600

-17,00

KD Victoria

15,1013

-9,16

Erste Adriatic Equity

87,7200

-5,4

KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M.

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

143,5000

16,17

Raiffeisen Balanced

150,5600

12,57

9,8802

9,66

OTP uravnoteženi

109,2541

7,63

Allianz Portfolio

107,6799

7,22

ICF Balanced

117,9361

-25,03

HPB Dynamic

50,0807

-14,51

ST Balanced

181,9183

-14,04

ST Aggressive

67,4743

-11,36

Erste Balanced

116,0300

-2,81

HI-balanced

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

125,1502

13,33

Raiffeisen Bonds

169,1100

13,15

ZB bond

159,6000

12,29

Capital One

154,3900

8,49

PBZ Bond fond

126,1300

6,75

HI-conservative

11,1827

2,85

Select Eurobond

13,0826

3,20

Erste Bond

125,8800

3,37

HPB Obveznički

121,5092

6,21

ICF Fixed Income

137,1919

6,28

KD Nova Europa KD Victoria ZB BRIC+ Ilirika BRIC MP-Bric HR PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. NFD BRIC MP-Mena HR Raiffeisen World KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar NFD Nova Europa OTP meridian 20 Prospectus JIE ZB euroaktiv OTP Europa Plus Raiffeisen C. Europe ZB aktiv Ilirika JIE VB High Equity C-Zenit HI-growth AC G Dynamic EM HPB WAV DJE KD Energija HPB Titan ZB trend Select Europe Erste Adriatic Equity

Valuta

kn kn € € kn kn € € kn € kn € kn € kn € € € kn € kn kn € € € kn € € € €

Vrijednost

6,5141 15,1013 101,0600 113,0121 343,2102 61,7600 57,9100 29,1360 447,3968 101,3500 12,2936 60,7735 119,8272 84,2178 58,8403 101,9100 108,3753 62,0100 98,3000 163,3507 47,8896 53,8614 8,3465 10,9275 89,7902 9,8502 70,6370 130,0000 10,4560 87,7200

Prom. %

2,54 2,46 2,16 1,83 1,77 1,75 1,74 1,55 1,26 1,23 1,22 1,16 1,09 0,99 0,90 0,87 0,83 0,70 0,66 0,59 0,59 0,53 0,52 0,47 0,42 0,42 0,40 0,23 0,21 0,17

3 mj. %

1,35 -4,62 N/A 11,78 -1,48 -1,23 -0,86 3,87 8,85 0,45 1,28 8,50 -3,25 -7,11 -9,46 -1,96 3,29 -8,51 1,33 -3,84 -3,90 -6,30 -1,95 1,52 4,63 -1,32 4,15 1,49 -2,52 -7,30

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

6,02 -0,59 N/A N/A 4,25 5,11 5,04 11,81 14,07 6,47 7,00 17,65 2,38 -1,23 -5,81 1,51 1,22 -2,81 4,47 1,14 -1,83 -4,01 1,17 6,13 10,08 N/A 3,73 7,46 3,08 -2,33

24,55 -9,16 N/A N/A 24,79 25,32 23,24 22,86 20,46 18,47 9,91 19,66 8,06 12,94 -0,02 19,91 N/A 4,36 10,76 1,83 3,45 -4,75 9,93 6,86 28,82 N/A 14,65 23,15 7,28 -5,46

-14,75 3,78 N/A N/A -6,50 -15,16 -19,62 -15,43 5,01 0,20 2,85 -14,92 11,76 -7,68 -14,49 0,31 N/A -8,82 -0,43 9,07 -23,69 -23,26 -2,15 7,12 -3,77 N/A -11,24 3,49 0,50 -2,75

3,26 -0,86 1,06 13,01 0,97 1,73 2,31 7,60 14,67 5,19 6,74 13,06 -1,20 -2,76 -7,05 0,55 0,69 -4,57 1,12 -0,50 -4,30 -4,69 -0,05 6,13 9,21 -1,49 1,87 6,85 2,14 -3,41

Imovina

18,922 63,602 56,188 15,008 12,526 200,381 24,884 11,659 7,451 38,534 5,069 5,408 8,812 20,852 24,750 184,330 8,589 239,136 527,530 104,368 13,276 6,989 70,613 12,395 12,907 5,516 11,141 170,686 23,417 218,968

Starost

Datum

2,68 11,12 0,19 0,46 2,28 2,93 2,50 3,22 2,29 6,72 7,36 3,08 1,63 2,15 3,39 6,13 0,92 5,18 3,99 5,65 2,72 2,34 8,32 1,29 2,80 0,31 2,92 7,65 9,01 4,70

21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 18.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi KD Balanced HPB Dynamic Aureus Balanced ZB global AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced HPB Global Ilirika JIE Balanced HI-balanced C-Premium OTP uravnoteženi ICF Balanced ST Aggressive Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio Erste Balanced PBZ Global fond ST Balanced Agram Trust

kn kn kn € € € kn € € kn kn kn kn € kn € kn kn kn

8,3580 50,0807 79,8857 143,5000 10,9524 150,5600 104,6062 143,8571 9,8802 5,7444 109,2541 117,9361 67,4743 104,7200 107,6799 116,0300 99,7800 181,9183 68,3431

1,26 0,82 0,52 0,51 0,46 0,42 0,38 0,34 0,29 0,25 0,22 0,17 0,16 0,15 0,12 0,09 0,05 -0,08 -0,61

0,63 -1,62 -0,96 1,93 1,59 -3,20 -0,88 -2,44 -0,69 -4,05 -3,01 -9,66 -1,89 3,65 -0,55 -4,03 -3,67 -3,50 -4,13

1,87 -8,12 -0,17 6,53 6,23 3,60 -1,06 1,83 2,94 -1,99 -3,68 -10,98 -6,17 N/A 2,99 0,85 1,42 -7,47 -1,43

6,24 -14,51 -2,46 16,17 6,59 12,57 6,51 6,12 9,66 -2,20 7,63 -25,03 -11,36 N/A 7,22 -2,81 5,93 -14,04 -1,74

-3,97 -16,57 -5,55 4,11 7,29 5,37 0,96 8,60 -0,14 -15,11 1,98 2,39 -7,95 N/A 6,89 -0,66 4,93 8,37 -2,94

1,27 -8,82 -0,69 4,66 6,27 2,51 -1,79 0,59 0,94 -2,64 -4,28 -8,10 -5,04 4,72 2,63 0,48 -0,67 -5,47 -1,82

12,702 22,683 15,972 745,778 12,848 337,191 123,693 45.531 66,329 13,597 43,793 13,152 4,551 92,845 6,971 110,080 308,303 13,456 12,644

4,43 3,82 3,93 8,97 1,30 7,82 4,72 4,41 8,32 3,39 4,52 8,14 4,75 0,29 1,11 9,42 8,78 7,45 1,95

21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 18.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010

OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond Capital One ICF Fixed Income HI-conservative HPB Obveznički Select Eurobond

€ € € € € kn € € € €

125,1502 169,1100 159,6000 125,8800 126,1300 154,3900 137,1919 11,1827 121,5092 13,0826

0,28 0,11 0,08 0,07 0,06 0,04 0,01 0,01 -0,02 -0,04

0,27 1,07 2,50 0,58 0,24 1,26 0,91 1,27 -0,24 0,46

2,76 5,22 5,04 5,28 4,85 5,21 2,57 4,04 1,59 1,66

13,33 13,15 12,29 3,37 6,75 8,49 6,28 2,85 6,21 3,20

5,09 6,72 5,35 4,21 4,47 7,98 3,86 1,35 4,22 3,25

2,30 5,11 5,07 5,13 4,80 3,98 2,48 4,09 1,76 1,60

9,880 294,831 175,046 98,050 81,406 12,579 46,453 6,076 46,906 1,320

4,52 8,07 8,97 7,05 7,28 5,65 8,36 8,32 4,72 8,41

21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010 21.06.2010

Erste Euro-Money PBZ Euro Novčani ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novčani Agram Euro Cash ZB plus ICF Money Market Select Novčani HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

€ € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn kn kn kn $ kn

103,8900 123,8900 133,1031 120,9624 115,1615 11,1548 100,9929 130,9600 138,5266 142,2900 136,2100 130,1419 10,5062 160,8397 139,0220 135,9016 136,7505 123,7400 106,8362

0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

1,21 0,89 0,76 0,70 0,83 0,87 0,14 0,78 0,66 0,84 0,96 0,84 0,81 0,45 0,76 0,26 0,46 0,72 0,82

2,50 2,24 1,99 1,60 1,72 2,01 0,01 1,77 1,53 2,17 1,91 2,41 1,91 1,25 8,17 0,69 1,15 1,89 2,00

N/A 4,91 5,15 4,43 5,11 4,99 N/A 5,77 3,59 6,59 5,30 6,41 4,69 5,07 6,38 3,61 3,80 3,17 5,85

N/A 4,46 4,52 4,33 5,52 6,50 N/A 6,52 3,34 4,94 4,48 5,75 4,82 4,91 4,37 4,43 4,75 4,19 6,13

2,35 2,11 1,86 1,50 1,58 1,88 -0,22 1,64 1,46 1,98 1,80 2,22 1,78 1,11 1,90 0,63 1,09 1,86 1,84

385,768 229,002 37,598 74,710 143,831 70,068 5,212 1163,271 88,454 1145,748 620,409 220,574 33,142 2358,611 103,322 7,645 102,626 46,204 132,868

0,75 7,92 6,47 4,50 2,63 1,73 0,90 11,23 9,92 7,32 7,05 4,72 1,05 9,92 7,71 7,08 6,74 5,19 1,11

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 24/6/2010 Petak 25/6/2010 Subota 26/6/2010

Tržište novca

REGIJA

Ukupan promet na Tržištu novca u srijedu je iznosio 53,05 milijuna kuna uz prosječnu kamatu 1,47 posto. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 34,5 milijuna kuna, a plasirano je i devet milijuna kuna kredita na tjedan dana te 9,55 milijuna kuna na tri mjeseca. Trgovalo se i devizama, i to u iznosu 300.000 eura. B. S.

Banjalučki BIRS i makedonski MBI 10 jedini su indeksi u regiji koji su u srijedu zabilježili pad vrijednosti, i to 0,91 posto i 1,53 posto. Dionica Rudnika i termoelektrane Gacko kojom se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 0,12 KM bila je najlikvidnija sa 29.862 KM prometa. Slijedila ju je dionica Telekoma Srpske sa samo 4154 KM prometa.

Kamata na gotovo 1,5 posto

Minusi u Skoplju i Banjoj Luci

Slovenski indeks SBITOP zabilježio je najveći regijski rast od gotovo dva posto. Najlikvidnija je opet bila dionica Krke sa 966.830 eura prometa. Mercator je bio drugi sa 273.270 eura prometa, a objema je dionicama cijena rasla. U Beogradu su dionice banaka zauzele prva dva mjesta na popisu najlikvidnijih - Univerzal banka je zabilježila promet od 150 milijuna dinara, dok se dionicom AIK banke Niš trgovalo u vrijednosti 14 milijuna. B. S.

Britanci uvode novi porez na banke PRIDOBIVANJE MASA Krupnom kapitalu inače skloni konzervativci odlučili su preko ministra financija Georgea Osbornea progurati zakon kojim će banke oporezovati do dvije milijarde funti godišnje, a bankari već najavljuju bijeg u treće zemlje Banke u Velikoj Britaniji morat će platiti više od dvije milijarde novog poreza godišnje, najavio je tamošnji ministar financija George Osborne, a prenio Financial Times. To je, kako se očekuje, prvi u nizu poreza koji će razvijene zemlje nametnuti velikim financijskim institucijama. Porez koji će se uvesti od siječnja iduće godine odnosit će se i na britanske i na strane banke koje posluju u Velikoj Britaniji. Prema ministrovim riječima, Francuska i Njemačka uvest će slične poreze, ali detalji još nisu poznati.

Porezi će ipak pasti

George Osborne obznanio je u svojem jučerašnjem obraćanju parlamentu da bi se stopa korporativnog poreza s prvotnih 28 posto u pr-

vih pet godina svake godine smanjivala jedan posto. Prema njegovim riječima, novi porez će se određivati tako da se od ukupnih obveza banke oduzmu temeljni kapital i osigurani depoziti, a kako bi potaknuli financiranje, samo će se pola porezne stope naplaćivati za financiranje dulje od godinu dana. Ministarstvo financija prognozira da bi se iduće godine tim porezom u državnu blagajnu mogle sliti 1,2 milijarde funti, a 2012. godi-

››

brojka

George Osborne, britanski ministar financija, uvodi novi porez na bankarsko poslovanje koji će samo blago povećati prihode proračuna arhiva business.hr

Kanada protiv taksi

U zajedničkoj izjavi Njemačke i Francuske, kojom su te zemlje najavile uvođenje po-

Obveze će se određivati tako da se od ukupnih obveza banke oduzmu temeljni kapital i osigurani depoziti na koje se onda zaračuna stopa od 0,04 do 0,07 posto

1,44 1,05 posto rastao je beogradski BELEX 15

posto rastao je sarajevski SASX-10

Business tv Kapital Network, Četvrtak 24. 6.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX, mag. VIJESTI MONTENA BUSINESS VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

Kapital Network, Petak 25. 6.

milijarde funti trebalo bi se 2012. godine sliti u britanski proračun iz novog poreza

ne tako bi se trebale prikupiti dvije milijarde funti jer će se stopa od 0,04 posto poreza na ciljane obveze povećati na 0,07 posto. Osborne je najavio i da će, prema preporuci Međunarodnog monetarnog fonda, nastaviti inzistirati na globalnom uvođenju poreza na bankarske profite i bonuse.

brojke

reza od 2010. godine, stoji da će specifičnosti samog zakona varirati ovisno o razlikama u zakonskoj i poreznoj strukturi svake zemlje. Američki predsjednik Barack Obama također je najavio uvođenje poreza velikim bankarskim institucijama u Americi, kao i stranim bankarskim podružnicama, kojim bi se u deset godina prikupilo oko 90 milijardi dolara. No, zakon je zapeo u Senatu. Trend ipak neće slijediti Kanada, Japan i Australija koje su se izjasnile protiv uvođenja bankarskog poreza, što su jedva dočekale velike banke poput Deutche Banka, Merril Lyncha i Goldman Sachsa koje razmatraju mogućnosti preseljenja poslovanja na ta prijateljski nastrojena tržišta. Biljana Starčić

20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 23:35 23:45 23:50 00:20 00:30

VIJESTI KN INTERVJU PREGLED TJEDNA KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA OKRUTNA MILOST ( 15 ) Igrani film PREGLED TJEDNA KN REPORT POGLED UNATRAG VIJESTI ZNANSTVENI FORUM

Kapital Network, Subota 26. 6. 19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00 23:40 01:50

KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, mag. ZNANSTVENI FORUM KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU ZACK I MIRI SNIMAJU PORNIĆ ( 15 ), igrani film SJEĆANJA NA UBOJSTVO ZACK I MIRI SNIMAJU PORNIĆ ( 15 ), igrani film

UDARNICI PETOLJETKE

NEPAŽLJIVO ZADUŽIVANJE

Tomislav Kitonić, predsjednik Uprave Leda, dionice iz Crobexa koja je u pet godina ostvarila najveći rast cijene od čak 566 posto 24

valutnih rizika Hrvatska je u opasnosti od povećanja vanjskog duga i zbog toga bi se država trebala zaduživati u kunama ili umanjiti izloženost valutnom riziku, upozorava Petar Sopek, viši analitičar rizika PBZ-a, u newsletteru Instituta za javne financije 26

Dionica Leda porasla 566 Hrvatska ne kontrolira dovoljno posto, Luka Ploče 327,5 valutni rizik vanjskog duga posto u pet godina Zbog velike inozemne zaduženosti hrvatske države i slabih mehanizama kontrole Dobitnici dana (ZSE) Croatia osiguranje +6,38% Validus +5,74% HT +1,15% Kraš +0,48% Ina +0,41% 25 Raste

Gubitnici dana (ZSE) Ingra -4,94% Liburnia riviera -3.06% Đuro Đaković -2,27% Franck -1,97% Atlantska plovidba -1,18%

9 Nema promjene

34 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom. 1,182.04 0,34% 148,08 0,08%

Sirova nafta 77,21 Prirodni plin 4,86 Zlato 1.239,90 Srebro 18,83 Goveda 91,00

0,78% 6,09% 0,51% 0,48% 0,00%

Kleinerove izjave poljuljale cijenu IGH PELJEŠKI MOST NA BURI Dionica Instituta IGH pala je u srijedu gotovo pet posto potaknuta djelomice i za ugled tvrtke štetnim izjavama građevinara Ive Kleinera o tome da će se srušiti pelješki most Zbog loših signala sa svjetskih tržišta i nedostatka domaćih vijesti na Zagrebačkoj je burzi u srijedu Crobex oslabio oko 0,11 posto, uz mršav, ali ipak nešto veći promet nego prethodnih dana. Crobex 10 porastao je 0,04 posto, na 1045,55

po običaju, najlikvidnija bila dionica HT-a. Uz promet od oko 5,3 milijuna kuna, cijena joj se kretala u uskom rasponu od 261 do 263 kune. Zadnja transakcija zaključena je uz cijenu od 263 kune, što daje 1,15 posto plusa. Ostale dionice nisu bile ni blizu milijunskom prometu, dok je među najvećim gubitnicima građevinski sektor.

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave IGH, čiji je Institut IGH u ponedjeljak pao 4,5 posto snimio hrvoje dominiĆ

Građevinari padaju

bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 15,4 milijuna kuna, dok je ukupan promet na Burzi dosegnuo 64,8 milijuna kuna. "Ništa značajno nije se dogodilo. Nema poticajnih domaćih vijesti, a ni sa svjetskih burza ne stižu dobri signali, pa je raspoloženje tmurno. Jednostavno, ne znam što bi trenutačno moglo razbuditi tržište", kazao je za Hinu broker i investicijski savjetnik u Centar banci Goran Vorkapić.

Adris u plusu

Titulu pobjednika dana uzela je povlaštena dionica Adris grupe koja je porasla 2,75 po-

sto, na 280,98 kuna. Povlašteni je Adris zauzeo drugu najlikvidniju poziciju s gotovo dva milijuna kuna prometa ostvarenog u dosta širokom cjenovnom rasponu koji se kretao od najnižih 269,49 do najviših 280,99 kuna. Za razliku do uspješnog Adrisa, titulu gubitnika dana uzela je dionica Instituta IGH, koja se stropoštala gotovo pet posto, na 2100 kuna. Pad IGH može se objasniti i izjavama građevinskog stručnjaka Ive Kleinera koji je za Globus rekao kako će se pelješki most, koji je IGH projektirao, jednostavno srušiti. Na Zagrebačkoj je burzi,

Cijene dionica Dalekovoda, IGH, Ingre i Tehnike pale su između 0,9 i četiri posto. Oppenheimova Ingra pala je čak pet posto, na 28,5 kuna, dok joj je dnevni minimum iznosio 28,1 kunu. Dalekovod je pao 0,8 posto, na 316 kuna, dok je Tehnika pala gotovo dva posto, na 1100 kuna, uz nešto više od 200.000 kuna prometa. Dionica Ine porasla je 0,5 posto nakon što je objavljeno da je najveća domaća naftna kompanija otkrila nove znatne zalihe prirodnog plina. Zajednički projekt Ine i Mola na hrvatsko-mađarskoj granici rezultirao je otkrićem znatnih količina plina, objavila je Ina na Burzi. Nikola Sučec

www.business.hr

komentar

Birači su glupe ovce

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

elika Britanija će se samo ove godine zadužiti za 167 milijardi funti kako bi pokrila deficit, što dovoljno govori o veličini proračuna te zemlje. No, veličina proračuna ne znači nužno ozbiljnost političara, kako u slučaju Hrvatske, tako i u slučaju Velike Britanije. Više dokazuje nepoljuljano povjerenje političara u glupost njihovih birača. Naime, konzervativni ministar financija George Osborne najavio je novu poreznu stopu za banke kojom će se oporezivati rast plasmana i u proračun godišnje sliti dvije milijarde funti 2012. godine. Bankari demonstrativno prijete selidbom u zemlje s manjim porezima. U isto vrijeme, za one koji nisu pažljivo slušali, najavio je smanjenje korporativnih poreznih stopa jedan posto godišnje u sljedećih pet godina. Sa svih novinskih naslovnica vrište novi porezi na banke, a biračko tijelo plješće. Riječ je o spinu vrijednom godišnje nagrade za politički marketing.

nikola.sucec@business.hr

Koliko će skočiti cijena Kandita nakon najave objavljivanja ponude za preuzimanje, pratite na...