AFERA KIO ORAHOVICA
Krmpotić: Lučića sam zaposlio jer nam je trebao osigurati nova tržišta
Poslovni partneri KIO-a optužuju Vladu da ih je dovela u zabludu da će pomoći toj tvrtki, pa su nastavili suradnju i izgubili više nego što su trebali 8
LOVRAN 10
Dioničari LRH odlučuju hoće li dva hotela pripasti Ostoji
UTORAK 29/6/2010
broj 666 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
INTERNETSKO KLAĐENJE 6-7 Samo dvije domaće kladionice iskoristile su novu zakonsku mogućnost i uvele klađenje preko interneta i SMS-a te tako zahvatile histeriju Svjetskog nogometnog prvenstva; Hrvatska lutrija je opet zakasnila
Hrvatska lutrija
gubi utrku
VESNA BAKRAN, predsjednica Uprave Hrvatske lutrije
za milijardu kn
Zbog neodržavanja hrvatske su elektrane potencijalna bomba! ŠTEDNJA NA KRIVOME MJESTU Dok su gotovo sva postrojenja Hrvatske elektroprivrede zrela za otpis, a amortizacija se penje na nekoliko milijardi kuna, u Mravkovo doba prepolovljeni su izdaci za održavanje
4
info&stav
indikator
2-3 Festivalska promocija
business.hr
"Kako je popularnost Hrvatske kao turističke destinacije rasla, postala je i jedna od glavnih festivalskih lokacija za Europljane", objavio je jučer BBC News osvrnuvši se na upravo završeni InMusic festival. Hrvatska se festivalska scena nastavlja razvijati, zaključuju na BBC-u
Nezadovoljni Slovenci Gotovo dvije trećine Slovenaca nezadovoljno je onim što je njihova država postigla u 18 godina samostalnosti, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo Delo provedena na 400 ispitanika povodom 25. lipnja, Dana državnosti
Utorak 29/6/2010
www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr
kontakt Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
PREMIJERKA ZAZIVA PUNU PODRŠKU KOALICIJSKIH PARTNERA
Kosor priznala fijasko proračuna - ide hitni reb Nakon višesatne jučerašnje sjednice Predsjedništva HDZ-a, predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor u izjavi novinarima najavila je skori rebalans proračuna koji bi se trebao usvojiti tijekom ljeta na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora. Kosor je rekla kako je središnja tema sjednice bila rebalans proračuna, o čemu je jučer razgovarala i s koalicijskim partnerima s kojima sastanak nije završen do zaključenja broja. Glavne dvije stavke u ljetnom rebalansu bit će, napomenula je Kosor, prikupljanje sredstava za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu te za nadoknadu šteta od poplava seljacima.
Zajednička odluka
Na novinarski upit kome će se u rebalansu srezati sredstva, Kosor je rekla da se razgovara o tome i svakako da se o tim prijedlozima mora razgovarati s koalicijskim partnerima, i to mora biti odluka koalicijske Vlade. A iako je pitanje Zakona o radu Kosor prije sastanka gurala u drugi plan tek kratko dodavši da Zakon o radu nije uvršten u dnevni red te da je prva zadaća
jadranka kosor, pritisnuta sindikalnim referendumom koji je zbog broja skupljenih potpisa vrlo neugodan za Vladu, traži potporu koalicijskih partnera prije nužnog rezanja proračuna snimio saša ćetković
ispoštovati odluku o referendumu, koalicijski partneri HDZ-a uoči sastanka u Vladi najavili su da će inzistirati na kompromisu Vlade sa sindikatima
o izmjeni Zakona o radu. Naime, HSLS i SDSS zauzimaju se za kompromis koji bi trebao zadovoljiti i Vladu i sindikate, i to tako da kolektivni ugovori tra-
ju 12 mjeseci nakon njihova isteka umjesto šest, kako je to predlagala Vlada. Vlada, naime, želi mijenjati članke ZOR-a koji se odnose na produljeno tra-
››
biser dana
brojka
Ivo Sanader je u to vrijeme, kada se to dogodilo, volio popiti kavicu u kafićima na Cvjetnom. Dok je jednom tako uživao na terasi jednog luksuznog kafića u Petrićevoj, svega 25 centimetara iza njegovih leđa prošao je kamion Čistoće
2,7
milijardi eura oprala je kinesko-talijanska mreža utajom poreza, krivotvorenjem, prostitucijom te krađom. Talijanska policija uhitila je u ponedjeljak 24 osobe, zaplijenjeno je 7 tvrtki, 181 zgraMarko Melčić, direktor Čistoće, objašnjavajući za Zagrebanciju.com da… U mrežu je bila uključena i financijska ustanova sa kako je bivši premijer tražio promjenu termina odvoza smeća u sredisjedištem u San Marinu štu grada od gradonačelnika Milana Bandića
uvodnik
balans janje kolektivnih ugovora, što je bio povod sindikalnog prikupljanja 720.000 potpisa, za koje koalicijski partneri HDZ-a kažu da su brojka koju se ne može ignorirati. "HSLS podržava stavove sindikata kada je riječ o trajanju kolektivnih ugovora 12 mjeseci nakon njihova isteka, što su sindikati prije i predlagali, no od sastanka ne očekujem puno jer on dolazi u zadnji čas", izjavio nam je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor prije sastanka koalicijskih partnera.
Raspodjela krize
Sličnog je stava i drugi HDZ-ov koalicijski partner u Vladi. Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac upozorava na nužnost kompromisa između HDZove većine u Vladi i sindikata. "Vlada i sindikati trebali bi što prije pronaći obostrano prihvatljivo rješenje. Ne bude li to moguće, sindikati će nastaviti po svome, što bi mogli prerasti iz sindikalnog u političko pitanje", kaže Pupovac. Dodaje kako je stav SDSSa da teret krize treba ravnomjerno rasporediti, a ne na štetu radno ovisnog dijela stanovništva. H, Igor Medić
Kako su bankari postali apsolutni pobjednici krize? NA SASTANKU G 20 zemlje pod pokroviteljstvom SAD-a odbile su prijedlog EU o oporezivanju banaka i novčanih transakcija pa će se banke, nakon što su državne proračune u krizi iskoristile kao bankomat, izvući bez posljedica
Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr
V
ođe dvadeset industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta na sastanku u Kanadi dogovorile su se da će početi znatno smanjivati proračunske deficite, ali jedva da su spomenuli daleko važniju temu - nadzor globalnog tržišta kapitala. Naime, zemljama pod tihim pokroviteljstvom SAD-a - Brazilu, Australiji i Kanadi - uopće nije bilo teško odbiti prijedlog Europske unije o oporezivanju banaka i novčanih transakcija, što je razveselilo bankare. Kao i uvijek dosad, sastanak G 20 izrodio je zaključke koji su predvidivi i pomalo naivni. Lako se razočarati u svjetskim vođama - nekoliko puta godišnje provode više dana u sastancima nakon čega donose općenite, neobvezujuće zaključke bez rokova provedbe i eventualnih sankcija za one koji krenu stranputicom. Ovaj put trebao im je cijeli vikend da zaključe kako je najbolje da se svatko od njih vrati u svoju zemlju i do 2013. godine smanji deficit za 50 posto. To nije odgovaralo američkom predsjedniku Baracku Obami,
arhiva business.hr
››
Osim što su na sastanku vođe najbogatijih zemalja skupine G 20 dogovorili akcije koje nalaže zdrav razum, jedva da su progovorili o nadzoru financijskog tržišta
a ni njegovu ministru financija jer su oni zdušno zagovarali državne investicije i potrošnju po cijenu novog zaduživanja, a to je pak malčice rastužilo bankare s početka priče. Osim što su na sastanku dogovorili akcije koje nalaže zdrav razum, svjetski vođe jedva da su progovorili o nadzoru financijskog tržišta, o promjeni kojega se aktivno diskutira već dvije godine. A za banke, iste one koje su najvećim dijelom krive za globalnu krizu, svjetski vođe preporučili su tek dokapitalizaciju,
jer tisuće milijardi dolara poreznih obveznika potrošenih na sanaciju njihove „toksične imovine“ nisu bile dovoljne za normalno poslovanje. Nije teško pogoditi da je ta odluka ponovno razveselila krupne bankare. Naravno, kada se svjetske glavešine okupe, uvijek se odabere i jedna humanitarna tema. Ovaj je put dogovoreno da se osam milijardi dolara izdvoji za pomoć u smanjivanju smrtnosti dojenčadi. Nažalost, taj će se iznos, kao i većina ostalih humanitarnih
iznosa, vremenom izgubiti iz 'agende' - kako bi se novac zaista odvojio, potrebno ga je spomenuti u završnom sporazumu. Prije pet godina skupina G 20 odlučila je „izdvojiti“ za pomoć 50 siromašnim zemljama 50 milijardi dolara. Međutim, ta se obveza pet dugih godina samo prepisivala iz jednog sporazuma u drugi da bi u nedjelju u Kanadi konačno nestala. Ne želim pritom pomišljati da postoji netko koga je to razveselilo, ali isto tako znam da je takvo nešto naivno misliti.
tema 4-5
ŠTEDNJA NA KRIVOM MJESTU Dok su gotovo sva postro a amortizacija se penje na nekoliko milijardi kuna, u Mravko
Zbog neodržavanja hrvatske su elektra potencijalna bomb Iz Končara optužuju da ni nova ekipa u HEP-u nije izdvojila novac za održavanje, a predsjednik Uprave Leo Begović kaže da je za te poslove predviđeno oko 400 milijuna kuna, koliko se trošilo i prije Prosječna starost mnogih hidroelektrana i termoelektrana Hrvatske elektroprivrede blizu je potpunoj amortizaciji, a velik broj postrojenja u proizvodnji i toplinarskom sektoru već je zreo za otpis, pa se amortizacija procjenjuje na nekoliko milijardi kuna. Uz znatan investicijski ciklus u gradnju novih objekata elektroprivreda će morati početi više ulagati u postojeće objekte. Business.hr-u je iz nekoliko izvora, pa nedavno i službeno iz Končara, potvrđeno da Uprava HEP-a na čelu s Leom Begovićem nije vratila praksu redovnog održavanje objekata, što je katastrofalan potez iz doba Ivana Mravka. Mravak je prije nekoliko godina prepolovio sredstva za održavanje objekata te kao vrhunac nemara 2008. godine inaugurirao interventno održavanje objekata samo u slučaju kvara. Dok je na visokom naponu nešto i rađeno, remont na nižem naponu do danas se uglavnom sveo na investicijsko održavanje. Business.hr-u je potvrđeno da većih angažmana za održavanje, što su mahom radi-
le tvrtke izvan HEP-a, i dalje nema.
Gdje je novac
Dug HEP-a u zadnjih je osam godina udvostručen, a znatan novac namijenjen održavanju objekata završavao je tko zna gdje, umjetno je pumpana bilanca HEP-a, a kako tvrtka u međuvremenu nije dovršila ni jedan novi energetski objekt, uvoz struje porastao je na čak 35 posto, po čemu je Hrvatska u europskom vrhu. Predsjednik Uprave HEPa Leo Begović za Business.hr kaže da je na poziciji održavanja objekata za ovu godinu predviđeno oko 400 milijuna kuna, što je povratak na staro jer je bivša uprava tu stavku srezala na 200 milijuna godišnje. "Vratili smo ulaganja. Trenutačno se u HEP-u obavljaju remonti na agregatu A HE Zakučac, HE Dubrava, HE Dubrovnik, HE Vinodol, HE Ozalj te reverzibilnoj hidroelektrani Velebit, TE Plomin bloku A, TE-TO Zagreb blok C i TE-To Osijek", kaže Begović. Od milijardu kuna dobiti koju je HEP do sada ostvario u ovoj godini dio novca rebalansom će se namijeniti za
Denis Geto, čelnik HEPova sindikata Tehnos
Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a: Trenutačno se održavaju remonti na agregatu A HE Zakučac, HE Dubrava, HE Dubrovnik, HE Vinodol, HE Ozalj te reverzibilnoj hidroelektrani Velebit, TE Plomin bloku A, TE-TO Zagreb bloku C i TE-TO Osijek foto buljubašić/cropix
Snimio hrvoje knez
investicije. HEP-ova povezana društva ove su godine imala između 200 i 300 sitnijih rebalansa koje je odobravala centralizirana Uprava društva, što je uznemirilo niži upravljački kadar koji je navikao sam raspolagati svojim budžetima. Denis Geto, čelnik HEPova sindikata Tehnos, kaže da je Uprava načelno donijela odluku da se na održavanje treba obratiti posebna pozornost, ali u praksi to još nije vidljivo.
Najgore u Rijeci i Sisku
"HEP-u treba 10 milijardi kuna za investicije u postojeće i nove objekte. Sredstva za održavanje nešto su povećana, ali to još nije vraćeno na
potrebnu razinu. S obzirom na to koliko se malo izdvaja, situacija i nije tako loša jer postrojenja održavaju ljudi koji u njima rade, trude se, zamjećuju i otklanjaju probleme prije nego što se pojave. Najgore stanje je u termoelektranama Sisak i Rijeka koje su praktički otpisane jer koriste mazut i zato se smatraju neekonomičnima. Mislim da je pogrešno otpisati takva postrojenja jer je navodno jeftinije struju kupiti vani", kaže Geto. Taj je sindikalac radom Begovićeve Uprave uglavnom zadovoljan jer kaže da se iznutra vidi da su zaustavili negativne trendove pa se ipak malo pokrenulo održavanje, doneseni su programi
za poboljšanje stanja, korupcije je znatno manje, a javna nabava je transparentnija. Stanje je daleko od idealnog, a Geto kaže da je ključan problem kadrovska devastacija tvrtke koja traje 15-ak godina, pa je HEP u međuvremenu ostao bez stručnih ljudi u održavanju.
Nedostaju stručnjaci
Remonte koji se sada rade u HEP-u mahom izvode privatne tvrtke, a kvaliteta radova je nerijetko upitna pa HEP-ovi radnici kasnije popravljaju loše napravljen posao. "Razumijem da se svatko bori na tržištu, ali HEP je prepun radnika izvana. Imamo apsurdnih situacija gdje male lokalne tvrtke imaju
ojenja Hrvatske elektroprivrede zrela za otpis, ovo doba prepolovljeni su izdaci za održavanje
a ane ba!
ekskluzivno pravo na radove u HEP-u, a onda kao podizvođače uzimaju divove kao što su Končar i Alstom. To je najjasniji pokazatelj da nešto nije u redu", kaže Geto. Praksa neodržavanja ugrožava stabilnost sustava, vijek trajanja objekata zahvaljujući kojima HEP ostvaruje profit znatno je smanjen, povećana je mogućnost havarije, a rad u neodržavanim objektima opasan je za radnike. Takva je praksa uostalom kontraproduktivna jer kad kvar nastane, sanacija je obično znatno skuplja od troška održavanja. Nina Domazet
nina.domazet@business.hr
business.hr Utorak 29/6/2010
HEP više ne želi biti krava muzara koja servisira preskupu domaću industriju
DIREKTOR KONČARA DARINKO BAGO:
HEP nam ozbiljno ugrožava posao Čelni čovjek Končara Darinko Bago procjenjuje da HEP ima amortizaciju nekoliko milijardi kuna. "HEP diže vlastitu likvidnost zato što ne troši i time narušava sigurnost sustava. Iz HEP-a imamo pad narudžbi 80 posto, a 85 posto otvorenih obveza nam se osporava. Trenutačno je naš jedini ozbiljan angažman onaj na gradnji hidroelektrane Lešće, a u sličnoj poziciji su i druge tvrtke u elek-
troindustrijskoj branši", kaže Bago. U HEP-u pak neslužbeno poručuju da su otpisali čak 61 milijun kuna nepotrebnih projekata te da više ne mogu biti "krava muzara" koja će servisirati domaću industriju preplaćenim poslovima te da će se ubuduće inzistirati na konkurenciji i javnim nadmetanjima.
tema 6-7
INTERNETSKO KLAĐENJE Samo dvije domaće kladionice preko interneta i SMS-a te tako zahvatile histeriju Svjetskog
U lovu na milijarde lutriju pretekle pri Nakon što je država nespretnim pravilnicima Hrvatskoj lutriji niz godina onemogućavala prihode od sportskog klađenja, sada je Lutrija sama sebi podmetnula nogu. U ulasku na tržište internetskih igara na sreću, ukupno vrijedno nekoliko milijardi kuna, preduhitrile su je dvije privatne kladionice - Fortuna i Super sport Iako su zakonski i podzakonski akti koji uređuju klađenje preko interneta na snagu stupili početkom ove godine, taman da domaći kladioničari mogu zahvatiti groznicu Svjetskog nogometnog prvenstva, mogućnost klađenja na nogomet iz fotelja svoga doma ili sa zaslona mobilnih uređaja ponudile su samo dvije domaće kladionice — Fortuna i Super sport. Novim Zakonom o igrama na sreću te pripadajućim Pravilnikom o priređivanju igara klađenja na daljinu donesenim u siječnju ove godine, deset godina nakon legaliziranja "zemaljskog" klađenja, kladionicama registriranim u Hrvatskoj dopušteno je primati oklade te obavljati uplate i isplate preko interneta. Tako će se konačno dokinuti praksa da kladioničari zbog nepostojeće regulative u Hrvatskoj internetsko klađenje organi-
ziraju iz tvrtki registriranih u poreznim oazama, čime se državi izbija porez, a upitna je bila i sigurnost korisnika i njegova novca.
Oklade usred utakmice
Netom prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva Super sport je počeo primati internetske oklade, a nekoliko dana kasnije uključila se i Fortuna u borbu za ukupno tržište internetskih igara na sreću vrijedno više milijardi kuna. Prema nekim procjenama, samo domaće tržište internetskih kasina vrijedi više od milijardu kuna. U Super sportu nisu htjeli govoriti o početnom odazivu igrača, objasnivši kako za ozbiljniju analizu valja pričekati nekoliko mjeseci, a u Fortuni su nam rekli kako su zadovoljni startom internetskog klađenja. "Osim nekoliko dječjih
bolesti vezanih uz IT infrastrukturu, nismo imali većih problema u ovih desetak dana koliko imamo ponudu on-line klađenja", istaknuo je Darko Dananić, voditelj tečajnog odjela u Fortuni. Budući da većinski vlasnici Fortune imaju dvadesetogodišnje iskustvo vođenja kladionica u Češkoj, nije im bilo teško prilagoditi već postojeći sustav za hrvatsko tržište. Fortuna u ovome trenutku ima nešto bolju ponudu internetskih oklada, ponajviše zbog toga što omogućuju primanje oklada tijekom trajanja određenih sportskih događaja, čega zasad nema u Super sportu. No, gdje je u cijeloj priči zapela Hrvatska lutrija? Naime, iz Lutrije, koju vodi Vesna Bakran, Business.hr-u su u siječnju odgovorili da će odigravanje svih lutrijskih igara preko interneta pokrenuti već kra-
PUTOKAZ U REGIJI
U Češkoj 40 posto svih oklada ide preko interneta Darko Dananić iz kladionice Fortuna kaže da se u Češkoj 40 posto oklada odnosi na on-line sustave za klađenje te u tome njegova tvrtka vidi šansu za poslovni uspjeh jer Češka ima slične podatke o dostupnosti interneta kao Hrvatska. U Sloveniji je, unatoč pritiscima EU, državna lutrija godinama bila jedini priređivač igara na sreću, pa tako i on-line klađenja,
a koliko su Slovenci rigorozni u nastojanju da sav novac od klađenja nađe svoj put do državnog proračuna, najbolje govori činjenica da je u njihovom parlamentu donesen sporan zakon kojim je tvrtkama koje pružaju uslugu pristupa internetu zabranjeno dopustiti pristup najvećim svjetskim online kladionicama koje nemaju i slovensku koncesiju.
KRAJEM SIJEČNJA
››
Krajem prvog ili početkom e drugog kvartala ov godine planiramo nje omogućiti odigrava a lutrijskih igara i n našim internetskim stranicama
››
KRAJEM LIPNJA
Na tom projektu radimo duže i sada se nalazimo u završnoj fazi, a to znači da se i početak priređivanja sasvim približio
VESNA BAKRAN, predsjednica Uprave Hrvatske lutrije Snimio saša Ćetković
e iskoristile su novu zakonsku mogućnost i uvele klađenje g nogometnog prvenstva; Hrvatska lutrija je opet zakasnila
business.hr Utorak 29/6/2010
e kuna Hrvatsku ivatne kladionice Domaće kladionice prema prihodu iz 2009. Ukupni prihod (mil. kn)
Pad/rast prihoda '09./'08.
Dobit/gubitak prije oporezivanja (mil. kn)
Hrvatska lutrija
500,38
5%
45,1
Hattrick
243,34
12%
8,26
Super sport kladionica
227,29
-19%
89,45
Prva sportska kladionica
132,99
-10%
-9,65
Germania sport
85,6
7%
-1,6
Pelikan kladionice
84,23
-16%
5,18
Fortuna kladionica
44,9
-18,2%
-28,2 Izvor: Fina, Business.hr
jem prvog, odnosno početkom drugog tromjesečja, a pohvalili su se tada da aktivno rade i na implementaciji novog sustava koji će omogućiti internetsko klađenje i kasino igre. Sada, pola godine kasnije i nakon probijanja rokova koji su sami postavili, iz Lutrije nam odgovaraju kako su 'radovi' pri kraju. "Hrvatska lutrija priprema ne samo internetsko klađenje nego i mogućnost odigravanja svih naših lutrijskih igara preko interneta, kao i potpuno novih igara. Na tom projektu radimo duže i sada se nalazimo u završnoj fazi, a to znači da se i početak priređivanja sasvim približio", kažu u Lutriji, koja u novom obliku klađenja već kasni za konkurencijom. U HL-
u kažu kako im nije namjera biti prvi, već igračima ponuditi najkvalitetnije kladioničarske proizvode, posebno ističući sustav koji će upozoravati igrače na odgovorno klađenje unutar parametara koje su sami sebi zadali.
Skupe licencije
Zakonski okvir nalaže da se internetskim klađenjem mogu baviti tvrtke koje imaju
najmanje 100 zaposlenih i 50 "zemaljskih" mjesta za uplatu, što upućuje na namjeru zakonodavca da se iz borbe za dio internetskog kladiteljskog kolača isključe tvrtke koje nisu do sada bile prisutne na domaćem tržištu. Osim nešto višeg iznosa za licenciju (tri milijuna kuna prema milijun kuna za "zemaljsku" licenciju) te odgovarajućeg informatičkog sustava na koji
se u svakome trenutku može spojiti Ministarstvo financija, potrebno je pribaviti garanciju banke, čija visina varira ovisno o količini uplata, a u primanje uplata preko interneta mogu se uključiti samo kladionice koje već imaju "zemaljsku" licenciju za klađenje. "Samo su dva trgovačka društva koja imaju pravo priređivanja igara klađenja predala zahtjev radi dobivanja
VEĆA KONTROLA
Pet posto od uplata ide u proračun Za klađenje preko interneta potrebno je navesti vlastite podatke i OIB, a u slučaju da se želi isplata putem banke, potrebno je navesti i broj tekućeg računa. Oporezuju se dobitci veći od 30.000 kuna, no oni moraju biti ostvareni u jednoj okladi, a ne kumulativno. Za svaku uplatu Ministarstvo financija zaračunava naknadu od pet posto, što klađenje u domaćim internetskim kladionicama čini prividno nepovoljnijim nego kod renomiranih internetskih kladionica. Naime, da bi uplatili i isplatili novac zaobila-
zeći tadašnji rigidan zakonski okvir, hrvatski su kladitelji morali koristiti posrednike poput PayPala, Western Uniona ili MoneyBookersa pa je konačan trošak znao biti i veći od spomenutih pet posto. Uz to, novim će propisima igrači u Hrvatskoj napokon moći upražnjavati svoju strast prema kocki bez kršenja zakona, a istražna tijela imat će puno veći uvid u potencijalno sumnjive uplate, tako da bi i mogućnost namještanja sportskih rezultata mogla biti manja nego do sada.
odobrenja za priređivanja igara klađenja preko interneta i SMS-a", potvrdili su nam u Ministarstvu financija. Čudan je pritom stav države koja je prvih nekoliko godina vlastitoj kompaniji, Hrvatskoj lutriji, onemogućavala zaradu od sportskog klađenja (pravilnicima koji su bili tako sročeni da su zbog male kvadrature većina uplatnih mjesta HL-a bila nepogodna za sportsko klađenje), a u kriznoj godini poput ove vodstvo te tvrtke ni jednim svojim potezom nije natjerala da bude barem mali korak ispred konkurencije. Kada se uzme u obzir procjena da Hrvati svake godine u domaćim kladionicama ostave oko milijardu kuna te sigurno još nekoliko desetaka milijuna kuna u stranim internetskim kladionicama, doista je čudno da državi nije stalo do toga da Hrvatska lutrija bude prva i najveća na tom tržištu.
Amir Kulenović
dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
SUD ODLUČIO
Polančec ostaje preko ljeta u Remetincu
Zagreb. Bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, osumnjičen za nezakonitosti u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), ostaje u istražnom zatvoru još dva mjeseca, do 25. kolovoza, doznaje se na zagrebačkome Županijskom sudu. Sutkinja Jadranka Mandušić, koja nadzire USKOK-ovu istra-
gu u slučaju HEP-a, takvu je odluku donijela zbog opasnosti od mogućeg utjecaja na 12 svjedoka koje istražitelji još moraju ispitati, potvrdio je Hini glasnogovornik suda Krešimir Devčić. Polančecu je u svibnju ukinut pritvor za slučaj vezan uz Podravku, no zadržan je u zatvoru u Remetincu zbog slučaja HEP-a u kojemu ga se, s bivšim čelnicima HEP-a i šibenskoga TLM-a Ivanom Mravkom i Ivanom Koštanom, sumnjiči da je HEP i državni proračun oštetio za 600 milijuna kuna. Mravak i
NEMA NOVCA ZA GOLEMA POTRAŽIVANJA
Vjerovnici MTČ-a ostaju bez 30 mil. kn Bez desetaka milijuna kuna ostat će, po svemu sudeći, vjerovnici MTČ-a, nekada najvećega međimurskog tekstilnog poduzeća koje je otišlo u stečaj u travnju ove godine, i to nakon nekoliko odgađanja otvaranja stečajnog postupka koje su pratili i štrajkovi zaposlenika. Procijenjena vrijednost stečajne mase iznosi oko 61 milijun kuna, a potraživanja vjerovnika premašuju stotinu milijuna kuna.
Priznata 92 milijuna
Vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda ukupno su prijavili gotovo 110 milijuna kuna potraživanja, od čega su im priznata 92 milijuna kuna. Od potonjeg iznosa za plaće i ostala potraživanja zaposlenika MTČ duguje gotovo 24 milijuna kuna, a priznate tražbine tvrtkama iz drugog isplatnog reda, kao što su HEP i Međimurske vode, iznose nešto više od 68 milijuna kuna. Međutim, to nije ni izdaleka konačna slika potraživanja vjerovnika nekada vodećeg međimurskog tekstilca, koji je 90-ih godina zapošljavao blizu četiri tisuće ljudi. Naime, tražbine razlučnih vjerovnika veće su od 76 milijuna kuna. Gotovo polovicu od tog iznosa, točnije 35 milijuna kuna, potražuje Hrvatska poštanska banka, koja kao sredstvo osiguranja potraživanja ima hale u kojima se proizvodila trikotaža i
Branko Težak, većinski vlasnik MTČ-a Snimio IVICA KRUHOBEREC
konfekcija. S gotovo 30 milijuna kuna, koje MTČ duguje za poreze i doprinose, slijedi Ministarstvo financija - Porezna uprava, koje je kao osiguranje potraživanja, uz strojeve i nekretnine, uzelo i dvosobni stan od 54 četvorna metra.
Vrijednost pokretnina
Da će svoja potraživanja teško naplatiti čak i razlučni vjerovnici, koji su ih osigurali založnim pravima na nekretninama i pokretninama, vidljivo je prema ukupnoj proci-
jenjenoj vrijednosti stečajne mase koja iznosi 61,4 milijuna kuna. Njezinu glavninu čine nekretnine, odnosno proizvodni i prodajni prostori, od kojih je većina u središtu Čakovca, a vještaci su ih procijenili na 50 milijuna kuna. Vrijednost pokretnina procijenjena je na 8,6 milijuna kuna, financijskih potraživanja na 2,6 milijuna kuna, a sirovina i gotovih proizvoda gotovo nema i njihova je vrijednost procijenjena na oko 115.000 kuna. Ivica Kruhoberec
STEČAJNA UPRAVITELJICA
Založeno je sve što imalo vrijedi "Sve nekretnine i strojevi koji imaju nekakvu vrijednost pod založnim su pravom tako da će se iz njih namiriti razlučni vjerovnici", upozorila je stečajna upraviteljica Lidia Belamarić. Nju su dočekala prazna skladišta i tolike dubioze da nije bilo uvjeta za rad dulji od otkaznog roka pa je 147 zaposlenika u roku mjesec dana ostalo bez posla.
Koštan u istražnom su zatvoru od 8. svibnja. Osim u slučajevima Podravke i HEP-a, Polančeca se tereti i da je vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću isplatio pola milijuna kuna za nepotrebne stručne studije. USKOK je protiv Polančeca u svibnju podigao i prvu optužnicu, a riječ je o nezakonitostima u gradnji rasvjete na igralištu Nogometnog kluba Osvit u njegovu rodnome mjestu Đelekovcu, u blizini Koprivnice, "teškima" više od 230 tisuća kuna. H
Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Snimio hrvoje dominić
Krmpotić da nam o AFERA KIO ORAHOVICA Poslovni partneri KIO-a zamjeraju Vladi što ih je dovela u zabludu da će pomoći KIO-u, pa su mu nastavili isporučivati sirovine i energiju te nepotrebno povećali potraživanja koja sada teško mogu naplatiti
Mladen Vedriš desetak je godina preko svoje tvrtke Sonder d.o.o. pružao usluge Upravi orahovičkog KIO-a pomažući oko restrukturiranja i pozicioniranja tvrtke na novim tržištima, posebice u Europskoj uniji... a KIO je to plaćao paušalno i posebno prema odrađenim poslovima. Potvrdio nam je to donedavni predsjednik Uprave Darko Krmpotić ističući kako je bio zadovoljan suradnjom s poznatim ekonomskim stručnjakom, ali zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti izostali su konkretni rezultati. Nastavak je to priËe o propasti KIOa koju je juËer objavio Business.hr. I sam nam je Vedriš pojasnio svoju savjetničku ulogu u KIO-u. "Naš posao nisu bile fizič-
ke aktivnosti nego repozicioniranje kako bi se povećao izvoz tvrtke. Za takvu tvornicu sigurno ima mjesta na EU tržištu, ali zbog recesije koja je teško pogodila građevinski sektor te snažne konkurencije Talijana i Španjolaca taj se prostor bitno suzio.
Da nije bilo krize
Razmatrali smo i mogućnosti uvođenja dopunskog asortimana, koji bi se mogao isporučivati iz tvornice. Da nije nastala kriza, siguran sam da bi uz potporu Vladinih programa KIO imao proizvod za regionalno tržište. Imali smo niz aktivnosti, susreta, napora koji bi u normalnim okolnostima doveli do rezultata, no tada se sve zaledilo. Bilo je tu niz 'gol-šansi',
RECESIJA ORG.
'Profiteri recesije Zaba, HT, PBZ' Zagreb. Jučer je s radom počeo portal Recesija.org koji će utvrditi žrtve, profitere i heroje recesije. Webmaster portala je novinar Vedran Kukavica, a riječ je o projektu Pokreta za pravednu raspodjelu tereta krize. "Recesija.org želi pomoću čvrstih ekonometrijskih parametara utvrditi tko je žrtva, pravednik, heroj, a tko profiter recesije!”, ističu s portala.
Prema toj analizi, žrtve su, primjerice, Ina, 3. maj, Podravka, na listi heroja su T-Mobile, Adris Grupa, HEP, na listi pravednika Tele2, HPB, Autocesta Rijeka-Zagreba, a na listi profitera Zagrebačka banka, HT, PBZ. Kako je objasnio moderator okrugloga stola Slaven Letica predstvaljajući portal pokušalo se na recesiju gledati iz perspektive poduzeća i u tom smislu napravljena je empirijska analiza više od 50 tisuća privrednih subjekata, da se vidi na temelju njihovih završnih ra-
čuna jesu li u recesiji povećali ili smanjili dobit, povećali ili smanjili broj zaposlenih, plaće te socijalna i porezna davanja državi. PH-RV index (Profiteers, Heroes - Righteous, Victims) predstavlja omjer porasta/pada mase bruto plaća u određenom razdoblju u odnosu na profitabilnost u istom razdoblju. Profitabilnost je korigirana za negativnu razliku u promjeni plaća, jer bi, matematički gledano, profiteri i bez tog smanjenja plaća mogli još uvijek ostvarivati dobit. R. D.,H
TREĆA ISPORUKA U 2010.
Uljanik isporučio brod talijanskom brodaru
Pula. Pulsko brodogradilište Uljanik jučer je talijanskoj kompaniji Grimaldi isporučilo brod Grande Cameroon, peti iz serije od sedam ro/ro car container carriera nosivosti 24.800 tona. Brod je dugačak 210 metara, širok 32,26 metara i visok 21,53 metra, a gaz mu je 9,75 metara.
Grande Cameroon, poput ostalih brodova iz te serije na dvanaest paluba, od čega su dvije prilagodljive, može prevesti 3890 automobila i 1360 kontejnera, a postiže brzinu od 21,9 čvorova. Ubrzat će i povećati prijevoz robe i tereta između sjevera Europe i zapadne Afrike. Isporuka Grande Cameroona treća je ovogodišnja isporuka od pet planiranih u Uljaniku. Pulsko brodogradilište u siječnju je isporučilo Grande Senegal, a nedavno i jaružar Ibn Battutu. H
ć: Lučića sam zaposlio osigura nova tržišta pomoĆ člana uprave
General nam je pomogao jer je znao utjecajne ljude
Darko krmpotiĆ, bivši direktor KIO-a, priËa da je Lučić bio u radnom odnosu godinu dana Snimio goran flauder
ali kada su uvjeti u kojima se utakmica igra tako teški, ne završe sve šanse pogotkom. Tvornica je tehnološki zdrava, ljudi su sposobni i voljni raditi, postoji unutarnje i regionalno tržište, zainteresirani su za organizaciju posla i bilo bi apsurdno da na domaćem tržištu nemamo KIO-vih pročica", zaključio je Mladen Vedriš. Milan Lučić, hercegovački poduzetnik s nekoliko tvrtki u Zagrebu, puno je u BiH radio na zajedničkim
projektima s Hypo grupom, pa je 2002. godine stupio u vezu s Upravom KIO-a i ponudio joj svoje usluge. Ubrzo je zaposlen u Financijskom sektoru kao savjetnik Uprave. "Lučić je imao određene projekte, odnosno parcele na kojima je planirana gradnja stanova, pa smo pokušali preko njega i kooperanata na tim projektima izići na tamošnje tržište. Dosta smo vremena potrošili na izradu dokumentacije i dobivanje građevinske dozvole pa ni-
šta konkretno nismo stigli napraviti jer je KIO zapao u probleme. Lučić je kod nas bio u radnom odnosu otprilike godinu dana. Bio je moj savjetnik za nova tržišna, a plaća mu je trebala pokriti obilazak terena i uobičajene troškove", pojašnjava Krmpotić.
Prevarila ih Vlada
"Nikad više ovakvog KIOa", kažu radnici da im je govorio Krmpotić dok je mahao Vladinim zaključkom od 3. rujna kojim im na-
General Ante Kotromanović bio je pak član uprave u projektnoj tvrtki Urbani, koja je radila poslovnu zgradu KIO-a u Zagrebu. "Tu smo zgradu radili u kompenzaciji i na taj način ušli u poslovni odnos s Tehnikom i drugim kooperantima, preko kojih smo plasirali više naših proizvoda u građevinarstvu. KIO je bio sudužnik i zgradu smo izgradili na kredit preko Mariborske banke, a dio kredita otplaćivali smo preko kooperanata u keramičkim pločicama. Kako je gospodin Kotromanović živio u Zagrebu i poznavao mnoštvo utjecajnih ljudi, puno nam je pomogao oko povećanja plasmana na domaćem tržištu. Suradnju smo raskinuli kada je postao saborski zastupnik", kaže Darko Krmpotić, koji je do zadnjeg trenutka bio protiv otvaranja stečaja.
mjerava pomoći i podržava programe izlaska iz teškoća. Krmpotić je i poslovnim partnerima govorio da je KIO uvršten u Vladin model C financiranja. No sve su to bile samo želje i najave bez pravog jamstva. Kada su radnici ironično tražili da im umnoži i podijeli zaključak Vlade kako bi njime odgodili plaćanje svojih kredita i režija, ostao je bez
komentara, pa su 23. travnja sami pokrenuli stečajni postupak. Danas i pojedini poslovni partneri KIOa zamjeraju Vladi što ih je dovela u zabludu oko pomoći KIO-u, pa su im nastavili isporučivati sirovine, energiju, opremu i rezervne dijelove te nepotrebno povećali potraživanja koja će sada teško naplatiti. Goran Flauder
dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
EK
Informacije o nasljeđivanju i na hrvatskom Bruxelles. Vijeće notarijata Europske unije uz potporu Europske komisije pokrenulo je u ponedjeljak internetsku stranicu na 22 službena jezika EU i na hrvatskom, koja bi trebala omogućiti građanima lakše snalaženje u različitim nacionalnim propisima o nasljeđivanju u slučajevima kada je riječ o građanima koji
nisu državljani zemlje u kojoj se nalazi naslijeđena imovina. Na internetskoj stranici www.successions-europe. eu građani će moći naći praktične informacije o tome koji će se i čiji zakoni primjenjivati u slučaju, primjerice, kada umre britanski državljanin s kućom na francuskoj rivijeri. "Građanima koji koriste svoje pravo da žive u nekoj drugoj zemlji članici nije lako doznati koje se zakonodavstvo primjenjuje kod nasljeđivanja. Ovo je važna etapu u upoznavanju građana s njihovim
pravima", izjavila je povjerenica za pravosuđe i temeljna prava Viviane Reding. Europska komisija je prošle jeseni predložila uredbu s ciljem da se pojednostavi nasljeđivanje u drugoj zemlji. Prema tom prijedlogu, građani će moći birati hoće li kod nasljeđivanja u takvim slučajevima primijeniti zakone zemlje u kojima se nalazi naslijeđena imovina ili zemlje čije državljanstvo ima umrla osoba. O tome se prijedlogu sada raspravlja u Vijeću EU. H
LOVRANSKE KUĆE DUHOVA
Dioničari LRH odlučuju o prodaji hotela Ostoji Darko Ostoja, predsjednik Uprave i suvlasnik SN holdinga
Kristijan Staničić, predsjednik Uprave LRH, tvrdi da od HFP-a nikad nisu dobili obrazloženje zašto nije prihvatio odluku o prodaji hotela
foto dominić/fah
Snimio s. ćetković
Nakon što je u godinu dana na skupštini Liburnia Riviera Hotela dva puta propao pokušaj izglasavanja prodaje hotela Jadran i Danica SN holdingu Darka Ostoje za 3,5 milijuna eura, dioničari će o tome opet odlučivati krajem srpnja Nakon godinu dana otezanja na glavnoj skupštini Liburnia Riviera Hotela, zakazanoj za 30. srpnja, ponovno je na dnevnom redu odluka o prodaji zapuštenih lovranskih hotela Jadran i Danica SN holdingu, koji je za njih lani ponudio 3,5 milijuna eura. Opatijska hotelska tvrtka LRH godinama pokušava prodati ta dva stara lovranska hotela koja nisu u funkciji i treba ih obnoviti. Na prošlogodišnjem javnom
natječaju kao najizdašniji ponuđač izabran je zagrebački SN holding, koji vodi Darko Ostoja. Sa SN holdingom sklopljen je kupoprodajni ugovor i glavna skupština društva prošlog se ljeta trebala suglasiti s prodajom. No, odluku je prvo zbog proceduralnih razloga osporio jedan od malih dioničara, a na sljedećoj skupštini, u listopadu prošle godine, i predstavnica Hrvatskog fonda za privatizaciju, većinskog vlasnika LRH.
Zamjerke HFP-a
Prema objašnjenju predsjednika Uprave HFP-a Vedrana Duvnjaka, razlog suzdržanosti HFP-a je u tome što je LRH svojedobno bio izradio plan poslovanja, koji je predviđao i prodaju spomenutih nekretnina, ali se nije držao zadanih roko-
va pa je i prošlogodišnji natječaj izlazio izvan zadanih okvira. "Tražili smo da se postojeći poslovni plan revidira sukladno promjenama na tržištu nekretnina i da se odrede novi rokovi", objašnjava Duvnjak. Predsjednik Uprave LRH Kristijan Staničić kaže pak da iz HFP-a nikad nisu dobili obrazloženje zašto nije prihvatio odluku o prodaji hotela. "LRH ima strateški razvojni plan i on predviđa prodaju nekretnina koje ne čine core business društva, a u to ulaze i dvije lovranske vile. Prema sporazumu sklopljenom s Gradom Opatijom i tri općine, koje drže kontrolni paket od 25 plus jednu dionicu LRH, moramo rješavati prioritetne stvari, a tu se ubraja i prodaja spomenutih hotela", kaže Staničić.
U priču se u međuvremenu uključilo i Ministarstvo turizma, koje ima predstavnika u Upravnom odboru HFP-a. Staničić kaže kako je Upravni odbor HFP-a konačno odlučio da se dade suglasnost za prodaju vila te očekuje da to bude i službeno prihvaćeno na zakazanoj glavnoj skupštini LRH potkraj srpnja.
Podrška Općine
Time bi lovranske vile, koje mještani nazivaju 'kućama duhova', došle u ruke novog vlasnika, SN holdinga, pa bi mogla početi i obnova. Oba hotela - vile sagrađene početkom 20. stoljeća - renovirana su prije Domovinskog rata, ali u njima su bili smješteni prognanici i od njihova odlaska nisu u funkciji. SN holding inače već godinama vodi spor s HFP-om zbog vlasništva nad dionicama LRH, a u medijima se najavljuje mogućnost njihove skore nagodbe. Prodaju lovranskih hotela podržava i Nova Liburnija, tvrtka na koju su Opatija i tri općine prenijele svoj 25-postotni vlasnički udjel u LRHu. Prema riječima direktora tvrtke Dražena Kurpisa, lokalnoj je zajednici u interesu da se hoteli urede i počnu poslovati jer nagrđuju grad. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
brojka
9
milijuna ljudi u EU živi izvan zemlje čiji su državljani, a godišnje prosječno ima 450.000 slučajeva u kojima treba riješiti pitanje naslijeđa, čija se ukupna vrijednost penje na 120 milijardi eura
MMF defic RIZICI Iako smatraju da je planirani fiskalni manjak 'vjerojatno održiv', u MMF-u upozoravaju na 'vjerojatnu aktivaciju preostalih državnih jamstava koja su odobrena brodogradilištima, a mogla bi dosegnuti dodatnih 2 posto BDP-a u 2010.'
POVJERENSTVO ZA INU
Tražit će očitovanje DORH-a
Dragica Zgrebec, predsjednica Saborskoga istražnog povjerenstva za privatizaciju Ine Snimio hrvoje knez
Zagreb. Saborsko istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine zatražit će od Državnog odvjetništva (DORH) očitovanje provodi li istragu vezano uz privatizaciju Ine, kako su ovih dana pisali mediji, budući da bi paralelna istraga DORHa i Povjerenstva bila u suprotnosti sa Zakonom o istražnim
povjerenstvima. U jučerašnjem nastavku rasprave o privatizaciji Ine saborsko Povjerenstvo odlučilo je od Hrvatskog sabora zatražiti još dodatna tri mjeseca rada kako bi prikupilo sve potrebne dokumente i donijelo zaključke. Od Vlade će pak zatražiti skidanje oznake tajnosti s ugovora o plinskom poslovanju. Na prijedlog Gorana Marića (HDZ), Povjerenstvo će od DORH-a zatražiti da u roku osam dana dostavi očitovanje o eventualnom ispitivanju predsjednika Upra-
ve MOL-a, a vezano uz privatizaciju Ine, kako su ovih dana pisali mediji. Naime, paralelna istraga Povjerenstva i DORH-a bila u suprotnosti sa zakonom, ističe Marić. Gordan Maras (SDP) kazao je kako povjerenstvo već gotovo tri mjeseca radi, a značajan dio posla nije obavljen. "Za to se stalno pronalaze neki razlozi", rekao je te ustvrdio kako HDZ-ovci sustavno opstruiraju raspravu o dijelu privatizacije Ine iz 2008. i 2009., zbog koje su SDP-ovci upravo i tražili formiranje povjerenstva.
Odgovorio mu je Boris Kunst (HDZ) kazavši da HDZ-ovci inzistiraju na provedbi istrage od početka privatizacije 2003., koju SDP-ovci "stavljaju pod tepih". "Tražimo da se poštuje red, a ne da se najprije ispituje 2008./2009., a tek onda da se vraćamo na početke 2003.", ističe Kunst. Na temelju ocjene SDP-ovaca kako najveći dio posla tek predstoji, od Sabora zatražit će se da se rad Povjerenstva, koje je s radom trebalo završiti 23. srpnja, produlji rok na još tri mjeseca. H
F: Škverovi će povećati cit do 2 posto BDP-a Proračunski manjak ove će godine dosegnuti 3,6 posto BDP-a — znatno više od 2,7 posto koliko planira Vlada — predviđa MMF na temelju "pogoršanih izgleda za rast i plan hrvatskih vlasti da ranije ukinu 'porez solidarnosti' i smanje stope poreza na dohodak od sredine 2010. godine", navodi se u cjelokupnom izvješću misije MMF-a koja je nedavno posjetila Hrvatsku.
Precijenjen euro
Fiskalni jaz Hrvatske je "znatan, ali vjerojatno održiv", priznaje MMF, ali upozorava na opasne rizike, uključujući i jamstva brodogradilištima: "S obzirom na to da je više od 60 posto duga nominirano u stranoj valuti i da jedna trećina duga dospijeva u kratkoročnom razdoblju, financiranje je izloženo tečajnom riziku i riziku refinanciranja. Dodatni fiskalni rizici odnose se na vjerojatnu aktivaciju preostalih državnih jamstava koja su odobrena brodogradilištima, a koja bi mogla dosegnuti dodatnih 2 posto BDP-a u 2010." Lani su pak aktivirana jamstva brodogradilišta iznosila 0,6 posto BDP-a, povećavajući deficit na 3,9 posto BDP-a. O tome koliko su nuž-
ne reforme govori procjena MMF-a da bi u srednjoročnom razdoblju "nepromijenjene politike zadržale manjak proračuna opće države na razini višoj od maastrichtskog kriterija od 3 posto BDP-a te da bi stanje javnog duga raslo". Podsjetimo, riječ je o kriterijima za pristupanje eurozoni. Pitanje tečaja eura također je jedan od ključnih rizika koje MMF ističe. Iako priznaje kako je stabilan tečaj značio i nisku inflaciju i financijsku stabilnost, "istodobno je pridonio gomilanju ranjivosti". Naime, kako kažu u MMF-u, "taj je de facto fiksni tečajni režim umanjio percepciju tečajnog rizika i pridonio prezaduženosti u stranoj valuti". Ipak, priznaju kako su "hrvatske vlasti suočene s teškim izborom tečajnog režima, jer su obje opcije skupe". "Snažna sklonost hrvatskih vlasti politici uglavnom stabilnog tečaja upućuje na potrebu donošenja drugih mjera kako bi se ojačala konkurentnost. Hrvatska bi između ostaloga trebala kroz dulje razdoblje održati inflaciju nižom od one u zemljama koje su njezini trgovinski partneri. Članovi Misije pozivaju hrvatske vlasti da provedu politike dohotka i plaća
koje bi poboljšale konkurentnost, u čemu bi javni sektor trebao imati vodeću ulogu", poručuju iz MMF-a. S druge strane, navode kako bi tečaj "možda mogao biti" precijenjen, pri čemu posebno zabrinjava upozorenje o gubitku konkurentnosti tijekom krize, odnosno o dodatnom rastu ionako visokih plaća — zbog prebrzog rasta plaća u javnom sektoru.
Visoke plaće
"Jedinični troškovi rada rasli su znatno brže u Hrvatskoj nego u trgovinskim partnerima — rast plaća u privatnom sektoru vjerojatno je bio potaknut brzim rastom plaća u javnom sektoru u godinama prije krize. Stoga se ukupna razina plaća čini visokom u odnosu na razinu produktivnosti i dohotka u Hrvatskoj. To je odraz nekonkurentnog određivanja plaća i snažne prisutnosti sindikata u javnom sektoru koji zapošljava jednu četvrtinu radne snage, isključujući javna poduzeća". MMF očekuje da će "smanjenje raspoloživog dohotka i dobiti, rast nezaposlenosti, oskudna raspoloživosti kredita i (pre)zaduženost privatnog sektora vjerojatno ograničiti potrošnju i ulaganja. Stoga je vjerojatno da će oporavak u drugom dijelu godine
— uglavnom potaknut neto izvozom i obnavljanjem zaliha — biti krhak" te predviđaju stagnaciju BDP-a u 2010. U izgledima za kratkoročno razdoblje prevladavaju negativni rizici, kažu
IVAN ŠUKER, ministar financija, ove će godine imati proračunski manjak od 3,6 posto BDP-a, a ne planiranih 2,7 posto, smatra MMF
Snimio hrvoje dominić
u MMF-u, dodajući kako je mala vjerojatnost da će rast tijekom srednjoročnog razdoblja dosegnuti trend iz godina prije krize. Petra Bulić
petra.bulic@business.hr
dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
'POLITIČKI PROBLEM'
TESU: Svaki dan jednosatni prosvjed
Pula. Pulsko proizvodno poduzeće TESU propada zbog nemara ovlaštenih čija bi prva briga trebala biti gospodarstvo, a rješavaju se samo problemi koji bi mogli postati politički pa - ako je tako - postat će politički problem, rekao je Rajko Kutlača iz Sindikata Istre i Kvarnera objašnjavajući razloge odluke radnika TESU-a
AFERA ŠIPAN
Dubrovački list Andru Vlahušića optužuje za bojkot Na optužbe da uskraćuje podatke i vrši pritisak na oglašivače Dubrovačkog lista zbog napisa o slučaju otkupa nekretnina svog koalicijskog partnera na Šipanu gradonačelnik Dubrovnika kaže kako im ne može dati dokumente koje je dao istražiteljima te kako se štedi zbog krize Glavna urednica Dubrovačkog lista Barbara Đurasović i direktorica Inga Radić u otvorenom pismu naslovljenom na niz utjecajnih pojedinaca u medijima i politici upozoravaju na neprihvatljiv pritisak dubrovačkoga gradonačelnika Andre Vlahušića na taj list, tvrdeći da im Grad uskraćuje informacije i tjera oglašivače. Pritiske povezuju s izvještavanjem o takozvanoj aferi Šipan, no gradonačelnik Dubrovnika to opovrgava.
Posredovanje udruge
Naime, Dubrovački list objavio je dokumentaciju kojom optužuje Vlahušića da je "sredio" da Grad, unatoč krizi, uz pomoć novca udruge Društvo prijatelja dubrovačkih starina pokrene otkup nekretnine Vlahušićeva koalicijskog partnera Pere Vićana na Šipanu za pet milijuna kuna. Učestali napisi doveli su krim-policiju u Grad i tu udrugu. U otvorenom pismu stoji da je Andro Vlahušić kao po-
sljedicu praćenja te priče naredio gradskim pročelnicima prestanak odgovaranja na upite tog lista. Uz to, tvrde da vrši pritisak na članove NO-a lista i oglašivače da prekinu oglašavanje u listu, pa se tako već prestao oglašavati autoprijevoznik Libertas. To ugrožava financijsku opstojnost lista i inaugurira cenzuru pa djelatnici tog lista traže zaštitu i javno očitovanje o Vlahušićevu postupanju.
'I plaće smanjuju'
"Nije točno da Grad opstruira suradnju s Dubrovačkim listom ni da se ja osvećujem", rekao nam je međutim Vlahušić. "Tim novinama ne mogu dati dokumentaciju koju sam dao pravosudnim tijelima. Uostalom, smatram neprihvatljivim da taj list objavljuje isječke dokumentacije o cijelom slučaju i parcijalno tumači stvari. Time se sada na moju inicijativu bavi Državno odvjetništvo, koje će dobiti cijelu dokumentaciju, a kada sve bude gotovo, o slučaju će raspravljati Gradsko vijeće", rekao je gradonačelnik Vlahušić za Business.hr. Napomenuo je da je cijeli slučaj transparentan te da nije vršio pritisak ni na oglašivače Dubrovačkog lista ni na Grad, "koji u krizi smanjuje plaće i, naravno, pazi gdje će se oglašavati". N. Domazet
da od ponedjeljka svaki dan od 10 do 11 sati prosvjeduju naizmjenično ispred Komunalne palače na Forumu, sjedišta gradske vlasti i Istarske županije u Flanatičkoj ulici. Po njegovim riječima, radnici TESU-a već šest mjeseci nisu dobili plaće, a blokada računa otežava normalno poslovanje iako to 100-postotno izvozno poduzeće ima narudžbi pa su i jučer naručena dva generatora. Napomenuo je da Vladino obećanje o jamstvima za zajam od pet milijuna eura, dano
prije tri i pol mjeseca, nije ostvareno. "Država je obećala jamstva i na tome je ostalo, a lokalna se uprava ne odaziva ni na koji način. Ne tražimo od Grada i županije novac, tražimo da nam otvore vrata i, na kraju krajeva, da dođu na naš prosvjed i stanu među ljude. Ne znamo je li nekome namjera sasvim uništiti TESU, ali je činjenica da novac koji bi došao danas ili sutra manje vrijedi nego da je došao prije tri mjeseca jer se obveze gomilaju", istaknuo je Kutlača. H
brojka
20
milijuna kuna stajala je spojna cesta između čvora Umag, na istarskom ipsilonu, i graničnih prijelaza Plovanije i Kaštela, dugačka 1,5 km i jučer puštena u promet
Pivovara Osijek oglašavanjem p BORBA ZA TRŽIŠTE Unatoč krizi, Pivovara Osijek ove godine planira uložiti pet milijuna kuna u oglašavanje, a dodatna ulaganja već su se isplatila - vlasnik Ivan Komak otkriva da im prodaja raste dok na cjelokupnom tržištu piva pada Osječka pivovara, koja je posljednjih tjedana pojačala marketinšku kampanju, ove godine u promidžbu planira uložiti čak 17 posto prihoda, dok u drugim pivovarama prosječno ulaganje u marketing iznosi oko sedam posto ukupnih troškova. "Povezali smo to i sa Svjetskim nogometnim prvenstvom kako bismo i tu uzeli dio kolača. Ove smo godine planirali u oglašavanje uložiti pet milijuna kuna, uz određenu količinu proizvoda koje darujemo u razne humanitarne i promotivne svrhe. Posljednje dvije-tri godine vodimo osmišljenu marketinšku kampanju za razliku od razdoblja prije toga kada se to radilo stihijski. Snizili smo cijene iako nas pivo više stoji nego našu konkurenciju jer imamo više zaposlenih po proizvedenom hektolitru, ali to je ulaganje
u budućnost. Posljednjih godina prodaja je kontinuirano padala, sve do 2008., kada smo proizveli samo 160.000 hektolitara. Prošle smo godine uspjeli preokrenuti negativan trend i povećati prodaju tri do četiri posto", navodi direktor i većinski vlasnik Osječke pivovare Ivan Komak. U usporedbi s time, kaže Komak, lani je prosječna prodaja ostalih pivovara u zemlji pala 13 posto. Prošli je mjesec Pivovara Osijek povećala prodaju za još dva posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Proboj na obalu
Do ove godine u Zagrebu nisu imali nijedno prodajno mjesto, a danas ih je 370, i to u trgovačkim lancima, malim trgovinama i ugostiteljskim objektima. Šire se i po Slavoniji, a planiraju stići i na obalu, gdje se Osječko pivo dosad nije
moglo naći. "Prije šest mjeseci zaposlili smo Borisa Matejčića iz Zagreba kao predstavnika za zapadni dio Hrvatske i Istru i rezultati se već vide. U srpnju očekujem stručnjake iz jednog češkog znanstvenog instituta, a savjetujemo se i s profesorima Prehrambeno-tehnološkog fakulteta iz Osijeka kako bismo poboljšali kvalitetu i zdravstvenu ispravnost Osječkog piva. Stalno popravljamo tehnologiju, tražimo najkvalitetnije sirovine i iz njih nastojimo izvući najviše. Proizvodimo potpuno prirodno pivo, bez ikakvih dodataka, a miješanjem nekoliko vrsta slada i pronalaženjem najboljih omjera sirovina te još boljom tehnologijom proizvodnje želimo dobiti najbolje i najzdravije pivo u zemlji", tvrdi Komak dodajući da je Pivovara Osijek najstarija hrvatska pivova-
AGENCIJA HRAST
Ojačati zadružno poduzetništvo Vinkovci. Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast ove se godine prvi put uključila u obilježavanje Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva organizacijom Dana otvorenih vrata Agencije, seminara "Zadružno poduzetništvo" te radionice "Uvođenje inovativnih metoda u cilju razvoja poduzetničkih kurikuluma
srednjih strukovnih škola", rečeno je na konferenciji za novinare u Hrastu. Predstavljajući program obilježavanja Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva, zamjenica direktora Hrasta Mirta Štrk istaknula je kako je cilj tog događaja jačanje poduzetničkog načina razmišljanja, poboljšanje imidža EU među poduzetnicima te promocija poduzetništva. Prema riječima savjetnika u Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu i voditelja
seminara "Zadružno poduzetništvo" Zorana Starešine, u središtu zanimanja hrvatskih zadrugara trenutačno su aktivnosti oko donošenje novog zakona o zadruga. "Najvažniji nam je cilj povećati broj zadruga ", naveo je Starešina. Predsjednik uprave Obrazovne grupe Zrinski iz Zagreba Vitomir Tafra rekao je kako je Hrvatska vjerojatno jedina zemlja u Europi u kojoj se o poduzetništvu počinje učiti već u predškolskim ustanovama. H
k agresivnim povećava udjel Ivan Komak, direktor i većinski vlasnik Osječke pivovare, kaže kako distribuciju šire i na obalu, gdje se Osječko pivo dosad nije moglo naći Snimio saša Ćetković
NAKON FACEBOOKA
Erste banka pokrenula chat Zagreb. Erste banka na svojoj je internetskoj stranici pokrenula on-line korisničku podršku - Erste Chat, priopćili su iz te banke ističući kako su prvi na hrvatskom bankarskom tržištu svojim klijentima i ostalima omogućili komunikaciju s bankom putem chata. Na početnoj internetskoj stranici Erste banke nalazi se
IVICA TODORIĆ, čiji je Agrokor većinski vlasnik Vupika
arhiva business.hr
GAŠENJE DIJELA PROIZVODNJE
Agrokorov Vupik prepolovio prihod Zbog gašenja dijela proizvodnje, i to klaonice, tvornice stočne hrane i trgovine, ukupni prihod Vupika, koji je od siječnja u većinskom vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, smanjen je sa 30,64 na 15,03 milijuna kuna, ali je znatno srezan i gubitak
ra i jedina koja je ostala u domaćim rukama.
Teška 2011. godina
Komak ovu godinu smatra prijelomnom, a za iduću kaže da će biti još teža pa će biti zadovoljan zadrže li promet na prošlogodišnjoj razini.
Nakon što je nedavno odgođena sistematizacija radnih mjesta, koja bi dovela do smanjenja broja zaposlenih, produljen kolektivni ugovor i prekinut štrajk zaposlenih, odnosi sa sindikatima su stabilni. I oni su svjesni složene gospodarske situacije i smanjene
kupovne moći potrošača, ali i neodrživosti stečenih visokih prava iz kolektivnog ugovora u nedogled pa zajedno s Upravom rade na novom katalogu radnih mjesta i utvrđivanju što povoljnijih uvjeta zbrinjavanja viška zaposlenih. Goran Flauder
obavijest koja signalizira je li on-line korisnička podrška dostupna, ovisno o raspoloživosti agenata u kontakt centru banke, a ako nije, klijentu se omogućuje slanje elektroničke pošte. Erste banka nedavno je kao prva u Hrvatskoj otvorila profil na Facebooku, a dosad je zabilježila više od 1000 "obožavatelja", napominju u Ersteu te podsjećaju da su uveli i koncept "Jer nam je Vaše mišljenje na prvom mjestu", čiji je cilj doći do što većeg broja mišljenja klijenata. B.hr
Ukupni prihod Vupika u prvom se tromjesečju ove godine prepolovio, sa 30,64 na 15,03 milijuna kuna, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi. Međutim, gubitak Vupika, koji je sredinom siječnja preuzeo Agrokor Ivice Todorića, znatno je smanjen, sa 12,2 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine na 4,35 milijuna kuna.
Plaće rasle 0,8%
Smanjenje prihoda Uprava Vupika u komentarima rezultata objašnjava gašenjem dijela proizvodnje, i to klaonice, tvornice stočne hrane i
trgovine. Materijalni troškovi pratili su pad prihoda: spušteni su sa 23,5 na 10,5 milijuna kuna, ali su troškovi osoblja povećani 0,83 posto, na 14,8 milijuna kuna.
Pripajanja
"S obzirom na sezonski način poslovanja, posebice u ratarskom dijelu, u idućim razdobljima očekuje se povećanje prihoda i smanjenje ukupnog gubitka", navodi se u obrazloženju što ga potpisuje bivši predsjednik Uprave Tomislav Mihaljević. Njega je u međuvremenu zamijenio nekadašnji državni tajnik Krešimir Kuterovac. Vupiku, u kojem Agrokor drži 83,11 posto, u veljači je pripojena tvrtka Bršadin promet, koja je registrirana za niz djelatnosti vezanih uz prijevoz i poljoprivredu, dok je u travnju najavljeno i pripajanje tvrtke Terra Tost. Petra Bulić
petra.bulic@∫usiness.hr
dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
CIJENE HRANE I PIĆA
Hrvatska malo ispod prosjeka EU Zagreb/Luxembourg. Cijene niza prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića znatno se razlikuju u pojedinim zemljama članicama EU, pri čemu su prošle godine u najskupljim zemljama bile i više od dva puta više nego u najjeftinijim zemljama, objavio je u ponedjeljak europski statistički ured Eurostat u izvješću koje je obuhvatilo i Hrvatsku.
Danska prednjači u 27-članom EU s cijenama hrane i bezalkoholnih pića u 2009. gotovo 40 posto višim od prosjeka EU. Hrvatska je u kategoriji tih proizvoda u visini 94 posto prosjeka. Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Francuska nešto su povoljnije u odnosu na Dansku, ali i dalje imaju cijene više od prosjeka EU, i to u rasponu od 10 do 30 posto. S cijenama višim do 10 posto u odnosu na europski prosjek izdvajaju se Italija, Cipar,
Švedska i Grčka. Skupini zemalja s do 10 posto nižim cijenama hrane i bezalkoholnih pića od europskog prosjeka, u kojoj se nalaze Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Slovenija, Malta i Portugal, pripada i Hrvatska, sa 94 posto prosjeka EU. Niže cijene u rasponu od 10 do 30 posto u odnosu na prosjek zabilježene su lani u Letoniji, Slovačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Litvi, a još niže u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, i to 30 do 40 posto ispod prosjeka EU. H
brojka
10
posto više od prosjeka EU bile su lani cijene alkoholnih pića u Hrvatskoj, gotovo uz bok Italiji i Švicarskoj, sa 13 posto višim cijenama
Milić opet pretjerao je teško izdvojiti TERORIZAM Gotovo ivan starčević: sve gafove koje je HTV-ov Goran Milić u neU BUGOJNU urednik Pregazilo ga je vrijeme djeljnom Dnevniku prireVijest o tero- dio gledateljima tog javnog "Očigledno je da je čovjeka pregazilo vrijeme. On nema energije, u njegovim godinama se to događa. Što se tiče unošenja osobnih počevši od toga da rizmu u susjed- servisa, stvari u vođenje Dnevnika, i Zoran Šprajc radi istu stvar - pravi se je izostavio objaviti udarnu čitajući vijesti koje nekim ljudima život znače", rekao je vijest o terorističkom napanoj BiH Goran du u Bugojnu, što si je pokaj- duhovit Ivan Starčević, TV kritičar i kolumnist Novog lista. pripisao kao grijeh bez Milić nije uopće nički pokušaja izbjegavanja odgodenis Kuljiš: objavio, ali je vornosti. Zatim je dodao "osobni prilogu o srpskim drJedini ima osobnost zato Dnevnik štih" žavljanima koji su zbog in"Milić je jedan od onih ljudi koji imaju autorski profil. On jedinavodnog prevazapečatio traže- vestitora, ni na HRT-u ima neki personality. Slažem se da to ne bi trebaranta, u Hrvatskoj ostali bez lo biti u sklopu nacionalnog Dnevnika, ali bolje da je on tamo njem hrvatskih apartmana koje su kupili nego bilo tko drugi iz Informativnog programa", rekao je Deosamdesetih godina. Ogorkrvnih zrnaca čen bitkom koju i sam vodi nis Kuljiš, kolumnist Jutarnjeg lista. za stan od 90 četvornih meDiega Armanda tara u centru Beograda, koji je 1986. dobio od RTV-a Be- na Korčulu", koji je i sam se tiče priloga o stanovima, "totalni promašaj" te da je Maradone ograd, Milić je prije prilo- Milić ismijao u najavi. neka bude jasno da ne zlo- iskusnog novinara "očito ga gledatelje uputio kako se "osjeća kao liječnik kada mu u ordinaciju dođe pacijent čiji mu je rođak spalio kuću ili oteo stan".
HTV pa RTL
Vijest o terorizmu u susjednoj BiH nije objavljena ni u kojem obliku, ali je zato Dnevnik zapečaćen brojanjem krvnih zrnaca argentinskom nogometnom izborniku Diegu Armandu Maradoni u Goran Milić: pomalo neozHtio sam obobiljnom prilogatiti vijest iz gu o "prvim Bugojna pa sam tragovima je izostavio o njegovu Snimio saša ćetković podrijetlu koji vode
Bijeg od Milića nije bio moguć ni na komercijalnim televizijama jer se netom nakon HTV-ova Dnevnika prisavski urednik pojavio u visokobudžetnom političko-kriminalističkom trileru "Urota", koji se emitira na RTL-u. Milić je u seriji odglumio samoga sebe i ne sjeća se, kazao je za Business.hr, je li za to primio ikakav honorar. "Ako je i bilo plaćeno, sigurno nije bilo nešto na razini glumačkih honorara", komentirao je. Zbog gafa s neobjavljivanjem vijesti iz BiH krivi isključivo sebe jer, kaže, nije htio donijeti 'golu' vijest. "Htio sam je doraditi, doznati više, a na kraju od svega nije ispalo ništa. Što
upotrebljavam javni prostor da bih istjerivao vlastite stvari, jer reportaža meni nikako nije išla u prilog", dodao je.
'Totalni promašaj'
S njim se ne slaže TV kritičar Ivan Starčević, koji kaže da je Milićeva personalizacija javnog medijskog prostora za momentalnu suspenziju. "Ovo što on radi nije za pristojnu zemlju. To je za zatvor, radikalno rečeno. HRT je preskupa igračka da bi on govorio o sebi. Neka kupi svoju televiziju i priča o osobnim problemima, pa da vidimo koliko će ga ljudi gledati", oštar je Starčević. Dodao je i kako je povratak Milića u nedjeljni Dnevnik
pregazilo vrijeme". Kolumnist Denis Kuljiš, jedan od najvećih kritičara državne dalekovidnice, kaže kako bez obzira na Milićevu osobnost u Dnevniku radije gleda njega "nego sve druge na HRT-u koji predstavljaju trijumf neznanja, plitkosti, neinformiranosti i neimanja stavova". Viktorija Car, zaposlena na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao znanstvena novakinja, daje primjer Švedske, u kojoj su urednici i novinari državne televizije za gafove kakve je počinio Milić primorani na javnu ispriku gledateljima, što se smatra najvećom sramotom u novinarskoj struci. Branka Suvajac
karijere, znanje i posao
Kako funkcionira tzv. humanistička ekonomija NetAkademija obrazuje regionalne IT stručnjake
Utorak 29/6/2010
promaknuće
20 pogrešaka zbog kojih ne napredujemo u karijeri
HGK
Vuić predsjednik Udruženja banaka
> karijere > znanje > posao
16-17
business.hr
Tomislav Vuić, zamjenik predsjednika Uprave Erste&Steiermärkische Banka d.d. Rijeka
Utorak 29/6/2010
snimio saša ćetković
Na izbornoj sjednici Udruženja banaka HGK, održanoj 17. lipnja, za novog predsjednika Udruženja u idućem četverogodišnjem mandatu izabran je Tomislav Vuić, zamjenik predsjednika Uprave Erste&Steiermärkische Banka d.d. Rijeka, a za zamjenika predsjednika Dubravka Kolarić, članica Uprave Hrvatske po-
štanske banke d.d. Zagreb. Za članove Vijeća Udruženja banaka izabrani su predstavnici 9 banaka: Banka splitskodalmatinska d.d. Split, Centar banka d.d. Zagreb, Croatia banka d.d. Zagreb, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Jadranska banka d.d. Šibenik, Kreditna banka Zagreb d.d. Zagreb, Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb, Partner banka d.d. Zagreb i Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb. Na sjednici je prihvaćen izvještaj o radu Udruženja za razdoblje od 2006. do 2010. Aktivnosti
Udruženja u tom su se razdoblju odvijale putem stalnih radnih Odbora za poslovanje s inozemstvom, Odbora za pravna pitanja, Odbora za sprječavanje pranja novca, Odbora za standardizaciju i informatiku, Odbora za problematiku platnog prometa, putem sudjelovanja predstavnika Udruženja u radnim skupinama za izradu zakona, zatim u radu Nacionalnog odbora za platni promet i Bankarske komisije Međunarodne trgovačke komore te u drugim stručnim radnim tijelima, priopćili su iz HGK. B.hr
Poslovni model 'lju isključuje profit IRENE NYGAARDSVIK Model poslovanja koji se temelji na razvijanju ljudskih potencijala, a ne primarno na novcu nije ezoterija, kaže vodeća norveška stručnjakinja iz područja menadžmenta. Vrlo uspješnu tekstilnu tvrtku Oleana iz Norveške ističe kao dobar primjer humanističke ekonomije Razlike između tradicionalne i humanističke ekonomije Pretpostavke
Tradicionalna ekonomija
Humanistička ekonomija
O poslovanju
Svrha je maksimizacija profita. Organizacije su mašinerija koja mora biti što efikasnija i stvoriti što je više moguće outputa sa što je manje moguće inputa.
Svha poslovanja je obogaćivanje života, oslobađanje kreativnih snaga. Organizacije su društva sačinjena od ljudi s različitim vrijednosnim sustavima.
O ljudima
Čovjek je racionalno biće koje želi maksimizirati vlastiti dobitak.
Čovjek je emocionalno-racionalno biće koje želi stvoriti vrijednost za sebe i druge.
O tržištima
Tržište je darvinovska borba za opstanak. Preživljavaju samo najjači.
Tržište je diversificirana džungla. Cilj nije uništiti protivnika nego biti bolji od njega.
Primarna svrha poslovanja
Namicanje profita
Stvaranje profita bez eksploatacije drugih ljudi i bez pritiska kratkoročnog postizanja rezultata.
Stvaranje vrijednosti
Isključivo ekonomska vrijednost stvara se za vlasnike.
Vrijednost se stvara, ovisno o mogućnostima, za vlasnike, zaposlenike, kupce, dobavljače, lokalnu i globalnu zajednicu te okoliš.
Uloga novca
Namicanje novca je jedini i krajnji cilj.
Novac je samo oruđe. Profit je nusproizvod aktivnosti koje proizvode dublju vrijednost.
U
poslovnom svijetu uvriježeno je mišljenje da su temeljni ciljevi poslovanja maksimizacija profita i zadovoljenje vlastitog interesa. Nema mjesta emocijama, na djelu je racionalna logika brojeva. Da tome ipak nije tako, ustvrdila je Irene Nygaardsvik, vodeća norveška stručnjakinja iz područja menadžmenta, na predavanju "Humanistička ekonomija - životno obogaćeno poslovanje i poslovno obogaćen život" održanom nedavno u Zagrebu. "U nordijskim kompanijama postoji nekoliko različitih praksi poslovanja. Dionička društva pokreće tradicionalno gospodarsko mišljenje da je nužno stvarati profit. No, zahvaljujući snazi sindikata, i u tom su slučaju radnička prava vrlo dobro zaštićena. S druge strane, postoje privatne tvrtke vođene humanističkim načinom ekonomskoga razmišljanja. Njihovo se poslovanje temelji na razvijanju ljudskih potencijala, a ne nov-
ca. Novac je kod njih posljedica stvaranja dobrih odnosa unutar tvrtke, što kasnije dovodi i do dobrih poslovnih rješenja", otkriva Nygaardsvik u razgovoru za Business.hr.
Ponosni na različitost
Za razliku od "tradicionalnih kompanija", humanistički orijentirane dizajnirane su kako bi obogatile živote vlasnika, zaposlenika, kupaca, dobavljača, globalne zajednice i vrlo su ekološki osviještene. Njihovi su vlasnici, objašnjava Irene Nygaardsvik, ponosni na svoju različitost, ističu kako je ekonomsko stvaranje dio njihova cjelokupnog stvaranja. "Kako je svrha života biti ispunjen vrijednostima koje nadilaze puko namicanje novca, tako je i uloga poslovnog lidera podređena tome - pronalaženju i iskazivanju sebe i svojih vrijednosnih stavova. Iako sve to zvuči ezoterično i nepraktično, kompanije koje su predvodnice humanističke ekonomije izgrađene su na izuzetno solidnim financijskim principima, dapače, poslu-
RECRO-NET
Hrisoho na čelu Uprave
Tomislav Hrisoho, novi predsjenik Uprave RECRONET-a arhiva business.hr
Odlukom osnivača tvrtke i dosadašnjeg predsjednika Uprave Radovana Rusana na čelo RECRO-NET-a, jednog od vodećih hrvatskih sistem integratora, postavljen je novi predsjednik Uprave Tomislav Hrisoho. Hrisoho ima 22 godine radnoga staža u IT tvrtkama. Karijeru je počeo u IBM-u, gdje je u nekoliko godina napredovao
od voditelja ključnih kupaca na mjesto direktora prodaje te kasnije na mjesto Business Unit Managera. Nakon sedam godina u IBM-u karijeru je nastavio u tvrtki Compuware u Francuskoj kao direktor prodaje. Godine 1999. došao je na čelo vodeće sistem integratorske tvrtke na području Francuske i Švicarske Cross Systems, koja zapošljava 480 ljudi. Bio je izvršni direktor tvrtke Compuware zadužen za razvoj i širenje na području sjeverne i istočne Europe te izvršni direktora tvrtke
OpenTrust za tržišta u razvoju (istočna Europa, Rusija, Afrika, Indija i Bliski istok). Diplomirao je na pariškome fakultetu elektrotehnike Suplec. Radovan Rusan prelazi na poziciju predsjednika Nadzornog odbora RECRO-NET grupe. "U budućem djelovanju RECRO-NET-a želimo dodatno poraditi na prodajnom aspektu tvrtke, postati više prodajno orijentirana tvrtka te povećati udjel na tržištu u Hrvatskoj i šire", izjavio je Tomislav Hrisoho, novi predsjednik Uprave RECRO-NET-a. B.hr
Radovan Rusan, predsjednik Nadzornog odbora RECRO-NET-a
arhiva business.hr
udi ispred novca' ne ››
nositi pozitivne rezultate, ali i biti projekcija vrijednosti osnivača. Tako se, primjerice, nisu željeli povesti za krdom i preseliti proizvodnju u Kinu. "Kao dio lokalne zajednice svjesni su značaja koji njihova tvrtka ima za lokalno stanovništvo. Iako su troškovi proizvodnje u Norveškoj jedni od najviših u svijetu, Oleana posluje vrlo dobro. Pritom 40 posto profita dijeli sa svojim zaposlenicima, koji su jedni od najproduktivnijih u tekstilnoj branši, a oni su jedna od financijski najbolje stojećih tvrtki. Vlasnici su shvatili da darežljivost prema zaposlenicima i stvaranje smislenog posla donosi mnogostruko veću dobit i njima samima. Zbog orijentiranosti prema dugoročnim ciljevima prije nekog vremena otkupili su paket dionica od investitora koji su razmišljali kratkoročno i kočili ih u ostvarenju njihovih projekata.
Iako proizvodnju nije preselila u Kinu, a troškovi proizvodnje u Norveškoj su među najvišima u svijetu, Oleana posluje vrlo dobro, 40 posto profita dijeli sa svojim zaposlenicima, koji su jedni od najproduktivnijih u tekstilnoj branši Irene Nygaardsvik, norveška znanstvenica specijalizirana za humanističku ekonomiju arhiva business.hr
Najplaćenija dizajnerica
ju vrlo pozitivno", ističe. Jedna od vodećih norveških tekstilnih kompanija Oleana tipičan je primjer kompanije u humanističkoj ekonomiji. Njezini vlasnici počeli su
karijere u drugim norveškim tekstilnim tvrtkama, ali željeli su stvoriti tvrtku u kojoj bi prije svega imali mogućnost slobodna odlučivanja. Iako su formirani kao dioničko društvo, nisu
željeli postati roba koja će prelaziti iz ruku u ruke različitih investitora, koji razmišljaju o kratkoročnom profitu. Cilj nije bio puko namicanje novca nego stvaranje koje će do-
Uz zaposlenike, u Oleani je najvažnija osoba dizajnerica, koja ima punu slobodu kreativnog dizajnerskog procesa, najvišu plaću (čak i od vlasnika kompanije), ali i veliku odgovornost za dizajn koji stvara", ističe Irene Nygaardsvik. Oleanina orijentacija prema kupcima vrlo je ne-
obična. Ta je kompanija, naime, odbila narudžbu za velik broj tekstilnih predmeta od velikoga njemačkog kupca.
'IKEA zamka'
"Nisu željeli upasti u ono što su nazvali 'IKEA zamka' - ovisnost o velikom kupcu koji će im kasnije diktirati cijene i uvjete isporuke te ih na kraju dovesti do ruba propasti jer će morati ići s toliko niskom cijenom koja neće pokriti troškove proizvoda. Umjesto ovisnosti o jednom velikom kupcu, koji ujedno nije imao isti vrijednosni sustav poslovanja kao Oleana, okrenuli su se malim trgovinama i malim kupcima", objašnjava Irene Nygaardsvik. Uvjerena je da i u Hrvatskoj, na mikrorazini, postoje tvrtke koje prakticiraju humanističku ekonomiji te da se hrvatski poslovnjaci ne razlikuju znatno od onih norveških. "Najveća zapreka za inovaciju razmišljanje je da se stvari ne mogu promijeniti. Ne biste se smjeli usredotočiti na prizemna očekivanja drugih, već voditi za svojim željama koje treba shvaćati ozbiljno i što više o njima razgovarati jer one su poslu ostvarive", zaključuje Irene Nygaardsvik. Hrvoje Reljanović
hrvoje.reljanovic@business.hr
Simona Mele, predsjednica Uprave Kompasa
> karijere > znanje > posao
arhiva b.hr
business.hr Utorak 29/6/2010
STATISTIKA
Lani diplomiralo 18 posto više studenata
Lani je diplomiralo 30.156 studenata, što je 17,9 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku. Najviše je - 73,9 posto - bilo redovnih studenata, a od tog je broja 65,9 posto studenata studiralo uz plaćene troškove školarine, dok je 34,1 posto studenata samo plaćalo svoje troškove studija. Što se pak tiče strukture institucija na kojima su studenti diplomirali, najviše ih je - 81,3 posto - diplomu dobilo na fakultetima (od čega je 80,7 posto studenata diplomiralo na sveučilišnim, a 19,3 posto na stručnim studijima). Ostatak studenata svoje je diplome zaradio na veleučilištima (10,7 posto), na visokim školama (6,4 posto) te na umjetničkim akademijama (1,6 posto).
Stariji studenti
Studenti u Hrvatskoj svoje diplome prosječno stje-
Čelnici Kompasa nagrada za najmenadžericu Posebno priznanje Simoni Mele, predsjednici Uprave Kompasa, članice Adriatica.net grupe, dodijeljeno je nedavno na devetoj međunarodnoj konferenciji pod nazivom "Najbolje menadžerice", u organizaciji Planeta GV - udruženja menadžera Poslovne škole Bled (IEDC), priopćili
18-19
Sa zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta lani je izašlo 1875 novodiplomiranih, a po njihovu broju slijede zagrebački Filozofski fakultet sa 1252 diplomanta te Fakultet elektrotehnike i računarstva sa 1137 diplomiranih
POSLOVNA ŠKOLA BLED
ču između 21. i 23. godine života (44,5 posto), a značajan broj čine i "stariji" studenti, odnosno oni koji su u trenutku dobivanja diplome imali više od 30 godina. Takvih je 13,7 posto. Prošle je godine najveći broj studenata studij završio po "starom" programu (52,1 posto), a 47,9 posto ih je diplomiralo po bolonjskom programu. Kada se pogleda s kojih je fakulteta izašlo najviše novodiplomiranih, najviše je diplomiranih na nekoliko najpopularnijih fakulteta.
Rijeka u zaostatku
Uvjerljivo je prvi zagrebački Ekonomski fakultet, s kojega je lani izašlo 1875 novodiplomiranih, a slijedi zagrebački Filozofski fakultet sa 1252 diplomanta te Fakultet elektrotehnike i računarstva sa 1137 diplomiranih. Najmanje je diploma došlo s Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje je lani diplomirala samo jedna studentica, sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta (četiri diplome), s riječkih odsjeka za fiziku, odnosno matematiku (sedam, odnosno osam diplomiranih) te sa sisačkog Metalurškog fakulteta (sedam). I. U. G.
su iz Adriatica.neta. Riječ je o priznanju Artemida koje je nedavno dodijeljeno deveti put najuspješnijim menadžericama, a predsjednica Uprave Kompasa d.d. odabrana je među 120 sudionica. Svrha priznanja što ga dodjeljuje udruženje menadžera Poslovne škole Bled jest prepoznati vodeće menadžerice i njihovu ključnu ulogu u ostvarivanju rezultata poduzeća i organizacija, kao i poticati ženske osobe na odabir menadžerskih zanimanja i preuzimanje rukovodećih pozicija. B.hr
Promaknuća
Evo zašto… Svi želimo vjerovati da će se karijere odvijati na logičan način. No, što se dogodi u slučaju da nas promaknuća zaobilaze, a da istodobno naši kolege napreduju sve više i sve dalje? Iako je najlakše okriviti druge, istina je da napredovanje u karijeri ima neka pravila i zakonitosti i da smo sami najčešće odgovorni za uspjeh ili neuspjeh. Businessweek je sastavio popis 20 najčešćih pogrešaka kojima si sabotiramo karijeru.
1.
Življenje izvan sadašnjeg trenutka
Uvijek ste negdje drugdje. Provodite sate i sate zamišljajući sljedeći posao, putovanja, izlaske... Šteta što to činite nauštrb sadašnjosti. Ne postavljate standard i ne sakupljate vidljiva postignuća. Zaboravili ste da je izvedba ključna za sljedeći korak.
2.
Odgađanje obaveza
Pogodili ste se s vragom: odustali ste od nečega sada i nadate se da ćete kasnije nadoknaditi propušteno. Često se to odnosi na nova znanja i vještine, i uvijek
se nešto ispriječi na putu do ostvarenja obećanog. U stvarnosti vi odgađate stvari. Izbjegavate donositi odluke, a to je najgora odluka.
3.
Nepostojanje plana
Mislite da će se budućnost sama od sebe urediti pa ne postavljate ciljeve niti određujete male korake do velikog uspjeha. Radite puno, ali nemate ni želju ni disciplinu da uistinu uspijete.
4.
Izbjegavanje teških pitanja
Nikada se ne pitate kamo želite ići niti što želite postići. Umjesto toga pitate se što ako donesete pogrešnu odluku? To je jednostavnije: odustajete prije početka. Nikada nećete pasti ni izgledati glupo, ali nikada nećete ni uspjeti.
5.
Nedostatak vizije
Nedostatak vizije u osnovi je nedostatak mašte. Razmišljate malo, ne možete se zamisliti na drugom poslu, na drugom mjestu, u drugoj tvrtki ili industriji. Nikada niste pogledali svoje talente, ali vjerujete da će vas jed-
nom negdje netko otkriti, spasiti i pomoći vam da se pronađete.
6.
Činjenje sebe nevidljivim
Mislite da je naporan rad dovoljan, a rezultati će se pokazati. Odbijate uložiti energiju u samopromociju. Zato nikada niste ostavili pravi dojam. Skrivate se svima pred očima. Uzimate sebe zdravo za gotovo - zato to i drugi čine.
7.
Nepostojanje samorazvoja
Mislite da sve znate. Naučili ste obavljati posao, zadovoljni ste sobom i svojim radom. Izgubili ste znatiželju i unatoč svim uspješnim ljudima oko sebe, rijetko razumijete njihove porive. Malo čitate i još manje razmišljate. Vaše znanje i vaše vještine propadaju - i uskoro će vas drugi početi prestizati.
8.
Nepostojanje filtra
Poznati ste kao onaj tko nesputano psuje, viče i priča nepristojne šale. Vi govorite ono što vaši kolege potajno misle. Ali vaša iskrenost nije nužno prednost. Vi možete
55
posto menadžmenta u Avonu na globalnoj razini čine žene
UPRAVLJAČKE POZICIJE
Avon među top tvrtkama za žene
Kozmetička kuća Avon Products proglašena je jednom od top 50 tvrtki u 2010. s politikama i praksama koje promiču ženska prava i napredovanje na radnom mjestu. Na listi koju je objavilo udruženje NAFE (The National Association for Female Executives) uz Avon su, među ostalim, tvrtke
AT&T, Colgate-Palmolive, IBM, Johnson & Johnson, Kellogg Company, PepsiCo i Walmart. Da bi bila uvrštena na popis NAFE-a, organizacija mora imati najmanje dvije žene na upravljačkim pozicijama te razvijene korporativne programe i politike posvećene napredovanju žena. "Tvrtke s naše liste dokazuju da su organizacije u kojima su žene na vrhu i koju su fokusirane na napredak žena unutar tvrtke financijski vrlo uspješne", rekla je Betty Spence, predsjednica NAFE-a. "Avon Products, Inc., na čelu s predsjednicom Uprave
Andreom Jung, zabilježio je porast cijene dionica 34 posto čak i u 2009.", istaknula je Lucija Josipović, Avonova voditeljica odnosa s javnošću i oglašavanja za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Žene u top 50 tvrtki s NAFE-ova popisa u prosjeku drže 23 posto pozicija unutar upravljačkih odbora i 26 posto pozicija s izravnim utjecajem na dobit i gubitak, u usporedbi sa 15 i 11 posto u tvrtkama općenito. U odborima Avona žene zauzimaju 50 posto pozicija, u Izvršnom odboru 43 posto, dok na globalnoj razini čine 55 posto menadžmenta. B.hr
Andrea Jung, predsjednica Uprave Avona arhiva business.hr
vas uvijek zaobilaze? NAPREDOVANJE Sami smo najčešće odgovorni za uspjeh ili neuspjeh u karijeri. Odgađanje obveza, izbjegavanje odluka, vječiti strah i nemogućnost prilagodbe samo su neke od pogrešaka s Businessweekova popisa najčešćih razloga zbog kojih sami sebi sabotiramo karijeru izbjegavajući posvetiti pažnju kolegama.
15.
Vječiti strah
misliti da ste iskreni i otvoreni, ali o vama vjerojatno misle da ste nepristojni i nezreli.
9.
Često gubljenje kontrole
Uvijek sve doživljavate osobno. Ponašate se kao da vam karijera svakodnevno visi o koncu i u stresnim situacijama vaši kolege vide sve vaše emocije. A upravo taj nedostatak samokontrole otežava vaše moguće promaknuće.
10.
Gubitak strasti
Vjerujete da je to "samo posao" i da ćete naći bolji, čim prođe recesija. Taj se stav
vidi u poslu jer odrađujete samo ono što se od vas traži, bez ikakvog dodatnog zalaganja.
11.
Razmišljanje o prošlosti
Nikada ne odustajete. Svakog se dana usredotočujete na svoje pogreške. Pamtite svaku nepravdu i sve tuđe (ali i svoje) mane.
12.
Izbjegavanje odluke
Vi ste od onih koji se vječno ponašaju kao studenti - ne birate ni jednu karijeru, ni jednu tvrtku, izbjegavate sami sebi odrediti smjer. To je u redu na početku karijere, ali nakon nekog vreme-
na završavate u besciljnom lutanju.
13.
Pristup 'uradi sam'
Vjerujete da je talent dovoljan za uspjeh, pa se držite sami za sebe, nikada ne tražeći podršku od drugih. Ali ostavljate dojam egocentrika i nefleksibilne osobe - a promaknuće dobivaju timski igrači.
14.
Samodopadnost
Uvijek se brinete samo za sebe. Mislite da se tvrtka okreće oko vas, ono što vi činite ima prioritet. Svakodnevno dokazujete da ste pametniji i sposobniji,
Vaša je mantra "ja to ne mogu". Budućnost vas plaši, pa zamišljate najgore moguće scenarije. Vjerujete da tako preduhitrujete probleme, a u stvarnosti ne iskorištavate svoje potencijale.
16.
Izbjegavanje isticanja
Želite prestiž, ali ne želite žrtve koje idu s njime. Nećete se dobrovoljno javiti za dodatni zadatak. Ali nema drugog puta do uspjeha osim napornog rada i entuzijazma.
17.
Nedostatak osobnih izazova
Svakog dana strahujete da nećete biti dorasli zadatku. Zato se držite svoje ugodne zone u kojoj nikada ne možete propasti. Uvijek ste tvrdili da su vas drugi sputavali, ali to nije baš istina - prije će biti da ste kukavica.
18.
Strah od dodatnog posla
Nema sumnje da puno radite, ali danas se od zaposlenika traži više: trebali biste donijeti nova znanja i vještine, savladati nove tehnologije. A umjesto toga ljenčarite i surfate internetom.
19.
Vjerovanje skepticima
Najbrži put do propasti onaj je u kojem prosječnima i manje sposobnima dopustite da vam određuju sudbinu. To su oni koji će vam reći da se nešto oduvijek radilo na drugi način, da sada nije pravo vrijeme ili da nemate pravo obrazovanje ili iskustvo.
20.
Nemogućnost prilagodbe
Oduvijek ste željeli siguran i predvidljiv život. Ali promjena je uvijek tu negdje. Isprva se pravite da je nema, potom se opirete. Vi jednostavno ne volite prihvaćati novosti u bilo kojoj sferi života. Ali isključujući promjene, isključujete i mogućnost da se nešto novo i sjajno pojavi u vašem životu. I. U. G.
ACM SIGMETRICS
> karijere > znanje > posao
20-21
business.hr Utorak 29/6/2010
Nagrađen Microsoftov znanstvenik
Nagradu za najboljeg znanstvenika u usponu ugledne svjetske udruga znanstvenika iz područja računarstva ACM SIGMETRICS osvojio je Milan Vojnović, Microsoftov znanstvenik i istraživač računalnih sustava i usluga u Microsoftovu istraživačkom centru u Cambridgeu. Nagrada za doprinos na području analize
i izvrsnosti računalnih sistema i usluga dodijeljena mu je u sklopu konferencije ACM SIGMETRICS 2010, koja se održavala od 14. do 18. lipnja na Sveučilištu Columbia u New Yorku. SIGMETRICS je udruga koja okuplja znanstvenike specijalizirane za kreiranje računalnih sustava s ciljem vrednovanja izvedbenih mogućnosti računala, djeluje kao poveznica između znanstvenika, studenata i poslovnih ljudi. Vojnović je dobitnik mnogih nagrada, uz ostalo, IEEE IWQos 2007 (Međunarodna konferencija za kvalitetu usluge), koju je
primio s kolegama Shao Liuem i Dinanom Gunawardenom za rad na protokolima za prijenos podataka u Internet mrežama. U Hrvatskoj predaje na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, gdje ima titulu docenta na predmetu Odabrana poglavlja iz računalnih mreža. Doktorirao je 2003. na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj, u području komunikacijskih sustava, a diplomski studij i magisterij završio je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. B.hr
Milan Vojnović, straživač u Microsoftovu istraživačkom centru u Cambridgeu arhiva business.hr
Tim: sklonište za zab ili učinkovita slagalic TIMSKI RAD Najbolje funkcioniraju timovi u kojima, uz dobru suradnju članova, svatko svoj dio posla obavlja samostalno. Dobar tim sastavljen je od pojedinaca koji će u zajedničkim zadacima sudjelovati ravnomjerno, svaki u svom djeliću slagalice
U
današnjem poslovnom svijetu velik se naglasak stavlja na potrebu za timskim radom i suradnjom među djelatnicima - kvalitetan tim postao je ideal kojem teži svaka organizacija. No, je li to uistinu tako ili se rad, unatoč sve većem preferiranju timskog rada, većinom ipak svodi na samostalno obavljanje posla? Je li timski rad uvijek najbolje rješenje ili pak gubitak vremena? Odgovor je između tih dviju krajnosti: tim najbolje funkcionira kad, uz dobru suradnju članova, svatko svoj dio posla obavlja samostalno. Do prije nekoliko desetljeća poslovni su se ciljevi većinom postizali kroz samostalan rad, a uloga tima većim je dijelom bila informativna,
dok je danas svrha tima što veća efikasnost u obavljanju posla. U timu nastaju kreativne ideje, problemi se promatraju iz nekoliko perspektiva, suradnja i kohezivnost grupe povećavaju potrebu ostvarivanja zajedničkih ciljeva i osjećaj pripadanja organizaciji, a time i zadovoljstvo poslom.
Tko je odgovoran?
No, valja naglasiti da je to opis idealnog tima, kakvi su u praksi rijetki. Često se događa da dio članova ulaže velik trud u ostvarivanje zajedničkih ciljeva, dok jedan ili više članova koriste tek nužni minimum svojih sposobnosti, volje i radne energije. Ta difuzija odgovornosti negativno utječe na komunikaciju u timu, radni entuzijazam brzo pada, a umjesto njega
se javlja frustracija. Kako se uspjeh pripisuje timu, a ne pojedinim članovima, manje motivirani članovi mogu to iskoristiti kako bi uložili minimum truda za rezultat koji će tim postići zahvaljujući aktivnim, motiviranim članovima. Kako riješiti taj problem? Prvo, uspješnost tima uveli-
ke ovisi o voditelju. Ako voditelj ima visoka očekivanja od članova, potkrepljuje njihov rad, postavlja im jasne ciljeve, motivira ih i pravodobno daje konstruktivnu povratnu informaciju, tim će biti uspješniji. Takav će voditelj znati prepoznati jake i slabe strane pojedinih članova i u skladu s time dodjeljivati im
zadatke, a lakše će i moderirati zajedničko donošenje odluka.
Različite perspekive
Da bi to postigao, voditelj treba imati razvijene komunikacijske vještine, a uspješnost tima ovisi i o međusobnoj komunikaciji članova. Informacije se tre-
OGLAS
obrazuje bušante NetAkademija regionalne IT stručnjake ca? INFORMATIČKO OBRAZOVANJE
baju dijeliti redovito i biti dostupne svima, izražavanje mišljenja potkrijepljeno argumentima, a eventualni konflikti konstruktivni i s rješavanjem problema kao krajnjim ciljem. Zadaci pak trebaju biti pogodni za timski rad i raznoliki, a članovi tima trebaju ih doživljavati važnima kako za tim, tako i za organizaciju u cjelini. Članovi tima po nekim bi karakteristikama trebali biti slični, a po nekima različiti.
Podjela zadataka
U praksi se često pokazuje korisnim da članovi budu slični po kognitivnim sposobnostima te sklonosti timskom radu, a različiti u svojim specifičnim vještinama i profesionalnim znanjima. Na taj način svaki član može ponuditi svoju jedinstvenu perspektivu u rješavanju zadataka, poput slagalice u kojoj je svaki dio jednako bitan za cjelokupnu sliku. No, pritom valja paziti da kombinacija vještina i znanja članova bude u skladu s ciljevima tima. Primjerice, u tim čiji je cilj osmisliti reklamu za novi proizvod ne bi valjalo uvrstiti računovođu, jer njegova specifična znanja ne mogu pomoći u ostvarivanju
zadataka. U skladu s tim, za motivaciju članova tima važno je da im zadatak bude zanimljiv i da ga mogu povezati sa svojim znanjima, pa bi se tako računovođa iz prethodnog primjera osjećao posve beskorisnim u procesu osmišljavanja reklame i vjerojatno bi bio jedan od onih pasivnih, nezainteresiranih članova. No, da se našao u timu čiji je cilj revidirati i smanjiti troškove organizacije, on bi mogao iskoristiti svoja znanja, osjećao bi se korisnim i samim time zadovoljnijim. Iz svega slijedi sljedeći zaključak: najbolje funkcioniraju timovi u kojima se zadaci raspodjeljuju u skladu sa znanjima, sposobnostima i interesima članova. Dobar tim zapravo je sastavljen od pojedinaca koji će u zajedničkim zadacima sudjelovati ravnomjerno, svaki u svom "djeliću slagalice", a zadatke primjerene njihovim specifičnim znanjima i sposobnostima rješavati samostalno. Dobar je tim usmjeravanje samostalnih postignuća prema zajedničkim ciljevima, a kvaliteta proizlazi iz stručnosti i kvalitete rada njegovih članova. Ivana Delač Horvatinčić
Dubravko Žigman, voditelj NetAkademije
arhiva business.hr
Na NetAkademiji počinje školovanje informatičkih instruktora za CCNP program s Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, Američkog Sveučilišta na Kosovu i Elektrotehničkog fakulteta iz Ljubljane NetAkademija je postala vodeća regionalna obrazovna ustanova u IT sektoru. Jedna od vodećih svjetskih informatičkih kompanija Cisco odobrila joj je, naime, školovanje CCNP instruktora za cijelu regiju. Tako na NetAkademiji počinje školovanje informatičkih instruktora za CCNP program s Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, Elektrotehničkog fakulte-
ta u Banjoj Luci, Američkog Sveučilišta na Kosovu i Elektrotehničkog fakulteta iz Ljubljane. CCNP je jedan od najsloženijih informatičkih edukacijskih programa koji polaznike priprema za projektiranje i održavanje srednjih i velikih računalnih mreža. Posrijedi je trenutno najjači Cisco program u Hrvatskoj koji se na NetAkademiji poučava već nekoliko mjeseci. Kroz program CCNP edukacije dosad je prošlo stotinjak informatičara iz domaćih tvrtki poput King ICT-a, ABC Astorije, M SAN grupe, Ericcsona Nikole Tesle, Croatia osiguranja, Zagrebačke burze, PBZ-a, Styria IT Solutionsa, RTL-a i HRT-a.
Novi programi
NetAkademija će od rujna krenuti i s novim edukacijskim programom CCNP 6.0, koji će se prvi put provoditi u ovom djelu Euro-
pe. Novi program edukacije podučavat će ROUTE i SWITCH program, a novost u CCNP edukaciji je TSHOOT - Maintaining and Troubleshooting Cisco IP Networks namijenjen isključivo nadzoru i održavanju kompleksnih mreža. Primjenom novih edukacijskih programa NetAkademija omogućuje da domaći IT stručnjaci steknu nova znanja potrebna za unaprjeđivanje računalnih sustava kompanija u kojima rade.
U opremu 6 mil. kuna
"NetAkademija je među prvih deset svjetskih informatičkih akademija po statusu praćenja novih tehnologija. Zbog toga smo prije nekoliko godina stekli titulu najbolje Cisco akademije u Europi, a ovaj uspjeh potvrda je naše kvalitete. U opremu smo uložili više od šest milijuna kuna", rekao je voditelj NetAkademije Dubravko Žigman. B.hr
NETAKADEMIJA
Ciscov rekorder
NetAkademija je centar za cjeloživotno obrazovanje Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Osnovana je 2000. i trenutačno ima najviše polaznika u Hrvatskoj. Bavi se cjeloživotnim obrazovanjem građana u području profesionalnih i ekspertnih informatičkih znanja. Jedina je u svijetu dobitnica triju od četiri priznanja koje dodjeljuje Cisco: Education Recognition, Extraordinary Contributions i Pioneer Recognition.
dogaaji 22-23 > svijet > lokalno
business.hr Utorak 29/6/2010
regija/svijet
NOVI PREDSJEDNIK ČEŠKE VLADE
Postao premijer obećavši rezanje 'državnih' plaća Fizičar Petr Nečas, koji je u nedjelju imenovan novim češkim premijerom i koji će, čini se, okupiti jaku vladu desnog centra, na izborima je pobijedio obećanjem da će proračunski deficit smanjiti sa 5,9 na najmanje 4,8 posto BDP-a uključujući smanjenje plaća u javnom sektoru Novi češki premijer Petr Nečas dolazi iz Građanske demokratske stranke, ima snažnu podršku u parlamentu i težak zadatak: smanjenje proračunskog deficita, reformiranje javnih financija i borbu protiv korupcije. U budućoj vladi desnog centra uz njegovu Građansku demokratsku stranku vjerojatno će biti TOP 09 i Javna pitanja, dvije nove desne političke stranke s kojima upravo pregovara. Te tri stranke u parlamentu koji broji 200 zastupnik imaju većinu od 118 glasova, što je temelj za političku stabilnost kakva dugo nije viđena u Češkoj.
Podjela ministarstava
Nečas, inače fizičar, najavio je rezanje budžetskog deficita, koji trenutačno iznosi 5,9 posto BDP-a, te kako želi završiti pregovore početkom srpnja, a novu vladu imenovati do sredine mjeseca kako bi na vrijeme mogla početi raditi na pro-
PETR NEČAS, novi češki premijer, pobijedio je propagirajući fiskalnu strogost, što je bio dobar izbor u trenutku kada su birači bili prestrašeni rastućim dugom države i alarmirani krizom u Grčkoj arhiva business.hr
računu za 2011. godinu. Predsjednik Vaclav Klaus rekao je kako se neće direktno miješati u imenovanje ministara, ali će, primjerice, provjeriti govore li ministri engleski jezik kako bi bili sposobni ozbiljno pregovarati u Bruxellesu, Washingtonu ili drugdje. Prema prvim informacijama, Nečasova stranka dobit će šest ministarskih mjesta, TOP 09 pet (među kojima i važno mjesto ministra financija), a stranka Javnih pitanja četiri, pri čemu sudjelovanje u vladi uvjetuju postavljanjem njihova čelnika na poziciju ministra unutarnjih poslova.
Strah od Grčke
Za uspjeh izabranih stranaka zaslužan je njihov program, koji je propagirao fiskalnu strogost, što je bio dobar izbor u trenutku kada
su birači bili prestrašeni rastućim dugom države i alarmirani krizom u Grčkoj. Stranke su se složile da će fiskalni deficit u 2011. godini smanjiti na najmanje 4,8 posto BDP-a tako da će, među ostalim, smanjiti plaće državnih službenika Politički analitičari Nečasa opisuju kao pragmatičnog radoholičara koji podržava Europsku uniju i NATO zbog čega se vjeruje da će nova vlada surađivati s Obaminom administracijom, koja nije sasvim odustala od antiraketnog štita u Europi te će možda u Češkoj graditi radarski i protuzrakoplovni centar. Promjene čekaju i središnju banku te države jer njezinu guverneru Zdeneku Tumi desetogodišnji mandat istječe 30. lipnja. Na njegovo mjesto doći će dosadašnji viceguverner Miroslav Singer. B.hr
Novi poslo albuma, vi ŽIVOT POSLIJE SMRTI? Otkako je umro Michael Jackson zaradio je milijardu dolara, uključujući i 6,5 mil. dolara od turneje jer fanovi jednostavno nisu tražili povrat novca. Novi ugovori i dalje kapaju: Sony Music objavljuje deset albuma, Cirque du Soleil postavlja novi show, a Ubisoft radi videoigricu
N
i nakon smrti Michaela Jacksona njegova popularnost ne jenjava; u proteklih je godinu dana zaradio čak milijardu dolara, procijenili su u časopisu Billboarad. Vrtoglavi prihodi ostvareni su od prodaje albuma i filmova te izdavačkih prava, a kako piše magazin, čak se i od propale turneje "This is It", koju je prekinula Jacksonova smrt, na račun slilo 6,5 milijuna dolara od prodaje karata. Naime, mnogi su fanovi odlučili zadržati svoje ulaznice kao suvenir
te nisu tražili povrat novca. Tome treba dodati i dokumentarac "This is It", koji je postao u povijesti najprodavaniji dokumentarni film o nekom koncertu, zaradivši 72 milijuna dolara, a od pjevačeve smrti ukupno je prodano 31,5 milijuna njegovih albuma. Kako prenosi BBC News, obožavatelji kralja popa očito svojem idolu ne mogu i ne žele reći zbogom, a s obzirom na to koliko danas zarađuje, čini se da Jacksonova smrt definitivno nije bila i kraj njegove karijere. Štoviše, prema nekim procjenama njegov sljedeći broj jedan
OD 1. SRPNJA
EU: ograničenje 50 eura za surfanje u roamingu
Od 1. srpnja u Europskoj uniji stupa na snagu propis koji telekomunikacijskim operaterima nalaže obvezu da na 50 eura ograniče iznos troškova spajanja na internet na mobilnoj mreži u europskom inozemstvu, što bi trebalo onemogućiti neugodna iznenađenja koja su mnogi doživjeli kada ih nakon povratka s godišnjeg odmora dočeka račun za mobilni telefon. Građani će moći s operaterima dogovoriti manji ili veći limit od propisanog. Svi operateri dužni su poslati upozorenje svakom korisniku kada potroši 80 posto predviđenog limita, a kada se dostigne limit,
veza se automatski mora prekinuti. Od 1. ožujka ove godine mobilni operateri morali su svojim klijentima poslati dopis u kojima ih obavještavaju da se troškovi za surfanje na internetu u roamingu ograničavaju na 50 eura mjesečno, osim u slučajevima kada oni izričito zatraže povećanje ili smanjenje toga iznosa. Osim toga, dodatno se smanjuje cijena roaminga za pozive u roamingu. Za upućivanje poziva u roamingu cijena se smanjuje sa 43 na 39 centi po minuti, a za prihvaćanje poziva u roamingu najviša cijena po minuti razgovora smanjuje se sa 19 na 15 centi. H
ZA 1,4 MLRD. €
Air China kupuje 20 Boeinga Air China priopćio je da će od američkog Boeinga kupiti 20 zrakoplova tipa Boeing 777-800 za 1,4 milijarde dolara. Zrakoplovi će biti isporučeni u razdoblju od 2013. do 2015. i povećat će prijevozničke kapacitete te kineske aviokompanije oko 5 posto u odnosu na prosinac 2009. Tvrtka će avione platiti u gotovini, zajmovima banaka i drugim oblicima financiranja. H
24,1
tisuća useljenika dobit će od idućega mjeseca do travnja 2011. dozvolu za rad u V. Britaniji, što je pet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine
ovi kralja popa: deset ideoigrica i cirkuski show brojke
429
milijuna dolara uprihodio je u proteklih godinu dana Michael Jackson od prodaje glazbe
392
milijuna dolara uprihodio je od televizije i filma
130
milijuna dolara donijeli su ugovori za izdavanje albuma
35
milijuna dolara uprihodio je nakon smrti od licenciranja i turneje
31
milijun dolara iznosio je posthumni prihod na temelju ugovora za snimanje
na listi singlova mogao bi zaradom nadmašiti sve dosadašnje hitove pokojnih zvijezda. Zarada za Jacksonove nasljednike samo će se i dalje gomilati budući da bi Sony Music Entertainment trebao izdati deset albuma pokojnog pjevača, uključujući još neobjavljene materijale, a sklopljeni su ugovori i za show s Cirque du Soleil te s tvrtkom Ubisoft za videoigricu.
Čuvanje imidža
Međutim, kako bi i ubuduće donosio profit, skrbnici Jacksonove ostavštine morat će se potruditi da ime i imidž kralja popa i dalje budu neokaljani. Mnoga su poznata imena, pogotovo u modnoj industriji, propustila to učiniti, ističe direktorica tvrtke Interbrand London Rita Clifton. Kao primjer je navela Pierra Cardina koji, nakon što se etablirao kao dizajner luksuznih proizvoda, nije uspio zadržati takvu reputaciju i nakon smrti te je njegov brend postao široko eksploatiran, i to kao "otrcane kravate i upaljači". "Na skrbnicima Jacksonova nasljedstva je breme očuvanja njegova imidža i glazbene vjerodostojnosti. Posebno je važno da njegov lik i djelo i dalje povezuju s njegovim obožavateljima. Stoga je pu-
tujući Cirque du Soleil show, s bazom u Las Vegasu, logičan i unosan način za postizanje navedenog", smatra Lacey Rose iz Forbesa. Mark Roesler, direktor i osnivač CMG Worldwidea, koji zastupa ostavštinu mnogih poznatih osoba, između ostalih i Jamesa Deana i Marilyn Monroe, slaže se da je ključ u očuvanju integriteta slavnog pokojnika. "Nikada ne bismo dopustili da u javnost izađu bilo kakve fotografije naše klijentice Ginger Rogers koje su povezane s alkoholom ili nasiljem", kaže Roesler.
'Planirajte na vrijeme'
Međutim, za imidž se treba brinuti i prije smrti. Slavne bi osobe ili primjerice sportaši već pri kraju karijere trebali misliti kako svoj brend održati na životu. Štoviše, trebali bi razmotriti svoje "post mortem" potencijale za zaradu jer mnogima su prihodi veći nakon smrti nego za života. "Istinske zvijezde trebale bi već danas početi razmišljati o tome. Njihov brend nije nimalo drukčiji od Coca-Cole, Mickeyja Mousea ili McDonald'sa. Michael Jackson je umro prije godinu dana, a mi razmišljamo o tome koliko on danas više
vrijedi. A iste će se rasprave voditi i za nekoliko desetljeća", smatra Lacey Rose. Zapravo, smrt je bacila drukčije svjetlo i na Jacksonov život, kao i na njegovu karijeru. U nekoliko posljednjih godina Jacksonova života njegova je zvijezda bila na zalasku; ljudi su smatrali da je čudan nakon što je promijenio boju kože, a tu su bile i optužbe za zlostavljanje djece.
Dug 500 mil. dolara
"Ljudi su odjednom, u zenitu Jacksonove karijere, shvatili koliko je poseban, i ako se uspije sačuvati takvo sjećanje na njega, nema razloga da i dalje ne stvara vrijednost, poput Marilyn Monroe." The Wall Street Journal je procijenio da je Jackson iza sebe ostavio dug od 500 milijuna dolara. Međutim, kao ni jedan zabavljač u dosadašnjoj povijesti uspio je okrenuti sreću na svoju stranu. "Dok je bio živ, bio je milijunaš koji je trošio poput milijardera. Danas vrijedi više mrtav nego živ, barem kad je riječ o njegovim posljednjim godinama", zaključuje Lacey Rose iz Forbesa. Nevenka Cuglin
investor 24-25
PRVI ODOZDO Hrvatska je jedina zemlja regije kojoj minus, a uočio je i nesposobnost Vlade da na odgovaraj
UniCredit: Hrvats stagnirati, BDP ć Loši rezultati hrvatskoga gospodarstva u prva četiri ovogodišnja mjeseca, pad industrijske proizvodnje i potrošnje kućanstava te izostanak izravnih stranih ulaganja ostat će uteg u ostatku godine, a očekuje nas i rast proračunskog deficita
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, upozorava na to da su glavni rizici za proračun i dalje na rashodovnoj strani zbog potencijalnih obveza po jamstvima snimio saša ćetković
"Hrvatska je jedina zemlja u jugoistočnoj Europi kojoj je UniCredit smanjio prognozu rasta za ovu godinu, s minus jedan posto na -1,5 posto. Razlozi su veći pad BDP-a u prvom kvartalu od očekivanog (-2,5 posto), daljnje smanjenje prometa trgovine na malo i industrijske proizvodnje u travnju. Zbog niže domaće potražnje i stoga niže iskorištenosti proizvodnih kapaciteta ne očekujemo oporavak investicija ove godine. I dalje očekujemo blagi oporavak ekonomske aktivnosti prema kraju godine, ali on neće uspjeti preokrenuti negativne trendove u prvoj polovini godine", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za treće tromjesečje. Za razliku od zemalja u okruženju, industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2010. u Hrvatskoj ne pokazuje znakove oporavka. Dapače, industrijska je proizvodnja u travnju smanjena 6,6 posto na međugodišnjoj razini. Međutim, po-
većanje proizvodnje čelika nakon puštanja u pogon novih kapaciteta u Sisku u lipnju i nešto bolji podaci o novim narudžbama u industriji u travnju upućuju na blagi opravak industrijske proizvodnje u ostatku godine", rekao je Šaravanja.
Turizam će pomoći
"Naša prognoza inflacije za ovu godinu smanjena je na jedan posto zbog slabe domaće potražnje i nešto jačeg tečaja", rekao je Šaravanja. "Podaci o uvozu i izvozu dobara također upućuju na daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance sa 5,2 posto BDP-a u 2009. na očekivanih 3,4 posto BDP-a u ovoj godini. Rezultati turizma bitno će utjecati na konačan deficit tekućeg računa platne bilance - očekujemo blagi opravak prihoda (5 posto) od turizma ove godine - iako daljnji pad domaće potražnje upućuje na smanjenje deficita. Naime, u prva četiri ovogodišnja mjeseca deficit robne razmjene smanjen je za 575
››
milijuna eura, dobrim dijelom zbog 9-postotnog smanjenja uvoza." Ne iznenađuje prihodovna strana proračuna s obzirom na trendove u ekonomiji i podatak da deficit središnjeg proračuna u prvih pet mjeseci godine iznosi 7 milijardi kuna, što jasno govori da će on na kraju 2010. biti znatno iznad vladinih prvotnih prognoza. Međutim, glavni rizici za proračun i dalje su na rashodovnoj strani, i to prije svega zbog potencijalnih obveza po jamstvima. Šaravanja se nada da će u ljetu očekivani rebalans proračuna ponuditi više informacija u tom pogledu. Prognozu deficita konsolidirane opće države za ovu godinu u UniCreditu su povećali sa 4,9 posto na 5,9 posto BDP-a.
U zagrljaju sindikata
Objavu Vladina Programa ekonomskog oporavka sredinom travnja, prije izbijanja najnovije faze grčke krize, Šaravanja je pozitivno ocijenio, rekavši kako je ugodno iznenadila u smislu
Industrijska proizvodnja smanjena je u travnju 6,6 posto na međugodišnjoj razini
j je UniCredit revidirao prognozu rasta u još veći jući način provede nužne reforme
business.hr Utorak 29/6/2010
ska nastavlja će pasti 1,5 posto Hrvatske brojke ne otkrivaju previše razloga za optimizam
Hrvatske prednosti i nedostaci Prednosti: æStabilna valuta
æSmanjivanje izvanjskih neravnoteža æPribližavanje Europskoj uniji
Nedostaci: æRast proračunskog deficita
æSporiji oporavak u odnosu na zemlje regije æInozemna zaduženost
da je program nedvojbeno tržišno orijentiran. No, višemjesečni pregovori Vlade i sindikata javnih službi o izmjeni kolektivnih ugovora i u konačnici sindikalno prikupljanje potpisa za referendum o predloženim izmjenama o Zakonu o radu krajem lipnja, ipak su jasno pokazali da će nosioci ekonomske politike u budućnosti trebati uložiti puno više truda u argumentiranje svojih stavova kako bi pridobili naklonost većine birača za predložene reforme. "Ostajemo pri stavu da se neće mijenjati monetarna politika ako tečaj kune u odnosu na euro ostane stabilan. Nakon slovenskog re-
ferenduma početkom lipnja očekujemo skoro otvaranje preostalih triju poglavlja u procesu pridruživanja Europskoj uniji", rekao je Šaravanja u objašnjenju zašto ne očekuje promjenu kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci. B.hr
brojka
5,9
posto BDP-a iznosit će na kraju godine hrvatski proračunski deficit, jedan posto više od očekivanja
Makroekonomski podaci i predviđanja BDP (mlrd. €) Stanovništvo (milijuni) BDP po glavi stanovnika (€) Stopa rasta BDP-a prema stalnim cijenama (%) Stopa privatne potrošnje (%) Realna stopa fiksnih ulaganja (%) Javna potrošnja (realna) (%) Izvoz (godišnja stopa) (%) Uvoz (godišnja stopa) (%) Indeks potrošačkih cijena (godišnji prosjek) (%) Nominalna mjesečna nadnica (€) Stopa nezaposlenosti (%) Proračunski deficit (% BDP-a) Bilanca tekućeg računa (mlrd. €) Bilanca tekućeg računa (% BDP-a) Neto izravna inozemna ulaganja (mlrd. €) Neto izravna inozemna ulaganja (% BDP-a) Bruto inozemni dug (mlrd. €) Bruto inozemni dug (% BDP-a) Inozemne rezerve (mlrd. €) Udjel izravnih ulaganja u BDP-u Inozemne rezerve/bruto inozemni dug (%) Tečaj kuna/$ Tečaj kuna/€ Prosječni tečaj kuna/$ Prosječni tečaj kuna/€
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 42,8 47,4 45,4 45,6 47,3 4,4 4,4 4,4 4,4 4,4 9,654 10,681 10,245 10,306 10,681 5,5 2,4 -5,8 -1,5 1,6 6,2 0,8 -8,5 -1,6 1,4 6,5 8,2 -11,8 -5,1 2,1 3,4 1,9 0,2 0,4 1,0 4,3 1,7 -16,3 0 1,7 6,5 3,6 -20,7 -2,7 2,7 2,9 6,1 2,4 1,0 2,9 961 1044 1050 1071 1086 9,6 8,4 9,4 10,0 9,6 -2,0 -1,4 -3,9 -5,9 -4,9 -3,2 -4,4 -2,4 -1,5 -1,7 -7,6 -9,2 -5,2 -3,4 -3,5 3,5 3,2 1,0 1,0 2,2 8,1 6,8 2,1 2,2 4,7 33,3 39,0 44,6 47,5 50,5 77,7 82,4 98,3 104,1 106,7 9,3 9,1 10,0 10,5 11,5 0,6 -2,4 -3,1 -1,2 1,1 28,0 23,4 22,4 22,1 22,8 5,03 5,29 5,09 5,98 5,93 7,33 7,37 7,30 7,30 7,35 5,35 4,91 5,26 5,76 6,05 7,34 7,22 7,34 7,26 7,32 Izvor: UniCredit
SREDNJA I ISTOČNA EUROPA
Uzdaju se u građevinu i izvoz Ekonomisti UniCredit grupe povećali su prognozu gospodarskog rasta srednje i istočne Europe u 2010. sa 2,8 posto na 3,1 posto. Prednjače Turska sa 5,6 posto, Rusija sa 3,4 posto i Slovačka sa 3,5 posto, dok neke druge zemlje, poput Hrvatske i Bugarske, s padom jedan posto teže izlaze iz recesije. Najveća prijetnja dolazi iz eurozone, koja prolazi još jednu fazu tenzija na financijskom tržištu zbog straha potaknutog velikom zaduženosti zemalja članica. Iako će se razlike među zemljama pojavljivati idućih mjeseci, pokazatelji poput industrijske proizvodnje i izvoz robe potvrđuju da se gospodarstva oporavljaju. Ekonomska aktivnost u Rusiji i Estoniji ubrzala je u prošlom tromjesečju, što upućuje na njihov potencijal. Budući da potražnja iz Azije,
ali i zapadne Europe, još uvijek raste, izvoz je postao važan izvor gospodarskog rasta u cijeloj regiji. Zemlje s otvorenijim gospodarstvima najveće benefite vide upravo od tog trenda. No, razlika između indikatora raspoloženja ekonomskih aktera i realnih pokazatelja proizvodnje porasla je u posljednje vrijeme. Dobra je vijest što mnoge zemlje počinju infrastrukturne projekte kako bi potaknule domaću potražnju. Poljska i Ukrajina se pripremaju za Europsko nogometno prvenstvo 2012., Kazahstan modernizira infrastrukturu, Rusija se priprema za zimske Olimpijske igre u Sočiju 2014., a i Srbija priprema brojne projekte. Ti će projekti potaknuti građevinski sektor nakon njegova znatnog pada zbog financijske krize.
investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
ELEKTROPROMET
Odbijenica Ljubasovim jatacima
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odbacila je u ponedjeljak zahtjev Jadran Produkta za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje Elektroprometa te smatra da nije ni podnesen. Kako stoji u obrazloženju odluke, Hanfa je potrebnu dozvolu odbila izdati jer iz Jadran Produkta, unatoč produljenju roka, nije dostavlje-
na sva potrebna dokumentacija. Hanfa je u ožujku drugi put naložila Michaelu Ljubasu i povezanim tvrtkama objavljivanje javne ponude za preuzimanje Elektroprometa nakon što je dokazano da su Ljubas i povezana društva u listopadu 2008. stekli više od 25 posto Elektroprometa. Prema podacima SKDD-a, najveći dioničar Elektroprometa je Siniša Barić sa 10,71 posto udjela, a slijede Jadran Produkt i Centar banka (skrbnički račun) sa 8,72 i 7,61 posto. Ljubas posjeduje 7,4 posto dionica. B. S.
DO 24. KOLOVOZA
Kraš isplaćuje 20 kn dividende
Kraš je u subotu održao skupštinu dioničara na kojoj je odlučeno da će tvrtka do 24. kolovoza ove godine isplatiti dioničarima dividendu u visini 20 kuna po dionici, i to iz zadržane dobiti iz prethodnih godina. Od dobiti iz 2009. godine u visini 35,16 milijuna kuna u zakonske rezerve raspoređeno je 1,75 milijuna kuna, a ostatak u zadržanu dobit. J. J.
brojka
15
kuna dividende isplaćuje Lavčević iz dobiti ostvarene u 2009. godini
Dolar skočio 9,57 posto i prijeti europskoj valuti EURO TREPERI Američka je valuta u ponedjeljak vrijedila 1,2379 eura i 89,38 jena, što je uznemirilo upravitelje investicijskih fondova koji imaju puno imovine denominirane u eurima Od kraja prošle godine indeks dolara kojim se mjeri njegova vrijednost u odnosu na košaricu šest drugih valuta porastao je 9,57 posto, što je najbolji godišnji start u posljednjih pet godi-
Business tv Kapital Network, Utorak 29. 6.
20:00 VIJESTI 20:15 KN EDUKACIJA 20:45 KAPITAL ZNANJA 21:00 VIJESTI 21:15 BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled crnogorskog tržišta 21:45 - VIJESTI 22:00 - THE NEW EDGE, Magazin 22:20 1 NA 1, Sučeljavanje stavova 22:30 VIJESTI 22:45 TOMORROW TODAY, Magazin 23:15 VIJESTI
na. No, u odnosu na ovogodišnju najvišu razinu koju je dosegnuo 7. lipnja, indeks je, nakon ublažavanja zabrinutosti investitora zbog europskog kraha, pao 3,5 posto. Ipak, još treba pričekati dokaze da europski plan spasa doista djeluje. "Mi smo vrlo uplašeni vlasnici eura", izjavio je za Bloomberg John Taylor, koji upravlja 7,5 milijardi eura vrijednim hedge fondom, te dodao kako se nada da će aprecijacija europske valute potrajati do kolovoza. "Nakon toga bi se euro mogao slomiti, baš poput situacije u Europi", kaže menadžer.
Jen pobjednik godine
Dolar je u ponedjeljak vrijedio 1,2379 eura i 89,38 jena, a jedino nije ojačao u odnosu na japansku, meksičku, kanadsku i singapursku valutu. Prema Bloombergovim
podacima, pobjednik među najtrgovanijim valutama u ovoj godini definitivno je jen, koji je u odnosu na dolar ojačao 4,1 posto, dok je u
odnosu na meksički pesos i kanadski dolar ojačao 3,4 i 1,8 posto. Jedina valuta koja je zabilježila veći pad od eura jest
danska kruna, čija je vrijednost pala 13,6 posto. Norveška i švedska kruna izgubile su 10,1 i 7,2 posto. Biljana Starčić
RENMIMBI ČEKA ODLUKU PEKINGA
Obama traži jačanje kineskog juana Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je najavljeno jačanje kineske nacionalne valute unatoč prosvjedima kineske vlasti, koja smatra da će aprecijacija juana dovesti do pada izvoza te zemlje i unijeti napetost u trgovinske odnose. "Očekujemo da će juan pod pritiskom tržišta ojačati, i to znatno", izjavio je Obama u Torontu na skupu predstavnika zemalja G 20 te dodao da će tom pitanju idućih mjeseci biti posvećena posebna pozornost. "Ocjenu brzine revalvacije juana prepuštam ministru financija, no ne očekujem 20-postotnu revalvaciju juana u jednom tjednu",
naglasio je američki predsjednik. Obama je pod velikim pritiskom američkih zakonodavaca koji žele osigurati ispunjenje kineskog obećanja o fleksibilnijem tečaju juana, koji trenutačno američku robu čini nekonkurentnom. Istodobno je kineska vlast skeptična kada je riječ o snazi oporavka globalnoga gospodarstva, što ih ne motivira previše na snažno jačanje nacionalne valute. "S obzirom na to da posljedice globalne krize tek trebamo prevladati, strukturni i sistemski rizici ostaju vrlo ozbiljni", kazao je kineski predsjednik Hu Mintao.
NIJE ZA GRAĐANE
Siemens osniva banku
Njemački industrijski konglomerat Siemens u ponedjeljak je objavio da planira osnovati vlastitu banku kao odgovor na teškoće koje su izbile tijekom financijske krize. Glasnogovornik Marc Langendorf u ponedjeljak je izjavio da Siemens planira proširiti paletu proizvoda koje nudi tvrtkin ogranak financijskih usluga radi povećanja područja financiranja prodaje, veće
fleksibilnosti u financiranju tvrtke i optimizacije upravljanja rizicima. Ogranak neće pružati usluge bankovnog poslovanja s građanima, objasnio je glasnogovornik. "Aktualna financijska kriza poučila nas je da financiranje mora biti raspoređeno na nekoliko banaka kako bi se umanjio rizik", istaknuo je Langendorf. Siemens je njemačkim tijelima za bankovnu industriju podnio odgovarajući zahtjev, koji se trenutačno razmatra. H
Demonstranti, redoviti nepozvani gosti G 20 summita
REGIJA
Zeleno u Beogradu i Skoplju Samo su dva regijska indeksa tjedan započela u zelenom beogradski BELEX 15 rastao je 0,13 posto, na 640,67 bodova, a makedonski MBI 10 bio je u plusu 0,54 posto. Najtrgovanija u Beogradu bila je dionica Alfa plama sa 48,8 milijuna dinara prometa, a slijedile su dionice Energoprojekt holdinga i AIK banke Niš s pro-
arhiva business.hr
PROTIV NOVIH DUGOVA Do 2013. godine najveće svjetske ekonomije smjeraju prepoloviti svoje proračunske deficite, a do 2016. stabilizirati omjer duga prema BDP-u i natjerati banke da se značajno dokapitaliziraju Čelnici skupine G 20 pristali su u nedjelju odrediti ciljeve za smanjenje proračunskih deficita i povećati razine obveznog kapitala banaka nakon što se njihov gospodarski oporavak učvrsti, kaže se u nacrtu završne izjave s njihova summita u Torontu. Najsnažnijim svjetskim gospodarstvima cilj je prepoloviti proračunske deficite do 2013. godine i stabilizirati omjer javnog duga prema bruto nacionalnom proizvodu (BDP) do 2016. godine. U nacrtu završne izjave G 20 navodi da se banke moraju znatno dokapitalizirati, a zemljama će biti dopušteno da se usklade s novim pravilima s ciljem ispunjenja novih standarda do kraja 2012. "Iskreno, ovo je više nego što sam očekivala, jer to je
dosta konkretno", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel govoreći o fiskalnim ciljevima. "Uspjeh je da su industrijalizirane zemlje kao skupina to prihvatile", dodala je. "Napuštamo konjunkturne programe kod kojih stvaramo nove dugove. Kao industrijske zemlje prepolovit ćemo naš državni deficit do 2013., što je vrlo zahtjevno i za mnoge je to velika zadaća." Njemačka kancelarka dodala je kako bi od 2016. godine državni proračuni trebali biti u plusu kako bi se počeli otplaćivati nagomilani dugovi.
Zadržavaju poticaje
G 20 je također obećao zadržati postojeće planove za poticanje gospodarstva te poduzeti akcije za održavanje tempa ekonomskog oporav-
ka. Nedavni događaji ističu potrebu da se utvrde prikladno usklađeni planovi za obuzdavanje deficita, navodi se u nacrtu. Nova gospodarstva obećala su poduzeti mjere za jačanje socijalne sigurnosne mreže, podizanje infrastrukture potrošnje i poboljšanje fleksibilnosti tečaja, dodaje se. Nacrt izjave uključuje ciljeve koje je zagovarao domaćin summita, kanadski premijer Stephen Harper, nastojeći premostiti razlike između SAD-a i Europe, tako da je predložio minimalne ciljeva za smanjenje deficita i duga. Čelnici 20 vodećih svjetskih gospodarstava u svojoj su završnoj izjavi u Torontu pozvali i na "postupno, sred-
metom 5,9 milijuna i 975.661 dinar. U Skoplju je većina dionica zabilježila rast vrijednosti, a četirima se trgovalo u iznosu većem od milijun denara, i to dionicom skopske Komercijalne banke, farmaceutske kompanije Alkaloid, Toplifikacije i Garanta. Sarajevski SASX-10 nastavio je negativan trend od petka i na početku tjedna pao 0,48 posto, na 939,13 bodova. Prva na popisu najtrgovanijih bila je dionica BH Telecoma sa 36.788 maraka prometa. B. S.
brojka
0,45 0,95 posto pao je slovenski SBITOP
posto pao je banjalučki BIRS
G 20 reže deficite članica njoročno ukidanje subvencija za neučinkovita fosilna goriva, kojima se ohrabruje njihova rasipna potrošnja, uzimajući u obzir ranjive skupine i potrebe razvoja". Taj dio priopćenja unesen je na inzistiranje SAD-a, umjesto ranije, razvodnjene formulacije koja je predviđala "dobrovoljni pristup, prema posebnostima država članica", naveli su izvori. O drugom, ne manje važnom pitanju nadzora svjet-
skog tržišta kapitala i novčarskih tokova čelnici nisu uspjeli postići nikakav dogovor. Prije svega su Kanada, Brazil i Australija bile protiv europske ideje o većim nametima za banke i novčarske institucije, čemu je donekle bio sklon i američki predsjednik Obama. O tome bi se trebalo dalje pregovarati na sljedećem skupu zemalja G 20 koji će se u studenome održati u Južnoj Koreji.
Nikola Sučec
PROTESTI postali FOLKLOR
Uhićeno više od 500 prosvjednika
Okupljanje svjetskih državnika u Torontu pratili su masovni prosvjedi antiglobalista i sindikata protiv siromaštva, nezaposlenosti i drugih socijalnih teškoća. Policija je uhitila ukupno 562 osobe, od čega 224 do nedjelje poslijepodne, izjavio je glasnogovornik policije pokrajine Ontario Rodney Petroski. Uglavnom mirne prosvjede poremetila je mala skupina anarhista koja je koristila taktiku pod nazivom “Crni blok” - krećući se u manjim skupinama, njihovi su pripadnici obučeni u crno, s kapuljačama na glavi, razbijali izloge i palili policijska vozila, nakon čega bi skinuli crnu odjeću i umiješali se među ostale demonstrante. Policija je uzvratila gumenim mecima, ćorcima i suzavcem te brojnim uhićenjima, poglavito anarhista.
investor
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja
28-29
+
Izvor: ZSE Oznaka
Titulu dobitnika dana u ponedjeljak ponijela je dionica solinskog AD Platika, koja je porasla solidnih 2,22 posto uz promet nešto veći od uobičajenog. Tom je dionicom ostvaren promet od gotovo 150.000 kuna, pri čemu je zadnja transakcija zaključena uz cijenu od 92 kune po dionici.
oglas
Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700
+
U fokusu ulagača bile su dionice Adris grupe jer se približava dan kada istječe pravo dioničara na dividendu od sedam kuna po dionici. Uz promet oko 2,5 milijuna kuna, cijena redovne dionice Adrisa porasla je 0,6 posto, na 317 kuna, dok je povlaštena dionica te grupe, uz promet oko 620.000 kuna, pojeftinila 3,05 posto pa joj je cijena pala na 274 kune.
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla Ina-industrija nafte d.d. Liburnia riviera hoteli Atlantic grupa Ingra Dom holding Končar Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Institut IGH AD plastik Podravka prehrambena industrija, d.d. Plava laguna Dalekovod Tankerska plovidba Uljanik plovidba Agromeđimurje Jadranska banka Kraš, prehrambena industrija Jadroplov d.d. Končar - elektroindustrija DIOKI d.d Fima validus Transadria Vupik Luka ploče Zagrebačka banka IPK Kandit Petrokemija Jamnica Tehnika Veterina d.d. Badel 1862 HUP - Zagreb Končar SN holding Jadranski naftovod HG Spot Auto Hrvatska Viadukt Tvornica duhana Zagreb Viro tvornica šećera d.d. Čakovečki mlinovi Belje HTP Korčula Hidroelektra niskogradnja Turisthotel Luka Rijeka Koestlin Tisak Jadroagent Slavonski zatvoreni investicijski fond Magma d.d. Slatinska banka OT-optima telekom d.d. Konzum Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Ledo Karlovačka banka Exportdrvo Zvečevo, prehrambena industrija Đuro Đaković holding Saponia Pounje trikotaža Riviera poreč Istraturist Umag d. d. Zvijezda Hoteli Makarska Arenaturis Lošinjska plovidba Mlinar mlinsko-pekarska industrija Atlas nekretnine Vjesnik Fima proprius d.d. Erste&Steiermärkische banka Vaba d.d. banka Varaždin
Najniža
Najviša
Zadnja
263.70 317.00 274.21 892.12 1,360.00 1,690.10 1,999.00 685.00 28.70 30.03 2,096.80 40.00 2,040.06 90.00 263.00 1,500.00 311.15 1,330.00 580.00 1,000.00 2,835.00 375.02 141.10 462.00 76.51 14.50 2,970.00 90.01 1,672.01 216.00 245.00 118.15 35,001.00 1,080.01 68.50 69.00 1,243.21 2,272.00 142.21 2,550.00 21.06 391.03 273.00 2,300.00 311.01 3,100.00 67.55 82.01 183.00 580.00 185.00 247.89 191.10 549.90 26.00 53.20 107.50 30.00 154.39 20.00 6,080.00 60.00 500.00 116.00 28.02 160.01 0.65 160.00 352.00 3,300.00 90.05 60.06 136.00 637.00 28.00 24.00 21.98 436.10 55.01
264.97 317.00 280.00 905.04 1,380.00 1,700.00 2,030.00 690.00 29.20 32.00 2,100.00 40.00 2,143.00 92.92 272.00 1,502.21 315.00 1,357.01 583.50 1,000.00 2,851.00 383.00 145.12 463.00 85.00 15.00 2,997.00 95.00 1,709.00 218.20 246.00 119.90 35,001.00 1,114.99 70.01 69.00 1,345.00 2,272.01 145.00 2,557.00 22.00 409.99 273.00 2,300.00 312.00 3,100.00 70.00 83.71 186.85 580.00 196.00 247.89 193.00 549.90 26.00 56.00 107.60 30.00 156.01 20.00 6,080.00 64.98 500.00 116.00 28.49 160.01 0.70 160.00 352.00 3,300.00 90.05 60.06 137.00 637.00 28.00 24.00 21.98 436.10 55.01
263.73 317.00 274.21 896.11 1,380.00 1,690.10 1,999.00 685.00 28.99 30.03 2,100.00 40.00 2,105.00 92.00 264.04 1,500.00 312.35 1,357.01 580.01 1,000.00 2,835.00 383.00 143.00 463.00 80.00 14.51 2,997.00 95.00 1,709.00 216.24 246.00 118.15 35,001.00 1,114.99 69.00 69.00 1,342.99 2,272.00 142.21 2,550.00 21.06 392.02 273.00 2,300.00 311.01 3,100.00 70.00 82.29 183.00 580.00 185.00 247.89 191.10 549.90 26.00 55.97 107.50 30.00 156.00 20.00 6,080.00 64.98 500.00 116.00 28.02 160.01 0.70 160.00 352.00 3,300.00 90.05 60.06 137.00 637.00 28.00 24.00 21.98 436.10 55.01
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
Redovan promet: 12.995.802,28 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.11% 0.63% -3.05% -1.53% -1.36% -1.16% -2.73% -0.72% 0.00% -4.67% 0.00% 0.00% 1.64% 2.22% -2.22% -0.15% -0.84% -2.37% -0.34% 0.00% 0.00% 2.13% -1.52% -0.65% -5.88% -3.27% 4.79% 14.76% 1.73% -0.81% 2.50% 0.11% 0.00% -0.45% -0.73% -11.28% -1.62% 0.00% -11.09% -1.92% -8.32% 0.51% 0.37% 0.00% -2.20% -4.59% 1.45% -3.30% 3.07% -13.43% -5.61% 0.18% -3.25% 0.00% 3.59% 0.04% 0.00% 0.00% -0.01% -12.66% 2.81% 4.84% 61.29% 0.85% -1.65% -4.76% 0.00% 0.00% 0.57% -3.31% 0.00% -7.57% 0.74% 0.00% -0.04% 0.00% 3.68% 0.00% -7.36%
11,227 8,000 8,873 664 348 237 158 326 7,092 6,337 90 4,092 73 1,635 539 91 404 80 178 100 31 231 520 148 772 3,394 16 504 28 192 150 307 1 29 389 385 20 11 170 8 951 47 67 7 50 5 221 180 75 23 69 53 62 21 360 158 80 231 43 315 1 97 10 42 160 28 6,318 23 10 1 32 47 19 4 80 93 100 1 5
2,965,001.11 2,536,000.00 2,482,474.35 597,405.21 477,550.67 401,345.88 316,315.19 223,582.00 204,373.29 192,928.08 188,989.30 163,680.00 153,287.12 148,927.52 144,426.81 136,519.86 126,106.35 106,888.04 103,494.40 100,000.00 88,201.00 87,966.46 74,011.98 68,499.00 62,545.51 49,773.28 47,738.76 47,620.52 47,353.10 41,593.84 36,857.44 36,640.75 35,001.00 31,810.02 26,953.40 26,565.00 25,854.98 24,992.02 24,206.39 20,438.40 20,256.67 18,476.58 18,291.00 16,100.00 15,575.80 15,500.00 15,187.12 14,901.18 13,775.05 13,340.00 13,303.67 13,138.17 11,928.00 11,547.90 9,360.00 8,727.15 8,602.68 6,930.00 6,692.15 6,300.00 6,080.00 5,887.88 5,000.00 4,872.00 4,485.55 4,480.28 4,410.85 3,680.00 3,520.00 3,300.00 2,881.60 2,822.82 2,601.00 2,548.00 2,240.00 2,232.00 2,198.00 436.10 275.05
Trž. kap. (mil kn) 21,596.46 3,048.24 1,860.27 1,250.54 1,837.68 16,901.00 604.98 1,691.95 217.43 224.24 64.50 13.39 333.81 386.36 1,431.01 819.48 716.47 850.01 336.41 41.39 339.13 526.01 234.04 1,190.89 323.36 39.20 86.18 143.02 380.45 13,849.82 175.91 394.75 774.43 211.25 127.30 51.90 633.05 220.60 386.81 1,894.26 6.95 259.42 124.71 747.06 431.27 325.50 575.08 35.09 114.17 228.96 1,106.39 32.29 456.08 60.95 87.01 272.81 98.79 84.60 3,541.65 10.12 1,338.63 87.02 72.00 35.71 90.70 105.38 1.87 584.56 1,645.60 330.85 100.81 131.08 90.75 124.48 93.40 25.48 44.03 7,406.80 97.11
CROBEX: -0,95 365 dana Najniža Najviša 214.65 228.50 192.00 892.12 1,112.01 1,249.99 1,413.01 489.00 27.30 30.03 1,266.00 15.17 2,040.00 38.00 220.00 1,125.00 311.15 1,330.00 507.60 999.00 2,006.00 250.05 141.10 312.00 76.51 12.77 2,101.03 54.00 1,017.07 170.00 190.00 100.00 31,500.00 1,051.00 52.05 60.00 1,220.00 1,330.02 55.95 1,700.00 20.08 350.00 255.68 2,300.00 248.00 2,107.10 65.10 72.61 165.00 520.01 159.00 160.00 190.00 425.50 15.15 48.11 93.60 21.28 101.00 20.00 3,500.00 58.00 310.00 87.56 27.80 100.00 0.60 100.00 270.00 3,300.00 90.00 40.00 125.01 400.05 18.50 22.07 19.19 300.00 51.00
332.84 373.00 318.99 1,196.99 1,777.00 1,940.00 2,890.00 760.00 61.49 54.00 2,198.00 87.99 4,375.00 109.30 400.00 1,800.00 443.00 2,028.89 743.00 1,000.00 3,100.00 390.00 209.00 517.00 172.01 29.01 3,559.00 230.00 2,093.00 310.00 345.00 192.99 44,494.00 2,769.99 88.99 144.00 1,860.00 2,450.00 212.70 3,750.00 109.19 578.99 498.99 2,300.00 505.00 3,799.21 108.00 185.00 370.00 701.00 246.00 398.95 369.00 620.00 40.00 78.00 135.00 56.00 185.00 34.00 7,679.00 106.80 550.00 139.00 58.00 186.00 1.30 197.50 410.00 5,898.00 119.98 70.00 179.00 640.00 34.99 40.00 48.75 447.00 99.00
RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG INDGL KBMR PETG PILR MELR TLSG GRVG POSR PBGS NF2R NF1N SA02 ZM2R
KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL PIVOVARNA LASKO MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA 2. IZDAJA ZLATA MONETA II
BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C CMEG-R-A NOVB-R-A JHKP-R-A LTRS-R-A VBIP-R-A HETR-R-A VSLA-R-A BRSP-R-A
REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne CAJAVEC-MEGA AD NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE LUTRIJA RS AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE VETERINARSKA STANICA AD LAKTASI ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA
SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKB BHTSR BSNLR BIGFRK3 TCMKR JPESR DCTKR SPKMR
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO DC TESANJ KRASEVO DD SIPAD KOMERC DD SARAJEVO
BEOGRADSKA BURZA ALFA ENHL AIKB MTLC A2014 AGBN A2013 A2015 A2016 A2012 A2011 TLFN KMBN SJPT MLVA
Alfa plam a.d. Vranje Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2014K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Telefonija a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Mlava a.d. Žagubica
MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TPLF GRNT MPT STIL RMDEN09 TNB UNI STB RZLE
KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TUTUNSKA BANKA SKOPJE UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE
www.hrportfolio.com Nanjiža
Najviša
Zadnja Prosječna Promjena Količina
65,05 19,70 9,44 11,50 269,00 18,74 157,00 100,00 12,61 8,98 0,69 2,88 0,87 102,00 2,90
66,00 19,95 9,52 11,70 270,00 19,00 157,00 102,90 12,89 9,00 0,69 3,00 0,87 102,00 2,90
65,77 19,71 9,45 11,50 270,00 19,00 157,00 100,00 12,86 9,00 0,69 2,91 0,87 102,00 2,90
Promet
valuta: EUR - euro 65,71 19,73 9,51 11,63 269,47 19,00 157,00 102,48 12,84 8,99 0,69 2,99 0,87 1.020,00 2,90
-2,04 % 3388 -1,20 % 2784 -0,94 % 3427 -3,28 % 2492 1,39 % 86 -1,04 % 1206 0,00 % 122 -0,03 % 183 0,16 % 1420 0,00 % 1912 -1,00 % 24318 -3,00 % 5600 -0,80 % 12309 0,99 % 10 -1,36 % 3508
222.632,20 54.933,30 32.577,18 28.980,11 23.174,00 22.912,44 19.154,00 18.753,00 18.235,00 17.198,85 16.868,87 16.750,50 10.729,23 10.200,00 10.173,20
valuta: BAM - konvertabilna marka 26,21 1,25 30,00 0,58 980,00 3,00 1,20 3,00 0,31 0,56 2,51
28,00 1,27 30,02 0,58 980,00 3,00 1,20 3,00 0,31 0,56 2,51
27,47 1,25 30,00 0,58 980,00 3,00 1,20 3,00 0,31 0,56 2,51
0,27 1,25 0,30 0,58 980,00 3,00 1,20 3,00 0,31 0,56 2,50
0,00 % -2,34 % -0,07 % 0,00 % -2,00 % 0,00 % -7,69 % 0,00 % -1,89 % 0,00 % 0,00 %
188954 21045 48318 17569 4 112 265 92 710 277 44
51.711,37 26.380,62 14.504,80 10.190,02 3.920,00 336,00 318,00 276,00 220,81 155,12 110,44
valuta: BAM - konvertabilna marka 87,00 93,00 98,02 21,20 15,70 3,99 25,00 25,02 2,50 3,00
87,15 93,00 98,32 21,50 16,30 4,00 25,00 28,50 2,50 3,00
9.000,00 870,00 2.780,00 2.000,00 86,70 7.810,00 89,70 83,55 80,52 93,20 96,56 1.400,00 26.000,00 897,00 450,00
9.001,00 912,00 2.850,00 2.050,00 86,75 7.830,00 89,79 83,61 80,57 93,22 96,70 1.400,00 26.000,00 897,00 450,00
3.050,00 3.950,00 3.700,00 670,00 27.700,00 200,00 77,50 3.850,00 550,00 205,00 151,00
3.070,00 3.999,00 3.750,00 680,00 28.000,00 205,00 77,50 3.851,00 550,00 205,00 161,00
87,00 93,00 98,32 21,50 16,02 4,00 25,00 25,02 2,50 3,00
87,14 -2,25 % 14096 1.228.305,15 93,00 0,00 % 12565 1.168.545,00 98,22 0,22 % 10935 1.073.999,25 21,49 -2,23 % 1712 36.788,00 15,99 3,35 % 1037 16.582,60 4,00 0,00 % 3500 13.996,18 25,00 -3,85 % 238 5.950,00 27,70 -7,33 % 181 5.014,14 1,21 150,00 % 3964 4.815,00 3,00 0,00 % 964 2.892,00
valuta: RSD - srpski dinar 9.000,00 894,00 2.836,00 2.037,00 86,71 7.824,00 89,74 83,60 80,54 93,20 96,59 1.400,00 26.000,00 897,00 450,00
9.000,13 893,37 2.836,22 2.036,98 86,71 7.823,94 89,74 83,59 80,54 93,20 96,59 1.400,00 26.000,00 897,00 450,00
0,00 % 5424 48.816.720,00 2,52 % 6659 5.948.927,00 -0,28 % 344 975.661,00 1,85 % 466 949.231,00 -0,03 % 10635 922.214,85 0,29 % 104 813.690,00 -0,06 % 8659 777.080,43 0,06 % 7956 665.067,16 0,02 % 7732 622.742,34 -0,02 % 5653 526.874,16 -0,11 % 3433 331.603,18 -3,45 % 200 280.000,00 0,00 % 10 260.000,00 -8,00 % 277 248.469,00 0,00 % 371 166.950,00
valuta: MKD - makedonski denar 3.056,78 3.958,72 3.708,80 672,55 27.750,28 202,50 77,50 3.850,69 550,00 205,00 157,92
3.056,78 3.958,72 3.708,80 672,55 27.750,28 202,50 47,71 3.850,69 550,00 205,00 157,92
0,55 % 0,23 % 0,24 % 0,38 % 1,20 % 1,25 % 0,00 % -0,76 % 11,11 % -1,91 % 7,43 %
487 367 368 1860 18 2200 7920 52 281 515 650
1.488.650,00 1.452.850,00 1.364.840,00 1.250.950,00 499.505,00 445.500,00 377.858,35 200.236,00 154.550,00 105.575,00 102.650,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
+
Oznaka
Utorak 29/6/2010
Elektroprivreda Mostar +12,34% Standard Sarajevo +3,88% Bosnalijek +3,35% Petrol +1,39% Stil Kraljevo +1,25%
Energoprojekt holding Beograd
+
Powered by
business.hr
Nova kreditna banka Maribor -3,28% Telekom Srpske -2,34% Krka -2,04% Stopanska banka -1,91% Pivovarna Laško -1,04%
Elektroprivreda Sarajevo
+2,52 -7,33 S prometom od gotovo šest milijuna dinara dionica Energoprojekt holdinga u ponedjeljak se na Beogradskoj burzi pozicionirala na drugo mjesto na popisu najlikvidnijih, iza Alfa plama kojim se trgovalo u iznosu većem od 48 milijuna dinara. Vrijednost dionice rasla je 2,52 posto, a cijena se tijekom dana kretala od 870 do 912 dinara, da bi zadnja zabilježena iznosila 894 dinara. To su ujedno bile i jedine dvije dionice s prometom većim od milijun dinara.
Osim pada cijene 7,33 posto, dionicom sarajevske kompanije u ponedjeljak je na burzi ostvareno samo nešto više od pet tisuća konvertibilnih maraka prometa. Vlasnika je promijenilo 118 dionica, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 25 KM, što je ujedno bila najniža zabilježena cijena u ponedjeljak. Negativan trend s kraja prošlog tjedna nastavio je sarajevski indeks SASX-10 koji je pao 0,48 posto, dok je SASX-30 bio u minusu 0,10 posto.
REGIONALNI indeksi -0,45% BIRS -0,95% 887,51 821,66 LJSEX -0,42% FIRS -0,43% 3.590,44 1.419,86 Belex15 MBI10 +0,54% 640,67 +0,13% 2.417,45 Belexline +0,12% MOSTE -0,81% 1.250,65 470,47 SASX10 NEX20 -0,48% 12.736,54 -1,32% 939,13 SBITOP
Europski indeksi -0,23% WIG20 -0,16% 2.326,17 5.034,90 DAX BUX +0,42% 21.329,96 +0,05% 6.096,30 CAC40 +0,52% ATX + 0,69% 2.368,37 3.537,95 MICEX indeksa na zatvaranju u -1,05% Stanje 1,363.54 ponedjeljak 28. lipnja 2010. FTSE100
američki indeksi DJIA -0,09% S&P500 +0,29% 10.143,81 1.076,76 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,27% petak 25. lipnja 2010. 2.223,48
investor 30 DIONIČKI
Powered by
+
Ime fonda Dionički
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
HPB WAV DJE
88,5236
27,36
PBZ I-Stock
60,7700
26,05
MP-Bric HR
336,1653
25,60
Platinum Blue Chip
87,6101
23,67
NFD BRIC
28,6128
23,47
FIMA Equity
80,8496
-21,07
ST Global Equity
49,4011
-17,90
Erste Total East
31,2300
-15,98
KD Victoria
15,1578
-7,67
C-Zenit
52,3229
-6,92
+ MJEŠOVITI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
ZB global
142,5000
16,50
Raiffeisen Balanced
150,0400
13,31
9,8081
8,79
AC G Balanced EM
11,0285
8,55
OTP uravnoteženi
108,8244
7,84
ICF Balanced
117,4522
-24,95
HPB Dynamic
49,9406
-14,19
ST Balanced
181,2181
-13,99
ST Aggressive
66,3268
-12,50
Aureus Balanced
78,3475
-4,27
HI-balanced
+ OBVEZNIČKI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
OTP euro obveznički
125,1431
13,66
Raiffeisen Bonds
169,2700
13,05
ZB bond
159,9600
12,44
Capital One
154,3600
8,48
HPB Obveznički
121,6947
6,81
11,2025
2,91
Erste Bond
125,8900
3,38
ICF Fixed Income
137,2311
6,18
PBZ Bond fond
126,1700
6,74
HPB Obveznički
121,6947
6,81
+
HI-conservative
otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova
MP-Mena HR KD Victoria Capital Two VB CROBEX10 PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar OTP indeksni Erste Total East MP-Bric HR ZB aktiv Erste Adriatic Equity Prospectus JIE NFD BRIC AC G Dynamic EM HPB Dionički Raiffeisen HR dionice ST Global Equity Poba Ico Equity Platinum Blue Chip A1 Ilirika BRIC Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe HI-growth Raiffeisen Emerging M. VB High Equity HPB Titan ZB BRIC+ ZB trend Platinum JIE
Valuta
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
kn kn kn kn kn € kn € kn kn € kn € € kn kn kn kn € kn € € € € € kn € € € kn
442,4673 15,1578 70,3100 93,9602 79,7600 60,2164 38,6716 31,2300 336,1653 97,0200 87,7300 58,2686 28,6128 10,9989 87,8874 69,5600 49,4011 5479,7900 87,6101 80,6600 111,0711 160,8528 61,5200 8,2402 56,7000 47,2147 69,8525 98,7900 127,2300 70,2210
0,63 0,30 0,29 0,22 0,08 0,07 0,07 0,06 0,05 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,11 -0,21 -0,23 -0,32 -0,32 -0,41 -0,42 -0,44 -0,44 -0,50 -0,52 -0,52 -0,56 -0,56
6,05 -4,12 -4,21 -7,34 -7,14 7,37 -7,36 -5,02 -3,80 -0,08 -6,60 -9,85 2,38 1,32 -3,57 -6,24 -4,04 -6,84 2,66 -5,86 8,35 -5,12 -8,53 -3,18 -3,49 -4,93 2,44 N/A -1,66 -0,07
6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)
13,04 -0,52 0,47 N/A -1,57 12,43 -0,54 -5,62 0,39 1,80 -2,20 -7,12 6,15 7,17 -2,33 0,67 -9,81 -4,49 9,60 -3,39 N/A -1,32 -3,72 -1,01 1,30 -4,33 0,42 N/A 3,80 0,01
22,24 -7,67 8,72 N/A 4,80 18,40 5,19 -15,98 25,60 11,02 -4,27 2,35 23,47 8,76 7,59 9,61 -17,90 1,94 23,67 3,90 N/A 1,60 5,80 9,09 22,07 3,27 15,30 N/A 21,65 12,04
4,49 3,81 -10,45 N/A -4,60 -15,14 -31,64 -34,69 -7,33 -0,75 -2,74 -14,70 -15,87 7,56 -2,70 -18,39 -7,03 -18,66 -5,21 -9,73 N/A 8,76 -8,95 -2,30 -20,24 -24,03 -11,55 N/A 3,19 -12,02
13,40 -0,49 -0,37 -6,04 -3,47 12,02 -1,34 -8,23 -1,10 -0,20 -3,40 -7,95 5,67 6,82 -2,93 0,33 -8,02 -5,14 10,53 -3,91 11,07 -2,02 -5,32 -1,32 0,18 -5,65 0,74 -1,21 4,57 -0,93
Imovina
Starost
Datum
7,451 63,602 7,186 8,329 434,326 5,408 136,343 49,506 12,526 527,530 218,968 24,750 11,770 12,395 41,433 15,144 4,551 5,956 5,597 24,069 15,008 104,368 239,136 70,613 24,884 13,276 11,141 56,188 170,686 5,134
2,30 11,13 3,18 0,43 4,80 3,09 2,49 2,73 2,29 4,00 4,70 3,40 3,23 1,31 4,72 1,79 9,67 2,91 2,47 2,10 0,47 5,66 5,18 8,33 2,51 2,73 2,92 0,19 7,66 2,76
24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010
www.investor.business.hr Mješoviti fondovi ZB global Agram Trust HPB Global OTP uravnoteženi AC G Balanced EM Erste Balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced HI-balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond Raiffeisen Balanced HPB Dynamic Ilirika JIE Balanced KD Balanced Aureus Balanced ST Aggressive C-Premium
€ kn kn kn € € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn kn
142,5000 68,3573 104,3427 108,8244 11,0285 116,1200 117,4522 104,6900 181,2181 9,8081 107,0447 99,4300 150,0400 49,9406 142,6181 8,2672 78,3475 66,3268 5,6496
0,11 0,06 -0,03 -0,03 -0,05 -0,09 -0,10 -0,12 -0,18 -0,22 -0,23 -0,24 -0,29 -0,37 -0,45 -0,48 -0,62 -0,81 -0,96
1,11 -3,54 -1,65 -3,25 1,44 -3,62 -9,81 3,39 -3,36 -1,44 -1,23 -3,93 -3,12 -1,85 -2,94 -0,77 -3,17 -4,85 -5,67
4,37 -2,52 1,32 -3,47 7,30 0,39 -12,11 N/A -7,66 0,39 2,27 0,94 2,60 -5,84 1,32 1,45 -2,96 -7,54 -4,36
16,50 -0,50 7,63 7,84 8,55 -1,97 -24,95 N/A -13,99 8,79 6,59 7,26 13,31 -14,19 6,45 5,43 -4,27 -12,50 -3,13
4,02 -2,91 0,90 1,89 7,77 -0,65 2,33 N/A 8,30 -0,23 6,27 4,88 5,32 -16,60 8,37 -4,20 -6,01 -8,27 -15,49
3,93 -1,80 -2,04 -4,66 7,00 0,55 -8,48 4,69 -5,83 0,20 2,02 -1,02 2,15 -9,07 -0,28 0,17 -2,60 -6,66 -4,24
745,778 12,644 123,693 43,793 12,848 110,080 13,152 92,845 13,456 66,329 6,938 308,303 337,191 22,683 45.531 12,702 15,655 4,551 13,597
8,98 1,96 4,72 4,53 1,31 9,43 8,15 0,30 7,46 8,33 1,12 8,78 7,82 3,82 4,42 4,44 3,94 4,76 3,39
24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010
€ € € € € € € € kn
125,1431 159,9600 11,2025 137,2311 126,1700 121,6947 169,2700 125,8900 154,3600
0,27 0,20 0,05 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 -0,01
0,59 2,60 1,42 0,85 0,17 -0,21 1,04 0,66 1,02
2,61 5,29 4,16 2,55 5,55 2,52 5,43 5,19 5,19
13,66 12,44 2,91 6,18 6,74 6,81 13,05 3,38 8,48
5,08 5,37 1,37 3,86 4,47 4,24 6,73 4,20 7,97
2,29 5,31 4,28 2,51 4,84 1,91 5,21 5,14 3,96
9,880 175,046 6,076 46,453 81,406 46,906 294,831 98,050 12,576
4,53 8,98 8,33 8,36 7,29 4,72 8,08 7,06 5,66
24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010
€ € kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn $ kn
123,9300 138,5551 139,0614 142,3200 133,1175 130,1694 115,1798 11,1580 10,5090 106,8564 101,0184 103,9200 130,9800 160,8580 136,2300 136,7630 123,7500 120,9732
0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
0,85 0,65 0,77 0,79 0,72 0,80 0,80 0,85 0,79 0,81 0,17 1,17 0,74 0,43 0,93 0,43 0,68 0,68
2,24 1,53 8,14 2,09 1,97 2,37 1,70 2,00 1,90 1,97 0,06 2,49 1,75 1,23 1,89 1,15 1,89 1,58
4,87 3,55 6,35 6,50 5,06 6,33 5,03 4,93 4,67 5,80 N/A N/A 5,66 4,97 5,22 3,76 3,15 4,35
4,46 3,34 4,37 4,93 4,52 5,74 5,51 6,49 4,81 6,10 N/A N/A 6,51 4,91 4,47 4,75 4,18 4,32
2,14 1,48 1,92 2,00 1,87 2,24 1,60 1,91 1,81 1,86 -0,20 2,38 1,65 1,12 1,82 1,10 1,87 1,51
229,002 88,454 103,322 1145,748 37,598 220,574 143,831 70,068 33,142 143,651 5,212 385,768 1163,271 2358,611 620,409 102,626 46,204 74,710
7,92 9,92 7,72 7,33 6,48 4,72 2,64 1,74 1,06 1,12 0,90 0,75 11,24 9,92 7,06 6,75 5,20 4,50
24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010 24.06.2010
Obveznički fondovi OTP euro obveznički ZB bond HI-conservative ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One
Novčani fondovi PBZ Euro Novčani ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond
investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Utorak 29/6/2010
ODLUKA HANFE
Bulatova ponuda za Transadriju nevažeća Riječka Transadrija zasad neće dobiti novog vlasnika. Naime, kako je objavljeno u jučerašnjem priopćenju Zagrebačke burze, Hanfa je još u travnju primila ponudu dioničara Predraga Bulata o preuzimanju riječke špediterske tvrtke. No Bulat, inače osnivač i nekadašnji vlasnik šibenske tvrtke TIP, u kojoj je 50 posto udjela kupila Tran-
sadrija, nije na vrijeme dostavio tražene dokumente pa je Hanfa zaključila da se njegova ponuda smatra nevažećom. Bulat je 30. travnja Agenciji poslao zahtjev za preuzimanje tvrtke, ali od početka lipnja, kada mu je Hanfa poslala zahtjev, nije dopunio dokumentaciju. Predrag Bulat dio je Transadrijine Uprave od koje je Hanfa zatražila da preuzme Transadriju, i to po cijeni 6068,95 kuna po dionici, koliko je od travnja do srpnja 2008. iznosila prosječna cijena dionice. U ljeto 2008. godine vodila se borba za prevlast
nad tom špediterskom tvrtkom, a pobijedili su Marijan i Miran Ključariček kao predsjednik i član Uprave, te Damir Račić, Vedran Petković, Dinko Kelemenić, Ivica Paršić i Predrag Bulat kao čelnik povezanog TIP-a. Hanfa je utvrdila da su članovi Uprave i Nadzornog odbora 15. srpnja 2008. godine zajednički držali 25,112 posto dionica, čime je nastala obaveza preuzimanja. To znači da bivša uprava mora za tvrtku isplatiti 130,7 milijuna kuna, koliko vrijede 21.534 dionice koje još nisu njihove. I. U. G.
brojka
130,7
milijuna kuna trebala bi bivša Uprava platiti preuzimanje Transadrije
Perkoviću odobreno preuzimanje Medike 7309,83 KUNE ZA DIONICU Hanfa je odobrila preuzimanje Mati Perkoviću, koja s Plivom kontrolira 63,4 posto Medike
Zagrebačka burza u ponedjeljak je obustavila trgovanje dionicama Medike zbog odobrenja Mavotine ponude za preuzimanje Medike. Naime
Mavota je Zagrebačku burzu obavijestila da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 24. lipnja odobrila njezinu ponudu za preuzimanje Medike. U Hanfinu odobrenju navodi se kako se Mavota za dionicu Medike obvezuje platiti 7309,83 kune. Za preuzimanje preostalih 11.204 dionica Medika Mavoti će biti potrebno čak 81,89 milijuna kuna. "Kako informacija o cijeni u ponudi za preuzimanje predstavlja informaciju za koju je razumno očekivati da u znatnoj mjeri može utjecati na cijenu dionice društva Medika, nastala je situacija u kojoj je potrebno zaštititi ulagatelje na način da se trgovina pred-
metnim dionicama obustavi za vrijeme koje je potrebno da se cjelokupna javnost potpuno i točno informira o cijeni u ponudi za preuzimanje", stoji u rješenju Zagrebačke burze o obustavi trgovanja Medikom.
Zaustavljena trgovina
U rješenju se navodi i kako će trgovina Medikom biti obustavljena do podneva jer Burza smatra da je to "dovoljno razdoblje da se steknu uvjeti za fer i pravično trgovanje jer se može pretpostaviti da će do navedenog vremena svi ulagatelji raspolagati informacijama potrebnim za donošenje racionalnih investicijskih odluka".
brojka
81,89 milijuna kuna trebat će Mavoti za preuzimanje svih preostalih dionica Medike
Mate Perković, vlasnik Mavote, udružio se s Plivom u preuzimanju Medike arhiva business.hr
Tvrtka Mavota, čiji je vlasnik Mate Perković, u suradnji s Plivom već kontrolira većinski paket Medike od 63,4 posto dionica. Nastanak obveze za objavljivanje ponude za preuzimanje Medike nastao je još u svibnju. Mavota će se u preuzimanju udruži-
ti s Plivom kao najvećim pojedinačnim vlasnikom Medike, Medikom koja drži oko pet posto vlastitih dionica te članom Uprave Medike Jasminkom Hercegom koji također ima vlasnički udjel u tvrtki. Nikola Sučec
PROTUPRIJEDLOG ZA SKUPŠTINU 31. KOLOVOZA
Novi NO Fima Propriusa bez naknade Na glavnoj skupštini Fima Propriusa, koja je pomaknuta sa 29. lipnja na 31. kolovoza, naći će se i dopuna dnevnog reda. Radi se o protuprijedlogu manjinskog dioničara koji drži
više od 20 posto temeljnog kapitala toga zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine kojim upravlja Fima Global Invest. Uz imenovanje drugog revizora, predlaže se da se uki-
ne naknada za rad članovima NO-a te da se opozovu svi članovi Nadzornog odbora, u kojem su Nada Kozulić, Latif Bajrović, Željko Krčmar, Ivan Lepoglavec i Luka Matošić. "Uzimajući u obzir stav da Nadzorni odbor nije učinio
ono što se od njega očekivalo tijekom poslovne 2009. godine, kao i posljedični prijedlog promjena u članstvu Nadzornog odbora te naposljetku početak novog poslovnog razdoblja, predlagatelj smatra primjerenim opoziv svih
članova postojećeg Nadzornog odbora uz imenovanje novog", stoji u obrazloženju protuprijedloga u kojem se za članove novog NO-a predlažu Nada Kozulić, Ivan Lepoglavec, Luka Matošić, Damir Rovis i Vjekoslav Filko. I. K.
PROGNOZA MINUSA
AMBICIOZNI PLANOVI
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, upozorava na to da su glavni rizici za proračun i dalje na rashodovnoj strani zbog potencijalnih obveza po jamstvima 24
Angela Merkel, njemačka kancelarka, nakon susreta G 20 rekla je kako su doneseni zaključci iznad njezinih očekivanja jer do 2013. godine najveće svjetske ekonomije smjeraju prepoloviti svoje proračunske deficite 27
UniCredit: Hrvatska i dalje stagnira, BDP će pasti 1,5%
Dobitnici dana (ZSE) Exportdrvo +61,29% Vupik +14,76% Karlovačka banka +4,84% Transadria +4,79% Fima Proprius +3,68% 22 Raste
G 20 reže proračunske manjkove članica
Gubitnici dana (ZSE) Turisthotel -13,43% ZIF Breza -12,66% Badel 1862 -11,28% SN holding -8,66% Arenaturist -7,57%
17 Nema promjene
40 Pada
indeKSi CROX Mirex
Vrijed. Prom. 1,130.7 0.97% 147,74 0,04%
Sirova nafta 78,86 Prirodni plin 4,84 Zlato 1.255,70 Srebro 19,07 Goveda 90,91
4,48% 0,92% 1,50% 2,86% 0,09%
Rasprodaja brodara na početku tjedna ČEKA SE DIVIDENDA Na meti prodavatelja našli su se brodari poput Tankerske i Atlantske plovidbe, a ulagači vrijedno trguju Adrisom čekajući sedam kuna dividende Prvi trgovinski dan u novom tjednu donio je samo 12 milijuna kuna prometa i novi gubitak Crobexa. Referentni dionički indeks pao je 0,95 posto, na 1922,96 bodova, dok je Crobex 10 pao čak 1,33 posto, na 1033,97 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 12,9 milijuna kuna, a više od pola toga iznosa potroše-
Ive Mustać, direktor Tankerske plovidbe, čija je dionica u ponedjeljak pala više od dva posto snimio saša ćetković
no je na samo tri dionice. "Većina prometa bila je koncentrirana u dionice HT-a te redovnu i povlaštenu dionicu Adris grupe. Pritom je dionicama Adrisa ostvarena otprilike polovina prometa na burzi u ponedjeljak. Ostalim dionicama nije ostvaren veći promet", rekli su za Hinu u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri. Očekivano, u fokusu ulagača bile su dionice Adris grupe jer se približava dan kada istječe pravo dioničara na dividendu od sedam kuna po dionici. Uz promet oko 2,5 milijuna kuna, cije-
na redovne dionice Adrisa porasla je 0,6 posto, na 317 kuna, dok je povlaštena dionica te grupe, uz promet oko 620.000 kuna, pojeftinila 3,05 posto, pa joj je cijena pala na 274 kune. Cijena dionice HT-a kliznula je, uz promet oko 2,9 milijuna kuna, 0,11 posto, na 263,73 kune.
Pad građevine
S druge strane, pod pritiskom je bio brodarski sektor. Cijena dionice Tankerske plovidbe pala je više od dva, a Atlantske plovidbe više od jedan posto. No, uz nevelik promet Tankerska je dan završila na
Hoće li Crobex testirati granicu podrške na 1900 bodova, pratite na...
1357 kuna, dok je Atlantska plovidba stala na razini od 896,11 kuna. Državni zavod za statistiku objavio je da su građevinski radovi u travnju bili manji 17,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prva četiri mjeseca ove godine smanjeni su 18,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što upućuje na nastavak slabljenja građevinske aktivnosti. Dionice građevinara nisu bitnije reagirale: Dalekovod je blago pao, IGH porastao, a cijena Ingre nije se promijenila.
AD plastik na 92 kn
Titulu dobitnika dana u ponedjeljak ponijela je dionica solinskog AD Plastika, koja je porasla solidnih 2,22 posto uz promet nešto veći od uobičajenog. Tom je dionicom ostvaren promet od gotovo 150.000 kuna, pri čemu je zadnja transakcija zaključena uz cijenu od 92 kune po dionici. Više od jedan posto vrijednosti izgubila je i dionica Ericssona Nikole Tesle. Nikola Sučec
www.business.hr
komentar
Minus 1,5 posto
Josip Jagić josip.jagic@business.hr
P
ribližava se kraj polugodišta i još uvijek čekamo na prve znakove optimizma iz usta ekonomista, jer Vladi ionako ne vjerujemo. Umjesto natruha optimizma, novi šamar. Tradicionalno izrazito umjeren i oprezan u javnim istupima, glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja objavio je u novom makroekonomskom pregledu UniCredit grupe kako će hrvatski BDP ove godine pasti jedan i pol posto, dok je ranije očekivao da će taj pad iznositi jedan posto. Kad u računicu ubacimo i diplomatičnost i poziciju najveće banke u zemlji, izgledno je da nas čeka minus i nešto veći od objavljenog. Šaravanja, uostalom, i nije najveći pesimist među bankarskim ekonomistima. Ekonomska kriza je uništila jedina dva motora hrvatskog rasta, državnu i potrošnju kućanstava. Uza sve već poznato, Šaravanja je ponovno neizravno upozorio na činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo nedovoljno produktivno i da nema što izvoziti, čak i da hoće.
nikola.sucec@business.hr
www.business.hr