Business.hr broj 667

CRNA PROGNOZA

MMF: Hrvati, čeka vas još pet teških godina!

Hrvatski BDP od 2013. do 2015. godine rast će godišnjom stopom oko tri posto, a postotak BDP-a potreban za vraćanje samih kamata bez glavnice iznosit će oko 2,8 posto. Smatra to MMF i predviđa da bi potrebe za inozemnim zaduživanjem mogle porasti i na 40 posto BDP-a 6

srijeda 30/6/2010

broj 667 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

oprez na dalmatini

Za 17 milijardi kn dobili smo lošu cestu Analiza radova na A1 4-5 Na autocesti Zagreb-Split izvedeni su nekvalitetni radovi, pa je održavanje skuplje, na što je dosad izvanredno potrošeno 114 milijuna kuna

Nadzornici Zagrebačke burze žele zaobići Antu Samodola pri izlistavanju dionica Iako je većinom glasova dioničara Zagrebačke burze odlučeno da dionice Burze treba uvrstiti u Službeno tržište, neki članovi Nadzornog odbora, među njima i Ratko Bajakić, smatraju da je dionice zasad bolje uvrstiti u nižu, netransparentniju kotaciju za koju ne treba dozvola Hanfe 26

info&stav

indikator

2-3 Oporavak turizma Broj međunarodnih turističkih posjeta porastao je u prva četiri ovogodišnja mjeseca 7% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavila je u utorak agencija Ujedinjenih naroda za turizam. Tempo oporavka znatno se razlikovao od regije do regije, pa je tako Bliski istok zabilježio rast međunarodnih posjeta 33 posto, dok je u Europi broj posjeta porastao samo 0,3 posto

business.hr

Kolaps u Španjolskoj Zaposlenici madridske podzemne željeznice stupili su u utorak u potpuni štrajk: nijedan vlak nije prometovao, pa je dva milijuna putnika ostalo bez prijevoza.

Djelomične obustave prijevoza odvijale su se i u ponedjeljak, kada se poštovala odredba o osiguranju 50-postotne usluge… Oko 7500 zaposlenika pozvano je u štrajk zbog odluke o smanjenju plaća

Srijeda 30/6/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PREMIJERKA smiruje, SINDIKALISTI SE OŠTRE

Kosor: Zaboravimo sve i dogovorimo se POSLODAVCI UPOZORAVAJU

Za nastavak dijaloga treba stvoriti preduvjete

ZADOVOLJNA REFORMAMA Premijerka Jadranka Kosor zadovoljna je provedbom mjera za koje je zadužen ministar gospodarstva Đuro Popijač foto pongračić / CROPIX

Vlada i sindikati već do kraja ovog tjedna mogli bi se dogovoriti o nastavku rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, iz kojega su sindikati istupili prije nekoliko mjeseci. Izjavila je to u utorak nakon posjeta Ministarstvu gospodarstva premijerka Jadranka Kosor, gdje je došla provjeriti kako se provode Vladine mjere gospodarskog oporavka.

Moramo za stol

"Vjerujem da bi se do kraja tjedna mogli postići neki dogovori (po pitanju GSV-a) i ovom prilikom još jednom pozivam sindikalne središnjice da se vrate pregovorima, bez obzira na to što je puno toga izrečeno. To treba zaboraviti", rekla je Kosor.

Na upit Business.hr-a o tome je li posljednjih dana bila u kontaktu sa sindikatima, koji u četvrtak trebaju

objaviti konačan broj prikupljenih potpisa za referendum protiv izmjena ZOR-a, Kosor je rekla kako nije dodajući kako će na koncu ipak morati sjesti za stol i dogovoriti se.

"Treba se okrenuti onome što nam je zajednički posao, provesti program i revitalizirati Hrvatsku u gospodarskom smislu kako bismo u Europsku uniju ušli gospodarski jaki", rekla je.

Premijerka je ponovila kako se Vlada priprema za rebalans proračuna dodajući kako je dala nalog svim ministarstvima da pripreme plan ušteda. No ni jučer nije bilo konkretnih brojki o tome koliko će se i gdje rezati. Kosor je kazala i da je zadovoljna provedbom mjera za koje je zadužen ministar gospodarstva Đuro Popijač, s kojim je dogovorila i da neke mjere

Nakon jučer održanog Izvršnog odbora HUP-a oglasili su se i poslodavci, među ostalim, o nastavku socijalnog dijaloga za koji, smatraju, treba stvoriti preduvjete.

"Za socijalni dijalog vrlo je važna sektorska organizacija i poslodavaca i sindikata.

Nažalost, trenutačno je samo jedna sindikalna središnjica (SSSH) organizirana na taj način. Druga važna pretpostavka jest utvrđivanje uloge sindikata u javnom, odnosno privatnom sektoru. Naime, u javnom sektoru poslodavac je Vlada pa bi se pregovori sin-

dođu na dnevni red prije nego što je planirano. Među tim mjerama je i ona koja se odnosi na prodaju udjela u tvrtkama gdje država ima manje od 25 posto vlasništva. Prioritet je i što brži dovršetak privatizacije brodogradilišta kako bi se ispod toga "podvukla crta", rekla je.

Ovog tjedna ništa

Međutim, čini se da sindikati neće tako lako natrag u GSV. "Do kraja ovog tjedna to se sigurno neće dogoditi. Prije toga treba redefini-

dikata javnog sektora morali odvijati s njihovim poslodavcem, odnosno državom", stoji u priopćenju HUP-a.

Poslodavci su se osvrnuli i na Zakon o radu i smatraju da je tu ključan konsenzus. Odnosno, ako ga nema, "onda treba jasno i argumentirano javnost izvjestiti tko nije spreman za dogovor", smatraju u HUP-u te napominju da bi "sadašnji taktični probitak u konačnici mogao imati vrlo negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Tako bi nastala dugotrajna šteta čije bismo posljedice svi osjećali".

rati ulogu samog GSV-a, kao i Vladinog ureda za socijalno partnerstvo. Vlada mora mijenjati naviku da od jednog kratkog razgovora sa sindikatima dobije što želi", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sindikati, prema njegovim riječima, dovršavaju prebrojavanje potpisa, a nakon toga će odlučiti kako se postaviti prema Vladi.

"Do četvrtka ne želimo otkrivati svoje poteze", istaknuo je Sever.

Igor Medić

››

biser dana

brojka

Nijemci se zaista jako brinu zbog inflacije, a to je zbog toga što su ludi

PAUL KRUGMAN, ekonomist nobelovac, na konferenciji u Tel Avivu komentirajući njemačku opreznost u poticanju ekonomije povećanom državnom potrošnjom

INICIJATIVA HNS-a

Referendum kontra Bandića Dragan Kovačević, predsjednik zagrebačkog HNS-a, najavio je jučer da će narodnjaci pokrenuti prikupljanje potpisa za održavanje referenduma na kojem bi građani odlučili žele li da Milan Bandić i dalje bude gradonačelnik Zagreba. Naime, s obzirom na izmjene Ustava, za raspisivanje referenduma o povjerenju gradonačelniku Zagreba bilo bi potrebno prikupiti 70.000 glasova, a za opoziv Bandića bila bi dovoljna većina izašlih. Kako je samo peticiju za očuvanje Varšavske potpisalo 50.000 Zagrepčana, u HNS-u ne sumnjaju u uspješno prikupljanje potpisa, a počelo bi odmah nakon donošenja Zakona o refrendumu, po svemu sudeći na jesen. "Ako bi se građani na referendumu izjasnili za Bandićev ostanak, bila bi to njihova želja i naše su ruke čiste. Sigurno je da ovako dalje ne može jer gradonačelnik i Gradska skupština ne mogu naći zajednički jezik, a trpe Grad i građani", izjavio je Kovačević jučer u Gradskoj skupštini. N. C.

26

posto carine na određene kategorije čeličnih i željeznih vijaka proizvedenih u EU uvodi Kina. Dosad je carina bila 6,1%, a kao razlog uvođenja antidampinških carina u Pekingu navode štetu koju domaća industrija trpi zbog dampinških cijena europskih proizvoda

uvodnik

Dalmatina - autocesta sfušanih snova NAKON ISTJECANJA GARANCIJE, krajem 2008. godine, utvrđeno je da su na Dalmatini, koju je Ivo Sanader otvorio prije pet godina, na nekim mjestima radovi toliko loše izvedeni da izlijeću šahtovi pod pritiskom oborinske vode

Josip Bohutinski josip.bohutinski@business.hr

J

učer smo obilježili Dan državnosti, a postoji li veći i ljepši dar domovini od ove autoceste koja je svjedok ljudske ustrajnosti i snage, kazao je 26. lipnja 2005. godine Ivo Sanader, tadašnji hrvatski premijer, kada je otvarao autocestu Zagreb-Split.

Taj dan Hrvatska je bila u transu. Kako i neće, jer ne ostvaruju se svaki dan snovi.

A autocesta između dvaju najvećih gradova bila je hrvatski san.

Cijeli taj dan bila je nacionalna fešta, kolone autobusa su još ujutro krenule iz Zagreba prema Splitu, bila je tu cijela vlada, i tadašnja i bivša.

Gotovo svi koji išta znače u ovom društvu krenuli su taj dan putem ostvarenja sna.

Sve je taj dan bilo blistavo. I bučno od slavlja. Tako se vjerojatno nije ni moglo čuti kako ispod pozornice uz autocestu na kojoj Sanader upravo ostvaruje hrvatske snove pucaju cjevi za odvodnju vode jer su loše napravljene. Dalmatina

››

foto CERI∆/FaH

Dok je bivši premijer Ivo Sanader otvarao autocestu do Splita, ispod blistave površine ostali su skriveni loše izvedeni radovi. Prema zakonu, garancija izvođača za autoceste - a Dalmatina je stajala 17 milijardi kuna - vrijedi samo dvije godine! je otvorena u ljeto i nije bilo kiše pa zbog loše odvodnje šahtovi nisu počeli letjeti u zrak. A baš bi bilo zgodno da je barem jedan poklopac šahta poletio u trenutku kada je Sanader govorio: "Kao zagrebački Splićanin i splitski Zagrepčanin sudbina me podarila velikom čašću da mogu reći da je ova autocesta otvorena." I umjesto čepa od šapanjca tada poleti poklopac šahta.

Autocesta je zapravo ostala zatvorena. Barem onaj dio

ispod površine, jer su cijevi za odvodnju oborinskih voda bile ili popucane, ili zatrpane, ili krivo spojene. Ali to tad i nije bilo tako bitno, gurnuto je kao i svi problemi ispod tepiha, u ovom slučaju ispod asfalta i šljunka. Ispod blistave površine događalo se nešto strašno.

Strašno je i to što

prema zakonu garancija izvođača za autoceste vrijedi dvije godine! Za autocestu od 17 milijardi kuna!

Kao za televizor od nekoliko

tisuća kuna!

I dok su se u HAC-u snašli, ustanovili probleme, napravili elaborate o pogreškama, garancija je istekla. Ni izvođači radova nisu tu glavni krivci. Jesu oni, naravno, štedjeli na materijalu, ali glavni krivci su političati koji su ih tjerali da što prije završe radove kako bi se mogli slikati i pozirati pred kamerama. Zato nije nimalo čudno što na kraju domovina dan poslije Dana državnosti na dar dobije sfušane snove.

tema 4-5

OPREZ NA A1 Na autocesti Zagreb-Split izvedeni održavanje te prometnice na čije je izvanredno održ

Analiza rado Za 17 mlrd. kn

Elaborat o stanju kolničke odvodnje, koji posjeduje Business.hr, navodi brojne primjere loše izvedenih radova, zbog čega je ugrožena sigurnost prometa na A1. Iako je većina HAC-ovih autocesta sagrađena prije pet godina, na njihovo izvanredno održavanje dosad su potrošene čak 1,3 milijarde kuna Autocesta Zagreb-Split, ostvarenje hrvatskog sna, je - sfušana. Dokazuje to Elaborat funkcionalnosti kolničke odvodnje autoceste A1, koji je izradila tvrtka Anafora krajem 2008. godine, a posjeduje ga Busine-

ss.hr. U elaboratu su detaljno opisani brojni nedostatci na Dalmatini koje su za sobom ostavili izvođači radova, u prvom redu američki Bechtel.

Zabetonirane, razbijene i urušene odvodne cijevi, oštećenje cjevovoda zbog Stjepko Boban na čelo HAC-a došao je prošle godine nakon smjene Jurice Prskala snimio hrvoje knez

zabijanja stupova zaštitne ograde, cjevovod krivog nagiba, zbog čega se u njemu nakuplja talog, puknuti odvodi... Sve to samo je dio golemog elaborata u kojem se, primjerice, navodi da je "oborinska odvodnja sagrađena od betonskih cijevi koje su u izuzetno lošem stanju". Te su cijevi, dakle, u lošem stanju bile već tri godine nakon dovršetka Dalmatine i njezina puštanja u promet.

Okna iskaču

Koliko je nekvalitetno rađeno na A1, pokazuje i primjer loše spojenih cjevovoda kod odmorišta Mrduša zbog čega u vrijeme kiša voda izbacuje poklopac okna.

Sve to, naravno, ugrožava sigurnost prometa na autocesti jer se voda zbog začepljenih, puknutih i krivo spojenih cijevi zadržava na autocesti. Tako se u elaboratu navodi da, primjerice, kod Ogulina na jednom mjestu oštećenje dna cjevovoda uzrokuje izlijevanje vode na cestu.

Vozačima zbog loše odvodnje ne prijeti samo da im okno vodovoda iskoči ispred automobila na autocesti, nego i još gore stvari.

Tako se u elaboratu navodi da kod Perušića zbog primitivno saniranog puknuća cijevi prijeti odron.

Osim odvodnje, od dobro upućenih stručnjaka doznajemo da su na A1 nekvalitetno napravljeni i usjeci, beton na objektima je nekvalitetan pa nije otporan na hladnoću, asfaltna podloga na brojnim mjestima ima ulegnuća pa se skuplja voda nakon kiše...

TRI GODINE KASNIJE Zabetonirane, razbijene i urušene odvodne cijevi, oštećenje cjevovoda zbog zabijanja stupova zaštitne ograde, cjevovod krivog nagiba, zbog čega se u njemu nakuplja talog, puknuti odvodi, samo su neki od oštećenja koje je otkrio elaborat izrađen tri godine nakon otvaranja autoceste od Bosiljeva do Splita

brojka

217

milijuna kuna ove godine HAC planira izdvojiti za izvanredno održavanje cesta

Zbog svih tih nedostataka Hrvatske autoceste su od 2005., kada je otvorena Dalmatina od Bosiljeva do Splita, do danas na njezino izvanredno održavanje potrošile 114 milijuna kuna, a na izvanredno održavanje

i su nekvalitetni radovi, što poskupljuje žavanje dosad potrošeno 114 milijuna kuna

business.hr Srijeda 30/6/2010

ova na Dalmatini: n dobili lošu cestu SVETI ROK Revizijom je uočeno deset različitih puknuća i nagnječenja cijevi

svih 868 kilometara autoceste pod upravljanjem te državne tvrtke gotovo 1,3 milijarde kuna!

Budući troškovi

Izvanredno održavanje odnosi se na hitne popravke

nedostataka na autocestama i odvojeno je od redovnog održavanja, koje ima posebnu stavku u proračunu HAC-a.

Gradnja Dalmatine od Bosiljeva do Splita stajala je oko 17 milijardi kuna, no na

izvanredno održavanje te autoceste HAC će zbog nekvalitetno obavljenih radova ubuduće morati izdvajati pozamašne svote. Tako ove godine HAC na izvanredno održavanje svih autocesta namjerava potrošiti 217

milijuna kuna, od toga 80,4 milijuna kuna na A1. Usporedbe radi, na izvanredno održavanje puno starije autoceste Zagreb-Lipovac HAC ove godine namjerava potrošiti 67,9 milijuna kuna.

Svemu tome treba dodati troškove za redovno održavanje autoceste, za koje je HAC ove godine predvidio 137,2 milijuna kuna.

Kako su nam objasnili dobro upućeni izvori, potrebe HAC-a za održavanje autocesta su puno veće od izloženih. No, zbog ograničenog budžeta iznosi za održavanje svake su godine najmanje dvostruko niži od stvarnih potreba.

Iz HAC-a su nam poslali podatke od iznosima za održavanje autoceste, ali nisu željeli ništa komentirati pa smo ostali bez njihova službenog objašnjenja tako velikih iznosa za izvanredno održavanje novih autocesta.

Naši sugovornici smatraju da je krivac za loše izvedene radova na autocestama politika jer se izvođače forsiralo da završe što prije kako bi političari skupljali bodove na otvorenjima dionica.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

tema 6-7

CRNA PROGNOZA Stanje je alarmantno, kažu analitičari: stopom oko tri posto, a postotak BDP-a potreban za vraćanj

MMF: Hrvati, bolj očekujte još pet g Najveći problem je katastrofalna konkurentnost.

Prema kriteriju širenja na svjetska izvozna tržišta Hrvatska je daleko ispod zemalja istočne i srednje Europe. Rast u sektoru turizma također je bio daleko manji nego u konkurentnim zemljama, a i tečaj kune je precijenjen Mala je vjerojatnost da će hrvatski gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju dosegnuti trend iz godina prije krize, a domaće ranjivosti ostat će visoke, poručio nam je Međunarodni monetarni fond u svojem posljednjem izvještaju. S tom opasnom tvrdnjom slažu se i domaći makroekonomisti koji kažu da nas tek od 2011. čeka gospodarski rast, a on u sljedećih pet godina zasigurno neće premašiti stopu od 2,5 posto godišnje. Nažalost, dvopostotni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u nadolazećim godina neće pokriti ni troškove kamata koje plaćamo na inozemni dug.

Prema MMF-ovim projekcijama, već sljedeće godine za vraćanje kamata mo-

rat ćemo izdvojiti 2,2 posto BDP-a, što će poništiti svaki rast.

U nadolazećim godinama trošak kamata porast će i do 2,8 posto BDP-a zbog visokih potreba stranog zaduživanja nastalog zbog znatnog manjka na računu platne bilance i postojećeg duga. U MMF-u predviđaju da će hrvatski BDP od 2013. do 2015. godine rasti godišnjom stopom oko tri posto, a postotak BDP-a potreban za vraćanje samih kamata bez glavnice iznosit će oko 2,8 posto. MMF predviđa da bi potrebe za inozemnim zaduživanjem mogle porasti i na 40 posto BDP-a.

Gore nego u susjedstvu Kao glavnu ranjivost hrvatskoga gospodarstva MMF

navodi katastrofalnu konkurentnost, koja je prema svih šest kriterija ispod konkurentnosti zemalja regije. Naime, prema kriteriju širenja na svjetska izvozna tržišta Hrvatska je daleko ispod zemalja istočne i srednje Europe. Rast u sektoru turizma također je bio mnogo manji nego u konkurentnim zemljama, a treba istaknuti da je i tečaj kune blago precijenjen. Jedinične cijene rada rasle su puno brže nego u zemljama trgovinskim parterima, a nominalne su plaće znatno više, čak kada se u obzir uzme i visoka produktivnost i usporedi s razinom dohotka.

Sa MMF-ovim navodima slaže se i Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, koji kaže: "Ako nastavimo

provoditi samo kozmetičke reforme, u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati rast od 1,5 do maksimalnih dva posto". Za trenutačno stanje u gospodarstvu Sto-

jić ne krivi samo Vladu, već i poduzetnike koji su se prijašnjih godina oslanjali na državnu potrošnju, a istodobno nisu ni pokušali krenuti u osvajanje novih trži-

: hrvatski BDP od 2013. do 2015. rast će godišnjom je samo kamata bez glavnice iznosit će oko 2,8 posto

business.hr Srijeda 30/6/2010

ji život ne godina!

NIJE JOJ LAKO Zabrinuta premijerka Jadranka Kosor

Snimio darko marić

AKTIVIRANJE JAMSTAVA

Za škverove ove godine pripremite 915 mil. eura Lani su, otkriva MMF-ovo izvješće, aktivirana jamstva brodogradilištima iznosila 0,6 posto BDP-a odnosno 274,7 milijuna eura, a ove će se godine vjerojatno aktivirati jamstva u iznosu 2 posto BDP-a. Računamo li s MMFovom prognozom da će ove godine BDP stagnirati, to znači da bi iz ovog proračuna na jamstva moglo otići više od 915 milijuna eura.

Aktivacija jamstava, ali i mogući podbačaj prihoda ako

šta. Inozemni dug i deficit platne bilance Stojića ne brinu previše, jer je inozemni dug i viši u susjednim zemljama.

"Ove će godine deficit

platne bilance pasti ispod četiri posto, što nam govori da prilagodljivost domaće potražnje može smanjiti domaću ranjivost. Što se, pak, tiče loše konkurentno-

sti, tu Vlada mora odigrati najvažniju ulogu i napraviti reformu poreznog sustava kako bi se konačno smanjilo porezno opterećenje", zaključio je Stojić.

Zbog svega navedenog Hrvatska će morati pronaći novi model rasta kojem će u fokusu biti prodor na strana tržišta, a ne domaća potrošnja.

recesija potraje dulje od očekivanja, dodatni su fiskalni rizici koji Vladi vise nad glavom. No, i bez toga, proračunski manjak ove će godine dosegnuti 3,6 posto BDPa — znatno više od 2,7 posto koliko planira Vlada — predviđa MMF na temelju "pogoršanih izgleda za rast i plan hrvatskih vlasti da ranije ukinu 'porez solidarnosti' i smanje stope poreza na dohodak od sredine 2010. godine".

Zdeslav Šantić, prvi ekonomist Splitske banke, kazao je kako u srednjoročnom razdoblju, počevši od 2011. godine, možemo očekivati gospodarski rast od

tema 8 dva do 2,5 posto godišnje ne provedu li se strukturne reforme.

"U sljedećih pet godina neće se ništa promijeniti ako se ne provedu reforme.

Ulazak u Europsku uniju možda će donijeti malo jači rast, ali to nam neće biti dovoljno. Potreban nam je novi model - pogledajte samo strukturni deficit računa platne bilance. Naravno da nas zbog toga izbjegavaju ulagači i da se smanjuju izravne strane investicije. Ako se nastavi sadašnja politika, rast BDP-a uskoro neće biti dovoljan za vraćanje kamata", jasan je bio Šantić.

Manjak u razmjeni

A domaći manjak u robnoj razmjeni ostao je visok čak i po regionalnim standardima - prodiranje na strana tržišta bilo je slabašno i domaće je tržište ostalo relativno zatvoreno. Prihodi od turizma, koji čine polovinu izvoza, propustili su ostvariti korist od obilnih priljeva izravnih inozemnih ulaganja tijekom godina brzog rasta. Tu nije kraj lošim vijestima, jer dok manjak raste, domaća konkurentnost pada. MMF-ova misija tvrdi da je kuna precijenjena te da jedinični troškovi rada rastu brže nego u zemljama partnerima: rast plaća u privatnom sektoru bio je potaknut brzim rastom plaća u javnom sektoru u godinama prije krize zbog čega se ukupna razina čini visokom u odnosu na razinu produktivnosti i dohotka u zemlji.

Alen Kovač, makroeko-

››

Povratak prosječnim stopama rasta koje su zabilježene prije izbijanja krize nije izgledan, a održiv rast sugerira da je nužna snažna orijentiranost na izvoz ALEN KOVAČ, makroekonomist Erste banke Snimio saša Ćetković

nomist Erste banke, kaže da se model rasta prije krize zasnivao na snažnoj ekspanziji domaće potražnje, a posljedica toga su generiranje neravnoteža, visok deficit platne bilance i rast inozemnog duga.

"U izmijenjenom globalnom okruženju, a karakterizira ga teži i skuplji pristup kapitalu, nije izgledan povratak tom modelu rasta, posebno u kontekstu razine zaduženosti i ograničenja koja iz toga proizlaze.

Stoga povratak prosječnim stopama rasta koje su zabilježene prije izbijanja krize nije izgledan, a održiv rast sugerira snažniju orijentiranost na inozemnu potražnju, odnosno izvoz te investiranje u izvozne kapacitete, što povlači i proaktivniji pristup u privlačenju izravnih stranih investicija. Takav pristup zahtijeva i snažnu orijentiranost na razinu konkurentnosti, što implicira dodatne napore u

provođenju strukturnih reformi te adekvatne dohodovne politike".

Krhak oporavak

Oporavak možemo očekivati tek u drugom dijelu godine i tada će - vođen neto izvozom i obnavljanjem zaliha - biti krhak. Ukupno gledajući, članovi misije MMF-a očekuju da će rast gospodarstva u 2010. godini biti nula posto, a prosječna inflacija iznosit će dva posto. Što se pak tečaja kune tiče, MMF smatra da je tečaj osigurao sidro za inflacijska očekivanja i financijsku stabilnost, ali je istodobno pridonio gomilanju ranjivosti. Monetarna politika bila je usmjerena na održavanje tečaja, no taj je de facto fiksni tečaj umanjio percepciju tečajnog rizika i pridonio prezaduženosti u stranoj valuti. Dominacija eura porasla je tijekom krize - krajem

››

››

Ulazak u EU možda donese malo jači rast, ali to nam neće biti dovoljno.

Potreban nam je novi model - pogledajte samo strukturni deficit računa platne bilance

Za stanje nije kriva samo Vlada, već i poduzetnici koji su se prijašnjih godina oslanjali na državnu potrošnju, a nisu ni pokušali krenuti u osvajanje novih tržišta

ZDESLAV ŠANTIĆ, prvi ekonomist Splitske banke

HRVOJE STOJIĆ, makroekonomist Hypo banke

foto mehkek/cropix

Snimio hrvoje knez

prošle godine oko 70 posto ukupnih kredita i 65 posto bankovnih depozita bilo je nominirano u stranim valutama.

No, Vlada je sada suočena s teškim izborom tečajnog režima jer snažna sklonost politici stabilnog tečaja upućuje na potrebu donošenja drugih mjera kako bi se ojačala konkurentnost.

Hrvatska bi među ostalim trebala dulji period držati inflaciju na nižim razinama od inflacije u zemljama partnerima. MMF poziva Vladu da provede politike dohotka i plaća koje bi poboljšale konkurentnost, pri čemu bi vodeću ulogu trebao imati javni sektor.

Nikola Sučec

nikola.sucuc@business.hr

OGLAS

dogaaji

NOVA INTERVENCIJA

HNB otkupio 118,7 milijuna €

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Hrvatska narodna banka (HNB) jučer je intervenirala na deviznom tržištu otkupivši 118,7 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,200433 kune za euro.

To je druga intervencija HNBa na deviznom tržištu u ovoj godini. Prva je bila 24. lipnja, kada je HNB otkupio od banaka 125,6 milijuna eura po

business.hr Srijeda 30/6/2010

TRŽIŠNI FAIR PLAY

Spevec: Škver koji ne nađe kupca mora u stečaj!

Naπe tržište postalo je El Dorado za robu sumnjive kvalitete pod krinkom EU deklaracija, čime se krši i tržišna utakmica "Privatizacija brodogradnje počela je 2005., kada je ta grana bila u konjunkturi. Da je provedena prije krize imali bismo uspješne primjere poput Željezare Sisak. Nema smisla govoriti o onome što smo bili jer je to prošlost i tu industriju danas trebamo dignuti iz pepela. Nađu li investitori interes, imat ćemo rješenje za škverove, ali mislim da nećemo moći izbjeći ono što se dogodilo i drugima u Europi.

Privatizacija je svoje dala, danas govorimo o restrukturiranju i oni koji u tome ne uspiju, morat će u stečaj", kazala je Olgica Spevec, ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na okruglom stolu o zaštiti tržišnog natjecanja održanom u utorak u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika i mjesečnika Banka.

©kverovi, Ëelik i RTV

Jedno od triju poglavlja koja u srijedu Hrvatska otvara u Bruxellesu jest i politika tržišnog natjecanja. Spevec kaže da će najvažnija pitanja biti vezana uz brodogradnju, industriju čelika i RTV pristojbu. Govoreći o problemima Željezare Split, kazala je da Hrvatska nije u potpuno-

sti restrukturirala industriju željeza na koju je, kaže ona, EU osjetljivija nego na brodogradnju. Govoreći o tržišnom natjecanju s aspekta poduzetnika, Darko Pappo, član Uprave samoborske tvrtke vijaka DIV, naveo je birokratske barijere koje ih koče. U svom kninskom pogonu već godinama muku muče s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima nad zemljištem, što im onemogućuje ulaganje u povećanje proizvodnje. Zbog toga ne mogu brzo i efikasno reagirati i snažnije se pozicionirati u EU.

©to donosi ulaz u EU?

Većinski vlasnik Munje Ivan Miloloža smatra da gospodarstvenici nisu dovoljno svjesni toga što donosi ulazak u EU, misleći pritom na gubitak državnih poticaja. Kazao je kako je hrvatsko tržište El Dorado za plasman robe sumnjive kvalitete pod krinkom EU deklaracija, apelirajući da se i time krši tržišni 'fair play'.

Spevec je odgovorila da su za ta pitanja nadležne druge institucije i da se to odnosi na slobodu kretanja robe te pitanje normi i kvalitete.

"Kvaliteta se često brka s pitanjem zdravstvene ispravnosti. Na kupcu je da odluči što je za njega kvalitetnije, a proizvod mora ispunjavati norme", rekla je Spevec.

Maja Grbić

maja.grbić@business.hr

prosječnom tečaju 7,201095 kuna za jedan euro.

Kuna je na jučerašnjoj tečajnici HNB-a blago oslabjela prema euru, a više od 1%, u odnosu na američki dolar, britansku funtu i švicarski franak.

Prema euru je oslabjela 0,004 posto, pa je srednji tečaj eura na jučer utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosio 7,193455 kuna.

Istodobno je američki dolar poskupio 1,29%, za isti je postotak porasla i vrijednost britanske funte, dok je švicarski franak ojačao 1,26 posto. H

Prodaja Crob razmišlja o c ISTJEČE ROK Danas istječe rok za predaju ponuda za Inin Crobenz, no ishod je neizvjestan. Petrol odluku o cijeni donosi u zadnji tren, Lukoil vjerojatno neće iznijeti ponudu za cijelu tvrtku, a očekuje se i ponuda prije diskvalificiranog slovačkog Croatian Petrol Stationsa Danas, kako doznajemo, istječe rok za predaju ponuda za kupnju Inine tvrtke kćeri Crobenz, a ključni igrači na domaćem naftnom tržištu nisu oduševljeni stanjem u tvrtki i još važu hoće li do kraja dana predati ponudu i kakva će ona uopće biti. Kako doznajemo od nekih potencijalnih ponuđača, rok za predaju ponuda bio je 28. srpnja, ali produljen je za dva dana. Cijeli proces prodaje tvrtke mora pak biti dovršen do 21. srpnja, kao što nam je potvrđeno iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Podsjetimo, AZTN je početkom svibnja naredio ponavljanje postupka prodaje Crobenza jer nije bio zadovoljan kupcem kojega su odabrali Ina i Mol - slovački Croatian Petrol Stations, i to

zbog netransparentne vlasničke strukture i činjenice da nisu imali ni jednog zaposlenog. AZTN je također zamjerio što u paket koji je na prodaju nisu uvrstili i veleprodaju, što podrazumijeva unosne ugovore s Inom.

Prodaju Crobenza AZTN je pak naredio u sklopu postupka ocjene koncentracije nakon što je Mol (koji je vlasnik i Tifona) povećao udjel u Ini.

Loše lokacije

Slovenski Petrol, koji je jedini javno objavio da će ovaj put dati ponudu za Crobenz, to još nije učinio jer još procjenjuje vrijednost tvrtke. Službenu izjavu iz te slovenske tvrtke, koja je nedavno najavila veliki investicijski ciklus u Hrvatskoj, nismo uspjeli dobiti.

Hrvatski ogranak ruskog Lukoila u prvom procesu prodaje Crobenza, kada se prodavao samo lanac od 14 benzinskih crpki, dao je ponudu za samo nekoliko crpki jer su procijenili da se ne isplati kupovati crpke na lošijim lokacijama. Nakon poništenja prvog kruga prodaje, direktor Lukoil Hrvatske Nikolai Ivčikov rekao je da će razmotriti davanje ponude ako se bude prodavala cijela tvrtka, što je sada slučaj. Međutim, prema saznanjima Business.hra, pitanje je hoće li Lukoil Hrvatska uopće predati ponudu za cjelovitu tvrtku jer za to treba dobiti odobrenje Uprave u Moskvi, koja zbog štednje još od prošle godine nije sklona znatnijim investicijama izvan Rusije. Zbog toga postoji mogućnost da

OGLAS

benza: Petrol još cijeni, a Lukoil štedi Ina i Mol u prvom pokušaju prodaje kao kupca su odabrali slovačku tvrtku Croatian Petrol Stations, koja nije imala ni jednog zaposlenog, a vlasnik joj je ciparska tvrtka registrirana za financijske usluge i ulaganja - što se nije svidjelo Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja Snimio SAŠA ĆETKOVIĆ

TRANSPARENTNIJE

Veleprodajni ugovori vrijede samo godinu dana Drugi natječaj ocijenjen je transparentnijim, a na prodaju je ovaj put, po izričitoj naredbi AZTN-a, cijela tvrtka, zajedno s veleprodajnim ugovorima koje je Crobenz imao sklopljene s Inom, što je zapravo najvrjednija Crobenzova imovina.

Ipak, ugovori za koje se govorilo da su potpisivani na pet godina vrijede samo godinu dana, pa proizlazi da Crobenz opterećen kreditima i s uglavnom lošim benzinskim crpkama i nije neki "ulov" za koji se isplati ponuditi ozbiljan novac. Predsjednik Uprave Petrola Aleksander Svetelšek je u nedavnom intervjuu Business.hr-u na pitanje kako ocjenjuje stanje u Crobenzu kazao da je Crobenz dosta zadužen i traži ulaganja.

"Veleprodaja nije posao za pet do deset godina. Veleprodajni ugovori Crobenza sklopljeni su na godinu dana i s partnerima će trebati razgovarati o njihovoj obnovi", rekao je Svetelšek. Petrol inače planira u iduće četiri godine u Hrvatsku uložiti 75 milijuna eura, uglavnom u širenje mreže benzinskih crpki kojih trenutačno ima 77, a taj broj do 2014. godine planiraju na stotinu.

Lukoil odustane od natječaja ili opet preda necjelovitu ponudu, čime će se najvjerojatnije diskvalificirati jer je AZTN-u cilj prodati cijelu tvrtku.

Gadže i Energo

Lukoil i Petrol nisu jedini pokazali interes za Crobenzom. Prilikom drugog kruga prodaje, koji za AZTN vodi povjerenica Irena Budek Pavičić, u data room ušao

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Snimio saša Ćetković

je Milodrag Gadže, vlasnik tvrtke Energospektar, koji je prije nekoliko godina svoje crpke pod brendom Europa Mil prodao Lukoilu.

Interes je pokazao i Energo, distributer plina i toplinske energije iz Rijeke, koji nema iskustva u upravljanju benzinskim crpkama.

U naftaškim krugovima očekuje se da će ponudu ponovno dati Slavia capital fond iz Slovačke, koji je sta-

jao iza Croatian Petrol Stationsa, u prethodnom natječaju diskvalificiranog zbog neiskustva. AZTN je u prethodnom natječaju za prodaju Crobenza Slovake odbacio zbog netransparentnog financijskog stanja jer je Slavia capital fond registriran na Cipru i primarno se bavi investicijskim i financijskim poslovanjem.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/6/2010

SKUPŠTINA VJEROVNIKA

AP Varaždin nastavlja poslovanje Varaždin. Kolaps javnog cestovnog prometa, koji je nedavno zamalo izbjegnut u Međimurskoj županiji nakon što je prestalo poslovanje APT-a u stečaju jer je Porezna uprava odbila stečajni plan, neće se zasad dogoditi ni u Varaždinskoj. Skupština vjerovnika Autobusnog prometa u steča-

ju odlučila je u utorak da se nastavi s poslovanjem.

"Imamo sklopljene ugovore za prijevoz svih srednjoškolaca Varaždinske županije i određeni broj srednjoškolaca Međimurske županije, nešto Krapinske i Koprivničko-križevačke, pa i Zagrebačke. Na rok od četiri godine ugovoren je i prijevoz studenata u Varaždinskoj županiji, kao i na linijama za Zagreb, Pulu, Rijeku. Zadar, Split i Dubrovnik", istaknuo je Velimir Slamar, stečajni upravitelj. Poslovanje AP-a u stečaju nastavit će se dok se ne

prodaju nekretnine i pokretnine na kojima se obavlja djelatnost. No, ako bi za prijevoz bilo nužno nabaviti nove autobuse, takav prijedlog morat će na pred vjerovnike. Uz Ministarstvo financija, Croatia osiguranje, Zovko Zagreb, Larus, Volvo i Hypo SK, među vjerovnicima je i Zaba, koja se najviše protivi nabavi opreme ili njezinu najmu jer se time troši stečajna masa. Namirenje vjerovnika AP-a moglo bi početi već tijekom ljeta jer je prihvaćen prijedlog o prodaji kolodvora u Čakovcu, Ludbregu i

Murskom Središću putem javne dražbe. No, ostale nekretnine AP-a, ponajprije kolodvor i poslovni objekt u Varaždinu, koji čine gospodarsku cjelinu, ne mogu se tako prodavati jer je nad njima Zovko Zagreb već pokrenuo ovršni postupak koji je privremeno odgođen na prijedlog stečajnog upravitelja koji je ukazao da je bez njih nemoguće poslovati. Skupština vjerovnika pozvala je Zovko Zagreb da se u roku od 30 dana izjasni hoće li ustrajati kod zahtjeva za nastavak ovršnog postupka. I. K.

Hotel u Komiži dobiv u Korčuli postupna p GOLEMI DUGOVI Jedini komiški hotelijer Modra špilja ukupno duguje 56 milijuna kuna, a dug HTP-a Korčula, koji zapošljava 180 ljudi, doseže 110 milijuna kuna U nekoliko najatraktivnijih mjesta na hrvatskim otocima, kao što su Korčula i Komiža, država još uvijek drži većinske udjele u hotelijerskim tvrtkama, čiji su hoteli uglavnom kvalitete slabašne tri zvjezdice.

Za tvrtku Modra špilja iz Komiže, čiji je godišnji gubitak veći od sedam milijuna kuna, a ukupni dugovi 56 milijuna kuna, u tijeku je drugi natječaj na kojem se jedini komiški hotelijer nudi po svega 30 posto nominale. Diskontna cijena

pokazala se dobrom taktikom. Naime, kako neslužbeno doznajemo, na natječaj koji traje do početka srpnja u HFP-u su se pojavili neki interesenti i otkupili ponudbenu dokumentaciju. Lani je HFP oglasio prodaju Modre špilje po nominalnoj cijeni, no po tim se uvjetima nitko nije zainteresirao za kupnju.

Atraktivna cijena

"Sadašnja je prodajna cijena od svega 2,4 milijuna kuna za 42,59 posto dionica atraktivna, ali ne treba

zaboraviti velike dugove naše tvrtke", podsjeća nas Edo Bogdanović, direktor Modre špilje. Taj je hotelijer, koji drži jedini komiški hotel Biševo, u kojem je zaposleno 42 ljudi, lani zabilježio gubitak od 7,3 milijuna kuna, od čega se šest milijuna odnosi na zateznu kamatu zbog duga Ministarstvu financija. Želi li podići kvalitetu ocvalog hotela na odličnoj lokaciji sa sadašnje dvije na četiri zvjezdice, što mjesto poput Komiže zaslužuje, novi bi vlasnik morao

OTOCI SVE DALJE

Obitelj za trajekt do Visa mora platiti 1200 kuna foto cropix

Poslovanje na otocima, koje nije baš rentabilno, opterećeno je novim teškoćama. Tako Edo Bogdanović napominje da je poskupljenje trajekta strahovit problem.

"Sada četveročlana obitelj za prijevoz do Visa i natrag plaća 1200 kuna, što će sigurno neke odbiti od dolaska u naše hotele", rekao je direktor Modre špilje.

Hotelsko poduzeće Korčula

arhiva business.hr

uložiti dodatna tri milijuna eura, u što je uključena i gradnja bazena.

"Država nam je puno pomogla svih ovih godina, uvijek su imali razumijevanja, koliko su mogli ulagali su i u obnovu, a mi smo se trudili smanjivati troškove. Međutim sada nam treba privatni vlasnik da napokon napravimo jedan veći iskorak", kaže Bogdanović. Napominje da, zahvaljujući okolnom zemljištu koje je u državnom vlasništvu, posto-

ji i mogućnost širenja hotelske ponude. "Želimo li rentabilno poslovati, moramo produljiti sezonu sa sadašnja dva na šest mjeseci, od svibnja do listopada, i puniti hotel kongresima i seminarima", kaže Bogdanović.

Snižena cijena Korčule

HTP Korčula, koji zapošljava 180 ljudi, iz godine u godinu posluje s gubitkom od po desetak milijuna kuna, a ukupne obveze dostižu 110 milijuna kuna.

BH TELECOM

SINDIKAT ISTRE

ENT-u posao od 60 mil. kn

'Cestarina na ipsilonu previsoka'

Zagreb. Predsjednica Ericssona Nikole Tesle (ENT) Gordana Kovačević i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović jučer su u Sarajevu potpisali ugovor o proširenju u 2G i 3G mobilnoj mreži BH Telecoma. Novi ugovor ENT-a s najvećim telekomunikacijskim operatorom u BiH je tipa "ključ u ruke" i vrijedan 60 je milijuna kuna.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave ENT-a

Snimio saša Ćetković

Pula. Komentirajući naplatu cestarina na istarskom ipsilonu, predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare pozvao istarske političare da zaštite građane Istre od diskriminacije jer plaćaju veću cestarinu od prosjeka u Hrvatskoj.

Po njegovoj ocjeni, napla-

ta tunelarine na Učki (28 kuna) i mostarine na Mirni (14 kuna) pokazuje štetnost ugovora koji je Hrvatska sklopila s francuskim koncesionarom Bouyguesom.

Istrani trenutačno, kad je riječ o smjeru prema Rijeci, plaćaju veću cestarinu od prosjeka u Hrvatskoj, rekao je Bulić navodeći kako se, po njegovu izračunu, u Hrvatskoj u prosjeku plaća 41 lipa po km, a na ipsilonu za 89 kilometara ceste između Pule i Matulja plaća se 40 kuna, to jest 45 lipa po km. H

brojka

2,5

milijuna eura vrijedan je projekt Razvoj investicijskog okruženja, od čega EU financira 75%, o kojem je dvodnevni seminar o imovinskim standardima u njegovu sklopu počeo jučer u Virovitičko-podravskoj županiji

i va vlasnika, Prodavatelji dalje spuštaju privatizacija cijene nekretnina ANALIZA CENTAR NEKRETNINA

prodaja

Živogošće i Podgora HFP oglašava i prodaju tvrtki Hotela Živogošće, čiji se većinski paket prodaje šesti put, i to po svega 20 posto nominale, te Hotela Podgora koji se prodaju po 15 posto nominale.

hotel Biševo na Visu arhiva business.hr

Njegova je prodaja neuspješno oglašavana nekoliko puta. Zadnji put bilo je to prije pet godina, a sada se pokušava provesti model restrukturiranja kroz prodaju dijela imovine odnosno turističkog naselja Bon repos koji čine četiri hotelska paviljona sa 258 soba i 516 kreveta, tri restorana, bazen i teniska igrališta, dok će preostalih pet hotela HTP-a Korčula (Marko Polo, Park, Bon repos, Korčula, Liburna) i kamp Kalac biti prodani

nekom drugom prilikom.

U prvoj fazi uprava tvrtke ponudila je na prodaju turističko naselje Bon repos za 124 milijuna kuna.

Iako je ponudbenu dokumentaciju otkupio Epic (vlasnik Valamara), nije stigla ni jedna ponuda, pa je sada cijena snižena na 110 milijuna kuna. Čeka se još suglasnost HFP-a, što bi, po mišljenju Jure Vlašića, predsjednika Uprave HTP-a Korčula, trebalo biti riješeno u idućih tjedan dana.

"Ako prodamo naselje, vratit ćemo hipotekarne i još neke nepovoljne kredite, a ostatak novca uložit ćemo u uređenje ostalih hotela", rekao nam je Vlašić.

Po uzoru na Opatiju i Hvar, bilo je pokušaja da Grad Korčula uđe u suvlasništvo u HTP-u Korčula.

"Prošlo je vrijeme kad su se takvi angažmani rješavali političkim dogovorima, sada je jedina moguća kombinacija da Grad uđe u suvlasništvo unoseći novac ili primjerice svoje atraktivno zemljište u uvali Ježevica, što bi dovelo i do premještanja tamošnjeg trajektnog pristaništa", kaže Vlašić.

Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u lipnju je u odnosu na svibanj ove godine niža 0,6 posto. U odnosu na lipanj 2009., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina niže su 4,6 posto, pokazuju novi podaci portala CentarNekretnina.net

od 22.600.

Na Jadranu je situacija različita i postotni pad broja transakcija je znatno manji u odnosu na Zagreb.

Primjerice, Primorsko-goranska županija je u 2009. zabilježila pad 20-ak posto u odnosu na 2007., a Splitsko-dalmatinska županija oko 23 posto.

U lipnju je nastavljena korekcija traženih cijena nekretnina kako u Zagrebu, tako i na Jadranu. Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina su u odnosu na prethodni mjesec niže 0,6 posto, a na godišnjoj su razini u padu 3,6 posto. Cijene nekretnina na Jadranu u lipnju u odnosu na prethodni mjesec niže su 0,6 posto, a na godišnjoj je razini zabilježen pad 6 posto.

Istarska anomalija

Prodaja pala za trećinu

Prema podacima Porezne uprave, u 2009. godini u Zagrebu je realizirano oko 10.000 transakcija vezanih uz stambene nekretnine, što je oko 34 posto manje nego 2008. godine, kada je realizirano oko 15.300 transakcija, odnosno oko 55 posto manje od broja transakcija u 2007., kada ih je bilo više

"Zanimljivo je da je u Istarskoj županiji 2008. godine zabilježen pad 5 posto, a u 2009. zabilježen je rast 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mogući uzrok tome je češće prijavljivanje netransparentnih kupoprodaja inozemnih kupaca iz prethodnih godina, odnosno prebacivanje nekretnina s tvrtki ili fiktivnih vlasnika na stvarne, što se dogodilo nakon liberalizacije tržišta nekretnine", kaže Domenico Devescovi, voditelj CentraNekretnina.

Tržište rezidencijalnih nekretnina na razini cijele Hrvatske palo je 34 posto u posljednje dvije godine.

U 2007. godini zabilježeno je gotovo 65.000 transakcija da bi u 2009. godini broj transakcija iznosio oko 43.000, navode iz CentraNekretnina. R. D.

dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/6/2010

SABOR

ZG ŽUPANIJA

NAJAVILI PROSVJED

Danas o članarinama u turizmu

Za svakog gosta 35 kuna

Vukovarski ribari pred Ministarstvom

Zagreb. Sabor će danas raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Predlaže se, uz ostalo, da se 20% smanje stope po kojima obveznici plaćaju članarinu te drukčija raspodjelu prihoda od članarine, 7,5% izdvajalo bi se na poseban račun HTZ-a. H

Zagreb. Zagrebačka županija raspisala je javni natječaj za subvencioniranje organiziranog dolaska turista na svojem području na koji se mogu javiti turističke i putničke agencije te organizatori grupnog putovanja. Ukupna sredstva natječaja iznose 300 tisuća kuna, a agencije po svakom dovedenom gostu mogu ostvariti 35 kuna. B.hr

GRADSKA TVRTKA PRED STEČAJEM

'Holding ne može podmirivati svoje obveze' Ako Zagrebački holding ne može plaćati svoje obveze na vrijeme, onda je ili pred stečajem ili predsjednik Uprave treba dobiti kaznenu prijavu, zaprijetio je Ivi Čoviću HNS-ovac Dragan Kovačević Zagrebački holding (ZGH) duguje oko 25 milijuna kuna tvrtkama koje su prošle zime čistile snijeg s gradskih ulica. Radi se o 40-ak tvrtki koje su bile kooperanti Zagrebačkih cesta, a u čišćenju snijega bilo je angažirano 170 privatnih kamiona i oko 400 ljudi.

Dug 25 mil. kuna

"Više od tri mjeseca tvrtke čekaju da im Holding plati obavljeni posao. Njihove

plaće su ugrožene, a u ovako teškoj ekonomskoj situaciji 25 milijuna kuna za njih je puno. Zašto oni ne mogu dobiti zarađeni novac?", upitao je na aktualnom satu Gradske skupštine HSS-ovac Stjepan Horvat.

Predsjednik Uprave Ivo Čović priznao je da Holding nije u stanju podmirivati svoje obveze na vrijeme, ali da nije upoznat s konkretnim slučajem.

"Kao i u ostatku države, i u nas postoji problem nelikvidnosti. No o svemu ću reći više na idućoj sjednici kada će na dnevnom redu biti i poslovanje Holdinga za prošlu godinu", poručio je Čović.

Međutim, činjenica je da je gradski div na koljenima,

da jedva pronalazi novac za plaće, a sve se češće spominju riječi bankrot i stečaj.

Kredit od 100 mil. kn

Vukovar. Petnaestak vukovarskih ribara s Dunava danas će pred Ministarstvom poljoprivrede prosvjedovati zbog zabrane ribolova na plavnim područjima koju, kako kaže predsjednik Ceha ribara pri Obrtničkoj komori Vukovar Denis Francuzović, suprotno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu godinama provodi

ribarska inspekcija uz potporu Uprave za ribarstvo. Francuzović napominje kako se u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu navodi da je ribolovno područje područje određenog vodotoka sa svim njegovim pritocima i plavnim područjima. Istaknuo je da u plavnim područjima kao što su rukavci i bare inspekcija uz potporu policije kupi mreže ribarima.

Vukovarski ribari zbog toga trpe goleme gubitke, istaknuo je Francuzović dodajući kako će pred Ministarstvo dovesti i nekoliko čamaca. H

Osječka z parcele p

RIJEČANI PREDNJAČE Proizvođač aluminijske stolarije i plastike Vargon iz Kukuljanova u Gospodarskoj zoni Tenja pokraj Osijeka Nevenka Cuglin gradit će distribucijski centar, KRIŽALJKA NIJE GOTOVA a zatim i proiBernardić u skupštini ZGH, zvodne pogone "Ako tvrtka ne može plaćati obveze u roku, onda imamo Holding pred stečajem ili će predsjednik Uprave dobiti kaznenu prijavu", istaknuo je Dragan Kovačević iz HNS-a i zatražio za iduću sjednicu pregled potraživanja i obveza ZGH do svibnja ove godine.

Gradskoj tvrtki za preživljavanje i planirane investicije očajnički treba kredit od najmanje sto milijuna eura. Međutim, zbog još uvijek nezavršenog postupka registracije nove Uprave i Nadzornog odbora ZGH se nalazi u pat-poziciji.

no tko će biti predsjednik?

IVO ČOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga snimio hrvoje knez

Gradska skupština donijela je novu odluku o imenovanju Skupštine Zagrebačkog holdinga kojom su otklonjene nepravilnosti zbog kojih Trgovački sud još nije proveo registraciju nove Uprave i Nadzornog odbora ZGH. Ujedno je u Skupštinu imenovan Davor Bernardić, odnedavno predsjednik zagrebačkog SDP-a, i to umjesto Ive Jelušića. Jelušić

je dao ostavku na mjesto dogradonačelnika, a samim time i predsjednika Skupštine ZGH. Međutim, prema neslužbenim informacijama iz političkih krugova, predsjednik SDP-a Zoran Milanović traži da predsjednik Skupštine ZGH bude njegova osoba od povjerenja, sadašnji član Boris Šprem, što su ostale stranke voljne prihvatiti.

Vargon d.o.o. iz Kukuljanova pokraj Rijeke, proizvođač aluminijske stolarije i plastike, bit će najveći ulagač u nedavno potpuno infrastrukturno opremljenu i uređenu Gospodarsku zonu Tenja nedaleko od Osijeka.

Prvo će raditi samo kao distribucijski centar, a vrlo brzo otvorit će i proizvodne pogone. U Osijeku trenutačno imaju samo predstav-

ništvo s jednim zaposlenim pa će u budućim pogonima otvoriti više desetaka novih radnih mjesta. U zonu se seli i pet stanara Poduzetničkog inkubatora Bios, čime oslobađaju mjesto za nove poduzetnike početnike koji će koristiti poslovni prostor i druge pogodnosti dok čvršće ne stanu na svoje noge.

Biosove tvrtke D&D i

POLJOPRIVREDA

POLJOPRIVREDA

Pomoć francuske komore

Treći krug natječaja za novac iz IPARD-a

Zagreb. Francuska poljoprivredna komora spremna je svojim iskustvima pomoći u radu i razvoju Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), posebice u pitanjima vezanim uz ulazak Hrvatske u EU, istaknuli su predstavnici dviju komora Darko Grivičić i Gilbert Bros na jučerašnjoj presici. Francuska komora zapošljava 7200 djelatnika te raspolaže s godišnjim proračunom od 650 milijuna eura. H

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Snimio hrvoje dominić

Zagreb. Treći krug natječaja za sredstva iz pretpristupnog programa EU IPARD počinje od 1. srpnja i trajat će do 30. rujna, izvijestili su jučer iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Riječ je o trećem krugu natječaja za Mjeru 101. "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" i za Mjeru 103. "Unaprjeđenje

prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda".

U prvom natječajnom krugu za mjere 101. i 103., koji je trajao od 4. siječnja do 4. ožujka, zaprimljeno je 37 zahtjeva od kojih je za Mjeru 101 bilo 26 prijava, ukupna vrijednost ulaganja iznosi 62,5 milijuna kuna, a visina potpore 35,2 milijuna kuna. Za Mjeru 103 bilo je 11 prijava, ukupna vrijednost ulaganja je 78,6 milijuna kuna, a visina potpora 38,9 milijuna kuna. U prvom natječajnog krugu od ukupno 26 zaprimljenih prijava u Mjeri 101. deset

ih je odbijeno, a 16 je u daljnjoj fazi obrade. U Mjeri 103. od 11 prijava sedam je odbijeno, dva podnositelja su odustala, a dva su u daljnjoj fazi obrade.

U drugom natječajnom krugu, koji je trajao od 17. svibnja do 7. lipnja, zaprimljeno je 13 zahtjeva od kojih je za Mjeru 101 bilo osam prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 24,34 milijuna kuna, a visina potpore 12,6 milijuna kuna. Za Mjeru 103 bilo je pet prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 35,16 milijuna kuna, a visina potpore 17,58 milijuna kuna. H

zona ulagačima nudi po 11 kuna za kvadrat davor ćuška, izvršni direktor riječkog Vargona, najvećeg ulagača u Gospodarskoj zoni Tenja arhiva business.hr

će raditi otprilike 500 ljudi, među kojima stotinjak novozaposlenih. Vrijednost ulaganja procjenjujemo na više od 50 milijuna kuna", ističe Damir Rogulja, pročelnik osječkog Upravnog odjela za gospodarstvo, koji se sada usredotočuje na izgradnju i uređenje Gospodarske zone Jug i Industrijske zone Nemetin u južnom i istočnom predgrađu.

Kako bi privukli nove, posebice inozemne ulagače, gradski čelnici pripremili su brošuru i DVD s dokumentarnim desetominutnim filmom "Kako poslovati u Osijeku" te ih potkraj svibnja u sklopu sajma Expo predstavili izaslanicima 11 veleposlanstava u Hrvatskoj.

Brošura za ulagače Excido u zoni Tenja već grade poslovne objekte.

Prva proizvodi metalne konstrukcije za mala nogometna i dječja igrališta, a druga će zbrinjavati medicinski otpad.

Odlični uvjeti

"Kupci svih 27 parcela u roku dvije godine od dobivanja građevinske dozvole moraju pokrenuti po-

sao. Ulagačima nastojimo dati najveće pogodnosti i većini smo zemljište ustupili besplatno, a samo nekima prodali u pola cijene.

Tako je prosječna povlastica za parcele bila 95 posto, pa su ulagači četvorni metar dobili za prosječno 11 kuna. Na četiri i pol hektara u zoni Tenja gradit će objekte na više od 11.000 četvornih metara. U njima

"Nastojali smo prikazati Osijek kao povoljno mjesto za ulaganje i onima koji ne poznaju grad predstaviti najznačajnije tvrtke, njegovu industrijsku tradiciju, Sveučilište i nove tehnologije koje se razvijaju u Tehnologijsko-razvojnom centru i Poduzetničkom inkubatoru", pojašnjava Rogulja i dodaje kako su od tisuću primjeraka podijelili već gotovo polovicu.

Predstavnici Grada nose ih

na svako putovanje u inozemstvo, posebice u posjet gradovima prijateljima, i daruju uz popis tvrtki koje posluju u gradu i njihovih najznačajnijih proizvoda.

Brošuru i film na hrvatskom i engleskom jeziku nedavno su u sklopu sajma Expo predstavili i izaslanicima 11 veleposlanstava u Hrvatskoj. U njima se ističe kako je Osijek gravitacijsko središte regije s približno milijun stanovnika.

Osim što je smješten na sjecištu prometnih koridora, u krugu do stotinu kilometara živi 780.000 ljudi, do 300 km više je od osam milijuna stanovnika, a do 500 km čak 15 milijuna!

Kako Osječko-baranjska županija ima pozitivnu platnu bilancu s inozemstvom, poticanjem ulaganja u gospodarske zone gradska uprava želi potaknuti daljnji rast izvoza te Benetonu, Saponiji, Osijek-Koteksu i Werkosu pridružiti damir rogulja, pročelnik osječkog Upravnog odjela za gospodarstvo, kaže kako kupci zemljišta u gospodarskoj zoni moraju posao pokrenuti u dvije godine snimio hrvoje knez

nove velike izvoznike.

Brošuru s DVD-om "Kako poslovati u Osijeku" izradila je osječka agencija Ypsilon po promotivnoj cijeni od približno 50.000 kuna s PDV-om.

Goran Flauder

dogaaji 16 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/6/2010

OBNOVLJIVA ENERGIJA

IFC ulaže 25 mil.

E u Fond Green for Growth

Frankfurt/Zagreb. Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica grupe Svjetske banke, najavila je ulaganje do 25 milijuna eura u Fond Green for Growth, Jugoistočna Europa (GGF), radi poticanja energetske učinkovitosti i projekata obnovljive energije u toj regiji, uključujući Hrvatsku.

Svrha je omogućiti financiranje malih i srednjih poduzetnika i privatnih kućanstava putem financijskih institucija, kao i direktno financiranje energetskih tvrtki, tvrtki koje se bave obnovljivom energijom ili projektima obnovljive energije, te malim tvrtkama za pružanje usluga obnovljive energije i opskrbu, priopćili su iz IFC-a.

Predsjednica Uprave Fonda Monika Beck izjavila je kako se nadaju da će prikupiti 400 milijuna eura za financiranje projekata održive energije u Jugoistočnoj Europi te da već imaju

podršku EK, Njemačke razvojne banke KfW, Europske investicijske banke te Europske banke za obnovu i razvoj.

Fond Green for Growth, Jugoistočna Europa (GGF, prijašnji Fond za energetsku učinkovitost Jugoistočne Europe) osnovale su Europska investicijska banka (EIB) i Njemačka razvojna banka KfW s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i poticanja obnovljive energije u Jugoistočnoj Europi, uključujući Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Tursku. H/B.hr

brojka

15

posto godišnje neto dobiti iznosio bi porez na banke koji kani uvesti Njemačka za potrebe osnivanja fonda koji bi ih štitio od eventualnih kriza u budućnosti

'Dajte nam još novca i bit ćemo kao NY Times' VJESNIKOVCI OČAJNI Po uzoru na Hinu i HRT, novinari Vjesnika priželjkuju donošenje Zakona o Vjesniku, potom i eventualni JPP ili privatizaciju, a uz stabiliziranje financija zazivaju i promjenu dosadašnje, prema Vladi ulizivačke uređivačke politike "Sretni smo što Vjesnik nije prestao izlaziti i što nam Vlada daje šansu još šest mjeseci, a pretpostavljamo da će nam izdavač u tom prijelaznom razdoblju i dalje biti biti netko iz grupe Narodnih novina.

Kraj autocenzure

Nadamo se da će u tom razdoblju naš dnevnik postati javna ustanova, po uzoru na HRT ili Hinu, a preduvjet za to je donošenje Zakona o Vjesniku, što bi nam garantiralo stabilno financiranje. Nakon toga moguća je i privatizacija, odnosno program JPP-a", rekla je Marijana Matković, predsjednica Radničkog vijeća Vjesnika, na konferenciji za novinare održanoj u utorak pod parolom "Dajmo Vjesniku da piše".

U izjavi za Business.hr

Matkovićka je procijenila da bi Vjesnik svoje poslovanje, koje je proteklih godina dovelo do golemih gubitaka, u sljedeće dvije godine mogao dovesti na nulu.

Kao važan preduvjet za privlačenje novih čitatelja vjesnikovci se zalažu za što bržu promjenu sadašnje uređivačke politike. "Urednik se treba birati transparentno, na javnom natječaju, a ne telefonski kao dosad, jer takav kadar nema podršku redakcije", rekao je Zlatko Herljević, predsjednik ogranka HND-a.

"Svjesni smo toga da već godinama živimo od novca poreznih obveznika, no cijelo vrijeme nudimo rješenja koja nitko nije htio razmotriti. Mi možemo napraviti vjerodostojne novine bez autocenzure, poput New York Timesa

ZDENKO DUKA, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, podržao je apel vjesnikovaca i glavnom uredniku novine Darku Đuretku predložio da sam podnese ostavku

i Le Mondea", rekao je Herljević.

Kosor kao "Veliki voa"

Izravan je bio Zdenko Duka, predsjednik HND-a, predloživši glavnom uredniku Vjesnika Darku Đuretku da podnese ostavku. "U vrijeme kad ulazimo u EU premijerki Jadranki Kosor neće koristiti to što se na prvih šest stranica Vjesnika objavi i po 15 njezinih fotografija. Takve novine danas izlaze samo u Sjevernoj Koreji", rekao je Duka, te dodao da bi za sljedećih šest mjeseci izlaæenja Vjesnika Vlada trebala izdvojiti nešto manje od 20 milijuna kuna.

Saša Paparella

sasa.paparella.business.hr

foto mehkek/cropix

OPTUŽUJu EPH I TISAK

'Žele ugasiti novine zbog nekretnina' "Neka glasila su jako zainteresirana da se naše novine što prije ugase samo zato što ih zanimaju Vjesnikove nekretnine", prozvao je Zlatko Herljević, spomenuvši pritom kolumne Denisa Kuljiša u EPH- ovu Jutarnjem listu.

U dosadašnjim spajanjima s tiskarom, a potom i s Narodnim novinama, redakcija Vjesnika ostala je bez svojih nekretnina, prvo bez nekoliko katova u Vjesnikovom neboderu, a nedavno i bez zadnjih 1300 kvadrata na koje se upisala tiskara.

Vjesnikovci upozoravaju da se posljednjih nekoliko godina udjel malih dioničara u Vjesniku d.d. (gdje danas spada samo tiskara, ali ne i novina, koju izdaju Narodne novine) povećao s pet na 12 posto, a što povezuju s namjerama nekih suvlasnika nebodera - među kojima su EPH i Todorićev Tisak - da na mjestu nebodera sa 32.000 četvornih metara poslovnog prostora dotrajalog nebodera i njegova aneksa sagrade čak 220.000 novih četvornih metara.

IT i tehnologija

Ana Blažinić preuzela kormilo tvrtke Cisco Systems u Hrvatskoj Kako je Apple dizajnirao četvrtu generaciju iPhonea da bi osvojio korisnike i pokorio konkurenciju

Srijeda 30/6/2010

softver i usluge

Stižu li zemlje u razvoju 'oblacima' Zapad?

USB 3

dostupne tehnologije. Jedan od prvih proizvođača koji koristi ovo sučelje na svojim novim stolnim i prijenosnim tvrdim diskovima je Verbatim, čiji su USB 3.0 Desktop S objavom dobavljivosti vanji Portable Store ‘n’ Go tvrdi skih tvrdih diskova s USB 3.0 sučeljem počinje novo doba diskovi već dostupni u dupohrane podataka. USB 3.0 ćanima po preporučenim nudi brzinu prijenosa podataka cijenama od 1319 kn za stolni do 4,8 Gigabita u sekundi, de- 3,5" disk kapaciteta 2 TB (1509 seterostruko više od postojećeg kn ako je u paketu uključen sučelja USB 2.0, što ga čini PCIe kontrolor) i 679 kn odnoidealnim za kućnu i profesiosno 1319 kn za prijenosni disk nalnu upotrebu kod korisnika kapaciteta 500 GB odnosno 1 koji žele prenositi velike količine TB. Dimenzijama od samo 127 podataka uz korištenje najbrže x 82 x 20 mm i masom od 165

Deset puta brži diskovi > business i it > tehnologije > telekomunikacije

18-19 business.hr Srijeda 30/6/2010

grama (500-gigabajtna verzija), Verbatimov superbrzi USB 3.0 Portable Store ‘n’ Go Hard Disk Drive je vrlo praktičan i lako prenosiv, a rješenje s jednim kabelom nudi kombinirani prijenos podataka i napajanje energijom i tako eliminira po-

trebu za zasebnim adapterom za napajanje. Verbatimov novi USB 3.0 Desktop Hard Drive opcionalno dolazi s PCIe kontrolerom koji omogućuje korisnicima koji nemaju USB 3.0 priključak na svom računalu da ipak iskoriste deseterostruko veću brzinu prijenosa podataka. Disk je kompatibilan s računalima i drugim uređajima koji koriste standard USB 2.0, uz podržavanje njegove maksimalne brzine rada, a radi s operativnim sustavima Windows 2000 / XP / Vista / Windows 7, Mac OS X 10.1 i Linux. Ž. Š.

Novi adut Cisco Systemsa INTERVJU: ana blažinić Nakon šest mjeseci koje je provela kao vršiteljica dužnosti, Ana Blažinić preuzela je kormilo tvrtke Cisco Systems u Hrvatskoj. Razgovarali smo s njom o stanju u domaćoj IT industriji, poslovnim izazovima u kriznim vremenima, očekivanjima korporacije, novim projektima i njezinu viđenju daljnjeg razvoja e-Hrvatske

K

Cisco Expo konferenciju, koja je ove godine zabilježila više od 500 sudionika, čak više nego prijašnjih godina bez obzira na ekonomske prilike.

- Proširili smo portfolio u segmentu poslužitelja i realizirali prve lokane projekte vezane uz virtualizacijske tehnologije (Cisco Data Centar 3.0) koji znatno povećavaju učinkovitost u podatkovnim centrima.

Također, u posljednjih šest mjeseci uspjeli smo prvi put implementirati najnoviju tehnologiju poput DMS-a (Digital Media System) i u suradnji s T-Hrvatskim Telekomom ponuditi je korisnicima kao uslugu. Ponosna sam i na našu devetu

Što su ciljevi lokalnog ureda za sljedeću financijsku godinu? Kakva su očekivanja korporacije i što vi mislite o tome kada te ciljeve promotrite iz Hrvatske?

- Fokus za mene i tim bit će na tri područja: jačanju znanja lokalnih partnera u novim tehnologijama, donošenju tehnologija video kolaboracije i virtualizacije korisnicima te radu s lokalnim pružateljima telekomunikacija na uslugama koje ICT tehnologije čine dostupnijima malim i sred-

ako je prošlo prvih šest mjeseci dok ste bili v.d. direktorica lokalnog ureda jedne od najjačih svjetskih IT korporacija?

njim poduzetnicima, kao i na uslugama s dodanom vrijednošću. Iz perspektive tehnologija naš fokus bit će na područjima kao što je video kolaboracija, osobito na kombiniranoj ponudi Cisco TelePresence tehnologije koja uključuje i Tandberg.

Tehnologije podatkovnog centra, virtualizacije i "računalstva u oblacima" (cloud computing) područja su kojima ćemo se posvetiti u sljedećoj fiskalnoj godini (koja u tvrtki Cisco Systems počinje 1. kolovoza, op. a).

Kompanija od mene i lokalnog tima očekuje da budemo uspješni u navedenim ciljevima. Također, Cisco je na raspolaganju hrvatskoj Vladi u digitalizaciji zemlje i stvaranju njezina plana, što je važan element za pripre-

mu ulaska u EU. Što je kriza promijenila u poslovanju lokalnog ureda tvrtke Cisco Systems? Koje ste vlastite antirecesijske mjere primijenili?

- Uštedjeli smo na putovanjima i umjesto toga počeli smo više koristiti umrežene Web 2.0 tehnologije.

Koristimo vlastita rješenja - WebEx i TelePresence - za interne sastanke, edukaciju, ali i za suradnju s partnerima i korisnicima. Cisco je na globalnoj razini dosad uštedio 500 milijuna dolara samo na putnim troškovima. Iako nema sektora koji nije dotaknula kriza, vidimo da naši korisnici traže rješenja koja će im pomoći da poboljšaju poslovne modele i postave temelje za buduć-

nost. Posljednjih desetljeća IT je bio važan pokretač produktivnosti. Danas, kada je gospodarstvo sve više povezano, računalne mreže koje su srž Cisco poslovanja - središte su komunikacije i kolaboracije među organizacijama.

Kakva je struktura prihoda Cisco Systemsa u Hrvatskoj?

- Naše korisnike dijelimo u četiri glavne skupine: pružatelji telekomunikacijskih usluga, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te javni sektor. Sukladno našim obvezama kao kompanije

ITI 2010.

200 sudionika, 100 predavanja Svečanom dodjelom nagrada za najbolji studentski rad "ITI Young Scholar Best Paper Award” završila je prošli tjedan 32. međunarodna konferencija Information Technology Interfaces ITI 2010.

Nagradu za najbolji studentski rad dobio je Serhiy L. Morozov s odjela elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Kansasu u SAD-u za rad "A New Mo-

del of Selecting Most Relevant Ratings in Recommender Systems".

Dodatno su Katarina Trojancanec s Fakulteta za elektrotehniku i informacijske tehnologije u Skoplju u Makedoniji i Željko Agić sa studija informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobili posebne pohvale.

Petnaesti put na konferenciji je održana Biometrijska škola u suradnji s Hrvatskim biometrijskim društvom. Vodio ju je Daniel Gianola sa Sveučilišta u Wisconsinu, SAD.

Ovogodišnja 32. međunarodna konferencija ITI 2010. okupila je više od dvije stotine sudionika iz cijeloga svijeta.

U četiri radna dana konferencije održano je pet pozvanih predavanja i jedno posebno, okrugli stol i dvije radionice te više od 100 predavanja po sekcijama.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i tehničkim kosponzorstvom IEEE Region 8, IEEE Croatia Section i IEEE Croatia Computer Chapter.

Biografija Ana Blažinić je u tvrtki Cisco Systems od početka 2008. godine, gdje je kao voditeljica ključnih korisnika bila zadužena za segment manjih i srednje velikih tvrtki.

Prije dolaska u Cisco dvadeset je godina radila u tvrtki Diners Club Adriatic. Posljednjih deset godina u Dinersu je bila direktorica podfranšiza zadužena za Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku i Rusiju

koja kotira na burzi, nismo ovlašteni davati podatke o poslovanju na razini pojedine zemlje. Što su vam trenutačno najvažniji projekti?

- Jedan od primjera je razvoj novih usluga baziranih na Cisco tehnologijama, kao što je Digital Media System s T-HT-om. S CARNetom nastavljamo suradnju na projektu povezivanja osnovnih i srednjih škola, što omogućuje nastavnicima da održe virtualnu nastavu učenicima na otocima ili udaljenim područjima uz pomoć video i multimedijalne opreme

preko IP mreže. S obzirom na sadašnje gospodarske prilike, najveća prepreka za mnoge tvrtke i institucije nije dostupnost tehnologije nego nedostatak novca za uvođenje novih ICT rješenja. Cisco System je prepoznao potrebu partnera i korisnika za financiranjem te kroz Cisco Capital i lokalne financijske partnere nudimo razne modele financiranja projekata.

Koje Ciscove tehnologije mogu najviše utjecati na nastavak internetizacije javne uprave?

- Možemo govoriti o

mnogim tehnologijama, kao što je TelePresence za zdravstvo ili video za obrazovanje, gdje takva rješenja možemo iskoristiti za održavanje razvoja na našim otocima. Usto, važno je razvijati kvalitetu broadbanda kako bismo povezali sve dijelove zemlje. Možemo za primjer uzeti gradnju autocesta jer isto treba napraviti i s gradnjom digitalne infrastrukture. Tu je i Smart Grid, pametna mreža koja je evolucija tehnologije u području elektroenergetske industrije. Zajedno s ekosustavom partnera Cisco razvija inteligentne

mreže kako bi odgovorio na povećane zahtjeve za proizvodnju energije, njezinu distribuciju, skladištenje i potrošnju.

Kako javna uprava može mjeriti povrat investicija u ICT tehnologije, kojim alatima i metodama?

- Na razini pojedine organizacije izračun ROI-ja ne razlikuje se od drugih organizacija, kao što je primjerice privatni sektor. Međutim, na nacionalnoj razini postoje neki drugi pokazatelji. Prema izvješću Svjetske banke, postoji snažna povezanost između BDP-a

i širokopojasnog pristupa: za svaki 10-postotni porast u brzoj internetskoj vezi dolazi do povećanja gospodarskog rasta 1,3%.

Koji trendovi i problemi definiraju hrvatsku informatiku? Što će od toga biti važno, recimo, sljedećih pet godina?

- Važno je imati na umu da će IT utjecati na sve ključne stupove nacionalne konkurentnosti, a to su obrazovanje, inovacija i produktivnost te infrastruktura. Usto, kad govorimo o obrazovanju, potrebno je uskladiti obrazovni sustav s poslovnim potrebama. Sadašnji sustav obrazovanja ne priprema studente za radna mjesta koja će se tražiti 2020. godine. Važno je poticati studente da se obrazuju u području novih tehnologija. Naš Cisco Networking Academy program dobar je primjer partnerstva poslovanja i obrazovanja. Kada govorimo o infrastrukturi, valja istaknuti da brodband internet postaje četvrta osnovna infrastruktura uz struju, vodu i transport. Internetske generacije postaju nova radna snaga koja zahtijeva bogatu komunikaciju i suradnju ne samo privatno, već i na poslu pa će kolaboracijske mreže tvrtkama postati ono što su društvene mreže potrošačima. Također, očekujem da će virtualizacija i "cloud computing” promijeniti način poslovanja većine kompanija te da će i hrvatsko ICT tržište slijediti te globalne trendove. Uz navedeno, sigurnost i zahtjevi za privatnosti sve su važniji aspekt koji ne smijemo zanemariti.

Zvonko Pavić

SATELITI

Sirius postaje SES Astra > business i it > tehnologije > telekomunikacije

20-21 business.hr Srijeda 30/6/2010

SES Astra, dio tvrtke SES, objavio je promjenu imena tvrtke SES Sirius u SES Astra.

Postupak preimenovanja nastavak je procesa akvizicije tvrtke SES Sirius iz ožujka 2010. godine i predstavlja integraciju flote, aktivnosti i timova unutar SES Astrinog poslovanja.

SES je u listopadu 2000. go-

dine bio dioničar SES Siriusa sa 50-postotnim vlasničkim udjelom. U posljednjem desetljeću SES Astra je postupno povećavala vlasnički udjel te naposljetku kupio i posljednjih 10 posto dionica od tvrtke Swedish Space Corporation (SSC) u ožujku 2010. godine.

Postavši 100-postotni vlasnik tvrtke SES Serius, SES Astra je stekla potpunu kontrolu nad vodećim satelitskim sustavom u nordijskim i baltičkim zemljama te ojačala poziciju u srednjoj i istočnoj Europi s uredima u Švedskoj, Letoniji,

Rusiji, Ukrajini i Rumunjskoj.

"Posljednjih 25 godina SES Astra je simbol izvrsnosti emitiranja usluga Directto-Home (DTH). Potpunim vlasništvom tvrtke SES Sirius uspješno smo proširili poslovanje izvan naših osnovnih tržišta i uspostavili uspješan model poslovanja u srednjoj i istočnoj Europi. Uvjereni smo u to da će nam jedinstveno ime brenda pomoći u nastavku uspješnog poslovanja", izjavio je predsjednik i glavni izvršni direktor SES Astre Ferdinand Kayser. Ž. Š.

Mogu li zemlje u razvoju ' prestići zapadna razvijen tržišne prilike Iako interes za računarstvo u oblaku raste i očekuje se da će u svijetu prihodi od tih usluga u ovoj godini narasti na 68,3 milijarde dolara, mnogi i dalje imaju velike rezerve prema tim tehnologijama, brinu ih pitanja vezana uz sigurnost, dostupnost usluga, održivost i zrelost dobavljača Prihodi od usluga u oblacima dosegnut će u svijetu 68,3 milijarde dolara u 2010. godini, što je 16,6-postotni rast u usporedbi sa 2009., kad je prihod bio 58,6 milijardi dolara, objavila je prošli tjedan analitička kuća Gartner. Industrija je spremna za snažan rast do 2014., kada će usluge u oblaku u svijetu uprihoditi 148,8 milijardi dolara.

"Računarstvo u oblaku i usluge u oblaku kompanije sve više prihvaćaju pa dobavljači opreme nastoje iskoristiti sve poslovne mogućnosti koje im pružaju te tehnologije", tvrdi Ben Pring, Gartnerov potpredsjednik istraživanja.

"Skala primjene raste i tisuće realiziranih mogućnosti čini cloud computing sve popularnijim. IT menadžeri strateški razmišljaju o razvoju usluga u oblaku, napredni-

je tvrtke razmišljaju o tome kako će njihove IT operacije izgledati u svijetu rastuće moći usluga u oblaku. Prije samo godinu dana rijetki su na to uopće pomišljali."

Preispitivanje izdataka

Gartner procjenjuje da će tvrtke u sljedećih pet godina potrošiti 112 milijardi dolara na softver kao uslugu (SaaS), platformu kao uslugu (PaaS) i infrastrukturu kao uslugu (IaaS).

"Nakon mnogo godina osnovne ideje računarstva u oblaku - kao što su plaćanje po korištenju, softverske arhitekture u kojima nekoliko klijenata koristi isti softver s poslužitelja (multi-tenancy) i vanjske usluge - dobivaju jači odjek, ponajviše u području SaaS usluga", primjećuje Pring. "Dijelom se to može objasniti makroekonom-

skim faktorima. Financijske turbulencije u posljednjih 18 mjeseci primorale su organizacije da pomno preispitaju svaki izdatak. Informatičko rješenje koje funkcionalnost može isporučiti jeftinije i brže teško je ignorirati u okolnostima kakve su sada, kada se ponovno potvrđuje uzrečica da je vrijeme novac."

No, još važnije od toga, računarstvo u oblaku se materijaliziralo. Veliki izazovi u upravljanju tehnologijama temeljenim na načelima prethodnog razdoblja - kompleksnost, rad po narudžbi, skupa rješenja kojima upravlja velik IT tim unutar kuće - postali su još veći, a prednosti cloud computinga i rješenja koja odgovaraju na te izazove dozreli su, postali prikladni i privlačni svim vrstama tvrtki.

Gartner zamjećuje da

CISCO I DT

Videokolabora­ cija kroz 8000 km kabela Cisco, Deutsche Telekom i Njemački nogometni savez (DFB) nastavili su razvijati partnerski odnos vezan uz usluge video kolaboracije.

Na ovogodišnjem najvećem svjetskom sajmu informatike, CeBIT-u, Deutsche Telekom predstavio je novi portfelj usluga video kola-

boracije koje se zasnivaju na Cisco Telepresence tehnologiji. Dvije tehnološke kompanije tako stožeru njemačke nogometne reprezentacije u Južnoafričkoj Republici pružaju uslugu video kolaboracije kojom osiguravaju pouzdanu video i audio vezu između stožera u Njemačkoj i kampa nogometne reprezentacije u Južnoafričkoj Republici i članova njihovih obitelji.

Za potrebe njemačke nogometne reprezentacije, Cisco

'oblacima' na tržišta tvrtke ubrzano prihvaćaju računalstvo u oblaku i usluge iz oblaka te šire ponudu na strani isporučitelja tehnologija koji će iskoristiti sve mogućnosti rastuće komercijalizacije. Sjeverna Amerika i Europa najveća su tržišta računalstva u oblacima, a ostale regije diljem svijeta doživjet će rast, ali taj rast u sljedećih pet godina neće bitno promijeniti "težinu" ukupnog tržišta koju određuju zrele regije.

Amerika pa Europa

Udjel SAD-a u svjetskom tržištu usluga računarstva u oblaku u 2009. iznosio je 60 posto, u ovoj se godini predviđa da će biti 58 posto, a do 2014., dokad će druge zemlje i regije početi znatnije prihvaćati usluge u oblaku, trebao bi pasti na 50 posto. Udjel zapadne Europe u svjetskom tržištu usluga u oblaku u 2010. bit će 23,8 posto, a Japan će imati 10 posto. U 2014. godini Velika Britanija trebala bi imati 29 posto udjela, a Japan 12 posto prihoda od usluga u oblaku.

"Nismo vidjeli nikakve dokaze koji bi poduprli tezu, koja se često potiho provlači, da će manja tržišta i zemlje u razvoju preskočiti zapadna tržišta usvajajući internetske tehnologije i usluge u oblaku

te da će zauzeti velik dio ukupnog svjetskog tržišta”, rekao je Pring.

U podjeli prema industrijama financijske usluge i proizvodne industrije najveći su prvi kupci usluga iz oblaka.

Komunikacije i high-tech industrije također znatno utječu na veličinu tržišta cloud computinga, a i javni sektor jasno pokazuje zanimanje za potencijale usluga u oblaku.

Iako je interes za računarstvo u oblaku narastao, mnoge su tvrtke i dalje jako rezervirane prema tehnologijama, proizvodima, uslugama i uopće računarstvu u oblaku.

Ono što ih najviše brine jest sigurnosti, ali i dostupnost usluga, održivost i zrelost dobavljača.

"Mnoge tvrtke propituju mogućnost primjene računarstva u oblaku i usluga u oblaku, ali daleko su od uvjerenja da su te tehnologije prikladan odgovor za njihove zahtjeve. Očekujemo da će to biti velika prilika za postojeće igrače u području IT usluga da razviju trenutačnu ponudu, kao što su outsourcing, integracija sustava, razvoj i slično, i učine je kompatibilnom s računarstvom u oblaku, da kombiniraju najbolje od dvaju svjetova - tradicionalnih IT usluga i cloud computinga", kazao je Pring.

i Deutsche Telekom opremili su konferencijski TelePresence centar u Južnoafričkoj Republici smješten u blizini kampa njemačke reprezentacije u Velmore Grand Hotelu pokraj Pretorije, dok se u Njemačkoj sobe za video kolaboraciju nalaze u glavnom stožeru Njemačkog nogometnog saveza u Frankfurtu te u Berlinu, Hamburgu, Münchenu, Stuttgartu, Düsseldorfu i Bonnu.

Video kolaboracija između Južnoafričke Republike i

Njemačke prva je takva usluga koju nude Cisco i Deutsche Telekom te predstavlja važan iskorak u popularizaciji TelePresence tehnologije. Ovo je prvi put da se TelePresence, koristeći podmorske optičke kabele, upotrebljava na tako velikoj udaljenosti, i to čak od osam tisuća kilometara.

Cisco i Deutsche Telekom osiguravat će Njemačkom nogometnom savezu TelePresence usluge za planirano razdoblje od tri godine.

Kao dodatak internoj komu-

nikaciji u savezu Njemački nogometni savez koristit će i usluge live virtualnih sastanka za direktnu komunikaciju sa suradnicima.

Osim što je partner Njemačkog nogometnog saveza, Deutsche Telekom je i premium partner nacionalnih muških, ženskih i omladinskih nogometnih reprezentacija od 2005. godine. Također je sponzor Svjetskog prvenstva u nogometu za žene, koje se sljedeće godine održava u Njemačkoj. Ž. Š.

softver kao usluga

Na redu i najam infrastrukture Najam softvera (Software as a Service SaaS) poslovni je model u kojem se softver ne kupuje, već je instaliran na poslužitelju tvrtke koja daje uslugu. Korisnik plaća neku vrstu najma za njegovo korištenje.

Prema Gartneru, u sljedećoj će godini 25 posto novog poslovnog softvera biti isporučivano po modelu SaaS. Prednosti najma softvera su što nema početnih troškova, ulaganja u hardver, operacijski sustav, bazu, licence softvera koje se namjerava koristiti.

Uz to, nema potrebe za instaliranjem softvera OGLAS

i održavanja sustava na kojem on radi, što smanjuje i troškove i potrebe za angažiranjem ljudskih resursa. U to treba računati i izbjegavanje troškova nadogradnje. Softver kao usluga u zemljama s razvijenim tržištima najprihvaćenija je usluga računalstva u oblaku, a Garner u sljedećim godinama predviđa i rast ponude ostalih usluga cloud computinga kao što su platforma kao usluga (PaaS), infrastruktura kao usluga (IaaS) te softverske arhitekture u kojima nekoliko klijenata koristi isti softver s poslužitelja (multi-tenancy).

Vip

PSP i hotspot u paketu > business i it > tehnologije > telekomunikacije

22-23 business.hr Srijeda 30/6/2010

U paketu je i igra BUZZ!Mozak Hrvatske

Vipnet je prvi na domaćem tržištu ponudio korisnicima paket za igranje - Sony PlayStation Portable i Vip mobilni hotspot. Popularna igraća konzola i bežični Wi-Fi modem stoje 499 kuna uz tarifu Vip mobilni internet 12 GB i ugovor na 24 mjeseca. Paket s najpovoljnijom cijenom Sony PSP konzole u Hrvatskoj ima i zabavnu igru

s pitanjima iz opće kulture BUZZ!Mozak Hrvatske. Vip mobilni hotspot jednostavan je za korištenje i stane u džep, kao i Sony PSP. Korisnici koji kupe taj paket i do kraja kolovoza potpišu ugovor na 24 mjeseca za jednu od tarifa Vip mobilni internet neće plaćati mjesečnu naknadu za tu tarifu do kraja godine. Primjerice, za tarifu Vip mobilni internet 12 GB korisnici do kraja godine neće plaćati mjesečnu naknadu od 399 kuna.

Vip mobilni hotspot iz Hu-

aweija Vipnet je ponudio korisnicima prvi u svijetu i idealan je uređaj za pristup internetu u pokretu. Do pet korisnika istodobno može surfati internetom na različitim uređajima, kao što su laptop, pametni telefon, digitalni fotoaparat i Sony PSP. Sony PSP ima ugrađenu Wi-Fi funkciiju koja omogućuje pristup internetu preko WLANa, igranje video igrica i on-line igranje, gledanje filmova i slika, slušanje glazbe, pregledavanje interneta te dijeljenje sadržaja s prijateljima. Ž. Š

Ubojiti šarm iPhonea iPhone 4 Kako je Apple dizajnirao četvrtu generaciju svog iPhonea da bi osvojio korisnike i pokorio konkurenciju

P

remda je već prvi model iPhonea kad se 2007. godine pojavio na tržištu postao instant hit diljem svijeta, rušeći rekorde u brzini prodaje, sve dosadašnje inačice dobivale su i dosta kritika korisnika. Četvrta generacija iPhonea predstavljena 6. lipnja dočekana je gotovo unisonim pohvalama analitičara i oduševljenim reakcijama dosadašnjih korisnika i Appleovih fanova.

Cliff Edwards i Erik Hesseldahl iz Bloomberg Business Weeka pripisuju

to cijeni mobitela od samo 199 dolara, dodanoj mogućnosti videokonferencijskog poziva, stanjenom dizajnu i novoj eri napredne višezadaćnosti. "Novi iPhone nije samo stvoren kako bi se natjecao s drugim telefonima na tržištu, već i kako bi širio granice Appleova svijeta. To je Applle u svojem najkreativnijem i najagresivnijem izdanju dok skuplja prihode od oglašivača, izdavača i proizvođača sadržaja", tvrde Edwards i Hesseldahl i potkrepljuju to analizom noviteta u iPhoneu 4 i mišljenjima analitičara.

Retina zaslon Iako se na zaslonima koji imaju više od 300 piksela po četvornom inču više ne može golim okom raspoznati je li jedan zaslon bolji od drugoga, Apple je na iPhoneu četvrte generacije probio tu granicu. Četvorka ima zaslon sa 326 piksela po četvornom inču. Iako drugi modeli imaju i veće zaslone (EVO 4G nadmašuje iPhone za gotovo inč), iPhoneova rezolucija je najveća dosad dostupna na mobilnom telefonu, tvrdi Vinita Jakhanwal, iSupplijev analitičar. Apple time podiže letvicu kad je riječ o kvaliteti zaslona i izaziva druge da ga dostignu — do kraja godine zasigurno ćemo svjedočiti nadmetanju konkurencije u pikselima.

Kamera Dok su se drugi proizvođači nastavili razbacivati megapikselima, poput Nokije i Samsunga, čije se kamere kreću u rasponu od 8 do 12, Apple je stao na 5, ali je zato povećao veličinu senzora kamere, što osigurava bolju kvalitetu slike nego dodavanje megapiksela. Uz to, Apple se sada može pohvaliti i kamerom smještenom na prednjoj strani, koja je ključna za jednu od najpopularnijih novih mogućnosti: videopozive. Pa iako ta opcija nije nova, Nokia ju je nudila još 2007. godine, Appleova verzija nazvana FaceTime nevjerojatno je jednostavna za upotrebu, tvrdi Van Baker, Gartnerov analitičar. Zasad je ipak ograničena na Wi.fi mreže, što znači da će, ako im se opcija svidi, potrošači pritisnuti svoje davatelje usluga i tako dati Appleu veću moć nad njima.

Toilet Finder

76.000 WC-a u mobitelu Prije nego što krenete na odmor, dobro bi bilo da na mobilni telefon downloadate nedavno lansiranu novu inačicu besplatne aplikacije “Toilet finder” francuske tvrtke BeTommorow. Kada ste na putu ili u nepoznatoj okolini, dovoljno je pokrenuti aplikaciju i ona će pronaći i na karti prikazati najbliže jav-

ne toalete, navesti njihovu udaljenost te vas pomoću GPS koordinata dovesti do izabranoga. Bazu kreiraju i sami korisnici koji sami mogu unijeti jeti lokaciju i adresu toaleta. Prema tvrdnjama iz tvrtke BeTommorow, na taj se način baza obogaćuje s više od 400 lokacija javnih toaleta svakog tjedna. Zasad je u aplikaciji baza podaka o više od 76.000 javnih zahoda diljem svijeta, od čega ih je najviše u Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj, SAD-u i Kanadi. Osim što

nudi informacije o najbližem toaletu, aplikacija nudi i ocjene korisnika, fotografije, informacije o tome naplaćuje li se korištenje toaleta ili je besplatno. Toilet finder ima više od 400.000 korisnika, a aplikacija je dostupna za iPhone i Android.

Ako se i ne spremate na put, razmislite o preuzimanju te aplikacije da biste pomogli brojnim turistima koji će ovog ljeta izabrati Hrvatsku za mjesto odmora da ne bismo ostali terra incognita na svjetskoj karti toaleta. R. D.

Otpornije kućište Ništa ne kvari užitak posjedovanja iPhonea kao napuknuti zaslon.

Zato se Apple hvali kako je novo kućište i s prednje i sa stražnje strane iPhonea 4 trinaest puta čvršće od plastičnog, no analitičari tvrde kako je tek nešto otporniji od materijala koji su se koristili u prošle dvije generacije. Kako bi dokazali da iPhone 4 nije krhak, morat će osim uvjeravanja u čvrstoću stakla osigurati i dobru garanciju.

Softver S nedavno preimenovanim operativnim sustavom iOS4 aplikacije se konačno mogu organizirati u foldere prema kategorijama, što napokon daje maha višezadaćnosti na iPhoneu — bolje ikad nego nikad, kaže Jobs. Pravi softverski dragulji ipak su iMovie softver za HD video zapise te FaceTime, koji predstavljaju opasnu konkurenciju Skypeu i Flip Videu. Single-use proizvodi i dalje su Appleova slabost.

Gyrocsope Apple je sve iznenadio uvođenjem three-axis gyroscope čipa. iPhone je, naime, prvi mobitel s takvim čipom, tvrdi Jérémie Bouchaud iz iSupplija. Uz već prisutne akceleratorske čipove, iPhone 4 će s još većom preciznošću detektirati nagibanje i rotaciju uređaja te time pružiti nove mogućnosti u razvoju igrica i navigacijske aplikacije koje će omogućiti ljudima snalaženje unutar zgrada, aerodroma i trgovačkih centara. U Appleu vjeruju da će developeri softvera znati iskoristiti te mogućnosti i pokazati korisnicima mogućnosti koje žiroskopska tehnologija pruža. Takva se Appleova strategija dosad pokazala uspješnom.

STVARNA VELI»INA

iAds

Apple je skupio impresivan popis oglašivača koji su se spremni igrati velikim iznosima kako bi privukli pozornost na svoje proizvode više od 100 milijuna korisnika iOS uređaja diljem svijeta. Bilo kako bilo, oglašavanje nadgleda Apple, što se vjerojatno neće svidjeti developerima softvera koji žele veći dio kolača na mobilnom tržištu.

iBooks

Analitičari optužuju Jobsa da svoje tvrdnje kako je Apple prigrabio 22 posto tržišta e-knjiga u samo nekoliko tjedana temelji na vrlo gruboj računici. Ipak, pet milijuna prodanih knjiga impresivna je brojka. Ako Amazon, Sony i ostali ubrzo ne ponude zaslone u boji te omoguće sinkronizaciju s iPadima, iPodima i iPhoneom, njihovi dani u poslu s čitačima e-knjiga su odbrojeni.

dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 30/6/2010

regija/svijet

POREZI

EU uzela građanima, dala tvrtkama U prosjeku zemlje članice EU zaračunavaju stopu poreza na dohodak u visini 37,5 posto, što je više nego u 2009. kada je ona iznosila 37,1 posto. Porezne stope na korporativnu dobit smanjene su pak sa 23,5 na 23,2 posto Zemlje članice Europske unije povećale su poreznu stopu na dohodak u 2010., a smanjile poreze na dobit kompanija, pokazalo je istraživanje europskog ureda za statistiku Eurostata. Šest od 27 članica EU uzima tako više od polovine pla-

brojke

56,4

posto uzima Švedska od najimućnijih građana, više nego bilo koja druga zemlja članica Europske unije

35

posto je porezna stopa na dobit na Malti, što je najviša stopa u Europskoj uniji

25

posto je stopa poreza na dodanu vrijednost u Danskoj, Mađarskoj i Švedskoj, što je najviše u EU

će zaposlenika iz najvišeg platnog razreda, pri čemu prednjači Švedska sa 56,4postotnom stopom poreza, pokazalo je to istraživanje.

Slijede Belgija (53,7 posto) i Nizozemska (52 posto).

Porezi

U prosjeku zemlje članice EU zaračunavaju stopu poreza na dohodak u visini 37,5 posto, što je više nego u 2009. kada je ona iznosila 37,1 posto.

Najniža stopa poreza na dohodak je u Bugarskoj (10 posto), Češkoj i Litvi (15 posto).

Porezne stope na korporativnu dobit smanjene su pak ove godine u prosjeku na 23,2 posto, nasuprot 23,5 posto u 2009., objavio je nadalje Eurostat.

Stope poreza na dobit kompanija najviše su na Malti i u Francuskoj, u visini 35 odnosno 34,4 posto, a najniže su u Bugarskoj i na Cipru, u visini 10 posto.

PDV povećan

Stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) u prosjeku su ove godine povećane zbog rastućeg javnog duga koji je prisilio Grčku da podigne stopu sa 19 na 23 posto, a Španjolsku na povećanje s ranijih 16 na 18 posto PDV-a u ovoj godini.

U prosjeku je PDV povećan sa 19,8 na 20,2 posto. Najveću stopu PDV-a, 25 posto, imaju Danska, Mađarska i Švedska. H, B.hr

Suočeni s pror Grci krenuli u GLAVOM KROZA ZID Prosvjednici su jučer potpuno paralizirali državu - prestali su raditi vladini uredi, državne službe, uredi lokalne vlasti i sudovi, a danas će se štrajk, unatoč tome što je turistička sezona u punom jeku, proširiti i na turističke djelatnike

PREZADUŽENI GRCI opiru se nužnim reformama i ukidanju stečenih prava, a u masovnim prosvjedima morala je ponovo intervenirati policija arhiva business.hr

G

rčki sindikati u utorak su organizirali peti ovogodišnji generalni štrajk u znak prosvjeda protiv vladinih mjera koje uključuju rezanje mirovinskih povlastica i stečenih radničkih

prava. Prestali su raditi vladini uredi, državne službe, uredi lokalnih jedinica samouprave i sudovi.

Prosvjednici su najavili i marš na parlament u Ateni, gdje će se raspravljati o izmjenama mirovinskog sustava kojima bi se podignula

Velika BRITANIJA

IPSOS

Toyota počela proizvodnju prvog Većina Nijemaca želi povratak marke europskog hibrida Berlin. Većina Nijemaca (51,4 OPET BI DEM Osam godi-

London. Toyota je u svojoj tvornici u engleskom Burnastonu počela proizvodnju prvoga europskog hibridnog vozila.

Pod budnim okom britanskog ministra za biznis i banke Vincea Cablea s proizvodne linije te tvornice izišla je prva hibridna verzija Toyotina modela Auris europske proizvodnje.

"Toyotina odluka da svoj hibrid Auris proizvodi isključivo u

Burnastonu čvrsta je potvrda statusa V. Britanije kao proizvodne baze za iduću generaciju automobila", kazao je Cable.

Auris Hybrid Synergy Drive, koji koristi i tradicionalni benzinski i električni motor, u britanske će automobilske salone stići 1. srpnja. Bit će sastavljan u tvornici u Burnastonu, a motori će se proizvoditi u Deesideu. H

posto) želi povratak njemačke marke osam godina nakon ulaska u optjecaj eura kao valute, rezultati su ispitivanja javnosti instituta Ipsos od utorka.

Zapadni Nijemci (52 posto) brojniji su od istočnih Nijemaca (48 posto) u zahtjevima za povratak stare valute, simbola gospodarske i financijske moći Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata.

na nakon ulaska u optjecaj eura 51,4% Nijemaca želi povratak njemačke marke

arhiva business.hr

Očita razlika postoji između starijih (50-64 godina), od kojih 56 posto želi povratak njemačke marke, i mlađih (1629 godina), od kojih samo 42 posto izražava tu želju.

Do objavljivanja tog ispitivanja

dolazi dok Njemačka slavi 20 godina monetarne unije, kad je 1. srpnja 1990. Istočna Njemačka uzela za valutu njemačku marku, nekoliko mjeseci prije ujedinjenja zemlje 3. listopada.

H/AFP

računskim rezovima, marš na parlament CRNA PROGNOZA DR. DOOMA

'Grčka će morati priznati da ne može vraćati dugove' "Vrijeme je da se suočimo s činjenicom da u Grčkoj ne vlada samo kriza likvidnosti nego i insolventnosti", napisao je profesor ekonomije Nouriel Roubini u svom komentaru za Financial Times. Rejtinške agencije srozale su grčki javni dug na najniži status (junk), a prinos koji zahtijevaju investitori na držanje grčkog duga prošli je tjedan uzletio na nove visine.

Pomoć od 110 milijardi eura koju je grčka vlada ugovorila s Europskom unijom i MMF-om samo odgađa neizbježni trenutak u kojem će Grčka morati priznati da nije u stanju vraćati svoje dugove te izazvati potpuni kaos, smatra Roubini.

Upravo zato Grčka bi smjesta trebala reprogramirati svoj javni dug, i to onako kako su to učinili Pakistan, Ukrajina i Urugvaj - mijenjajući svoje stare obveze novim ugovorima s kreditorima kojima bi se rok za vraćanje duga prolongirao. Iako bi postojao, gubitak kreditora tada bi bio manji nego u slučaju potpunog prestanka vraćanja dugova. Taj proces u ovom trenutku ne samo da je moguć, već je i poželjan, kako NOURIEL ROUBINI, jedan za dužnika tako i za njegove vjerovnike. A ako Europa želi izbjeći dalj- od najcjenjenijih svjetskih nje produbljivanje krize, to je i nužno, tvrdi profesor Roubini. ekonomista arhiva business.hr

granica za odlazak u mirovinu.

'Antisocijalne mjere'

"Borit ćemo se protiv ovih antisocijalnih mjera i ostat ćemo predani u toj borbi", izjavio je za Bloomberg predsjednik sindikata dr-

žavnih službenika Spyros Papaspyrou.

Grčka je nakon primanja 110 milijardi eura pomoći Europske unije i MMF-a prisiljena na uvođenje niza mjera štednje kako bi uspjela vratiti svoj dug, a najbolniji rezovi tiču se mirovin-

skih i radničkih prava.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prosječna mirovina grčkog umirovljenika trenutačno iznosi 96 posto plaće koju je imao dok je radio, što je dvostruko više od mirovine u Njemačkoj.

Taj je sustav pariška organizacija nazvala fiskalnom vremenskom bombom. Sporno je i što kompanije u jeku krize, prema sadašnjem zakonodavstvu, ne mogu otpustiti više od dva posto radnika mjesečno.

Grčki premijer Papandre-

ou dosad je zamrznuo plaće državnih službenika te ukinuo božićnicu, regres i 13. i 14. plaću u javnom sektoru. Porezi na alkohol i gorivo povećani su 10 posto, a stopa PDV-a povećana je sa 21 na 23 posto, sve s ciljem smanjivanja proračunskog deficita koji iznosi 13,6 posto BDP-a.

Kasnije u mirovinu

Najavljena reforma mirovinskog sustava uključuje povećanje dobnog praga za žene sa 60 na 65 godina te ograničenja za odlazak u

prijevremenu mirovinu, a što se tiče izmjena zakona o radu, kompanijama će biti dopušteno otpuštanje pet posto radnika mjesečno.

Poslodavci će mladim radnicima moći isplaćivati tek 84 posto minimalne plaće kako bi se potaknulo zapošljavanje radnika starih između 15 i 29 godina. Ipak, tamošnju vladu čeka još jedan hladan tuš — za srijedu, u samom jeku turističke sezone, najavljen je 24-satni štrajk zaposlenika u turističkom sektoru.

Biljana Starčić

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/6/2010

SRPSKA BANKA

Osniva se Tesla banka

Vlada Vojvodine i Srpsko nacionalno vijeće u Hrvatskoj potpisali su sporazum o osnivanju Tesla banke u Zagrebu, čiji bi osnivački kapital pretežno bio iz Srbije, prenosi Beta. Osiguravanje osnivačkog kapitala posljednji je korak prije predavanja zahtjeva HNB-u za dobivanje dozvole za rad.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac najavio je da će

banka funkcionirati kao razvojna i bit će okrenuta prema srpskom narodu u Hrvatskoj, ali će biti i faktor uzajamnog povjerenja dviju država te simbol povratka srpskog stanovništva u Hrvatsku.

Ta će banka poticati obnovu i razvoj gospodarstva ratom uništenih krajeva kreditiranjem programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva te regionalno usmjeravanje novca iz domaćih i inozemnih fondova radi uravnoteženja razvoja. B. S.

JADRANKAMEN

Orešar izbjegao dodatnu reviziju

Trgovački sud u Splitu odbacio je prijedlog varaždinskog Fima Global Investa za sazivanje skupštine Jadrankamena iz Pučišća radi donošenja odluke o imenovanju posebnih revizora radi ispitivanja vođenja poslova tvrtke u 2008.

Predstavnici Fima Global Investa, koji drži više od deset posto dionica Jadrankamena, na lanjskoj su se skupšti-

ni dioničara začudili ostvarenom gubitku od četiri milijuna kuna. “Postoji sumnja da ti rezultati nisu ni točni, a revizija nije obavljena u skladu sa Zakonom o reviziji”, rekli su tada Fimini predstavnici, koji su se usprotivili politici učestalog davanja pozajmica tvrtkama kao što su Lir, Orbis holding i Hoteli Novi iz Novog Vinodolskog, povezanim sa zagrebačkim poduzetnikom Brunom Orešarom, inače najvećim pojedinačnim dioničarom Jadrankamena. S. P.

Nadzornici Burze žele z izlistavanju dionica U KOJU KOTACIJU? Dioničari Zagrebačke burze, iako svi tvrde da su složni oko nužnosti da se dionice ZSE-a što prije uvrste u trgovinu, na skupštini održanoj u utorak nisu se mogli složiti o tome treba li dionice uvrstiti na Službenu kotaciju ili u multilateralnu trgovinsku platformu te hoće li Hanfa imati što protiv Četiri mjeseca nakon najavljenog roka u utorak je održana godišnja skupština dioničara Zagrebačke burze.

Ponovno ju je obilježilo neslaganje glavnih aktera, a jedina odluka donesena na skupštini koja bi mogla utjecati na njezin daljnji rad i razvoj jest uvrštenje dionica u službeno tržište ZSE-a.

Kako je bilo očekivano, ni izglasavanje te odluke, koju su predložili dioničari brokerske kuće Abacus brokeri i Fime, nije prošlo bez Ratko Bajakić, član Nadzornog odbora i dioničar ZSE-a, smatra kako bi bilo bolje da se pri uvrštenju dionica Zagrebačke burze u trgovinu izbjegne Hanfa i dionice prvo dođu na MTP platformu snimio hrvoje dominić

ozbiljne rasprave. Najveći pojedinačni dioničar i član Nadzornog odbora Ivan Tadin, vlasnik brokerske kuće Hita Vrijednosnice, na prijedlog Abacusa i Fime dao je protuprijedlog prema kojem se dionice ZSE-a ne bi uvrstile izravno u Službeno tržište, već bi prvo bile uvrštene u trgovinu u multilateralnoj trgovinskoj platformi MTP.

S Hanfom ili bez nje

Kako je za Business.hr rekao Tadin, riječ nije bila o tome da on ima išta protiv toga da dionice jednom budu uvrštene u Službeno tržište, već smatra kako bi bilo bo-

lje da u trgovinu budu uvrštene što prije, a uvrštenje u Službeno tržište zahtijeva izradu prospekta i odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Sličnog je stava bio i drugi član Nadzornog odbora Ratko Bajakić, koji smatra da je protuprijedlog bio bolji, jer je ostavljao mogućnost da se ne ide odmah na Službeno tržište. Prema njemu, za uvrštenje u Službeno tržište najbitniji je ekonomski aspekt, odnosno smisao uvrštenja u bilo koju kotaciju, a to je ispunjavanje kriterija likvidnosti.

Bajakić kaže kako nema smisla da dionica bude uvr-

SUOČEN S KRITIKAMA NA UPRAV

Cuccurin onemogućio glas strateškom planu ZSE-a Izlistavanje dionica ZSE-a nije bilo jedina točka razdora između suprotstavljenih skupina dioničara. Prije nego što je na red došla točka devet, odnosno izlistavanje, koplja su se lomila na usvajanju izvješća o stanju ZSE-a, a još više oko prijedloga strateškog plana razvoja burze.

Kako doznaje Business.hr, prezentacija strateškog plana, koju je odradila predsjedni-

ca Uprave ZSE-a Ivana Gažić, bila je štura i nije nudila nikakve konkretne podatke o planu razvoja koji bi bili potkrijepljeni brojkama. U planu su samo taksativno nabrojene neke otprije poznate namjere, poput uvrštenja derivata u trgovinu na ZSE-u, suradnje s tržištima u regiji i smanjenja troškova poslovanja.

Posebno je strog bio Josip Galinec, vlasnik brokerske kuće

RAIFFEISEN INVEST

Bonds i Prestige bez naknade

Raiffeisen Invest za upravljanje investicijskim fondovima odlučio je do kraja prosinca ove godine produljiti akciju kojom je ukinuta izlazna naknada za fond Raiffeisen Bonds. Također, do kraja 2010. godine neće se naplaćivati ulazna naknada za fond Raiffeisen Prestige. Raiffeisen Bonds prema podacima iz svibnja 2010. godine imao je neto imovinu 294,83 milijuna kuna. B.hr

BANKA SPLITSKODALMATINSKA

BSD zadržava dobit

Lanjsku dobit od 1,08 milijuna kuna Banka splitsko-dalmatinska rasporedit će tako da u zakonske rezerve ide 54.889 kuna, a iznos od 1,03 milijuna kuna raspoređuje se u rezerve za vlastite dionice, odlučeno je na glavnoj skupštini te banke u ponedjeljak. Na skupštini je donesena i odluka o davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora. B. S.

INICIJALNA PONUDA

Tesla prikupio 226 mil. dolara

Cijena dionice proizvođača električnih automobila Tesla Motorsa na inicijalnoj je javnoj ponudi u ponedjeljak bila viša od očekivane i iznosila 17 dolara, prenosi Reuters.

Kompanija poznata po svom automobilu Tesla Roadster izlistala je 13,3 milijuna dionica po cijeni 17 dolara i na taj način prikupila oko 226 milijuna dolara.

Teslin izlazak na burzu logi-

čan je potez zbog pojačanog zanimanja za ekotehnologiju i električne automobile, no unatoč entuzijazmu za zelene automobile, Tesla se suočava s velikim problemima nastalim zbog promjene dobavljača.

Kompanija gubi novac i ne očekuje se da će biti profitabilna dok ne proda znatan broj svojih sedana Model S. U prvom kvartalu ove godine gubitak kompanije iznosio je 29,5 milijuna dolara, 13,5 milijuna više nego u istom razdoblju lani. B. S.

brojka

2,4

posto pao je američki Standard & Poor’s 500 indeks nakon otvaranja u utorak stisnut padom povjerenja američkih potrošača

zaobići Samodola pri

Daniel Nevidal iz Intercapitala kaže da Burza mora prednjačiti u promociji transparentnosti i zato mora biti izlistana u Službeno tržište snimio hrvoje knez

štena previsoko ako nema dovoljno prometa te ističe kako je nužno da se prijedlog uvrštenja prije dogovori s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga

VU

sanje o To One, koji je strateški plan ocijenio vrlo negativno i tražio da ga se doradi. Kad su se i ostali dioničari Burze odlučili nešto dublje pozabaviti strateškim planom, i kada je postalo izgledno da neće biti usvojen, predsjednik skupštine, odnosno predsjednik NO-a Plinio Cuccurin, odlučio je povući prijedlog s glasanja rekavši kako dioničari nemaju što ni usvajati jer ga je Nadzorni odbor već usvojio.

jer Burza nije obično trgovačko društvo i nije do kraja jasno što njezino uvrštenje u Službeno tržište povlači za sobom, pa bi bilo sretnije rješenje da se prvo uvrsti

u MTP. No, iz redova predlagatelja uvrštenja u Službeno tržište dolazi drukčija interpretacija. Nužno je da Zagrebačka burza bude predvodnik u provođenju načela transparentnosti tržišta i ne vide ništa problematično u činjenici da Hanfa mora odobriti prospekt za uvrštenje Zagrebačke burze u Službeno tržište, jer ne vide ni razlog zašto ZSE ne bi mogao biti uvršten u tu drugu najvišu kotaciju ispod Prime marketa, na koju još nije uvrštena nijedna dionica.

Prospekt postoji

Tako Daniel Nevidal, član Uprave Intercapitala, kaže kako su svi već pomalo rezignirani pat pozicijom u kojoj se našla Zagrebačka burza, jer je čak prihvaćena odluka o izlistavanju u

GUBITAK U 1. KVARTALU 1,08 MILIJUNA KUNA

Skočili izdaci za konzultante i honorare

Zagrebačka burza je u prva tri mjeseca ove godine poslovala sa 1,081 milijuna kuna gubitka, što je 254 posto više nego u prvom tromjesečju 2009. godine. Među stavkama ostalih troškova poslovanja stručno obrazovanje zaposlenih palo je 97 posto, na ukupno tisuću kuna u prvom kvartalu, ali su zato skočili rashodi za konzultantske usluge, autorske honorare, prevodilačke usluge i student servis te odvjetničke, javnobilježničke i revizorske usluge, i to s tisuću kuna u prvom kvartalu prošle na 216.000 kuna u prvom kvartalu ove godine.

Prihodi od provizija pali su 16 posto, na 1,986 milijuna kuna, a za 20 posto, na 154.000 kuna, pali su i prihodi od članarina. Prihodi od najma opreme pali su 14 posto, na 236.000 kuna, a 31 posto su pali i prihodi od prodaje informacija. Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja pali su pet posto, na 4,344 milijuna kuna.

Službeno tržište donesena bez određenih vremenskih rokova, samo uz uvjet da to bude u najskorijem mogućem roku.

Plinio Cuccurin, predsjednik NO-a i Skupštine ZSE-a, nije dopustio da dioničari nakon oštrih kritika glasaju o prihvaćanju strateškog

plana razvoja, koji

je donijela Uprava

Burze snimio saša ćetković

I dok iz krugova protivnika izravnog izlistavanja na Službeno tržište tvrde kako Burza ne može u skorom roku sastaviti Prospekt, Business.hr doznaje da je još prošla Uprava sastavila infomemorandum na zahtjev Marijana Palića iz Auctora, koji je tijekom 2009. pokušavao okupiti dioničare za prodaju ZSE-a. Isti infomemorandum temelj je za sastavljanje prospekta.

Osim kritike Miljenka Stuhne iz brokerske kuće Complete Line, koji je kritizirao izvješće o stanju društva koje je na kraju ipak usvojeno, Tadin i predstavnica Auctora Dunja Babić glasali su i protiv davanja razrješnica Upravi Roberta Motušića, ali na kraju je i on dobio razrješnicu.

Josip Jagić

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku od neuspješnih građevinara i brodara, titulu dobitnika dana ponijela je dionica Liburia Riviere koja je skočila čak 7,05 posto, na 2140 kuna, uz pola milijuna kuna prometa. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 1902 do najviših i posljednjih 2140 kuna.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Titulu gubitnika dana ponijela je dionica Dalekovoda, koja je pala čak 6,19 posto, na 293 kune. Dalekovod je zauzeo drugu najlikvidniju poziciju s gotovo milijun kuna prometa. Ostatak građevinskog sektora prošao je jednako loše ili čak gore — IGH je tresnuo 7,36 posto, a Ingra tri posto.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dalekovod Atlantska plovidba d.d.

Jadroplov d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Institut građevinarstva hrvatske Končar - elektroindustrija Uljanik plovidba Liburnia riviera hoteli Erste&Steiermärkische banka Belišće Jadranska banka Banka splitsko-dalmatinska Viro tvornica šećera d.d.

Ingra Ericsson Nikola Tesla, Atlantic grupa Adris grupa Kraš, prehrambena industrija Tankerska plovidba Fima validus Luka ploče Ledo SN holding AD plastik IPK Kandit Đuro Đaković holding Jamnica Sunčani Hvar Viadukt Zagrebačka banka Jadranski naftovod Adris grupa Petrokemija Zvijezda Plava laguna Tehnika Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Dom holding Podravka prehrambena industrija, d.d.

Atlas nekretnine HG Spot Veterina d.d.

Konzum Riviera poreč Lavčević Magma d.d.

Franck prehrambena industrija, Čakovečki mlinovi Medika Belje HTP Korčula Končar - električni aparati Saponia Slobodna Dalmacija Hoteli Baška Zvečevo, prehrambena industrija Dukat HUP - Zagreb Auto Hrvatska Istraturist Umag d. d.

DIOKI d.d Valamar grupa Lošinjska plovidba Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Končar Tisak Đakovština Hidroelektra niskogradnja Hoteli Brela Privredna banka Zagreb Proficio Žitnjak Luka Rijeka OT-optima telekom d.d.

Hoteli Makarska

Najniža

Najviša

Zadnja

257.26 292.10 854.06 134.00 1,684.01 1,950.00 455.00 560.00 1,902.01 436.11 450.00 2,860.00 143.00 303.00 27.70 1,351.00 681.00 265.10 372.10 1,350.00 13.38 1,640.44 5,903.01 130.58 89.20 230.00 26.05 35,000.00 29.01 258.00 216.90 2,451.01 310.08 115.51 3,151.05 1,500.00 1,050.03 39.99 30.00 260.00 27.00 21.00 62.60 150.00 145.00 210.00 53.01 717.30 3,200.00 7,100.00 70.89 82.47 676.00 150.00 40.15 125.00 115.01 310.00 1,340.00 386.11 352.00 79.51 30.60 130.00 22.90 2,100.00 191.10 5.51 184.97 30.03 518.50 11.86 89.08 186.00 32.00 90.05

264.99 311.93 896.11 140.00 1,690.20 2,099.99 463.00 580.00 2,150.00 440.01 455.05 2,860.00 147.00 320.00 28.62 1,380.00 690.00 270.15 380.00 1,357.00 14.43 1,664.00 6,000.00 165.50 92.00 230.00 28.02 35,000.00 29.01 271.21 218.00 2,516.00 310.08 118.15 3,211.01 1,500.00 1,110.00 39.99 30.78 261.22 27.07 21.05 63.50 159.19 160.00 210.00 55.00 741.32 3,200.00 7,100.00 70.89 83.00 676.00 150.00 40.15 125.00 115.02 310.00 1,342.00 400.00 352.00 84.38 30.60 130.00 22.90 2,100.00 191.10 7.00 184.97 30.03 518.50 11.86 89.08 186.00 32.00 90.05

257.26 293.00 854.06 134.40 1,684.03 1,950.00 457.00 560.00 2,140.00 440.00 450.00 2,860.00 147.00 303.00 28.15 1,360.00 690.00 265.10 380.00 1,350.00 13.46 1,660.00 5,903.01 165.50 89.21 230.00 26.10 35,000.00 29.01 258.00 216.90 2,451.01 310.08 117.00 3,151.05 1,500.00 1,067.01 39.99 30.00 260.00 27.07 21.00 63.50 150.00 160.00 210.00 54.99 717.30 3,200.00 7,100.00 70.89 82.62 676.00 150.00 40.15 125.00 115.01 310.00 1,340.00 400.00 352.00 84.38 30.60 130.00 22.90 2,100.00 191.10 5.51 184.97 30.03 518.50 11.86 89.08 186.00 32.00 90.05

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 14.374.574,42 Kn Promjene Količina Promet Cijene -2.45% -6.19% -4.69% -6.01% -0.36% -7.36% -1.30% -3.45% 7.05% 0.89% -5.26% 0.88% -10.37% -2.58% -2.90% -1.45% 0.73% -3.32% -0.78% -0.52% -7.24% -2.87% -2.91% 16.38% -3.03% -6.50% -6.85% 0.00% -3.30% -5.49% 0.31% -3.88% -2.18% -0.97% -4.51% 0.00% -4.30% -0.03% -0.10% -1.53% -3.32% -0.28% -7.97% -3.85% 0.00% -0.94% -1.75% -3.72% 3.23% -13.94% 1.27% 0.40% -15.39% -6.26% 0.05% -16.67% -0.85% -12.06% -0.22% 2.04% 0.00% 5.48% -9.47% -5.11% 14.50% 0.00% 0.00% -8.62% 1.08% -65.88% 0.68% -1.17% 8.57% 0.54% 6.67% 0.00%

19,487 3,289 975 4,107 318 262 1,110 745 200 914 812 125 2,444 1,014 10,976 212 303 631 415 100 9,092 75 20 771 981 330 2,772 2 2,000 179 201 17 125 321 11 18 22 552 735 79 591 731 237 90 76 54 209 14 3 1 100 83 9 38 124 35 38 14 3 10 10 41 104 20 100 1 10 290 9 48 2 82 10 4 5 1

5,088,735.00 991,003.46 848,868.67 559,071.65 536,578.80 533,393.96 510,675.00 427,900.00 406,907.35 401,909.20 365,698.77 357,500.00 356,375.75 317,443.40 308,704.88 287,934.36 207,655.33 170,212.34 156,033.40 135,042.00 125,974.93 124,234.73 119,030.10 110,514.06 88,465.99 75,900.00 73,741.24 70,000.00 58,020.00 48,236.58 43,651.90 42,161.08 38,760.00 37,453.33 35,099.16 27,000.00 23,488.03 22,074.48 22,061.30 20,548.08 15,974.74 15,376.00 14,940.55 13,630.33 11,516.32 11,340.00 11,258.64 10,306.42 9,600.00 7,100.00 7,089.00 6,869.01 6,084.00 5,700.00 4,978.60 4,375.00 4,370.56 4,340.00 4,024.00 3,930.55 3,520.00 3,269.65 3,182.40 2,600.00 2,290.00 2,100.00 1,911.00 1,838.80 1,664.73 1,441.44 1,037.00 972.52 890.80 744.00 160.00 90.05

Trž. kap. (mil kn) 21,066.64 672.09 1,191.86 219.97 16,840.30 309.23 1,175.46 324.80 647.65 7,473.04 523.94 342.12 69.33 420.16 211.12 1,811.04 1,704.30 1,798.46 521.98 845.62 36.36 369.54 1,299.67 450.16 374.64 164.47 84.49 774.41 212.09 117.86 13,892.01 1,820.72 2,981.70 390.91 315.91 819.48 202.16 13.39 224.02 1,409.20 90.30 6.93 117.15 3,405.43 584.56 100.42 268.03 306.41 336.00 214.38 582.40 35.23 17.83 98.78 209.63 \ 35.40 930.00 631.64 264.70 1,645.60 341.07 192.65 86.11 11.59 64.50 456.08 5.81 115.40 15.77 9,890.27 46.41 18.32 1,112.37 90.24 100.81

CROBEX: -2,47 365 dana Najniža Najviša 214.65 292.10 854.06 134.00 1,249.99 1,950.00 312.00 507.60 1,413.01 300.00 290.00 2,006.00 143.00 248.00 27.30 1,112.01 489.00 192.00 250.05 1,330.00 12.77 1,017.07 3,500.00 55.95 38.00 190.00 26.05 31,500.00 25.20 255.68 170.00 1,700.00 228.50 100.00 3,151.05 1,125.00 1,050.03 15.17 30.00 220.00 18.50 20.08 52.05 101.00 100.00 210.00 48.11 717.30 2,107.10 6,556.01 65.10 72.61 550.00 100.00 40.01 100.00 87.56 223.00 1,220.00 350.00 270.00 76.51 23.01 125.01 20.00 1,266.00 190.00 5.51 165.00 30.03 485.00 11.50 60.01 159.00 21.28 90.00

332.84 443.00 1,196.99 209.00 1,940.00 4,375.00 517.00 743.00 2,890.00 447.00 580.00 3,100.00 190.00 505.00 61.49 1,777.00 760.00 318.99 390.00 2,028.89 29.01 2,093.00 7,679.00 212.70 109.30 345.00 58.00 44,494.00 46.97 498.99 310.00 3,750.00 373.00 192.99 5,898.00 1,800.00 2,769.99 87.99 54.00 400.00 34.99 109.19 88.99 185.00 197.50 300.00 78.00 944.00 3,799.21 9,499.00 108.00 185.00 895.01 186.00 69.30 190.00 139.00 400.00 1,860.00 578.99 410.00 172.01 37.90 179.00 34.00 2,198.00 369.00 47.01 370.00 110.00 715.00 18.00 205.00 246.00 56.00 119.98

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SOS2E PETG GRVG FB21 PBGS KDIR KBMR NF1N ZVTG NF2R SAVA ZM2R PRB11

KRKA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL GORENJE FACTOR BANKA 21. IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD HOLDING SAVA ZLATA MONETA II PROBANKA 11. IZDAJA

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D PDPT-R-A BLKP-R-A ZPTP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B INVP-R-A NVEL-R-A DBJK-R-A JHKP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA NOVI VELEPROMET AD ZVORNIK DOBOJKA AD DOBOJ ZIF JAHORINA KOIN AD PALE

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKC FBIHKD FBIHKE FBIHKB RMNTR BHTSR FTOPR BSNLR JPESR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B REMONTMONTAZA DD TUZLA BH TELECOM D.D. SARAJEVO FOTO OPTIK DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA LFA GRMK ENHL SJPT AIKB PKBT A2012 A2014 A2015 A2016 A2011 MTBN A2013 DINNPB AGBN

Alfa plam a.d. Vranje Grmec a.d. Krajišnik Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Metals banka a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2013K DIN Fabrika duvana a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB MPT TPLF GRNT ALK RMDEN08 TEL STIL CEVI TNB SBT

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO TUTUNSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,15 152,40 105,90 265,00 12,60 93,00 0,69 5,05 11,39 0,87 19,70 2,90 185,00 2,90 100,00

66,50 155,20 105,96 267,00 12,90 93,00 0,69 5,10 11,60 0,88 19,79 3,00 187,80 2,90 100,00

65,24 155,20 105,95 267,00 12,90 93,00 0,69 5,05 11,40 0,87 19,71 2,90 185,00 2,90 100,00

Promet

valuta: EUR - euro 65,31 154,95 37,68 265,83 12,81 930,00 0,69 5,08 11,49 0,87 19,71 2,97 185,26 2,90 1.000,00

-0,81 % 3540 -1,15 % 1111 0,04 % 1685 -1,11 % 159 0,31 % 2835 0,54 % 24 -0,43 % 29636 0,40 % 2848 -0,87 % 1053 -0,23 % 13409 0,00 % 542 -0,34 % 3506 0,00 % 53 0,00 % 2915 0,00 % 8

231.203,09 172.154,59 63.499,37 42.267,80 36.308,23 22.320,00 20.501,97 14.482,74 12.096,65 11.703,70 10.684,74 10.422,32 9.819,00 8.453,50 8.000,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,21 0,77 5,00 4,00 1,25 27,02 28,00 0,04 0,10 0,12 3,00

27,56 0,77 5,00 4,12 1,28 29,00 30,00 0,04 0,10 0,12 3,00

27,51 0,77 5,00 4,10 1,28 29,00 30,00 0,04 0,10 0,12 3,00

0,27 0,77 5,00 4,09 1,25 0,28 0,30 0,04 0,10 0,12 3,00

0,15 % -2,53 % 4,82 % 1,23 % 2,40 % -3,33 % -0,30 % -4,76 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

601113 29000 1023 1105 3543 14800 11000 46515 8939 5801 112

165.180,61 22.330,00 5.115,00 4.514,67 4.446,15 4.212,80 3.280,02 1.860,60 893,90 696,12 336,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 75,00 92,00 87,03 79,50 96,01 70,00 21,50 45,00 16,02 28,00

75,00 93,00 87,50 79,50 96,01 70,00 21,51 45,00 16,10 28,50

8.950,00 570,00 900,00 825,00 2.782,00 2.500,00 93,10 86,41 83,12 80,36 96,55 4.000,00 89,58 2.300,00 7.800,00

9.000,00 570,00 916,00 825,00 2.801,00 2.500,00 93,20 87,50 83,70 80,56 96,70 4.500,00 89,74 2.300,00 7.805,00

3.050,00 28.000,00 3.702,00 670,00 3.950,00 78,00 510,00 201,00 780,00 3.850,00 2.650,00

3.100,00 28.200,00 3.800,00 680,00 3.955,00 79,00 516,00 205,00 781,00 3.850,00 2.699,00

75,00 92,00 87,03 79,50 96,01 70,00 21,50 45,00 16,02 28,50

75,00 1,35 % 92,72 -1,08 % 87,29 0,03 % 79,50 -0,50 % 96,01 -2,35 % 70,00 0,00 % 21,50 0,00 % 45,00 -35,25 % 16,07 0,00 % 28,33 13,91 %

44270 32320 33871 31013 3645 2800 1400 236 300 95

3.320.250,00 2.996.592,00 2.956.625,37 2.465.533,50 349.956,45 196.000,00 30.103,34 10.620,00 4.822,00 2.691,50

valuta: RSD - srpski dinar 9.000,00 570,00 905,00 825,00 2.797,00 2.500,00 93,19 86,65 83,39 80,53 96,66 4.383,00 89,65 2.300,00 7.802,00

8.999,90 570,00 905,11 825,00 2.796,59 2.500,00 93,19 86,85 83,39 80,52 96,65 4.382,72 89,65 2.300,00 7.802,23

0,00 % 0,00 % 1,23 % -8,03 % -1,38 % -10,71 % -0,01 % -0,07 % -0,25 % -0,01 % 0,07 % 0,46 % -0,10 % -1,08 % -0,28 %

3766 33.893.641,00 8097 4.615.290,00 3003 2.718.038,00 2661 2.195.325,00 484 1.353.548,00 529 1.322.500,00 13718 1.278.384,24 12706 1.103.521,36 12410 1.034.818,02 12643 1.017.956,86 9514 919.573,89 173 758.210,00 7651 685.874,08 271 623.300,00 66 514.947,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.072,99 28.015,79 3.751,65 679,92 3.951,47 78,33 515,04 204,08 780,29 3.850,00 2.679,40

3.072,99 28.015,79 3.751,65 679,92 3.951,47 48,21 515,04 204,08 780,29 3.850,00 2.679,40

0,53 % 0,96 % 1,16 % 1,10 % -0,18 % -0,85 % 0,17 % 0,78 % -1,21 % -0,02 % -0,76 %

541 1.662.490,00 38 1.064.600,00 237 889.140,00 957 650.685,00 154 608.527,00 9009 434.327,01 703 362.075,00 1250 255.100,00 283 220.823,00 50 192.500,00 67 179.520,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

+

Oznaka

Srijeda 30/6/2010

+

Powered by

business.hr

Elektroprivreda BiH Sarajevo +13,91% Ohridska banka +4,21% Komercijalna banka Beograd +1,92% Toplifikacija Skopje +1,16% Gorenje +0,31%

Elektrobosna Jajce Energoinvest Sarajevo Prijedor putevi AIK banka Niš Mercator

-13,33% -9,09% -2,83% -1,38% -1,15%

Komercijalna banka Skopje

Triglav osiguranje

+0,53 -0,00 Makedonski indeks MBI 10 ostvario je u utorak najveći regijski rast vrijednosti, a prve četiri dionice na popisu najlikvidnijih zabilježile su rast cijene. Dionica Komercijalne banke bila je najlikvidnija sa 1,6 milijuna denara prometa, a cijena joj se tijekom dana kretala od 3050 do 3100 denara. Zadnja zabilježena iznosila je 3072,99 denara, što je porast od 0,53 posto u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana.

Cijena Makpetrola rasla je 0,96 posto.

Dionicom Triglav osiguranja u utorak se na Ljubljanskoj burzi trgovalo po nepromijenjenoj cijeni 19,7 eura, no ukupni promet iznosio je samo 10.684 eura.

Loše vijesti stigle su za dioničare - predsjednik Uprave Zavarovalnice Triglav Matjaž Rakovec izjavio je na skupštini dioničara održanoj u ponedjeljak da društvo ne može isplatiti dividendu zbog rezultata prošlogodišnjeg poslovanja; gubitak je iznosio 1,8 milijuna eura, a premije su u odnosu na 2008. pale jedan posto.

REGIONALNI indeksi -1,18% BIRS -0,02% 877,05 821,51

LJSEX -0,99% FIRS -0,15 3.555,06 1.417,70 Belex15 MBI10 -0,49% 2.427,03 +0,40% 637,52 Belexline -0,59% MOSTE +1,07% 1.243,30 475,51 SASX10 NEX20 +0,17% 940,57 +0,15% 12.758,69 SBITOP

Europski indeksi

-3,02% WIG20 +0,47% 2.337,12 4.918,69 DAX BUX -3,20% 20.881,87 -2,10% 5.960,45 CAC40

-3,99% ATX -3,01% 2.317,52 3.433,63

MICEX indeksa na zatvaranju u -1,05% Stanje 1,363.54 utorak 29. lipnja 2010.

FTSE100

američki indeksi DJIA

-0,05% S&P500 -0,20% 10.138,52 1.074,57 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,13% ponedjeljak 28. lipnja 2010.

2.220,65

investor 30 DIONIČKI

Powered by

+

Ime fonda Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

88,5401

27,30

PBZ I-Stock

60,8500

24,87

Platinum Blue Chip

88,2375

24,00

6,3105

22,85

28,6985

21,77

FIMA Equity

80,4237

-21,66

ST Global Equity

49,3463

-18,06

Erste Total East

31,3100

-15,61

KD Victoria

14,9712

-9,42

C-Zenit

52,3447

-6,90

KD Nova Europa NFD BRIC

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

143,1500

16,45

Raiffeisen Balanced

149,7000

13,00

9,8189

9,37

HPB Global

104,2847

7,36

OTP uravnoteženi

108,5850

7,21

HI-balanced

ICF Balanced

117,1888

-25,31

ST Balanced

181,2205

-13,89

HPB Dynamic

49,8593

-13,66

ST Aggressive

66,0971

-12,76

Aureus Balanced

78,4388

-5,01

+ OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,8064

13,42

Raiffeisen Bonds

169,2900

12,75

ZB bond

160,0800

12,40

Capital One

154,4000

8,47

HPB Obveznički

121,7622

6,76

11,2135

3,28

Erste Bond

125,9500

3,42

ICF Fixed Income

137,3312

6,24

PBZ Bond fond

126,1900

6,71

HPB Obveznički

121,7622

6,76

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

Platinum Blue Chip OTP Europa Plus Ilirika Azijski tigar Platinum JIE ZB aktiv ZB euroaktiv KD Prvi izbor Erste Total East HI-growth PBZ I-Stock ZB BRIC+ KD Nova Europa C-Zenit HPB WAV DJE ZB trend Raiffeisen Emerging M. ST Global Equity NFD BRIC VB High Equity Prospectus JIE HPB Dionički Aureus Equity Raiffeisen World Raiffeisen HR dionice HPB Titan Raiffeisen C. Europe NFD Nova Europa MP-Global HR Erste Adriatic Equity KD Energija

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € € kn kn € kn € € kn € kn kn € € € kn € kn kn kn kn € kn € € kn kn € kn

88,2375 106,4462 60,5006 70,5485 97,4400 98,8400 11,9497 31,3100 8,2468 60,8500 98,8700 6,3105 52,3447 88,5401 127,2400 56,6600 49,3463 28,6985 47,1587 57,4768 87,7085 92,8894 97,7300 69,3900 69,6797 61,3200 116,0435 285,2355 87,3900 9,5000

0,72 0,52 0,47 0,47 0,43 0,36 0,28 0,26 0,17 0,13 0,08 0,06 0,04 0,02 0,01 -0,07 -0,11 -0,11 -0,12 -0,16 -0,20 -0,23 -0,24 -0,24 -0,25 -0,33 -0,33 -0,34 -0,39 -0,40

3,23 0,35 7,19 0,37 -0,35 -5,87 -2,46 -4,57 -3,40 -3,63 N/A -3,08 -8,51 1,32 -2,06 -3,84 -4,54 2,15 -4,96 -11,68 -3,50 -4,52 -4,79 -6,33 1,90 -8,68 -10,15 -3,32 -6,80 -4,80

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

10,90 -1,59 12,73 -0,10 2,31 -2,61 3,87 -6,26 -1,25 2,20 N/A 3,43 -7,80 7,52 4,31 1,41 -9,78 7,34 -4,71 -8,62 -2,67 -5,06 1,02 0,25 0,51 -4,26 -2,44 1,91 -2,60 N/A

24,00 N/A 18,86 11,55 10,82 17,18 6,90 -15,61 9,83 24,87 N/A 22,85 -6,90 27,30 21,64 20,68 -18,06 21,77 2,51 -0,71 7,20 -3,47 15,49 7,90 14,92 5,49 4,71 17,64 -4,76 N/A

-4,91 N/A -14,96 -11,83 -0,64 -0,19 2,44 -34,52 -2,28 -15,49 N/A -15,65 -24,02 -4,23 3,19 -20,18 -7,04 -15,74 -23,98 -15,00 -2,73 -1,60 -0,34 -18,40 -11,58 -8,99 9,46 -14,94 -2,82 N/A

11,32 -1,10 12,55 -0,46 0,24 -2,48 3,75 -7,99 -1,24 0,23 -1,13 0,03 -7,37 7,69 4,58 0,11 -8,12 5,99 -5,76 -9,21 -3,13 -5,31 1,43 0,09 0,49 -5,63 -4,32 1,13 -3,78 -4,99

Imovina

Starost

Datum

5,597 8,589 5,408 5,134 527,530 184,330 5,069 49,506 70,613 200,381 56,188 18,922 6,989 12,907 170,686 24,884 4,551 11,473 13,276 24,750 41,433 70,311 38,534 15,144 11,141 239,136 8,664 5,189 218,968 5,516

2,48 0,94 3,10 2,77 4,01 6,15 7,38 2,74 8,34 2,95 0,21 2,70 2,36 2,82 7,67 2,52 9,68 3,24 2,74 3,41 4,73 4,58 6,74 1,80 2,93 5,19 1,65 2,09 4,72 0,33

28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi ZB global HI-balanced Allianz Portfolio ST Balanced Raiffeisen Prestige Erste Balanced HPB Global Ilirika JIE Balanced KD Balanced HPB Dynamic C-Premium ICF Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced ST Aggressive Aureus Balanced Agram Trust PBZ Global fond AC G Balanced EM

€ € kn kn € € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn €

143,1500 9,8189 106,9976 181,2205 104,6900 116,1000 104,2847 142,4656 8,2576 49,8593 5,6380 117,1888 108,5850 149,7000 66,0971 78,4388 68,1212 99,0300 10,9653

0,46 0,12 0,04 0,00 0,00 -0,02 -0,06 -0,11 -0,12 -0,16 -0,21 -0,22 -0,22 -0,23 -0,35 -0,35 -0,35 -0,40 -0,57

1,10 -1,41 -1,44 -3,70 3,28 -3,50 -1,67 -3,45 -1,20 -1,90 -5,55 -9,97 -4,33 -3,25 -5,71 -2,31 -4,00 -4,91 -0,23

4,99 0,34 2,06 -7,60 N/A 0,76 1,03 1,03 1,22 -6,60 -4,52 -12,40 -3,57 2,49 -7,90 -2,16 -2,27 0,09 6,74

16,45 9,37 6,48 -13,89 N/A -2,15 7,36 6,57 4,81 -13,66 -3,71 -25,31 7,21 13,00 -12,76 -5,01 -1,32 6,32 6,97

4,07 -0,22 6,17 8,29 N/A -0,66 0,89 8,32 -4,21 -16,59 -15,50 2,30 1,83 5,28 -8,31 -5,96 -3,07 4,82 7,23

4,41 0,31 1,98 -5,83 4,69 0,54 -2,09 -0,39 0,05 -9,22 -4,44 -8,68 -4,87 1,92 -6,98 -2,49 -2,14 -1,41 6,39

745,778 66,329 6,935 13,456 92,845 110,080 123,693 45.531 12,702 22,683 13,597 13,152 43,793 337,191 4,551 15,674 12,644 308,303 12,848

8,99 8,34 1,13 7,47 0,31 9,44 4,73 4,43 4,45 3,84 3,41 8,16 4,54 7,84 4,77 3,95 1,97 8,79 1,32

28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010

€ € € kn € € € € €

160,0800 121,7622 125,9500 154,4000 126,1900 137,3312 11,2135 169,2900 124,8064

0,08 0,06 0,05 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 -0,27

2,65 -0,11 0,51 0,98 0,08 1,00 1,44 0,91 0,01

5,36 2,54 5,21 5,03 5,51 2,58 4,29 5,41 2,31

12,40 6,76 3,42 8,47 6,71 6,24 3,28 12,75 13,42

5,37 4,25 4,20 7,96 4,46 3,86 1,38 6,72 5,01

5,39 1,97 5,19 3,99 4,85 2,58 4,38 5,22 2,02

175,046 46,906 98,050 12,579 81,406 46,453 6,076 294,831 9,880

8,99 4,73 7,07 5,67 7,30 8,38 8,34 8,09 4,54

28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010

€ € € kn kn $ kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn kn

103,9700 123,9800 138,5943 142,3600 136,2700 123,7900 115,2148 11,1619 10,5125 101,0525 131,0100 160,8822 133,1480 130,1976 120,9978 139,1087 136,7869 106,8871

0,05 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

1,12 0,87 0,63 0,80 0,94 0,71 0,82 0,86 0,81 0,07 0,75 0,44 0,73 0,80 0,69 0,76 0,43 0,79

2,48 2,23 1,53 2,09 1,90 1,91 1,68 1,99 1,89 -0,02 1,72 1,18 1,95 2,32 1,56 7,93 1,15 1,94

N/A 4,89 3,55 6,46 5,22 3,18 5,02 4,91 4,63 N/A 5,64 4,94 5,05 6,31 4,34 6,30 3,67 5,74

N/A 4,46 3,34 4,93 4,47 4,18 5,50 6,47 4,79 N/A 6,51 4,90 4,51 5,73 4,31 4,36 4,74 6,07

2,43 2,18 1,51 2,03 1,85 1,90 1,63 1,95 1,84 -0,17 1,68 1,14 1,90 2,26 1,53 1,96 1,12 1,89

385,768 229,002 88,454 1145,748 620,409 46,204 143,831 70,068 33,142 5,212 1163,271 2358,611 37,598 220,574 74,710 103,322 102,626 139,337

0,76 7,93 9,93 7,34 7,07 5,21 2,65 1,75 1,07 0,92 11,25 9,93 6,49 4,73 4,52 7,73 6,76 1,13

28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010 28.06.2010

Obveznički fondovi ZB bond HPB Obveznički Erste Bond Capital One PBZ Bond fond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

Novčani fondovi Erste Euro-Money PBZ Euro Novčani ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond ICF Money Market HI-cash Allianz Cash

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/6/2010

TRŽIŠTE NOVCA

REGIJA

Sav promet na Tržištu novca u utorak odnosio se na prekonoćne kredite kojih je odobreno 62 milijuna kuna po kamatnoj stopi 0,71 posto. Kako stoji u izvještaju, prijavaljena je nešto niža potražnja za slobodnim kunama u odnosu na dan prije, koja unatoč višku ponude nije podmirena u potpunosti zbog neusklađenosti uvjeta kreditiranja. B. S.

Svi su regijski indeksi, osim sarajevskog SASX-a 10 i makedonskog MBI-a 10, u utorak bili u minusu, a najveći pad, veći od jedan posto, zabilježio je slovenski SBITOP. Najlikvidnija je u Sarajevu bila dionica tuzlanske Remontmontaže kojom se po cijeni od 70 konvertiblnih maraka trgovalo u iznosu od 196.000 KM. Sa 30.103 KM prometa slijedila ju je dionica BH Telecoma, a

Niža potražnja za kunama

Najveći minus u Ljubljani

jedina koja je uz njih premašila prag od deset tisuća KM bila je dionica Foto optika.

Indeks SASX 10 rastao je 0,15 posto, na 940,57 bodova.

U Skoplju su samo dvije dionice ostvarile promet veći od milijun denara - Komercijalna banka zabilježila je 1,6 milijuna denara prometa, a dionica Makpetrola 1,06 milijuna denara prometa.

Većini dionica na makedonskoj burzi u utorak je rasla vrijednost. MBI 10 je na kraju trgovanja bio u plusu 0,40 posto. B. S.

brojka

0,49

posto pao je beogradski BELEX 15

0,02 posto pao je banjalučki BIRS

Male zalihe dižu kakao KAIROS COMMODITIES Nije jasno je li završen uzlazni trend cijene kakaa jer međunarodna organizacija za kakao očekuje da će se zalihe nastaviti smanjivati "Posljednje četiri godine svjedočimo neprekidnom rastu cijena kakaa, i to ponajprije zbog neravnoteže ponude i potražnje - dok potražnja za kakaom kontinuirano raste, proizvodnja posustaje te se s padom zaliha javlja strah od nestašice", stoji u ovotjednom izvješću šefa analize Kairos Commoditiesa Toma Bungaarda.

U Kairos Commoditiesu dosada su predviđali kontinuirani rast cijena kakaa, a taj bi trend mogao potrajati još neko vrijeme iako je, prema njihovim ranijim prognozama, vrhunac trebao doseći u razdoblju od veljače do svibnja ove godine.

No, kako neravnoteža ponude i potražnje još uvijek nije riješena, postoji opravdanje za to da cijene kakaa budu i više nego što su bile na početku uzlaznog trenda 2006. godine.

Blizu maksimuma

Ipak, sadašnja razina cijena čini izglednim cjenovni vrhunac nakon kojeg bi moglo doći do horizontalnog trenda koji bi u tom slučaju potrajao dok cijene ne bi počele padati.

Jedini problem je to što još uvijek ne postoji jasan signal da je uzlazni cjenovni trend gotov.

Uzevši to u obzir, u Kairosu preporučuju osiguranje od ri-

zika, no na kraće razdoblje od ranije preporučenog.

"Javljaju se signali da bismo se trebali osigurati od rizika pada cijene samo kratkoročno, u razdoblju od tri do pet mjeseci", stoji u izvješću u kojem se nadalje napominje da se u situaciji poput trenutačne, kada nema jasnih signala da su cijene nalaze na vrhuncu, na umu moraju imati druge opcije.

"Podaci međunarodne organizacije za kakao pokazuju

da bi se zalihe mogle nastaviti smanjivati. Iako ne znamo sa sigurnošću hoće li se to dogoditi ili ne, tu činjenicu moramo uzeti u obzir", upozoravaju iz Kairosa i dodaju da bi u tom slučaju bilo potrebno du* Analizu je za Business.hr priredio www.cirtuo.com, hrvatski zastupnik Kairos Commoditiesa, koji u praćenju cijena robe i sirovina koristi kombinaciju analize poslovnih ciklusa te fundamentalne i tehničke analize cijena

prodano 227 milijuna kuna i 36,8 milijuna eura

Odrađena nova aukcija trezoraca Na aukciji koju je Ministarstva financija održalo u utorak upisano je 227 milijuna kuna i 36,8 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa.

Na aukciji su s rokom dos-

pijeća 91 dan na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 28 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.

S rokom dospijeća 182 dana na prodaju su ponuđeni i zapisi u iznosu 73

milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 33 milijuna kuna.

Na aukciji je s rokom dospijeća 364 dana na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu 286 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije

iznosio 166 milijuna kuna.

Na aukciji trezorskih zapisa izraženih u eurima, a plativim u kunama, planirani iznos izdanja bio je 30 milijuna, a ostvareni je iznosio 36,8 milijuna eura.

B.hr

goročnije osiguranje od gubitaka, i to u razdoblju od pola do godine dana.

Dotad prognoza glasi: cjenovni vrhunac nakon kojeg slijedi horizontalni trend.

Biljana Starčić

Business tv Kapital Network, Srijeda 30. 6.

20:00 20:15

21:00 21:15

21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI NOVI PRAVAC, emisija o energetici VIJESTI EUROPSKI DNEVNIK, Magazin VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

DRŽAVNI DUG

POTPISANO OSNIVANJE

Ivan Šuker, ministar financija Republike Hrvatske, prije ljetnih praznika krpa proračunske rupe novim izdanjima kratkoročnih vrijednosnih papira 31

Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, najavio je da će banka funkcionirati kao razvojna i bit će okrenuta prema srpskom narodu u Hrvatskoj, ali će biti i faktor uzajamnog povjerenja dviju država 26

Šukerovo ministarstvo prodalo 227 mil. kuna i 36,8 mil. eura trezorskih zapisa

Dobitnici dana (ZSE) Optima telekom +6,67% Dioki +5,48% Erste Bank +0,89% Atlantic grupa +0,43% Zaba +0,31% 18 Raste

Tesla - prva srpska banka u Hrvatskoj

Gubitnici dana (ZSE) IGH -7,36% Jadroplov -6,01% Uljanik plovidba -3,45% Adris -3,32% HT -2,45% 51 Pada

7 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom.

1,212.07 2.84% 147,74 0,04%

Sirova nafta 78,25 Prirodni plin 4,84 Zlato 1.238,81 Srebro 18,77 Goveda 90,91

0,77% 0,00% 1,35% 1,57% 0,00%

Crobex zaronio ispod 1900 bodova OPĆI POTOP Niz loših vijesti iz svijeta i zemlje razočarao je ulagače, koji su prodavali sve što su stigli, a jedan od najvećih gubitnika bio je zagrebački Dalekovod Na Zagrebačkoj je burzi u utorak nastavljen pad cijena dionica, nakon što su u ponedjeljak potonule oko jedan posto, pa je indeks Crobex zaronio ispod psihološki važne razine od 1900 bodova, našavši se na najnižim razinama od kolovoza prošle godine. Crobex je izgubio 2,47 posto i završio na 1875,4 boda, što je njegova najniža razina od 19. kolovoza prošle godine, kada je iznosio 1893 boda. Crobex 10 oslabio je pak 2,77 posto, na 1005,3 boda, dok je redovni promet dionicama iznosio 14,3 milijuna kuna, uz samo jednog milijunaša.

"Na tržištu vlada loša atmosfera. Na inozemnim je burzama također loše.

Frankfurtski indeks DAX pao je više od dva posto, euro pada, dolar i švicarski

franak rastu, procjene gospodarskog oporavka u svijetu su pesimistične, čini se da će biti sporiji nego što se prije mislilo...", rekao je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Credos.

Pesimisti vladaju

Niz posljednjih makroekonomskih podataka upućuje na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, od SAD-a i Azije do Europe, a najavljeno smanjenje proračunske potrošnje niza zemalja moglo bi dodatno naštetiti oporavku svjetskog gospodarstva.

"Ni domaći makroekonomski podaci nisu ohrabrujući. UniCredit je povećao procjenu ovogodišnjeg pada bruto domaćeg proi-

www.business.hr

komentar

Glasanje o povjerenju

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

LUKA MILIČIĆ, predsjednik Uprave Dalekovoda, koji je u utorak tresnuo gotovo sedam posto uz solidan promet

N

snimio hrvoje dominić

zvoda sa 1 na 1,5 posto, a i svi ostali podaci, osim pada nezaposlenosti, upućuju na slabost domaćeg gospodarstva. Zbog toga na Zagrebačkoj burzi cijene dionica padaju još od kraja travnja, kada je Crobex dosegnuo 2200 bodova. Bilo je doduše u tom razdoblju pozitivnih dana, no realno gledajući, negativni trend traje već više od dva mjeseca", rekao je Rinkovec.

LRH opet skočio

U Zagrebu se najviše trgovalo HT-om, u vrijednosti pet milijuna kuna.

HT je pao 2,45 posto, na

Mogu li loše vijesti iz svijeta gurnuti Crobex još niže, pratite na...

257,26 kuna.

Titulu gubitnika dana ponijela je dionica Dalekovoda, koja je pala čak 6,19 posto, na 293 kune.

Dalekovod je zauzeo drugu najlikvidniju poziciju s gotovo milijun kuna prometa. Ostatak građevinskog sektora prošao je jednako loše ili čak gore — IGH je tresnuo 7,36 posto, a Ingra tri posto.

Za razliku od neuspješnih građevinara i brodara, titulu dobitnika dana ponijela je dionica Liburia Riviera koja je skočila čak 7,05 posto, na 2140 kuna, uz pola milijuna kuna prometa.

Nikola Sučec

ovo natezanje dioničara Zagrebačke burze na skupštini u utorak nije donijelo nikakvo olakšanje. Borba se vodila oko toga treba li dionice ZSE-a uvrstiti u Službeno tržište ili MTP, najnižu burzovnu kotaciju. Dok jedni smatraju kako je nedopustivo da se Burza sama uvrštava u MTP kada to može učiniti bilo koji dioničar, i traže da ZSE bude primjer transparentnosti, drugi smatraju kako je bolje ići korak po korak jer nisu sigurni hoće li dionice dosta biti likvidne. No, premalo je prašine podigao navodno manjkav strateški plan razvoja, koji se svodi na povećanje pozitivnosti smanjivanjem negativnosti. U strahu da plan koji su dioničari žestoko kritizirali ne bude usvojen, predsjednik skupštine Plinio Cuccurin onemogućio je da se o njemu glasa, jer ga je već usvojio NO. Znači li to da se Cuccurin plaši da netom izabrana nova Uprava ZSE-a s Ivanom Gažić i Tomislavom Gračanom ne bi mogla dobiti podršku dioničara za svoj rad?

www.business.hr