PLINSKI UDAR NA GOSPODARSTVO, KUĆANSTVA POŠTEĐENA
Industriji plin skuplji 15 posto, poduzetnici stopiraju ulaganja Industrijskim potrošačima cijena plina je sa 1,99 kuna porasla na 2,30 kuna po prostornome metru. U odnosu na kraj 2009. cijena je skočila gotovo 70 posto, pa ulagači protestiraju jer im trošak energije pojede svu zaradu 10
petak/subota 2 i 3/7/2010
broj 669 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
OSVAJANJE SLOVENIJE 4-7 Tedeschi je s ponudom od 382 milijuna eura za Drogu Kolinsku razveselio Slovence, no domaći ulagači su skeptični dionica Atlantica pala je na burzi na 657 kuna
Dobra cijena, dobar kupac
info&stav
indikator
2-3
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr
kontakt Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
Brzi internet svima Finska je vlada u četvrtak obvezala internetske poslužitelje da svim stanovnicima osiguraju pristup brzom internetu. Time je postala prva zemlja u svijetu koja je pristup širokopojasnom internetu proglasila pravom. Sa 1. srpnjem internetski poslužitelji dužni su ponuditi priključak brzine 1 Mbit/s svim kućanstvima u Finskoj, gdje god oni bili, uključujući i daleki sjever zemlje.
Loše ekogospodarenje U EU se do 2020. mora odvojeno prikupiti 50% komunalnog otpada, a plan gospodarenja otpadom RH postavlja cilj da se do 2015. odvojeno prikuplja samo 23%, upozorila je Zelena akcija na okruglom stolu o gospodarenju otpadom. Ekološka neosviještenost, nepoznavanje zakonodavstva EU te tromost nadležnih tijela glavni su problemi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
GradoVi tUŽE drŽaVU: ZBoG PorEZ na dohodak GUBE 763 MiLijUn
Kregar: Odluka je loša, ali gradovi će izgubiti su Udruga gradova do kraja srpnja podnosi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti najnovijih izmjena Zakona o porezu na dohodak, a svoj zahtjev temelje na povredi Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Zahvaljujući ukidanju kriznog poreza i uvođenju no-
vih poreznih stopa na dohodak 1,48 milijuna građana očekuje veće plaće ovaj mjesec, no to znači i 763 milijuna kuna godišnje manje u blagajnama gradova i općina. S druge strane, ukidanjem pojedinih poreznih olakšica država je skresala izlijevanje novca iz središnjeg, državnog prora-
joSiP krEGar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Snimio Saša ćetković
čuna, pa ispada da su jedinice lokalne samouprave najveći gubitnici najnovijih poreznih prekrajanja.
ishitreno, ne nuæno
Prema EU povelji, na koju se poziva Udruga gradova, Vlada je bila dužna konzultirati lokalnu samoupravu prilikom donošenja izmjena, ali je Ministarstvo financija, kažu, potpuno ignoriralo njihove zahtjeve za razgovor. "Time je prekršena povelja koja ima status međunarodnog ugovora, a Ustavni sud je nekoliko puta osporio ustavnost zakona zbog kršenja međunarodnih ugovora, pa imamo čvrstu osnovu za osporavanje ustavnosti izmjena zakona", kažu u udruzi. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i neovisni
vijećnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, smatra da je odluka o izmjeni zakona loša, ali utemeljena na aktima koje će biti teško osporiti. "Stječe se dojam da je riječ o ishitrenoj, a ne nužnoj mjeri, i to u trenutku kad su mnoge jedinice lokalne samouprave pred izradom rebalansa proračuna", kaže Kregar. Smatra da argumentacija na koju se poziva Udruga gradova u pokušaju ustavnog osporavanja izmjena zakona nije dovoljno jasna i čvrsta da bi bila temelj za drukčiju odluku jer se temelji na povelji koja je više deklarativan, općenit i fleksibilan dokument koji zemljama pruža veliku slobodu regulacije. Udruga je predlagala da se manjak u lokalnim proračunima kompenzira 8-postotnim smanjenjem udjela
'PotPiSnika ViŠE nEGo hdZ-ovih GLaSaČa'
Sindikati skupili 813.016 potpisa za refere Sindikati su prikupili 813.016 potpisa građana na zahtjev za raspisivanje referenduma protiv Vladinih izmjena Zakona o radu (ZOR) i traže da Vlada to prihvati i prizna kao uspješno proveden referendum te iz procedure povuče izmjene ZOR-a, objavili su čelnici pet sindikalnih središnjica na današnjoj konferenci-
ji za novinare. Istaknuli su da broj prikupljenih potpisa čini 19,9 posto ukupnog biračkog tijela. Sindikati traže od Vlade da prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a odmah povuËe iz saborske procedure, rekao je koordinator sindikalnih središnjica Ozren Matijašević. Time bi se uštedjeli troškovi referenduma, koji
su posljednjih dana isticani kao jedan od glavnih razloga rebalansa proračuna, kaže Matijašević. Sindikati također traže od Vlade da se obveže da neće predlagati izmjene ZOR-a bez prethodne suglasnosti sindikata. Ako Vlada sve to ne učini, sindikati će pokrenti redovnu proceduru za raspisivanje referenduma,
najavio je Matijašević, koji ističe da ponuda sindikata ne znači odustajanje od referenduma. Prema njegovim riječima, potpis na sindikalne zahtjeve, kad se zbroje važeći i nevažeći potpisi, dalo je više građana nego što je vladajuća stranka HDZ dobila na prošlim parlamentarnim izborima pa sindikati s
››
bisER dAnA
bRojkA
Prestanite biti playboyi i dopisivati se preko Facebooka
milAn bAndić, zagrebački gradonačelnik, direktorima Holdinga "koji se s građanima dopisuju preko novina" nakon što je odbio komentirati medijske napise da je na poziv odbjeglog premijera naredio Čistoći drukčiji raspored odvoza otpada
nA kunA
, ud
države u porezu na dohodak. Prijedlog je prihvatio saborski Odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu, ali ga je Ministarstvo financija odbilo u saborskoj raspravi.
'bit Êe manje za vrtiÊe'
"Dodatno smanjenje već umanjenih poreznih prihoda dovest će gradove u situaciju da će biti prisiljeni smanjivati financiranje socijalnih programa, subvencioniranje dječjih vrtića, programa u obrazovanju, kulturi i sportu, čime će građani biti više oštećeni nego što dobivaju neznatnim povećanjem plaća primjenom novog zakona", stoji u priopćenju koje potpisuje Vojko Obersnel, predsjednik udruge i gradonačelnik Rijeke. maja grbić
endum
pravom mogu otvoriti druga pitanja osim ZOR-a. Upitani dokad će čekati Vladin odgovor, kazali su da i tako trebaju još nekoliko dana za sređivanje i fotokopiranje potpisa i druge dokumentacije te da bi prerana predaja dokumentacije mogla rezultirati raspisivanjem referenduma tijekom ljeta, što svakako treba izbjeći. H
445 milijuna eura rekordan je prihod Nogometnoga kluba Barcelone u sezoni 09./10., a konačna dobit kluba iznosi 11,1 milijun eura
uvodnik
Slovenija se otvorila, morat će i Hrvatska
››
petra bulić petra.bulic@business.hr
K
onačno smo kupili nešto veliko u Sloveniji, i to Drogu Kolinsku, tvrtku iza koje stoje dva velika, stara slovenska brenda. Tako velike akvizicije dosad nikome nisu pošle za rukom. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić neuspješno je slao ponude za Mercator, kao i vlasnik Orbica Branko Roglić: odbijeni su, koliko se neslužbeno moglo doznati (službeno objašnjenje nikad nije dano), upravo zbog straha od hrvatskog kapitala (Todorićevog, zapravo). I udruženi Podravka, Kraš i Franck neuspješno su obigravali oko Droge Kolinske.
Nažalost, Ni veliKa
Atlanticova akvizicija vrijedna 382 milijuna kuna (u gotovini i kreditima) neće puno pomoći u izjednačavanju međusobnih izravnih stranih ulaganja. Naime, Slovenija trenutačno vodi sa 1060,8 prema 62,7. Naime, od 1993. do 2009. slovenski su poduzetnici u Hrvatsku uložili 1,06 milijardi eura, a hrvatski u Sloveniju samo 62,7 milijuna
eura. To je jedva 3,5 milijuna eura godišnje. Prema tim podacima reklo bi se da imamo razloga rogoboriti o zatvorenosti slovenskog tržišta za hrvatski kapital. Međutim, statistika stranih ulaganja pokazuje kako bismo po tom pitanju podlegli dvostrukim mjerilima. Naime, dok je Hrvatska među važnijim ulagačima u druge zemlje bivše države, ulaganja iz Srbije, Makedonije i Crne Gore su sićušna, a samo ona iz BiH dosežu neku mjerljivu razinu: hrvatski su poduzetnici u BiH dosad uložili 470,7 milijuna eura, a bosansko-hercegovački 70,9 milijuna kuna. Hrvatska je u Srbiju dosad uložila 518,9 milijuna kuna, što tu zemlju svrstava na drugo mjesto među destinacijama za hrvatska ulaganja.
U Makedoniju smo dosad uložili 67 milijuna kuna, a u Crnu Goru 7,4 milijuna kuna. U drUgom smjerU ulaganja pak gotovo i nije bilo: te se tri zemlje i ne pojavljuju poimence u statistici HNB-a, već su obuhvaćene 'ostalim zemljama' iz kojih je u Hrvatsku dosad stiglo samo oko 300.000 eura. Doduše, možda je srbijanski ili crnogorski kapital dolazio preko drugih zemalja ili neke od poreznih oaza, no i to je znakovito za stupanj otvorenosti prema kapitalu istočnih susjeda. Uostalom, i najveći naš poduzetnik, vlasnik Agrokora Ivica Todorić, kazao je u intervjuu za srbijanski Press da ni on ne bi ulagao u Hrvatsku da je iz Srbije. U Srbiji ima mnogo više prilika za ulaganje, poručio je Todorić.
Zbog niskih hrvatskih ulaganja u Sloveniju dosad smo mogli rogoboriti o zatvorenosti slovenskog tržišta za hrvatski kapital. Atlanticova akvizicija to će promijeniti, ali još smo krivi za dvostruka mjerila: ulaganja iz Srbije, Makedonije i Crne Gore u Hrvatsku i dalje su sićušna
tema 4-5
rekordni šoping Emilu Tedeschiju uspjelo je ono što nije us čaju za kupnju velike strane tvrtke u konkurenciji jakih i financijsk
Tedeschi će iskešir mil. € i već najavlju Za kupnju Droge Kolinske Atlantic grupa se zadužila dodatnih 70 milijuna eura, a Emil Tedeschi je najavio i dokapitalizaciju tvrtke vrijednu čak 80 milijuna eura u kojoj će u vlasništvo ući i EBRD. Tedeschijevo prošireno carstvo ostvarivat će više od 4 milijarde kuna godišnjeg prihoda te u 15 tvornica u čak 12 zemalja zapošljavati 4500 ljudi U srijedu navečer Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i najveći vlasnik Atlantic grupe, potpisao je jednu od najvećih transakcija na ovim prostorima - kupnju slovenske Droge Kolinske za 382 milijuna eura. Unatoč nagađanjima da Slovenci neće dopustiti ulazak hrvatskog investitora, Tedeschiju je uspjelo ono što nije uspjelo ni Todoriću, pobijediti na natječaju u konkurenciji jakih i financijski mnogo moćnijih investicijskih fondova.
'To je svjetska vijest'
"Iznimno sam zadovoljan i ponosan na ovu transakciju. Naša transakcija je dvostruko veća od transakcije za Tesla Auto od 250 milijuna eura, koja je ovih dana
Rekli su... Branko Roglić, Orbico Treba i vratiti te milijune eura! Očito je da se Tedesci ovim potezom širi u smjeru proizvodnje. Što se tiče
bila najveća vijest u svjetskom biznisu. Cijeli je proces bio izuzetno profesionalan, transparentan i efikasan i da mi netko ponudi 50 posto od ove profesionalnosti u nekoj sljedećoj transakciji, potpisao bih bez razmišljanja", kazao je Emil Tedeschi jučer na konferenciji za novinare u Portorožu, gdje je i sjedište Droge Kolinske. Preuzimanje bi trebalo biti dovršeno u listopadu ili studenome, a cijeli iznos već je osiguran, što iz vlastitog kapitala, što od UniCredit i RBA banke. "Atlantic grupa će do listopada ili studenoga platiti 382 milijuna kuna umanjeno za neto dug koji trenutačno iznosi 146 milijuna kuna. To znači da ćemo Istraben-
akvizicije, smatram to hrabrom odlukom, osobito u uvjetima recesije. Nadam se da će uspjeti i zadržati Dro-
zu uplatiti 242 milijuna eura, a preuzeti dug za koji procjenjujemo da će se dotad smanjiti na 140 milijuna eura. Od toga je 170 milijuna eura vlastiti kapital Alantic grupe, a 70 milijuna su dugoročni krediti", kazao je Tedeschi.
Vlastiti kapital
Za ovu akviziciju Atlantic je osnovao društvo Atlantic naložbe u Sloveniji koje će provesti transakciju. "Ovo je transakcija s izuzetno velikim udjelom vlastitog kapitala. Kako dosad nisam mogao komentirati napise o tome da Atlantic nije u mogućnosti to financirati, ovo pokazuje da možemo", kazao je Tedeschi. Najavio je i skoru dokapitalizaciju Atlantic grupe ko-
gu Kolinsku jer u igri je velik novac i treba vratiti tih 200 milijuna eura. Nisam siguran koliko će ovaj potez olakšati ulazak drugim potencijalnim hrvatskim investitorima na slovensko tržište.
RAČUNICA Atlantic grupa će do studenoga platiti 382 milijuna kuna umanjeno za neto dug, koji trenutačno iznosi 146 milijuna kuna. Znači, Istrabenzu će isplatiti 242 milijuna eura, a procjenjuju da će se preuzeti dug dotad smanjiti na 140 milijuna eura. Od toga je 170 milijuna eura kapital Alantic grupe, a 70 milijuna su dugoročni krediti. U međuvremenu će se Atlantic dokapitalizirati sa 80 milijuna eura svježeg kapitala.
Ivica Mudrinić, HT pothvat za pohvalu Za pohvalu je što se menadžment Atlantic grupe odlučio za taj pothvat. Mislim da će im to stvoriti kritičnu masu za
okrupnjavanje i jačanje pozicije na hrvatskom tržištu, što će svakako pridonijeti stvaranju novih vrijednosti. Dobar je to signal da su hrvatsko-slovenski odnosi ušli u novu, pozitivnu fazu i u tom smislu treba pohvaliti obje vlade. Te nove odnose vidim kao prirodan put i poti-
spjelo ni Ivici Todoriću - pobijediti na natjeki mnogo moćnijih investicijskih fondova
rati 242 uje ulaganja
ZAdoVoLJni prodAVATeLJi i kUpAC Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave Droge Kolinske, i Tomaž Berločnik, šef Istrabenza, ponudu Emila Tedeschija nisu mogli odbiti arhiva business.hr
caj za hrvatske tvrtke na odlazak na slovensko tržište, ali i slovenske za hrvatsko. Potez Atlantica jača naš potencijal i konkurentnost u široj regiji, ali i u Europskoj uniji. Ne bih posebno komentirao cijenu, ali siguran sam da je Atlanticov tim sve dobro odradio i da se fer po-
stavio prema svojim dioničarima. Krešimir Pajić, Koestlin Bez okrupnjivanja nema uspjeha Tedescijev potez će bez sumnje potaknuti proces okrupnjavanja na hrvatskom tržištu jer će svi vidjeti da se
bez toga ne može dugoročno opstati. Taj je proces neminovan jer se kompanije s prometom manjim od jedne milijarde kuna godišnje teško više mogu održati. Droga Kolinska dosad nije bila previše prisutna na hrvatskom tržištu, ali sada će njezini proizvodi bez sumnje biti
Razvoj Atlantic grupe 1991. Osnivanje Atlantic Tradea i razvoj distribucije robe široke potrošnje ● 1997. Ulaganje u distribucijski sustav Ataco u BiH ● 1998. Lansiranje Montane, prvog hrvatskog konfekcioniranog sendviča za široku distribuciju ● 2001. Akvizicija Cedevite u partnerstvu s Deutsche Investitions - und Entwicklungsgesellschaft (članicom njemačke razvojne banke KfW), koji je vlasnik 37% udjela u Cedeviti Pokretanje podružnice u Beogradu i početak poslovanja u Srbiji i Crnoj Gori ● 2002. Osnivanje holding kompanije Atlantic grupa ● 2003. Akvizicija Neve, vodećeg proizvođača kozmetike u Hrvatskoj Pokretanje podružnice u Ljubljani i početak poslovanja u Sloveniji Pokretanje podružnice u Skoplju i početak poslovanja u Makedoniji Pokretanje podružnice u Milanu i početak poslovanja u Italiji ● 2004. Sudjelovanje u konzorciju hrvatskih poduzeća koji je u partnerstvu s RTL grupom, jednom od najvećih medijskih kompanija u Europi, osvojio koncesiju za treću nacionalnu televiziju, RTL Hrvatska Akvizicija tvrtke Interchem Zagreb, proizvođača kozmetike među čijim je proizvodima Melem univerzalna zaštitna krema ● 2005. Akvizicija Haleka, vodećeg europskog proizvođača hrane za sportaše ● 2006. Preuzimanje tvrtke Sports Direct u Velikoj Britaniji Transformacija Atlantic grupe u dioničko društvo ● 2007. Akvizicija tvrtke Fidifarm/Dietpharm, vodećeg regionalnog proizvođača vitamina i dodataka prehrani Akvizicija tvrtke Multivita, najvećeg srbijanskog proizvođača instant vitaminskih napitaka Akvizicija tvrtke Vičiški komerc i pokretanje vlastite distribucijske tvrtke u Makedoniji - Atlantic Trade Skoplje ● 2008. Formirana 4. divizija - Pharma (ujedinjuje poslovanje ljekarni okupljenih u operativnoj kompaniji Atlantic Farmacia i Fidifarma, vodećeg regionalnog proizvođača dodataka prehrani) Preuzimanje tvrtke ZIP distribucija ● 2009. Početak distribucije Cedevita GO! (inovativni čep) u okviru najvećeg investicijskog projekta u segmentu proizvodnje vrijednom 75 milijuna kuna Akvizicija 12 ljekarni tvrtke Livia, odnosno Zdravstvene ustanove Dvoržak Otvorena nova tvornica Neve ●
zastupljeniji. Što se tiče cijene, ne bih to posebno komentirao. Tvrtka je bila na prodaju, Tedesci je procijenio da ona toliko vrijedi i platio koliko je platio. Nemam poseban komentar koliko će to po-
taknuti nova ulaganja iz Hrvatske u Sloveniju i obrnuto. Stipan Bilić, direktor tvrtke Kondin i Udruženja hrvatske konditorske industrije pozitivno je širenje u proizvodnji
tema
ANALITIČARI KOME
Svi zadov
6-7 jom će se prikupiti 80 milijuna eura svježeg kapitala, a u njoj će, uz njemačku razvojnu banku DEG, sudjelovati i u vlasničku strukturu ući Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). "Osobno ću znatnim iznosom sudjelovati u dokapitalizaciji tako da ću i dalje ostati većinski dioničar s nešto više od 50 posto vlasništva", odgovorio je Tedeschi na upit hoće li ga dokapitalizacija istisnuti s mjesta većinskog dioničara.
Prodaja zemljišta
Ovom akvizicijom Atlantic postaje jedan od vodećih regionalnih igrača u prehrambenom sektoru pa će već ove godine imati više od 625 milijuna eura konsolidiranog prihoda, 15 tvornica u čak 12 zemalja i 4500 zaposlenih. Tedeschi je jučer ujutro već održao prvi sastanak s Radničkim vijećem Droge Kolinske te obećao da će sve četiri tvornice ostati na svojim lokacijama u punoj zaposlenosti, ali i najavio nova ulaganja. "Prezentirali smo svoj strateški smjer zaposlenicima i nakon sat i pol razgovora završili smo sastanak svi s osmijehom na licu. Investirat ćemo u tvornicu u Mirni, gdje se proizvodi dječja hrana, te u tvornicu u Rogaškoj Slatini, gdje će se puniti Multipower i Ce-
Rekli su... To je svakako pozitivan potez, Atlantic je ozbiljna tvrtka i mislim da je dobro što se širi i u proizvodnju. Načelno smatram kako je svako usmjeravanje kapitala u proizvodnju dobra stvar za gospodarstvo. Vjerojatno će ovaj potez otvoriti put i ostalim hrvatskim tvrtkama koje bi bile
devita za slovensko tržište. U Soko Štark tvornici uložit ćemo u pogon za proizvodnju energetskih pločica jer ih je Atlantic dosad proizvodio izvan tvrtke, a odsad će se više od 75 milijuna energetskih pločica proizvoditi kod nas. Ponavljam, zadržat ćemo sve segmente poslovanja Droge Kolinske", kazao je Tedeschi. No o iznosu novih investicija još nije bilo govora. Ni kratkoročno ni dugoročno Atlantic nema namjeru prodati bilo koji dio Droge, osim zemljišta u Ljubljani što je i dogovoreno kupoprodajnim ugovorom. "Dobra cijena, dobar kupac", tim je riječima novog vlasnika i transakciju komentirao Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave Droge Kolinske. "Zadovoljan sam u svakom pogledu, i kao manjinski vlasnik i kao predsjednik Uprave. Dobili smo neviđenu cijenu na ovim prostorima u našoj industriji, ali i strateškog partnera s kojim ostvarujemo veliku sinergiju. Siguran sam da su Drogini brendovi u dobrim rukama", naveo je Vučićević.
Četiri finalista
U samom procesu prodaje sudjelovalo je 55 potencijalnih kupaca koji su pokazali interes za Drogu Kolinsku, od toga su bila 32 strateška
zainteresirane za akvizicije na slovenskome tržištu, no to će pokazati vrijeme. Što se tiče našeg tržišta, valja očekivati da će njihovi proizvodi odsad više biti prisutni na našem tržištu. Slavko Linić, bivši ministar, SDP Znači li to veći uvoz iz Slovenije? Svako proširenje aktivnosti u regiji je uspjeh, čak i ako uložite više novca,
Domaći ulagači jučer nisu podijelili optimizam s Emilom Tedeschijem oko Atlanticova preuzimanja Droge Kolinske. Iako je na otvaranju trgovanja na Zagrebačkoj burzi dionica porasla do 700 kuna, na kraju dana je, uz milijunski promet, pala na 657 kuna, što je u odnosu na dan ranije pad od 4,6 posto. Očito još uvijek vlada neizvjesnost oko mogućnosti financiranja tako velike transakcije
investitora i 33 financijske institucije. U travnju je stiglo osam neobvezujućih ponuda, a u data room i daljnji postupak dubinskog snimanja Istrabenz je pustio šest potencijalnih kupaca. Jedan od njih odustao je već u prvom tjednu, drugi je odustao u trećem tjednu, a u daljnjem postupku ostala su četiri kupca. Atlantic je obvezujuću ponudu dao 14. lipnja, a prošlog tjedna Istrabenz se odlučio prihvatiti baš tu ponudu ocijenivši je najboljom ne samo po financijskim nego i svim ostalim uvjetima. Zadovoljstvo je pokazao i predsjednik Uprave Istra-
odnosno ako je i preplatio, to je pozitivno jer obvezuje na rezultate i opravdanje investicije. I poslovni ljudi i vlasnici su se očito obvezali da će biti uspješni. Međutim, želio bih čuti planove uprave, odnosno što će to značiti za domaću prehrambenu industriju, hoće li se hrana uvoziti u Hrvatsku ili se izvoziti iz nje, jer ne zaboravimo da je Droga Kolinska proizvođač. Uprava bi se trebala izjasniti o tome hoće li ovo značiti veći dotok slovenskih proizvoda na hrvatsko tržište koji bi
benza, dosadašnjeg vlasnika Droge Kolinske, Tomaž Berločnik. "Ovo je bio izuzetno brz proces prodaje, a svaki od četiri ponuđača koji su ostali do kraja potrošio je između 1,5 do 2 milijuna eura na sam proces. Održano je više od 30 sastanaka sa ta četiri kupca, a sa svima smo pregovarali sve do zadnjeg tjedna kada smo se odlučili za Atlantic. Na koncu mogu reći da smo zadovoljni cijelim procesom prodaje koji smo započeli u siječnju ove godine", kazao je Berločnik.
Romana Dugandžija
romana.dugandzija@business.hr
bili konkurencija domaćima. Cijenu ne bih komentirao, ali svakako ću komentirati uspjeh uprave u prodoru na tržište Europske unije. Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a To je tračak nade u sivilu Svaka akvizicija neke hrvatske tvrtke nam je zanimljiva jer znači prodor na regionalno tr-
"Tržište je reagiralo pozitivno, ali euforija nije dugo potrajala - kupovali su oni koji kupuju na vijesti", rekao je član Uprave Platinuma Igor Gvozdanović. Što se tiče same akvizicije, Grupa je vjerojatno imala nekih 30 milijuna eura krajem prvog kvartala pa je uz pomoć financijske poluge ostatak došao zahvaljujući UniCreditu i Raiffeisenu. Uspoređujući Atlantic i Podravku, Gvozdanović je rekao kako Podravka još ima prednost u regiji zbog poznatijih proizvoda. No, ako je Drogina proizvodna linija automatiziranija, a bude se išlo na konkurentne cijene, to na dulji rok Atlanticu može donijeti prednost jer će troško-
žište. U ovom sivilu, u kojem se trenutačno nalazi gospodarstvo, ovo vidim kao tračak nade.
Agrokor To je ozbiljan uspjeh, čestitke! Čestitamo i mislimo da je to ozbiljan poslovni uspjeh Atlantic grupe. Vjerujemo da će se to jako dobro odraziti na njihovo poslovanje
ENTIRAJU
voljni cijenom osim Bavčara, koji bi htio više Karel Lipnik, financijski analitičar ljubljanskih Financi
Ovo je preskupo, Droga ne vrijedi više od 200 milijuna eura
MARKO VARgA
vi rada Droge Kolinske biti manji.
Ljubo Jurčić: Normalno je da kreditira 100 posto iznosa
Nije ništa sporno u činjenici da su u cijelom procesu sudjelovali RBA i UniCredit. Nitko ne skuplja 100-200 milijuna eura na računu. Ovakve se akvizicije uvijek obavljaju uz kredit i normalno je ako se kreditira 100 posto iznosa. Garancija je vrijednost temeljnog kapitala, a naravno da su kupnje uvijek povoljnije u kriznim vremenima.
Marko Varga: Cijena je za trećinu niža Cijena Droge Kolinske za trećinu je manja nego što
Damir Kuštrak, HUP Slovenci su dosad bili dominantni To je generalno dobra vijest jer će se jedna hrvatska kompanija proširiti na tržište gdje je do sada bila Kolinska. Što imamo više većih kompanija to je bolje za Hrvatsku i njezino gospodarstvo u cjelini. Svakako ohrabruje što je neka domaća kompanija preuzela slovensku jer su do sada Sloven-
LJUBO JURČIć
je to uobičajeno na razvijenim tržištima, kaže Marko Varga, fond menadžer VB Investa. Ovo je izvrsna odluka Atlantic grupe jer će joj kupnja Droge Kolinske omogućiti transformaciju iz trenutačno uglavnom distribucijskog poslovnog modela u brendirani prehrambeni biznis. Mišljenje sam da je ovo najveći uspjeh neke hrvatske kompanije kada je riječ o akviziciji. Dvije kompanije savršeno si odgovaraju po geografskom profilu. Atlantic grupa dobiva važnu tržišnu poziciju u Sloveniji i Srbiji, a Droga Kolinska bolji pristup hrvatskom tržištu. Atlantic grupa pojačava svoj prehrambeni biznis koji karakteriziraju više profitne marže, što je najvažnije.
ci dominantno investirali u Hrvatsku, a ovo stvara uvjete za transakcije i u suprotnome smjeru. Marko Pipunić, Žito Neka to svima bude uzor! Potpuno podržavam takve akvizicije i divim se kolegi Tedeschiju što je u to hrabro ušao. To pokazuje da i Hrvatska ima snažnih tvrtki koje mogu biti konkurentni regionalni igrači, ali i da smo izišli iz razdoblja u kojem su samo stranci dolazili k nama i
Droga Kolinska je u 2009. imala prihode od prodaje u iznosu 326 milijuna eura, 17 posto manje nego u 2008. Tvrtka ima 190 milijuna eura kapitala i 430 milijuna eura ukupne imovine. Prošle godine reprogramirali su 120 milijuna eura duga bankama, a zaduženost su smanjili sa 199 na 175 milijuna eura. Već ove godine im na naplatu stiže 30 milijuna eura obveznica, za koje slovenski analitičari predviđaju da ih treba reprogramirati. Financijski analitičar ljubljanskih Financi Karel Lipnik ocijenio je za Business.hr kako je cijena koju se Tedeschi sprema platiti previsoka i da Droga Kolinska ne vrijedi više od 200 milijuna eura. Kako kaže Lipnik, u krugovima slovenskih financijaša već se kalkulira o tome da Tedeschi neće sam platiti cijeli račun, već će imati i slovenskog partnera koji će uzeti do 25 posto. Peter Jenčič, fond menadžer slovenskog Alta sklada
Vlasnici, ali i zaposleni mogu biti zadovoljni Atlanticova akvizicija je dobra za vlasnike Droge Kolinske. To znači 8,4 puta EV/EBI-
ovdje ulagali. Taj se trend očito okreće i vrijeme je da i mi Hrvati pokažemo svijetu da imamo znanja i sposobnosti biti uspješni menadžeri i vlasnici koji mogu poslovati i izvan hrvatskih granica i pratiti poslovne trendove u Europskoj uniji. Taj je podvig to značajniji što je Kolinska starija od Atlantica, koji je počeo kao mala obiteljska tvrtka. Neka to
TDA i 16,4 EV/EBIT. Na takvim multiplima su i Nestle, Kraft Foods, Unilever, a svi imaju dvaput veću operativnu maržu i bolje diversificiranu strukturu prodaje po regijama i proizvodima. Kada je Droga Kolinska 2007. još kotirala na burzi, procjenjivalo se da vrijedi oko 250 milijuna eura. Od tada je zbog smanjenja zaduženosti prodala nekoliko brendova Orki, Dr. Oetkeru, Podravki, Žitu, a i prihodi od poslovanja smanjili su se oko 13 posto, EBIT 8 posto i EBITDA gotovo 10 posto. Atlantic grupa je najbolji izbor za zaposlene s obzirom na to da su drugi izbor bili private equity fondovi, a postoji i velika sinergija tvrtki. Puno ovisi o tome kako će Atlantic financirati preuzimanje, a očekuje se da će doći do konsolidacije prodaje, marketinga i distribucije. Igor Bavčar, bivši prvi čovjek Istrabenza
Ovo je malo, trebali smo dobiti više Nekadašnji prvi čovjek Istrabenza Igor Bavčar misli da se Droga Kolinska mogla prodati i za veću cijenu. "Droga Kolinska ima budućnost i može poslovati bolje, iako je zbog političkog obračuna sa mnom prodana već danas, kaže Bavčar. Istrabenz kaže, upravlja vrijednostima koje mu omogućuju da sam riješi probleme, a vrijeme bi omogućilo i da bi rezultati koje će ostvariti biti još viši. Bavčar kaže da se Droga Kolinska razvila u odlično regionalno, međunarodno poduzeće s vrijednim robnim markama. Dodaje kako će na žalost cijenu za političke obračune na kraju platiti ulaganja koja će se prodati u scenariju prisilnog poravnanja.
bude uzor svim našim ulagačima kako treba poslovati. G. F. Srđan Oreb, Badel 1862 Nastaje novi veliki igrač To je vrlo hrabar poslovan potez kojim jedna hrvatska kompanija postaje važan igrač u cijeloj regiji. Pokazuje i kako se u ovo doba recesije ipak mogu napraviti
dobre akvizicije, ali i okretanje Atlantica prema proizvodnji, čime on disperzira svoj rizik. Uz Agrokor i Deltu ovim bismo mogli dobiti novog velikog regionalnog igrača s kojim treba ozbiljno računati. Što se tiče same Kolinske, treba istaknuti kako je to dobra akvizicija i zbog činjenice da je kompanija prošla kroz restrukturiranje u kojemu je eliminirala neprofitabilne proizvodne grane. Igor Medić
dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
ODLUKA
NOVI ZAKON
Vjesniku još šest mjeseci
HRT će dobiti nadzorni odbor
Zagreb. Vlada će nastaviti financirati Vjesnik idućih 6 mjeseci, najavio je ministar gospodarstva Đuro Popijač. No, Narodne novine press, tvrtka koja izdaje Vjesnik, mora dobiveni novac trošiti isključivo za poslovanje tvrtke. U tri mjeseca treba provesti restrukturiranje, a do 31. prosinca predočiti plan poslovanja. Vjesnik mora otpustiti polovicu od 100 zaposlenih. I. U. G.
Zagreb. HRT bi prema novom zakonu o HRT-u, o čijem je nacrtu jučer raspravljala Vlada, trebao dobiti pravo da uz postojeće radijske i dva televizijska programa ima i dva specijalizirana programska televizijska kanala. Novi zakon također predviđa sklapanje ugovora između Vlade i HRT-a kojim bi se pobliže utvrdile obaveze HRT-a
kao javnog servisa te se jasno definiralo što sve javni servis obuhvaća. Taj bi se ugovor, najavljeno je, sklapao na pet godina. Novi Zakon neće zadirati u unutarnje ustrojstvo HRT-a, već se to prepušta samoj radioteleviziji, kako je to već praksa u europskim državama, kazao je ministar kulture Božo Biškupić. Ali zato ima drugih novosti: HRT će, uz Upravu i Programsko vijeće, dobiti i nadzorni odbor. HRT-u i dalje ostaje pravo da se, osim pristojbom, financira i putem
komercijalne djelatnosti, ali pod uvjetom da vodi zasebno računovodstvo za financiranje iz pristojbe, što dosad nije bio slučaj. Također se ograničava trajanje promidžbenih poruka, i to na devet minuta, odnosno na šest minuta u tzv. prime timeu, od 18 do 22 sata. Novim se zakonom također smatra da svaka osoba koja plaća električnu energiju posjeduje i televizijski prijemnik, osim ako posebnom izjavom ne potvrdi da to nije slučaj. I. U. G.
Dug državnih tvrtki samo 128 mil. kuna SJEDNICE VLADE Nitko više ne može optuživati državna poduzeća za nelikvidnost, kazao je ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade, podsjećajući da su obaveze državnih poduzeća krajem 2009. iznosile 1,79 milijardi kuna
PLAĆANJE NA VRIJEME: Ovršni zakon i zakon o javnim ovršiteljima, za koje je Vlada prijedloge iznijela u četvrtak, budu li prihvaćeni, spriječit će odgađanje plaćanja obveza, ustvrdio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović na sjednici Vlade foto tadi∆/cropix
Državna poduzeća više se ne mogu kriviti za nelikvidnost u državi, pohvalio se ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade u četvrtak komentirajući Plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka. "Iako je bilo puno skepse oko našeg plana da do kraja lipnja državna poduzeća podmire svoje obaveze, nepodmirene obaveze poduzeća u većinskom državnom vlasništvu danas iznose 128 milijuna kuna", kazao je Šuker i podsjetio da su te obaveze krajem 2009. iznosile 1,79 milijardi kuna. "Nitko više ne može optu-
živati državna poduzeća za nelikvidnost", kazao je Šuker i istaknuo da državna poduzeća nikada nisu bila likvidnija nego danas. Pravi se problem krije, poručuju iz Vlade, u oko 19.000 tvrtki koje ne plaćaju svoje obaveze, s time da su istaknute tvrtke bez zaposlenih. Šuker je istaknuo i uspješnost Modela A i B te pozvao poduzetnike i tvrtke da koriste te modele rješavanja nelikvidnosti i poticanja proizvodnje.
Ovrha nad oročenjem
Na dnevnom redu Vlade našlo se i osam novih zakona ili
izmjena zakona. Među najvažnijima su prijedlog ovršnog zakona i zakona o javnim ovršiteljima. Ta bi dva nova zakona, kazao je ministar Šimonović, trebala spriječiti odgađanje plaćanja obveza. U osnovi bi se tim prijedlogom odgovornost provedbe ovrhe na novčanom imovinom trebala prebaciti na Finu, čija će dužnost biti vođenje jedinstvenog registra računa, podataka o štednim ugovorima i računima te određivanje reda plaćanja. Među novostima je i ograničavanje prava prigovora trećih osoba te odgoda ovrhe samo uz polaganje jamčevine. Uvedena
je, kazao je ministar Šuker, i odredba prema kojoj će za ovrhe biti dostupna i oročeni novac. "Oko uvrštenja te odredbe vodilo se najviše polemika s bankarskim sektorom, ali na kraju je postignut dogovor da je oročeni novac dostupan za ovrhu nakon isteka oročenja", kazao je Šuker i dodao da se time zaustavlja mogućnost izbjegavanja plaćanja računa. Novost je i osnivanje institucije javnih ovršitelja. Zakon predviđa najmanje dva javna ovršitelja na svakih 80.000 stanovnika te najmanje jednog javnog ovršite-
KREDIT ZA BRODOVE
Novo jamstvo 3. maju Brodogradilište 3. maj dobilo je novo jamstvo Vlade, odlučeno je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak. Jamstvo je 3. maj dobio za kredit u Credit Suisseu za treću tranšu kredita za financiranje gradnje četiriju brodova.
lja pri svakom županijskom sudu. Osniva se i javnoovršiteljska komora.
Vlasnici u registru
Mijenja se i zakon o sudskom registru, i to tako da se uvodi obveza upisa u sudski registar svih članova društava s ograničenom odgovornošću te obaveza davanja izjave o dugovima u bivšim poduzećima istog vlasnika. U sklopu Programa gospodarskog oporavka mijenjaju se i koncesije za gospodarsko korištenje voda, i to tako da se umjesto postotka (dosad 2,5 posto) na ukupni prihod ostvaren prodajom uvodi plaćanje koncesije na zahvaćenu vodu, a izračunavat će se pomoću vodomjera postavljenih na vodocrpilištima. Nova će naknada iznositi 40 kuna po prostornome metru. Time se država odriče 10,7 milijuna kuna godišnje od koncesija. Iva Ušćumlić Gretić
OGLAS
dogaaji
DORH
Šef Konstruktora optužen za krivotvorenje
10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
ŽeljKO ŽDeRić, glavni direktor Konstruktora foto klarić/cropix
Split. Protiv glavnog direktora Konstruktora Željka Žderića splitsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je optužni prijedlog zbog krivotvorenja isprave kojom je pokušao dokazati da ga je Slobodna Dalmacija oklevetala i oštetila za čak 1,7 mlrd. kuna. Optužen je da je u prosincu 2005. podnio tužbu pro-
tiv Slobodne radi naknade štete i priložio krivotvoreni dopis u kojem je lažno naveo da je zbog pisanja toga dnevnika izgubio posao u Libiji. U navodnu dopisu libijskoga Glavnog vijeća za promet bilo je navedeno da je Konstruktorova ponuda odbijena zbog članka u kojem je optužen za zlouporabe i pranje novca. U Državnom odvjetništvu tvrde da je Žderić bio svjestan da ponuda na natječaj nije ni poslana. Za krivotvorenje isprave predviđena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina. H
HZZO
Novi bolnički proračuni
Zagreb. Na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), temeljem odluke Vlade o pripajanju bolnica, utvrđeni su novi bolnički proračuni za KBC Zagreb, KB Merkur i KB Sestre milosrdnice. Smanjenjem broja upravnih vijeća bolnica i broja članova uprava bolnica ostvarene su uštede od 2 mil. kn na godišnjoj razini, priopćio je HZZO. H
Novi udar: industriji poskupljuje više od 1 ReKORDAN SKOK Industrijskim potrošačima cijena plina je sa 1,99 kuna porasla na 2,30 kuna po prostornome metru. U odnosu na kraj 2009. cijena je skočila gotovo 70 posto
Ina je u četvrtak 1. srpnja cijelom gospodarstvu, ali i svim drugim potrošačima plina koji nisu u kategoriji kućanstava (kao što su javne i državne ustanove, bolnice, škole i sl.) ponovo povećala cijenu plina. Prema obavijestima koja su poslane opskrbljivačima, cijena plina tim korisnicima
povećana je sa 1,99 kuna po prostornome metru na 2,30 kuna po prostornome metru. Poskupljenje su nam potvrdili i u Ini.
Više za kunu
"Cijena plina za opskrbljivače na distribucijskom sustavu kao i za kupce izravno priključe-
liPiK GlAS
'Nema šanse da sad pokrenemo novi pogon' Na informaciju o novom poskupljenju plina Danijel Zadjelović, direktor Lipik Glasa, na trenutak je ostao bez teksta. Nada da će ponovo pokrenuti peć za proizvodnju stakla za solarne kolektore sve je manja. “Peć smo morali ugasiti nakon posljednjeg poskupljenja plina, u prosincu prošle godine. Otpustili smo 60 ljudi i izgubili 45 do 50 milijuna eura prihoda. Tržište se sada polako počelo oporavljati. Međutim, nakon još jednog poskupljenja plina šanse da pokrenemo peć su minimalne”, rekao je Zadjelović dodajući kako situacija za gospodarstvo postaje neodrživa. N. C.
OPeT NOVe MUKe Cijena energije pojest će svu zaradu
ne na transportni sustav u trećem kvartalu porasla je prema eskalacijskoj formuli zbog porasta cijena naftnih derivata i tečaja dolara oko 15 posto", kažu u Ini i napominju da se poskupljenje ne odnosi na kućanstva. Plin je većim korisnicima u posljednjih šest mjeseci poskupio za gotovo jednu kunu po prostornome metru. Krajem prosinca prošle godine prostorni metar plina za te kategorije iznosio je u prosjeku 1,32 kune po prostornome metru, 1. siječnja cijena plina je povećana na 1,66 kuna po prostornome metru. Novo povećanje slijedilo je već 1. travnja, kada
je cijena plina povećana na 1,99 kuna po prostornome metru, što je izazvalo velik revolt Hrvatske udruge poslodavaca, koja je zavapila da hrvatska industrija plaća najskuplji plin u Europi. Ipak, to nije spriječilo Inu da za tri mjeseca opet povisi cijenu plina toj kategoriji potrošača dok im je Vlada upravo odbila zahtjev za 12-postotnim poskupljenjem plina kućanstvima jer je procijenjeno da je cijena plina na razini susjednih zemalja. Cijene plina na domaćem tržištu i očekivani utjecaji okruženja bili su tema jučer održanog okruglog stola u organizaciji nekoliko stručnih udruga
foto sunara/cropix
koje okupljaju stručnjake za naftu i plin. Potrošnja plina u Hrvatskoj lani je pala čak 9,1 posto, a na razini EU taj je pad iznosio 6,4 posto, što se objašnjava recesijom, ali i štednjom te efikasnijim tehnologijama. Robert Bošnjak iz Energetskog instituta Hrvoje Požar kazao je da stvarno tržište plina u nas ne postoji, slobodnih dobavnih pravaca nema, kao ni neovisne energetske regulacije, a pravni okvir u praksi nije potvrđen. "Treba stvoriti preduvjete za funkcioniranje tržišta plina i raskinuti ugovor Vlade i Ine kao jedinog dobavljača plina te ubuduće odnose regulirati na bazi
ENV CROATIA
Početak gradnje plinovoda u Zadarskoj županiji Zagreb. Austrijska tvrtka EVN Croatia, koje je dobila koncesiju za izgradnju plinske mreže u nekoliko dalmatinskih županija, objavila je da na jesen planira početi gradnju plinovoda u Zadru i Zadarskoj županiji. Prvi građevinski radovi već su počeli, a prvi kupci bit će priključeni na plinovod u proljeće 2011. Vre-
menski plan realizacije ovisit će o završetku spajanja na magistralni plinovod koji gradi Plinacro. Osim za Zadar, Biograd i Benkovac, EVN Croatia potpisao je koncesijske ugovore i za Split, Solin, Kaštela, Trogir, Dugopolje, Klis, Siget, kao i za Šibenik, Drniš, Knin, Vodice, Bilice, Tribunj, Pirovac, Tisno i Murter-Kornate. Ukupna investicija iznosit će 105 milijuna eura, a bit će izgrađeno 1450 km plinovoda, na koji će se moći priključiti 130.000 kupaca. N. D.
bROJkA
15,67 milijuna eura vrijedan je projekt modernizacije vodovodne i kanalizacijske mreže u Kninu (IPA-in fond financira 8,78 milijuna, ostatak država), a radovi bi mogli početi sljedeće godine
ZA RAZMINIRANJE
Dok-ing SAD-u isporučuje još 6 strojeva
Zagreb. Ministarstvu obrane SAD-a hrvatska će tvrtka Doking isporučiti još 6 strojeva za humanitarno razminiranje MV-4B, vrijednih pojedinačno oko 200.000 dolara. Dosad su isporučena 44 od 53 stroja s dodatnom opremom. Ugovor u vrijednosti 45 milijuna dolara potpisan je 2004. s Ministarstvom obrane SAD-a. Dosada
isporučeni MV-4B u službi su američkoga vojnog kontingenta u Iraku. Dok-ing će obavljati i servisiranje strojeva. Daljnjoj suradnji s Vladom SAD-a u Dok-ingu se nadaju i nakon isporuke svih strojeva za razminiranje u sljedećih 10 godina. Znakovitim za to smatraju posjet veleposlanika SAD-a Jamesa Foleya postrojenju Dok-inga na Žitnjaku. Uz strojeve za razminiranje i vatrogastvo, Dok-ing planira proizvoditi i one za komercijalnu djelatnost u rudarstvu. N. T.
nakon otvorenja Kempinskog plin Godinu građevinari potražuju 40 milijuna kn 15% PROblEMI JOš NISu RIJEšENI
Rezidencija skiper.
Previše skandala
modernih koncesijskih ugovora", zaključio je Bošnjak.
Domaći plin
Marijan Martinčić iz Ina Naftaplina rekao je da trošak proizvodnje domaćeg plina iznosi 1,36 kuna po prostornome metru, a ako se u ukupni trošak proizvodnje plina uključi i pokrivanje razlike za cijenu uvoznog plina iz Rusije, cijena plina tada iznosi 1,75 kuna po prostornome metru. U cijenu domaćeg plina od 1,36 kune po prostornome metru uključen je trošak istraživanja (0,31 kn/ m3), razrade (0,23 kn/m3), proizvodnje (0,73 kn/m3) i dekomisije (0,09 kn/m3). "Visok trošak pridobivanja plina uz njegovo nerealno vrednovanje na tržištu smanjio je ulaganja u domaću proizvodnju, istraživanja i razradu u Hrvatskoj, a plinskom gospodarstvu onemogućen je rast", kazao je Martinčić. Hrvatska trenutačno iz vlastitih rezervi pokriva više od 60 posto potreba, a ne bude li novih ulaganja u domaće izvore između 2015. i 2020. godine, trend će se preokrenuti i plin će se dominantno uvoziti. Nina Domazet
nina.domazet@business.hr
REZIDENCIJA SkIPER kupljena je gotovinom od nekoliko stranih tvrtki, a ne od Mira Oblaka, kako se ponekad piše, kaže Matej Košič, direktor Vegrad-gradnje arhiva business.hr
Dok 20-ak građevinara traži novac od glavnog izvođača radova u Savudriji, predstavnici tvrtke-kćeri problematičnog slovenskog Vegrada tvrde da je dug upola manji; zbog nemogućnosti naplate kredita luksuzni hotel kempinski nedavno je preuzela austrijska Hypo banka
dvije godine. S predstavnikom Vegrad-gradnje, koji je donedavno bio vlasnik hotela, dogovoreno je danas da će u sljedećih 15 dana pismeno izvijesti u kojem će roku regulirati obveze prema nama", rekao nam je Vladimir Holetić, vlasnik tvrtke Intermegrad iz Čakovca, koji potražuje 1,7 milijuna kuna.
Na prosvjednom skupu ispred golfskog igrališta hotela Kempinski Savudrija okupilo se u četvrtak 20ak izvođača radova na luksuznom hotelu otvorenom ljetos koji od tvrtke Vegrad-gradnja, kao glavnog izvođača radova, potražuju isplatu svih dugova. "Ukupno nam duguje 40-ak milijuna kuna, od čega su neki dugovi stari i
Dubioze upola manje?
"Neki od izvođača radova u međuvremenu su propali, a drugi preživljavaju zahvaljujući skupim bankovnim kreditima", kaže Holetić. Investitor gradnje hotela započete 2005. bila je tvrtka Skiper hoteli iz Savudrije, u tom ju je projektu sa 200 milijuna eura kredita pratila austrijska Hypo banka, a Vegrad-
gradnja (tvrtka-kći Vegrada iz Velenja), osnovana samo zbog posla u Savudriji, kao glavni izvoditelj radova potpisala je tri ugovora ukupno vrijedna 63 milijuna eura te dalje potpisivala ugovore s podizvođačima. "S obzirom na vrijednost svih naših poslova, dubioza i nije tako velika jer po našim procjenama to nije 40 milijuna, kao što tvrde izvođači, već između 20 i 28 milijuna kuna, dakle oko pet posto svote koju smo mi dobili kao glavni izvođači radova, a točnije podatke imat ćemo kad napravimo konačne obračune", rekao je Matej Košič, direktor Vegrad-gradnje, koji je također bio na prosvjedu i pojasnio izvođačima da će dugovi biti plaćeni čim se postigne dogovor s tvrtkom
Plan gradnje luksuznog hotela osmislio je austrijski poduzetnik slovenskog podrijetla Miro Oblak, koji se iz projekta povukao 2008. godine. Novi vlasnici Rezidencije skiper, a time i tvrtke Skiper hoteli i hotela u Savudriji, postali su slovenski i hrvatski Vegrad, da bi 30. travnja vlasnicom postala austrijska Hypo banka. Iako izvođači radova na hotelu tvrde da je Vegrad do vlasništva nad hotelom došao pretvarajući svoja potraživanje za izvedene radove u vlasničke udjele (a istodobno njima nije plaćao radove), Košič tvrdi da je Rezidnecija skiper kupljena gotovinom, i to od nekoliko stranih tvrtki, "a ne od Mira Oblaka kao što se ponekad piše". Košič odlučno odbacuje tvrdnje izvođača radova kako je "dio novca od kredita završio na nečijim privatnim računima", kao i da je određena svota otišla za sanaciju slovenskog Vegrada, tvrtke povezane s nizom skandala. U svakom slučaju, izvođači koji su svoje obveze obavili prije godinu ili dvije tvrde da je Vegrad imao dovoljno vremena riješiti odnose sa Skiperom i bankom i žele svoj novac što prije. Saša Paparella
dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
AKVIZICIJE U C. GORI
Mercator preuzeo Pantomarket i Plus Commerce
Zagreb. Mercator je priopćio da je na crnogorskom tržištu potpisao Ugovor o strateškom povezivanju s trgovačkim lancima Pantomarket i Plus Commerce. Na tamošnjem je tržištu prisutan od 2007. godine, a nakon strateškoga povezivanja poslovat će u 90 prodajnih objekata, ukupne površine 40.000 kvadrata, te će
zapošljavati ukupno 1700 radnika. S procijenjenim tržišnim udjelom od oko 20%, Mercator je postao vodeći trgovački lanac u Crnoj Gori. Vrijednost ulaganja iznosi oko 30 milijuna eura. U Sloveniji je Mercator vodeći trgovac, u Srbiji i Hrvatskoj drugi, u BiH treći, a u Albaniji i Bugarskoj u 2009. su otvoreni prvi objekti. U Crnoj Gori pored Mercator Mexa uvodi i brend Roda. Grupa Mercator ima 22.000 MERCATOR je postao vodezaposlenih i 1400 prodajnih ći trgovački lanac u Crnoj objekata u regiji. B.hr Gori arhiva business.hr
BROJKA
69
posto građana Hrvatske manje će se zaduživati u idućih godinu dana, a njih oko 4% nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita, pokazalo je istraživanje GfK o korištenju bankarskih usluga
Falkensteiner na 200 iznajmio 30 posto apa ZAOBILAŽENJE ZABRANE U PETRčANIMA Austrijski ulagač apartmane u naselju Punta Skala ne smije prodavati jer su u turističkoj zoni. Nakon što je prije nekoliko mjeseci ponudio najam apartmana na 200 godina, kako bi zaobišao zabranu, prodao ih je manje od trećinu, što je, kažu, očekivano zbog krize Kada je austrijska korporacija Falkensteiner-Michaeler Tourism Group ponudila tržištu dio svojih apartmana u velikom naselju Punta Skala pokraj Petrčana, morala je dijelom zaobići zakonske odredbe koje ne dozvoljavaju etažiranje i prodaju apartmana. Zato su jedinice ponudili u najam na 200 godina s mogućnošću podnajma, nasljeđivanja i otkupa (ako to zakoni jednom dozvole) po cijeni od 2700 do 6500 eura za kvadrat. Žele li vlasnici, ili kako ih već zvali, davati apartmane u najam, Falkensteiner će im uz podjelu prihoda pomoći svojom infrastrukturom. Ponuđeno je 187 luksuznih apartmana, a danas - nekoliko mjeseci od početka akcije - "otišlo" ih je 30-ak posto.
Susjedu ide bolje
"Toliki je broj bio u planu uzmete li u obzir tešku globalnu ekonomsku situaciju u posljednje dvije godine.
Osim toga, naši potencijalni klijenti obično uzmu neko vrijeme za odluku o najmu jer je Punta Skala luksuzan projekt", kazao nam je Otmar Michaeler, direktor i suvlasnik kompanije Falkensteiner-Michaeler. Nažalost, i taj je posao obojen lokalnim "specifičnostima" pa u susjedstvu zadarski poduzetnik Zdenko Zrilić, inače savjetnik u Hypo banci, slobodno prodaje apartmane u svojem naselju Punta Skala IMMO Exclusive Petrčane, koje je prije sagrađeno i nalaze se u stambenoj zoni. Dapače, Zrilić svoje apartmane reklamira, među ostalim, mogućnošću korištenja Falkensteinerovih sportskih, wellness i drugih sadržaja. Takav suživot rezultat je svojedobnog poteza Hypo banke koja je staro turističko naselje, koje je kupila 2002. godine, podijelila. Svome savjetniku banka je prepustila apartmanski dio, a hotelski dio
prodali su Falkensteineru. Novi je vlasnik ostao u zoni T2 bez mogućnosti etažiranja, a Zrilićev dio je mješovita zona. No, Michaeler tvrdi da im Zrilićev projekt ničim nije naudio. "Unaprijed smo znali sve o uvjetima i odmah smo klijentima rekli da se neće moći vlasnički uknjižiti. Zbog toga smo im ponudili ugovore o najmu na 200 godina uz obećanje da će se moći uknjižiti čim Hrvatska postane članica Europske unije. Nadam se što prije", kaže on.
Ulagači odustaju
Falkensteiner je u Hrvatskoj od 2001., kada su počeli poslovati u Zadru, a zemljište za Punta Skalu su kupili još 2003. i od tada traje borba da napokon sagrade najveće dalmatinsko hotelsko-apartmansko naselje po projektu Borisa Podrecce i s uloženih više od 200 milijuna eura. I sam je Michaeler nekoliko puta govorio o proble-
NdwEfAN kafewqsjedne naeta
mima, a najvećom zaprekom smatra nesređene zemljišne knjige, ali i restriktivne urbanističke prostorne planove. "Uz sve to i birokracija je vrlo jaka. Kako vjerojatno znate, mnogo je ulagača u hotele već odustalo od posla zbog tih teškoća. Mi nikad nismo imali namjeru odustati. Hrvatska je važno mjesto europske turističke industrije i za nas je uvijek bila jedno od
OTMAR MIChAELER, direktor i suvlasnik kompanije FalkensteinerMichaeler, kaže kako klijentima poručuju da će se moći uknjižiti na iznajmljene apartmane čim Hrvatska postane članica Europske unije snimio hrvoje DominiĆ
arhiva business.hr
najvažnijih tržišta", kaže Michaeler, dodajući kako bi bilo vrlo važno da država olakša dolazak inozemnih turističkih ulagača jer smatra da se time samo može povećati kvaliteta ponude. Danas Falkensteiner ima hotele u zadarskom Boriku, Punta Skali i Puntu, a upravlja crikveničkom Therapijom Igora Štimca. Michaeler kaže da nemaju daljnjih
PLUS PRERAĐIVAČA
Izvoz u pet mjeseci porastao 8,6 posto
Zagreb. Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju jučer objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Istodobno je uvoz, ostvaren
u iznosu 42,8 milijardi kuna, bio 8,5 posto manji. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijarde kuna i bio je 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni s inozemstvom bila je 59,6 posto. Izražen u eurima, izvoz je iznosio 3,5 milijardi eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja 10,5-postotni rast, dok je uvoz u iznosu 5,89 milijardi eura manji 6,8 posto.
Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojednih djelatnosti iz prerađivačke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza 12,8 posto, na 3,2 milijarde eura. U sklopu prerađivačke industrije najveći rast izvoza bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojim statistika vodi i brodogradnju. Izvoz je u toj djelatnosti u prvih pet mjeseci iznosio 679,6 milijuna eura, što je porast 65,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. H
MINISTARSTVO
Počeo inspekcijski nadzor Split Ship Managementa Zagreb. Na brod Swift Split u luci Owen u Gabonu, na kojemu su i sedmorica hrvatskih pomoraca, u srijedu je dopremljena hrana koja će im potrajati idućih pet do šest dana, izvijestili su jučer iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. S pomorcima, koji u teškim uvjetima već mjesec dana
0 godina artmana
usidreni čekaju na popravak broda, razgovarao je državni tajnik za more Mario Babić koji im je obećao da će ministarstvo osigurati sredstva za opskrbu broda hranom, ako to ne učini tvrtka Split Ship Management koja tehnički upravlja brodom. Iz Ministarstva su izvijestili i da su počeli s inspekcijskim nadzorom te tvrtke koja je ovlašteni posrednik pri zapošljavanju pomoraca. U Sindikatu pomoraca Hrvatske tvrde da ti pomorci mjesecima ne primaju plaću. H
ZAGREBAČKI PLESO zabilježio je rast broja putnika, jednako kao i splitska, dubrovačka i osječka zračna luka, dok su pad i dalje bilježili pulski, riječki i brački aerodrom te pristanište Mali Lošinj snimio s. ćetković
ZAUSTAVLJEN PAD BROJA PUTNIKA
Zračne luke prvi put nakon 15 mjeseci u plusu U svibnju su zračne luke zabilježile 4,33-postotni rast broja putnika, na 497.321 putnika, a najveću stopu rasta ostvario je zadarski aerodrom — 34,4 posto, i to zahvaljujući Ryanairu
investicijskih planova, ali bi željeli proširiti posao preuzimanjem upravljanja još nekim turističkim objektima, a u onima kojima sada upravljaju očekuju zadovoljavajuću sezonu. "Premda su u nekim europskim zemljama ljudi smanjili izdatke za putovanja pritisnuti financijskom krizom, mi vidimo svjetlo na kraju tunela. Hrvatska će
definitivno biti jedna od pobjedničkih destinacija u Europi jer bilježimo trend da se gosti odlučuju za odmor na mjestima do kojih mogu doći automobilom, što im je jeftinije i sigurnije. Zbog toga je Hrvatska postala itekako zanimljiva u mnogim europskim zemljama, od Italije do Njemačke, ili od Češke do Švicarske", prognozira Michaeler. B.hr
Hrvatske zračne luke u svibnju su u odnosu na isti mjesec prethodne godine ostvarile 4,33-postotni rast broja putnika, što je prvi porast na domaćim aerodromima od siječnja 2009. godine! Prije petnaest mjeseci, kad se svjetska ekonomska kriza počela razbuktavati, devet zračnih luka i pristaništa u Hrvatskoj zadnji put su imali rast broja putnika, i to skromnih 0,5 posto.
Lipanjski krah
Od tada je na domaćim zračnim lukama svaki mjesec bilo sve manje putnika.
U nekim mjesecima, poput ožujka 2009. godine, taj pad je iznosio čak 17 posto. Ni prošlogodišnja ljetna sezona, kada je na hrvatskim aerodromima veća gužva nego u ostalom dijelu godine, nije donijela porast broja putnika na zračnim lukama. No, zahvaljujući Europi koja je izašla iz recesije, Europljani su ponovo počeli više letjeti, što dokazuju i svibanjski podaci o prometu na hrvatskim aerodromima, preko kojih je u petom mjesecu prošao 497.321 putnik. Najveći rast pritom ima zadarski aerodrom, i to 34,4 posto, zahvaljujući u prvom redu brojnim letovima koje je na toj zračnoj luci uveo najveći europski avioprijevoznik Ryanair. U svibnju su veći broj putnika u odnosu na svibanj 2009. godine imale i zagrebačka, splitska,
dubrovačka i osječka zračna luka, dok su pad i u tom mjesecu i dalje bilježili pulski, riječki i brački aerodrom te pristanište Mali Lošinj.
Utjecaj vulkana
U razdoblju od siječnja do svibnja domaće zračne luke i dalje imaju pad broja putnika, i to 5,5 posto. U tom su razdoblju samo tri aerodroma bila u plusu (Dubrovnik, Zadar i Osijek). Negativnom rezultatu za prvih pet mjeseci ove godine najviše je pak pridonijela vulkanska kriza, zbog koje je u travnju ove godine na nekoliko dana bio paraliziran zračni promet diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. U tom mjesecu domaći su aerodromi zabilježili jedan od najvećih padova u broju putnika u zadnjih godinu i pol dana — 16 posto. Josip Bohutinski
josip.bohutinski@business.hr
dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
GoRdaN MileR podnio je ostavku na članstvo u Upravi arhiva business.hr
ostavka
GRaWe HRvatska
Miler odlazi iz splitske banke
N. kapetanović članica Uprave
Zagreb. Gordan Miler, član Uprave Societe Generale - Splitske banke, podnio je ostavku na članstvo u Upravi i napušta banku, priopćili su iz Splitske banke, u kojoj je bio odgovoran za područja korporativnog bankarstva i tržišta kapitala. U Splitsku je banku došao 2008. iz Privredne banke Zagreb. Bio je član Uprave Međimurske banke. B.hr
Zagreb. Nataša Kapetanović nova je članica Uprave Grawea Hrvatska zadužena za poslove obrade osiguranja, obrade i likvidacije šteta, aktuarske, poslove reosiguranja te upravljanja nekretninama. Zamijenit će dr. Gernota Reitera, koji prelazi na novu funkciju u glavnoj direkciji koncerna u Grazu. Dolazi s pozicije voditeljice Odjela aktuarskih poslova u Generali osiguranju. B.hr
Nataša kapetaNović nova je članica Uprave Grawea Hrvatska arhiva b.hr
I noćni bus zbog Taxi Camea spustio cijene iGoR Medić, direktor GPP-a snimio goran flauder
Dolazak Taxi Camea u Osijek s ponudom prijevoza do pet kilometara za 13 kuna do temelja je promijenio odnos građana prema toj vrsti usluge pa njihovih 12 Opel Zafira i jedan minibus praktički ne silaze s cesta. To je, međutim, poremetilo ne samo funkcioniranje dotadašnje taksi službe u gradu nego i javnoga gradskog prijevoza. Kako bi opstali, 'stari' su taksisti snizili cijene na manje od petinu dotadašnjih pa sada, iz inata, do pet kilometara voze za samo 12 kuna. U borbu za klijente prošlog se vikenda
uvođenjem noćnih vikendvožnji uključio i Gradski prijevoz putnika naplaćujući voznu kartu samo dvije kune!
Gužva do Juga 2
"Kao javni gradski prijevoz cijene ne određujemo samo prema tržišnim kriterijima. Noćnu vožnju uveli smo na prijedlog Udruge mladih, pa Taxi Cameo nije razlog uvođenja tih linija, ali jest razlog određivanja tako niske cijene vožnje. Sada na relaciji Zeleno polje - Višnjevac imamo tramvaj svakih pola sata, a prema Jugu 2 svaki sat i proš-
log vikenda prevezli smo približno 400 putnika. To je puno više nego prije, kada smo u jednom noćnom tramvaju brojali nekoliko desetina putnika", navodi Igor Medić, direktor GPP-a. Povećanim brojem putnika i niskom cijenom, kaže Medić, smanjili su štete od vandalizma, ali i broj prometnih nesreća. Medić je ljut na novog taksi prijevoznika jer putnike kupi i na njihovim stajalištima. "Podržavam taksi prijevoz i njihove cijene, ali ne može se na takav način raditi protiv GPP-a. Oni se zaustavljaju na našim stajalištima i nude se našim putnicima, često voze pješačkom zonom i kada ne prevoze invalidne osobe, što nema smisla. Panturist ih je prijavio inspekciji
osJeČki pRiJevoZ Nakon što su osječki 'stari' taksisti spustili cijene na 12 kuna za pet kilometara kao odgovor na cijenu od 13 kuna koju naplaćuje pridošlica Cameo Taxi, osječki javni prijevoznik GPP odlučio je spustiti cijenu noćne karte na samo dvije kune jer su kupili putnike u minibus na autobusnim stajalištima i razvozili ih, kao da se bave javnim prijevozom."
U Zagrebu do rujna
Kosta Minovski, vlasnik Taxi Camea, kaže da posao ide odlično, ali da u najfrekventnijim terminima, vikendom navečer, prođe 20 i više minuta dok stignu po putnika. Zato su naručili još četiri automobila. Postojeće cijene zadržat će do 1. rujna, a voze ne samo po gradu, nego i regiji. "Vozimo u Zagreb, na Pleso, u Beograd, Budimpeštu, dobro radimo s hotelima, seljačko-turističkim domaćinstvima u Baranji. Nismo osjetili promjenu nakon što je GPP uveo karte od dvije kune jer ljudi vole da im auto
dođe do kućnog praga. Tu nam GPP ne može konkurirati. Osjetilo se da su studenti otišli iz grada, ali počinju ljetne zabave, kupališta, koncerti. Imamo 40-42 zaposlena, neki koji ne mogu pratiti radni tempo odlaze, neki dobivaju bolji posao na moru pa ih moramo mijenjati. Interes je velik, a plaća vozača je oko 3000 kuna", kaže Minovski. "Za ulazak u Zagreb pripremamo se dvije godine i još čekamo odluku Skupštine. Ako sve bude u redu, do kraja kolovoza ćemo krenuti. Naručili smo stotinu novih vozila i za dva i pol mjeseca trebali bismo ih preuzeti. Svi hrvatski gradovi imaju takve odluke, samo ih Zagreb nema", zaključuje Minovski. Goran Flauder
business plus
Bogataše obuzela strast za jabukama, vinom i maslinama Klaus regling, europski financijski vatrogasac
Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
poljoprivreda je opet in
Bogati znaju gdje se vrti novac
Josip Galić napustio trGovinu
> poljoprivreda > financije
16-17 business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
Cilj: 999 hektara oranica, 99 ha pašnjaka i 99 ha vinograda te 999.000 litara vina Nakon što je tvrtku Presoflex prodao Mercatoru, požeški poduzetnik Josip Galić dio kapitala uložio je u poljoprivredu, točnije vinogradarstvo i stočarstvo. Orijentirao se na proizvodnju ekskluzivnih vina koja bi kvalitetom konkurirala talijanskim i francuskim etiketama. Privatnim kanalima njegove su
butelje došle i do stola američkog predsjednika Baracka Obame. U poljoprivredu namjerava uložiti 19 milijuna eura. Cilj mu je imati 999 hektara zemlje za ratarstvo, 99 hektara pašnjaka za stočarstvo i 99 hektara pod vinogradima. U Radovancima podno Papuka do 2011. godine plani-
ra sagraditi vinski podrum s kušaonicom i pratećim turističkim sadržajima za bogatiju klijentelu. Kapacitet podruma bit će 999.000 litara vina. Prošle godine na tržište je plasirao vlastiti brend vina s devet sorti koja se mogu naći u ekskluzivnim restoranima u Hrvatskoj, a okrenuli su se i izvozu.
povrataK polJoprivrEdi Više se ne isplati ulagati u građevinu, tržište kapitala se slomilo, burza je u crvenom, kredita je manje... Onaj tko ima kapital traži gdje će ga uložiti, a poljoprivreda je siguran sektor. Zarada nije brza kao u drugim granama, ali je to dugoročno isplativa investicija. Zašto bi gubili živce na špekulantskim poslovima
Bogataše obuzela strast za jabukama, vinom i maslinama stipE Matić i MarKo pipunić udružili Kapital
Snimio dražen tomić
Snimio goran flauder
Žito, šećer, jaja, svinjogojstvo i kompjutori zajedno
MarKo pipunić i stipE Matić Osječko Žito Marka Pipunića prije nekoliko je dana objavilo preuzimanje 51,6 posto IPK Kandita, i to preko tvrtke Termes, čiji je suvlasnik, među ostalim, Stipe Matić, vlasnik informatičke tvrtke M San. U sustavu Kandit grupe posluju šećerana, konditorska industrija i dvije svinjogojske farme. Novac zarađen od prodaje informa-
tičke opreme Matić posljednje dvije godine ulaže u poljoprivredu, samostalno ili u suradnji s Pipunićem. Nakon što su zajednički preuzeli PPK Valpovo, Matićeva M San Ulaganja trenutačno vode postupak preuzimanja PP Orahovice. Vlasnik Žita nedavno je kazao da bi do jeseni njegova kompanija mogla postati i vlasnik Đakovštine, koja je početkom godine otišla u stečaj nakon što je otkrivena krađa pšenice iz njezinih silosa. Žito je u međuvremenu Đakovštinu uzelo u najam preuzevši proizvodnju i radnike. Pipunić se natjecao i za preuzimanje Vupika, ali ga je u tome pretekao Todorićev Agrokor. Medijima je kazao da širenjem želi zaokružiti segment od primarne proizvodnje i stočarstva do prerađivačke industrije.
Dok mali farmeri grcaju u dugovima, ovisni o državnim poticajima, grčevito se boreći da im država dade podršku u uvođenju reda prilikom otkupa njihovih poljoprivrednih proizvoda, hrvatski kapitalisti priliku za sigurnu zaradu u kriznim vremenima vide upravo u poljoprivredi. Veliki igrači u poljoprivredno-prehrambenom sektoru poput Agrokora i osječkog Žita kupuju preostale poljoprivredne kombinate u zemlji, a Todorićev div sve se snažnije širi i u susjednoj Srbiji te najavljuje ulaganja u mesnu industriju u Rusiji. Osim njih, sve je veći broj biznismena koji novac zarađen prijašnjih godina gospodarskog rasta u
jOSiP GaLić nakon prodaje Presoflexa Mercatoru dio novca uložio je u poljoprivredu foto željko grganiĆ
drugim sektorima - informatici, trgovini, financijama, građevini, prijevozu - ulažu u poljoprivredno zemljište, prerađivačke pogone, voćnjake, vinograde, maslinike. Računica je jednostavna, objašnjava glavni tajnik Hrvatske poljoprivredne komore Damjan Bogdanović, poljoprivreda se temelji na zakonu velikih brojeva i profit se ostvaruje na velikim količinama.
Sigurna zarada
"Dolaskom recesije više se ne isplati ulagati u građevinu, tržište kapitala se slomilo, burza je u debelom crvenom, banke više nisu toliko druželjubive... Onaj tko ima kapital, traži
Luka Rajić, od mlijeka i lijekova do jabuka Snimio Saša ĆetkoviĆ
Luka Rajić, NEkaDaŠNji kRaLj MLijEka, ŠiRi BiZNiS
Hrvatskoj treba još barem 1000 hektara jabuka U medije je nedavno procurila vijest da Luka Rajić, bivši vlasnik mljekarske industrije Dukat, planira najnoviju investiciju, i to u uzgoj jabuka u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tvrtka, koju je registrirao za tu namjenu, Lura voće, pregovara o kupnji 170 hektara nasada jabuka za oko sedam milijuna eura. Prije njega u biznis s jabukama ušli su, navodno, šef FinvestCorpa Marijan Filipović s nekih stotinjak hektara i vlasnik Europatradea Marijan Ša-
rić s najmodernijom plantažom pokraj Slavonskog Broda. Iz Rajićeve tvrtke Lura ulaganja kazali su da je riječ o novom potencijalnom projektu koji otvara mogućnost sudjelovanja na domaćem i inozemnom tržištu voća i povrća. Voćar Frane Ivković kaže da Hrvatska godišnje uvozi voća u vrijednosti 180 milijuna eura, a jabuka između 15.000 i 20.000 tona te da je Hrvatskoj potrebno još 1000 hektara nasada jabuka.
> poljoprivreda > financije
Vlasnik kutjeVa Enver Moralić prije nekoliko mjeseci kupio je mesnu industriju Improm iz Križevaca pa nakon vinskog i poljoprivrednog ulazi i u mesni biznis foto nacional
18-19 business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
Zarada u agraru nije brza, ali je sigurna, a veliki su to na vrijeme shvatili Vinska stRast: od gRgića do benmoschea
Američki bogataši osvajaju Pelješac Na malom prostoru poluotoka Pelješca može se naći cijela plejada domaćih i bjelosvjetskih biznismena zaokupljenih najnovijom strašću - vinovom lozom. Među njima je Robert Benmosche, jedan od najmoćnijih američkih financijaša. Nakon što se povukao s čelne pozicije u američkoj osiguravajućoj
agRokoR je početkom godine preuzeo Vupik za 30 milijuna kuna. Navodno je Ivica Todorić zainteresiran i za kupnju Dalmacijavina i viškog Vinogradara
kući AIG, posvetio se svojim vinogradima na Pelješcu. Tu je i Teksašanin Jeff Reed preko kojega je američki investitor Lee Anderson novac uložio u razvoj vinskog brenda Korta Katarina. U Trsteniku vinariju ima i već legendarni kalifornijski vinar hrvatskog podrijetla Miljenko Grgić.
Snimio hrvoje dominiĆ
RobeRt benmosche iz AIG-a u pelješki podrum Snimio Saša ĆetkoviĆ
gdje će ga uložiti, a poljoprivreda je siguran sektor. Zarada nije brza kao u drugim granama, ali je to dugoročno isplativa investicija. Zašto bi gubili živce na špekulantskim poslovima?", govori Bogdanović. Osim sigurnog ulaganja, pojedini ulaze u poljoprivredu i iz određenih emotivnih razloga, kako kažu, iz ljubavi prema zemlji, vinogradarstvu, voćnjacima, maslinicima, konjima... Neki smatraju da se razlozi kriju i u izdašnim poticaji-
ma jer prilagodba sustava potpora EU ide u prilog onima koji okrupnjuju zemljište. Za razliku od prijašnjeg sustava, poticat će se samo određene proizvodnje, a najveći dio novca dijelit će se prema hektarima zemljišta koje posjeduje poljoprivrednik, bilo u vlasništvu ili zakupu. Tajnik HPK-a smatra da taj element ne može biti ključan jer se izravni poticaji ulaskom Hrvatske u EU mogu jedino smanjivati.
"Sadašnja zajednička poljoprivredna politika EU zacrtana je do 2013. godine. Nakon toga slijede promjene, a u tom razdoblju očekuje se i ulazak Hrvatske u EU. S obzirom na cjelokupno gospodarsko stanje, može se očekivati smanjenje poticaja u poljoprivredi. Osim toga, kada se ukupan iznos za poljoprivredu raspodijeli i na novu članicu, Hrvatsku, bit će manje za sve, iako ne drastično jer smo s našim ukupnim poljoprivrednim
zemljištem mali", objašnjava Bogdanović.
igra s potporama
Osim potpora, neki sumnjaju da će se ulaskom u EU zahuktati i trgovina proizvodnim kvotama. Bogdanović smatra da će hrvatske kvote također biti premale, ali da će se vjerojatno naći lokalni špekulanti koji će "shvatiti igru" i pokušati zaraditi na njihovoj trgovini. Kako bi to preduhitrili, HPK predlaže da se uve-
DanKo Končar, nesuđeni vlasniK broDograDilišta
Kralj kroma proizvodi vino i sadi masline Svjetski biznismen Danko Končar, koji se obogatio na južnoafričkim rudnicima kroma, donedavno se spominjao kao jedan od potencijalnih kupaca hrvatskih brodogradilišta. U međuvremenu je odustao od škverova i okrenuo se vinogradima i maslinama. U poslovnim projektima u Hrvatskoj povezao se s obitelji pjevača Tonija Cetinskog. Zajedno s Tonijevim ocem Markom Cetinskim
Končar je kupio vinariju u Istri i pokrenuo proizvodnju bijelog i crnog vina pod brendom Capo. Prve su butelje nedavno promovirali u Rovinju te osvojili i prve medalje na Vinistri. Zasad raspolažu sa 8,5 hektara vinove loze i prošle su godine proizveli 41.000 litara vina. Kao većinski vlasnik, Končar je najavio da bi Capo sljedeće godine na tržište mogao plasirati i maslinovo ulje.
DanKo Končar u proizvodnju vina upustio se s obitelji Tonija Cetinskog snimio saša ćetković
najveći ulagač i zaljubljenik u poljoprivredu je vlasnik agrokora ivica todorić de propis koji bi nalagao da se prilikom svake trgo trgovine 10 posto kvote mora vratiti Ministarstvu po poljoprivrede. Time bi više višestruka preprodaja postala neisplativa. Među najsvje najsvježijim primjerima prodo prodora tajkuna u poljoprivre poljoprivredu je vijest o novom poslovnom potezu Luke Rajića koji u Sisačko-mosla Sisačko-moslažupa vačkoj županiji kupuje hekta 170 hektavoćnja ra voćnjaka jabuka. ne Time nekadašnji vlasnik Dukaposta ta postanaj je drugi najveći voćar u zemlji, nakon kon Ivice Todorića, čiji konhekta cern posjeduje 300 hektara nasada jabuka. Iako Hrvatska vlastitom zadovo proizvodnjom ne zadovoljava domaće potrebe za pro kraljicom voća, mali prodru izvođači jabuka već druzbra gu godinu zaredom zbrajaju gubitke. Za sve krive
otkupljivače koji im, kažu, nisu platili ni prošlogodišnju berbu te prekomjerni uvoz jabuka iz EU, za koje tvrde da su stare i nekvalitetne, ali se u trgovačkim lancima deklariraju kao bolja klasa. Luka Rajić će takve probleme izbjeći ujedinjavanjem cijelog proizvodnog procesa, od proizvodnje jabuka, preko sustava sortiranja, pakiranja, skladištenja u hladnjačama do plasmana robe u trgovačkim lancima. Dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice i poznati voćar Frane Ivković smatra da bi rješenje za male voćare bilo udruživanje u zadruge, kao što je to uspješno zaživjelo među poljskim poljoprivrednicima.
Kraljica voća
Udruživanjem bi mali proizvođači bili financijski dovoljno snažni da također pribave hladnjače i ostalu suvremenu tehnologiju i tako izravno, zaobilazeći otkupljivače, plasiraju
svoju robu trgovcima. "Zato veliki igrači ulažu u cjelokupan proces, od proizvodnje do trgovine, i tu vide svoju šansu. Usto, kroz IPARD, pretpristupni fond EU, mogu povući 50 posto novca uloženog u mehanizaciju. Nema ni jedne druge grane u kojoj se trenutačno mogu ostvariti takvi benefiti", kaže Ivković dodajući kako suvremenom tehnologijom proizvođač može znatno racionalizirati troškove proizvodnje i smanjiti ih za trećinu. Malog proizvođača, objašnjava Ivković, proizvodnja kilograma jabuka košta 30 do 35 eurocenta. Uz suvremenu tehnologiju ti se troškovi mogu smanjiti i na 25 eurocenta, a u prodaji za kilogram jabuke proizvođač može dobiti 40 do 45 centa. Uz vlastiti sustav proizvodnje, pakiranja i transporta veliki proizvođači svoju robu mogu plasirati i na tržište EU kojem također nedostaju jabuke. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
> poljoprivreda > financije
20-21 business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
ŠEF FONDA ZA SPAŠAVANJE Mjesto šefa europskog fonda za spašavanje zemalja eurozone preuzeo je Nijemac Klaus Regling. Odlikuje ga impresivno iskustvo i u javnom i u privatnom sektoru, a na novu dužnost izabran je zbog izvanredne umreženosti i dobro odrađenih prijašnjih zadataka, uključujući i izradu pakta o stabilnosti i rastu EU KlAuS REgliNg na novu je dužnost imenovan, među ostalim, i zato što će jedan Nijemac na vrhu zaštitnog fonda znati pronaći prave riječi umirenja za vrlo kritičnu njemačku javnost
Klaus Regling, europski financi Iskusni bruxelleski službenik Klaus Regling dobio je vrlo osjetljiv zadatak - vodit će računa o zaštitnom fondu za članice eurozone. Za Reglinga je zanimljivo to što je prilikom svake krize europske monetarne unije odigrao ulogu vatrogasca. Najprije je bio jedan od tvoraca gospodarskog pakta o stabilnosti i rastu Europske unije, a kasnije je bio odgovoran i za fleksibilizaciju pakta. Stoga i nije iznenađenje što je taj Nijemac, rođen u Lübecku na sjeveru Njemačke, pozvan da vodi računa i brine se o europskom kišobranu za članice eurozone koje se
nađu u financijskim problemima.
Privatni sektor
Uz Reglinga je vezan još jedan zanimljiv detalj. Njegova nova funkcija znači da će još jednom privatni sektor zamijeniti za javnu funkciju - što je već nekoliko puta uspješno izveo. Iako je Regling radio na državnim funkcijama, što znači i sigurnost državne mirovine i osigurane budućnosti, ipak je stalno pokušavao prikupljati iskustva izvan javne službe. Zbog toga stručnjaci kažu da rijetko koji vrhunski njemački službenik ima toliko iskustva u jav-
nim i privatnim službama kao 59-godišnji Klaus Regling. Još 1975. godine, nakon studija ekonomije u Hamburgu i Regensburgu, Regling je postavio temelje svoje međunarodne karijere. Pet je godina radio za Međunarodni monetarni fond (MMF) u Washingtonu, da bi se osamdesetih godina vratio Fondu i vodio ured u Jakarti. Većinu karijere proveo je u njemačkom saveznom ministarstvu financija, a dok je ministar bio Theo Waigel, Regling je bio šef odjela za europsku i međunarodnu financijsku politiku.
Nakon što je na vlast u Njemačkoj došla crvenozelena koalicija, dakle SPD i Zeleni, Regling je prvi put otišao u privatni sektor. Dvije godine radio je kao direktor londonskog Moore Capital Strategy Groupa, a time i kao menadžer za Moore Capital, jedan od vodećih američkih hedge fondova. Godine 2001. vratio se DObRE VEZE: Klaus Regling (lijevo) u društvu ekonomista Jana Pietera Krahnena, njemačke kancelarke Angele Merkel, ekonomista Otmara Issinga i njemačkog ministra financija Peera Steinbrücka
cijski vatrogasac u javni sektor, i to kao direktor u općoj upravi za gospodarstvo i financije u Europskoj komisiji - na najvažnijem bruxelleskom mjestu koje je vezano uz monetarnu uniju. Budući da se nije htio pokoriti općoj praksi da vodeći službenici nakon sedam godina moraju mijenjati svoje funkcije unutar europskih institucija, Regling je 2008. godine sam otišao. Nakon što je godinu dana predavao kao profesor za međunarodna monetarna pitanja na sveučilištu u Singapuru, Regling se u ljeto 2009. godine vratio u Bruxelles i od tada radi kao slobodni sa-
vjetnik za financijska i monetarna pitanja. Istodobno je bio član Issing komisije povjerenstva njemačke savezne vlade nadležne za reformu međunarodnih financijskih tržišta.
Smiren i duhovit
Regling će uvelike profitirati od svojeg golemog iskustva. Ne samo da je izvanredno umrežen, već donosi i razumijevanje za različita stajališta članica eurozone i Europske komisije, između kojih će sada vjerojatno morati i posredovati. Za skupinu zemalja eurozone koja je prihvatila odluku o njegovu imenovanju vje-
rojatno je važno bilo da će jedan Nijemac na vrhu zaštitnog fonda znati pronaći prave riječi umirenja za vrlo kritičnu njemačku javnost. Kao Nijemac u stanju je ostvariti vrlo dobre kontakte s Njemačkom financijskom agencijom, koja je bitna i za dobar rejting zaštitnog fonda. U Europskoj komisiji Regling je uživao veliki ugled ne toliko zbog svojega nastupa, koji nije bio tipično njemački, već zbog smirenosti i finog humora. Upravo će mu te dvije osobine biti potrebne na novoj, vrlo zahtjevnoj funkciji.
Alen Legović, Bruxelles
dogaaji 22-23 > svijet > lokalno
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
regija/svijet
ISKUSTVO PIJANOG TRADERA
Uzdrmao svjetsko tržište nafte i ničeg se ne sjeća Steve Perkins u jednoj pijanoj noći uspio je na New York Mercantile Exchangeu kupiti sedam milijuna barela nafte i potaknuti vrtoglavi rast svjetskog tržišta nafte, u kojem je cijena crnog zlata u samo pola sata skočila 1,5 dolara za barel Možda i nije neobično da se traderi nakon burne noći provedene u gradu pitaju gdje su putem izgubili sav novac u džepovima, no događaj iz prošle godine kada je pijani trader tijekom noći kupio 520 milijuna dolara vrijedne barele nafte ipak se izdvaja iz prosječnog dana na burzi robe,
otkriva Daily Telegraph.
Zaigrani Steve
Istraga FSA u brokerskoj kući PVM Oil Futures otkrila je kako je u lipnju prošle godine 34-godišnji trader Steve Perkins, koji je inače imao dozvolu davati naloge samo u ime svojih klijenata, u jednoj pijanoj noći uspio na New York Mercantile Exchangeu kupiti sedam milijuna barela nafte i potaknuti vrtoglavi rast svjetskog tržišta nafte, u kojem je cijena crnog zlata u samo pola sata skočila 1,5 dolara za barel i dosegnula najvišu vrijednost u posljednjih osam mjeseci trgovanja, a volumen tr-
govine udeseterostručio se u odnosu na uobičajeno trgovanje. Tijekom noći postupno je povećavao cijenu nafte svakim novim nalogom, pa je sam odgovoran za skok od 69 centi, no poučeni njegovim primjerom cijenu su nastavili dizati ostali traderi. Da nešto nije u redu prvi je uočio u 10 sati ujutro nakon burne noći stariji partner PVM-a, koji je nazvao Perkinsa i pitao zašto je tijekom noći kupio 7 milijuna barela nafte. Iako je Perkins isprva tvrdio da je nastupao po nalogu klijenta, nakon što je odbio svog klijenta dati na telefon, uspostavilo se da je trgovao novcem PVM-a te je krenulo grozničavo poništavanje naloga.
Ukinuli mu dozvolu
arhiva business.hr
Rezultat je bio gubitak od točno 9.763.252 dolara, zbog čega je PVM prošlu godinu završio s gubitkom od 7,6 milijuna dolara. Perkinsu je ukinuta dozvola, zabranjeno trgovanje na pet godina i kažnjen je isprva sa 150.000 dolara, no kazna mu je zbog lošeg financijskog stanja smanjena za pola. Kada su ga nadzornici FSA u sklopu istrage ispitivali što se dogodilo, Perkins se sjećao samo manjeg dijela događaja, dok je veći dio te noći izbrisan iz njegova pamćenja. Darko Baniček
Đukanovi je htio na PRIJETNJA OBITELJSKOM BIZNISU Guverner više nije htio zatvarati oči pred praksom Đukanovićeve Prve banke koja je višemilijunske kredite osiguravala bezvrijednim nekretninama. Đukanović je ‘problem’ riješio promjenom zakona koja će mu omogućiti brzu smjenu
K
ako kulminira sukob između crnogorskog premijera Mile Đukanovića i guvernera Centralne banke Crne Gore (CB) Ljubiše Krgovića zbog Prve banke, koju kontrolira Đukanovićeva obitelj, sve je jasnije da je guverner i prije posljednje bitke izgubio rat. Naime, novi zakon o Centralnoj banci, koji je u skupštinskoj proceduri, skraćuje mandat članovima Savjeta i Đukanoviću otvara put za elegantnu smjenu Krgovića, koji je na mjestu guvernera bio posljednjih devet godina. Raskol između dvadeseto-
godišnjih prijatelja i poslovnih suradnika počeo je kada je Centralna banka prije godinu i pol uvela mjere protiv Prve banke i zabranila joj kreditiranje jer je prijetilo da se problem te banke prelije na cijeli bankarski sektor. Naime, nakon što se više nije moglo kriti da je banka u velikim gubicima, tražila je pomoć od 44 milijuna eura, što joj je vlada odobrila. Mediji su mjesecima prije toga upozoravali da je banka pred kolapsom i da ne može isplaćivati potraživanja jer je odabranim klijentima u vremenu ekonomskog buma odobravala kredite bez adekvatnog osiguranja. Doga-
IZNAD OČEKIVANJA
55,6 bodova iznosio je u lipnju indeks menadžera nabave u proizvodnji eurozone, što je najniža razina u posljednja četiri mjeseca, objavio je Markit
EUROPSKA UNIJA
Španjolska prodajom obveznica Bankari će puni bonus prikupila 3,5 mlrd. eura čekati tri godine Španjolska je u četvrtak prikupila 3,5 milijardi eura aukcijom državnih obveznica s rokom dospijeća od pet godina, i to samo dan nakon upozorenja agencije Moody's da bi joj mogla sniziti rejting. Vlada se nadala da će prodajom prikupiti od 2,5 do 3,5 milijardi eura. Prosječna je kamatna stopa za petogodiš-
nje obveznice bila 3,65%, u odnosu na 3,53% zabilježenih na prošloj aukciji u svibnju. Potražnja je nadmašila ponudu za 1,7 puta, priopćilo je ministarstvo financija. Takav odaziv ulagača pokazuje da je upozorenje agencije Moody's da bi mogla sniziti rejting Španjolskoj "prošlo potpuno nezapaženo". H
Države članice EU i zastupnici Europskog parlamenta postigli su dogovor o ograničavanju bankarskih bonusa u EU od početka iduće godine. Njime se predviđa da se najviše 60% bonusa isplaćuje odmah, a "znatan dio, najmanje 40%", nakon najmanje tri godine kako bi se uzeli u obzir dugoročni rizici.
U slučaju jako visokih bonusa, dio koji će se isplaćivati s odgodom iznosit će "najmanje 60%". Barem polovica bonusa mora biti isplaćena u dionicama ili drugim odgovarajućim financijskim instrumentima pa će se tako u gotovini moći dobiti samo polovica ukupnog iznosa bonusa. H
ić miče guvernera koji adzirati njegovu banku ››
››
Prva banka je u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama Europske unije
Dođite da se dogovorimo! POSLOVNI SLOGAN Banka crnogorskog premijera Mile Đukanovića ima zanimljiv poslovni slogan arhiva business.hr
đalo se da za višemilijunske kredite kao garanciju imaju samo stan vrijedan stotinjak tisuća eura. Kada je postalo jasno da je vrag odnio šalu, Centralna je banka ušla u Prvu banku, uvela posebne mjere i zabranila joj kreditnu aktivnost. Stručnjaci su tada upozoravali da je CB kasno intervenirao i da je u banku odmah trebalo uvesti prinudnu upravu. No, mediji su pisali da je banka unatoč
LJUBIŠA KRGOVIĆ, guverner Centralne banke Crne Gore
vim prijedlogom zakona o Centralnoj banci, kojim će se skratiti mandat sadašnjim članovima njezina Savjeta, ruši neovisnost te institucije te da je motiv upravo njihov odnos prema Prvoj banci. tome nastavila odobravati kredite raznim "biznismenima", odbjeglim narkobosovima i ljudima s Interpolove potjernice Darku Šariću i Stanku Subotiću. U međuvremenu je Prva banka vratila kredit vladi, ali nije priopćeno kako. CB tada nije reagirao na priču o kreditima.
Ovisna centralna banka
Krgović je tek prije nekoliko dana javnosti otvorio dušu
NAJVEĆI VLASNICI PRVE BANKE
Aco Đukanović Elektroprivreda Crne Gore Milo Đukanović
46,48% 18,24% 2,86%
i pritom rekao da "o tome kako je Prva banka vratila vladi kredit pričaju oni koji treba da pričaju". Kako doznaje Business.hr, u Centranoj banci novac se samo "zavrtio". To znači da je vlada na račun državnih poduzeća koji imaju depozite u Prvoj banci prebacila novac, a Prva banka ih vratila vladi. Krgović je kazao da je Prva banka "u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama Europske unije". Kako je dodao, da bi opstala, banci treba svjež novac, odnosno dokapitalizacija neke jake banke ili države. Krgović je kazao i da se no-
Izmjene u zadnji Ëas
Na vijest o tome da je vladin "uži kabinet" donio prijedlog zakona kojim se skraćuje mandat Savjetu CB-a (Ministarstvo financija je prvotno napravilo verziju koja nije imala tu odredbu, pa se u jednom trenutku mislilo da će Krgović ipak zadržati poziciju, ali je najuži premijerov tim prepravio prijedlog i dostavio ga parlamentu) direktor Prve banke Predrag Drecun je kazao da ta banka, nakon promjene Savjeta Centralne banke, očekuje pozitivne pomake. "Nije moguć niži stupanj razumijevanja od ovoga koji trenutačno imamo sa Cen-
arhiva business.hr
550
milijuna eura imovine imala je Prva banka na kraju lipnja 2008. godine, što je posljednji financijski podatak koji se može javno naći
55
posto depozita u Prvoj banci odnosi se na državni novac
tralnom bankom, odnosno Krgovićem. Tko god dođe na čelo te banke, imat će više razumijevanja", objasnio je Drecun, nimalo dvojeći o tome hoće li se zaista dogoditi smjena na čelu Centralne banke. Vesna Rajković iz Podgorice
investor 24-25
PREGLED POLUGODIŠTA NA ZAGREBAČKOJ BURZ kuna postali su opasno česti, apstinencija se ulagačima
Analitičari: Dionice jeftine da oba Crob Burzovni stručnjaci redom očekuju rast dioničkih indeksa ZSE-a
MAJA BEŠEVIć, Abacus brokeri Snimio Saša ćetković
MATEJ TOMAŽIN, KD Investments Snimio hrvoje knez
ŽARKO BUZUK,OTP Invest Snimio Saša ćetković
Prvih šest mjeseci ove godine investitori su na Zagrebačkoj burzi proveli strepeći nad svakom vijesti iz inozemstva, rušeći cijene dionica nakon svakog minusa iz Europe i Sjedinjenih Država, a sada su sastavnice Crobexa i Crobexa 10 toliko povoljne da će morati privući ulagače U prvih šest burzovnih mjeseci Crobex se jedva i mijenjao, a kad se mijenjao, uglavnom je padao. Nakon šest mjeseci referenti indeks hrvatskog tržišta kapitala pao je 8,3 posto, sa 2023 na samo 1855 bodova. Istodobo je blue chip indeks Crobex 10 pao
7,2 posto, sa 1068 na rekordno niskih 991 bod. Zbog neizvjesne makroekonomske situacije u zemlji i svijetu ulagači su pobjegli sa Zagrebačke burze - dnevni prometi dionicama ispod deset milijuna kuna postali su opasno česti. Izlazak iz takve situacije
ne vide ni burzovni analitičari, koji se ipak donekle optimistično slažu oko činjenice da bi na kraju kalendarske godine Crobex mogao biti nešto viši nego danas, što zbog očekivane stabilizacije u svijetu, što zbog iznimno povoljnih cijena dionica koje bi mogle
IVAN IVIN, Ilirika vrijednosnice Snimio hrvoje dominić
namamiti ulagače. Stjepan Laća, investicijski savjetnik Finesa Capitala, kaže kako za točniju prognozu završne vrijednosti Crobexa u obzir treba uzeti kretanja na svjetskim tržištima jer ona izravno utječu na kretanje gospodarstva u Hrvatskoj, a samim time i na kretanje tržišta kapitala. Laća smatra kako je realno očekivati više razine Crobexa stabilizira li se gospodarski rasti u svijetu te nastavi li se proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji željenim tijekom. "S druge strane, bude li usporavanje gospodarskog rasta u svijetu toliko da pojedini dijelovi svijeta (ponajviše Europa) po-
Dionica Kraš PBZ Belišće Luka Ploče Končar Atlantic grupa Adris (povlaštena) Ericsson INA HT Ledo Janaf Tehnika Petrokemija Uljanik plovidba Dalekovod Podravka ZABA Atlantska plovidba Viadukt Viro Jadroplov IGH Ingra
Promjena 27% 7,40% 5,80% 2,80% 1% 0,70% 0% 0% -0,30% -6,50% -7,70% -11,70% -13,00% -13,10% -14,40% -14,80% -16% -17,00% -19,80% -21,80% -21,80% -24,50% -29,00% -36%
novno uđu u recesiju, postoji realna opasnost da će Crobex biti niži od sadašnjih razina. Promatrajući okolnosti iz trenutačne perspektive, dali bismo 55 posto vjerojatnosti prvom scenariju (porastu indeksa), a 45 posto drugom (padu indeksa)", zaključio je Laća.
EU pomaže
Maja Bešević, analitičarka brokerske kuće Abacus, krajem godine očekuje Crobex na višim razinama od sadašnjih. "Otvaranje poglavlja pregovora i približavanje Hrvatske EU pozitivno će utjecati na rast indeksa. Zbog niske likvidnosti na tržištu i odsutnosti ulagača trenutačne cijene dio-
ZI Dnevni prometi dionicama ispod deset milijuna a čini boljom od snažnije rasprodaje
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
e su sada toliko obexa moraju rasti BUsINEss Tv Kapital Network, Petak 2. 7. 20:00 20:15 21:00 22:50 23:00 23:30
VIJESTI KN INTERVJU ISPOD ISTOG MJESECA ( 12 ), igrani film PREGLED TJEDNA POGLED UNATRAG ZNANSTVENI FORUM
Kapital Network, Subota 3. 7.
nica ne predstavljaju njihovu realnu vrijednost. Približavanjem Hrvatske EU domaće tržište kapitala postat će atraktivnije stranim investitorima. Ključ oporavka tržišta bit će rast BDP-a (koji se očekuje krajem godine), stabilizacija tržišta rada te ponovno jačanje gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. I oporavak vodećih svjetskih ekonomija također bi trebao pozitivno utjecati na domaće tržište", jasna je bila Bešević. Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmentsa, smatra da će završna ovogodišnja vrijednost ovisiti o razini likvidnosti i ostalim gospodarskim pokazateljima, poput uspjeha turističke
››
Najveći dobitnik prvog polugodišta bila je dionica Kraša, koja je skočila 27 posto, a najviše je izgubila Ingra, 36 posto sezone. "S obzirom na sadašnje stanje, nešto veći rast mogli bismo očekivati tek najesen. No, ako se u gospodarstvu ništa ne popravi, Crobex će definitivno nastaviti padati", kazao je Tomažin. Najoptimističniji je bio Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirike, koji je siguran da će Crobex krajem godine biti viši jer su dionice toliko jeftine da će in-
teres investitora probudi u drugoj polovici godine.
Izlazimo iz recesije?
Optimističan je i Žarko Buzuk, član Uprave OTP Investa: "Po našim procjenama, globalno gospodarstvo će se oporaviti u trećem kvartalu. Očekujemo da će i hrvatska uskoro tehnički izaći iz recesije, što će se vrlo brzo osjetiti i na burzi." Najveći dobitnik prvog
polugodišta među članicama Crobexa bila je dionica Kraša, koja je skočila 27 posto, sa 300 na čak 380 kuna. Slijede je PBZ (7 posto plusa), Belišće (5 posto) te Luka Ploče i Končar koji su rasli nešto više od jedan posto. Ostatak indeksa u znatnom je minusu. Čak je 13 sastavnica izgubilo više od 10 posto vrijednosti, a u društvu gubitnika uz građevinare i brodare našle su se i dionice poput Zagrebačke banke, Podravke i Vira. Najveći su gubitnici Viadukt (-21 posto), Viro (-21,8 posto), Jadroplov (-24,5 posto), IGH (-29 posto) i Ingra, koja je pala čak 36 posto spustivši se 42 na 26 kuna. Nikola Sučec
nikola.sucec@business.hr
19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00 23:45 01:10
KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, magazin ZNANSTVENI FORUM KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU SPARTAN ( 15 ), igrani film PUNOLJETNA DJEVICA ( 18 ), igrani film SPARTAN ( 15 ), igrani film
Kapital Network, Nedjelja 4. 7. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:25
KN EDUKACIJA KN REPORT KN AUTO MAGAZIN OBJEKTIV SEZONA LOVA NA PATKE ( 12 ), igrani film ISPOD ISTOG MJESECA ( 15 ), igrani film
investor 26 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
DuN & BRADsTREET
D&B zadržao rejting Hrvatskoj Dun & Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući). Tim rejtingom Republika Hrvatska svrstana je u zemlje s blagim rizikom poslovanja. Prema zadnjim podacima državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je ponovo zabilježila pad BDP-a, što je očekivao i D&B, koji predvi-
đa da BDP neće porasti sve do potkraj godine. Zaslugu tome D&B pripisuje Vladinim mjerama donesenim prošle godine. Ove godine DBP će rasti mršavih 0,5 posto, predviđa D&B. Novi Vladin ekonomski program predstavljen u travnju trebao bi potaknuti ekonomski rast u zadnjem kvartalu godine. Ukidanje kriznog poreza potaknut će kućansku potrošnju, dok će skraćivanje rokova plaćanja u javnom sektoru zasigurno pomoći poduzećima u pod-
mirenju njihovih obveza. Pozitivnim D&B također ističe nastojanje Vlade da privatizira brodogradilišta, što je jedan od uvjeta pristupanja EU. Također, slovensko prihvaćanje međunarodne arbitraže otklonilo je još jednu barijeru i otvorilo Hrvatskoj vrata EU. Prema podacima D&B-a, 12,1 posto plaćanja hrvatskih društava prema inozemstvu bilo je sa 30 ili više dana zakašnjenja u odnosu na dogovorene rokove u prvom kvartalu ove godi-
ne. Na vrijeme je bilo plaćeno 82,4 posto faktura, dok je 4,9 posto faktura plaćeno sa 60 ili više dana kašnjenja. Ti podaci pokazuju da su se plaćanja u roku poboljšala 17 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na zadnji kvartala 2009. Razlog tomu su stroži uvjeti plaćanja koje diktiraju strana poduzeća i blaži uvjeti plaćanja na domaćem tržištu. D&B predviđa da će promptnija plaćanja države još više ubrzati plaćanja hrvatskih poduzeća. B.hr
Fed je znao da kupuje 'smeće' Bear Stearnsa
LAŽLJIVI BERNANKE I GEITHNER Američki Kongres naložio je hitnu istragu kojom želi utvrditi jesu li guverner Feda Ben Bernanke i današnji ministar financija Tim Geithner znali da kupuju rizičnu imovinu kolabirane banke Bear Stearns Guverner središnje američke banke Ben Bernanke i tadašnji predsjednik Banke Federalnih rezervi u New Yorku Timothy Geithner, koji su prije dvije godine imovini Bear Stearnsa pred Senatom dali prolaznu ocjenu, američkim su građanima ponešto i zatajili. Ta je imovina, naime, uključivala vrijednosne papire nastale na temelju zaloga iz rizičnih kredita te hipotekarne obveznice poput HG-Coll Ltd. 20071a koje su bile toliko rizične da je više od 40 milijuna dolara već tada bilo ispod ocjene "sigurno za investiranje" koju su bankari naveli. Vlada je također posta-
la vlasnik 16 milijardi dolara vrijednih CDO-ova te su tako porezni obveznici svojim novcem stali iza visokorizičnih obveznica s najnižim statusom junk.
Pomogli JPMorganu
Potajno Fedovo djelovanje potaknulo je zakonodavce da zatraže od vlade hitnu istragu postupaka američke središnje banke te da prisile banku na objavljivanje liste primatelja hitnih kredita. "Ili u Fedu doista nisu razumjeli koliko je imovina koju kupuju od banaka rizična i tek sada otkrivaju njenu pravu vrijednost ili su jako dobro znali da je riječ o toksičnoj imovini i probali prikriti tu činjeni-
TIMoTHy GEITHNER, bivši guverner newyorškog Feda, a današnji ministar financija, i BEN BERNANKE, guverner Feda, osumnjičeni su za prikrivanje kupnje toksične imovine aRHiVa BUSiNESS.HR
cu", izjavio je za Bloomberg član senatskog odbora za banke, demokrat Sherrod Brown.
Republikanci bjesne
Preko Fedova fonda Maiden Lane središnja je banka JPMorgan Chaseu posudila 28,8 milijardi dolara kako bi preuzeo suparnički Bear Stearns. Ugovor o preuzimanju vrijedio je 236 milijuna dolara, odnosno dva dolara po dionici banke koja se na bubnju našla zbog velikih dugova koje zbog krize više nije mogla vraćati.
"Fed je lagao Amerikancima o rizicima u koje ulazi s njihovim novcem", rekao je republikanski senator Richard Shelby i dodao da je očito kako su i Kongresu i cjelokupnoj javnosti zatajili stvarno stanje tih vrijednosnih papira. Kako pokazuju podaci s Bloomberga, do trenutka kada je Fed odobrio 28,8 milijardi dolara pozajmice čak je 172 milijuna dolara obveznica bilo ispod ocjene "sigurno za investiranje", koju su iz središnje banke naveli na saslušanju u Senatu 12
tjedana prije. "Moramo skinuti veo tajne s postupaka središnje banke", poručio je senator Bernard Sanders, koji se zalaže za reviziju Maiden Lanea i ostalih kreditnih ustanova. Ako njegov prijedlog prođe Senat i dobije Obamin potpis, Fed više neće moći tako olako odobravati hitne pozajmice. "Američki narod ima pravo znati što se čini s trilijunima dolara prikupljenih porezom", zaključio je senator. Biljana Starčić
biljana.starcic@business.hr
investor 27 > kolumna
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
MARKET INSIGHT
Rast obveznica upućuje na W recesiju
Marin Ferić, neovisni financijski analitičar
TrenuTačna kreTanja na tržištu mogla bi se opisati jednom rečenicom: tržište je okarakterizirano padom cijena dionica, rastom cijena obveznica i padom cijena robe. Takva su kretanja rezultirala padom kamate koju sa sobom nose pojedine obveznice i izravnavanjem krivulje prinosa obveznica. S druge strane, cijene obveznica određene su cijenama robe na tržištima s obzirom na to kako ukazuju na inflatorna ili deflatorna kretanja. Na tržište dionica trebao bi utjecati smjer kretanja kamatnih stopa, koji se kreće obrnuto proporcionalno smjeru kretanja cijene obveznica. Prema tome, kada cijene obveznica rastu, kamate padaju, pa bi u skladu s navedenim cijene dionica trebale rasti. Dakle, rast cijena obveznica determiniran je padom cijena robe i trenutačnim niskim inflatornim utjecajima. Obveznice i dionice ne divergiraju jer postoji bojazan od deflatornih utjecaja. Tako bi se teoretski mogao objasniti pad cijena dionica. PadoM Prinosa obveznica krivulja prinosa se izravnava, što nam implicira daljnji mogući pad dionica na tržištu. Cijela galama oko rasta cijena obveznica usmjerena je upravo na navedeni problem. Prilikom mogućih deflatornih utjecaja, kao i prilikom mogućeg pada tržišta dionica, izravnavanje krivulje prinosa obveznica solidan je indikator budućih problema. Dakle, postoji velika vjerojatnost da izravnavanje krivulje prinosa obveznica upućuje na mogućnost recesije s dvostrukim dnom. Postoji izreka da je tržište obveznica uvijek u pravu, pa takva situacija stvara dodatan pritisak na cijene dionica. Bojazan od recesije s dvostrukim dnom usmjerio je kapital u naoko sigurniju imovinu. Upravo u tom konceptu uočavamo apsurdnost rasta cijene određene imovine koja vjerojatno nema funda-
Bojazan od recesije s dvostrukim dnom usmjerio je kapital u naoko sigurniju imovinu kao što su obveznice i roba poput zlata. Upravo u tom konceptu jasna je apsurdnost rasta cijene imovine koji nema fundamentalne osnove mentalne osnove. rasT dolara uzrokovan je samo time što su euro i druge valute trenutačno pod pritiskom, a ne zato što je to valuta u koju bi svakako trebalo plasirati novac radi ostvarivanja investicijskih ciljeva. Nadalje, obveznice diljem svijeta nisu nimalo sigurna investicija uzmemo li u obzir visinu američkog duga. Za razliku od Europljana, čini se da Amerika podržava rast deficita, tj. politiku saniranja ekonomskih problema daljnjim stimuliranjem privrede fiskalnim instrumentima. Dakle, rast imovine tog tipa rezultirao je prelaskom kapitala iz lošije u lošu imovinu.
Nadalje, investitori su trenutačno zadovoljni prinosom od 3 posto na 10-godišnje američke obveznice zbog averzije prema riziku koju trenutačno nudi tržište dionica. Mnogo je drugih razloga koji podržavaju rast cijena obveznica. Makroekononomski podaci koji su lošiji od očekivanih i investitori koji usklađuju svoj portfelj krajem mjeseca često su pokretač rasta obveznica, kao i mišljenje G 20 skupine kako bi trebalo reducirati proračunsku potrošnju, ali i mnogi drugi razlozi. Trebalo bi imati na umu da bijeg u sigurniju imovinu i nije toliko siguran.
investor
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja
28-29
+
Izvor: ZSE Oznaka
Sasvim začuđujuće, dobitnik dana u četvrtak došao je iz građevinskog sektora. Suprotno općem raspoloženju ulagača, dionica Tehnike porasla je 2,3 posto, na 1059 kuna, uz promet nešto viši od 250.000 kuna. Tom se dionicom trgovalo u rasponu od 975 do 1059 kuna.
oglaS
Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700
+
gubitnik dana bila je dionica atlantic grupe, koja je unatoč ponudi za preuzimanje Droge Kolinske pala nevjerojatnih 4,63 posto, na 657,1 kunu. Tom je dionicom ostvaren milijunski promet u dnevnom cjenovnom rasponu od najnižih 657 do najviših 700,5 kuna. Protrgovano je 1000 dionica.
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Adris grupa Dalekovod Adris grupa Viro tvornica šećera d.d. Ina-industrija nafte d.d. Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla, Institut građevinarstva hrvatske Ingra Jadroplov d.d. Tehnika Fima validus AD plastik Jadranski naftovod Istraturist Umag d. d. Zagrebačka banka Kraš, prehrambena industrija HUP - Zagreb Dom holding Luka ploče Podravka prehrambena industrija, d.d. Đuro Đaković holding Luka Rijeka Liburnia riviera hoteli Rabac, ugostiteljstvo i turizam Veterina d.d. Montmontaža Viadukt Belje Ledo Petrokemija Privredna banka Zagreb Belišće Zvijezda Končar Hidroelektra niskogradnja Končar - elektroindustrija HTP Korčula Sunčani Hvar Jadroagent Čakovečki mlinovi Tisak Hoteli Maestral Banka splitsko-dalmatinska Lavčević Industrogradnja d.d Riviera poreč Mlinar mlinsko-pekarska industrija Vaba d.d. banka Varaždin Medika OT-optima telekom d.d. Magma d.d. Tankerska plovidba Auto Hrvatska Jadranka DIOKI d.d Slatinska banka Đakovština Transadria Zvečevo, prehrambena industrija Fima proprius d.d. Chromos agro HG Spot Konzum Valamar grupa Mundus Arenaturis Elektropromet d. d. za trgovinu i usluge Badel 1862 Hoteli Brela Vjesnik
Najniža
Najviša
Zadnja
259.01 781.00 657.10 295.00 276.10 252.21 290.00 1,684.01 537.00 1,330.00 1,930.00 25.62 124.01 975.00 13.02 87.22 2,400.00 335.00 212.00 373.23 1,200.00 28.70 1,602.00 252.00 25.00 174.00 2,000.00 65.10 62.10 13,400.00 250.00 65.21 5,902.10 112.12 500.00 450.00 3,139.00 2,100.00 179.99 445.00 77.04 25.00 540.00 3,200.00 182.15 70.00 140.00 217.00 369.00 159.98 637.00 55.60 7,011.01 26.50 55.00 1,320.00 399.99 414.00 70.07 107.50 6.00 2,949.51 107.00 20.66 300.00 20.11 155.41 30.52 230.00 59.00 39.99 61.03 99.00 24.00
260.75 824.00 700.50 304.00 295.00 257.90 304.24 1,690.59 554.00 1,350.00 2,024.00 26.59 133.00 1,059.00 13.58 91.00 2,453.00 355.00 215.40 380.00 1,280.00 30.99 1,649.50 260.00 26.00 180.00 2,058.00 65.10 67.49 13,400.00 252.00 67.05 6,000.00 116.00 510.00 450.00 3,150.00 2,100.00 183.80 445.02 81.21 26.90 549.90 3,200.00 194.94 70.00 140.00 217.00 369.00 159.98 637.00 55.60 7,011.01 29.99 55.00 1,350.00 399.99 414.00 71.00 107.56 6.13 2,949.51 108.00 21.79 300.00 20.11 155.41 30.52 230.00 59.00 39.99 65.00 99.00 24.00
260.00 820.00 657.10 295.00 282.70 252.50 304.24 1,687.20 554.00 1,340.00 1,988.00 26.54 131.01 1,059.00 13.02 91.00 2,401.00 355.00 215.40 380.00 1,200.00 30.98 1,649.50 260.00 26.00 179.00 2,040.00 65.10 67.49 13,400.00 250.00 65.21 6,000.00 113.99 510.00 450.00 3,150.00 2,100.00 179.99 445.00 77.04 25.00 540.00 3,200.00 193.00 70.00 140.00 217.00 369.00 159.98 637.00 55.60 7,011.01 29.99 55.00 1,350.00 399.99 414.00 70.07 107.50 6.10 2,949.51 107.00 21.79 300.00 20.11 155.41 30.52 230.00 59.00 39.99 65.00 99.00 24.00
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
Redovan promet: 14.501.640,94 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.30% -0.85% -4.63% -4.84% 0.20% -1.41% 1.42% 0.19% 0.73% -1.47% 3.38% 0.72% -1.42% 2.30% -3.56% -1.09% -5.84% 0.89% -0.38% 0.00% -7.69% 4.66% 2.14% 1.33% 0.00% 4.34% -2.86% -18.63% -2.19% 21.83% -3.29% -2.67% 0.00% -4.20% 1.39% 0.00% 0.32% 0.00% 1.69% -1.11% -7.18% -13.82% -1.80% 0.00% -1.00% -0.01% -4.76% 0.88% 2.50% -0.01% 0.00% 1.07% -1.25% 0.30% 4.70% 0.00% 0.00% 0.98% -6.57% 0.00% -12.48% -1.58% -4.46% -0.86% -0.17% -4.24% -0.38% -0.26% -6.12% 0.00% -0.03% -5.80% 229.67% 0.00%
12,561 3,141 1,538 2,770 2,657 2,635 1,811 305 934 367 216 15,298 2,915 257 15,060 1,661 57 355 568 297 84 2,912 45 229 2,125 300 26 716 647 3 150 545 6 284 52 50 7 10 113 45 228 705 31 5 76 152 70 38 22 50 12 137 1 238 100 4 11 10 57 30 525 1 22 100 7 100 10 45 5 18 25 15 9 35
3,266,238.27 2,508,795.48 1,041,771.90 818,617.00 746,405.10 671,055.42 543,054.40 514,948.73 510,387.75 493,885.23 426,480.63 398,131.82 377,207.98 257,354.72 197,415.95 148,204.12 136,914.21 123,048.44 120,782.05 112,771.26 101,455.03 87,677.30 73,031.20 58,103.40 53,512.05 53,057.69 52,526.00 46,611.60 41,049.09 40,200.00 37,608.65 35,974.07 35,902.10 32,283.69 26,300.00 22,500.00 22,009.00 21,000.00 20,415.42 20,025.28 18,331.35 17,816.50 16,849.90 16,000.00 14,110.72 10,640.00 9,800.00 8,246.00 8,118.00 7,999.00 7,644.00 7,617.20 7,011.01 6,594.45 5,500.00 5,310.00 4,399.89 4,140.00 4,017.24 3,225.98 3,195.11 2,949.51 2,374.00 2,122.50 2,100.00 2,011.00 1,554.10 1,373.40 1,150.00 1,062.00 999.75 935.30 891.00 840.00
Trž. kap. (mil kn) 21,291.02 1,144.33 1,623.03 2,836.69 648.46 1,712.99 421.88 16,872.00 321.32 1,784.41 315.26 199.05 214.42 200.64 35.17 382.16 1,783.57 1,659.62 13,796.02 521.98 565.65 231.33 367.20 1,409.20 84.16 1,070.51 617.39 65.90 124.51 107.58 114.20 535.73 1,321.02 380.85 9,728.13 523.94 315.81 64.50 112.29 1,144.59 32.85 182.77 59.86 336.00 460.61 36.10 66.03 103.77 166.94 584.49 124.48 98.15 211.69 84.57 268.08 845.62 264.69 137.65 283.23 98.79 6.43 84.81 32.94 43.65 36.15 6.64 3,528.25 192.14 5.53 128.77 13.39 48.89 52.00 25.48
CROBEX: -0,44% 365 dana Najniža Najviša 214.65 781.00 489.00 228.50 276.10 192.00 248.00 1,249.99 507.60 1,112.01 1,923.00 25.62 124.01 975.00 12.77 38.00 1,700.00 270.00 170.00 250.05 1,200.00 28.70 1,017.07 220.00 25.00 159.00 1,413.01 60.00 52.05 9,302.03 250.00 65.10 3,500.00 100.00 485.00 290.00 3,139.00 1,266.00 165.00 312.00 72.61 25.00 425.50 2,107.10 182.00 60.00 140.00 210.00 292.00 100.00 400.05 51.00 6,556.01 21.28 48.11 1,320.00 350.00 360.09 70.07 93.60 5.51 2,101.03 87.56 19.19 200.01 20.08 101.00 23.01 190.00 40.00 15.17 60.00 30.03 22.07
332.84 1,196.99 760.00 373.00 443.00 318.99 505.00 1,940.00 743.00 1,777.00 4,375.00 61.49 209.00 2,769.99 29.01 109.30 3,750.00 410.00 310.00 390.00 1,860.00 54.00 2,093.00 400.00 58.00 246.00 2,890.00 81.01 88.99 15,000.00 498.99 108.00 7,679.00 192.99 715.00 580.00 5,898.00 2,198.00 370.00 517.00 185.00 46.97 620.00 3,799.21 369.00 200.01 190.00 300.00 590.00 197.50 640.00 99.00 8,500.00 56.00 78.00 2,013.99 578.99 444.00 172.01 135.00 47.01 3,558.00 139.00 48.75 441.50 109.19 185.00 37.90 246.00 70.00 87.99 144.00 108.81 40.00
REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SOS2E TLSG ZVTG KBMR GRVG LKPG PBGS PETG NF2R POSR NF1N ZM2R MLHR
KRKA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL NFD HOLDING POZAVAROVALNICA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZLATA MONETA II MODRA LINIJA HOLDING
BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D KRIP-R-A NOVB-R-A NVPT-R-A TLKM-R-A ELDO-R-A EINP-R-A RTEU-R-A JHKP-R-A BNPT-R-A BLBP-R-A
REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF JAHORINA KOIN AD PALE BIJELJINA PUT AD ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA
SARAJEVSKA BURZA FBIHKD BHTSR SOLTRK3 HRBFRK2 MKOMRK1 UKVNR FAMSR FDSSR EBOSR BNSFRK2
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BH TELECOM D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR MEDIKOMERC D.D. SARAJEVO UNIS KOVINA DD VISOKO FAMOS D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ELEKTROBOSNA D.D. JAJCE ZIF BONUS DD SARAJEVO
BEOGRADSKA BURZA AIKB ENHL AGBN A2014 KMBN MTLC TIGR TGAS JMBN A2012 A2011 A2016 A2013 A2015 ALFA
AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Komercijalna banka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Tigar a.d. Pirot Tehnogas a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Alfa plam a.d. Vranje
MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB STIL ALK MPT GRNT RADE TEL TPLF TNB FERS
R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE FERSPED SKOPJE
+
Oznaka
Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
www.hrportfolio.com Nanjiža 65,20 158,00 105,92 96,05 19,62 11,00 12,15 17,10 0,68 265,10 2,61 8,80 0,86 2,90 8,00
Najviša 65,85 160,00 105,95 98,00 19,80 11,25 12,52 17,70 0,68 271,90 2,78 9,00 0,87 2,90 8,00
Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,51 159,94 105,95 97,77 19,67 11,00 12,50 17,20 0,68 271,07 2,61 8,80 0,86 2,90 8,00
Promet
valuta: EUR - euro 65,50 158,88 37,68 97,71 19,75 11,11 12,33 17,27 0,68 268,60 2,71 8,80 0,86 2,90 8,00
0,02 % 1,23 % 0,00 % -0,23 % 0,31 % -1,79 % -1,96 % -5,65 % -0,73 % 0,40 % -1,14 % -0,56 % -0,46 % 0,35 % 0,63 %
6398 981 2832 766 3015 4930 3304 1085 22174 43 3924 1196 11013 2861 958
419.077,69 155.865,70 106.723,02 74.848,50 59.544,70 54.779,47 40.731,70 18.733,10 14.989,70 11.550,50 10.619,94 10.525,80 9.525,37 8.296,90 7.664,00
valuta: BAM - konvertabilna marka 27,11 4,20 980,00 1,20 1,27 0,62 6,50 0,14 2,72 0,65 2,85
27,50 4,30 980,00 1,20 1,28 0,62 6,50 0,14 2,91 0,65 2,85
27,50 4,30 980,00 1,20 1,28 0,62 6,50 0,14 2,72 0,65 2,85
0,27 4,29 980,00 1,20 1,28 0,62 6,50 0,14 2,88 0,65 2,85
1,64 % 420305 2,38 % 4991 0,00 % 6 0,00 % 4192 -1,54 % 2032 -0,32 % 3000 -4,41 % 244 -6,67 % 11200 -9,33 % 463 -18,75 % 2000 -6,56 % 360
114.835,12 21.420,50 5.880,00 5.030,40 2.597,09 1.862,12 1.586,00 1.560,00 1.333,08 1.300,00 1.026,00
valuta: BAM - konvertabilna marka 87,03 21,50 13,50 6,10 5,00 2,20 3,00 81,22 0,13 2,35
2.783,00 845,00 7.800,00 86,77 26.000,00 2.036,00 699,00 5.900,00 10.400,00 93,22 96,69 80,60 89,79 83,61 7.800,00
77,40 3.100,00 200,00 3.900,00 27.800,00 665,00 1.843,00 509,00 3.710,00 3.830,00 49.000,00
87,03 22,00 14,00 6,10 5,00 2,20 3,00 81,22 0,13 2,35
87,03 21,99 14,00 6,10 5,00 2,20 3,00 81,22 0,13 2,35
87,03 21,95 13,98 6,10 5,00 2,20 3,00 81,20 0,13 2,35
valuta: RSD - srpski dinar
2.800,00 2.796,00 2.795,97 859,00 846,00 846,07 7.850,00 7.809,00 7.808,90 86,79 86,78 86,78 26.100,00 26.094,00 26.094,12 2.100,00 2.081,00 2.081,25 701,00 700,00 699,99 5.900,00 5.900,00 5.900,00 11.200,00 10.714,00 10.714,05 93,22 93,22 93,23 96,72 96,70 96,70 80,61 80,60 80,60 89,83 89,82 89,82 83,62 83,61 83,61 7.800,00 7.800,00 7.800,00
0,00 % 29594 2.575.565,82 1,81 % 1925 42.248,35 7,69 % 377 5.271,50 0,00 % 402 2.452,20 -37,81 % 400 2.000,00 -11,29 % 500 1.100,00 0,00 % 181 543,00 -4,45 % 5 406,10 0,00 % 1800 234,00 -1,26 % 89 209,15
-0,14 % 2806 7.845.496,00 -6,00 % 8028 6.792.250,00 0,12 % 571 4.458.882,00 0,03 % 21008 1.823.080,95 -0,19 % 68 1.774.400,00 2,46 % 811 1.687.890,00 -2,64 % 2225 1.557.475,00 0,00 % 255 1.504.500,00 -9,20 % 133 1.424.968,00 0,00 % 9715 905.640,48 0,01 % 8182 791.186,90 0,00 % 9492 765.087,11 0,03 % 8514 764.699,46 -0,02 % 8905 744.552,13 -6,74 % 95 741.000,00
valuta: MKD - makedonski denar
77,50 77,48 47,67 3.102,00 3.100,78 3.100,78 200,00 200,00 200,00 3.950,00 3.948,60 3.948,60 28.000,00 27.938,46 27.938,46 670,00 669,00 669,00 1.843,00 1.843,00 1.843,00 515,00 510,00 510,00 3.750,00 3.743,85 3.743,85 3.830,00 3.830,00 3.830,00 49.000,00 49.000,00 49.000,00
-0,03 % 33679 1.605.406,94 0,03 % 511 1.584.500,00 0,21 % 3200 640.000,00 -0,04 % 106 418.552,00 -0,22 % 13 363.200,00 0,26 % 500 334.500,00 -2,95 % 150 276.450,00 -0,04 % 534 272.340,00 -0,28 % 65 243.350,00 0,73 % 29 111.070,00 4,26 % 2 98.000,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
Solana Tuzla Stopanska banka Sava BH Telecom Sarajevo Tutunska banka
+7,69% +4,21% +2,78% +1,81% +0,73%
Mercator
Luka Koper Rade Končar Skopje Gorenje Telekom Slovenije Makpetrol
+
Powered by
business.hr
-5,65% - 2,95% -1,96% -0,23% -0,22%
Energoprojekt holding Beograd
+1,23 -6,00 Dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora u četvrtak je sa 155.865 eura prometa zauzela drugo mjesto na popisu najlikvidnijih Ljubljanske burze. Tijekom dana cijena dionice kretala se od 158 do 160 eura, a zadnja zabilježena iznosila je 159,94 eura, što je rast od 1,23 posto u odnosu na zadnju cijenu zabilježenu prethodnog dana. Rasla je i cijena najlikvidnije Krke, i to 0,02 posto, te je tako blue chip indeks SBITOP dan zaključio u zelenom.
Jedan od najvećih padova cijene na burzi u četvrtak zabilježila je dionica beogradskog holdinga Energoprojekt, koja je pala čak šest posto pa je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 846 dinara. Ukupno se tom dionicom trgovalo u iznosu 6,8 milijuna dinara, čime se pozicionirala na drugo mjesto po likvidnosti. Prva je bila niška AIK banka, čija je vrijednost također pala, i to 0,14 posto. Dionica Alfa plama zabilježila je najveći pad od 6,74 posto.
REGIONALNI INdEkSI +0,05% BIRS -1,03% 815,69 880,49 LJSEX -0,45% FIRS -1,24% 1.400,74 3.535,31 Belex15 -1,80% MBI10 +0,04% 2.425,47 623,04 Belexline -1,67% MOSTE -0,56% 477,19 1.217,23 SASX10 -0,14% NEX20 +0,22% 13.091,62 931,30 SBITOP
EuROPSkI INdEkSI -1,62% WIG20 -0,02% 2.270,52 BuX -1,22% 20.835,94 -1,02% -3,01% ATX -1,18% 2.247,89 indeksa na zatvaranju u -3,30% Stanje četvrtak 1. srpnja 2010.
FTSE100 4.840,39
dAX 5.893,75
CAC40
3.343,69
MICEX 1.266,07
AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,98% S&P500 -1,01% 9.774,02 1.030,71 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,21% srijedu 30. lipnja 2010. 2.109,24
investor
otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova
30 dioniČki
Powered by
+
Ime fonda DIOnIčkI
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
HPB WAV DJE
86,4575
24,37
PBZ I-Stock
58,7700
20,43
Platinum Blue Chip
85,3935
19,60
ZB trend
124,7700
18,92
MP-Mena HR
432,2493
18,73
FIMA Equity
79,1622
-22,32
ST Global Equity
48,6890
-19,38
Erste Total East
30,9100
-16,44
C-Zenit
49,9643
-11,19
KD Victoria
14,7503
-8,18
+ MjeŠoviti
+
MP-Bric HR Platinum Blue Chip Raiffeisen World ZB euroaktiv MP-Global HR KD Energija Platinum JIE OTP Europa Plus ZB trend ZB aktiv NFD BRIC HPB Titan Aureus Equity Aureus US Equity Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar ZB BRIC+ MP-Mena HR KD Nova Europa Ilirika BRIC VB High Equity Capital Two Erste Total East HI-growth PBZ I-Stock AC G Dynamic EM HPB Dionički FIMA Equity KD Prvi izbor
141,1500
15,09
Raiffeisen Balanced
148,7200
12,12
9,6868
7,70
HI-balanced AC G Balanced EM
10,9176
7,00
Allianz Portfolio
106,4858
5,98
ICF Balanced
115,1638
-26,52
ST Balanced
179,1918
-15,06
ST Aggressive
64,7334
-14,92
HPB Dynamic
49,7316
-14,70
Aureus Balanced
76,4765
-7,30
MješOVItI fOnDOVI
ZB global Aureus Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio HPB Dynamic OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced KD Balanced HI-balanced AC G Balanced EM PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced Erste Balanced Agram Trust ICF Balanced C-Premium ST Balanced ST Aggressive HPB Global
+ +
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
OTP euro obveznički
124,6968
13,50
Raiffeisen Bonds
169,2500
12,63
ZB bond
160,2100
12,42
Capital One
154,4400
8,37
PBZ Bond fond
125,8100
6,50
11,1778
2,77
HI-conservative
323,7124 85,3935 95,1400 96,5600 276,5047 9,2158 68,9756 103,8638 124,7700 95,8500 27,6521 68,7457 90,4997 111,8983 55,2300 86,4575 58,9086 95,3200 432,2493 5,9945 107,0411 46,1724 69,4400 30,9100 8,0450 58,7700 10,8859 86,7231 79,1622 11,5401
Prom. %
1,02 0,78 0,72 0,71 0,49 0,49 0,48 0,35 0,33 0,32 0,30 0,30 0,27 0,22 0,16 0,15 0,06 0,00 -0,10 -0,12 -0,14 -0,35 -0,39 -0,45 -0,46 -0,46 -0,47 -0,61 -0,63 -0,64
3 mj. %
-6,91 0,64 -7,00 -7,75 -6,45 -7,65 -2,65 -2,14 -3,91 -2,27 -2,72 0,18 -6,75 -12,05 -7,22 -1,11 3,73 N/A 1,98 -8,91 2,37 -7,24 -5,97 -5,82 -6,03 -8,23 -0,83 -4,88 -8,75 -6,61
6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)
-4,68 7,66 -1,38 -4,76 -2,27 N/A -2,20 -3,62 2,35 0,80 2,93 -0,02 -7,44 0,27 -1,25 5,17 10,51 N/A 11,23 -3,87 N/A -6,81 -1,56 -8,12 -3,62 -2,46 6,14 -3,40 -12,13 0,15
17,22 19,60 11,77 13,81 13,42 N/A 8,58 N/A 18,92 8,95 18,12 13,99 -6,32 -1,26 17,11 24,37 15,02 N/A 18,73 13,87 N/A 0,07 6,18 -16,44 6,96 20,43 7,30 4,86 -22,32 3,24
-8,78 -6,15 -0,74 -0,57 -16,15 N/A -12,52 N/A 2,93 -1,05 -16,68 -11,97 -2,16 6,76 -20,94 -5,02 -15,66 N/A 3,41 -17,21 N/A -24,52 -10,75 -34,77 -2,57 -16,46 6,64 -2,96 -3,77 1,96
-4,76 7,73 -1,26 -4,73 -1,97 -7,84 -2,68 -3,50 2,55 -1,40 2,12 -0,86 -7,75 0,76 -2,42 5,15 9,59 -4,68 10,78 -4,98 7,04 -7,73 -1,60 -9,17 -3,66 -3,20 5,73 -4,21 -12,49 0,19
Imovina
12,526 5,597 38,534 184,330 5,189 5,516 5,134 8,589 170,686 527,530 8,875 11,141 68,355 15,810 24,884 12,907 5,408 56,188 7,451 18,922 15,008 13,276 7,097 49,506 70,613 200,381 12,395 41,433 27,258 5,069
Starost
Datum
2,30 2,49 6,75 6,16 2,10 0,33 2,78 0,95 7,68 4,01 3,25 2,94 4,58 1,72 2,53 2,82 3,11 0,21 2,32 2,71 0,48 2,75 3,20 2,75 8,35 2,96 1,32 4,74 6,08 7,38
30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 29.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010
€ kn € kn kn kn € kn € € kn € € kn kn kn kn kn kn
141,1500 76,4765 104,7700 106,4858 49,7316 106,3918 148,7200 8,0658 9,6868 10,9176 97,3400 139,9962 114,3000 67,2536 115,1638 5,4793 179,1918 64,7334 101,4271
0,32 0,11 0,02 0,00 -0,09 -0,10 -0,12 -0,16 -0,20 -0,44 -0,55 -0,56 -0,62 -0,85 -0,97 -1,08 -1,12 -2,06 -2,30
-0,61 -5,72 3,32 -2,14 -2,48 -6,55 -3,88 -3,82 -2,88 -0,72 -6,81 -5,55 -5,01 -5,22 -11,73 -8,57 -4,78 -7,55 -4,55
4,20 -4,59 N/A 1,46 -6,67 -5,51 2,08 -2,31 -0,99 6,32 -1,70 -0,77 -0,35 -2,80 -10,95 -6,99 -8,57 -9,94 -2,45
15,09 -7,30 N/A 5,98 -14,70 3,23 12,12 2,99 7,70 7,00 4,05 4,29 -3,38 -1,43 -26,52 -6,47 -15,06 -14,92 3,28
3,91 -6,55 N/A 5,69 -16,63 1,37 5,19 -4,71 -0,38 6,86 4,62 7,89 -0,82 -3,69 2,08 -16,18 8,12 -8,71 0,30
2,95 -4,93 4,77 1,49 -9,45 -6,79 1,25 -2,27 -1,03 5,93 -3,10 -2,11 -1,02 -3,39 -10,26 -7,13 -6,88 -8,90 -4,78
745,778 15,281 92,845 6,902 22,683 43,793 337,191 12,702 66,329 12,848 308,303 45.531 110,080 12,644 13,152 13,597 13,456 4,551 123,693
8,99 3,96 0,31 1,14 3,84 4,55 7,84 4,45 8,35 1,33 8,80 4,44 9,45 1,97 8,16 3,41 7,47 4,77 4,74
30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 29.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 29.06.2010 29.06.2010 30.06.2010
€ € kn € € € € € €
160,2100 124,6968 154,4400 169,2500 137,3278 126,0000 11,1778 125,8100 121,0505
0,24 0,08 0,05 0,03 -0,01 -0,01 -0,10 -0,10 -0,23
2,63 -0,19 0,89 0,79 0,96 0,41 1,00 -0,28 -0,91
5,47 1,98 4,01 5,26 2,54 5,12 4,08 5,03 1,84
12,42 13,50 8,37 12,63 6,40 3,64 2,77 6,50 6,06
5,38 4,98 7,95 6,71 3,86 4,20 1,34 4,41 4,11
5,47 1,93 4,01 5,20 2,58 5,23 4,05 4,54 1,37
175,046 9,880 12,582 294,831 46,453 98,050 6,076 81,406 46,906
8,99 4,55 5,68 8,10 8,38 7,08 8,35 7,31 4,74
30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010
kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn $ kn
131,0200 138,6152 124,0000 139,1391 142,3900 136,2900 133,1637 130,2168 121,0110 115,2378 11,1642 10,5142 106,9053 103,9900 160,8958 136,8009 123,8200 101,0578
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00
0,71 0,61 0,88 0,77 0,79 0,93 0,70 0,77 0,66 0,80 0,85 0,79 0,78 1,09 0,42 0,43 0,68 0,32
1,70 1,53 2,22 2,00 2,06 1,87 1,93 2,29 1,56 1,66 1,98 1,87 1,92 2,46 1,15 1,13 1,93 -0,20
5,55 3,53 4,84 6,28 6,39 5,16 4,98 6,24 4,28 4,96 4,89 4,61 5,71 N/A 4,86 3,64 3,18 N/A
6,50 3,34 4,46 4,36 4,93 4,47 4,51 5,73 4,31 5,49 6,46 4,78 6,05 N/A 4,90 4,74 4,18 N/A
1,68 1,53 2,20 1,98 2,05 1,86 1,91 2,28 1,54 1,65 1,97 1,86 1,91 2,45 1,15 1,13 1,93 -0,16
1163,271 88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 37,598 220,574 74,710 143,831 70,068 33,142 139,361 385,768 2358,611 102,626 46,204 5,212
11,25 9,94 7,94 7,73 7,35 7,08 6,49 4,74 4,52 2,65 1,76 1,07 1,14 0,77 9,94 6,77 5,22 0,92
30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 29.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010 30.06.2010
ObVeznIčkI fOnDOVI
oBveZniČki
kn € € € kn kn kn € € kn € € kn kn € € € € kn kn € kn kn € € kn € kn kn kn
Vrijednost
www.investor.business.hr
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
ZB global
Valuta
ZB bond OTP euro obveznički Capital One Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income Erste Bond HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obveznički
nOVčanI fOnDOVI
Erste Bond
126,0000
3,64
HPB Obveznički
121,0505
6,06
ICF Fixed Income
137,3278
6,40
PBZ Bond fond
125,8100
6,50
PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus HI-cash PBZ Dollar fond Platinum Cash
+
investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 2/7/2010 Subota 3/7/2010
POTraŽNja raSLa
Bankama 111 milijardi od eCB-a Netom prije istjeka roka za vraćanje 442 milijarde eura kredita, koje banke ECBu moraju vratiti u četvrtak, banke su zatražile više od 100 milijardi eura kratkoročnih kredita, prenosi Financial Times. Tako je u četvrtak 78 banaka eurozone od ECBa dobilo 111,2 milijarde eura za održavanje likvidnosti do sljedećeg tjedna, kada je za-
kazana redovna aukcija za prikupljanje svježeg novca. Ukupna potražnja trebala bi poduprijeti optimizam nastao u srijedu, kada je ECB objavio znatno manju prijavljenu potražnju za tromjesečnim zajmovima od one koju su očekivali analitičari. Iako iz ECB-a nisu otkrivali detalje, analitičari smatraju da je većina prijavljene potražnje došla iz zemalja južne Europe, gdje je najveća zabrinutost zbog toga hoće li države biti u stanju otkupiti svoj dug. B. S.
regija
Belex 15 pao 1,8 posto Samo su dva regijska indeksa na početku mjeseca zabilježila rast vrijednosti - slovenski SBITOP rastao je 0,05 posto, dok je makedonski MBI 10 bio u nešto manjem plusu od 0,04 posto. Dionica Krke bila je najlikvidnija u Ljubljani sa 419.077 eura prometa, a slijedio je Mercator s prometom od 155.865 eura. Objema je dionicama cijena rasla. Ma-
kedonski su brokeri najviše posla imali s dionicom skopske Komercijalne banke kojom je ostvareno 1,5 milijuna dinara prometa, a to je bila i jedina dionica koja je premašila milijunski promet. Najveći regijski pad zabilježio je beogradski BELEX 15 koji je dan završio u minusu 1,8 posto. Najlikvidnija dionica na burzi bila je AIK banka Niš, kojoj je za tu titulu bilo potrebno 7,8 milijuna dinara prometa, a slijedio je Energoprojekt holding s prometom od 6,8 milijuna dinara. B. S.
Todorović preuzima Podravsku banku
iNiCijaTiVa Za SPOraZUM Talijanski biznismen Miljan Todorović odlučio je sa svojim partnerima u Podravskoj banci potpisati inicijativu za konsenzus pa je nastala obveza za preuzimanje Podravske banke Miljan Todorović objavio je putem odvjetničkog ureda Žurić i partneri kako je nastala obveza da objavi ponudu za preuzimanje Podravske banke. Sam Todorović drži 8,3362 posto dionica banke, a ponuda za preuzimanje nastala je jer je Todorović potpisao inicijativu za sklapanje sporazuma o načinu postizanja konsenzusa s drugim talijanskim dioničarima banke. Todorović je u kratkom razgovoru za Business.hr izjavio kako trenutačno zbog dogovora s partnerima ne smije komentirati planoMiLjaN TOdOrOVić, talijanski biznismen ve nakon crnogorskih korijena, odlučio je s talijanskim preuzipartnerima preuzeti preostalih 20,24 posto manja. Podravske banke SNIMIO SAšA ćETKOvIć Riječ je
BrOjka
54,24
milijuna kuna procijenjena je cijena preuzimanja dionica od manjinskih dioničara Podravske banke
o Lorenzu i Antoniji Gorgoni iz talijanskog Cutrofiana, koji drže više od 19,5 posto udjela u banci, talijanskom osiguratelju Generaliju, koji drži 9,53 posto Podravske banke, tvrtki Cerere iz Trsta, koja ima 9,53 posto, te ostalim pojedinačnim talijanskim dioničarima Pieru i Andrei Montinari, Giulianu Chersu te Pierandreu, Quiricu, Monici i Giovanniju Semeraru.
Zadržavaju dobit
Zajedno s Todorovićem spomenuti dioničari drže 79,75698 posto dionica Podravske banke, točno
533.374 komada. S obzirom na prosjek cijene dionice iz prošla tri mjeseca od 400,69 kuna, prije nastanka obveze za preuzimanje, preuzimanje preostalog paketa od manjinskih dioničara stajat će Todorovića i partnere 54,24 milijuna kuna. Zagrebačka burza je dionicu Podravske banke u če-
tvrtak ujutro stavila u segment promatranja. Podravska banka objavila je u četvrtak i poziv na glavnu skupštinu 24. kolovoza. Uprava predlaže da se dobit od 12,124 milijuna kuna ostvarena u 2009. godini rasporedi u zadržanu dobit. Josip Jagić
josip.jagic@business.hr
54,24 mILIJUNA KUNA?
POLUGODIŠTE NA ZSE-u
Dionice su toliko jeftine da Crobex mora rasti
Todorović preuzima Podravsku banku
Maja Bešević, analitičarka Abacus brokera, kaže kako će ključ oporavka tržišta biti rast BDP-a krajem godine, stabilizacija tržišta rada i oporavak vodećih svjetskih ekonomija, koji bi također trebao pozitivno utjecati na domaće tržište 24
Miljan Todorović, talijanski biznismen crnogorskih korijena, odlučio je s talijanskim partnerima preuzeti preostalih 20,24 posto Podravske banke 31 DOBITNIcI DANA (ZSE) Hotel Brela +229,67 Montmontaža +21,83% Dom holding +6,79% Industrogradnja +5,73% Tisak +4,53% 19 Raste
GUBITNIcI DANA (ZSE) Rabac -18,63% Sunčani Hvar -13,82% Dioki -7,27% HTP Korčula -7,18% Đakovština -7,01%
12 Nema promjene
47 Pada
INDEKSI CROX Mirex
Vrijed. 1,120.75 146,80
Prom. 0,43% 0,07%
Sirova nafta 75,63 Prirodni plin 4,56 Zlato 1.242,58 Srebro 18,61 Goveda 90,00
3,35% 5,79% 0,17% 0,59% 1,00%
Crobex u minusu četvrti dan zaredom
Egzodus s tržišta
"Cijene većine dionica završile su u minusu. Posljedica je to sklopa okolnosti, od gospodarske i političke situacije do lošeg raspoloženja na svjetskim burzama. Nisu samo
jedna ili dvije dionice u minusu zbog nekakve loše vijesti, već je pod pritiskom cijelo tržište. Pala je i cijena Atlantic grupe, bez obzira na objavu o preuzimanju slovenske Droge Kolinske", rekla je za Hinu direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvalić. Loše raspoloženje na tržištu posljedica je pada cijena dionica na svjetskim burzama nakon vijesti o usporavanju rasta kineskoga gospodarstva, trećeg po veličini u svijetu, što bi moglo narušiti oporavak globalnoga gospodarstva. Treba spomenuti da je u četvrtak na Burzi nastao pravi mali egzodus uvrštenja - delistirane su dionice Vinoploda, Merkantilea, Vajde, Lovačkog Roga, iNovina, Infosistema, Banke Brod, AutoDubrovnika i ACM-a.
KOmENTAr
Lažljivci
Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr
LOŠE VIJESTI Nepovoljne informacije iz svijeta srušile su dioničke indekse četvrti trgovinski dan zaredom, a jedan od većih gubitnika u Zagrebu bila je dionica Atlantic grupe Loše vijesti sa svjetskih tržišta potaknule su u četvrtak na Zagrebačkoj burzi daljnji pad cijena dionica, četvrti dan zaredom, a pritisku se nije othrvala ni dionica Atlantic grupe unatoč vijesti o preuzimanju slovenske kompanije Droge Kolinske. Crobex je pao 0,44 posto, na 1847,09 bodova, dok je Crobex 10 padom 0,37 posto dotaknuo novu najnižu razinu u povijesti - 987,75 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 14,5 milijuna kuna, uz dva milijunaša, HT i Atlantsku plovidbu.
www.business.hr
FILIP FILIPEc, direktor Tehnike, koja je u četvrtak skočila više od dva posto uz solidan promet snimio hrvoje knez
Zbog toga je trajao pritisak na domaći brodarski sektor. Cijena dionice Atlantske plovidbe pala je oko jedan posto, na 820 kuna, uz promet od 2,5 milijuna kuna. Nastavljen je i pritisak na građevinski sektor, pa su cijene dionica IGH, Viadukta, Dalekovoda i Ingre oslabile između 0,5 i 6,7 posto.
Brodari pali
Uz Atlantsku plovidbu, jedina milijunašica danas je dionica HT-a. Uz promet od 3,2 milijuna kuna, cijena te dionice oslabila je 0,3 posto, na 260 kuna.
Hoće li ulagači na kraju tjedna zaustaviti pad Crobexa, pratite na...
Gubitnik dana bila je dionica Atlantic grupe, koja je unatoč ponudi za preuzimanje Droge Kolinske pala nevjerojatnih 4,63 posto, na 657,1 kunu. Tom je dionicom ostvaren milijunski promet u dnevnom cjenovnom rasponu od najnižih 657 do najviših 700,5 kuna. Protrgovano je 1000 dionica. Sasvim začuđujuće, dobitnik dana u četvrtak došao je iz građevinskog sektora. Suprotno općem raspoloženju ulagača, dionica Tehnike porasla je 2,3 posto, na 1059 kuna.
Nikola Sučec
I
movina koju kupujemo sigurna je za investiranje i vrlo brzo ćemo svoj novac dobiti natrag, obećali su čelnici američke središnje banke Kongresu i pljunuli 30 milijardi dolara poreznih obveznika za kupnju obveznica koje su već tada imale status smeća, kako bi jednoj velikoj banci pomogli da jeftino preuzme drugu koja se gušila u dugovima. Dvije godine poslije u Kongresu odjednom shvaćaju da to i nije bio tako dobar potez i sada žele istražiti jesu li u središnjoj banci doista bili tako glupi ili su sve znali i javnost namjerno zavarali kako bi veliku banku učinili još većom. Zanimljivo je da je najavljena istraga samo jedna u nizu pokrenutih u jeku izglasavanja zakona o financijskoj reformi kojim će se banke kazniti zbog rizičnog ponašanja, a ono je dovelo do financijske krize. Ostaje pitanje tko će kazniti one koji su bankama dopustili takvo ponašanje.
www.business.hr