Business.hr broj 668

odgođen PLINSKI UDAR

Premijerka odbila Inu, plin neće poskupjeti!

Ministarstvo gospodarstva zbog straha od sve većeg nezadovoljstva građana neće prihvatiti svibanjski prijedlog poskupljenje plina kućanstvima 12 posto 6

slaba intervencija 26

Rohatinski nije uspio zadržati tečaj iznad 7,20 kuna za euro

četvrtak 1/7/2010

broj 668 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

NA RUBU BANKROTA 4-5 Zagrebački građevinar koji se ozbiljno opekao na ambiciji stasanja u regionalnog developera nema novca za otplatu obveznice koja dospijeva sljedeće godine

Ingra priznala da ne može vraćati dugove Igrec: Zoran Košćec gura varaždinski Varteks u propast Stjepan Igrec, najveći pojedinačni privatni vlasnik Varteksa i član Nadzornog odbora tvrtke, za sve lošije rezultate varaždinskog tekstilca krivi Upravu na čelu sa Zoranom Košćecom koja nema pravu strategiju razvoja prodaje što, po njemu, cijelu tvrtku vuče u provaliju 24

info&stav

indikator

2-3

business.hr

Irska izašla iz recesije Irska je u prvom kvartalu 2010. ponovno ostvarila rast gospodarskih aktivnosti nakon 8 uzastopnih tromjesečja pada, no domaći su pokazatelji još u padu a nezaposlenost uporno raste, priopćio je irski statistički ured. Irski BDP u prva je tri mjeseca ove godine porastao 2,7 posto, što je prvi rast irskog BDP-a od posljednjeg tromjesečja 2007.

Kazna Arcelor-Mittalu Europska komisija odredila je Arcelor-Mittalu kaznu od 276 milijuna eura zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena za spiralnu čeličnu žicu.

EK kaznila je čak 17 kompanija koje su sudjelovale u tome kartelu kaznama u ukupnom iznosu 518 milijuna eura za 18 godina tajnog dogovaranja cijena…

Četvrtak 1/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BIVŠI ŠEF MICROSOFTA PREDSTAVLJA POSLODAVCE

Majetić novi direktor HU Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca za novog glavnog direktora HUP-a izabran je Davor Majetić, dosadašnji izvršni direktor konzultantske tvrtke Atento, priopćeno je iz HUP-a u srijedu. Majetić, nekadašnji prvi čovjek Microsofta u Hrvatskoj, na mjestu glavnog direktora popunit će fotelju koju je napustio Đuro Popijač kad je imenovan ministrom gospodarstva. Pomoćnik glavnog direktora ostaje Bernard Jakelić, koji je na toj poziciji bio i za vrijeme mandata bivšeg glavnog direktora Đure Popijača i koji je privremeno obavljao dužnosti glavnog direktora.

Davor Majetić, dosadašnji izvršni direktor konzultantske tvrtke Atento i nekadašnji prvi čovjek Microsofta u Hrvatskoj, dužnost u HUP-u preuzima 15. rujna

Nema komentara

Međutim, novi "stalni" predstavnik udruge poslodavaca

Snimio saša ćetković

nije želio ništa komentirati vezano uz svoj budući rad, što pomalo iznenađuje s obzirom na trenutačno stanje socijalnog dijaloga, bez obzira na to što dužnost preuzima 15. rujna.

U priopćenju HUP-a navodi se kako Davor Majetić ima višegodišnje iskustvo u upravljačkim funkcijama u domaćim i međunarodnim poduzećima, a najveći dio profesionalnog života proveo je u Microsoftu, i to na istaknutim pozicijama: glavnog izvršnog direktora, direktora prodaje i marketing menadžera, odgovornog za međunarodna tržišta. Zadnje dvije godine na mjestu je izvršnog direktora tvrtke Atento. Dobitnik je CROMA-ine nagrade za menadžera godine u kategori-

Nadzorni Odbor Business.hr-a

Sporazumno raskinuta suradnja s dr. B Na sjednici Nadzornog odbora Business.hr-a donesena je odluka o sporazumnom raskidu suradnje između vlasnika Business.hr-a i dr. Ante Babića, predsjednika Uprave Business.hr-a, zaključno sa 30. lipnjem 2010. godine. Suradnja je prekinuta zbog nemogućnosti usuglašavanja o projekciji koncepta poslovnog plana te načinu njegova provođenja.

Nema sukoba interesa dr. Babića i agencije T Business.hr ostavlja otvorenu mogućnost nastavka suradnje s dr.

Antom Babićem na drugim projektima Zbog netočnih navoda koji su izneseni u dijelu medija i objavljeni na nekoliko internetskih portala, želimo reći da ne postoji sukob in-

teresa između dr. Ante Babića, koji je obavljao dužnost predsjednika Uprave Business.hr-a, i renomirane i nagrađivane agencije TF Marketing. Navedenu agenciju Business. hr angažirao je prije dolaska dr. Ante Babića na mjesto predsjednika Uprave i s

njom je sklopljen jednogodišnji ugovor radi redizajna vizuala dnevnog izdanja Business.hr-a i ostalih specijalnih izdanja.

Ugovor s agencijom TF Marketing ostaje na snazi i nastavlja se započeta suradnja. Sadržaj tog ugovora nikako se ne može dovesti

››

biser dana

brojka

Imao sam sve, ja sam živio bolje i od Tita

Goran Milić, HRT-ov urednik i voditelj, za 24 sata

1,3

milijuna radnih mjesta u sljedećih pet godina moglo bi nestati u V. Britaniji zbog odluke tamošnje vlade o kresanju proračunske potrošnje, pokazuje procjena ministarstva financija koju je objavio The Guardian

uvodnik

UP-a Prerano je za počasni krug ji za srednje velike tvrtke u 2006. te nagrade za najbolje malo gospodarstvo u Hrvatskoj u 2005.

'Odnos s vladama'

Dugogodišnje međunarodno iskustvo u prodaji i menadžmentu, iskustvo u upravljanju te dobri odnosi s malim, srednjim i velikim tvrtkama, vladama i poduzetnicima svrstavaju Majetića u red izvrsnih poznavatelja upravljanja poslovnim procesima, i kao takav zasigurno će doprinijeti razvoju Hrvatske udruge poslodavaca u još izvrsniju poslodavačku instituciju, istaknuo je prilikom izbora novog glavnog direktora HUP-a Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, navodi se u priopćenju. P. B.

Babićem

TF Marketing u vezu s potencijalnim uređivačkim nesporazum između dr. Ante Babića i urednika specijalnih izdanja Business. hr-a. Također, ostavljamo otvorenu mogućnost nastavka suradnje s dr.

Antom Babićem na drugim projektima.

Darko Baniček, urednik internetskog izdanja

N

akon maratonske utrke, kako su slikovito iako ne i previše originalno, hrvatske pristupne pregovore s EU opisali premijerka Jadranka Kosor i njezin ministar za vanjske i europske poslove Gordan Jandroković, ostala je samo jedna sićušna dilema. Jesmo li ušli u posljednjih 500 metara utrke, kako tvrdi Kosor, ili nam predstoji samo 110 metara, ali s preprekama, kako tvrdi ministar Jandroković, koji nakon dvogodišnjeg mandata više ne traži pomoć publike u nabrajanju poglavlja.

Odgovor na tu dvojbu je, naravno, ni jedno ni

drugo. Predstoji nam najmukotrpnije razdoblje usklađivanja svega i svačega što nismo bili u stanju prethodnih 39 i kusur kilometara ili, prevedeno, šest godina pregovora.

Sve ono što nismo mogli u prvim kilometrima, kada su nam noge bile odmorne i bez teških utega globalne financijske krize, sada ćemo morati pošto-poto. Što Kosor još treba savladati, najbolje ilustriraju posljednja tri otvorena poglavlja. Kao šećer za kraj Kosorici je ostalo Tržišno natjecanje, za čije zatvaranje treba privatizira-

››

Jadranka Kosor na pretpristupnom maratonu još treba savladati pregovore u poglavlju Tržišno natjecanje, za čije zatvaranje treba privatizirati ili poslati u stečaj hrvatsku brodogradnju, a u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava lista zahtjeva Bruxellesa je podugačka

ti ili poslati u stečaj hrvatsku brodogradnju, a kao bonus tu je i Željezara Split, čiji su radnici siti praznih obećanja i primanja plaće iz državne kese, na što Europa ne gleda nimalo blagonaklono.

U sklopu poglavlja

Pravosuđe i temeljna prava od Hrvatske se očekuje da ojača neovisnost, odgovornost, nepristranost, profesionalnost, ali i učinkovitost pravosuđa, da adekvatno pristupa domaćim slučajevima ratnih zloči-

na, uspostavi učinkovit sustav za borbu s organiziranim zločinom i korupcijom, što uključuje i korupciju najviših zvjerki u političkoj hijerarhiji koji su dosad izostali, osigura jednak pristup javnoj nabavi, spriječi sukob interesa, zaštiti manjine, riješi izbjeglice i osigura europsku razinu zaštite ljudskih prava. Povrh svega toga, tu su i topnički dnevnici i suradnja s Haaškim sudom, koja sudeći po dosadašnjoj praksi može zapeti na svakom ko-

raku. U usporedbi s tim, poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika stvarno djeluje kao gotova stvar jer se od Hrvatske očekuje samo dobra suradnja sa susjedima i pomirenje, što se lako rješava na deklaratornoj razini.

Iako premijerka u mislima već utrčava u EU u punom sprintu, sudeći prema domaćoj zadaći koja ju još čeka, realnije je da ćemo u EU doskakutati na jednoj nozi jedva hvatajući dah.

tema 4-5

NA RUBU BANKROTA Zagrebački građevinar, koji se ozb developera, nema novca za otplatu obveznice koja dospijeva

Ingra priznala da n može vraćati dugo

Od vlasnika svojih obveznica Ingra je zatražila odgodu otplate za pet godina, čime se potvrdio scenarij koji smo prije godinu dana predvidjeli u Business.hr-u. No vjerovnici im poručuju: "Preduvjet za to je drukčiji plan restrukturiranja i ne očekujte svjež novac" Ingra neće moći otplatiti svoje obveznice s dospijećem 6. prosinca 2011. godine pa su u toj tvrtki odlučili zatražiti od vlasnika tih obveznica vrijednih 200 milijuna kuna novi datum konačnog dospijeća - 6. prosinca 2016. godine. O toj namjeri Ingra je jučer obavijestila Zagrebačku burzu, i to preko poziva na skupštinu vlasnika obveznica, koja će se održati 16. srpnja.

Kako doznajemo, Ingra je vlasnike obveznica neformalno kontaktirala prije sazivanja skupštine. Jedan od njih, koji je želio ostati anoniman, kazao nam je da su spremni prihvatiti novi rok dospijeća obveznica kao bolje rješenje od bankrota, ali

isto tako kao uvjet za novi datum dospijeća traže poboljšani plan restrukturiranja. Uz to, poručio je, Ingra od njih ne treba očekivati dodatni svježi novac.

Prevelike obveze

Ingra je 6. prosinca 2006. godine izdala te obveznice s kamatom 6,125 posto godišnje, a tako prikupljen novac trebao joj je poslužiti za novi investicijski ciklus. No, tvrtka je u međuvremenu upala u velike probleme, ponajprije uzrokovane recesijom i smanjenim obujmom građevinskih radova koje su u prvom redu financirali država ili javna poduzeća.

Takav rasplet događaja u jednoj od najznačajnijih hr-

››

vatskih tvrtki iz građevinskog sektora Business.hr je najavio prije točno godinu dana, kada smo objavili investitorsko izvješće jednog domaćeg analitičara. U tom se izvješću upozoravalo na mogući default Ingre, odnosno skoru nemogućnost da otplaćuje svoje kreditne obveze. S odgodom otplate 200 milijuna kuna obveznica to se sada i dogodilo.

Analitičar, koji je želio ostati anoniman, u izvješću investitorima još je prošle godine naveo da bi se Ingra zbog golemih obveza (na kraju 2009. iznosile su 1,6 milijardi kuna) mogla suočiti s problemom nesolventnosti, i to zbog nenaplativosti kratkoročnih

Novi rok Ingri će dati prostor za servisiranje obveza po Areni i novih investicijskih radova u inozemstvu MARIJAN KOSTRENČIĆ, nekad jedan od većih vlasnika Ingre, ove je godine ponovno sjeo u Nadzorni odbor tvrtke Snimio hrvoje dominić

Najveći vjerovnici Ingre po obveznici IN Vlasnik/nositelj računa

Stanje

1.

RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.

58.004.661

2.

HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND

20.000.000

3.

CROATIA OSIGURANJE D.D.

15.000.000

4.

HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE OBVEZNI MIROVINSKI FOND

10.000.000

5.

SOCIETE GENERALESPLITSKA BANKA D.D./ ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND

10.000.000

6.

DOM HOLDING D.D.

10.000.000

7.

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK D.D.

7.550.000

8.

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK D.D./KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP D.D.

7.500.000

9.

SOCIETE GENERALESPLITSKA BANKA D.D./AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND

7.259.000

10.

PBZ D.D.

5.970.000 Ukupno:

potraživanja, zatim nemogućnosti da dođe do novih kredita ili pak kašnjenja, odnosno otkazivanja narudžbi zbog financijskih problema ili očekivanog pada cijena nekretnina.

Rasprodaja projekata

U izvješću se navodi kako je stopa solventnosti veća od 20 posto pokazatelj da je neka tvrtka financijski zdrava, no Ingrina stopa solventnosti, prema podacima iz financijskog izvješća te tvrtke za treći kvartal 2008. godine, iznosila je samo 4,2 posto.

Kao alternativa tome, odnosno Ingrina šansa da se izvuče iz bankrota, još se tada navodila prodaja pro-

jekata koji su u tijeku. Kako joj nije uspjelo prodati zagrebačku Arenu, nedavno je Ingra prodala udjel u dubrovačkom hotelu Lapad Atlantskoj plovidbi.

Koliko je teška situacija u Ingri, koja je 2009. godine imala drastičan pad prihoda - sa 1,2 milijarde kuna u 2008. na 585 milijuna kuna, svjedoči i podatak da je tvrtka kćer Ingra-gradnja u blokadi od kolovoza prošle godine i prijeti joj stečaj. Unatoč svemu tome, iz Ingre stižu optimistične izjave. Tako su poručili da se produljenje dospijeća obveznica provodi kao dio cjelokupnog procesa poslovnog i financijskog restrukturiranja te da

biljno opekao na ambiciji stasanja u regionalnog a sljedeće godine

ne ove

NGR-O-11CA [%]

Vrsta računa

29,00

Osnovni račun

10,00

Skrb. račun

7,50

Osnovni račun

5,00

Skrb. račun

5,00

Skrb. račun

5,00

Osnovni račun

3,78

Skrb. račun

3,75

Skrb. račun

3,63

Skrb. račun

2,99

Osnovni račun

75,64

je skupština sazvana na temelju suglasnosti ključnih investitora.

I član Nadzornog odbora Ingre i donedavno jedan od većih dioničara te tvrtke Marijan Kostrenčić kazao nam je da je novi rok dospijeća obveznica dio ukupnog plana restrukturiranja, koji je usuglašen s bankama i drugim zainteresiranima.

“To će Ingri dati prostora za servisiranje obveza po Areni i novih investicijskih radova u inozemstvu. U konačnici je to znak povjerenja banaka i vlasnika obveznica u tvrtku”, kazao nam je Kostrenčić.

Josip Bohutinski Josip Jagić

GODINU DANA RANIJE, kada je Business.hr upozorio na ozbiljne financijske probleme u Ingri i mogućnost ‘defaulta’, Igor Oppenheim, najveći vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke, takvu je mogućnost oštro odbacio i Business. hr-u prijetio tužbom Snimio saša Ćetković

business.hr Četvrtak 1/7/2010

tema 6-7

PLINSKI UDAR Ministarstvo gospodarstva zbog straha od neće prihvatiti svibanjski prijedlog poskupljenja plina kućan

Premijerka Kosor o plin zasad neće pos Poskupljenje je neopravdano jer je plin za hrvatska kućanstva već cjenovno na razini susjednih zemalja.

Prema sporazumu Ine i Mola s početka godine, plin za kućanstva je sa 1,34 kune po prostornome metru poskupio na oko 1,74 kune, pa naša kućanstva sada plin plaćaju kao i mađarska Inin zahtjev Ministarstvu gospodarstva za 12-postotno poskupljenje plina kućanstvima, predan u svibnju, neće biti prihvaćen, doznajemo neslužbeno iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ipak, u resornom ministarstvu ne is-

ključuju mogućnost korekcije cijene plina za kućanstva do kraja godine na stavci dobave, gdje cijenu određuje Vlada, ali i drugim stavkama kao što su distribucija i opskrba, transport, uravnoteženje i skladištenje, što sukladno tarifama kontrolira

HERA. Razlog za odbacivanje Inina zahtjeva je jednostavan - poskupljenje plina ocijenjeno je kao neopravdano jer je plin za hrvatska kućanstva već cjenovno na razini susjednih

Elektrometal-distribucija plina

Država mora biti odgovorna prema potrošačima Srećko Ezgeta, direktor Elektrometal-distribucije plina iz Bjelovara, kaže da su cijene plina na europskom tržištu posljednjih nekoliko mjeseci snažno rasle, ali da to nije razlog da se Ini dopusti povećanje cijene plina namijenjena kućanstvima. "Država je odgovorna prema potrošačima i opravdano ne dopušta Ini povećanje cijene pli- Srećko Ezgeta, direkna za kućanstva. Ina jest u tor Elektrometal-distribucije gubicima, ali to ne znači da plina iz Bjelovara foto cropix joj treba dopustiti ostvarivanje ekstraprofita na teret svih ostalih dijelova plin- ma, a distributeri jedva preživljavaju", kaže Ezgeta, koji skog sustava. U Varaždinu, drži da nije primjereno usZagrebu, Čakovcu, Bjelopoređivati cijene plina Hrvaru, Osijeku i Slavonskom vatske i Mađarske jer ta zeBrodu cijena plina u dobavi mlja, za razliku od Hrvatske, čini čak 71 posto ukupne cijene prostornog metra plina ima kompletno sagrađenu plinsku infrastrukturu. koji se naplaćuje građani-

d sve većeg nezadovoljstva građana nstvima 12 posto

business.hr Četvrtak 1/7/2010

odbila Inu, oskupjeti!

Cijena struje za kućanstva 2002.

Prosjek EU-27 Njemačka Španjolska Francuska Italija Mađarska Austrija Rumunjska Slovenija Švedska Velika Britanija Hrvatska

2003.

2004.

8,81 9,93 8,80 9,66 3,84 8,78

9,13 10,21 9,43 10,05 4,02 8,85

9,09 9,95 8,65 8,88 4,37 8,91

7,08 9,58 6,75

7,67 9,91 6,19 6,31

7,49 9,75 6,50 6,15

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

8,91 10,40 10,33 9,33 10,40 4,68 9,07 5,72 9,04 10,83 7,11 6,38

10,83 13,33 11,74 11,42 11,01 4,15 10,72 6,92 10,70 15,57 9,44 6,48

11,15 12,68 13,92 12,20 11,14 8,85 12,38 6,31 10,99 14,38 9,43 5,92

13,84 16,14 15,64 13,70 13,55 10,77 12,55 6,14 15,68 16,95 12,73 6,31

11,43 12,09 12,82 13,85 9,69 10,58 12,47 4,05 11,68 15,40 11,28 7,41

*u eur/gigadæul Izvor: Eurostat

ZAŠTITA POTROŠAČA

Treba uvažiti činjenicu da je 65 posto plin iz Hrvatske

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine: "Naša je cijena mješavina cijene uvoznog i domaćeg plina. Plin je burzovna roba, u trgovini plinom želimo biti na nuli" Snimio darko marić

zemalja. Slijedom sporazuma Ine i Mola s početka godine, plin za kućanstava je sa 1,34 kune po prostornome metru poskupio na oko 1,74 kune po prostornome metru, pa tako, primjerice, hrvatska kućanstva sada plin plaćaju kao mađarska.

Blizu dvije kune

Ina je zatražila poskupljenje od 20-ak lipa, čime bi se prostorni metar plina za kućanstva približio cijeni od gotovo dvije kune. Za usporedbu, ruski plin na točki preuzimanja u Rogatecu košta 2,11 kuna po prostornome metru.

Prema najnovijoj energetskoj bilanci za 2009. godinu, lani je potrošeno 2,9 milijardi prostornih metara plina, od toga se na domaću proizvodnju odnosi 63 posto ili 1,9 milijardi, dok je milijarda prostornih metara plina uvezena iz Rusije.

Ina nikada nije rekla koliko košta vađenje domaćeg plina jer bi se pokazalo da je taj trošak umjeren pa kompaniji uz nisku rudnu rentu od 2,6 posto ostaje sve solidnija zarada od rasta cijene plina.

"Naša je cijena mješavina cijene uvoznog i domaćeg plina. Plin je burzovna roba i

"Podržao bih odluku države da se sada ne povećava cijena plina kućanstvima. Prema podacima Eurostata za drugo polugodište prošle godine, čak je 28 od 30 zemalja Unije snižavalo cijene plina kućanstvima, a neke čak i 40 posto jer je cijena plina drastično pala. U nas cijene stalno rastu, a najvećim problemom ne smatram to nego činjenicu da u regulaciji ne postoje elastični me-

u trgovini njime želimo biti na nuli", rekao je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott u svibnju novinarima opravdavajući zahtjev za poskupljenje plina, ali nije odgovorio na pitanje koliko Ini nedostaje da cjenovno "dođe na nulu".

Smanjena potražnja

Trenutačno stanje na europskom plinskom tržištu obi-

hanizmi koji bi utjecali na cijenu kada se smanjuje cijena plina na vanjskom tržištu", kaže Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Dodaje da bi Hrvatska u svakom slučaju u cjenovnoj politici trebala valorizirati činjenicu da 65 posto plina dobiva iz domaćih izvora, a ističe i da bi država trebala utjecati na smanjenje broja distributera plina jer mnogi

lježava smanjena potražnja za plinom zbog ekonomske krize, ali i pojave novih dobavnih pravaca i razvoja LNG sektora. Prema podacima Eurogasa (Europske unije plinske industrije), potrošnja plina u 2009. godini zbog ekonomske krize pala je 6,4 posto u odnosu na potrošnju iz 2008. godine, što je jako puno.

Zasićenost tržišta dovela je

Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske

foto cropix nisu kvalitetni, a okrupnjavanje distributera plina značilo bi i nižu cijenu krajnjem korisniku.

do pada cijene plina pa se na čuđenje cijelog sektora prvi put dogodilo da je cijena plina na plinskim čvorištima (hubovima) u aktualnoj ponudi niža od one koju kompanije imaju u dugoročnim ugovorima sklopljenim s Gazpromom. Analitičari uglavnom zaziru od prognoze kretanja potražnje i cijena.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 1/7/2010

DZS: KONAČNI PODACI

BDP u prvom kvartalu pao 2,5% Zagreb. Hrvatski BDP u prvom je ovogodišnjem tromjesečju bio realno manji 2,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je jučer DZS potvrđujući tako ranije objavljenu prvu procjenu.

Time je nastavljen, 5. kvartal zaredom, pad tromjesečnog BDP-a. BDP je u 2009. u

odnosu na 2008. realno pao za 5,8 posto na što je najviše utjecao pad osobne potrošnje te pad bruto investicija u fiksni kapital. Te su kategorije najviše utjecale i na pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu. Izdaci za potrošnju kućanstava pali su 4,1% u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 13,9%, a izdaci za potrošnju države pali su 1,1%. Izvoz robe i usluga pak porastao je 3,6 posto, dok je uvoz robe i usluga smanjen 4,8 posto. H

TODORIĆ O REGIONALNIM ULAGANJIMA

'Da sam iz Srbije, ne bih ulagao u Hrvatskoj' Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, kaže kako godinama sa šefom mađarske OTP banke neuspješno pokušava prodavati mađarske proizvode u Hrvatskoj Snimio hrvoje dominić

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić u razgovoru za srbijanski Press rekao je kako u Srbiji ima mnogo više prilika za ulaganje nego u Hrvatskoj i otkrio da u Srbiji planira otvoriti još dvije farme i dva otkupna centra "Da sam iz Srbije, puno bih manje ulagao u Hrvatsku.

Kako vidim, u Srbiji ima mnogo više prilika za ulaganje nego što je to slučaj u Hrvatskoj", kazao je Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, u razgovoru za srbijanski Press odgovarajući na pitanje o preprekama srbijanskim tvrtkama u Hrvatskoj.

Novi pogoni

"Srbija ima veliku priliku za proizvodnju, izvoz i konkurentnost poljoprivrede i prehrambene industrije.

Upravo zbog toga naše stra-

teško opredjeljenje i jest investiranje velikih sredstava u naše kompanije u Srbiji. Preko tvrtki u Srbiji Agrokor godišnje ostvari promet od 600 milijuna eura, od čega je 40 milijuna izvoz. Zapošljavamo oko 7000 radnika i želimo zaposliti još jer planiramo otvoriti još dvije farme i dva otkupna centra", rekao je Todorić, koji je nedavno u Futogu otvorio farmu za tov junadi kapaciteta 2000 grla godišnje i otkupni centar za voće i povrće u Begeču, gdje prve godine planira otkup oko 25.000 tona voća i povrća. U ta dva pogona uložio je 12 milijuna eura.

"Predsjednik OTP banke Sandor Csanyi najutjecajniji je poslovni čovjek u Mađarskoj i moj kućni prijatelj 10 godina. I on ima svoju proizvodnju. Vjerujte, nas dvojica već se deset godina

zajedno mučimo da nešto iz Mađarske prodamo u Hrvatskoj! Eto, u Hrvatskoj imam svoju mrežu prodaje, ali jednostavno ne ide.

Nije to tako jednostavno.

Proizvesti proizvod za drugo tržište je teško. Kraš ima oko 1500 proizvoda, a ima promet nešto veći od 100 milijuna eura godišnje. Bio sam u jednoj švicarskoj tvrtki koja proizvodi samo tri vrste čokolade i godišnje zarađuje 280 milijuna eura!" kazao je Todorić.

Nema godišnjeg

Komentirajući mogućnost da neka srbijanska tvrtka sponzorira hrvatsku nogometnu reprezentaciju, kao što njegova Mivela sponzorira srbijansku, Todorić je rekao: "Zašto da ne?! Ako hoćemo napraviti biznis i da nam investicija uspije, moramo imati tržište i marketing. Bilo bi čudno da Mivela podržava reprezentaciju Urugvaja!

Znači, mi smo ovdje u Srbiji i znamo svoju odgovornost i ponašanje."

Na pitanje o receptu uspjeha Todorić odgovara kako "radi 24 sata, već 36 godina".

"Nikada nisam bio na godišnjem i smatram da sam žrtva svog posla. Moji su papiri u svim najvećim svjetskim bankama, gdje ih najveći analitičari provjeravaju i kažu da su u redu", zaključio je Todorić. B.hr

Otvorena tri 'vruća' KORAK BLIŽE EU U srijedu su otvorena i posljednja tri poglavlja pretpristupnih pregovora: Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Nova poglavlja trebala bi biti zatvorena u srpnju "Ovo što se danas dogodilo daje nam snage i entuzijazma i vjerujem da ćemo početkom 2011. godine potpisati pretpristupni ugovor te dostići dvadesetogodišnji cilj — ulazak u Europsku uniju", rekla je u srijedu premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u povodu otvaranja posljednja tri poglavlja u pregovorima s Europskom unijom.

Presude za korupciju

VESNA PUSIĆ, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, kaže kako do ožujka sljedeće godine sav posao oko pregovora mora biti gotov Snimio h. knez

Hrvatska je jučer u Bruxellessu na međuvladinoj konferenciji otvorila pregovore u preostala tri poglavlja: Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika i zatvorila dodatna dva poglavlja: Javne nabave i Porezi, pa tako trenutačno Hrvatska ima 13 otvorenih i 20 privre-

GODINA MANDATA

Kosor: Ovo mi je najteža godina u životu

Zagreb. "Ovo mi je bilo najtežih godinu dana u životu, ali nisam nezadovoljna", ocijenila je premijerka Jadranka Kosor svojih godinu dana mandata.

Naglasila je da će se nastaviti rad na programu gospodarskog oporavka, a pohvalila se i smanjenjem dugova javnih poduzeća. "Koncem prošle godine javna poduzeća su dugo-

MODEL A

vala 1,8 milijardi kuna, a stanje 24. lipnja je 128 milijuna kuna.

Do konca lipnja doći ćemo do pristojne razine dugova". Istaknula je pritom HEP: "HEP trenutačno nema dugova, a kad sam preuzela Vladu dugovao je 1,7 milijardi kuna. Zbog toga će, vjerujem, i zahtjev za poskupljenjem struje biti manji nego što se očekivalo". Optimistična je i zbog ukidanja harača na plaće do 6000 kn te uvođenja novih poreznih stopa na dohodak. Dodala je da nas čeka "teška jesen iako ne katastrofično crna". R. D.

Nema interesa za Vladine kredite Zagreb. U srijedu je održana peta aukcija za dodjelu kvota kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava - takozvani Model A Vladinih mjera pomoći. HBOR je na aukciji ponudio 80 milijuna kuna, a pristiglo je pet ponuda u ukupnom iznosu od 27,24 milijuna kuna, priopćeno je iz

HBOR-a.

Riječ je o daleko najslabijem interesu banaka do sada. Naime, na prvoj aukciji u veljači banke su pokazale interes za 357,15 milijuna kuna kredita, dok je ponuđeno bilo 200 milijuna kao i u svim ostalim dosadašnjim HBOR-ovim aukcijama. U drugoj aukciji stiglo je ponuda za 312,5 milijuna kuna, u trećoj za 292,71 milijun kuna. U četvrtoj aukciji HBOR-u je pristiglo 212,04 milijuna kuna ponuda banaka za 200 milijuna kuna raspoloživih kredita. P. B.

EBRD

Jače financiranje zelenih projekata Zagreb. Direktorica programa EBRD-a TAM/BAS u Hrvatskoj Renata Deiuri najavila je da će se taj program ubuduće fokusirati na sufinanciranje savjetodavnih usluga u području energetske učinkovitosti. Do 50% potencijala za povećanje energetske učinkovitosti može biti ostvareno samo kroz bolje upravljanje. H

su i posljednja Končar kupio Dragoneru i Porto poglavlja Maricio u Istri PROJEKT BRIJUNI RIVIJERA

meno zatvorenih od ukupno 33 poglavlja.

"U poglavlju Pravosuđe jako sam zadovoljna učinjenim jer smo prošle godine imali 138 posto više presuda u kaznenim djelima korupcije i taj ćemo posao nastaviti", rekla je premijerka. Najavila je i osnivanje posebnih podskupina koje će raditi na ispunjavanju mjerila, a glavni pregovarač će svaki mjesec izvještavati Vladu o učinjenom. "Očekujemo još jednu međuvladinu konferenciju koja je najavljena za srpanj, a na kojoj bismo mogli zatvoriti još neka poglavlja", kazala je premijerka. "Zatvorili smo i pitanje javnih nabava, što je za nas jako bitno jer ćemo sljedeće godine proračunu uštedjeti 300 milijuna kuna zahvaljujući sustavu ujedinjene javne nabave", ustvrdila je Kosor.

Kvaliteta suđenja

Do ožujka sljedeće godine sav posao oko pregovora mora biti gotov, slaže se i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. "Jedina prepreka na tom putu možemo biti mi sami", dodala je.

"U poglavlju tržišnog natjecanja brodogradnja će sigurno biti jako bitna, ali u pregovaračko stajalište ušla

Otvorena poglavlja Poglavlja otvorena u srijedu: - Tržišno natjecanje - Pravosuđe i temeljna prava - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika

Prije otvorena poglavlja: - Sloboda kretanja kapitala - Poljoprivreda i ruralni razvitak - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika - Ribarstvo

Isplatio kredit Hypa

- Prometna politika - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata - Pravda, sloboda i sigurnost - Okoliš - Financijski nadzor - Financijske i proračunske odredbe

Poglavlja zatvorena u srijedu: - Javne nabave - Porezi

je i mogućnost daljnjeg restrukturiranja, što znači da to može biti stečaj, no stečaj nije isto što i likvidacija", rekla je Pusić.

Osvrnula se i na pregovore u poglavlju pravosuđa u kojem imamo 21 mjerilo, što podrazumijeva oko 50 konkretnih zadaća.

"Moramo provesti reformu pravosuđa, a tu će naši kriteriji biti stroži od onih Europske unije jer ćemo inzistirati

Poznati investitor iz Londona i nesuđeni vlasnik hrvatskih škverova Danko Končar jučer je preko svoje tvrtke Kermas Limited za 84 milijuna eura kupio projekte Dragonera i Porto Maricio u koje planira investirati pola milijarde eura, poručila je njegova glasnogovornica Ivana Nobilo Cetinski.

da to bude napravljeno kako treba. Ključna je stvar poboljšati kvalitetu suđenja. Zato ukupno zakonodavstvo mora osigurati da ljudi koji ulaze u sudačke profesije budu izabrani na temelju objektivnih i mjerljivih kriterija. Za to sve ne treba puno vremena i sve se to može napraviti do kraja godine. Bitno je samo da postoji politička volja", smatra Pusić.

Romana Dugandžija

Od dosadašnjih vlasnika, Hypo Alpe Adria Bank Internationala, Noxas holdinga AG i Mikosa AG (Švicarska), kupljeni su udjeli u hrvatskim tvrtkama AB Maris d.o.o. i Darija d.o.o., inače vlasnicima zemljišta u projektima Porto Maricio i Dragonera. Za 100 posto vlasništva u hrvatskim tvrtkama ugovorena je isplata 33.000.000 eura, uz koju je Kermas Limited jučer u potpunosti isplatio kredit koji je Hypo banka dala hrvatskim tvrtkama u iznosu 51.000.000 eura.

Na prostoru Porto Maricio i Dragonera planira se gradnja turističkih kapaciteta i pokretanje turističke djelatnosti: marine, hotela, golfskog igrališta, a Končar procjenjuje da će cijela investi-

cija premašiti pola milijarde eura.

Ključna obitelj Cetinski

Barbariga i Dragonera su lokacije koje ulaze u projekt Brijuni rivijera, a na njima još nije niknuo davno planirani turistički resort. Kada će Končar početi daljnje radove na tim projektima, nije još poznato. Za njegove investicije u Istri dosad se uglavnom brinula obitelj Cetinski, odnosno Vinka i Mirko Cetinski. Kada je prije niz godina Končar kupovao prva zemljišta u Istri i na Cresu, upravo je Vinka Cetinski pronašla zanimljive lokacije, a pretpostavlja se da je i za ovaj dio ulaganja zaslužna gospođa Cetinski.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

DANKO KONČAR, vlasnik tvrtke Kermas Limited

Snimio saša ćetković

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 1/7/2010

MINISTAR BAJS

'Bezobrazni stranci zarađuju na apartmanima'

Zagreb. Ministar turizma Damir Bajs i glavni inspektor Državnog inspektorata Kruno Kovačević najavili jučer, sukladno izmjenama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i pružanju usluga u turizmu, još oštriju borbu protiv sive ekonomije.

Bajs je istaknuo da je 750 inspektora na terenu. Naiđu li na

nezakonito poslovanje, imat će pravo pružatelje ugostiteljskih ili turističkih usluga kazniti s najvišim financijskim iznosima, uz izbjegavanje mjera pečaćenja kojima bi na gubitku bili poslodavci, radnici i država. U takvim će slučajevima biti ovlašteni odmah donositi prekršajne naloge u iznosima od 10 tisuća do 150 tisuća kuna.

Bajs je poručio da je u Hrvatsku dobro došao svaki gost, osim onih koji misle zarađivati na crno u našoj zemlji. Na udaru će se naći i iznajmljivači

na crno, među kojima je i veliki broj stranih državljana, koji nelegalno iznajmljuju, ali legalno reklamiraju tu uslugu pogotovo na internetu, rečeno je.

"Bezobrazluk je da netko kupi apartman u Hrvatskoj, možda i da je strani državljanin, i onda na račun njezinih poreznih obveznika nelegalno zarađuje", istaknuo je Bajs.

Kovačević je kazao kako očekuje da će biti 45 tisuća nadzora u cijeloj sezoni, a očekuje prihod veći od 12 milijuna kuna u državni proračun od direktnih kazni. H

Damir Bajs, ministar turizma Snimio saŠA ĆETKOVIĆ

'Sada smo konkurentn Europi i na Bliskom ist TŽV GREDELJ Svečana delegacija otvorila je nova postrojenja TŽV Gredelja vrijedna 650 milijuna kuna koja će, prema riječima direktora tvrtke Ivana Tolića, povećati konkurentnost Gredelja u gradnji i održavanju željezničke infrastrukture "Novi pogon učinit će nas konkurentnima na domaćem, ali i tržištima Europe i Bliskog istoka", kazao je u srijedu Ivan Tolić, predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vozila (TŽV) Gredelj, otvarajući svečano postrojenja u Vukomercu.

Novi pogoni TŽV-a Gredelj stajali su 650 milijuna kuna, od čega je samo u opremanje 40.000 četvornih metara prostora uloženo oko 250 milijuna kuna.

Nove vrijednosti

"Integriranjem i moderniziranjem proizvodnih kapaciteta smanjit će se troškovi, povećati kvaliteta i podignuti konkurentnost tvrtke", rekao je Tolić. Dodao je kako će taj veliki i važni projekt utje-

cati na suvremene tehnologije gradnje novih i održavanje postojećih željezničkih kapaciteta ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Na otvaranju pogona bila je i premijerka Jadranka Kosor, koja je rekla kako ovaj primjer uspješnog preseljenja pokazuje da smo u stanju vlastitim snagama stvoriti nove vrijednosti.

"Neka otvaranje novih pogona Gredelja bude lokomotiva koja će povući naprijed gospodarstvo, jer u 2010. godini prioriteti su nam gospodarski oporavak i borba za svako radno mjesto", rekla je Kosor. Pozvala je pritom i strane i domaće kooperante da surađuju s Gredeljom.

Kosor je nakon protokolar-

noga govora obišla nove pogone i pritom sjela u kabinu jedne od novih lokomotiva.

Grad dao zemljište

Na otvaranju je bio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je najavio da se Grad Zagreb sprema naručiti još 60 niskopodnih tramvaja, a u taj bi projekt išao u suradnji s Vladom.

Grad Zagreb i država još su 2006. godine potpisali sporazum o preseljenju Gredelja iz središta Zagreba u Vukomerec. Sljedeća faza bilo je potpi-

sivanje uguvora o kupoprodaji zemljišta u Trnjanskoj ulici između Grada Zagreba i TŽVa Gredelj, u kojem se Grad za 130.000 kvadrata zemljišta Gredelja obvezao platiti 88 milijuna eura s namjerom da taj i prostor bivšeg Paromlina uredi u jedinstvenu urbanističku cjelinu.

TŽV Gredelj i dalje je regionalni lider u proizvodnji i remontu tračničkih vozila, a trenutačno zapošljava 1650 radnika i u vlasništvu je tvrtke HŽ Putnički prijevoz.

Igor Medić

CA

ADRIA LNG

Zajednički letovi sa Spanairom

Susan Šelendić umjesto Mertla

Zagreb. Putnici Croatia Airlinesa i Spanaira od danas mogu letjeti između Hrvatske i Španjolske svakoga dana na zajedničkim letovima tih dviju aviokompanija. Zajedničke letove omogućuje ugovor o strateškoj suradnji potpisan 23. lipnja kojim se putnicima osigurava svakodnevnu zračDr. Michael Mertl karijenu povezanost Španjolske i Hr- ru nastavlja u Italiji vatske. H

Snimio hrvoje domini∆

Zagreb. Dr. Michael Mertl, dosadašnji direktor Adria LNG konzorcija, otišao je na novo radno mjesto unutar E.ON Ruhrgasa i karijeru nastavlja u Italiji. Na njegovo mjesto dolazi Susan Georgija Šelendić, dosadašnja operativna direktorica za financijske, pravne i kadrovske poslove.

U skladu s najnovijim promjenama u projektnom planu i od-

lukom članova konzorcija da konačnu odluku o ulaganju u gradnju LNG terminala na Krku neće donijeti prije 2013., broj zaposlenika u Zagrebu smanjio se na troje. Na projektu izvan Hrvatske radi i određen broj stručnjaka raznih profila iz E.ON Ruhrgasa, OMV-a, Totala i Geoplina koji su zaduženi za rješavanja niza komercijalnih pitanja, izradu projektne dokumentacije i ishođenje izuzeća od pristupa trećih strana na temelju članka 22. Plinske direktive koja investitorima u velike infrastrukturne projekte omo-

gućuje izuzeće od slobodnog pristupa trećih strana.

Ishođenje lokacijske dozvole za gradnju LNG terminala na Krku očekuje se do kraja godine. Nakon ishođenja lokacijske dozvole podnijet će se zahtjev HERA-i za izuzeće od pristupa trećih strana Adria LNG terminalu, a u donošenju konačne odluke sudjeluju i nadležna tijela Europske komisije. Potrebno je provesti i daljnju prilagodbu hrvatskih i slovenskih mrežnih pravila kako bi se omogućio prihvat LNG iz različitih izvora, odnosno različite kvalitete. N. D.

za tramvaje duguje 250 mil. kn, ni i u ZET 60 tramvaja stajalo bi još 740 mil. kn toku' GRADONAČELNIKOVI PLANOVI

Zagrebački holding ne uspijeva platiti sve obveze za 140 dosad isporučenih tramvaja, ali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić - iako nema kontrolu nad upravom gradske megatvrtke - želi još 60 tramvaja nadajući se da će ih financirati Vlada

PREMIJERKA U LOKOMOTIVI Predvodeći svečanu povorku kroz Gredelj Jadranka Kosor se okušala i kao strojovođa foto mehkek/cropix

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je u srijedu, prilikom puštanja u promet posljednjeg, 140. niskopodnog tramvaja, da će Grad kupiti još 60 novih tramvaja. I ništa tu ne bi bilo čudno da istodobno Zagrebački holding (ZGH) kao nositelj investicije ne grca pod teretom obaveza koje ne može vraćati, a za već isporučene tramvaje, kako smo saznali od dobro upućenih izvora, trenutačno ima oko 250 milijuna kuna dospjelog duga.

Nabava novih 60 tramvaja stajala bi još oko 740 milijuna kuna. Međutim, gradonačelnik Bandić naznačio je da ima "jockera" u rukavu, i to ni manje ni više nego državu.

Odbili 10 tramvaja

"Dogovorit ćemo najesen model finaciranja za još 60 niskopodnih tramvaja, i to u suradnji s Vladom.

Tako ćemo najbolje odgovoriti kritikama. Dakle, s ukupno 200 tramvaja moći ćemo plasirati naše pro-

MILAN BANDIĆ, zagrebački gradonačelnik, tražio je od Zagrebačkog holdinga da u plan investicija za ovu godinu uvrsti nabavu 10 kratkih niskopodnih tramvaja vrijednosti 123,1 milijun kuna, ali od nove, SDP-ove Skupštine Holdinga dobio je odbijenicu uz obrazloženje da za takvo ulaganje ove godine nema novca foto hina

izvode i izvan granica Hrvatske. Zagreb mora gurati hrvatska kola naprijed", kazao je Bandić.

Ostalo je nepoznato na koji bi to način Grad Zagreb s Vladom dogovorio novu tranšu tramvaja jer premijerka Jadranka Kosor nije jučer novinarima odgovorila na pitanje o suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom niti o navodnom zajedničkom sastanku o toj temi idućeg tjedna. Također, nositelj investicije nabave novih tramvaja trebao bi i dalje biti Holding, u čijem je sastavu gradski prijevoznik ZET, a tu je gradonačelnik, s obzirom da u Zagrebačkom holdingu više nema nikakva utjecaja, na skliskom terenu.

Naime, Bandić je već ove godine pokušao pro-

gurati nove tramvaje, ali mu to nije uspjelo. Tražio je od Zagrebačkog holdinga da u plan investicija za ovu godinu uvrsti nabavu 10 kratkih niskopodnih tramvaja vrijednosti 123,1 milijun kuna, ali je od nove Skupštine ZGH-a na čelu sa SDP-om dobio odbijenicu uz obrazloženje da za takvo ulaganje ove godine nema novca.

Potrošili novac

S obzirom na tešku financijsku situaciju koja je tražila drastično rezanje novih ulaganja, vodstvo Holdinga odlučilo je da će se financirati samo investicije koje su u ZET-u već ugovorene, za što je planom predviđeno samo 135 milijuna kuna. Od toga je dug za tramvaje na dan 31. prosin-

ca 2009. iznosio 104 milijuna kuna, što se mora platiti u ovoj godini.

Prvu tranšu od 70 tramvaja Zagreb je naručio 2003. godine, a ugovor za još toliko s domaćim konzorcijem Crotram potpisan je 2007. godine. Plan je bio da se nova serija financira od 1,15 milijardi kuna koje je Holding dobio jer je u "sell and lease back” aranžmanu tramvaje prodao UniCreditu. Problem je što je Holding u međuvremenu taj novac potrošio pa sada nema za rate. Novca nema ni u Bandićevu proračunu, koji bi prema prijedlogu gradonačelnika rebalansom već ovog mjeseca trebao biti smanjen za 400 milijuna kuna, na sedam milijardi kuna.

Nevenka Cuglin

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 1/7/2010

KARLOVAČKA PIVOVARA

Gerschbacher od danas službeno na čelu Karlovac. Karlovačka pivovara jučer je predstavila novog predsjednika Uprave Alexandera Gerschbachera, koji će 1. srpnja preuzeti dužnost od Monique Peters, koja preuzima mjesto direktorice za inovacije u Heinekenovoj središnjici u Amsterdamu. Gerschbacher je izrazi zadovoljstvo dolaskom u

Hrvatsku i preuzimanjem čelnog mjesta u Karlovačkoj pivovari, u koju dolazi s pozicije komercijalnoga direktora u Brau Unionu u Austriji. Prije dolaska u Heineken, nekoliko je godina proveo na visokim pozicijama u marketingu kompanije Kraft Food Incorporated. Monique Peters i Alexander Gerschbacher tom su prigodom službeno potpisali Kodeks odgovorne marketinške komunikacije, koji je izdala Grupacija proizvođača piva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, čiji je Karlovačka pivovara član. B.hr

PEVEC TRANSPORTI

Sindikati podnijeli kaznenu prijavu protiv stečajnog upravitelja U SHV-u smatraju da su stečajni upravitelj Tanasije Marković i stečajni sudac netočno utvrdili potraživanja i dugovanja stečajnih vjerovnika Sindikat hrvatskog vozača (SHV) podnio je kaznenu prijavu protiv Tanasija Markovića, stečajnog upravitelja tvrtke Pevec Transporti, zbog oštećenja vjerovnika.

U SHV-u naime smatraju da su stečajni upravitelj i stečajni sudac nepotpuno i netočno utvrdili potraživanja i dugovanja stečajnih vjerovnika. Tako među ostalim sindikalci optužuju da je sud na prijedlog stečajnog upravitelja donio rješenje po kojem radnici duguju stečajnom dužniku znatno veće iznose novca za gotovinske troškove za službena putovanja od stvarnog iznosa duga, da su zatim umanjili potraživanja radnika s naslova dnevnica, da su se olako odrekli potraživanja prema drugim društvima u grupaciji Pevec…

čima poput Ine oko 102 tisuće kuna, a Hrvatskim cestama 2300 kuna.

"Postavlja se logično pitanje zašto se nije uzela u obzir mogućnost nastavka poslovanja s vozilima koja su u vlasništvu stečajnog dužnika, a u trenutku pokretanja stečajnog postupka određen broj ih je još bio i registriran", napomenuo je Gočin.

Damir Gašparović, savjetnik u sindikatu vozača, pita se pak kako je moguće da tvrtka Pevec Transporti ima dug od 350 do 400 milijuna kuna, a nema gotovo nikakve imovine. Istaknuo je da su leasing kuće uzele većinu vozila od

Pevec Transporta.

Sumnjivo zaduživanje

"Kako se tvrtka mogla toliko zadužiti bez imovine, na tako velik iznos?" upitao je Gašparović, izražavajući sumnju da iza toga stoji namjera da se Pevec Transporti unište kako bi se na tržištu otvorio prostor drugim tvrtkama. Sumnju dodatno podgrijava, prema Gašparovićevim riječima, to što je stečajni sudac odbio ponudu austrijske tvrtke KS Logistic da kupi Pevecove kamione i na području Bjelovara pokrene novu transportnu tvrtku.

Josip Bohutinski

Socijalne i oni kojim kritika svjetske banke Od Kosoričinih mjera vrlo je malo ljudi profitiralo. Način na koji se dijeli socijalna naknada destimulira ponudu radne snage. Previše kategorija dobiva socijalnu naknadu, one su visoke, loše ciljane i neučinkovite Velik je utjecaj krize na socijalnu situaciju u Hrvatskoj, a odgovor Vlade Jadranke Kosor na nju je "ograničen" i vrlo je malo ljudi od njega profitiralo. Ocjene su to iz izvješća o socijalnom utjecaju krize u Hrvatskoj i izgradnji mehanizama otpornosti na krizu Svjetske banke i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Slaba prilagodba

A nastavak poslovanja?

Predsjednik SHV-a Miljenko Gočin rekao je jučer na konferenciji za novinare da je uvidom u djelomičnu dokumentaciju vidljivo da tvrtka Pevec Transporti u stečaju duguje strateškim dobavlja-

NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE Alexander Gerschbacher s Monique Peters arhiva business.hr

VEĆINU PEVECOVIH KAMIONA zaplijenile su leasing kuće Snimio sAŠA ćetković

Iz izvješća se može iščitati da Kosoričin program gospodarskog oporavka nisu doživjeli pretjerano inovativnim, jer su konstatirali da se Vlada u njemu uglavnom oslanjala na postojeće instrumente naknadu za nezaposlenost i socijalnu naknadu. Pritom se pokazalo da Vlada socijalne naknade u velikoj mjeri dijeli i onima koji ih ne bi

trebali dobiti.

Način na koji Vlada dijeli socijalnu naknadu, prema mišljenju Svjetske banke, destimulira ponudu radne snage. Ustanovljeno je da su kategorije socijalne naknade brojne, da troše puno resursa, da su loše ciljane, neučinkovite i da se provode u malom opsegu koji se tijekom krize dodatno smanjio zbog financijskih razloga. Kosoričina vlada minimalno se prilagodila uvjetima krize, stoji u izvješću.

Ustanovljeno je i da je kriza poništila dobre rezultate koji su ostvareni tijekom 2007. i u prvoj polovini 2008. godine, kada je zaposlenost bilježila rast. Kriza je pak donijela pad službene zaposlenosti 6 posto, što je jednako 6-postotnom smanjenju BDP-a u 2009. godini, koji u Svjetskoj

DEMANTI

Spevec: Krivo prenesena izjava o škveru Na tekst pod naslovom “Spevec: Škver koji ne nađe kupca mora u stečaj”, objavljen 30. lipnja u Business.hr-u, regirala je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec napominjući, prije svega, kako dio teksta iz kojeg je izvučen naslov ne odgova onome što je izjavila kao sudionica okruglog stola

o zaštiti tržišnoga natjecanja, održanog u Zagrebu.

“Nisam izjavila kako ‘škver koji ne nađe kupca mora u stečaj’. Nadalje, nije točno da sam izjavila kako je odluka o privatizaciji brodogradnje donesena 2005. Točno je da je odluka o restrukturiranju donesena 2005. godine, dok je odluka o privatizaciji donesena 2008. godine.

Navedeni dio teksta ne odgovara mojim riječima izrečenim tijekom izlaganja na okruglom stolu”, ističe Olgica Spevec.

ISPRAVAK

SLADORANA

Pčelar umjesto pročelnika

Zadro na čelu NO-a

U Busines.hr-u od 30. lipnja na stranici 14 nenamjernom pogreškom uz tekst "Osijek ulagačima nudi parcele po 11 kuna za kvadrat" objavili smo fotografiju pčelara Damira Rogulje umjesto fotografije njegova imenjaka i prezimenjaka - pročelnika osječkog Upravnog odjela za gospodarstvo. Ispričavamo se dvojici imenjaka i čitateljima.

Zagreb. Na glavnoj skupštini županjske Sladorane izabrana su dva nova člana NO-a - Marinko Zadro (predsjednik) i Hrvoje Godinić. Prihvaćena je ostavka dosadašnjeg čelnika NO-a Davora Miličevića jer je Sladorana privatizirana i skinuta s popisa tvrtki u kojima dužnosnici mogu biti članovi NO-a, a Miličević je gradonačelnik. Dražen Robić imenovan je prokuristom Sladorane. H

DAMIR ROGULJA, pročelnik osječkog Upravnog odjela za gospodarstvo Snimio g. flauder

e naknade dobivaju ma one ne trebaju DORICA NIKOLIĆ 'POJMA NEMA'

Godine 2007. imali smo siromašnih više nogo sad!?

NOVI SIROMAŠNI Prije su siromašni bili slabije obrazovani, a sada su to ekonomski aktivni, bolje obrazovani i mlađi ljudi koji su se uglavnom zbog nedostatka radnog iskustva prvi našli na 'listama za odstrel' u kompanijama koje su se zbog krize morale rješavati viška radnika. No, oni će i prije naći novi posao Snimio hrvoje domini∆

banci ocjenjuju kao „vrlo velik“. Kriza je smanjila već ionako nisku stopu participacije zaposlenih u stanovništvu od 57,8 posto za dodatna 2 postotna boda, što je daleko ispod prosjeka EU. Povećanje te stope u izvješću je navedeno kao glavni prioritet u politici.

Prije krize je siromaštvo (definirano kao 2063 HRK po ekvivalentu odrasle osobe) u Hrvatskoj bilo niže od 10 posto. Sadašnje izvješće pokazuje da se ono poveća-

lo 3,5 posto te da se promijenio profil siromašnih. Prije se siromaštvo povezivalo s nižekvalificiranim osobama koje su nezaposlene dulje od tri godine. „Novi siromašni“ sada su ekonomski aktivni, bolje obrazovani i mlađi ljudi koji su se uglavnom zbog nedostatka radnog iskustva prvi našli na „listama za odstrel“ u kompanijama koje su se zbog krize morale rješavati viška radnika. Upravo zbog toga smatra se da će takvo siromaštvo biti „tranzitorno

Državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić priznala je kako država "nema pojma" zašto je u vrijeme "blagog blagostanja", točnije 2007. godine, imala do 120.000 siromašnih koji su od države primali pomoć, a ta brojka u vrijeme krize iznosi 93.000. "Tako ispada da u krizi u Hrvatskoj ima manje onih koji traže pomoć za preživljavanje. Možemo sada staviti prst na čelo i mozgati zašto je to tako", kazala je Nikolić okrivivši za sve "rascjepkanost i neumreženost sustava", na koju je upozorila i Svjetska banka.

Balasz Horvath iz UN-ova programa za razvoj (UNDP) administraciju u sustavu socijalne službe nazvao je "strašnom" rekavši da je do podataka nužnih za praćenje gospodarskog oporavka nemoguće doći. Svjetska banka umjesto četiriju sličnih ministarstava na nacionalnoj razini i brojnih agencija koje rade za njih predlaže osnivanje jedne središnje agencije ili ministarstva koje će upravljati socijalnim naknadama. Nikolić je kazala i kako Vlada razmišlja o podizanju osnovice socijalne pomoći za odraslog radno sposobnog samca, koja iznosi 500 kuna.

i privremeno“ jer će ti ljudi, kada se pokrene tržište rada, pronaći nova radna mjesta.

Dobro iz lošega

"Kriza se može shvatiti kao prilika za reforme", "Izvucite dobro iz lošega" i "Nakon poplave treba graditi kuće koje će biti otpornije", tri su najvažnije poruke odaslane s jučerašnjeg predstavljanja izvješća.

Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje, ustvr-

dio je kako Hrvatska pati od "kronične nezaposlenosti", ali da se veća poboljšanja mogu ostvariti bez dodatnog tereta za proračun. Kazao je i da Hrvatska na početku krize nije imala dobar fiskalni položaj koji bi iznio stimulativne mjere. "Nemojte potratiti dobru krizu", poručio je poentiravši kako je kriza idealna prilika za provođenje fundamentalnih reformi koje su Hrvatskoj prijeko potrebne.

Branka Suvajac

branka.suvajec@business.hr

POLJOPRIVREDA

Nezakonito 9,5 posto potpora Ukupno 649 korisnika potpora, od njih 6767 kod kojih je provedena inspekcija, ostali su bez ukupno 25,39 milijuna kuna potpora Poljoprivredna inspekcija prošle je godine obavila 7738 inspekcijskih pregleda kod 6767 korisnika novčanih potpora, pri čemu su nepravilnosti otkrivene u 649 slučajeva ili njih 9,5 posto, priopćeno je u srijedu.

Zbog nezakonito ostvarenih potpora naložen je povrat 14,73 milijuna kuna potpora, a inspektori su spriječili isplatu još 10,66 milijuna kuna potpore. Iznos od 25,39 milijuna kuna potpore koja nije isplaćena, odnosno čiji je povrat zatražen, odgovara 4,8 posto ukupne vrijednosti nadziranih poticaja (520,33 milijuna kuna).

P. B.

brojka

520,33 milijuna kuna vrijednih potpora pregledali su poljoprivredni inspektori prošle godine

dogaaji

ICCA

Dubrovnik 50. kongresni grad Europe

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 1/7/2010

DUBROVNIK lani ugostio 19 kongresa Snimio s. ĆETKOVIĆ

Dubrovnik. Prema podatcima najuglednije kongresne asocijacije - Međunarodne udruge za kongrese i stručne skupove ICCA (International Congress and Convention Association), Dubrovnik je za 2009. na 50. mjesto između 100 europskih kongresnih gradova zbog 19 održanih svjetskih kongresa, odnosno

devet više nego u 2008.

Prema ICCA-inoj rang listi kongresnih odredišta za prošlu godinu od europskih gradova Beč je sa 160 svjetskih kongresa na prvome mjestu, slijede Berlin, Pariz, Barcelona, Kopenhagen, Stockholm, Amsterdam i Lisabon, Budimpešta i Madrid dijele 9. mjesto, dok je Firenza na 35. mjestu.

Pozicija Dubrovnika na svjetskoj rang-listi kongresnih gradova je 87. mjesto, uz Moskvu, Bergen i Quebec.

Prema rang-listi po država-

ma, Hrvatska se nalazi na 44. mjestu na svijetu. Na prvom mjestu u svijetu je SAD sa 595 kongresa, a druga je Njemačka sa 458 kongresa.

U Europi je pak Njemačka na prvome mjestu po broju održanih kongresa (458), a slijedi je Španjolska sa 360 i Italija sa 350, Velika Britanija sa 345, Francuska sa 341, a 6. mjesto dijele Austrija i Nizozemska sa 236 održanih svjetskih kongresa.

Lani je u Hrvatskoj održano 38 svjetskih kongresa, od čega 19 u Dubrovniku. H

Elektropromet: Ljubas nadmudrio Hanfu NOVA SKUPŠTINA Iako mu Hanfa priječi raspolaganje dionicama Elektroprometa, te unatoč bojkotu dioničara predvođenih Josipom Galincem, Michael Ljubas progurao je na skupštini tvrtke svoje prijedloge, za koje su glasali dioničari koji s njime navodno nemaju veze

Nakon nekoliko uzastopnih odgoda, skupština Elektroprometa održana je u utorak u upravnoj zgradi te tvrtke u zagrebačkom Sigetu, ali bez sudjelovanja dioničara nesklonih najvećem dioničaru Michaelu Ljubasu. Naime, nakon što je član Uprave Mata Šamu ustanovio da nazočni dioničari imaju ukupno 53 posto glasova, dioničar Josip Galinec (inače predsjednik Uprave Industrogradnje) podsjetio je nazočne kako je Hanfa nazočnome Ljubasu zabranila raspolaganje dionicama Elektroprometa. Potom je na čelu skupine dioničara protestno napustio upravnu zgradu, ali skupština je svejedno nastavljena.

"Ne vidim u čemu je problem jer na skupštini ne samo da nisam ja glasao, već nisu glasali ni ljudi kojima sam prodao svoje dionice.

Sve su odluke donesene glasovima oko 27 posto dioničara koji sa mnom nemaju ni-

kakve veze", objasnio nam je Michael Ljubas, najveći dioničar Elektroprometa.

Izmjena statuta

Glavni zaključak skupštine bila je izmjena statuta tvrtke kojom se broj članova Nadzornog odbora smanjuje sa sedam na tri - u posljednje vrijeme NO Elektroprometa imao je četiri člana pa je Ljubasov oponent Zdenko Steinbauer izbrisan, a ostali su Ljubas, Josip Šeremet i Dušan Bobić. Također, ubuduće se smanjuje Uprava sa sadašnja tri (Mata Šamu, Saida Mavra i Gordan Vojnić ) na samo dva člana.

Upitan o daljnjem poslovanju tvrtke, Ljubas nam je rekao kako od planirane prodaje dijela nekretnina zbog krize do daljnjega neće biti ništa, ali je najavio da će jedan domaći poduzetnik, koji se bavi proizvodnjom energije, do kraja godine dokapitalizirati Elektropromet.

"Ponovila se priča iz 2008., kada je Ljubas također ignorirao odluku Hanfe i održao skupštinu dioničara, koja je kasnije doduše poništena, ali njezini su nam učinci uzrokovali trajnu štetu. Jednog će dana sud poništiti i ovu skupštinu, no to tada više neće biti važno ionako je njezina jedina svrha bila kupovanje vremena.

Na žalost, u nečasnoj raboti oko upropaštavanja naše tvrtke sudjeluju i pojedini suci Trgovačkog suda u Zagrebu", rekao nam je smijenjeni Zdenko Steinbauer, inače predsjednik Udruge dioničara Elektroprometa.

Sporne punomoći

Steinbauer optužuje Ljubasa da je na skupštini samovoljno određivao tko smije glasati te da mu nije htio pokazati ovjere punomoći izočnih dioničara, a Ljubas uzvraća da su Steinbaurove punomoći stare osam godina.

MICHAEL LJUBAS, najveći dioničar Elektroprometa

Inače, prošli je tjedan vlasnika promijenilo čak 10.250 dionica Elektroprometa, a identična cijena od 40 kuna sugerira da je transakcija bila unaprijed dogovorena. Nakon vlasničkog preslagivanja, najveći je dioničar postao Ljuba-

Snimio saŠA ĆETKOVIĆ

sov poslovni partner Siniša Barić sa 14 posto dionica, na drugom je mjestu Ljubasova tvrtka Jadran produkt sa devet posto, a sam Ljubas je na četvrtome mjestu sa osam posto dionica.

Saša Paparella

sasa.cetkovic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 1/7/2010

luminus Grupa

Hrvatska produkcija za Hollywood Slučaj MakroMikro: sve zamke oštrih reklama Počinje naplata .hr domena

OPORAVAK

Globalni rast oglašavanja 3,5% > mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 1/7/2010

Igor Mijoljević, predsjednik Uprave Luminusa arhiva business.hr

U 2010. godini očekuje se globalni porast oglašavanja 3,5 posto, na 451 milijardu dolara, procjenjuje WPP-ova medijska grupacija GroupM. Posrijedi je revidirana procjena s projiciranog rasta 1 posto od prije šest mjeseci. Također se predviđa rast 4,5 posto u 2011. godini.

U SAD-u se očekuje pad 1,3 posto na 145 milijardi dolara (pad s lanjskih 147 milijardi),

odnosno 7 posto u odnosu na 2008. godinu. U 2011. godini SAD bi trebale rasti 2,5 posto, na 149 milijardi dolara.

"Američko marketinško tržište dotaknulo je dno početkom ove godine i očekujemo umjeren rast u 2011., sukladno rastu BDP-a", kaže investicijski direktor tvrtke Rino Scanzoni.

Očekuje se rast marketinške potrošnje na televiziji i internetu. Najviše će marketinški rasti BRIIC tržište (Brazil, Rusija, Indija, Indonezija, Kina). "Kina ostaje područje najvećeg rasta oglašavanja u 2010. godini jer

se na tom tržištu troši jedan od tri dolara u oglašavanju ove godine, a jedan od pet dolara sljedeće", kaže jedan od direktora tvrtke GroupM Adam Smith.

Indonezija i Indija sljedeća su velika azijska tržišta koja odnose 34 posto globalne ekonomije ove godine i 30 posto mjerljivih ulaganja u medije. Digitalni mediji rast će 16 posto do 2011. godine. I druge analitičke tvrtke predviđaju rast: u travnju je ZenithOptimedia revidirao predviđanje globalnoga oglašivačkog rasta više od jedan posto za ovu godinu. I. U. G.

30

posto mjerljivih ulaganja u medije ove se godine odnosi na nova tržišta Indonezije i Indije

Luminus prek opet cilja na H LUMINUS STUDIO Iz Japana, u kojem otvaraju ured, i SAD-a stigle su ponude za ulaganje u kratkometražni animirani film hrvatskoga tima. Projekt od 2,5 mil. eura priprema je za utrku sa 20-ak tvrtki u svijetu za specijalne efekte

L

uminus Studio, hrvatska produkcijska kuća i marketinška agencija najpoznatija po špici za Oscara, uskoro otvara ured u Japanu. Riječ je o dijelu tzv. Jetro projekta, odnosno programa poticaja japanske vlade kojim se pomaže trgovinska i investicijska razmjena između Japana i ostatka svijeta. "Dobili smo na korištenje ured i sve popratne službe koje su nam potrebne", kaže predsjednik Uprave Luminusa Igor Mijoljević i dodaje da je Luminusova zatrpanost poslom u zagrebačkom uredu glavni razlog što japanski ured još nije zaživio kako je planirano.

"Već smo u Japanu imali neke razgovore i susrete s potencijalnim partnerima, a planiramo za koji mjesec ponoviti niz susreta i pregovora", pojašnjava Mijoljević

i naglašava da Luminus tako postaje prva hrvatska tvrtka koja će koristiti taj program.

Nakon tvrtke kćeri u Los Angelesu i ureda u Londonu, Japan je sljedeće odredište na koje se Luminus širi. A postoji i dobar razlog za to, i to u obliku zasad kratkometražnog, a jednom u budućnosti dugometražnog animiranog filma pod nazivom "Ambrotus".

Uložili 400.000 eura

"Ambrotusu" su u Luminusu pristupili s jednakom pažnjom s kojom pristupaju drugim svojim projektima: na samome se scenariju radilo tri do četiri godine, likove su crtali proslavljeni Marvelovi crtači, izrađeni su i 3D prikazi likova, drugim riječima, u Luminusu su napravili sve potrebne korake pripreme za samo snimanje. A upravo je Japan najvažnije mjesto za razvoj hardvera i softvera,

odnosno mjesto na kojem ambiciozni animatori mogu naučiti nove "trikove" i biti na izvoru novosti iz svijeta hardvera i softvera.

"Japan je, osim toga, najveće svjetsko tržište za poslove ove vrste", kaže Mijoljević.

Luminus je trenutačno u potrazi za partnerom s kojim bi zajedno financirali snimanje i izradu ovog filma. A za kratkometražni, dug do 25 minuta, potrebno im je 2,5 milijuna eura.

Tržišna niša

"Dosad smo uložili oko 400.000 eura vlastitog novca", kaže Mijoljević i naglašava da su u potrazi za strateškim partnerom. "Tražimo partnera, možda u obliku nekog fonda koji ulaže u ovakve projekte, koji ne bi tražio brz povrat novca, nego bi razmišljao o dugoročnoj isplativosti projekta", kaže Mijoljević.

MUNDIJAL

TV i dalje ispred digitalnih medija Iako su medijski analitičari tvrdili da je posrijedi prvo digitalno Svjetsko prvenstvo, istraživanje Nielsena govori da su TV prijenosi uživo omiljen način gledanja nogometa za stotine tisuća fanova koji prate ovoljetni SP u Južnoj Africi.

Većina ispitanika u Britaniji utakmice prati na televiziji - 83 posto, a čak 68 posto na televiziji prati reprize i zani-

mljivosti s utakmica. Čak 52 posto Britanaca čita i novine, a 35 posto oslanja se na radio.

Unatoč sve većem rasponu dostupnih medija, televizijski je ekran i dalje većini najzanimljiviji.

U Nielsenu kažu da vrijeme provedeno ispred televizora raste posljednjih pet godina: 2009. godine ispred TV ekrana Britanci su provodili dodatne tri minute više dnevno, a to vrijedi za sve dobne skupine. Što se pak tiče interneta, samo petina (26 posto) Britanaca oslanja se na internetske

portale. On-line streaming, odnosno praćenje utakmica putem live prijenosa na internetu, primamljiv je za samo 18 posto Britanaca, a 16 posto je planiralo gledati snimke na internetu i 6 posto čitati blogove i pratiti forume.

Ti niski postotci rezultat su prevelika broja mogućnosti dostupnih korisnicima digitalnih medija. No, u Nielsenu kažu da publika za on-line sadržaje polako raste, posebno ona koja nogomet prati na telefonima i smartphone uređajima.

ko Japana Hollywood NOVI KLIJENTI

Vindiji dodali Kraš, Atlantic grupu…

Prošle je godine, kaže Mijoljević, Luminus imao blagi rast prihoda i zaposleniha, a 2010. će, barem prema sadašnjim trendovima, biti rekordna, i prema dobiti i prema zaposlenima.

"Zapošljavamo 30-ak ljudi i vjerujemo da je to prava mjera, barem zasad", pojašnjava Mijoljević i naglašava da je od početka stvaranja tvrtke poslovna politika takva da se sva dobit u cjelini reinvestira u tvrtku.

Luminusu je prošla godina donijela i nove klijente: Kraš, Sony Ericsson, Atlantic grupu... Uz postojeće, kao što su Vindija, Toyota, Metronet, T-mobile, Disney, MTV..., imaju respekta- NOVA KAMPANJA Medveščakov napadač bilan portfelj. Posljednja kampanja koja je pri- Marko Lovrenčić za snimanja TV spota za vukla pozornost jest ona za Vindijin Iso Sport. Vindijin Iso Sport arhiva business.hr

Planovi su uistinu ambiciozni: kratkometražni film u Luminusu namjeravaju iskoristiti kao "jako skupi teaser" i kao početak rada na dugometražnom filmu. Planirane su i ekstenzije u obliku računalnih igara i stripova...

Ako sve prođe dobro, Luminus Studiu i Luminus Creativeu pridružit će se i treća tvrtka Luminus grupe, ona specijalizirana za takvu vrstu filmske produkcije. Dosad iskazani interes i prve reakcije potencijalnih investitora daju temelje optimizmu: u

Luminusu imaju dvije veće ponude iz Japana, a odnedavno su se zainteresirali i neki američki ulagači.

"Projekt ima velik potencijal: željeli bismo ga raditi u Hrvatskoj, što bi značilo da će 50 do 100 mladih ilustratora, dizajnera i programera dobiti posao i educirati se u industriji koja je u Hrvatskoj još u povojima", kaže Mijoljević.

Na pitanje odakle ideja o takvom projektu, Mijoljević kaže da je to bio san od početka stvaranja tvrtke. "Pokrenuli smo Luminus prije devet

godina s takvim projektom na pameti. Samo smo smatrali da je mnogo bolje postaviti tvrtku na čvrste temelje, nego obilaziti svijet sa scenarijem i čekati da budemo otkriveni", kaže Mijoljević.

Dodatna prednost takva projekta jest otvaranje vrata za rad na specijalnim efektima u holivudskim filmovima. "Takvih je tvrtki 20-ak u svijetu, a nama će se otvoriti prilika da se s njima ravnopravno natječemo za posao", kaže Mijoljević.

Iva Ušćumlić Gretić

Najviše se na on-line oslanjaju mlađi korisnici: 30 posto mlađih od 20 godina koristi on-line streaming (samo 10 posto onih u dobnoj skupini od 40 do 44 godine). Jednako tako 25 posto onih od 21 do 24 godine planira koristiti on-line videoklipove.

Obrnute su brojke kada je riječ o on-line člancima i izvještajima: samo 35 posto mlađih od 20 godina istaknulo je takav način informiranja kao poželjan, ali je to zanimljivo za 48 posto onih u dobi od 50 do 54 godine. I. U. G.

SP u Južnoj Africi većina Britanaca prati na TV-u

arhiva business.hr

MARKETINŠKO KOMUNICIRANJE

Pivari dobili stroži kodeks Pritužbe na reklame za pivo moći će se ubuduće podnijeti putem linka na internetskoj stranici HGK, a Odbor za pritužbe, koji je u posljednjih pet godina samo nekoliko puta diskutirao o potencijalnom kršenju Kodeksa, mora se očitovati u roku 10 radnih dana Proizvođači piva dobili su novi Kodeks odgovornog marketinškog komuniciranja koji mnogo jasnije od prijašnjeg određuje što sve nije dopušteno u reklamnim porukama, a ujedno predviđa oštrije sankcije za prekršitelje. Novost je da će se pritužbe na reklame za pivo moći podnijeti putem linka na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske komore (HGK), bit će javno objavljivane, a Odbor za pritužbe mora se očitovati u roku 10 radnih dana nakon što je zaprimio prigovor.

Sankcije

Odluke Odbora su konačne i na njih nema žalbe. Ako prekršitelj Kodeksa na postupi u skladu s prijedlogom Odbora za pritužbe, sankcije koje mu slijede nisu bezazlene i idu do toga da oglašivačka agencija neće biti plaćena za svoj rad u kampanji prema prije definiranom ugovoru. Za prekršitelja Kodeksa bit će obavezan i "preclerance" pri idućoj kampa-

nji, a Odbor može donijeti i prijedlog o isključenju iz Grupacije pivara pri HGK, čije su članice potpisale Kodeks odgovornog marketinškog komuniciranja.

Pitanje je samo koliko će Odbor uistinu imati posla jer je u posljednjih pet godina bilo samo nekoliko diskusija o potencijalnom kršenju Kodeksa koje su pokrenuli sami pivari. Tina Puhalo, zadužena za odnose s javnošću Grupacije, kazala nam je da o njima ne može govoriti jer po starom Kodeksu nije bilo dopušteno javno objavljivanje.

Etički standardi

Sedam hrvatskih pivovara potpisivanjem novog Kodeksa obvezalo se na poslovanje u skladu s visokim etičkim standardima marketinške komunikacije. Reklamne poruke o pivu ne smiju biti upućene maloljetnicima niti prikazivati maloljetnike kako konzumiraju pivo, a zabranjuje se povezivanje konzumiranja piva s vožnjom. Isto tako, reklamne poruke ne smiju stvarati dojam da pijenje piva povećava mentalne sposobnosti ili fizičke aktivnosti, npr. pri bavljenju sportom, kao ni stvarati dojam da konzumiranje piva povećava društveni ili seksualni uspjeh.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

KONTEKSTUALNO OGLAŠAVANJE > mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr Četvrtak 1/7/2010

Etarget ulazi na austrijsko tržište Etarget, europska oglašivačka mreža specijalizirana za kontekstualno oglašavanje, najavila je ulazak na austrijsko tržište, deveto u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Regionalni pandan Googleovu AdWordsu od 2007. posluje i u Hrvatskoj.

Posrijedi je slovačko poduzeće osnovano 2002., koje se proširilo se na tržište Češke, Ma-

đarske, Rumunjske, Bugarske, Poljske i Srbije.

"Za kupce iz Austrije sada vlada velik interes na tržištima srednje Europe. Nakon predstavljanja akcije klijentima na slovačkom tržištu, tijekom kojega smo specijalno za postojeće klijente uključili povlaštenu ponudu za financiranje novih kampanja, samo u prvih sat vremena pristiglo je nekoliko desetina prijava i uplata u visini nekoliko tisuća eura. Riječ je o tome da su slovačko i češko tržište tradicionalno vrlo orijentirani na

njemačko govorno područje pa web stranice koje predstavljaju robu i usluge u te dvije zemlje odavno postoje i u njemačkoj verziji", kaže Jan Šifra, voditelj marketinških komunikacija u Etargetu Slovačka. Etarget je u povlaštenoj "early-bird" ponudi poslanoj postojećim klijentima na "starim" tržištima omogućio prijenos kredita - uz bonus. Uvjet je samo taj da dolazna stranica (landing page) bude na jeziku zemlje u kojoj se kampanja provodi i da se prethodno napravi registracija na www.etarget.at.

"Najviše koristi od netom pripojenih austrijskih kupaca mogao bi imati hrvatski turizam. Nema nikakvog razloga da se apartmani i jedrenja po Jadranu ne promoviraju i na austrijskom tržištu", kaže Marek Vidovič, country manager Etarget Hrvatska, gdje su im klijenti mala i srednja poduzeća, međunarodne kompanije, agencije i web shopovi. Etarget u Hrvatskoj je nedavno ponudio i uslugu testiranja oglasa: oglašivači mogu kreirati tri verzije oglasa, a sistem ih testira i forsira najbolju. B.hr

Političari zahvalan mate BIZNIS I KARIKATURA Mlađi poslovnjaci bili su pravi izazov, kaže karikaturist Davor Trgovčević, koji je izložbom portretnih karikatura, među kojima je mnogo i onih menadžerskih, objavljenih mahom u Business.hr-u, tako oslikao i dio poslovne scene

C

ijelu plejadu hrvatskih menadžera okupio je u utorak otvorenom izložbom portretnih karikatura, većinom objavljenih u Business.hr-u, Davor Trgovčević, dopredsjednik Hrvatskoga društva karikaturista. Uz karikature brojnih političara i javnih osoba, u zagrebačkoj galeriji U predvorju našli su se tako, karikaturu uz karikaturu, Ivica Mudrinić, Emil Tedeschi, Igor Oppenheim, Gordana Kovačević, Olgica Spevec...

Poslovnjaci su mu, kaže Trgovčević, bili izazov jer je često bila riječ o osobama koje nisu toliko eksponirane u javnosti.

"Mlađi menadžeri koje sam crtao za Business.hr uglavnom nisu bili toliko poznati kao ministri ili političari, nisam ih imao prilike toliko gledati u medijima i spoznati njihov karakter, što je vrlo bitno kada nekoga karikirate", objašnjava Trgovčević. Namučio se tako, primjerice, oko Zdravka Levakovića, bivšega državnog tajnika u Ministarstvu prometa.

Izazovni ENT

U pravilu je lakše crtati starije ljude na čijim je licima život ostavio traga, u obliku bora, pa je takve detalje moguće maksimalno karikirati.

"Obrve Stipe Mesića, primjerice, toliko su karakteristič-

ne za njegovu fizionomiju da i ne čudi što su ih opjevali mnogi karikaturisti", ističe.

Kod menadžera se pak teže uhvatiti za neki detalj jer su prosječnim građanima, pa i samim karikaturistima, udaljeniji.

"No, političare poput ministra zdravstva Darka Milinovića, koji ima karakteristične crte lice, zaista je lako karikirati", ističe Trgovčević.

Zahvalan "materijal" bio je, kaže, i ministar turizma Damir Bajs koji na udici drži svoj akcijski plan za spas turizma u doba recesije. Vjerojatno najveći izazov bila mu je skupna karikatura članova Uprave Ericsona Nikole Tesle, jer nije znao da uprava te

PECHAKUCHA U ZAGREBU

Prezentacije kreativaca na otvorenom Nakon što su u veljači okupili više od 1300 ljudi u Muzeju suvremene umjetnosti, PechaKucha kreativci će svoje prezentacije 1. srpnja izvesti na otvorenom, u dvorištu kluba Močvara i Jedinstva u Zagrebu, u organiLana Cavar i Davor Bruketa, jedni od organizatora, na zaciji Rasadnika Bruketa&Žinić, otvaranju 5. izdanja PechaKuche u Zagrebu arhiva business.hr 3LHD-a, Komakina i Lane Cavar.

Posrijedi je globalno događanje koje se prema licenciji trenutačno odvija u 318 gradova svijeta, osmislili su ga arhitekti Astrid Klein i Mark Dytham (Klein/Dytham Arhitecture) u Tokiju 2003., a naziv potječe od japanske riječi za ćaskanje ili u doslovnom prijevodu blabla. Svatko tko se predstavlja na raspolaganju ima točno 20 svojih vizualnih materijala i 20 sekundi za priču o svakoj od njih, odnosno točno 6 minuta i 40 sekundi slave prije nego što na red stiže sljedeći. Nastupit će Ivica Buljan (kazalište), Dan

D (urbana kultura), Kristina Lenard (vizualna umjetnost), Bead by Bead (fair trade), Roba (moda), Dario Dević i Hrvoje Živčić (dizajn), Davor Jadrijević (znanost), Elvis Krstulović i Iva Kovač (vizualna umjetnost), Goran Rako (arhitektura) i Grad – europski centar za kulturu i debatu iz Beograda.

PechaKucha Night u Zagreb je stigao u siječnju 2009. i do sada je održan pet puta, ukupno je izvedeno 48 prezentacija, sudjelovalo je 78 prezentera, a 320 minuta programa pratilo je oko 3000 gledatelja.

erijal, menadžeri izazov tvrtke ima čak 12 ljudi.

Za prosječnu karikaturu potrebno mu je oko tri sata. A njome se uvijek šalje neka poruka ili kritika, pojašnjava. Navodi primjer predsjednice HNS-a Vesne Pusić, koja se nakon slabog rezultata svoje stranke držala "kao engleska kraljica", pa ju je prikazao s podignuta dva prsta, simbolom pobjede, ali uz istaknutih 2 posto , što je bio rezultat.

objavljivanjem ciničnih karikatura", kaže Trgovčević.

Negativnih reakcija na svoje radove nije imao, ili one barem nisu došle do njega. A da je bilo pozitivnih, može posvjedočiti i redakcija Business.hr-a, kojoj se tako svojedobno javio Zlatko Marić, vlasnik Sokol Marića, zadovoljan svojim likom u tekstu.

Autocenzura

Davor Trgovčević izložio je dio karikatura nastalih za Business.hr; (slijeva nadesno): Livaković, Kardum, Mudrinić, Horvatinčić, Oppenheim, Polančec, Marić...

snimio hrvoje DOMINI∆

"Danas se u novinama objavljuje relativno malo karikatura, vjerojatno zbog troškova honorara, ali i zbog autocenzure, koja, doduše, nije formalna, ali držim da se uredništva ne žele zamjerati

Igor Medić

igor.medic@business.hr

NATJEČAJ

Lutrija mijenja vizualni identitet > mediji > marketing > prodaja

20-21

Hrvatska lutrija raspisala je natječaj za dizajn vizualnog identiteta koji traje do 13. rujna, a provodi ga Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD).

U ocjenjivačkom je sudu sedam članova: tri predstavnika Lutrije (Svjetlana Begić, Ana Jazić i Nikola Ro-

žanković) i četiri predstavnika Hrvatskog dizajnerskog društva (Davor Bruketa iz agencije Bruketa & Žinić), Ivan Doroghy (izvanredni profesor na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta), Izvorka Jurić (dizajnerica Tridvajedan i predavačica

na Visokoj školi za tržišne komunikacije Agora) te dizajner Denis Kovač (Bunch). Ocjenjivački sud s radom će završiti do 1. listopada, a rezultati će biti objavljeni do 9. listopada.

Natječajem će tako odlučiti koliko će se promijeniti logo Lutrije s bubamarom, star petnaestak godina.

B.hr LOGO s bubamarom zaštitni je znak Lutrije 15-ak godina

business.hr Četvrtak 17/6/2010

HIT FMCG

Vegeti nagrada u Poljskoj Vegeta Natur u Poljskoj je proglašena Hit FMCG proizvodom 2010. prema izboru časopisa za trgovce Zycie Handlowe. Ocijenjeno je 187 proizvoda 77 proizvođača i distributera u 27 kategorija. Vegetu Natur najboljom novinom ocijenili su direktori prodaje lanaca Selgros, Tesco, Tradis i Nielsen. B.hr

Vlastiti problem u reklami dv SLUČAJ MIKRO-MAKRO Kampanja tvrtke MakroMikro u kojoj se HEP proziva zbog problema s dugovima za struju, zabranjena na većini radijskih postaja, mogla je, ističu sugovornici Business.hr-a, biti i uspješnija. Posrijedi je sklizak teren, jer u komuniciranju vlastitih nedostataka kao prednosti, primjerice, uspijevaju samo najveći poput Ikee

K

ampanja tvrtke MakroMikro u kojoj se HEP proziva zbog problema s dugovima za struju zabranjena je na većini hrvatskih televizija i radijskih postaja. Problemi sa suvlasnicima zgrade i neplaćenim računom za struju razvlače se punih

osam godina, a nedavno je HEP odlučio iskopčati struju i tom dobavljaču računalne opreme, što je bio povod za kampanju u kojoj se HEP proziva da kao monopolist koristi svoj položaj i naziva ih se "lopovima, bandom i monopolistima".

Direktor MakroMikra Željko Brigljević kaže da se za takvu kampanju odlučio da bi se problem izvukao na svjetlo. Iako je kampanja maknuta iz etera, ne odustaju: Brigljević kaže da je sljedeći korak lijepljenje jumbo plakata. Sličnu su strategiju u toj tvrtki primijenili prije tri godine, kada su krenuli s kampanjom protiv ZAMP-a i pravilnika kojim su se dodatno naplaćivali mediji Željko Brigljević, direktor MakroMikra snimio saŠA ĆETKOVIĆ

za pohranu.

MakroMikro očito ne smatra da reklama treba biti samo prikaz ponude tvrtke, već može biti i način upozoravanja javnosti na šire probleme.

No, postoje li negativne posljedice takve kampanje. Brigljević ne vjeruje u to. "Vjerojatno nećemo dobiti natječaj u HEP-u", kaže.

Potez očajnika

Stručnjaci, međutim, misle da je kampanja mogla biti i uspješnija. "Postoje u svijetu slični primjeri kampanja", kaže Anja Bauer-Minkara, direktorica Brandoctora. "Na pamet mi pada Greenpeaceova kampanja protiv Dovea i njegova korištenja palmina ulja. Kampanja je usmjerena izravno protiv tvrtke i, ne ulazeći sada u sadržaj, mislim da je ukupno postigla svoj cilj", kaže Bauer-Minkara i dodaje kako smatra da je spot

Igor Mladinović, kreativni direktor McCann Ericksona: Posrijedi je primjer lošeg iskorištavanja, vrlo često opravdanog, animoziteta građana prema tvrtkama poput HEP-a, Ine…

snimio saŠA ĆETKOVIĆ

opravdano zabranjen jer se koristi vrijeđanje.

Mnogo je oštriji kreativni direktor McCann Ericksona Igor Mladinović.

"Ovo je primjer lošeg iskorištavanja, vrlo često opravdanog, animoziteta građana prema tvrtkama poput HEP-a, Ine i sličnih, kako bi se pridobile simpatije za vlastitu tvrtku. Ili, u drugoj varijanti, potez očajnika, odnosno iznošenje vlastite frustracije pred širu javnost. Ni jedan ni drugi razlog nije postigao dobro oglašavanje i daleko je ispod razina struke", smatra Mladinović.

Nebitno je, kaže, što su korišteni uvredljivi pri-

djevi i što je reklama vulgarna. "Bitno je da je reklama loša i prizemna te je veliki korak unatrag u oglašavanju dotične kompanije koja je znala imati izvrsnih radijskih spotova", smatra Mladinović.

"Ponekad se može reći jako vulgarna psovka, ali savršeno pogoditi smisao, i to bude izvrstan i šarmantan humor, a ponekad se posve benignom psovkom može zvučati vulgarno i prizemno. E, ovo je primjer ovog drugog, uz igranje na niske emocije i mržnju građana. Iz reklame se ne vidi nikakvo pozicioniranje ni svjetonazor brenda, osim da zajedno s određenom

OGLAS

vosjekli mač Počinje naplata OD 1. SRPNJA

većine .hr domena

Anja BauerMinkara, direktorica Brandoctora: Uspješan je primjer Greenpeaceova kampanja protiv Dovea i njegova korištenja palmina ulja

arhiva business.hr

skupinom građana imaju 'zajedničkog neprijatelja'.

Kad bi se radilo o novinarskom članku, odnosno o informiranju javnosti o vlastitom problemu, onda se tu ne bi imalo što prigovoriti, ali ovo je pokušaj oglašavanja, što je vidljivo i kroz zadnji potpis te kroz poziv na akciju, a u toj domeni nije kvalitetno", kaže Mladinović.

Mana kao prednost

Kada je riječ o primjerima iz svijeta, Mladinović ističe Ikeu.

"Primjeri u svijetu su ipak puno svjetliji. U reklami se uvijek treba vidjeti svjetonazor brenda koji se želi prezentirati,

Velike promjene u CARNetovu naplatnom sustavu počele su smanjenjem cijena domena .com.hr, a nastavit će se naplaćivanjem većine dosad besplatnih .hr domena

bez obzira na to vrijeđa li se nekoga ili ismijava. Iako nije nastala iz iste problematike, prvo što mi pada na pamet serija je oglasa za Ikeu u kojima se oni hvale vlastitim problemom, a to je da nemaju dostavu ni prodavače. To je primjer kad naizgled interni problem pretvoriš u prednost.

U tim oglasima pokazuju sve mane dostavljača i loših prodavača i onda se hvale kako oni nemaju tu uslugu. Zgodno je što su vrlo ozbiljan nedostatak pretvorili u prednost i još se time hvalili, ali zato je Ikea Ikea", zaključuje Mladinović.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretić@business.hr

Sve internetske stranice moraju imati svoje ime, odnosno domenu koja završava oznakom koja označava određenu vrstu stranice (na primjer, .com) ili državu (na primjer, .hr). Velik broj internetskih stranica u Hrvatskoj odlučio se posljednjih godina za domenu .hr radi prestiža, ali i činjenice da je sukladno dosadašnjim CARNetovim pravilima svaka tvrtka, obrt ili udruga imala pravo na jednu doživotnu besplatnu domenu.

Postupan prijelaz

Od 1. srpnja nove .hr domene dodjeljivat će se besplatno ako njihovo ime odgovara imenu tvrtke, dok će se sve ostale čije ime nije identično tvrtki naplaćivati 400 kuna uvećanih za proviziju registrara i PDV. Iste promjene očekuju i vlasnike postojećih .hr domena, uz to što će njihov prijelaz iz besplatnog u platni sustav biti postupan, te će se tvrtke početi obavještavati o pro-

70

tisuća premašuje brojka dosad registriranih .hr domena

10

tisuća okviran je broj .com domena u Hrvatskoj

mjenama tijekom godine dana, počevši od 1. listopada 2010. godine.

Sloboda izbora

Promjene u naplati najprije su se nedavno počele primjenjivati na .com. hr domenama: umjesto uobičajenih oko 180 kuna godišnje, njihova cijena smanjena je na 40 do 50 kuna godišnje, ovisno o tome koliku cijenu naplaćuje registrar - tvrtka koja služi kao posrednik između CARNeta i klijenata.

Većina klijenata uzimala je proteklih godina .hr domene koje nisu identične punom imenu tvrtke zato što je poželjno imati kratke i pamtljive domene kako bi ih posjetitelji lakše zapamtili.

Oni koji su trebali više domena ili su htjeli veću slobodu kod izbora imena, odlučivali su se za .com.hr domene koje zbog naplate i duljeg naziva nego što je .com nisu bile popularne tih domena dosad je registrirano manje od 10 tisuća, dok je .hr domena više od 70.000.

Godišnje produljenje

Koliko će CARNet biti fleksibilan još je nejasno, no imena tvrtki često nisu potpuno ista kao i imena domena. Npr. domena Vecernji.hr ne odgovara u potpunosti nazivu tvrtke Večernji list digital d.o.o. U slučajevima kad naziv domene odgovara akronimu tvrtke, o tome hoće li domena biti besplatna ili naplatna odlučivat će CARNetova komisija.

Postojeće domene produljivat će se na godišnjoj razini, a za slučaj da njihov vlasnik ne zatraži njihovo produljenje 15 dana nakon isteka one će se deaktivirati, a nakon dodatnih 15 dana i brisati.

B. Bajgorić Šantić

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 1/7/2010

regija/svijet

NEMA VIŠE USKOG GRLA

Slovenci otvorili autocestu Novo Mesto - Ljubljana Završetak posljednje dionice autoceste do Ljubljane kasnio je zbog sporova koje su sa slovenskom agencijom za autoceste vodili neki vlasnici zemljišta te manje novca u proračunu za autoceste Slovenska agencija za autoceste (DARS) otvorila je u srijedu zadnju dionicu autoceste između Ljubljane i Novog Mesta, čime je otklonjeno usko grlo u prometu prema graničnom prijelazu Bregana.

Veza s EU

"Vožnja će odsad biti brža, sigurnija i udobnija", rekao je nakon svečanog rezanja vrpce slovenski premijer Borut Pahor puštajući u promet dionicu Pluska-Hrastje kod mjesta Trebnje, čiji je završetak posljednjih godina kasnio zbog sporova koje su s DARS-om vodili neki vlasnici zemljišta te manje novca u proračunu namijenjena autocestama.

Pahor je istaknuo da je dovršetkom autoceste u tom dijelu države Slovenija sada u cijelosti povezana s Europskom unijom te najavio da bi osnovni program gradnje slovenskih autocesta po koridorima istok-zapad i sjever-

105

kilometara autoceste proteže se između graničnog prijelaza Bregana i Ljubljane

jug mogao biti dovršen za tri godine.

Turističke gužve

Otvaranjem 20-ak kilometara autoceste na potezu Pluska-Ponikve-Hrastje, zadnjih dviju dionica na tzv. Dolenjskoj autocesti od Ljubljane prema Novom Mestu, riješit će se, kako se očekuje, prometni čep koji je posljednjih godina uzrokovao velike prometne zastoje, osobito u vrijeme turističke sezone. Sada se od slovenske prijestolnice do graničnog prijelaza Bregana, udaljenog od Ljubljane 105 kilometara, može stići brže i sigurnije. Dopuštena brzina na slovenskim autocestama je 130 kilometara, osim pred ulazak u tunele i naplatne kućice koje nisu u funkciji od uvođenja vinjeta prije dvije godine. Na otvaranju zadnje dionice "dolenjske" autoceste bili su i ministar prometa Patrick Vlačič te direktorica DARSa Mateja Duhovnik. H

Wall Street pobije propalo uvođenje BORBA OKO PRORAČUNA Trošak reforme američkog financijskog sustava demokrati nisu uspjeli prebaciti na banke zbog jakog protivljenja republikanaca u američkom Senatu, koji novi bankarski namet prozivaju novom proračunskom smicalicom rastrošne administracije

U

slijed borbe demokrata za konačno izglasavanje zakona o reformi američkog financijskog sustava, koje će se danas održati u Kongresu, američki su zakonodavci u utorak navečer odustali od prijedloga o uvođenju pristojbe koja bi bankama godišnje izbila 19 milijardi dolara, čime bi se financirala zamišljena reforma.

Kako prenosi Financial Times, predsjednik odbora za banke američkog Senata, demokrat Chris Dodd, bio je primoran odustati od bankarskih naknada i predložiti nove načine financiranja zakona o financijskoj reformi kako bi dobio nužan glas republikanskog senatora Scotta Browna.

Brown je, naime, izjavio da neće podržati reformu ako se ne ukloni odredba o

DOSPJELI PRVI KREDITI

ECB daje 131,9 milijardi eura novih kredita Europska središnja banka (ECB) objavila je u srijedu da su banke u eurozoni tražile 131,9 milijardi eura iz kreditne linije koju im je otvorila kako bi olakšala refinanciranje uoči današnjeg istjeka roka za povrat prije godinu dana danih kredita za likvidnost. S obzirom na to da banke danas moraju vratiti 442 milijarde eura jednogodišnjih kredita, analitičari su zaključili da su europske banke dovljno likvidne i dobrog zdravlja.

Naime, potražnja za novim kreditima je lakmus-test za zdravlje europskog

bankovnog sustava, a prema podacima ECB-a, za novu kreditnu liniju predbilježila se 171 financijska tvrtka. "Unatoč stresu u sustavu, u pojedinim regijama stvari u načelu nisu tako loše kao što su mnogi mislili", kmentirao je Nick Kounis iz amsterdamske Fortis banke.

Ukidanje linije jednogodišnjih kredita dio je ECB-ove dugoročne strategije ukidanja poticajnih mjera. U ECB-u su istaknuli da su poduzeli sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjegla nestašica likvidnosti. H, I. P.

83,7

JEAN CLAUDE-TRICHET, predsjednik ECB-a, objavio je dugoročnu strategiju ukidanja poticajnih mjera, ali budno pazi na likvidnost banaka arhiva b.hr

posto BDP-a doseći će javni dug Francuske do kraja godine, procijenilo je lokalno Ministarstvo za proračun, a sljedeće će se godine popeti na čak 86,5 posto

Osnivač Applea na edio Obamu socijalnoj pomoći e poreza na banke LOŠA POSLOVNA ODLUKA

SENATOR CHRIS DODD, predsjednik odbora za banke američkog Senata, imao je punu potporu američkog predsjednika Baracka Obame u izradi reforme američkog financijskog sustava arhiva business.hr

naknadama, koju je većina njegovih stranačkih kolega nazvala proračunskom smicalicom. Novi prijedlog uključuje prijevremeno okončavanje 700 milijardi vrijednog programa otkupa loše imovine banaka te povećanje prihoda federalnog fonda za osiguranje depozita.

Kennedyjev nasljednik

Odustajanje demokrata od uvođenja bankarskih

naknada velika je pobjeda Wall Streeta, posljednja u nizu Scotta Browna, koji je kao novi senator (došao je nakon smrti demokrata Edwarda Kennedyja) pokazao zavidan utjecaj u procesu kreiranja zakona o financijskoj reformi.

"Skloniji sam tražiti od Goldman Sachsa, JP Morgana, Paulson Investmentsa i svih ostalih hedge fondova vrijednih više od 10 milijardi dolara te banaka

i investicijskih kompanija vrijednih više od 50 milijardi dolara da u razdoblju od deset godina plate oko 19 milijardi dolara", izjavio je predsjednik Komisije za financijske servise Barney Frank.

Nije za deficit

Okončavanjem plana spašavanja banaka od propasti (TARP), koji je u listopadu 2008. godine Kongres odobrio na zahtjev tadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha, oslobodilo bi se 11 milijardi dolara koje bi Kongres mogao upotrijebiti za podmirenje troškova reforme.

"Taj novac nećete upotrijebiti kako biste smanjili dug ili deficit", poručio je svojim političkim rivalima republikanski senator iz New Hampshirea Judd Gregg te dodao da demokrati time vrijeđaju američki narod kojemu je dana riječ da će se raditi na smanjenju proračunskog duga.

Sa smrću demokratskog senatora Roberta Byrda glas Scotta Browna postao je neophodan demokratima kako bi zakon o financijskoj reformi Wall Streeta preživio konačno glasanje u Kongresu.

Biljana Starčić

Treći suosnivač Applea Ron Wayne svoj je 10-postotni udjel prodao partnerima Steveu Jobsu i Steveu Wozniaku samo 12 dana nakon osnivanja tvrtke, a za taj udjel - danas vrijedan 22 milijarde dolara - dobio je samo 2300 dolara. Danas živi od socijalne pomoći

Priča o osnivačima Applea Steveu Jobsu i njegovu imenjaku Steveu Wozniaku dobro je poznata i uzidana duboko u temelje Silicijske doline. No, priča o trećem suosnivaču te tvrtke Ronu Wayneu, koji je dizajnirao prvi logotip Applea, napisao priručnik za Appleovo računalo i na svojoj pisaćoj mašini natipkao partnerski sporazum o osnivanju kompanije, mnogo je manje poznata.

Strah od propasti

U Wayneovoj priči ne spominju se astronomski iznosi poput onih koje danas imaju Jobs i Wozniak. Prema ugovoru o osnivanju Applea, Wayne je u tvrtki imao 10 posto udjela, a Jobs i Wozniak držali su po 45 posto.

No, Wayne se iz Applea povukao samo 12 dana nakon njegova osnivanja jer se bojao da će tvrtka propasti.

Njegovu je odluku sigurno požurila činjenica da je jedini od trojice osnivača tada imao imovinu koju bi vjerovnici mogli zaplijeniti. Za svoj

udjel dobio je 800 dolara, a godinu dana kasnije, kada je Apple pretvoren u dioničko društvo, primio je pismo u kojem se od njega tražilo da formalno odustane od bilo kakvih potraživanja od tvrtke i ček na 1500 dolara.

Marke i kovanice

Wayne je tako za 10 posto Applea dobio ukupno 2300 dolara, i to za udjel koji danas vrijedi oko 22 milijarde dolara. Prema pisanju agencije McClatchy/Tribune, 76-godišnji Wayne danas živi od socijalne pomoći te od kuće preprodaje marke, rijetke kovanice i zlato kako bi "podebljao" vladine mjesečne uplate. Noći provodi u kasinima u Pahrumpu u Nevadi.

Iako kaže da ne gubi vrijeme frustrirajući se zbog stvari koje nisu uspjele, Wayne priznaje da je "dan prekasno i dolar premalo" priča njegova života. N. R.

Ron Wayne, treći suosnivač Applea arhiva business.hr

investor 24-25

ČVRSTA VEZA NO-a I UPRAVE Za skupštinu dionič tekstilca predložila je sebi sklon sastav Nadzornog odb

'Vlasnici' se mijen i Košćec su vječn Unatoč tome što je Milan Horvat raspadom Fime izgubio Validus i što su veliki vlasnički paketi Varteksa u međuvremenu promijenili vlasnike, Nadzorni odbor tvrtke ostaje pod Horvatovom kontrolom, a on tu kontrolu i dalje bezuvjetno prepušta gubitaškoj Upravi na čelu sa Zoranom Košćecom

Iako su u nešto više od godinu dana veliki paketi dionica Varteksa mijenjali vlasnike, u sastavu Nadzornog odbora i dalje neće biti promjena, pokazao je poziv za glavnu skupštinu tvrtke. Otvara to ponovno staru dvojbu: tko je najveći vlasnik naše najveće tekstilne kompanije?

Naime, prema prijedlogu odluka za glavnu skupštinu

sazvanu za 23. srpnja, u Nadzornom odboru kompanije trebali bi, među ostalim, ostati poslovni partneri iz bivše Fima grupe - Milan Horvat i Artur Gedike koji nemaju nikakav značajan broj dionica, osim ako nisu vlasnici skrbničkih računa. Uz to, Horvat i Gedike još su lani izgubili kontrolu nad zatvorenim fondom Validus, kojem je

ostalo još 7,66 posto dionica Varteksa, jer je Validus prilikom raspada Fima grupe preuzeo Dubravko Žganec, koji s Horvatom nije ostao u dobrim odnosima. Potvrđuje to i podatak da su nakon raspada Fima grupe iz Validusa nekoliko puta za Business. hr isticali da Horvat i Gedike nisu predstavnici tog fonda navodeći da, iako su među

OBJAVLJENI I KVARTALNI REZULTATI

Minus sve veći, revizor upozorava na 'šminkanje' rezultata

Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, ključni glas za novi mandat na čelu tvrtke dobio je od Milana Horvata snimio saša ćetković

Deset najvećih dioničara Varteksa 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Varteks d.d.

RBA / skrbnički račun Karlovačka banka Validus Stjepan Igrec SG - Splitska banka/skrbnički račun Erste plavi obvezni mirovinski fond PBZ / skrbnički račun Zoran Košćec RBA / skrbnički račun

broj dionica

%

488.658 25,44 209.338 10,90 176.566 9,19 147.104 7,66 134.944 7,03 85.894 4,47 53.374 2,78 50.200 2,61 45.958 2,39 45.631 2,38 Izvor: SKDD.hr

Nakon prošlogodišnjega gubitka od 85 milijuna kuna, Varteks grupa nastavlja nizati minuse i ove godine - u prvom kvartalu ostvarila je dva i pol puta veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine, čak 17,2 milijuna kuna.

Najviše su pali prihodi od prodaje, koji su u prvom kvartalu lani iznosili gotovo 94 milijuna kuna, a sada su samo nešto veći od 68 milijuna kuna. To je gotovo 28 posto, što je osjetno više od pada prodaje tekstila i odjevnih predmeta na razini države.

"Negativni poslovni rezultat posljedica je smanjene opće potrošnje, pada prihoda i povećane nelikvidnosti na koje je, osim krize, u Hrvatskoj dodatno utjecalo uvođenje kriznog poreza te povećanje stope poreza na dodanu vrijednost", istaknuo je Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, u izvješću objavljenom na burzi.

No, nije poznato je li Varteks ove godine pri-

hvatio primjedbe revizora na lanjsko izvješće ili i dalje prikazuje bolji rezultat od stvarnog, kako je upozorio revizor Deloitte. Naime, u lanjskom godišnjem izvješću revizor je imao primjedbe na način knjiženja prodaje dugotrajne imovine, prikazivanje prihoda od državne subvencije, neuključivanje nekih povezanih društava u rezultat te kršenje međunarodnih standarda prilikom prikazivanja određenih kredita, vrijednosti imovine i priznavanja vrijednosti nematerijalne imovine.

Tako su, primjerice, u prihodima od prodaje nekretnina potraživanja od kupaca iskazana za 61 milijun kuna više, a nekretnine su iskazane za 39 milijuna kuna manje, čime je rezultat iz 2009. prikazan viši za čak 21,6 milijuna kuna.

Ostali prihodi grupe precijenjeni su za gotovo 6 milijuna kuna državnih subvencija jer nisu realizirana ulaganja na koja se Grupa obvezala, stoji u Deloitteovu izvješću. I. K.

čara, koja će se održati 23. srpnja, Uprava gubitaškog bora koji ne daje jasnu sliku vlasničke strukture

business.hr Četvrtak 1/7/2010

enjaju, no Horvat ni u Varteksu Milan Horvat, nekadašnji vlasnik Fima grupe, još je prošle godine izgubio kontrolu nad udjelom u Validusu snimio saša ćetković

vodećim dioničarima, "trenutačno nemaju predstavnika u NO-u Varteksa".

Kako Validus nema predstavnika, tako ni Karlovačka banka na prvi pogled nije zastupljena u Nadzornom odboru Varteksa, iako je zapljenom dionica od Validusa i kupnjom dionica od Nikomata, tvrtke navodno bliske Horvatu, ove godine iskočila na mjesto trećeg po veličini dioničara sa 9,19 posto dionica.

Uz Validus i Karlovačku banku, ni drugi po veličini vlasnik 10,9 posto Varteksa, koji se krije iza skrbničkog računa Raiffeisen banke, nije tražio promjenu Nadzornog odbora, odnosno svog predstavnika u njemu.

Je li zaista moguće da vlasnici koji zajedno drže gotovo 27 posto vlasničkog udjela u Varteksu, a on zbog rascjepkanosti vlasničke strukture i čak 25 posto vlastitih dionica

››

u trezoru predstavlja neprikosnoveni kontrolni udjel, ne traže predstavnika u Nadzornom odboru i tako ne nadziru Upravu Varteksa? Vjerojatnije je, pak, da Horvat i Gedike upravo predstavljaju ‘tajne’ vlasnike Varteksa koji se nisu ukazali ni na jednoj od skupština tvrtke, što je otvaralo dvojbu nisu li zapravo to članovi poslovodstva tvrtke.

Misterij Sibelina

Uprava je takva nagađanja uvijek opovrgavala tvrdeći u neformalnim razgovorima da se iza najvećeg skrbničkog računa zapravo krije stariji gospodin iz Švicarske, koji ne samo da nije mogao doći na skupštine, nego nije poslao ni svog predstavnika.

Tko zna bi li se ikada pojavila priča o tajnovitom Švicarcu da u lipnju prošle godine na burzi nije objavljeno kako je švicarska tvrtka Sibelin, koja nije upisana u tamoš-

Čiji su ustvari predstavnici Milan Horvat i Artur Gedike u Nadzornom odboru?

njem registru tvrtki, od američke off shore tvrtke QVT Financial preuzela 8,9 posto dionica Varteksa, a i danas su ‘Švicarci’ drugi najveći suvlasnik Varteksa.

Nije zanimljiv samo ostanak Horvata i Gedikea. Isto vrijedi i za mandat Krešimira Dragića, predstavnika Vlade. Naime, Hrvatski fond za privatizaciju temeljem odluke Vlade iz travnja prenio 85.894 dionice Varteksa ili 4,47 posto glasačkih prava Fondu hrvatskih branitelja pa je država zadržala samo 0,17 posto vlasničkog udjela u Varteksu, čime je ispala s liste najvećih dioničara tvrtke.

Fiksirani NO

Uz Dragića, Horvata i Gedikea u Nadzornom odboru ostaju Stjepan Igrec, koji drži 7,03 posto dionica, Božica Čiček Mutavdžić kao predstavnica radnika te ‘stari’ članovi s još uvijek važećim mandatom Boris Santo i Neven Maruševec. Za potonje također nije jasno koga zapravo predstavljaju.

Kako je Nadzorni odbor fiksiran, Uprava Varteksa na čelu sa Zoranom Košćecom autonomno kroji poslovnu politiku tvrtke. Poslovodstvo je nedodirljivo, posebno od travnja kada je Milan Horvat članovima Uprave dao ključan glas za još jedan mandat, o čemu je pisao Business.hr, što samo govori o tome koliko su isprepletene veze između Uprave i Nadzornog odbora. Od tada je Košćec krenuo u opsežno restrukturiranje tvrtke u sklopu kojega, među ostalim, planira daljnju rasprodaju vrijedne imovine.

Ivica Kruhoberec Igor Prstec

DRUGO MIŠLJENJE U NO-u

'Košćec gura Varteks u propast' Izvanredno loši rezultati Varteksa proizlaze iz toga što je cijeli biznis prihodovno uzdrman, a to je dovelo do toga da se likvidnost zaoštrila te ugrožava poslovanje tvrtke - prihodi u svim segmentima prodaje stalno padaju jer nema prave strategije razvoja prodaje, a Uprava nema ljude koji bi to znali provesti, rekao nam je Stjepan Igrec, član Nadzornog odbora i najveći privatni vlasnik Varteksa.

“U prodaji se ne događaju nikakve promjene na bolje, već se sve pripisuje recesiji.

Samo novi ljudi u Upravi mogu donijeti promjene u poslovanju, a promjene znače samo povećanje prihoda. Dakle, prodaja i samo prodaja, a to znači povećanje prihoda iz prodaje robe, a ne prodajom imovine.

Ako predsjednik Uprave kao prvi čovjek za komercijalu i prodaju ne zna da će ovako nedovoljno organizirana i strateški nedefinirana prodaja

upropastiti tvrtku, ne može se bolje očekivati ni od nižerangiranih ljudi. Ne mogu se gubici zbog pomanjkanja prihoda redati u nedogled. Samo jednom se manjak prihoda može pokriti prodajom imovine, ali se dalje mora poslovati pozitivno.

Nadzorni odbor bi trebao imati čvrst stav prema Upravi, odrediti hitno rješavanje u rokovima najvažnijih problema.

I dok revizor upozorava i pismeno i usmeno na postojanje neizvjesnosti koja stvara sumnju u sposobnost Varteksa da nastavi s poslovanjem, Uprava vjeruje da je aktivnostima koje poduzima ili planira moguće ostvariti nastavak poslovanja.

Međutim, to uvjerenje Uprave vrlo je paušalno jer nije potkrijepljeno nikakvim dokazima ni garancijama kao što to čini revizor. Najviše od svega me čudi to da se s mišljenjem Uprave slaže ostatak Nadzornog odbora”, rekao je Igrec.

››

Samo novi ljudi u Upravi mogu donijeti promjene u poslovanju Stjepan Igrec, član Nadzornog odbora Varteksa i najveći pojedinačni privatni vlasnik Varteksa arhiva business.hr

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 1/7/2010

DIVIDENDA

Tekstilpromet isplaćuje 24 kn

Kako prenosi Zagrebačka burza, Tekstilpromet je na glavnoj skupštini održanoj u utorak donio odluku o raspoređivanju 11,4 milijuna kuna lanjske dobiti, i to tako da se 9,4 milijuna rasporede u zadržanu dobit kompanije, dok će se iznos od 1,9 milijuna kuna upotrijebiti za isplatu dividendi dioničarima, i to u iznosu 24 kune po dionici. B. S.

898.721 KUNA

Quaestus pokriva gubitak

Kompanija Quaestus nekretnine objavila je na stranicama Zagrebačke burze odluke glavne skupštine održane u utorak, među kojima je i ona o pokriću gubitka koji je lani iznosio 898.721 kunu. Iz zadržane dobiti prethodne godine pokrit će se 593.678 kuna, dok će preostali iznos od 305.043 kune ići u preneseni gubitak te će se pokriti iz dobiti idućih godina. B. S.

POVJERENJE TRŽIŠTA

Mađarska traži novi zajam MMF-a Mađarska od Međunarodnog monetarnog fonda traži novi zajam za 2011. godinu kojim bi trebala povećati povjerenje tržišta, izjavio je Gyorgy Szapary, ekonomski savjetnik novog mađarskog premijera Viktora Orbana. Mađari ne planiraju povlačiti novac iz tog zajma, kao ni iz prijašnjeg, koji su još 2008. godine dobili od MMF-a, europske unije i Svjet-

ske banke.

Vlada samo želi dogovor produljiti dva mjeseca, do kraja ove godine. Podsjetimo, 2008. je Mađarska dobila 20 milijardi eura zajma kako bi izbjegla ‘default’, nemogućnost vraćanja dospjelih obveza, a taj zajam ističe u listopadu ove godine. Nova vlada planira dodatno srediti proračunski deficit kako bi mogla dobiti novi zajam. Proračunski deficit, koji su Mađarskoj ove godine odobrili MMF i EU. iznosi 3,8 posto BDP-a, a Orban se obvezao držati se propisanih granica. J. J.

Rohatinski nije uspio za iznad 7,20 kuna za euro treća sreća? Unatoč dvjema deviznim intervencijama Hrvatske narodne banke u samo šest dana, vrijednima ukupno 1,76 milijardi kuna, euro je u odnosu na kunu u srijedu pojeftinio 0,06 posto, na 7,188618 kuna zbog povećanog priljeva strane valute

Business tv Kapital Network, Četvrtak 1. 7.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15

21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX, magazin VIJESTI MONTENA BUSINESS, pregled crnogorskog tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

Kuna je u srijedu ojačala prema euru 0,06 posto, a srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a bio je 7,188618 kuna. Euro je tako ipak pao ispod razine od 7,20 kuna, iako je to Hrvatska Narodna banka pokušala spriječiti dvjema deviznim intervencijama.

Hrvatska narodna banka, nakon šest mjeseci suzdržavanja, u roku samo šest dana napravila je dvije intervencije na deviznom tržištu, spriječivši privremeno na taj način pad vrijednosti eura ispod razine od 7,2 kune. Prva intervencija bila je krajem prošloga tjedna, 24. lipnja, kada je

HNB otkupio od banaka 125,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,201095 kuna za euro.

HNB je ponovno intervenirao u utorak, kada je na deviznom tržištu otkupio 118,7 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,200433 kune za euro. Time je u sustav ubrizgano oko 1,76 milijardi kuna.

Sedam puta u 2009.

To su bile prve dvije intervencije HNB-a na deviznom tržištu u ovoj godini pošto je guverner Željko Rohatinski nakon 15. prosinca prošle

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, nakon šest mjeseci u nekoliko je dana čak dva puta povlačio eure s domaćeg tržišta kako bi očuvao razinu tečaja snimio snimio saša saša ćetković ćetković

brojka

146,9

bodova iznosila je vrijednost indeksa Mirex u utorak

SKUPŠTINA

REGIJA

Jamnica je na glavnoj skupštini održanoj u utorak među ostalim odlučila da se lanjska dobit u iznosu 72,5 milijuna kuna raspoređuje u zadržanu dobit kompanije. Na skupštini je dana razrješnica Upravi i članovima Nadzornog odbora te je usvojen novi statut društva. Za revizora je u ovoj godini izabrana kompanija Baker Tilly Discordia. B. S.

Slovenski SBITOP i banjalučki BIRS bili su jedini regijski indeksi koji su u srijedu zabilježili rast vrijednosti, i to 0,34 i 0,33 posto.

Dionica Telekoma Srpske bila je najlikvidnija u Banjoj Luci sa 4773 konvertibilnih maraka prometa, a slijedio je Balkan investment fond kojim se trgovalo u iznosu 3757 konvertibilnih maraka.

Objema dionicama u srijedu

Jamnica zadržava dobit

Skroman rast SBI TOP indeksa

adržati tečaj ››

Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu snimio žarko bašić

Iščekivanje obveznica

Narodna banka krenula je u intervencije zbog slabljenja eura, koji je zamalo pao ispod razine od 7,2 kune, iako su neke mjenjačnice u zemlji eure kupovale i po tečaju od samo sedam kuna.

Drago Jakovčević, profesor na Ekonom-

skom fakultetu u Zagrebu, kratko je rekao kako je takva devizna intervencija s obzirom na stanje u gospodarstvu apsurdna, dodavši kako u nastavku godine možemo očekivati dodatne intervencije zbog pojačanog priljeva eura u turističkoj sezoni.

Ivan Jelavić, trader u Splitskoj banci, smatra da bi se spuštanje tečaja na tržištu moglo protumačiti kao interes investitora da se što bolje pozicioniraju za skoro izdanje obveznica, a sve u skladu sa spekulacijama na tržištu.

Još jedan razlog jačanja kune prema Jelaviću je uobičajeno intenziviranje turističke sezone, a time i priljeva veće količine deviza.

"Kako je u relativno kratkom vremenu došlo do pada tečaja, HNB je dvjema intervencijama u samo šest dana

››

brojkE

0,48 0,10 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je makedonski MBI 10

GORE OD RECESIJE

Ovakva intervencija apsurdna je s obzirom na stanje u gospodarstvu

godine na deviznom tržištu od banaka kupio 271,3 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,279754 kune za euro. HNB je u 2009. na deviznom tržištu morao intervenirati čak sedam puta.

Spomenute intervencije nisu nikoga iznenadile jer je pritisak na jačanje kune već neko vrijeme očit, što zbog turističke sezone, tj. konkurentnosti našeg proizvoda i prihoda cjelokupnog turističkog sektora nije nimalo dobro.

je rasla vrijednost. Na Ljubljanskoj burzi najviše se trgovalo dionicom Krke, koja je zabilježila 1,3 milijuna eura prometa.

Nakon rasta vrijednosti u utorak, sarajevski je SASX 10 pao 0,85 posto, na 932,6 bodova, a dvije su dionice premašile iznos od 10.000 KM - BH Telecom bio je najlikvidniji sa 54.757 KM, a dionica sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijeka bila je druga na popisu najtrgovnijih sa 10.380 KM prometa. B. S.

poslao poruku da namjerava sačuvati tečaj iznad 7,20.

Da aukcije nisu održane, mogao se očekivati daljnji pad tečaja, možda i ispod razine od 7,18 kuna za euro. Dođe li do novih jačanja kune, ne isključujemo mogućnost ponovne intervencije HNB-a", rekao je Jelavić.

Kuna je u srijedu ojačala i prema američkom dolaru, 0,54 posto, i prema britanskoj funti, 0,71 posto, dok je prema švicarskom franku oslabila 0,07 posto. Na međunarodnim tržištima euro je blago ojačao prema američkoj valuti. U srijedu je njegov tečaj porastao sa 1,2184 na 1,2218 dolara. U odnosu na japansku valutu cijena eura oslabila je sa 108,70 na 108,30 jena.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Neke mjenjačnice u zemlji eure su kupovale i po tečaju od samo sedam kuna

Krugman predviđa svjetsku depresiju U ekonomskoj povijesti svijeta doživjeli smo mnogo recesija, ali samo dvije depresije Jedna je počela 1873. , a druga 1929. godine, a čini se da smo u ranoj fazi treće, koja će prema svemu sudeći biti nalik onoj iz 19. stoljeća, a ne onoj puno goroj iz 20. stoljeća, tvrdi u svojoj redovnoj kolumni u New York Timesu ugledni nobelovac Paul Krugman.

Depresiju koju nam predviđa Krugman obilježile su godine deflacije i nestabilnosti, a Velika depresija u 20. stoljeću donijela je godine masovne nezaposlenosti.

Posljedica loših politika

Krugman upozorava kako nas povijest uči da depresija nije period kontinuiranog pada, već uključuju i povremene oporavke koji, međutim, ne poprave štetu od inicijalnog gubitka, a slijede ih novi padovi.

Treća depresija bit će, nastavlja Krugman, posljedica promašenih politika. Nedavni susret predstavnika 20 najrazvijenijih zemalja svijeta pokazao je da su vlade opsjednute inflacijom, a zapravo nam prijeti deflacija, te da svi pribjegavaju stezanju remena, a pravi je problem neadekvatno trošenje.

Vječna nezaposlenost

Prvi odgovor na financijsku krizu bio je dobar. Središnje

banke su snizile kamate, a vlade se nisu bojale deficita pa je spriječen potpuni kolaps i završena je recesija.

No, povijest nas uči da time nije završena depresija, baš kao što ni rast 1933. nije donio kraj problema. Najveći problem i dalje ostaje nezaposlenost, koja je na razini koju bismo prije samo dvije godine opisivali kao katastrofičnu.

Odgovor na taj problem je nikakav ili suprotan onome što treba poduzeti. Iako su svi svjesni opasnosti preuranjene štednje i rezanja pomoći gospodarstvu, upravo se to događa u Europi, ali i SAD-u koji ponavljaju pogreške Herberta Hoovera iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Posljedica su deseci milijuna ljudi bez posla koji nikada više neće raditi, zaključuje Krugman. D. B.

Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade, upozorava na opasnosti krize arhiva business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Unatoč negativnom raspoloženju ulagača, dobar trgovinski dan imao je Jadranski naftovod, čija je dionica porasla 4,04 posto, na 2549,99 kuna.

Tom je dionicom ostvareno tek nešto više od 100.000 kuna prometa unutar dnevnog cjenovnog raspona od najnižih 2451 do 2549 kuna.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Titulu gubitnika dana zbog zahtjeva za prolongiranjem obveznica ponijela je dionica Ingre, koja je pala 6,39 posto, na 26,35 kuna. Ingrom je ostvareno nešto više od milijun kuna prometa, a cijena tog zagrebačkog građevinara kretala se u rasponu od 26 do 27,71 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Dalekovod Ingra Petrokemija Adris grupa Zagrebačka banka Institut IGH Jadroplov d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Uljanik plovidba Fima validus Atlantic grupa Jadranski naftovod Tehnika Liburnia riviera hoteli Kraš, prehrambena industrija Tankerska plovidba Ericsson Nikola Tesla AD plastik Luka ploče Končar - elektroindustrija Agromeđimurje Ledo Končar Đuro Đaković holding Belje Konzum Jadranska banka Belišće Slavonski zatvoreni investicijski fond Croatia osiguranje d.d.

Industrogradnja d.d Mlinar mlinsko-pekarska industrija Franck prehrambena industrija Luka Rijeka Privredna banka Zagreb Končar Viro tvornica šećera d.d.

Adris grupa Podravka prehrambena industrija, d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Zvečevo, prehrambena industrija Čakovečki mlinovi Magma d.d.

DIOKI d.d Dom holding Tisak Zvijezda Auto Hrvatska Viadukt Split tours HG Spot HUP - Zagreb SN holding Euroherc osiguranje Atlas nekretnine Karlovačka banka Riviera Poreč OT-optima telekom d.d.

Lavčević Tekstilpromet HTP Korčula IPK Kandit Istraturist Umag d. d.

Lošinjska plovidba Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Hidroelektra niskogradnja Veterina d.d. Đakovština Maistra Arenaturist Chromos boje i lakovi

Najniža

Najviša

Zadnja

258.00 812.50 280.00 26.00 113.00 256.10 216.22 1,923.00 130.00 1,684.00 550.01 13.12 682.00 2,451.01 1,035.22 2,004.00 373.15 1,330.00 1,340.00 89.00 1,615.00 450.00 1,000.00 5,902.10 2,100.00 25.03 67.00 146.00 2,850.00 450.00 25.27 4,700.06 333.33 637.00 715.10 171.55 503.01 2,235.01 296.50 303.56 256.58 4,820.00 110.00 3,200.00 52.50 75.00 28.70 182.00 3,140.00 395.00 258.00 120.00 20.10 1,216.39 142.00 4,000.00 27.03 56.01 159.90 29.00 215.11 500.02 83.00 222.22 351.86 135.00 40.00 177.00 69.00 5.71 67.00 59.00 150.00

261.98 858.00 292.81 27.71 119.50 265.00 217.21 1,990.00 134.90 1,685.00 565.00 13.98 690.00 2,549.99 1,050.00 2,150.00 380.00 1,355.00 1,360.00 92.00 1,649.00 455.00 1,000.00 6,000.00 2,100.00 26.60 69.00 156.00 2,850.00 450.00 25.50 4,700.06 360.00 637.00 758.90 175.03 514.00 2,260.00 300.00 310.00 260.00 4,850.00 112.00 3,200.00 55.86 76.00 29.60 194.94 3,141.00 399.99 258.50 120.00 21.00 1,299.98 175.00 4,000.00 27.03 65.00 159.99 32.00 215.11 500.02 83.00 222.22 351.86 137.00 40.00 177.00 69.00 6.97 67.00 59.00 150.00

260.78 827.00 282.14 26.35 118.99 256.12 216.22 1,923.00 132.90 1,684.00 550.01 13.50 688.99 2,549.99 1,035.22 2,100.00 380.00 1,350.00 1,359.99 92.00 1,615.00 450.00 1,000.00 6,000.00 2,100.00 26.00 67.00 156.00 2,850.00 450.00 25.27 4,700.06 360.00 637.00 758.90 171.55 503.01 2,235.01 299.99 310.00 256.60 4,820.00 112.00 3,200.00 52.53 75.00 29.60 194.94 3,140.00 399.99 258.50 120.00 21.00 1,299.98 165.00 4,000.00 27.03 65.00 159.99 29.90 215.11 500.02 83.00 222.22 351.86 137.00 40.00 177.00 69.00 6.97 67.00 59.00 150.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 17.559.270,91 Kn Promjene Količina Promet Cijene 1.37% -3.17% -3.71% -6.39% 1.70% -3.39% -0.31% -1.38% -1.12% 0.00% -1.78% 0.30% -0.15% 4.04% -2.98% -1.87% 0.00% 0.00% 0.00% 3.13% -2.71% -1.53% 0.00% 1.64% 0.00% -0.38% -5.49% 4.00% -0.35% 0.00% -2.81% -3.09% 3.60% 0.00% 5.80% -7.77% -2.99% -1.63% -0.99% -0.03% -1.31% -3.62% -2.62% 0.00% -4.47% -11.12% -1.33% 2.01% -0.35% 0.00% 0.19% 9.09% 0.00% -2.99% -0.30% -43.65% -0.15% 0.03% -0.01% -6.56% 2.43% -0.41% 0.46% -3.38% -0.04% 5.38% 0.03% -4.31% 8.66% 26.50% -1.49% -1.76% 0.00%

24,903 1,855 4,691 45,292 10,472 4,535 2,249 192 2,432 141 407 11,719 216 56 132 64 336 81 72 1,051 50 151 68 10 28 1,909 711 264 13 80 1,301 7 87 47 39 156 50 10 75 70 81 4 150 5 265 184 466 70 4 31 47 100 434 7 52 2 250 109 37 194 24 10 50 16 10 25 85 16 37 360 18 15 4

6,486,831.77 1,544,308.40 1,344,240.34 1,217,297.94 1,190,072.70 1,185,471.63 487,588.66 372,701.68 319,862.61 237,463.31 227,115.88 155,689.17 148,471.09 138,333.33 137,967.79 133,047.10 126,932.62 109,330.05 97,226.91 94,390.53 81,177.70 68,025.00 68,000.00 59,588.43 58,800.00 49,354.74 47,868.14 40,760.94 37,050.00 36,000.00 32,979.07 32,900.42 30,361.76 29,939.00 28,304.52 27,265.14 25,515.91 22,475.05 22,294.94 21,538.79 20,872.00 19,340.00 16,650.00 16,000.00 14,057.22 13,902.99 13,517.72 12,925.01 12,562.00 12,325.87 12,126.55 12,000.00 8,990.15 8,868.39 8,075.00 8,000.00 6,757.50 6,437.85 5,918.10 5,703.90 5,162.64 5,000.20 4,150.00 3,555.52 3,518.60 3,402.89 3,400.00 2,832.00 2,553.00 2,360.52 1,206.00 885.00 600.00

Trž. kap. (mil kn) 21,354.89 1,154.01 647.18 197.62 397.56 1,737.54 13,848.54 304.95 217.51 16,840.00 319.01 36.47 1,701.80 1,894.25 196.13 635.55 521.98 845.62 1,811.03 386.36 359.52 1,157.45 41.39 1,321.02 64.50 84.16 550.44 3,541.65 340.93 523.94 84.56 1,445.73 162.86 124.48 324.18 1,025.95 9,594.80 217.01 415.99 2,980.93 1,390.77 42.17 34.47 336.00 256.04 303.15 221.03 465.24 314.81 264.69 118.09 38.21 6.93 612.78 448.80 1,220.04 90.17 87.05 584.53 84.32 102.87 40.92 35.39 158.91 1,644.94 90.75 13.39 110.43 127.30 7.34 733.27 128.77 43.16

CROBEX: -1,08% 365 dana Najniža Najviša 214.65 812.50 280.00 26.00 100.00 192.00 170.00 1,923.00 130.00 1,249.99 507.60 12.77 489.00 1,700.00 1,035.22 1,413.01 250.05 1,330.00 1,112.01 38.00 1,017.07 312.00 999.00 3,500.00 1,266.00 25.03 65.10 101.00 2,006.00 290.00 15.15 3,151.03 292.00 400.05 715.10 159.00 485.00 1,330.02 248.00 228.50 220.00 3,376.96 87.56 2,107.10 48.11 75.00 28.70 182.00 3,140.00 350.00 255.68 110.00 20.08 1,216.39 55.95 4,000.00 18.50 56.01 100.00 21.28 210.00 500.02 72.61 190.00 270.00 125.01 15.17 165.00 52.05 5.51 61.00 40.00 150.00

332.84 1,196.99 443.00 61.49 192.99 318.99 310.00 4,375.00 209.00 1,940.00 743.00 29.01 760.00 3,750.00 2,769.99 2,890.00 390.00 2,013.99 1,777.00 109.30 2,093.00 517.00 1,000.00 7,679.00 2,198.00 58.00 108.00 185.00 3,100.00 580.00 40.00 6,000.00 590.00 640.00 944.00 246.00 715.00 2,450.00 505.00 373.00 400.00 6,000.00 139.00 3,799.21 78.00 172.01 54.00 369.00 5,898.00 578.99 498.99 129.00 109.19 1,860.00 212.70 7,098.88 34.99 106.80 197.50 56.00 300.00 940.00 185.00 345.00 410.00 179.00 87.99 370.00 88.99 47.01 88.00 70.00 160.00

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E SAVA TLSG ZVTG PETG PBGS NF2R INDGL MELR SA02 GRVG ZM2R MR0R TCRG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING INFOND GLOBAL MERCATOR SAVA 2. IZDAJA GORENJE ZLATA MONETA II MERCATA TERME CATEZ

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A BLKP-R-A TRST-R-A CMEG-R-A VBIP-R-A ZPTP-R-A NVEL-R-A AERD-R-A INVP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TRAST d.d.

CAJAVEC-MEGA AD ZIF VB FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA NOVI VELEPROMET AD ZVORNIK AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKB FBIHKC BHTSR BSNLR VLDBR TCMKR FDSSR VSPKR ENISR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FIMA BANKA D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO VISPAK DD VISOKO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2015 KMBN A2016 UNBN A2013 TIGR A2014 ALFA A2012 A2011 ENHL ZNRZ SJPT SACI

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2014K Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej S&A Capital Investments a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 MPT KMB GRNT TEL ALK TPLF RM01 TNB CEVI REPL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI TUTUNSKA BANKA SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO REPLEK SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,30 105,80 180,00 98,00 19,50 264,10 0,68 2,64 9,31 157,90 102,00 12,61 2,89 3,70 180,00

65,70 105,95 190,00 100,00 19,75 271,50 0,68 3,00 9,36 159,00 102,00 12,79 2,89 3,70 180,00

65,50 105,95 180,00 98,00 19,61 270,00 0,68 2,64 9,34 158,00 102,00 12,75 2,89 3,70 180,00

Promet

valuta: EUR - euro 65,51 37,65 186,10 98,67 19,65 267,80 0,68 2,80 9,35 158,38 1.020,00 12,73 2,89 3,70 180,00

0,40 % 19773 1.295.284,38 0,00 % 2371 89.278,58 -2,70 % 471 87.652,00 -1,01 % 842 83.076,50 -0,51 % 3199 62.870,30 1,12 % 181 48.472,00 -1,16 % 43487 29.611,17 -8,97 % 7593 21.290,24 0,32 % 2134 19.950,02 1,80 % 103 16.313,80 2,00 % 15 15.300,00 -1,16 % 700 8.912,46 -0,34 % 2821 8.152,69 19,35 % 1775 6.567,50 0,56 % 35 6.300,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,75 29,00 1,25 5,30 0,18 0,60 3,00 4,00 0,10 0,60 0,04

27,50 29,00 1,30 5,30 0,18 0,60 3,00 4,05 0,10 0,60 0,04

27,06 29,00 1,30 5,30 0,18 0,60 3,00 4,05 0,10 0,60 0,04

0,27 0,29 1,29 5,30 0,18 0,60 3,00 4,04 0,10 0,60 0,04

-1,64 % 0,00 % 1,56 % 6,00 % 0,00 % 3,45 % 0,00 % -1,22 % 0,00 % -7,69 % 0,00 %

547209 27000 3698 709 18659 3318 334 222 8940 1000 13692

150.224,20 7.830,00 4.773,97 3.757,70 3.358,62 1.990,80 1.002,00 897,15 894,00 600,00 547,68

valuta: BAM - konvertabilna marka 75,00 98,00 92,00 21,60 15,53 93,00 25,00 85,00 6,00 4,00

75,00 98,50 92,00 21,71 16,50 93,00 25,00 85,00 6,00 4,00

2.790,00 83,39 26.000,00 80,54 6.050,00 89,65 705,00 86,65 8.300,00 93,19 96,68 886,00 775,00 759,00 2.200,00

2.820,00 83,70 26.500,00 80,62 6.050,00 89,80 720,00 86,75 8.500,00 93,32 96,70 905,00 775,00 824,00 2.200,00

77,50 27.999,00 3.099,00 665,00 510,00 3.950,00 3.750,00 95,50 3.800,00 781,00 38.500,00

77,50 28.000,00 3.100,00 670,00 515,00 3.950,00 3.770,00 95,50 3.820,00 782,00 38.500,00

75,00 98,50 92,00 21,60 16,00 93,00 25,00 85,00 6,00 4,00

75,00 98,37 92,00 21,67 15,85 93,00 25,00 85,00 6,00 4,00

0,00 % 28000 2.100.000,00 2,59 % 14580 1.434.307,50 0,00 % 6080 559.360,00 0,47 % 2527 54.757,10 -0,12 % 655 10.380,61 49,04 % 37 3.441,00 0,00 % 127 3.175,00 -5,56 % 20 1.700,00 0,00 % 100 600,00 0,00 % 125 500,00

valuta: RSD - srpski dinar 2.800,00 83,63 26.143,00 80,60 6.050,00 89,79 719,00 86,75 8.364,00 93,22 96,69 900,00 775,00 781,00 2.200,00

2.800,25 83,59 26.142,86 80,58 6.050,00 89,77 719,30 86,73 8.364,04 93,21 96,69 900,29 775,00 780,88 2.200,00

0,11 % 0,29 % -1,34 % 0,09 % -0,82 % 0,16 % 2,13 % 0,12 % -7,07 % 0,03 % 0,03 % -0,55 % 0,00 % -5,33 % 0,00 %

3801 10.643.746,00 46688 3.902.726,03 140 3.660.000,00 38619 3.111.801,29 490 2.964.500,00 26596 2.387.404,28 3204 2.304.642,00 24653 2.138.097,25 228 1.907.000,00 19490 1.816.725,78 14557 1.407.510,89 1397 1.257.702,00 1400 1.085.000,00 1283 1.001.863,00 400 880.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 77,50 27.999,94 3.099,97 667,26 510,19 3.950,00 3.754,35 95,50 3.802,35 781,64 38.500,00

47,70 27.999,94 3.099,97 667,26 510,19 3.950,00 3.754,35 58,78 3.802,35 781,64 38.500,00

0,05 % 47523 2.266.784,95 -0,06 % 36 1.007.998,00 0,88 % 306 948.590,00 -1,86 % 1096 731.320,00 -0,94 % 1375 701.515,00 -0,04 % 133 525.350,00 0,07 % 92 345.400,00 0,53 % 5500 323.274,05 -1,24 % 85 323.200,00 0,17 % 280 218.860,00 1,72 % 4 154.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

+

Oznaka

Četvrtak 1/7/2010

Tigar Pirot +2,13% Mercator +1,8% Komercijalna banka Skopje +0,88% Krka +0,4% Metals banka +0,39%

Fabrika duhana Sarajevo Elektroprivreda Sarajevo Tutunska banka Skopje Telekom Slovenije Bosnalijek

BH Telecom Sarajevo

Alfa plam

+

Powered by

business.hr

-5,56% -3,51% -1,24% -1,01% -0,12%

+0,47 -7,07 Sa 54.757 konvertibilnih maraka dionica sarajevskog telekoma bila je najlikvidnija na Sarajevskoj burzi u srijedu te uz dionicu Bosnalijeka jedina čiji je promet premašio 10.000 KM. Cijena dionice rasla je 0,47 posto i zadnja zabilježena iznosila je 21,6 KM. Većina je dionica na burzi u srijedu zabilježila pad vrijednosti, a predvodila je Fabrika duhana Sarajevo, čija je cijena pala 5,56 posto.

Ukupan promet na burzi iznosio je 116.456 KM.

Jedna od najtrgovanijih dionica posljednjih dana na Beogradskoj burzi u srijedu je bila tek peta na popisu najlikvidnijih sa 1,9 milijuna dinara prometa, a vrijednost joj je pala 7,07 posto nakon što je glavna skupština kompanije u utorak objavila da će se dioničarima isplatiti 50 posto neto dividende za prošlu godinu u iznosu od 200 do 250 dinara. Jedan od većih padova cijene zabilježila je i dionica Soja proteina, čija je vrijednost niža 5,33 posto.

REGIONALNI indeksi BIRS +0,33% 880,02 +0,34% 824,18

LJSEX -0,10% FIRS +0,05% 3.551,39 1.418,36 Belex15 MBI10 -0,48% 2.424,59 -0,10% 634,45 Belexline -0,43% MOSTE +0,92% 1.237,94 479,88 SASX10 NEX20 -0,85% 13.063,41 +2,39% 932,60 SBITOP

Europski indeksi

+0,03% WIG20 -2,62% 2.275,83 4.920,04 DAX BUX +0,10% 20.645,97 -1,13% 5.966,44 CAC40

+0,40% ATX -1,84% 2.274,84 3.447,45

MICEX indeksa na zatvaranju u -0.51% Stanje 1,316.51 srijedu 30. lipnja 2010.

FTSE100

američki indeksi DJIA

-2,65% S&P500 -3,10% 9.870,30 1.041,24 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -3,85% utorak 29. lipnja 2010.

2.135,18

investor 30 DIONIČKI

Powered by

+

Ime fonda Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

86,3267

23,59

PBZ I-Stock

59,0400

20,47

MP-Mena HR

432,6947

19,65

AC Rusija

40,0176

18,32

ZB trend

124,3600

18,19

FIMA Equity

79,6612

-22,15

ST Global Equity

48,6890

-19,38

Erste Total East

31,0500

-16,51

C-Zenit

50,4108

-10,86

KD Victoria

14,8732

-8,66

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

140,7000

14,02

Raiffeisen Balanced

148,9000

12,66

9,7065

7,98

10,9176

7,00

103,8174

6,61

HI-balanced AC G Balanced EM HPB Global

ICF Balanced

116,2960

-25,87

ST Balanced

179,1918

-15,06

ST Aggressive

64,7334

-14,92

HPB Dynamic

49,7788

-14,22

Aureus Balanced

76,3940

-7,03

+ OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,6024

13,31

Raiffeisen Bonds

169,2000

12,61

ZB bond

159,8300

12,16

Capital One

154,3700

8,33

PBZ Bond fond

125,9400

6,61

11,1889

3,03

Erste Bond

126,0100

3,65

HPB Obveznički

121,3283

6,33

ICF Fixed Income

137,3374

6,41

PBZ Bond fond

125,9400

6,61

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

Poba Ico Equity Capital Two AC G Dynamic EM HPB Dionički KD Victoria Erste Total East FIMA Equity Raiffeisen C. Europe A1 Prospectus JIE PBZ Equity fond Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity ST Global Equity Ilirika JIE MP-Mena HR HPB Titan VB High Equity NFD Nova Europa ZB aktiv HI-growth OTP meridian 20 ZB trend AC Rusija OTP indeksni HPB WAV DJE Raiffeisen Emerging M. Ilirika Azijski tigar Platinum JIE OTP Europa Plus

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € kn kn € kn € kn kn kn kn € kn € kn € kn kn kn € € € € kn € € € kn €

5436,0200 69,7100 10,8859 87,2538 14,8732 31,0500 79,6612 60,7200 79,4000 56,8418 78,4100 68,5200 86,2400 48,6890 157,8256 432,6947 68,5377 46,3340 113,9059 95,5400 8,0824 80,3238 124,3600 40,0176 37,4205 86,3267 55,1400 58,8737 68,6462 103,5063

-0,16 -0,19 -0,47 -0,52 -0,65 -0,83 -0,95 -0,98 -1,00 -1,10 -1,22 -1,25 -1,32 -1,33 -1,40 -1,41 -1,64 -1,75 -1,84 -1,95 -1,99 -2,10 -2,26 -2,35 -2,44 -2,50 -2,68 -2,69 -2,70 -2,76

-7,75 -5,66 -0,83 -4,05 -5,87 -5,42 -8,01 -9,48 -6,65 -12,68 -8,64 -7,37 -8,04 -5,80 -7,33 1,88 -0,11 -6,76 -11,66 -2,84 -5,48 -12,10 -4,32 -12,54 -10,20 -1,47 -7,23 4,12 -2,91 -2,48

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-5,50 -1,19 6,14 -3,27 -2,12 -7,64 -11,25 -5,20 -5,04 -9,56 -3,72 -0,85 -3,90 -11,10 -3,13 10,74 -1,16 -6,22 -4,26 0,49 -3,42 -6,88 1,84 -0,43 -4,05 4,79 -1,18 9,97 -2,77 -4,19

0,51 6,02 7,30 6,14 -8,66 -16,51 -22,15 3,85 0,37 -2,30 2,20 6,58 -5,73 -19,38 -0,68 19,65 13,29 0,35 2,01 7,77 7,33 7,35 18,19 18,32 0,90 23,59 16,65 15,06 6,97 N/A

-18,80 -10,65 6,64 -2,84 3,63 -34,69 -3,67 -9,15 -10,35 -15,26 -4,92 -18,94 -3,09 -7,16 8,37 3,46 -12,07 -24,44 8,21 -1,13 -2,52 -9,60 2,88 -24,19 -32,39 -5,08 -21,02 -15,69 -12,69 N/A

-5,89 -1,22 5,73 -3,63 -2,36 -8,76 -11,94 -6,56 -5,41 -10,21 -5,11 -1,17 -5,04 -9,35 -3,86 10,90 -1,16 -7,41 -6,08 -1,72 -3,21 -7,26 2,21 -1,61 -4,53 4,99 -2,58 9,52 -3,15 -3,83

Imovina

Starost

Datum

5,909 7,125 12,395 41,433 63,602 49,506 28,438 239,136 24,069 24,750 434,326 15,144 218,968 4,551 104,368 7,451 11,141 13,276 8,414 527,530 70,613 20,852 170,686 9,557 136,343 12,907 24,884 5,408 5,134 8,589

2,93 3,20 1,32 4,74 11,14 2,75 6,08 5,20 2,11 3,41 4,82 1,80 4,72 9,68 5,68 2,32 2,94 2,75 1,65 4,01 8,35 2,17 7,67 3,31 2,51 2,82 2,53 3,10 2,77 0,94

29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi Raiffeisen Prestige HPB Dynamic Agram Trust AC G Balanced EM HPB Global Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced ICF Balanced Erste Balanced ST Balanced HI-balanced PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced ZB global C-Premium OTP uravnoteženi ST Aggressive KD Balanced Aureus Balanced

€ kn kn € kn kn € kn € kn € kn € € kn kn kn kn kn

104,7500 49,7788 67,8311 10,9176 103,8174 106,4856 148,9000 116,2960 115,0100 179,1918 9,7065 97,8800 140,7904 140,7000 5,5394 106,4946 64,7334 8,0786 76,3940

0,06 -0,16 -0,43 -0,44 -0,45 -0,48 -0,53 -0,76 -0,94 -1,12 -1,14 -1,16 -1,18 -1,71 -1,75 -1,93 -2,06 -2,17 -2,61

3,33 -2,32 -4,35 -0,72 -2,05 -1,97 -3,67 -10,69 -4,41 -4,78 -2,83 -6,11 -4,67 -1,04 -7,39 -6,42 -7,55 -3,55 -6,38

N/A -6,74 -2,61 6,32 0,44 1,44 2,08 -10,32 -0,35 -8,57 -0,94 -0,94 -0,19 3,49 -6,15 -5,11 -9,94 -1,09 -4,95

N/A -14,22 -1,70 7,00 6,61 5,87 12,66 -25,87 -2,77 -15,06 7,98 4,73 4,67 14,02 -5,59 3,51 -14,92 1,53 -7,03

N/A -16,62 -3,27 6,86 0,79 5,70 5,21 2,20 -0,75 8,12 -0,36 4,68 8,03 3,87 -15,92 1,40 -8,71 -4,68 -6,58

4,75 -9,37 -2,56 5,93 -2,53 1,49 1,38 -9,38 -0,41 -6,88 -0,83 -2,56 -1,56 2,62 -6,11 -6,70 -8,90 -2,11 -5,03

92,845 22,683 12,644 12,848 123,693 6,902 337,191 13,152 110,080 13,456 66,329 308,303 45.531 745,778 13,597 43,793 4,551 12,702 15,265

0,31 3,84 1,97 1,33 4,74 1,13 7,84 8,16 9,45 7,47 8,35 8,80 4,43 8,99 3,41 4,54 4,77 4,45 3,95

29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010

€ € kn € € € € € €

126,0100 137,3374 154,3700 169,2000 159,8300 124,6024 125,9400 11,1889 121,3283

0,05 0,00 -0,02 -0,05 -0,16 -0,16 -0,20 -0,22 -0,36

0,47 1,01 0,86 0,83 2,44 -0,21 -0,16 1,21 -0,56

5,25 2,60 4,81 5,37 5,23 2,05 5,29 4,14 2,19

3,65 6,41 8,33 12,61 12,16 13,31 6,61 3,03 6,33

4,21 3,86 7,95 6,71 5,35 4,96 4,43 1,36 4,17

5,24 2,59 3,97 5,17 5,22 1,85 4,64 4,15 1,60

98,050 46,453 12,577 294,831 175,046 9,880 81,406 6,076 46,906

7,08 8,38 5,68 8,10 8,99 4,54 7,31 8,35 4,74

29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010

$ € € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn

123,8200 138,6049 123,9900 139,1258 142,3700 136,2800 136,7945 133,1637 130,2066 121,0044 115,2266 11,1631 10,5133 106,8965 101,0610 103,9800 131,0100 160,8892

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,69 0,62 0,87 0,76 0,78 0,92 0,43 0,70 0,78 0,66 0,80 0,85 0,79 0,78 0,11 1,09 0,72 0,42

1,93 1,53 2,23 7,93 2,06 1,88 1,14 1,93 2,31 1,56 1,66 1,98 1,88 1,93 -0,16 2,47 1,71 1,16

3,18 3,53 4,85 6,29 6,39 5,17 3,65 4,98 6,25 4,29 4,97 4,90 4,62 5,72 N/A N/A 5,57 4,88

4,18 3,34 4,46 4,36 4,93 4,47 4,74 4,51 5,73 4,31 5,50 6,47 4,78 6,06 N/A N/A 6,51 4,90

1,93 1,52 2,19 1,97 2,04 1,85 1,13 1,91 2,27 1,54 1,64 1,96 1,85 1,90 -0,16 2,44 1,68 1,14

46,204 88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 102,626 37,598 220,574 74,710 143,831 70,068 33,142 139,349 5,212 385,768 1163,271 2358,611

5,21 9,94 7,94 7,73 7,35 7,08 6,76 6,49 4,74 4,52 2,65 1,76 1,07 1,13 0,92 0,77 11,25 9,94

29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 29.06.2010

Obveznički fondovi Erste Bond ICF Fixed Income Capital One Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obveznički PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obveznički

Novčani fondovi PBZ Dollar fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus

OGLAS

TODORIĆ O REGIONALNIM ULAGANJIMA

NOBELOVAC UPOZORAVA

Nakon recesije, čeka nas desetogodišnja depresija

‘Da sam iz Srbije, ne bih ulagao u Hrvatskoj’

Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, očekuje da će nas zateći globalna depresija kao ona iz 1873. godine 27

Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, rekao je za beogradski Press kako u Srbiji ima mnogo više prilika za ulaganje nego u Hrvatskoj 8 Dobitnici dana (ZSE) SN holding +15,11% Industrogradnja +10,96% Đakovština +9,94% Genera +9,45% Linijska plovidba +9,09% 19 Raste

Gubitnici dana (ZSE) Euroherc -43,65% Luka Rijeka -7,77% Optima Telekom -6,56% Dalekovod -6,36% Dioki -5,96% 47 Pada

12 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom.

1,199.06 1.07% 146,90 0,48%

Sirova nafta 78,25 Prirodni plin 4,84 Zlato 1.240,50 Srebro 18,50 Goveda 90,91

0,77% 0,00% 0,14% 1,44% 0,00%

Negativan rekord indeksa Crobex 10 991,37 BODOVA Dok je Crobex prema očekivanjima potonuo na 1855 bodova, indeks najboljih dionica na Zagrebačkoj burzi Crobex 10 pao je ispod ishodišne razine od 1000 bodova Na Zagrebačkoj je burzi u srijedu nastavljen pad Crobexa, zbog čega je zaronio na novu najnižu razinu u 11 mjeseci, no ipak se trguje mirnije nego u utorak kada su cijene dionica potonule više od dva posto. Crobex je pao 1,08 posto, na 1855,19 bodova, dok je Crobex 10 pao 1,39 posto, na 991,37 bodova. Redovan promet bio je nešto viši nego u utorak - protrgovane su dionice vrijedne 17,5 milijuna kuna, uz šest milijunaša.

Najveći promet, više od šest milijuna kuna, ostvaren je dionicama HT-a, pri čemu se cijena kretala između 258 i 262 kune. HT je porastao 1,37 posto, na 260,78 kuna.

Dionicama Petrokemije ostvaren je pak promet

"Kod nas su uglavnom negativne vijesti, od toga da bi na jesen moglo biti problema s financiranjem mirovina, preko toga da je i na drugoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija zaredom potražnja za kunskim zapisima jučer bila manja od ponude, do toga da je Ingra zatražila da se dospijeće njezinih obveznica prolongira za pet godina. Jednostavno ne znam kakva bi to domaća vijest mogla pokrenuti tržište u pozitivnom smjeru, pa uglavnom ovisimo o zbivanjima na inozemnim burzama. U četvrtak istječe jednogodišnja kre-

komentar

Banane u magli

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

Ante Markov, predsjednik Uprave Janafa, čija se dionica otrgla negativnom trendu i porasla više od četiri posto

J

snimio hrvoje dominić

od milijun kuna, a cijena im je skočila 1,7 posto, na 119 kuna.

Loše vijesti odasvud

www.business.hr

ditna linija Europske središnje banke vrijedna 442 milijarde eura, a namijenjena očuvanju likvidnosti i rastu kreditiranja europskih banaka. Ulagači su se plašili da će zbog toga biti smanjena likvidnost europskog financijskog sustava, no ECB je najavio novu tromjesečnu kreditnu liniju kako ne bi došlo do poremećaja na novčanom tržištu", rekao je za Hinu broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital Stjepan Laća.

Ingra kažnjena

Titulu gubitnika dana zbog zahtjeva za prolongi-

Hoće li euro nastaviti padati u odnosu na kunu, pratite na...

ranjem obveznica ponijela je dionica Ingre, koja je pala 6,39 posto, na 26,35 kuna. Ingrom je ostvareno nešto više od milijun kuna prometa, a cijena tog zagrebačkoga građevinara kretala se u rasponu od 26 do 27,71 kune.

Unatoč negativnom raspoloženju ulagača, dobar trgovinski dan imao je Jadranski naftovod, čija je dionica porasla 4,04 posto, na 2549,99 kuna. Tom je dionicom ostvareno samo nešto više od 100.000 kuna prometa unutar dnevnog cjenovnog raspona od najnižih 2451 do 2549 kuna.

Nikola Sučec

adranka Kosor nije uspjela umiriti burzovnu publiku nakon što je ministar Šuker kazao da u rujnu možda neće biti novca za mirovine. Drugi dan zaredom dionice su žestoko pale, a Crobex 10, indeks blue chip dionica pao je na najnižu razinu u povijesti. Lošim vijestima kao da nema kraja: Šuker nije imao dosta ponude na aukciji trezoraca, Rohatinski nije uspio suzbiti jačanje kune, euro je u srijedu vrijedio samo 7,18 kuna, što znači da su nove devizne intervencije Hrvatske narodne banke sasvim izgledne ako želimo održati i to malo konkurentnosti što nam je ostalo jer smo po pokazateljima daleko ispod zemalja regije. Zna to vrlo dobro i Ivica Todorić, koji je (vjerojatno u strahu od nove konkurencije) pozvao na ulaganje u Srbiju obeshrabrivši potencijalne srbijanske ulagače u Hrvatsku i donio nove negativne bodove u promocije Hrvatske. Zemlja banana ide dalje iako nikome nije jasno kuda.

www.business.hr