Business.hr broj 670 by Business.hr

KALNIČKE VODE 10

IMA SVEGA, A KUPACA NEMA

Tedeschi u dilemi: Unique ili Karađorđe

Na dječju štednju možete dobiti i 7,5% Dječju štednju u ponudi imaju gotovo sve domaće banke. Analizirali smo raznoliku bankarsku ponudu na hrvatskom tržištu, na kojem se nude kamatne stope u rasponu od 4,15 do 7,5 posto. 18

ponedjeljak 5/7/2010

broj 670 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KUNA JAČA ZBOG NOVOG DUGA 8-9 Ministar financija Ivan Šuker priprema izdanje kunskih obveznica s valutnom klauzulom, što je pridonijelo skoku tečaja kune u posljednjih desetak dana

Šuker izdaje obveznice vrijedne

4,5 mlrd. kn Fižulić: Vraćam kredite i neću propasti! Predsjednik Uprave i suvlasnik Magme Goranko Fižulić bio je među prvim poduzetnicima koje je zatresla recesija, a po svemu sudeći među prvima i izlazi iz nje. Prošao bi bolje, kaže, da je Vlada na vrijeme reagirala 4

info&stav

indikator

2-3 tajvanski 'kit' skuplja naftu Tajvanski supertanker "A Whale", prerađen u najveće svjetsko plovilo za čišćenje naftnih mrlja, kapaciteta prerade 80 milijuna litara naftom zagađene vode dnevno, u petak je počeo probni rad u Meksičkom zaljevu

izgorjelo 13 hektara pšenice Samozapaljenje kombajna tijekom žetve na predjelu Jerkov Stan pored Vinkovaca izazvalo je požar u kojem je izgorjela pšenica zasijana na 13 hektara poljoprivredne površine. Prema procjeni vlasnika poljoprivredne površine, šteta je oko 100.000 kuna

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SViBanJSka StatiStika

Dobit banaka pala 19%, k javnim tvrtkama skočili 1 Dobit hrvatskih banaka bila je za 370 milijuna kuna ili čak 18,87 posto manja u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Na kraju svibnja zarada banaka iznosila je 1,62 milijarde kuna, a lani su

u tom periodu bankarske institucije zaradile 1,99 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

Građanima 2,5% manje

Posljednji podaci o pojedinačnoj dobiti bana-

Snimio hrvoje knez

ka poznati su zaključno s ožujkom, a prema njima je najveću dobit ostvarila Zagrebačka banka (348,4 milijuna kuna). Po visini zarade na drugom je mjestu bila Privredna banka (229,4 milijuna kuna), slijedi Raiffeisen Bank Austria sa 150,3 milijuna kuna te Erste Bank sa 147,3 milijuna kuna dobiti. Samo te četiri banke tada su ostvarile pad dobiti 16 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a sada je jasno da se kako godina odmiče taj pad samo povećava. Na slabije rezultate banaka utjecaj sve više ima pad kreditnih aktivnosti koji prati recesiju.

Građani su se manje zaduživali pa su krediti stanovništvu na kraju svibnja ove godine iznosili 117,6 milijardi kuna ili tri milijarde kuna manje nego lani, odnosno 2,46 posto. Najviše su pali krediti za automobile, više od 20 posto, a gotovo je 12 posto manje bilo i zaduženje po kreditnim karticama. Zanimljivo, 2,46 posto porasli su stambeni krediti. Prošle je godine portfelj stambenih kredita iznosio 51,9 milijardi kuna, a u svibnju ove godine narastao je na 53,2 milijarde kuna.

državni dug

Međutim, poraslo je za-

drŽaVna aGEnCiJa Za JaVno-PriVatno PartnErStVo

'Registar JPP projekata bit će gotov tek 2 U Hrvatskoj zasad postoji 30 projekata koji odgovaraju zakonskim preduvjetima javno-privatnog partnerstva, kaže privremeni ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo Kamilo Vrana. O kojim je točno projektima riječ, znat će se početkom sljedeće godine, za kada je Vrana najavio osnivanje Registra projekata javno-privatnog partnerstva i kada će svi ti podaci biti dostupni

javnosti. Agencija, čiji je ovogodišnji proračun 8,5 milijuna kuna, trenutačno radi na razvoju osam do deset novih projekata, istaknuo je Vrana, a već krajem godine očekuje da će najmanje jedan, a u optimističnoj varijanti i dva projekta doći do faze javnih natječaja, znači pred sam dovršetak. Iako Vrana nije htio otkriti koji su projekti posrijedi, kazao je da je riječ o sektorima prometa, socijal-

ne skrbi, kulture, sporta te urbane infrastrukture. "U idealnom slučaju Agencija treba godišnje isporučiti jedan do dva projekta jer se time osigurava kontinuitet", kaže Vrana. Agencija za javno-privatno partnerstvo u petak je formalno obilježila kraj devetomjesečnog IPA 2007 Twinning projekta jačanja kapaciteta Agencije pri provedbi novog zakona o javno-privatnom partner-

stvu koji službeno završava 24. kolovoza. "Taj je projekt pomogao Agenciji u izgradnji njezinih kapaciteta te joj pružio vrijedno iskustvo i znanja čime joj je omogućio preuzimanje metodologije znanja o tome kako se što radi uz znatnu uštedu vremena", kazao je Vrana. Već postoje procjene projekata javno-privatnog partnerstva za sljedećih deset godina. Tako se očeku-

››

BiSer dAnA B

BroJkA

Mene sigurno podržava radnička klasa koja želi posao. Sigurno su i sindikati uz mene jer je i njima u interesu da se nešto radi

768

molbi za besplatnu pravnu pomoć odobrila je protekle godine Hrvatska odvjetnička komora

Tomi TomiSlAv HorvATinčić, zagrebački poduzetnik, podrštvrdi da može prikupiti više od 100 tisuća potpisa podrš ke za svoj projekt na Cvjetnom trgu s kojim ima puno problema zbog nezadovoljstva udruga koje mu blokiraju radove u Varšavskoj

uvodnik

krediti Vlada ne želi 18% zamrznuti cijenu plina duženje državnih tvrtki, i to 18,3 posto, dok su tvrtke ukupno u svibnju imale 98,2 milijarde kuna kredita, odnosno 3,2 posto više nego lani. Državnim je fondovima zaduženje naraslo čak 31 posto, na 10,9 milijardi kuna, a u proteklih su se godinu dana više zaduživale i lokalne upravne jedinice pa su im krediti narasli na ukupno 1,96 milijardi kuna ili 14,15 posto. Ukupni je kreditni portfelj banaka na kraju svibnja iznosio 256,8 milijardi kuna, 0,08 posto manje nego od siječnja do svibnja 2009. godine. nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

2011.' je da će za projekte iz sektora ekologije do 2020. godine biti utrošeno 5,85 milijuna eura. Za energetiku bi trebalo biti utrošena 1 milijarda, 2,5 milijardi za željeznički prijevoz te 2 milijarde eura za cestogradnju. Oko 200 milijuna eura planira se utrošiti na zračne luke, a planiraju se i projekti iz sektora znanosti i obrazovanja te urbane infrastrukture. iva ušćumlić Gretić

nina Domazet nina.domazet@business.hr

ijena plina za gospodarstvo gotovo se udvostručila u posljednjih šest mjeseci, a Vlada o tome nema baš ništa reći, kao što nije imala ni svih ovih mjeseci dok se plinska omča stezala oko tankih poduzetničkih vratova. Vlada zapravo ne želi učiniti ništa, šuti i pravi se da je se taj zmijski zagrljaj ne tiče. Međutim, manje je poznato da Vlada ima oruđe za reakciju i da može Ini zamrznuti cijenu plina. Vlada prema Zakonu o tržištu plina može do 1. kolovoza 2011. godine, u cilju zaštite potrošača, na određeno vrijeme Ini propisati najvišu dopuštenu razinu cijene plina za domaće kupce, koja se "temelji na mjerljivim tržišnim elementima te realnim troškovima istraživanja i proizvodnje". Dakle, cijena plina može se zamrznuti. Kosor i ŠuKer zapečatili su energetsku budućnost države kada su potpisali novi sporazum s Molom ispravljajući ono što je bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec prethodno zabrljao. Sve

››

Vlada Ini, koja je cijenu plina u šest mjeseci dignula sa 1,32 na 2,30 kuna, može propisati najvišu dopuštenu cijenu plina. No, to nije učinila pokazavši poduzetnicima još u travnju, ignorirajući njihove žalopojke, da im se ne isplati žaliti to samo su posljedice famoznog "Master gas agreementa", koji nitko nije vidio, a koji očito krije odgovore na pitanje zašto poduzetnici plaćaju najskuplji plin u Europi i zašto je i državi u interesu tako šokirati privredu. Najnovijim poskupljenjem među privrednicima je zavladala takva rezignacija ili, bolje rečeno, najdublji očaj, toliki da više gotovo nitko ne želi ništa reći. Ljudi, čini se, ostaju bez teksta. U HUP-u, koji bi se trebao istoga trenutka dignu-

ti na noge, bježe od izjava pod imenom i prezimenom, a stav će zauzeti tek kada se konzultiraju. Ne znam zašto, ali nekako sumnjam da će dizati revoluciju kao što su pokušali u travnju, kada im je plin u tri mjeseca poskupio 70 posto. A trebali bi dići popriličnu buku jer razloga ne manjka. Krajem prosinCa prošle godine prostorni metar plina za sve kategorije, osim kućanstava, iznosio je u prosjeku 1,32 kune po prostornome metru, a sada se može re-

ći da su svi dotučeni cijenom od 2,30 kune po prostornome metru. I što je najgore, kako cijena plina prati barel nafte, postoji prilično izgledna mogućnost da ovo nije zadnje poskupljenje u ovoj godini. Pitanje svih pitanja jest hoće li HDZ-ovce rušiti Zakon o radu ili će to posredno ipak biti plin i posljedice koje donose ova poskupljnja. Vrijeme je da se netko u ovoj vlasti zapita što im je sve to trebalo i treba li možda časno predati dužnost.

tema 4-5

INTERVJU Goranko Fižulić, predsjednik Uprave i suvlasn zatresla recesija, a po svemu sudeći među prvima i izlazi iz n

Ministar Popijač im Najteže nam je bilo u prvom kvartalu ove godine. Iz naše se ponude jasno vidi jesmo li zdravi. Magma je u posljednjih 18 mjeseci vratila financijskim institucijama 25 milijuna eura i još smo živi. Komercijalne zapise smanjili smo sa 170 milijuna kuna na 70 milijuna Goranko Fižulić, predsjednik Uprave i suvlasnik Magme, prvi je najavio krizu u Hrvatskoj, a sad prvi najavljuje oporavak. Bilo im je teško, ali sad se lagano dižu. Javna percepcija Magme, međutim, potpuno je drukčija. Sa zatvaranjem trgovina, iako istodobno otvaraju nove, pojavljuju se nagađanja o propasti. Magma je pak među rijetkima tvrtkama koje su u krizi provele dokapitalizaciju i prilagodile se promjenama na tržištu, a Fižulić tvrdi da će u razvojni ciklus krenuti opet kada tržišta budu u uzlazu. Iako svi priželjkuju kraj krize, malo se tko usuđuje prognozirati kad će se to dogoditi, no Fižulić kaže da vidi pomake na bolje. Na čemu temeljite prognozu o oporavku s obzirom na to da se pad maloprodaje tek zaustavio prošlog mjeseca? - Hrvatska je servisno gospodarstvo i kao takva ovisna je o kretanjima na tržištima nama susjednih zemalja i partnera. S obzirom na to da su sva tržišta u Europi u oporavku, i po svim prognozama zabilježit će rast, i u Hrvatsku će se taj rast preliti kao što se kriza prelila 2008. godine. Kod nas je kriza mogla biti manje duboka i manje žestoka da se na nju pravodobno reagiralo, pa i sada činimo propuste koji bi oporavak učinili bržim. Ovako će se sve dogoditi mimo naše volje, a mi i dalje

NEMA REFORMI UOČI IZBORA

Imamo šest puta više autocesta od Poljske Mislite li da je Vladin program gospodarskog oporavka propao? - Program je sam po sebi hvalevrijedan, ali problem je kako takve programe pretočiti u konkretne mjere, pogotovo u zemlji koju za godinu dana čekaju izbori. Nijedna vlada ne pokreće radikalne reforme, koje su u svojoj biti nepopularne, u predizborno vrijeme.

A te reforme moraju uključivati smanjenje uloge države kao glavnog investitora (npr. imamo šest puta više autocesta od Poljske od koje smo deset puta manji). Nije bitan rebalas proračuna, nego projekcije za sljedećih pet godina. U Hrvatskoj se uvijek voljelo graditi zbog dodvoravanja biračima, a ne zbog ekonomske opravdanosti.

vučemo svoju neefikasnost i svoje strukturne probleme. Oporavak tržišta pokazuju već usporene stope pada, a naziru se pozitivni trendovi još od kraja 2009. godine. Magma je oporavak u Srbiji zabilježila još u prosincu 2009., a oporavak marži započeo je u prvom kvartalu ove godine. U javnosti se stvorio dojam da je Magma pred propašću. Je li to točno? - U segementu maloprodaje Magma je 17. po veličini u Hrvatskoj. Ako se uzme samo segment neprehrane, mi smo treći, iza Tiska i Drogerie Markta. Imamo 120 trgovina i oko 60.000 kvadrata, što je otprilike već godinu dana na toj razini. Zatvaranja trgovina vezana su uz izlazak iz trgovačkih centara kojima je isteklo vrijeme.

Zatvarali smo i neke formate koje je kriza jako pogodila, a otvarali nove koji bolje prolaze i u krizi. Rekao bih da se iz naše ponude najbolje vidi jesmo li zdravi. Najteže nam je bilo u prvom kvartalu ove godine, ali o tome nitko nije tada pisao. Kako ćete nakon uspješne dokapitalizacije doći opet do novca u sljedećem razdoblju? - Magma je u proteklih 18 mjeseci vratila financijskim institucijama 25 milijuna eura i još smo živi. Komercijalne zapise smanjili smo sa 170 milijuna kuna na 70 milijuna. Kreditnim institucijama vratili smo sve što je dospijevalo i ništa ne dugujemo. Naša je izloženost prema financijskim institucijama smanjena i više nego što smo željeli.

POLITIČKI ANGAŽMAN

Neću ja odlučivati o koaliciji HSLS-a i SDP-a Što mislite je li izvjesno da će HSLS najesen sklopiti predizborni sporazum sa SDP-om? - Stranke centra uvijek imaju koalicijski kapacitet, znači mogu koalirati i lijevo i desno. Na žalost, u vladajućoj koaliciji kao mlađi partneri obično su žrtve i nakon određenog vladajućeg ciklusa gube na popularnosti.

Što je sad Magma, trgovac igračkama ili odjećom? - Polovinu prihoda čini Turbo Limač, a tako je bilo i prije. Četvrtina se prije odnosila na franšizne modne marke i taj je segment sad smanjen na 15 posto. Ostalo čine sport i lifestyle. Koliki je danas prosječni račun vaših kupaca? - Ne mogu otkriti koliki je, ali u modnom segmentu je pao od 12 do 18 posto, dok se u Turbo Limač nije smanjio. U našem segmentu maloprodaje jedna obitelj na godišnjoj razini može potrošiti 1000 eura, kažu statistike.

Ja sam običan član HSLS-a i daleko sam od bilo kakvog odlučivanja o njegovoj budućoj poziciji. Važno je da stranka jasno artikulira svoje stavove o svim važnijim političkim i gospodarskim pitanjima te, ako odgovori na njih budu u suglasju s dijelom želja građana RH, uspjeh na izborima zasigurno neće izostati.

Ako je tih 1000 eura napadnuto rastom kredita, padom plaće, kriznim porezom, naravno da je taj iznos puno manji. Vjerujem da je pad potrošnje bio oko 30 posto u odnosu na 2007. u našem segmentu Kako će Magma završiti ovu godinu? - Mnogo bolje nego prošlu, a rezultat jako ovisi o tome hoćemo li uspjeti u potpunosti udovoljiti zahtjevima naših kupaca. Ulazak u EU bitno će utjecati na poslovne rezultate Magme jer će razina carina za cijeli niz robe koju Magma uvozi biti sma-

nik Magme, bio je među prvim poduzetnicima koje je nje. Da je Vlada na vrijeme reagirala, prošli bismo bolje

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

ma premale ovlasti ››

Nikad više u veliku politiku, lekciju sam naučio

GoRANko FIžULIć, predsjednik Uprave i suvlasnik Magme Snimio hrvoje dominić

njen, odnosno više je neće biti. To će nam na godišnjoj razini donijeti uštedu od 15 milijuna eura. Plaće su kasnile i u Magmi, po tome niste iznimka, kasne i drugdje. Zašto mislite da će kupci u takvoj atmosferi početi više kupovati? - Ne vjerujem da će se nastaviti trend kašnjenja plaća i rasta nezaposlenosti. Od 1. srpnja ukida se i prva stopa kriznog poreza i to je važan psihološki element. Ne govorim samo o kratkoročnoj potrošnji da netko kupi majicu više, nego o dugoroč-

nim obvezama poput kupnje stana i novog automobila. Kada povjerujete u sebe da je vrijeme za kupnju stana ili automobila, tada postajete pravi potrošač i tada ćete kupovati više odjeće i otići na ljetovanje i zimovanje. Kako ocjenjujete rad ministra Popijača u ovih nekoliko mjeseci? - S obzirom na to da sam jako dobro upoznat s radom ministarstva, a i dugo poznajem gospodina Popijača, možda nisam najbolja osoba za komentar, ali mogu reći da se cijelom ministarstvu daje preveliki značaj. Mini-

starstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ima zvučno ime, ali iznimno male ovlasti. Njegova pozicija je izuzetno nezahvalna, mogućnosti limitirane, a prethodna radna pozicija u HUP-u opterećujuća. Jeste li se poželjeli opet aktivirati u politici? - Ne, ja sam svoju lekciju naučio: ili politika, ili biznis. Moja odgovornost prema dioničarima je takva da ne dopušta bilo kakav politički angažman. Jedno isključuje drugo. Romana Dugadžija

romana.dugandzija@business.hr

IZGUBLJENA ŠANSA

Brodogradilišta je nemoguće privatizirati Hoće li Vlada uspjeti prodati brodogradilišta? - Ne vjerujem da je moguće uspješno privatizirati brodogradilišta. Poziciju brodogradnje, na žalost, više ne određujemo mi nego Europska unija, a u EU brodogradnja je moguća samo u specijalnim segmentima, kao što su gradnja putničkih brodova kruzera, brodova namijenjenih potreba-

ma ratne mornarice, obalne straže te raznih specijalnih plovila. U pristupnim pregovorima Europskoj uniji trebalo se izboriti za takvu poziciju hrvatske brodogradnje i njezinu integraciju u neka od velikih brodogradilišta, npr. u Italiji, Njemačkoj ili Finskoj. Mislim da je sada prekasno i da je ta šansa, na žalost, izgubljena.

tema 6-7

IMA SVEGA, A KUPACA NEMA Još prošle godine Hrvats ulaganja, a prema globalnom istraživanju A.T. Kearneyja, o

Hrvati manje troš privlačni trgovač Dok se hrvatsko tržište polako zatvara, nova tržišta se otvaraju. Trgovački lanci okreću se zemljama u razvoju s velikim potencijalom rasta. Uz zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), trgovci se sve više okreću zemljama u Perzijskom zaljevu (Kuvajt, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) i Južnoj Americi (Brazil, Urugvaj, Čile, Peru)

Hrvatska više nije zanimljiva destinacija za dolazak novih trgovačkih lanaca, pokazalo je globalno istraživanje A.T. Kearneyja o globalnom indeksu razvijenosti maloprodaje. Kupovna moć je smanjena, manje-više veliki trgovački lanci su prisutni, a lokalni Konzum uvjerljivo dominira na tržištu. Naime zbog svega toga Hrvatska je ispala s ljestvice 30 najprivlačnijih odredišta za ulaganja u maloprodaju. Još prošle godine Hrvatska je bila na 24. mjestu kao privlačno odredište za ulaganja maloprodajnih lanaca, no smanjenje potrošnje i zasićenost tržišta utjecali su na razinu atraktivnosti. Prva na ljestvici uvjerljivo je Kina, a slijede Kuvajt, In-

dija, Saudijska Arabija, Brazil, Čile, Ujedinjeni Arapski Emirati, Urugvaj, Peru i Rusija na desetom mjestu. Od država regije među prvih 30 uspjeli su ući Albanija, Makedonija te Bosna i Hercegovina, koje su prvi put na ljestvici.

Nove destinacije

"Te zemlje nemaju visoku koncentraciju tržišta s jakim lokalnim igračem, kao što je to slučaj s hrvatskim Agrokorom ili primjerice srpskom Deltom. S druge strane, snažni međunarodni trgovački lanci nisu još uvijek ušli na njihova tržišta. Ono nije razvijeno kao naše, na kojem već određeno vrijeme uspješno posluju Spar, Kaufland i Lidl,

te su time zatvorili prostor za mogućnost ulaska novih maloprodajnih lanaca", objašnjava neatraktivnu poziciju Hrvatske Zlatko Bazianec, konzultant u A.T. Kearneyju. Ulaganje u hrvatsko tržište je, dodaje Bazianec, trenutačno zamrznuto i zbog toga što će trgovačkim centrima i maloprodajnim lancima biti jednostavnije ući na hrvatsko tržište kada postanemo dijelom Europske unije zbog smanjenja ulaznih prepreka i jednostavnijeg procesa uspostavljanja poslovanja. "Dodatan razlog za ispadanje Hrvatske s liste top 30 jest činjenica da smo zabilježili najsnažniji pad potrošnje u regiji te imamo daljnju per-

Trgovački lanac

Ukupni prihod u 2009. (milijarde kuna)

Konzum

12,66

Plodine

2,46

Metro C&C

2,38

Mercator

2,27

Kaufland

2,04

Lidl

1,64

Billa

1,58

Kerum

1,37

Getro

1,35

Spar

1,30

spektivnu smanjenja bruto domaćeg proizvoda, dok se druge zemlje u regiji već oporavljaju", objašnjava Bazianec.

Pad maloprodaje

Ispadanje Hrvatske s ljestvice ne čudi Slobodana Školnika, predsjednika Uprave Emmezete. "U travnju je pad maloprodaje iznosio 20 posto u odnosu na 2008. godinu. To je jedan od razloga zašto nas trgovački lanci zaobilaze, a drugi je činjenica da to nije kratkoročan trend nego će se takva situacija sad stabilizirati i neće biti velikog impulsa koji bi vratio potrošnju na razinu iz 2008.", tvrdi Školnik. "Naše tržište očekuje konsolidacija i možda koji

bankrot jer je previše trgovačkih lanaca u prehrambenom sektoru za malo hrvatsko tržište. Ni ulazak u Europsku uniju neće biti velik poticaj i zato se Hrvatska trenutačno ne nalazi na ciljnoj listi nijednog od 10 najvećih svjetskih trgovaca", dodaje Školnik.

Zemlje u razvoju

Dok se hrvatsko tržište polako zatvara, nova tržišta se otvaraju. Trgovački lanci okreću se zemljama u razvoju s velikim potencijalom rasta. Uz zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), trgovci se sve više okreću zemljama u Perzijskom zaljevu (Kuvajt, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) i Južnoj

ska je bila na 24. mjestu kao privlačno odredište za ove je godine ispala s ljestvice 30 poželjnih zemalja

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

še pa više nismo čkim lancima U SVIBNJU PAD TRGOVINE NA MALO 3,7 POSTO

Veća potrošnja očekuje se krajem godine U svibnju ove godine realan godišnji pad u trgovini na malo iznosio je 3,7 posto, a nominalni 3,5 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Nakon što je u travnju relativno visokim padom iznenadila tržište, u svibnju je pad u maloprodaji bio nešto manji od očekivanja. "Na nešto slabiji pad zasigurno je utjecalo i bazno razdoblje s obzirom na to da je u svibnju prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio godišnju stopu pada 19,3

Americi (Brazil, Urugvaj, Čile, Peru). Rusija je pak u prošloj godini zabilježila veliki pad s drugog na deseto mjesto na ljestvici, no i dalje je najbolje rangirana u regiji istočne i srednje Europe. U Albaniji se prognozira rast BDP-a 30 posto, zbog čega je jako zanimljiva globalnim investitorima. Bosna i Hercegovina također je ocijenjena kao tržište čije vrijeme tek dolazi. Ipak 80 posto ispitanika (menadžera vodećih globalnih trgovačkih lanaca) koji su sudjelovali u istraživanju tvrdi da će njihova investicija u kratkoročnom razdoblju biti u jednoj od zemalja BRIK-a. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

posto. Međutim, trgovina na malo, koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma", stoji u komentaru Direkcije za istraživanja RBA. Blage pozitivne pomake očekuju tek u drugoj polovini godine. Za cijelu ovu godinu očekuju da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto.

ZLATKO BAZIANEC, konzultant u A.T. Kearneyju Snimio hrvoje dominić

dogaaji

KOALICIJSKI PARTNER

D. Kosor: HSLS želi 'pravi rebalans'

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

DARINKO KOSOR, predsjednik HSLS-a snimio saša ĆetkoviĆ

Vukovar. Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) inzistirat će da rebalans državnog proračuna bude već u srpnju jer nema ni jednog razloga da se čeka jesen, izjavio je u Vukovaru predsjednik stranke Darinko Kosor. U izjavi novinarima na obnoviteljskoj skupštini vukovarskog ogranka HSLS-

a Kosor je također kazao kako HSLS očekuje da Vlada predloži "pravi rebalanas, ne za 60 milijuna već za nekoliko milijardi kuna". Istaknuo je kako je HSLS i prije samog HDZ-a podržao Vladine antirecesijske mjere poručivši da će ta stranka stajati uz Vladu sve dok se bude provodio antirecesijski program. "Nešto se malo mjera iz tog programa provodi, ali ne zadovoljavajućom brzinom. Nadamo se da će se ta dinamika ubrzati i to nije samo moj komentar, već i komentar dijela članova HDZ-a“, kazao je. H

BROJKA

milijuna kuna uloženo je u produženi gat sv. Duje u Splitu, od čega je Vlada dala 13 milijuna te osigurala jamstva za još 10 milijuna kuna kredita

Šuker izdaje nove o vrijedne 4,5 milijar KUNA JAČA ZBOG NOVOG DUGA Ministar financija Ivan Šuker priprema izdanje kunskih obveznica s valutnom klauzulom, što je pridonijelo skoku tečaja kune u posljednjih desetak dana. Novi će dug pomoći u pokrivanju rastućega proračunskog deficita, koji je već 7,7 mlrd. kuna - 90% plana za čitavu 2010. IVAN ŠUKER, ministar financija arhiva business.hr

Ministarstvo financija pri priprema novo izdanje kunskih obveznica s valutnom klau klauzulom u eurima, vrijedno 4,5 milijardi kuna i s rokom dos dospijeća 15 godina, doznaje doznajemo iz dobro upućena izvora. Upravo u tom kontekstu va valja gledati i jačanje kune zbog kojega je HNB u proteklih desetak dana dva puta reagi reagirao na deviznom tržištu po pokušavajući (neuspješno) za zadržati tečaj iznad 7,2 kune za euro: jačanje kune bankama ide u prilog jer će tako pove povećati eursku protuvrijednost obveznice. Oduku o novom izdanju obveznica svakako je morao ubrzati rastući proračunski deficit - koji je do kraja lip lipnja dosegnuo 7,71 milijardu kuna u usporedbi sa 8,61 mi milijardi deficita planiranog za čitavu godinu. Ukupni pro proračunski prihodi pritom su u odnosu na isto razdo razdoblje lani pali 1,6 posto, na 51,91 milijardu

kuna, dok su rashodi povećani 0,6 posto, na 59,61 milijardu kuna, doznaje se iz Ministarstva financija.

Prihodi pali 1,6%

Ove je godine Ministarstvo financija Ivana Šukera izdalo dvije emisije obveznica, kunskih i eurskih, obje na domaćem tržištu. Vrijednost tih izdanja iznosila je 3,5 milijardi kuna odnosno 350 milijuna kuna, što je najvećim dijelom iskorišteno za refinanciranje dospjelih dugova. Ove je godine Ministarstvo financija za oko 1,3 milijardi kuna povećalo i obveze po trezorskim zapisima - zaključno s posljednjom aukcijom u četvrtak ukupna vrijednost upisanih trezoraca iznosila je 13,48 milijardi kuna, u usporedbi sa 12,13 milijarde kuna krajem prošle godine. Krajem srpnja, prema dostupnim podacima Ministarstva financija, na naplatu dospijeva 857,8 milijuna

dolara obveznice Londonskom klubu vjerovnika, a u drugoj polovici godine na naplatu dolazi još oko 170 milijuna eura glavnice dugoročnih kredita. S druge strane, Ministarstvo financija još ima mogućnost povući dodatnih 500 milijuna dolara u skladu s dogovorom postignutim prilikom lanjskog izdanja euroobveznica u SADu, iako je pitanje koliko bi to bilo isplativo s obzirom na tečaj dolara prema euru odnosno kuni. U Ministarstvu financija, komentirajući činjenicu da je u šest mjeseci deficit dosegnuo 89,5 posto plana za čitavu godinu, napominju da će se u srpnju i kolovozu proračun bolje puniti, te da je dio troškova prije stigao na naplatu, dodajući da je i prošle godine u prvom polugodištu iskorišten najveći dio planiranog deficita. Međutim, u predkriznoj 2007. i 2008. godini u pr-

EI HRVOJE POŽAR

‘S mađarskim plinovodom i tržišne cijene’

GORAN GRANIć, ravnatelj EI Hrvoje Požar snimio hrvoje dominić

Zagreb. U Hrvatskoj je prisutan nerazmjer između cijene energenata za velike potrošače i kućanstva, što je neodrživo, kazao je u petak na obilježavanju Dana EI Hrvoje Požar njegov ravnatelj Goran Granić. Smatra kako je 1994. napravljen "dar mar” u tarifnom sustavu socijaliziranjem svih cijena.

Povećavanje cijene plina za industriju, a ne za domaćinstva, neodrživo je, kazao je Granić, koji smatra da se socijalna politika ne može voditi kroz cijenu energenata, što zapravo znači da treba utvrditi tržišne cijene energenata. Granić je rekao da će se povezivanjem hrvatskog plinovodnog sustava s mađarskim na tržištu pojaviti dobavljači koji će nuditi jeftiniji plin za industriju i tako će se izazvati formiranje tržišta brže nego se mislilo. H

obveznice rdi kuna

PRORAČUN I SEZONA

Kosor: Možda potpise uzmemo kao referendum Split. Protekli je vikend bio i službeni početak turističke sezone, a prema informacijama koje su stizale s graničnih prijelaza i zračnih luka, svi pokazatelji o ulasku gostiju u Hrvatsku bolji su od lanjskih, negdje i do 60 posto. "Vjerujem da će prihodi od turizma biti važan segment u sta-

AKVIZICIJA IZ BIH

TC Kakanj preuzeo TBG Beton Zagreb FERENC SOVER, direktor kompanije DunaDrava Cement, i Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj

voj polovici godine proračun uopće nije bio u minusu - ostvareni su suficiti.

arhiva business.hr

Tri mjeseca uštede

U svakom se slučaju čini neizbježnim da će deficit biti povećan rebalansom, kao što je bilo i u protekle tri godine. Prema najavama iz Ministarstva financija moguća su dva rebalansa: prvi, u srpnju, riješio bi pitanje šteta od poplava i troška referenduma, a tek bi drugi, u rujnu, mogao biti opsežniji - nakon što se vidi kakve je prihode donijela turistička sezona. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG - Splitske banke, smatra da će čak i uz rebalans najesen deficit ostati znatan dodajući kako je trenutačna situacija na međunarodnom tržištu duga takva da će se država teško moći zaduživati vani, odnosno da investiori neće biti skloni zemljama poput Hrvatske. Hrvoje Stojić, voditelj odjela makroekonomskih istraživanja u Hypo banci, upozorava kako će se - u slučaju da srpanjski rebalans doista bude minimalan, a tek onaj rujanski konkretniji - zahvati na strani rashoda moći provesti tek u četvrtom kvartalu godine, što znači da

bilizaciji proračuna,“ kazala je permijerka Jadranka Kosor u subotu nakon otvaranja Gata sv. Duje. Nije željela precizirati kada će uslijediti rebalans proračuna, ali je najavila da će Vlada razmotriti sindikalni prijedlog da se referendum o izmjenama Zakona o radu smatra održanim jer su prikupili više od 813 tisuća potpisa građana. U produženi Gat sv. Duje investirano je 28 milijuna kuna. Od toga je Vlada uložila 13 milijuna kuna i dala jamstva za zajam na još 10 milijuna kuna. B.hr.

uštede neće biti znatne. Koliki će rebalans najesen doista biti potreban, prerano je procijeniti, primjerice zbog još nepoznate procjene troškova restrukturiranja brodogradilišta, kaže Stojić - no svakako bi obradovala, dodaje on, fiskalna konsolidacija od 2 postotna boda ili više, odnosno da rebalans uključi što više mjera iz Vladina programa ekonomskog oporavka. Stojić upozorava kako na strani Vlade postoje dobre namjere za brži tempo strukturnih reformi, odnosno racionalizaciju proračunskih rashoda, ali problem je što se u Hrvatskoj često general-

no preširoko traži konsenzus oko reformi kojima bi se ispravile iracionalnosti iz proteklih razdoblja te preispitale mnoge socijalne privilegije koje nepovoljno utječu na konkurentnost gospodarstva. Proces objašnjavanja reformi te prezentacija njihovih učinaka trebali bi također biti puno aktivniji jer se tako može znatno ublažiti otpor građana i spriječiti dnevno-političke trzavice. Hrvoje Stojić za čitavu godinu očekuje da će proračunski deficit konsolidirane opće države uključujući i kvazifiskalne aktivnosti dosegnuti 17 do 20 milijardi kuna. Petra Bulić, Josip Jagić

Heidelbergova podružnica u BiH, Tvornica cementa Kakanj, preuzimanjem tvrtke TBG Beton Zagreb planira omogućiti dodatni plasman kakanjskog cementa na hrvatsko tržište te bolju konkurentsku poziciju i dugoročan stabilni razvoj Tvornica cementa Kakanj i Duna-Drava Cement potpisali su ugovor kojim je Tvornica cementa Kakanj postala vlasnik kompanije TBG Beton Zagreb, specijalizirane za proizvodnju i plasman transportnog betona. Tvornica cementa Kakanj vodeći je bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnih tipova cementa, koji je privatiziran 2000. godine, a većinski je dioničar grupacija HeidelbergCement. Kompanija TBG Beton sa šest poslovnih jedinica uspješ-

no posluje na hrvatskom tržištu od 1998. godine. "Sigurni smo da će TBG Beton nastaviti s dobrim poslovanjem uz sigurnu i efikasnu podršku menadžmenta Tvornice cementa Kakanj", rekao je na potpisivanju ugovora Ferenc Sover, direktor kompanije Duna-Drava Cement. Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj, izjavio je kako će nova investicija omogućiti dodatni plasman kakanjskog cementa na hrvatsko tržište te bolju konkurentsku poziciju i dugoročan stabilni razvoj. "Ponosni smo i na činjenicu da smo jedna od rijetkih BiH kompanija koja svoje poslovanje širi i izvan granica naše zemlje", kazao je Muidža. U proteklih je deset godina u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti uloženo oko 70 milijuna eura. N.C.

dogaaji

AFERA SLOGA

Optužnice Šestaku, Marincu i Šketu

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

DARKO MARinAc, bivši predsjednik Uprave Podravke snimio hrvoje dominić

Zagreb/Koprivnica. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici podignulo je optužnice protiv triju osoba zbog nesavjesna gospodarskog poslovanja i zloporabe položaja i ovlasti te zbog poticanja na zloporabu ovlasti i položaja. Kako je na internetskoj stranici izvijestilo Općinsko državno odvjetništvo navodeći

samo inicijale, optužni prijedlog podignut je protiv Zdravka Šestaka, Darka Marinca i Darka Šketa. Šestaku i Marincu stavlja se na teret da 2007. u Koprivnici, i to Šestak kao član Uprave Podravke, a Marinac kao predsjednik Uprave, prilikom dogovora i odobrenja kredita drugom trgovačkom društvu nisu postupali s pažnjom dobroga gospodarstvenika te da su - ne brinući se o imovinskim interesima društva Podravke - drugom trgovačkom društvu na ime kredita odo-

brili isplatu od pet milijuna kuna te da su tako Podravki nanijeli štetu. Šestaku i Šketu stavlja se na teret da su početkom travnja 2009. u Koprivnici, Šketa kao predsjednik Uprave društva Sloga d.d., a Šestak kao predsjednik Podravkine Uprave i član NO-a Sloge, znajući da je Sloga pred stečajem, a s ciljem da naknadno osiguraju povrat kredita od pet milijuna kuna, sklopili sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretninama Sloge. H

Atlantic grupa: Tede zaboravio male ulaga

DOKApitALiZAcijA Transakciju treba odobriti Odbor direktora EBRD-a već 6. srpnja, a u dokapitalizaciji Atlantica sudjelovat će i njemačka razvojna banka DEG, kao i sam Tedeschi kao većinski vlasnik. Mali će dioničari vjerojatno biti izostavljeni

SKupO pREuZiMAnjE Droga Kolinske prisililo je Atlantic na brzu dokapitalizaciju u kojoj nema vremena za uključivanje malih dioničara arhiva business.hr

Atlantic grupa odlučila je provesti dokapitalizaciju tvrtke do 31. srpnja, do kada bi temeljni kapital povećala izdavanjem 864.305 novih dionica nominalnog iznosa 40 kuna po dionici, čime bi se dosadašnji temeljni kapital društva povećao za 34,57 milijuna kuna i iznosio bi 133,37 milijuna kuna. Nadzorni odbor u petak je donio odluku o davanju prethodne suglasno-

sti Upravi za povećanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica te davanju suglasnosti za djelomično isključenje prava prvenstva postojećim dioničarima pri upisu novih dionica. To znači da će iz dokapitalizacije vjerojatno biti isključeni mali dioničari koji su prije tri godine bili prilično zainteresirani za kupnju dionica u javnoj ponudi. Iz Atlantica su Business.hr-u ka-

zali da zasad ne mogu ništa detaljnije kazati u vezi s dokapitalizacijom te da samo mogu potvrditi da će u njoj sudjelovati EBRD i DEG.

Atlanticu se žuri

Žarko Buzuk, portfolio menadžer iz OTP Investa, sumnja da će malim dioničarima biti otvorena vrata dokapitalizacije iz čisto pragmatičnih razloga. "S institucionalnim igra-

čima postupak dokapitalizacije traje znatno kraće i lakše nego s malim ulagačima. Kako je očito da se Atlanticu žuri zbog nedavne akvizicije Droge Kolinske, onda je sve vjerojatnije da će mali ulagači ovaj put biti izostavljeni", objašnjava Buzuk. On tvrdi da bi zbog veće transparentnosti i korektnosti ipak trebalo uključiti male ulagače, ali ponavlja kako je Atlanticu sada brzina itekako potrebna kako bi što prije pokrio 382 milijuna eura, koliko stoji preuzimanje Droge Kolinske. Takav razvoj događaja ne bi trebao bitnije utjecati na kretanje Atlanticove dionice na Zagrebačkoj burzi jer je ona već blago pala nakon kupnje Droge Kolinske. "Osim što su ulagači ocijenili da je plaćena cijena možda malo previsoka, također je poznato da tržište uvijek snizi cijenu dionice svakog kupca", objašnjava Buzuk dodajući kako je Atlanticova želja za akvizicijom bila prevelika da ne bi platio malo višu premiju. Europska banka za obnovu i razvoj objavila je u petak da je poduzela prvi konkretan korak u tom smjeru. EBRD je zavr-

PROSVJED

Radnici TESU-a u četvrtak dolaze u Zagreb Pula. Radnici Tvornice električnih strojeva i uređaja (TESU) i u petak su prosvjedovali pred Komunalnom palačom na Forumu u Puli. Natpisima, zviždaljkama i sirenama te dozivanjem pulskoga gradonačelnika Borisa Miletića pred vratima lokalne i županijske uprave tražili su pomoć za isplatu zarađenih plaća i spas

njihove tvrtke. Predsjednik štrajkaškog odbora Rajko Kutlača za utorak je najavio štrajk solidarnosti u Uljaniku, a za četvrtak odlazak u Zagreb. Ponovio je da 6 mjeseci nisu dobili plaće, a blokada računa otežava poslovanje tog izvoznog poduzeća koje ima narudžbi. Prosvjednike je dočekala dogradonačelnica Vera Radolović, koja je istaknula kako je u četvrtak “u ime gradonačelnika upućen apel premijerki Jadranki Kosor” jer je “upravo ona osoba koja im može pomoći”. H

BROJka

7,9

posto manje zaposlenih u industriji zabilježeno je u svibnju u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci DZS-a

U SVIBNJU

Godišnji pad zaliha u industriji 9 posto Zagreb. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju svibnja bile su manje 9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Tako je 12. mjesec zaredom nastavljeno smanjenje na godišnjoj razini. Na mjesečnoj su razini u svib-

nju u odnosu na travanj ove godine zalihe veće 0,9 posto. Prema područjima djelatnosti, zalihe su na godišnjoj razini u rudarstvu i vađenju porasle 7,9 posto, dok su u prerađivačkoj industriji smanjene 9,8 posto. Znatan je pad zabilježen u proizvodnji odjeće - 26,5 posto, te proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka 25,2 posto. Istodobno su u proizvodnji pića - koja u ukupnoj prerađivačkoj industriji ima udjel 10,36 posto - zalihe povećane 1,7 posto. H

eschi Voda Karađorđe ili Unique? ače šio postupak razmatranja predloženog financiranja Atlantic grupe u iznosu 70 milijuna eura za potrebe širenja te tvrtke u regiji putem akvizicije slovenske prehrambene tvrtke Droge Kolinske, objavili su.

Proces u dva dijela

Financiranje bi se sastojalo od dva dijela, pri čemu bi prvi obuhvaćao dokapitalizaciju Atlantic grupe kroz kupnju redovnih dionica u iznosu do 30 milijuna eura. Drugi dio ulaganja uključivao bi subordiniranu kreditnu liniju u iznosu do 40 milijuna eura za ogranak Atlantic Investment, koji je u potpunom vlasništvu Atlantic grupe. Za konačno odobrenje transakcije još se čeka sastanak Odbora direktora EBRD-a zakazan za 6. srpnja. Očekuje se da će u dokapitalizaciji Atlantica sudjelovati i njemačka razvojna banka DEG, kao i sam Tedeschi kao većinski vlasnik tvrtke. Njemu će, bude li htio ostati većinskim vlasnikom kao što je izrazio želju prilikom preuzimanja Droge, za zadržavanje više od 50 posto dionica u svojem portfelju trebati oko 36 milijuna eura vlastitog novca. Ante Pavić

Pregovori između Badela 1862 i atlantic grupe samo su nakratko zamrznuti zbog preuzimanja Droge kolinske, no uskoro će se nastaviti, doznajemo od upućena izvora. No, prodaju 80 mil. kn vrijedne Badelove punionice atlantic grupi otežava i tvrd stav državnog hMID-a, suvlasnika kalničkih voda

Iako je u pojedinim medijima objavljeno da nakon kupnje Droge Kolinske Atlantic grupa više nije zainteresirana za punionicu Kalničke vode, iz dobro obaviještenih izvora doznajemo da nije tako. "Pregovori između Badela 1862 i Atlantic grupe samo su nakratko zamrznuti zbog zauzetosti Emila Tedeschija preuzimanjem Droge, no vjerojatno će se uskoro nastaviti", kaže naš sugovornik.

Slovenska Tiha

U slučaju realizacije 80 milijuna kuna vrijednog ugovora o preuzimanju Kalničkih voda Cedevita go! bi se nastavila puniti u pogonu Badelove tvrtke u Apatovcu, iako se ovih dana moglo čuti da će se ubuduće puniti u inozemstvu. Naime, kupnjom Droge Atlantic grupa je u Sloveniji dobila vode Tiha i Tempel te vodu Karađorđe u Srbiji, što je po nekim tumačenjima trebalo značiti da će se Atlantico-

EMIl TEDESchI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Cedevitu go! trenutačno puni u pogonu Kalničkih voda

va Cedevita go! ubuduće, umjesto u Kalničkim vodama, vjerojatno puniti u Sloveniji. U Atlantic grupi, kao i u Badelu, nije bilo moguće dobiti komentar o budućnosti Kalničkih voda. Međutim, čak i ako kupac i prodavač usuglase stavove, moglo bi se dogoditi da posao propadne, i to zbog - državnog fonda. Naime, 20 posto udjela u Kalničkim vodama drži Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID), čiji se Nadzorni odbor na nedavnoj sjednici nije složio s varijantom prodaje u kojoj bi Badel uzeo sav novac,

a HMID-ovo bi se potraživanje na ime kamata od Badela pretvorilo u dodatni vlasnički udjel. Umjesto toga, HMID-ovci navodno žele da im se barem glavnica vrati u gotovini, a o kamati su spremni pregovarati. Ni ovaj put nismo mogli dobiti komentar od Miljenka Javorovića, predsjednika Uprave HMID-a.

Nada u dogovor

Novi sastanak dvaju suvlasnika punionice u Apatovcu, Badela i HMID-a, zakazan je za početak sljedećeg tjedna. Iz Badela stižu poruke kako oni od svojih zahtjeva ne mogu odustati

fotomontaža business.hr

‘TEDESchI NIJE ODUSTaO OD kalNIčkIh VODa’

jer im je novac od prodaje punionice prijeko potreban za nastavak proizvodnje vina i žestokih alkoholnih pića. "Ako HMID bude inzistirao na nekim drugim rješenjima, to će se loše odraziti na poslovanje naše tvrtke pa u konačnici nitko ne bi profitirao. I dalje se nadamo da ćemo, kao što smo se uspjeli dogovoriti s državom o našim dugovima na ime neplaćenih trošarina i PDV-a, naći rješenje i po pitanju obveza prema HMID-u", nadaju se u Badelu. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

HOTO GRUPA

LASERSKO SKENIRANJE

Horvatinčić dovodi H&M

Zagreb. Hoto grupa Tomislava Horvatinčića sklopila je ugovor o zakupu prostora s koncernom Hennes&Mauritz u svom kompleksu Cvjetno. Švedski modni lanac koji je zastupljen u nizu država dosad nije imao svoju trgovinu u Hrvatskoj. H&M je nedavno u kvartalnom izvješću naveo da na proljeće 2011. planira doći u Hrvatsku i otvoriti prodavaonicu u Zagrebu. B. hr.

Geofoto kupio tehnologiju od 1,5 milijuna eura

H&M preko Hoto grupe u Hrvatsku arhiva business.hr

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE

Direktoru koji je preživio sve vlasti novi mandat DRAŽEN RAMLJAK, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe snimio h. knez

Recept za zadržavanje fotelje u državnim tvrtkama ima Dražen Ramljak, koji je nakon dvadeset godina šefovanja reizabran za direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe - HDZ je na vrijeme zamijenio HSLS-om Dražen Ramljak izabran je ponovo za direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Tako je odlučio Nadzorni odbor te državne tvrtke na sjednici održanoj u četvrtak, nakon provedenog javnog natječaja za izbor direktora HKZP-a. Ramljaku je to treći petogodišnji mandat na čelu HKZP-a, a na to je mjesto stigao 2000. godine. Stoga je jedan od rijetkih direktora državnih i javnih tvrtki koji su uspjeli preživjeti

promjenu vlasti 2003. godine i opstati na direktorskom mjestu. Osim njega to je još uspjelo samo Ivanu Mišetiću na čelu hrvatske nacionalne aviokompanije Croatia Airlines i Antonu Kovačevu na čelu Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Pobuna ga nije smela

Ramljak je od 1993. godine bio ravnatelj Uprave kontrole letenja, a kad je osnovana državna tvrtka Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP), koja je preuzela ulogu Uprave kontrole letenja, postao je i direktor HKZP-a. No imenovanje direktora HKZP-a nije prošlo bez bure jer su se kontrolori letenja pobunili protiv Ramljaka, kojemu su

osporavali stručnost i način na koji je vodio Upravu, zbog čega je kontrola letenja bila u lošem tehnološkom stanju. Tajnu Ramljakova opstanka na direktorskom mjestu unatoč promjenama vlasti upućeni vide u njegovu vještom stranačkom manevriranju. On je do 2000. godine navodno bio član HDZ-a, a kad je ta stranka izgubila vlast, uzeo je člansku iskaznicu HSLS-a, tadašnjeg koalicijskog partnera SDP-a. Kako je HSLS koalicijski partner i HDZ-a, koji je od 2003. na vlasti, Ramljak se uspio zadržati na mjestu direktora HKZP-a. Osim toga, Ramljaku se pripisuje i da je imao zaštitu bivšega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Ramljak navodno ipak nije uživao milost bivšega premijera Ive Sanadera, koji pak nije htio otvoriti novi oblasni centar, a navodno mu je zamjerio protivljenje projektu CEATS, u kojem bi se ujedinila kontrola letenja u srednjoj Europi u jednom centru u Austriji. A Sanader je navodno svojim austrijskim prijateljima bio čvrsto obećao da će Hrvatska pristati na CEATS. Na kraju od toga nije bilo ništa. Sanader je otišao, a Ramljak dobio novi petogodišnji mandat. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Zagreb. Geofoto grupa kupila je LIDAR sustav - IGI LiteMapper 6800-400, vrijedan 1,5 milijuna eura, koji omogućuje lasersko skeniranje iz zraka, priopćili su iz Geogota. Time Geofoto, ističu, uvodi nove standarde. Lasersko skeniranje iz aviona jedna je od najučinkovitijih me-

toda prikupljanja velike količine raznovrsnih prostornih informacija u relativno kratkom vremenu. Instaliran u helikopter ili zrakoplov, LIDAR koristi blisko-infracrveni dio elektro-magnetskog spektra (1064 nm) za aktivno prikupljanje podataka, danju ili noću, u sjeni, ali i u uvjetima slabije vidljivosti (npr. pod oblacima). Područja primjene su mu široka, od snimanja koridora, preko upravljanje rizičnim područjima za analizu poplavama ugroženih područja do 3D modela gradova. B. hr.

Poduzet ignorira OSTALI BEZ KOMENTARA Novo, 15-postotno poskupljenje industrijskog plina, koji je sada skuplji od 3 kune po m3, poduzetnici nisu raspoloženi komentirati jer ih većina smatra da bi zbog tvrdoga stava Vlade ionako samo pričali 'u vjetar'. No sada dodatno strahuju za svoje tvrtke Reakciju na 15-postotno poskupljenje plina od 1. srpnja koje zahvaća sve industrijske kupce, a zaobilazi jedino kućanstva, u petak je bilo gotovo nemoguće dobiti, kako od udruga koje okupljaju poduzetnike, tako i od većeg broja tvrtki koje smo kontaktirali, a pogađa ih poskupljenje plina. Nakon što smo neuspješno pokušali dobiti komentar nekolicine prominentnih gospodarstvenika, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca neslužbeno nam je rečeno da će udruga na sastanku u ponedjeljak razgovarati o problemu skupog plina te da će potom zauzeti zajednički stav za javnost. "Dignuli smo veliku buku

DOMAĆE vs. UVOZNE CIJENE

2,3

kune po prostornome metru plina zaračunava po novom cjeniku Ina lokalnim opskrbljivačima plina

1,58

kuna po prostornome metru plina koštao bi, prema aktualnim cijenama, plin s europskog tržišta na hrvatskoj granici

DisTribuCija

Novi ugovor lG-a i M sana

Miroslav Huzjak, predsjednik Uprave M San grupe snimio saša ćetković

Zagreb. LG Electronics i M San grupa potpisali su ugovor o distribuciji za proizvode iz segmenta računalstva te poslovnih rješenja. M San dosad je nudio kompletan audio i video program, bijelu tehniku te male kućanske aparate LG-a. Novim ugovorom distribucija se proširuje, i to na području Hrvatske, Srbije, Bih, Crne Gore i Makedonije. B. hr.

brojka

milijuna američkih dolara ukupni je fond 3. međunarodnoga natječaja Holcim Awards za projekte održive gradnje, otvoren je 1. srpnja 2010. i trajat će do 23. ožujka 2011.

‘koNTaMiNiraNa’

stopirana proizvodnja ‘plave’ mozzarelle Bruxelles. Njemačka tvrtka Milchwerk Jaeger prekinula je proizvodnju “plave” mozzarelle dok ne eliminira bakteriju kojom je kontaminiran taj proizvod, objavila je u petak Europska komisija. Njemačke vlasti obećale su europskim partnerima da nijedan mliječni proizvod neće izići iz te tvornice dok se ne ri-

ješi problem. Mozzarelle tog proizvođača postajale su plave nakon otvaranja vrećica zbog prisutnosti bakterije pseudomonas fluorescens, koja može biti opasna za starije osobe ili osobe oslabljena imuniteta. Uzbuna je oglašena u Italiji 9. srpnja. Njemačka je tvrtka proizvodila mozzarellu za talijanskog partnera koji ih je prodavao u diskontima, a dio mozzarelle uvezene u Italiju ponovo se izvozio u Sloveniju. U Italiji je povučeno više od tone njemačke mozzarelle. H

tnici očajni jer Vlada poskupljenje plina ››

Zašto nam se ne omogući kupnja plina u inozemstvu? Proizlazi da bi nam bilo jeftinije uvoziti plin nego plaćati domaći krEŠiMir PajiĆ, predsjednik Uprave Koestlina snimio saša ćetković

jenu plina sa 1,99 kuna po prostornome metru na 2,30 kuna po prostornome metru. To je cijena za distributere plina, koji na to dodaju svoje troškove pa se cijena za krajnje korisnike (poduzetnike i javne ustanove) penje i na više od tri kune po prostornome metru.

Monopol drži ina

S druge strane, kada bi sada na tržištu plina u Europi kupovali plin, mogli bi ga dobiti

na hrvatskoj granici za samo 1,58 kuna po prostornome metru. To treba uvećati za devet posto, koliko iznosi tarifa za transport Proplina, no i tako je cijena itekako ispod one po kojoj Ina nudi plin korisnicima koji nisu izravno priključeni na magistralne plinovode. Međutim, monopol na dobavu plina zasad drži Ina, koja jedina ima dozvolu energetskog regulatora za tu djelatnost. Nina Domazet

CjENik u koPrivNiCi

Malim tvrtkama plin po 2,95 kn

kad nam je plin u travnju poskupio na gotovo dvije kune pa se nije dogodilo baš ništa", rekao nam je krajnje rezignirano jedan od čelnih ljudi HUP-a.

Najskuplji u Europi

Poduzetnici uglavnom nisu bili raspoloženi za razgovor i smatraju da od komentira-

nja nema koristi jer je Vlada gluha na problem s plinom. Jedan od rijetkih koji je htio komentirati bio je Krešimir Pajić, predsjednik Uprave Koestlina. "Svako poskupljenje plina velik je udarac na našu proizvodnju jer sve naše peći koriste plin. Ako je istina da plaćamo najskuplji plin u Europi, pitam se za-

što nam se ne omogući da ga kupujemo u inozemstvu jer proizlazi da bi nam bilo jeftinije uvoziti plin nego plaćati domaći", zapitao se Pajić. Plin je za gospodarstvo u posljednjih šest mjeseci poskupio gotovo jednu kunu po prostornome metru. Ina je 1. srpnja obavijestila opskrbljivače plina da im povećava ci-

U Komunalcu Koprivnica potvrdili su nam da će nakon poskupljenja prodavati plin osnovnoj industriji po 2,95 kuna po prostornome metru, a veliki potrošači koji troše više od milijun prostornih metara, kao što su Danica, Hartmann, PoDravka će od distriPodravka, Belupo i Karlbutera dobivati popust, ali sberg, dobivat će popust samo ako prije plati obveze na cijenu od 2,64 kune po snimio saša ćetković prostornome metru, što je jedna od mjera rasterećenja gospodarstva u toj županiji. Cijene plina za njih iznosit će od 2,40 kuna po prostornome metru do 2,48 kuna po prostornome metru i vrijedit će do početka listopada, kada završava plinska godina. Te će tvrtke popust ostvariti ako plate sve dugove, a očekuje se da će neke moći i avansno platiti plin.

dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

AUTOINDUSTRIJA

U Njemačkoj prodaja pala 32% Frankfurt. Prodaja novih automobila strmoglavila se u lipnju na najvećem europskom tržištu, onom njemačkom, dok je izvoz porastao u uvjetima 'normalizacije' stanja u tom sektoru, objavilo je u petak udruženje njemačkih proizvođača. U Njemačkoj je u lipnju prodano 289.400 automobila, 32 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, priopćeno je iz VDA.

Izvoz je pak poskočio 26 posto, na 395 tisuća vozila, dok je ukupna proizvodnja porasla 10 posto. "Trenutačno je inozemna trgovina nedvojbeno glavni motor sektora", kazao je na konferenciji za novinare u Berlinu predsjednik VDA Matthias Wissmann. "Međunarodna tržišta oporavljaju se puno brže nego što su mnogi očekivali. Glavni su pokretači rasta ponajprije sva azijska tržišta", dodao je. Naglasio je da će "ova godina biti obilježena normalizacijom stanja" u automobilskoj industriji, nakon snažnog

skoka prodaje u prošloj godini na krilima vladinih programa poticaja zamjene starih automobila novima, ekološki prihvatljivijima, u mnogim zemljama širom svijeta. Njemačka je vlada lani ukinula program. U Francuskoj je prodaja novih automobila u lipnju pala 1,2 posto slijedom smanjenja poticaja početkom 2010. U Španjolskoj je pak prodaja poskočila 25,6 posto jer su kupci požurili nabaviti nove automobile prije podizanja stope PDV-a za dva postotna poda početkom ovog mjeseca. H

bROJkA

posto manje automobila nego u prethodnom mjesecu prodao je u lipnju u SAD-u General Motors; Ford Motor prodao je 11% manje nego u svibnju. Chrysler, pod kontrolom talijanskog Fiata, u plusu je pak 35 posto

Bandić reže prorač rashode za 900 mil ZET MORA UkINUTI bESPLATNI PRIJEVOZ Prijedlogom rebalansa proračuna Grada Zagreba ukupni se rashodi smanjuju 12,17 posto, na 6,5 milijardi kuna, a najveći rez čeka ZET kojem se ionako nedostatne dotacije za besplatni prijevoz smanjuju za 95 milijuna kuna, a svota za kupnju novih tramvaja još 30 milijuna kuna Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić donio je odluku da se ovogodišnji proračun planiran na 7,4 milijarde kuna smanji za 405 milijuna kuna, a rezanje rashoda bit će posebno bolno za ZET kojemu će Bandić uskratiti čak 125 milijuna kuna. ZET će, naime, ostati bez 95 milijuna kuna subvencije za besplatni prijevoz koji koristi pola milijuna ljudi, a poznato je da ZET-u ni dosadašnjih 750 milijuna kuna nije bilo dovoljno pa je planiran gubitak u poslovanju od 164 milijuna kuna. Usto, za 30 milijuna kuna, na 119,5 milijuna, Bandić je ZET-u odlučio srezati svotu za leasing novih tramvaja i autobusa.

Dospjeli dug

I više je nego ironično što gradonačelnik u materijalima za izmjenu i dopunu proračuna objašnjava kako

je potrebno pronaći neka druga rješenja za financiranje javnoga gradskog prijevoza, a istodobno najavljuje da će Grad na jesen krenuti u nabavu još čak 60 novih tramvaja! Bandićevi rezovi u svakom slučaju znače da bi ZET na kraju godine mogao biti u minusu od čak 300 milijuna kuna. Već sada Zagrebački holding za nove tramvaje ima 250 milijuna kuna dospjelog duga. Drugi najveći "stradalnik" predloženog rebalansa u stvari su sami građani Zagreba jer će u održavanje i gradnju cesta te novih društvenih objekata (škola, vrtića, dvorana) biti uloženo čak 513 milijuna kuna manje od plana. Razlog tako drastična rezanja sredstava Uredu za graditeljstvo i promet, koji sada ima budžet od 1,54 milijarde kuna, su dugovi iz prošle godine u iznosu 495 milijuna kuna.

Prijedlogom rebalansa ukupni se rashodi smanjuju 12,17 posto ili 900,2 milijuna kuna pa novi plan iznosi 6,5 milijardi kuna. Ured za obrazovanje i sport izgubit će 100 milijuna kuna, a mjesna samouprava 63 milijuna kuna. Bandić je odlučio štedjeti na intelektualnim uslugama - 12,3 milijuna kuna, nešto sitno na telefonima - 1,5 milijuna kuna, a pohvalio se i kako je ukinuo većinu studentskih ugovora i ugovora o djelu. Na regresima i božićnicama uštedjet će se 61 milijun kuna.

Školski 'honorari'

S obzirom na punjenje proračuna ispod očekivanja, gradonačelnik je odlučio ukinuti naknade članovima upravnih vijeća i školskih odbora. Naime, procjenjuje se da bi do kraja ove godine za tu svrhu nedostajalo 11,66 milijuna kuna pa ih

je Bandić jednostavno odlučio ukinuti. Bandić je predložio i neke preraspodjele, pa i to da se novčana pomoć za novorođenčad smanji za 6 milijuna

kuna, a taj novac trebao bi otići za podmirenje dugova Bolnice Sveti Duh te za deratizaciju i dezinsekciju. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

PRIHODI

Od poreza na dohodak Zagreb gubi 400 mil. kn Na prihodovnoj strani najviše su podbacili prihodi od poreza i prireza na dohodak, koji se smanjuju za 400 milijuna kuna. Ti prihodi čine više od 60 posto ukupnih prihoda u proračunu, a zbog izmjene stopa poreza na dohodak od 1. srpnja 2010. godine Grad će izgubiti oko 200 milijuna kuna do kraja godine. Na spomeničkoj renti izgubit će pak 14,9 milijuna kuna. Neki će se prihodi ipak ostvariti bolje od planiranog, primjerice, komunalni doprinos, i to za 50 milijuna kuna, ali dijelom i zbog nedavnog poskupljenja od 27 posto. Deset milijuna kuna Grad bi trebao uprihoditi zbog izmjena Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

EIB

Grčkoj 2 mlrd. ¤ za obnovu infrastrukture Atena. Europska investicijska banka (EIB) objavila je da je Grčkoj odobrila zajam u visini dvije milijarde eura za potrebe osuvremenjivanja infrastrukture. Posrijedi je najveći zajam koji je Grčka ikada dobila od EIB-a, rekao je potpredsjednik EIB-a Plutarkos Sakellaris. Zajam će pomoći Grčkoj pri financiranju če-

tiri milijarde eura vrijednog udjela u projektima u sektoru transporta, obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom, istraživanja i ostalih razvojnih projekata, čija je ukupna vrijednost 21,5 milijardi eura. Ostatak novca namaknut će EU i drugi izvori. Polovica kredita EIB-a namijenjena je osuvremenjivanju željezničke veze između luke Patras i bugarske granice te njezinu povezivanju s novim kontejnerskim terminalom u Neo Ikoniju. H/AFP

čunske il. kuna MILAN BANDIĆ, zagrebački gradonačelnik, Uredu za obrazovanje i sport proračun će smanjiti za 100 milijuna kuna Snimio h. knez

POSKUPLJENJE OD 25%

Bugarska vlada tužiteljstvu dala plinske ugovore Sofija. Nakon porasta domaćih cijena plina za 25 posto, bugarska vlada predala je ugovore o opskrbi plinom, što ih je s Rusijom potpisala prethodna vlada, Uredu glavnoga tužitelja, izvijestila je u subotu privatna televizija BTV. Cijene prirodnoga plina nedavno su porasle 25 posto, što je odraz viših ruskih

uvoznih cijena i jačanja dolara, a sadašnji kabinet smatra da je to posljedica nepovoljnih sporazuma što ih je 2006. potpisala prethodna koalicijska vlada na čelu sa socijalistima. Još nije u potpunosti jasno na koje točno nepravilnosti sumnja aktualna bugarska vlada, izabrana prije godinu dana. No ministar energetike i gospodarstva Trajčo Trajkov kazao je kako je prethodni kabinet bio izložen pritisku Moskve o izmjeni ugovora. Novi je sporazum 2006. bugarska državna tvrtka Bulgargaz potpisala s ruskim Gazpromom.

BROJKA

40,25 milijuna eura kazne mora platiti britanska farmaceutska tvrtka AstraZeneca koja je nastojala blokirati konkurenciju, služeći se pritom mehanizmom za zaštitu patenata, potvrdio je Europski sud presudu EK

GLAVNI UREDNIK JOŠ ŠUTI

O otkazima u Vjesniku odlučit će Šeksov nećak Vjesnik trenutačno ima 107 stalno zaposlenih i oko sto honoraraca, a za novi koncept, koji bi trebao uključivati i smanjenje broja zaposlenih, zadužen je direktor Narodnih novina press, tvrtke koja izdaje Vjesnik, Bojan Divjak, nećak Vladimira Šeksa Uprava tvrtke Narodne novine press, koja izdaje dnevni list Vjesnik, u sljedeća bi tri mjeseca trebala izraditi plan restrukturiranja i odlučiti po kojim će se kriterijima otpustiti 50 posto zaposlenika, što traži Vlada.

Višak 50%

Direktor te tvrtke Bojan Divjak, inače nećak potpredsjednika Sabora i HDZ-a Vladimira Šeksa, zadužen je za izradu novog koncepta Vjesnika, kojim će, kako doznaje Business.hr, biti definiran njegov novi opseg i sadržaj. Plan bi nakon toga trebao biti predstavljen Vladi, koja se na svojoj sjednici prošlog četvrtka obvezala financirati list sljedećih šest mjeseci, čiji se gubici, ovisno o procjenama, kreću od dva do tri milijuna kuna mjesečno. Vjesnik trenutačno ima 107 stalno zaposlenih i oko

100 honoraraca, a njegov sindikat tvrdi kako još nije upoznat ni sa kakvim detaljima plana preustroja. Divjak nije bio dostupan za komentar o preustroju. "Još nismo vidjeli koncept po kojemu bi 50 posto zaposlenika bilo višak. Tek kada bude gotov projekt preustroja, znat ćemo po kojim će se kriterijima smanjivati broj zaposlenih i koliki bi bio njihov točan broj", rekla je predsjednica sindikata Vjesnika Marijana Matković. Ona dodaje kako preustroj neće biti moguć bez temeljnog zaokreta u uređivačkoj politici lista. To bi podrazumijevalo ne samo odmak od Vlade i premijerke, kojima se u Vjesniku nekritički podilazi, već i eventualne promjene koncepcije, odnosno smanjenje nekih sadržaja, povećanje drugih ili pak uvođenje novih, ali konkretni planovi tek se trebaju izraditi.

Đuretek ostaje

Glavni urednik Vjesnika Darko Đuretek od najave gašenja lista prije dva tjedna nije se ni jednom oglasio, a stav je dijela novinara kako on ne može ostati na čelu lista jer je bio odgovoran za uređivačku politiku koja je re-

BOJAN DIVJAK, direktor tvrtke Narodne novine press, koja izdaje list Vjesnik, inače nećak potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa foto pejić / cropix

zultirala milijunskim gubicima. "Kao ogranak Hrvatskog novinarskog društva zatražili smo da se promijeni uređivačka politika i da list postane ozbiljan poput New York Timesa ili Le Mondea", rekao je Zlatko Herljević, predsjednik ogranka HND-a u Vjesniku. Igor Medić

igor.medic@business.hr

OGLAS

moje financije

Ne vraćajte se u fondove, sve opet u depozite Do skupih kredita odsad i putem SMS-a

Ponedjeljak 5/7/2010

RAZMIŠLJATE O DJEČJOJ ŠTEDNJI?

I bankari 'slabi' na djecu daju im kamate do 7,5 posto

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > limač štednja > fondovi > krediti

18-19

7,19 5,75 kuna za euro zaključni je prošlotjedni srednji tečaj HNB-a, što znači da je u tjedan dana kuna ojačala prema euru 0,03 posto

kuna za dolar zaključni je prošlotjedni tečaj HNB-a, što predstavlja jačanje kune prema dolaru 1,79 posto

1829,49 bodova završio je Crobex, što je tjedni pad 5,76

96,07 146,8 bodova imao je Crobis na kraju prošlog tjedna i pao je novih 0,27 posto

obračunskih jedinica iznosio je Mirex, što je tjedni pad 0,7 posto

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

Na dječju štednju možete U ČEMU JE KVAKA? Banke koje nude više kamate na dječju štednju obično limitiraju vrijeme štednje pa tako, primjerice, RBA daje 6,64 posto na maksimalno pet godina, a HPB 6,7 posto na samo tri godine. Dobar izbor je Vaba, koja daje i do 7,5 posto kamate odlučite li se na štednju dulju od pet godina

ećina banaka u Hrvatskoj danas nudi neki oblik dječje štednje, no prije nego što se odlučite za Medu štedu, Pčelicu, Sparki ili neki drugi proizvod "za limače" iz njihove ponude, na umu treba imati da godišnje kamatne stope na oročenja variraju ovisno o valuti i iznosu štednje, ali još više od banke do banke. Kamate na kunska oročenja za dječju štednju u hrvatskim se bankama kreću od 4,15 posto koliko iznosi kamata u Erste banci do čak 7,5 posto u varaždinskoj Vaba banci. Većina banaka štednju za djecu honorirat će većim kamatama nego standardnu štednju, no to nije pravilo, posebno ako razmišljate o tome da na račun djeteta uplaćujete veće iznose i unaprijed se odlučite na štednju u duljem vremenskom roku od šest mjeseci, na koliko obično traže prilikom ugovaranja posebnog oblika dječje štednje. "Kvaka" u ugovaranju

dječje štednje je i u tome što banke koje nude više kamate obično limitiraju vrijeme štednje. Tako Raiffeisen banka, koja za dječju štednju daje kamatu i do 6,64 posto, ograničava tu štednju na maksimalno pet godina nakon čega je potrebno napraviti novo oročenje po tada važećim uvjetima.

Uz kamate i bonusi

Slično je i s HPB-om koji za djecu daje do 6,7 posto kamate, no samo na tri godine. Visoke kamate ne limitira samo Vaba, koja kamatu od 7,5 posto na dječju štednju upravo uvjetuje rokom štednje duljim od pet godina. Uz takvu kamatu, u Vabi uz mjesečne uplate od 100 kuna u 10 godina djetetu možete, prema informacijama koje daje banka, uštedjeti 17.658,64 kune. Prema računici ostalih banaka koje su odgovorile na upit Business.hr-a, na mjesečnu uplatu od samo sto kuna svojem djetetu tijekom 15 godina možete uštedjeti i do 29.500 kuna.

Dječja štednja Erste banke uz početni ulog od 100 kuna i redovne mjesečne uplate od 100 kuna (ili protuvrijednosti u drugoj valuti), ako se štedi od primjerice djetetove 3. do 18. godine, počevši sa 1. siječnja 2010. uz uplaćenih 18.100 kuna, dodat će vam još 6929,25 kuna kamata te 3464,63 kune bonusa, tako da će ukupni saldo nakon štednje od 180 mjeseci i jednog dana iznositi 28.493,88 kuna. Uz iste uplate, Sparki Privredne banke Zagreb prilikom navršenih 18. godina vašem bi djetetu uz 18.000 uplaćenih kuna donio ostvareni kamatni prinos 10.001,32 kune (obračunato po trenutačno važećim promjenjivim kamatnim stopama), što bi ukupno iznosilo oko 28.000 kuna. Po istom principu i uz kamatu od 4,5 posto štednjom u Zagrebačkoj banci uštedjelo bi se 25.545 kuna. No treba imati na umu da je riječ o promjenjivoj kamati i da se Pčelica odnosi samo

na djecu do 16 godina.

Štednja po viđenju

Nešto veću kamatu, između 5,77 i 6,64 posto, nudi Raiffeisen banka, no banka taj proizvod nudi na maksimalno pet godina. S mjeseč-

nom uplatom od 100 kuna u toj bi se banci u 60 mjeseci uštedjelo 7094 kune. Hypo nudi štednju po viđenju za djecu do 14 godina uz kamatu od 4,5 posto na kune i tri posto na eure s minimalnim iznosom od 30

ISTRAŽIVANJE

Dopušteni minus koristi nas 48 posto

U Hrvatskoj 89 posto građana starijih od 15 godina ima otvoren tekući račun u banci ili je na drugi način klijent banke, što je iznad prosjeka regije, pokazalo je istraživanje agencije GfK. Da postoji prostor za još veću penetraciju bankarskih usluga, pokazuje primjer Austrije, u kojoj je svaki građanin stariji od 15 godina klijent ba-

rem jedne banke. Isto tako, većina klijenata u Hrvatskoj posluje samo s jednom bankom, ali stalno raste broj onih koji su klijenti dviju ili više banaka - 21 posto ljudi koristi usluge dviju banaka, a šest posto ih koristi tri ili više banaka. Istraživanje GfK pokazalo je da je kriza zaustavila trend većeg korištenja bankarskih proizvoda vezanih uz tekuće račune: u 2009. je udjel korištenja kartica za bankomat u odnosu na godinu prije pao sa 77 na 68 posto građana, a dopuštenog minusa sa 52 na 48 posto. I. P.

posto građana u istraživanju GfK navelo je da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana po kreditima, minusima i karticama

e dobiti čak 7,5% kamate Usporedba kamata na dječju i ‘standardnu’ štednju u domaćim bankama Hypo banka Oročenje

Kamate za kune

Kamate za eure

Premija

Limač

4,50%

Standardno (12-24 mjeseca)

4,80%

3,40%

Kamate za kune

Premija Na obračunatu kamatu do 50%

Premija

Erste banka Oročenje Medo štedo

4,15%

Standardno (12-24 mjeseca)

4,60%

Kamata za eure 1,9-3,45% (sve ostale valute) 3,65%

Kamate za kune

Kamata za eure

Zagrebačka banka Oročenje Pčelica

4,50%

Favorit (12 mjeseci)

4,02%

3,36%

Kamate za kune

Kamata za eure

5,7-6,7%

5,2-5,7%

5,50%

4,75%

Hrvatska poštanska banka Oročenje Dječja štednja Standardno (12 mjeseci)

Premija

Raiffeisen bank Oročenje PLUS Standardno (više od 12 mjeseci)

Kamate za kune

Kamata za eure 4,23-4,76% (euri i 5,77-6,44% valutna klauzula) 5% 3,30%

Premija Na kamatu od 10 do 20%

Privredna banka Zagreb Oročenje Sparki Standardno (12 mjeseci)

Kamate za kune 4,2-5,2% 4,9% (Kuna plus)

Kamata za eure

Premija

2,65%

Vaba kuna ili četiri eura. Maksimalan iznos štednje iznosi 100 tisuća kuna ili 14 tisuća eura. Kako kažu iz te banke, ukupan bi iznos uštede u 15 godina u Hypo Limač štednji bio bi 24.243 kune,

no naglasak stavljaju na Hyper štednju s premijom kojom bi se u navedenom razdoblju uz efektivnu kamatnu stopu od 6,49 posto ukupno prikupilo 29.446 kuna. Biljana Starčić

Oročenje Dječja štednja

Kamate za kune

Kamata za eure

7,50%

6,50%

Premija

5,50% 3,30% Standardno (12 mjeseci) * Kamate na ‘standardna’ oročenja u bankama odnose se na jednokratne uplate, a kamate su, ako nije drugačije naznačeno, promjenjive i odnose se na najmanje iznose koje banke uzimaju u oročenje Izvor: Banke, Business.hr

SMS MIKROZAJMOVI

Skupi krediti na 15 dana > limač štednja > fondovi > krediti

20 business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

Ono što prije tri godine nije uspjelo finskoj tvrtki Ferratum, koja je 2007. za svoju uslugu SMS kredita od Hrvatske narodne banke dobila odbijenicu, uspjelo je tvrtki Mobitel proizvodi d.o.o., koju su osnovala trojica švedskih ulagača. Ona je naime pronašla rupu u novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Oste Popović

predstavnik je te tvrtke, koja nudi brze kredite u iznosu 400, 700, 1000 i 1400 kuna, do kojih građani mogu doći preko SMS poruke ili prijavom na internetu, i to "za samo 15 minuta". Za instant-kredite nisu potrebni jamci, ali postoji kvaka — kamate. Na internetskoj stranici tvrtke navodi se kako ćete za kredit podignut u iznosu 400 kuna za 15 dana platiti 520 kuna. Za iznos od 700 kuna vratit ćete 910, za iznos od 1000 kuna vraćate 1250, a za onaj od 1400 ku-

na za dva tjedna platit ćete 1750 kuna. Rok od 15 dana za vraćanje kredita nije moguće produžiti, a ne bude li kredit vraćen u zadanom roku, tvrtka zadržava prava da dugovanje preda trećoj osobi odnosno tvrtki specijaliziranoj za naplatu potraživanja. Zadnja instanca za naplatu dugovanja je, dakako, sud. Popović za Business.hr objašnjava kako im za tu uslugu nisu bila potreba odobrenja Ministarstva financija odnosno HNB-a jer prema novom Zakonu o

potrošačkom kreditiranju na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita manji od 1500 kuna to im odobrenje nije potrebno. Upitan o činjenici da se takvi krediti nerijetko nazivaju lihvarskima zbog visokih kamata, odgovara: "Što je zapravo lihvarenje? To je iskorištavanje ljudi i postoji u svakom segmentu života i poslovanja. Smatramo da se nas ni u kojem slučaju ne može povezati s takvom djelatnošću." Branka Suvajac

Nije vrijeme za fondove - sve opet u depozite KRIZA JOŠ TRESE Od početka godine najbolje su prošli obveznički fondovi, dok su pozitivni prinosi među dioničkim i mješovitim fondovima tek rijetke iznimke. No stručnjaci više ne preporučuju ni obvezničke fondove, već, kao na početku krize, štednju u bankama

akon što su lani na valu brzog, ali kratkog oporavka tržišta kapitala u svijetu i regiji i domaći dionički i mješoviti fondovi pozitivnim prinosima ponovno počeli mamiti

››

ulagače, aktualna ulagačka situacija zbog neizvjesnosti oko Grčke i novih crnih prognoza oko svjetskoga gospodarskog oporavka ponovno sve vraća na sam početak krize - stručnjaci ponovno preporučuju što konzervativnije ulaganje.

Minimalni rizik

Gledajući ostvarene prinose domaćih fondova, ove su godine najbolje prošli upravo konzervativni obveznički fondovi koji su profitirali na rastu cijena državnih obveznica, ali i kvalitetnih korporativnih obveznica. Osim obvezničkih, još su novčani fondovi generalno u plusu, no njihovi polugodišnji prinosi su oko 2 posto, što je niže nego što nude bankarski depoziti. Šefovi obvezničkih fondova su od početka godine ostvarili prinose i veće od pet posto, što je odličan polugodišnji rezultat, pose-

bice jer obveznički fondovi minimiziraju rizik gubitka uloženog. Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmentsa, kazao je za Business.hr da su dobri prinosi obvezničkih fondova očekivani zbog makroekonomske situacije. Naime, kaže Tomažin, ulagači još uvijek najviše interesa iskazuju za instrumente vezane uz fiksni prinos, što je pozitivno utjecalo na valuaciju obvezničkih fondova u prvom polugodištu.

Samo 'egzotični' u plusu

"Obvezničkim fondovima pogodovale su određene nestabilnosti na tržištu, no pitanje je koliko je taj trend održiv. Primjerice, iz obvezničkih fondova, ali iz svih ostalih, u svibnju je izvučeno 60 milijuna kuna, što znači da ulagači traže još sigurnija ulaganja, najčešće bankovne depozite. Situa-

Iz fondova je u svibnju izvučeno 60 milijuna kuna, što znači da ulagači traže sigurnija ulaganja, najčešće bankovne depozite. Situacija se neće bitno mijenjati sve dok ne zaboravimo recesiju MATEJ TOMAŽIN, predsjednik Uprave KD Investmentsa

Snimio Saša ĆetkoviĆ

cija se neće bitno mijenjati sve dok se ne promijeni makroekonomska situacija i dok ne zaboravimo recesiju ili barem ugledamo prve znakove oporavka", rekao je Tomažin. Dionički fondovi i dalje su u minusima, a samo rijetki, oni potpuno orijentirani na 'egzotična' tržišta uspijevaju ostvariti pozitivne prinose. Najbolji prinos od početka godine (10,78%) ostvario je fond MP Mena, koji ulaže na tržišta sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Slijedi Ilirika Azijska tigar, koji je izložen Dalekom istoku, a porastao je 9,5 posto. S druge strane, četiri dionička fonda u ovoj su godini izgubila više od 10 posto prinosa - Fima Equity, C-Zenit, VB Crobex 10 i Prospectus JIE, a iz minusa se nije uspjela iščupati ni većina drugih dioničkih fondova. Slična je situacija i među mješovitim fondovima. Oni koji su ove godine prošli najlošije - C-Premium, ST Agressive, HPB Dynamic i IFC Balanced - izgubili su između sedam i deset posto, a najbolje su prošli Raiffeisen Prestige i AC G Balanced EM, jedina dva mješovita fonda u kojima je vrijednost udjela porasla više od četiri posto.

Nikola Sučec

OGLAS

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

AD Plastik

Raiffeisen Prestige ICF Fixed Income PBZ Euro Novčani Erste Euro-Money ZB bond

6,66%

22-23

Đuro Đaković holding business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> limač štednja > fondovi > krediti

-14,81%

naJGOriH 5 FOndOVa 0,13 0,11 0,08 0,08 0,07

ST Global Equity ST Balanced ST Aggressive AC Rusija KD Nova Europa

-7,55 -7,14 -6,75 -5,55 -5,52

Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model A

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ

Turistički kredit

7,45%

580

69.603

6,98%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka OTP ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

8,30%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16% 3 M Euribor + 7,44%

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Podaci i izračuni u gornjim tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,80% Promjenjiva

1.510

11.510

RBA

RBA štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Splitska banka

Gotovinski ekspres kredit za mlade do 40 godina

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

OTP

Karlovačka Banka

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11,63%

106

6.367

9,95%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ Banka Kovanica

Gotovinski (nenamjenski) kredit

11,74%

108

6.463

10,60%

Promjenjiva

Nenamjenski gotovinski kredit osigurani kod osiguravajućeg društva

11,82%

107

6.411

10,25%

Promjenjiva

14,83%

114

6.826

13,00%

Promjenjiva

Veneto banka

Nenamjenski gotovinski kredit

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ERSTE

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

9,32%

236

19.827

8,30%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

9,77%

241

20.272

9,00%

Promjenjiva

Banco Popolare RBA Splitska banka Volksbank PBZ Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Autokrediti uz osiguranje potraživanja - Model B

10,32%

247

20.723

9,70%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. voz. temeljem ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili izvanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

regija/svijet

Vrijednost spajanja i a porasla 5%, na 858,8 DOBRE PRILIKE U prvom je polugodištu vrijednost spajanja i preuzimanja u svijetu porasla 5,1 posto, pri čemu je najviše posla među savjetnicima imao Goldman Sachs na globalnoj razini, dok je u Europi, gdje su spajanja porasla 21,7 posto, na 235,9 mlrd. dolara, predvodio Credit Suisse

rijednost globalnih spajanja i akvizicija u prvoj polovici ove godine iznosila je 858,8 milijardi dolara, što je 5,1 posto više nego u istom razdoblju lani, navodi se u analizi koju je objavio portal Mergermarkets. Ukupno je u prvih šest mjeseci sklopljeno 4895 poslova, što je porast od 10,3 posto u odnosu na 2009. godinu. Od spajanja i akvizicija profitirali su i savjetnici, pa je tako investicijska banka Goldman Sachs savjetovala u 123 posla na globalnoj razini, koji su ukupno vrijedili 207 milijardi dolara, čime je ta banka bila vodeća u tom segmentu na tržištu Sjeverne Amerike.

Istodobno je Credit Suisse bio vodeći u Europi, dok je JP Morgan bio prvi na tržištu Azije odnosno Pacifika.

Rizični kapital

Akvizicije koje su obavljali fondovi rizičnog kapitala (private equity) bilježe stabilan uzlazni trend, pa je tako njihova aktivnost bila veća 38 posto, odnosno vrijedila je 74,2 milijarde dolara, što je ipak znatno slabije od vrhunca koji je dosegnut 2007. godine kada je taj iznos bio 570,7 milijardi dolara. U rastu su i prekogranične transakcije među regijama, i to 26 posto, što je najveća stopa rasta u nekom polugodištu još od 2008. godine. Veliko povećanje spaja-

NOVARTISOVO preuzimanje udjela od 52 posto u Alconu Inc. bilo je najvrjednije u svijetu u prvoj polovici godine arhiva business.hr

26,3 milijarde dolara bilo je vrijedno Novartisovo preuzimanje većinskog udjela od 52 posto u Alconu

nja i akvizicija bilježe i nove brzorastuće ekonomije, i to čak 51 posto u odnosu na prvu polovicu 2009. godine, čime je prva polovica ove godine imala najveći rast od posljednja tri. Vrijednost europskih poslova bila je znatno manja; rasla je 21,7 posto u prvom polugodištu, dose-

gnuvši vrijednost od 235,9 milijardi dolara. Rast u SAD-u bio je još manji, 17,3 posto, uz vrijednost od 324,4 milijarde dolara.

Vodi energetika

Kada se gleda po sektorima, najveći udjel u ukupnoj vrijednosti akvizicija od 858 milijardi dolara za-

uzeo je sektor energetike, rudarstva i komunalnih usluga, i to 197,5 milijardi dolara. Slijedi financijski sektor sa 103,4 milijarde dolara, kemijska industrija sa 101 milijardom, farmacija sa 96, telekomunikacije sa 79, potrošački sektor sa 78, tehnološki sa 42 milijarde, a najmanju je

PAD ZAPOSLENOSTI

NOVA PREMIJERKA

U SAD-u u lipnju izgubljeno 125 tisuća radnih mjesta

Slovačka vlada želi manje platiti za Grčku

Washington/Zagreb. U lipnju je u SAD-u izgubljeno 125 tisuća radnih mjesta, objavilo je u petak američko ministarstvo rada, čime su uglavnom potvrđene prognoze analitičara. Na pad broja zaposlenih najviše je utjecalo smanjenje broja honorarnih zaposlenika za potrebe popisa stanovništva, za 225 tisuća, dok su poslodavci u privatnom sektoru otvorili 83 tisuće novih radnih mjesta. U svibnju su poslodavci otvorili 431 tisuću novih radnih mjesta, ponajprije zahvaljujući zapošljavanju honoraraca za potrebe popisa stanovništva. Stopa nezaposlenosti kliznula je u lipnju na 9,5%, sa 9,7% u svibnju, i nezaposlenih je ukupno 14,6 milijuna, pokazali su nadalje službeni podaci. Analitičari su očekivali rast na 9,8%. H

Nova slovačka premijerka Iveta Radicova kazala je u petak da njezina vlada neće u parlamentu poduprijeti paket pomoći Europske unije za Grčku, najavivši istodobno pregovore s Bruxellesom o visini slovačkog doprinosa. "Nećemo poduprijeti tu pomoć u parlamentu", kazala je Radicova u izjavi za internetsku tv-postaju Sme-TV u ime stranke SDKU. Obećanje vlade na odlasku na čelu s premijerom Robertom Ficom predstavlja "golemu obvezu" u vrijednosti četvrtine slovačkog BDP-a, odnosno godišnjih prihoda od PDV-a. "Mi nismo odlučivali o tome niti nas se o tome pitalo", komentirala je Radicova obećanje Ficove vlade o uplati u paket pomoći za Grčku. Potpora EU Grčkoj ne može se otkazati, ali se može pregovarati o detaljima, kazala je. H

akvizicija 8 mlrd. $ zlato

milijuna obožavatelja prikupila je američka pjevačica Lady Gaga na svom Facebook profilu. Prva je kojoj je to uspjelo i pretekla je američkoga predsjednika Baracka Obamu koji je stao na 9,54 milijuna fanova

ANOMALIJA NA TRŽIŠTU

Palo zanimanje ulagača u najsigurniju investiciju -

vrijednost prema izvješću ostvarila vojna industrija sa 3,4 milijarde dolara. Gledano pojedinačno, najveće preuzimanje u prvom polugodištu obavilo se 4. siječnja i bilo je vrijedno 26,3 milijarde dolara, a ostvario ga je Novartis, koji je preuzeo 52 posto udjela u Alconu Inc. Slije-

di CenturyLink koji je 22. travnja za 22,1 milijardu dolara preuzeo Qwest Communication. Treća najveća akvizicija bila je ona America Movila koji je za 19,3 milijarde dolara preuzeo Carso Global Telecom 13. siječnja. Četvrti najveći bio je američki osiguravatelj Metlife, koji je preuzeo svog konkurenta AIG, i to za 15,5 milijardi dolara. Peta najveća bila je CocaCola koja je za 12,2 milijarde dolara preuzela CocaCola Enterprises. Mergermarkets je u svom izvješću pratio sva spajanja i akvizicije od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine koje su iznosile više od 5 milijuna dolara, a ako nije bila objavljena vrijednost transakcije, uzimali su se poslovi u kojima je kompanija koja je bila meta preuzimanja imala godišnji promet od najmanje 10 milijuna dolara. Poslovi u kojima se preuzimao udjel manji od 30 posto uvrštavali su se u izvješće jedino ako je bila riječ o kompaniji ukupne vrijednosti od najmanje 100 milijuna dolara. Igor Medić

igor.medic@business.hr

pad već činjenica da se dogodio u danu kada su se na tržištu spominjale isključivo loše ekonomske vijesti. Pravilo je naime da zlato u vremenu nesigurnih uvjeta za gospodarstvo, kao najbolja "sigurna luka" za ulaganje, raste. Istoga je dana bujica loših vijesti donijela pad nafte i američkih obveznica, a takvi su uvjeti idealni za rast zlata, no dogodilo se upravo suprotno.

Euro zanimljiviji

dolara, ili 3,2 posto, na 1,206.70 dolara za uncu pala je cijena zlata u četvrtak

U petak je cijena zlata neznatno porasla, nakon što je dan prije analitičare iznenadio njezin znatan pad usprkos negativnim ekonomskim vijestima - koje obično izazovu rast zlata. Pad je zabilježen zbog pada potražnje uslijed čega su mnogi unovčavali ostvarene dobitke "Nismo spremni pisati epitafe za zlato - još", komentirao je trader Optionsellersa blagi rast zlata u petak nakon što je tržište kovine koja se smatra jednim od rijetkih sigurnih ulaganja na trenutačnom nesigurnom tržištu

u četvrtak šokiralo padom 3,2 posto.

Pad obveznica

Nakon pozitivne serije u svibnju i lipnju kada je iz tjedna u tjedan ostvarivan novi rekord cijene zlata, nalozi za kupnju u četvrtak su jednostavno presušili. Takav su razvoj događaja mnogi ulagači iskoristili za unovčavanje znatnih dobitaka pa je zlato u jednom danu izgubilo 39 dolara i palo na 1,206.70 dolara za uncu. To je najveći dnevni pad od veljače, kada je u jednom danu ta plemenita kovina izgubila čak 4,4 posto. No, ulagače nije zbunio

Za taj neobičan fenomen postoje dva moguća objašnjenja. Prvo je ponudio analitičar londonske Standard Banke Walter de Wet, koji upozorava da su zlato rasprodavali trgovci koji su ga kupili za eure. Naime, oni koji su eure uložili u zlato sada izlaze iz investicije kako bi smanjili gubitke zbog rasta eura. Dobar je dio rasta ove godine zlato ostvarilo baš na gubitku povjerenja ulagača u euro, koji su u zlatu potražili bijeg od gubitaka europske valute. Drugo objašnjenje nude pojedini mali ulagači koji optužuju velike dominantne trgovce da manipuliraju cijenom zlata na tržištu, pa ni ovaj pad nije posljedica realnog tržišnog kretanja, a zlato i dalje ostaje vrlo poželjno i unosno ulaganje. D.B.

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

OMIŠALJ

Janaf gradi tri spremnika

Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda potvrdio je ugovor s Montmontažom za izgradnju triju spremnika koji će biti sagrađeni u Omišlju. Projekt u Omišlju sklopljen je nakon što su javnim natječajem prikupljene ponude. Uz omišaljski terminal, Janaf ulaže i u projekte modernizacije Terminala Sisak. Projekti u Sisku i Omišlju dio su velikog Janafova investicijskog ciklusa za koji

ONEČIŠćENJE MEkSIČkOG ZALJEvA

British Petroleumu slijede optužnice vodeći ljudi BP-a tako bi pred kaznenim sudom mogli odgovarati za reketarenje, zavaravanje regulatora i nemar Gotovo je sigurno da će federalna istraga pokrenuta nakon izlijevanja naftne mrlje u Meksičkom zaljevu rezultirati kaznenim prijavama protiv britanske naftne kompanije British Petroleuma i ostalih upletenih u izazivanje najveće ekološke katastrofe na tom području, prenosi Blomberg. "Vrlo je izgledno da će protiv BP-a i ostalih upletenih kompanija biti podnesene kaznene prijave", izjavio je bivši američki glavni tužitelj za zločine protiv okoliša David Uhlmann.

BUSINESS Tv Kapital Network, Ponedjeljak 5. 7. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV mag, VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA,emisija VIJESTI

Čeka li aktere i zatvor, trenutačno nije moguće predvidjeti, ali o smjeru u kojem bi optužnice mogle ići govore privatne civilne tužbe protiv reketarenja koje su podignuli vlasnici zemljišta i kompanija iz Alabame, Louisiane i Floride.

Povijest nemarnosti

Tako se jedna od tužbi podnesenih na okružnom sudu na Floridi, osim na zagađenje okoliša, odnosi i na, kako se navodi, 'višegodišnje zavaravanje regulatora '. U toj se tužbi, naime, navodi kako British Petroleum nije učinio ništa kako bi poboljšao sigurnost svojih radova unatoč incidentima u prošlosti. Eksplozija na BP-ovoj bušotini u Texasu u kojoj je poginulo 15 ljudi te curenje nafte na Aljasci neke su od navedenih epizoda nakon kojih britanska kompanija nije učinila ništa kako bi poboljšala sigurnost. U eksploziji na platformi Deepwater Horizon 20. travnja poginulo je 11 ljudi, a prema nekim procjenama, troškovi sanacije naftne mrlje mogli bi se popeti i na 20 milijardi dolara. BP je objavio da je do 19. lipnja primio 64.000 zahtjeva za isplatu naknada zbog naftne mrlje, od kojih je isplatio 31.000 u vrijednosti od 104 milijuna dolara. Biljana Starčić

su najavili suradnju s domaćim građevinarskim i metalurškim tvrtkama i izdvajanje 400 milijuna kuna u 2010. godini. Cilj je Janafova investicijskog ciklusa modernizacija naftovodnog sustava i povećanje kapaciteta za transport nafte i naftnih derivata. Uz ugovoreni projekt za Omišalj, Janaf će za Terminal Sisak izdvojiti 160 milijuna kuna. U lipnju je napravljena stručna prezentacija o projektiranju i izgradnji dvaju spremnika s plutajućim krovom i tankovima za skladištenje nafte i naftnih derivata u Sisku. N. T.

BROJkA

125

tisuća radnih mjesta izgubljeno je u lipnju u Sjedinjenim američkim Državama

158,9 MILIJUNA

Petrokemija pokriva gubitak

Skupština Petrokemije odlučila je u petka gubitak iz 2009. godine od 267,6 milijuna kuna dijelom pokriti iz zadržane dobiti te ostalih i zakonskih rezervi, priopćeno je iz kutinske Petrokemije. Skupština je odlučila pokriti prošlogodišnji gubitak sa 89,5 milijuna kuna zadržane dobiti, 45,1 milijun kuna zakonskih rezervi i 24,3 milijuna kuna ostalih rezervi. B.hr

Švicarski fran rate kredita

NE BRANE TEČAJ Rekordan rast koji je švicarski franak dosegao u odnosu na kunu i euro u proteklih nekoliko mjeseci samo će se nastaviti jer Švicarska središnja banka ne strahuje od usporavanja izvoza

››

Ne očekujemo da će Švicarska središnja banka (SNB) ustrajati na obrani tečaja jer joj je u interesu zadržavanje položaja sigurne luke za inozemni kapital

ZRINkA ŽIvkOvIć MATIJEvIć, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesien Consultinga SNiMiO Saša ćeTkOvič

Švicarski je franak u travnju ove godine prvi put u posljednjih sedam godina probio granicu od pet kuna, a do-

datnu glavobolju hrvatskim građanima koji rate svojih stambenih kredita vraćaju u toj valuti zadalo je novo

jačanje franka u odnosu na kunu. Prema srednjem tečaju HNB-a od 1. srpnja švicarski je franak iznosio rekor-

BROjKA

73,10 dolara iznosila je cijena barela sirove nafte na američkom tržištu u petak, kad je barel poskupio 15 centi, a na tržištu u Londonu cijena mu je porasla za 19 centi, na 72,53 dolara

PREPORUKA RBA

Podravku držati, cijena 326 kuna

Raiffeisen banka objavila je u petak novu preporuku za dionicu Podravke: držati, uz ciljanu cijenu od 326 kuna, 42 kune nižu od prijašnje preporuke. Novu cijenu su odredili na temelju valuacije metodom diskontiranog novčanog toka jer analiza peer grupe nije davala dovoljno precizne rezultate. Ekonomska okolina za poslovanje Podravke, kažu u Raiffeisenu, i dalje upućuje

prema dolje. No unutar grupe hrane i pića očekuju pozitivne pomake u drugoj polovini godine. U Raiffeisenu očekuju da bi i izvoz hrane i pića trebao pridonijeti nadoknadi gubitaka domaćeg tržišta. Na tržištu lijekova očekuju novo rezanje cijena, koje bi moglo doseći 24,7 milijuna kuna na godišnjoj razini. Izvoz Belupa trebao bi jačati na temelju rasta valuta zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, dok će u regiji srednje i istočne Europe padati izvoz. U Raiffeisenu očekuju rast proizvodnje u

bosanskoj Farmaviti. Očekuju daljnje rezanje troškova poslovanja, općih i administrativnih, puno niže otpremnine i snižavanje troškova kamata. Osim usmjeravanja kupaca na jeftinije robne marke, daljnji će pritisak na bruto marže dolaziti zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su utjecali na poljoprivredne urode. U Raiffeisenu su staru-novu upravu ocijenili relativno dobrim rješenjem zbog kraćeg roka prilagodbe i moguće volje da dokažu svoju kompetentnost. B. S.

MiROslAv vitKOvić, predsjednik Uprave Podravke, dobio je neznatan kredit povjerenja analitičara Raiffeisena SNImIO Saša ćEtkOvIć

nak će rasti, a s njim i

dnih 5,47 kuna. Analitičari Raiffeisena kažu kako su često upozoravali na povećani valutni rizik vezan uz kreditiranje u francima budući da se tečaj švicarskog franka u odnosu na kunu formira posredno putem tečaja švicarskog franka u odnosu na euro.

HNB nemoćan za franak

Naime, HNB ima isključivo utjecaj na kretanja kune u odnosu na euro, dok je na tečaj franka presudan utjecaj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima.

Kako pojašnjavaju u RBA, tečaj švicarskog franka prema euru pod jakim je aprecijacijskim pritiskom te je zabilježen povijesni minimum ispod 1,4 franka za euro budući da švicarska valuta predstavlja sigurno utočište ulagateljima u vrijeme povećane nesigurnosti i visoke averzije prema riziku na svjetskim financijskim tržištima. Pritom središnja banka u Švicarskoj nastoji deviznim intervencijama tek malo usporiti jačanje franka budući da takva kretanja smanju-

ju konkurentnost švicarskog gospodarstva na najvažnijem izvoznom tržištu te otežavaju oporavak nakon recesije. "Međutim, dugoročno gledano, ne očekujemo da će Švicarska središnja banka (SNB) ustrajati na obra-

››

ni tečaja jer joj je u interesu zadržavanje položaja sigurne luke za inozemni kapital te će se tečaj franka prema euru kretati na razinama od 1,3 do 1,35", rekla je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesien Consultinga Zrinka Živković Matijević. Uz stabilan tečaj euro/ kuna i njegov tek blagi rast prema kraju godine navedeno bi značilo i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak prema razinama kakve su bile na početku 2003. godine, ali i više. S tim se slažu i u OTP banci, iz koje poručuju da je zadnja kočnica za jačanje švicarskog franka prema euru odbačena kada su sredinom lipnja čelnici SNB-a odbacili strah od deflacije i slabljenja izvoza. "Njihove izjave odagnale su i očekivanja tržišta da će SNB deviznim intervencijama onemogućiti daljnje jačanje franka. Međutim, nije isključeno da se takvo što u budućnosti dogodi", kažu iz te banke. Švicarska je valuta u lipnju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ojačala 14,42 posto u odnosu na kunu, a

Stabilan tečaj euro-kuna znači i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak prema razinama s početka 2003. godine

u Splitskoj banci razlog takvom stanju vide u zainteresiranosti ulagača za valutu poznatu kao "posljednje utočište" usred financijske krize te u izostanku odlučne reakcije Švicarske središnje banke usmjerene prema obuzdavanju tečaja.

Zasad kamate miruju

"Kako sada stvari stoje promjena ili porast referentne kamatne stope Švicarske središnje banke nije izgledna, tako da oni koji su zaduženi u francima barem s te strane mogu biti mirni", poručuju analitičari. No, kako dodaju, valutna komponenta njihovog rizika daleko je nepredvidljivija i ovisit će o kretanju tečaja valutnog para euro/franak, gdje će svaki rast/pad imati posredan utjecaj na tečaj domaće valute prema franku. Franak je u četvrtak skočio na rekordnih 1,3074 eura te je tako od 17. lipnja rastao više nego valute, primjerice, SAD-a, Japana i Kanade. No iz Švicarske središnje banke nisu se željeli izjašnjavati o intervenciji kojom bi se zaustavilo daljnje jačanje nacionalne valute. S obzirom na to da izvoz čini više od polovine švicarskog BDP-a, središnja je banka pod velikim pritiskom za slabljenjem nacionalne valute kako bi zaštitila velike kompanije poput najvećeg svjetskog proizvođača satova Swatcha. Biljana Starčić

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Jadranski naftovod Ingra

Dionica AD Plastika zadnjeg se dana prošlog tjedna sasvim primaknula cijeni od 96 kuna uz zadovoljavajući ukupni promet od 200.000 kuna. Na tim je razinama AD Plastik na Zagrebačkoj burzi bio u veljači ove godine. U petak je protrgovano sa 2154 dionice u 24 transakcije.

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

Redovan promet: 9.093.260,13 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,95% 365 dana Najniža Najviša

260.00

260.97

260.01

0.00%

6,432

1,673,423.21

21,291.84

215.01

332.84

2,410.10

2,417.01

2,410.10

0.38%

560

1,353,405.63

1,790.33

1,700.00

3,750.00

24.01

26.57

25.25

-4.86%

49,265

1,224,431.63

189.38

24.01

61.49

680.00

697.00

684.00

4.09%

1,073

737,062.09

1,689.48

489.00

760.00

Atlantska plovidba d.d.

790.03

815.00

812.00

-0.98%

677

544,056.46

1,133.16

781.00

1,196.99

Konzum

155.09

160.99

159.98

2.94%

3,202

512,517.77

3,632.00

101.00

185.00

Dalekovod

275.78

286.00

280.00

-0.96%

1,478

414,687.67

642.27

275.78

443.00

Institut IGH

1,905.00

1,988.97

1,920.50

-3.40%

153

294,834.62

304.55

1,905.00

4,375.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,675.00

1,687.20

1,685.00

-0.13%

150

252,256.48

16,850.00

1,249.99

1,940.00

Ericsson Nikola Tesla

1,322.00

1,350.00

0.75%

175

234,239.81

1,797.73

1,112.01

1,777.00

AD plastik

89.01

95.99

5.48%

2,154

200,489.93

403.12

38.00

109.30

Adris grupa

250.00

255.00

251.00

-0.59%

711

178,474.46

1,702.81

192.00

318.99

SN holding

139.80

160.00

159.00

-3.64%

746

107,616.73

432.48

55.95

212.70

Hoteli Makarska

90.00

-0.06%

1,184

106,560.00

100.75

90.00

119.98

Fima validus

12.55

13.19

13.18

1.23%

7,836

101,512.24

35.61

12.55

29.01

Jadroplov d.d.

128.51

132.50

129.00

-1.53%

695

90,700.64

211.13

124.01

209.00

Uljanik plovidba

545.00

555.55

0.28%

164

89,889.73

322.22

507.60

743.00

Tehnika

980.00

1,010.00

1,000.00

-5.57%

81,972.22

189.46

975.00

2,769.99

Liburnia riviera hoteli

1,970.13

2,049.00

0.44%

73,447.77

620.11

1,413.01

2,890.00

Tankerska plovidba

1,350.00

1,351.00

1,350.00

0.00%

72,903.00

845.62

1,320.00

2,013.99

Končar

2,300.00

2.91%

71,300.00

223.32

1,330.02

2,450.00

207.01

211.06

207.07

-3.87%

326

67,976.22

13,262.50

170.00

310.00

Đuro Đaković holding

24.27

26.00

24.27

-6.65%

2,423

60,423.75

78.56

24.27

58.00

Dom holding

30.02

31.39

31.00

0.06%

1,687

51,809.44

231.48

28.70

54.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

253.00

253.55

253.00

-2.69%

169

42,831.70

1,371.26

220.00

400.00

Končar - elektroindustrija

445.00

446.00

445.00

0.00%

35,640.25

1,144.59

312.00

517.00

Belišće

420.00

450.00

420.00

-6.67%

34,500.00

489.01

290.00

580.00

Industrogradnja d.d

369.99

385.55

4.49%

31,604.80

174.42

292.00

590.00

Plava laguna

1,449.99

-3.33%

28,999.80

792.16

1,125.00

1,800.00

Zvijezda

3,000.00

3,050.03

3,016.00

-4.25%

27,283.12

302.38

3,000.00

5,898.00

Luka Ploče

1,619.20

1,645.00

1,635.02

-0.88%

24,508.16

363.98

1,017.07

2,093.00

20.10

21.50

21.00

4.43%

1,184

24,291.67

6.93

20.08

109.19

IPK Kandit

225.25

1.36%

18,020.00

161.07

190.00

345.00

Petrokemija

111.61

112.12

111.61

-2.09%

140

15,632.85

372.90

100.00

192.99

Auto Hrvatska

388.00

-3.00%

15,132.00

256.76

350.00

578.99

Slobodna Dalmacija

42.00

4.61%

352

14,784.00

219.29

40.01

69.30

DIOKI d.d

75.68

76.00

8.46%

190

14,418.24

307.20

70.07

172.01

375.00

382.89

380.00

0.00%

14,001.67

521.98

250.05

390.00

55.60

56.00

0.72%

210

11,728.00

98.85

51.00

99.00

Viadukt

254.00

255.52

254.00

1.60%

10,690.70

116.03

250.00

498.99

Končar

HG Spot

Kraš, prehrambena industrija Vaba d.d. banka Varaždin

2,100.00

0.00%

10,500.00

64.50

1,266.00

2,198.00

Erste&Steiermärkische banka

436.50

-0.80%

10,039.50

7,413.59

300.00

447.00

Hidroelektra niskogradnja

180.00

182.00

1.12%

9,783.70

113.55

165.00

370.00

Franck prehrambena industrija,

730.00

-3.81%

9,490.00

311.83

715.10

944.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

25.27

0.00%

320

8,086.40

84.56

15.15

39.00

Lucidus dioničko

14.53

-2.42%

473

6,872.69

36.78

14.09

38.00

400.00

-3.38%

6,000.00

132.99

360.09

444.00

Jadranka Ledo

Dionica Belišća u petak je na Zagrebačkoj burzi zabilježila snažan pad cijene. Time se njezina cijena spustila na 420 kuna, što je najniža razina u ovoj godini. Cijena te dionice prethodna je dva dana bila nepromijenjena, da bi je u petak srušio siloviti pritisak prodavača koji su cijenu smanjili više od 6 posto.

Najviša

Atlantic grupa

Zagrebačka banka

oglAs

Najniža

5,850.01

-2.50%

5,850.01

1,288.00

3,500.00

7,679.00

Luka Rijeka

179.01

186.98

179.01

0.01%

5,843.98

1,070.56

159.00

246.00

Lošinjska plovidba

121.00

137.00

0.00%

5,165.17

90.75

121.00

179.00

Podravska banka

401.00

0.22%

4,812.00

268.17

400.00

500.57

Riviera Poreč

159.98

160.00

0.01%

4,799.60

584.56

100.00

197.50

Kaštelanski staklenici

905.00

-24.39%

4,525.00

102.80

750.01

1,300.00

HTP Korčula

78.21

78.35

1.70%

4,148.63

33.41

72.61

185.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

19.00

5.50%

200

3,800.00

36.50

17.05

37.05

1,200.00

1,247.00

1,200.00

0.00%

3,694.00

565.65

1,200.00

1,860.00

Istraturist Umag d. d.

369.00

3.94%

3,690.00

1,725.07

270.00

410.00

Lavčević

220.00

1.38%

3,080.00

105.20

210.00

300.00

Tekstilpromet

503.02

0.60%

3,018.12

41.17

500.02

940.00

27.28

-9.04%

110

3,000.80

76.93

21.28

56.00

182.01

193.93

0.48%

2,983.68

462.83

182.00

369.00

HUP - Zagreb

OT-optima telekom d.d. Tisak Magma d.d. Privredna banka Zagreb Đakovština

55.00

0.00%

2,750.00

268.08

48.11

78.00

480.50

500.00

480.50

-5.78%

2,445.44

9,165.43

480.50

715.00

6.00

6.05

6.00

-1.64%

400

2,417.28

6.32

5.51

47.01

Maistra

66.00

67.00

66.00

-1.49%

2,328.00

722.33

61.00

88.00

Fima proprius d.d.

21.79

0.00%

100

2,179.00

43.65

19.19

48.75

Belje

67.05

2.82%

1,206.90

550.85

65.10

108.00

Arenaturis

58.11

-1.51%

406.77

126.83

40.00

70.00

Žitnjak

95.00

6.65%

285.00

19.54

60.01

205.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E PETG TLSG SAVA PBGS RS49 PBS7 KBMR ZVTG NF2R MELR LKPG ZM2R NF1N

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL TELEKOM SLOVENIJE SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD REPUBLIKA SLOVENIJA 49. IZDAJA POSTNA BANKA SLOVENIJE 7. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD HOLDING MERCATOR LUKA KOPER ZLATA MONETA II NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A NOVB-R-E RSRS-O-C CMEG-R-A KMBJ-R-A BVRU-R-A STGR-R-A ZPTP-R-A VBIP-R-A HEDR-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne CAJAVEC-MEGA AD KOMUNALAC AD BIJELJINA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC STARI GRAD AD ZVORNIK ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKD FBIHKC FBIHK1C BHTSR FBIHK1A METZRK2 BSNLR MGVSR IKBZRK2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A METALNO DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO MAGROS VELETRGOVINA DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA

BEOGRADSKA BURZA AIKB ENHL AGBN A2014 KMBN MTLC TIGR TGAS JMBN A2012 A2011 A2016 A2013 A2015 ALFA

AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Komercijalna banka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Tigar a.d. Pirot Tehnogas a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA TEL RM01 RMDEN09 TPLF MPT ALK REPL STIL RADE RMDEN08 FERS

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE Stil a.d. Kraljevo RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 FERSPED SKOPJE

Oznaka

Ponedjeljak 5/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,10 105,90 268,60 94,10 185,00 0,67 104,00 100,00 10,82 19,31 2,51 155,10 17,17 2,90 0,86

Najviša 65,60 105,95 271,00 95,10 187,00 0,67 104,00 100,00 11,00 19,31 2,70 160,70 17,78 2,90 0,87

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,29 105,90 271,00 94,35 185,64 0,67 104,00 100,00 11,00 19,31 2,51 158,10 17,23 2,90 0,87

Promet

valuta: EUR - euro 64,42 37,67 270,49 94,85 186,43 0,67 395,19 417,26 10,98 19,31 2,67 155,77 17,65 2,90 0,86

-1,86 % -0,05 % -0,03 % -3,50 % 0,35 % -0,89 % 0,10 % 0,00 % 0,00 % -1,83 % -3,83 % -1,15 % 0,17 % 0,00 % 0,23 %

5945 4472 167 444 175 41794 58 31 974 535 3795 62 431 2574 6817

382.983,50 168.475,59 45.172,90 42.113,35 32.626,00 28.024,37 22.921,60 12.935,99 10.697,46 10.330,85 10.120,35 9.658,60 7.608,43 7.464,60 5.866,98

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,60 1,28 0,98 27,35 0,60 0,60 0,65 0,12 3,96 2,70 0,31

27,50 1,30 1,00 27,35 0,60 0,60 0,65 0,12 3,96 2,70 0,31

26,60 1,30 1,00 27,35 0,60 0,60 0,65 0,12 3,96 2,70 0,31

0,27 -3,27 % 302916 1,30 1,56 % 13413 0,99 2,04 % 13500 0,27 -5,69 % 10000 0,60 0,00 % 3267 0,60 0,00 % 2273 0,65 8,33 % 1200 0,12 0,00 % 6345 3,95 0,00 % 80 2,70 -10,00 % 112 0,31 0,32 % 815

82.672,10 17.415,70 13.430,00 2.735,00 1.960,20 1.363,80 780,00 761,40 316,80 302,40 253,46

valuta: BAM - konvertabilna marka 23,00 87,05 92,00 26,50 21,51 29,10 7,95 16,01 50,00 74,99

2.783,00 845,00 7.800,00 86,77 26.000,00 2.036,00 699,00 5.900,00 10.400,00 93,22 96,69 80,60 89,79 83,61 7.800,00

510,00 95,00 77,40 3.750,00 27.999,00 3.930,00 38.499,00 200,00 1.788,00 79,00 47.050,00

23,01 87,05 92,00 26,50 22,00 29,48 7,99 16,07 50,00 75,02

23,00 87,05 92,00 26,50 22,00 29,10 7,99 16,01 50,00 75,00

23,01 0,00 % 116429 2.678.667,00 87,05 0,02 % 24222 2.108.525,10 92,00 0,00 % 8080 743.360,00 26,50 9,05 % 22000 583.000,00 21,73 0,05 % 2304 50.068,13 29,17 -1,52 % 1318 38.440,44 7,96 -0,13 % 1250 9.956,20 16,03 0,06 % 362 5.804,38 50,00 0,00 % 79 3.950,00 75,00 0,00 % 52 3.900,06

valuta: RSD - srpski dinar

2.800,00 2.796,00 2.795,97 859,00 846,00 846,07 7.850,00 7.809,00 7.808,90 86,79 86,78 86,78 26.100,00 26.094,00 26.094,12 2.100,00 2.081,00 2.081,25 701,00 700,00 699,99 5.900,00 5.900,00 5.900,00 11.200,00 10.714,00 10.714,05 93,23 93,22 93,22 96,72 96,70 96,70 80,61 80,60 80,60 89,83 89,82 89,82 83,62 83,61 83,61 7.800,00 7.800,00 7.800,00

-0,14 % 2806 7.845.496,00 -6,00 % 8028 6.792.250,00 0,12 % 571 4.458.882,00 0,03 % 21008 1.823.080,95 -0,19 % 68 1.774.400,00 2,46 % 811 1.687.890,00 -2,64 % 2225 1.557.475,00 0,00 % 255 1.504.500,00 -9,20 % 133 1.424.968,00 0,00 % 9715 905.640,48 0,01 % 8182 791.186,90 0,00 % 9492 765.087,11 0,03 % 8514 764.699,46 -0,02 % 8905 744.552,13 -6,74 % 95 741.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

510,00 510,00 510,00 95,00 95,00 58,45 77,40 77,40 47,62 3.800,00 3.781,50 3.781,50 28.000,00 27.999,85 27.999,85 3.950,00 3.947,54 3.947,54 38.500,00 38.499,67 38.499,67 200,00 200,00 200,00 1.788,00 1.788,00 1.788,00 79,00 48,60 79,00 47.050,00 47.050,00 47.050,00

0,00 % -0,52 % -0,10 % 1,01 % 0,22 % -0,03 % -0,00 % 0,00 % -2,98 % 0,00 % -3,98 %

3191 1.627.410,00 25877 1.512.478,30 13767 655.589,36 100 378.150,00 13 363.998,00 80 315.803,00 6 230.998,00 661 132.200,00 70 125.160,00 2342 113.832,33 2 94.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Žito Toplifikacija Skopje Sava Makpetrol Luka Koper

+2,38% +1,01% +0,35% +0,22% +0,17%

Telekom Srpske Banja Luka

Nfd holding Rade Končar Skopje Metals banka Zavarovalnica Triglav Agrobanka

business.hr

-3,83% -2,98% -2,25% -1,83% -1,66%

Krka

+1,56 -1,86 Osim što je bila najlikvidnija, dionica banjalučkog telekoma u petak je ostvarila i jedan od većih porasta cijene na burzi. Tom se dionicom tijekom dana trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 1,3 konvertibilne marke, a ukupan promet iznosio je 17.415 KM. Rasla je i cijena dionice Nove banke, i to 2,04 posto, a većina ostalih dionica zabilježila je pad vrijednosti. Banjalučki BIRS u petak je, uz makedonski indeks, jedini rastao, i to 0,72 posto.

Nijedna se dionica u Ljubljani u petak nije približila milijunskom prometu, a za prvo mjesto po likvidnosti bila su dovoljna 382.983 eura, koliko je iznosio promet Krke. Cijena te dionice pala je gotovo dva posto i zadnja zabilježena iznosila je 64,29 eura. Većina je dionica na burzi tjedan zaključila padom cijene - vrijednost dionice Telekoma Slovenije pala je 3,5 posto, a Mercator je izgubio 1,15 posto. Oba su slovenska indeksa dan završila u crvenom.

REGIONALNI INdEKSI -1,18% BIRS +0,72% 821,60 870,10 LJSEX -0,84% FIRS -0,62% 1.392,02 3.505,63 Belex15 -0,68% MBI10 +0,09% 2.427,65 618,83 Belexline -0,69% MOSTE -1,11% 471,90 1.208,88 SASX10 -0,37% NEX20 +0,49% 13.156,25 927,88 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,47% WIG20 -0,02% 2.270,52 BuX -0,22% 20.835,94 -1,02% +0,63% ATX +0,72% 2.264,16 indeksa na zatvaranju u +2,34% Stanje petak 2. srpnja 2010.

FTSE100 4.863,06

dAX 5.880,95

CAC40

3.364,75

MICEX 1,284.01

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,42% S&P500 -0,32% 9.732,53 1.027,37 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,37% četvrtak 1. srpnja 2010. 2.101,36

investor 30 tjedni komentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

nives Bukovac, to one

skladu s kretanjem dioničkih indeksa Crobex je u prošlom tjednu izgubio čak 5,76 posto na vrijednosti, a indeks Crobex 10 u istom je razdoblju oslabio znatnih 6,53 posto - ni jedan domaći dionički otvoreni investicijski fond nije ostvario pozitivnu promjenu vrijednosti udjela u proteklih sedam dana. Tri dionička fonda koja su najmanje izgubila na vrijednosti su AC Global Dynamic Emerging Markets (-1,17 posto), HPB Dionički (-1,57 posto) i ZB aktiv (-1,64 posto), a tri dionička fonda s najvećim tjednim minusima bili su ST Global Equity (-7,55 posto), Aureus US Equity (-7,29 posto) i KD Nova Europa (-5,52 posto). U skupini uravnoteženih fondova prva su tri mjesta na tjednoj ljestvici zauzeli HPB Dynamic (0,57 posto), Allianz Portfolio (-0,79 posto) i Raiffeisen Balanced (-1,29 posto). Uravnoteženi fondovi s nešto većim minusima koji su se smjestili na suprotnoj strani ljestvice bili su ST Balanced s minusom 7,14 posto, ST Aggressive s padom vrijednosti udjela 6,75 posto i C-Premium s negativnom promjenom vrijednosti udjela 3,32 posto. Najveći fondovi gledano po iznosu imovine pod upravljanjem u prošlom su tjednu ostvarili također negativne rezultate. Od pet najvećih fondova među dioničkim i uravnoteženim ZB global je izgubio 1,31 posto na vrijednosti udjela, a promjenu vrijednosti udjela fonda ZB aktiv već smo spomenuli. PBZ Equity smanjio je vrijednost svog udjela 3,42 posto, PBZ Global 2,71 posto, a Raiffeisen Balanced je ostvario tjedni minus 1,29 posto.

Aureus Equity Aureus US Equity OTP indeksni HPB Dionički VB CROBEX10 HPB Titan NFD BRIC ZB aktiv A1 FIMA Equity Platinum JIE C-Zenit KD Nova Europa MP-Global HR Prospectus JIE Erste Adriatic Equity AC G Dynamic EM Poba Ico Equity MP-Mena HR NFD Nova Europa Raiffeisen C. Europe Erste Total East OTP meridian 20 Ilirika JIE HI-growth ZB BRIC+ KD Victoria PBZ I-Stock Raiffeisen HR dionice ZB trend

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € € kn kn kn € € € € € € kn kn kn €

90,4997 111,8983 36,9898 86,5063 88,7880 68,4695 27,5372 95,4300 78,0800 78,7565 68,6135 49,6852 5,9586 274,8276 56,6264 84,7400 10,7921 5351,3800 428,9282 112,2541 59,8100 30,6600 78,8583 155,2834 7,9665 94,3800 14,6000 58,1500 66,9600 123,4200

0,27 0,22 -0,07 -0,25 -0,37 -0,40 -0,42 -0,44 -0,47 -0,51 -0,52 -0,56 -0,60 -0,61 -0,69 -0,71 -0,72 -0,77 -0,77 -0,80 -0,81 -0,81 -0,90 -0,93 -0,98 -0,99 -1,02 -1,05 -1,06 -1,08

-6,75 -12,05 -11,66 -5,57 -12,63 -0,92 -5,14 -4,02 -8,35 -9,15 -3,24 -14,14 -11,12 -7,19 -13,67 -10,23 -2,40 -9,75 0,69 -13,86 -11,54 -7,15 -14,13 -10,01 -7,43 N/A -8,63 -10,47 -9,96 -5,54

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-7,44 0,27 -5,63 -4,45 N/A -1,26 1,98 -1,83 -6,98 -12,88 -3,19 -12,08 -5,54 -2,35 -10,46 -6,69 4,82 -7,35 10,21 -6,65 -7,96 -9,90 -8,95 -5,41 -4,64 N/A -4,15 -4,22 -3,42 1,44

-6,32 -1,26 4,28 7,01 N/A 13,59 18,34 9,75 -0,12 -22,37 7,44 -11,53 12,87 13,09 -1,81 -6,50 6,12 0,75 19,01 0,47 1,86 -16,91 5,61 -0,83 6,12 N/A -8,56 19,16 8,28 17,36

-2,16 6,76 -32,65 -3,01 N/A -12,08 -16,77 -1,16 -11,03 -3,85 -12,68 -25,61 -17,38 -16,38 -15,33 -3,44 5,92 -19,21 3,06 7,24 -9,41 -34,94 -10,34 8,05 -2,69 N/A 3,45 -16,74 -19,92 2,78

-7,75 0,76 -5,63 -4,45 -11,21 -1,26 1,70 -1,83 -6,98 -12,94 -3,19 -12,08 -5,54 -2,56 -10,55 -6,69 4,82 -7,36 9,93 -7,44 -7,96 -9,90 -8,95 -5,41 -4,60 -5,62 -4,15 -4,22 -3,42 1,44

Imovina

68,355 15,810 119,645 41,433 8,329 11,141 8,833 527,530 22,819 27,113 5,134 6,989 18,922 5,189 23,968 218,968 12,984 5,817 7,451 8,297 239,136 49,506 16,865 104,368 70,613 56,188 63,602 200,381 15,144 170,686

Starost

Datum

4,58 1,72 2,51 4,74 0,45 2,94 3,25 4,02 2,12 6,08 2,78 2,37 2,71 2,10 3,42 4,72 1,33 2,93 2,32 1,66 5,20 2,75 2,18 5,68 8,35 0,21 11,15 2,96 1,81 7,68

30.06.2010 30.06.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

KD Balanced Aureus Balanced Raiffeisen Prestige Agram Trust Raiffeisen Balanced HPB Dynamic Erste Balanced Allianz Portfolio C-Premium HPB Global ZB global HI-balanced OTP uravnoteženi ICF Balanced PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM ST Aggressive ST Balanced

kn kn € kn € kn € kn kn kn € € kn kn kn € € kn kn

8,1047 76,4765 104,8300 67,2447 148,7200 49,6554 114,0300 106,1965 5,4619 101,0572 140,6300 9,6325 105,7945 114,4662 96,7400 138,9957 10,8248 63,0478 169,9039

0,48 0,11 0,06 -0,01 -0,12 -0,15 -0,24 -0,27 -0,32 -0,36 -0,37 -0,56 -0,56 -0,61 -0,62 -0,71 -0,72 -2,60 -5,18

-3,69 -5,72 3,16 -6,06 -3,88 -2,94 -5,91 -2,56 -8,96 -5,17 -2,31 -3,67 -6,68 -12,35 -7,66 -6,76 -2,31 -9,43 -9,53

-1,80 -4,59 N/A -3,40 2,08 -9,59 -1,26 1,29 -7,43 -5,12 2,57 -1,63 -7,31 -10,80 -3,69 -2,81 5,03 -12,11 -12,33

3,64 -7,30 N/A 0,46 12,12 -13,92 -3,00 5,58 -6,24 4,81 15,45 6,96 4,26 -26,88 4,34 3,40 5,83 -17,05 -19,41

-4,61 -6,55 N/A -3,69 5,19 -16,65 -0,84 5,42 -16,25 0,22 3,86 -0,45 1,25 2,00 4,54 7,71 6,15 -9,21 7,35

-1,80 -4,93 4,83 -3,40 1,25 -9,59 -1,26 1,21 -7,43 -5,12 2,57 -1,59 -7,31 -10,81 -3,69 -2,81 5,03 -11,27 -11,71

12,702 15,281 92,845 12,644 337,191 22,683 110,080 6,883 13,597 123,693 745,778 66,329 39,636 13,152 308,303 45,531 12,539 4,551 13,456

4,46 3,96 0,32 1,98 7,84 3,84 9,45 1,14 3,41 4,74 9,00 8,35 4,55 8,17 8,80 4,44 1,33 4,78 7,47

01.07.2010 30.06.2010 01.07.2010 01.07.2010 30.06.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 30.06.2010 30.06.2010

€ € € € € kn € € €

11,1851 137,3770 125,8200 121,0641 169,2400 154,4300 125,9600 124,6522 160,0700

0,07 0,04 0,01 0,01 -0,01 -0,01 -0,03 -0,04 -0,09

1,00 1,00 -0,68 -0,91 0,73 0,86 0,01 -0,17 2,48

4,01 2,58 4,55 1,38 5,19 4,01 5,19 1,89 5,38

2,67 6,43 6,54 6,15 12,56 8,41 3,61 13,90 12,23

1,35 3,86 4,41 4,11 6,71 7,95 4,20 4,97 5,37

4,12 2,62 4,55 1,38 5,19 4,01 5,19 1,89 5,38

6,076 46,453 81,406 46,906 294,831 12,582 98,050 10,302 175,046

8,35 8,38 7,31 4,74 8,10 5,68 7,08 4,55 9,00

01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010

€ kn kn € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn kn kn

124,0300 139,1600 131,0300 138,6254 142,4000 136,3000 133,1750 123,8300 130,2249 115,2443 11,1653 10,5151 106,9120 101,0663 104,0000 160,9012 136,8056 121,0143

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,88 0,75 0,71 0,61 0,76 0,91 0,70 0,66 0,76 0,79 0,84 0,78 0,77 0,29 1,07 0,42 0,39 0,66

2,23 1,98 1,69 1,53 2,06 1,87 1,92 1,93 2,28 1,65 1,98 1,87 1,90 -0,15 2,46 1,15 1,14 1,54

4,86 6,28 5,53 3,53 6,38 5,15 4,98 3,18 6,23 4,95 4,89 4,60 5,69 N/A N/A 4,84 3,64 4,27

4,46 4,36 6,50 3,34 4,93 4,47 4,51 4,18 5,73 5,49 6,46 4,78 6,04 N/A N/A 4,90 4,74 4,31

2,23 2,00 1,69 1,53 2,06 1,87 1,92 1,93 2,28 1,65 1,98 1,87 1,91 -0,15 2,46 1,15 1,14 1,54

229,002 103,322 1163,271 88,454 1145,748 620,409 37,598 46,204 220,574 143,831 70,068 33,142 143,229 5,212 385,768 2358,611 102,626 138,391

7,94 7,74 11,26 9,94 7,35 7,08 6,50 5,22 4,74 2,66 1,76 1,08 1,14 0,92 0,77 9,94 6,77 4,52

01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 30.06.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010 01.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HI-conservative ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds Capital One Erste Bond OTP euro obveznički ZB bond

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus HI-cash OTP novčani fond

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 5/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Promet pao na 25 milijuna kuna

Tjedni dobitnik skopski Mbi 10

Ukupan promet na Tržištu novca u petak se odnosio na prekonoćne kredite kojih je odobreno 25 milijuna kuna po kamati 0,64 posto. Unatoč smanjenoj potražnji, ona nije u cijelosti podmirena iako je u ponudi ostalo viškova, i to zbog neusklađenosti uvjeta kreditiranja, stoji u izvješću. Plasirano je i 700.000 eura po kamati 2,7 posto. B. S.

Makedonski indeks MBI 10 bio je jedini regijski indeks koji je protekli tjedan zabilježio rast vrijednosti, i to od gotovo jedan posto. Rastao je 0,96 posto, na 2427,65 bodova, a najviše se na makedonskoj burzi u petak trgovalo dionicom Makedonskog telekoma, koja je zabilježila promet od 1,6 milijuna denara. To je ujedno bila jedi-

na dionica koja je premašila milijunski promet, a slijedila je dionica skopske Tolifikacije kojom se trgovalo u iznosu 378.150 denara. Banjalučki je BIRS na tjednoj bazi pao 0,96 posto, na 821,6 bodova. I u Banjoj Luci je dionica telekoma ponijela titulu najlikvidnije - Telekom Srpske zabilježio je promet od 17.415 konvertibilnih maraka. Još je samo jedna dionica premašila promet od 10 tisuća maraka - dionicom Nove banke trgovano je u iznosu 13.430 KM. B. S.

brojke

1,67 3,2 posto pao je SASX-10

posto pao je beogradski BELEX 15

Mađarska prodala nove obveznice, rastu prinosi

40 MiLijarDi ForiNTi Prosječni prinosi trogodišnje obveznice iznose 7,15 posto, a prosječna stopa prinosa petogodišnjih obveznica dosegnula je 7,50 posto, što je rast od 18 baznih bodova Mađarska vladina Agencija za upravljanje dugom (ÁKK) uspjela je na aukciji održanoj u četvrtak prodati cjelokupni planirani iznos od 25 milijardi forinti trogodišnjih obveznica te 15 milijardi forinti petogodišnjih obveznica, javlja internetski poslovni portal Portfolio.hu. Podbacile su samo obveznice s promjenjivom kamatom jer je prodana samo polovina pla-

niranog iznosa. Primjetan je blagi rast prinosa na sve obveznice u odnosu na prethodne aukcije. Ulagači su za trogodišnje obveznice ponudili 47 milijardi forinti, gotovo dvostruko više nego što je planirala Agencija. Prosječni prinosi na te obveznice iznose 7,15 posto, odnosno 14 baznih bodova više nego što su bili na prethodnoj aukciji, ali i samo 2 bazna boda više od

prinosa na sekundarnom tržištu u srijedu.

Premašena ponuda

Ukupna ponuda ulagača za petogodišnje obveznice iznosila je 32,7 milijardi forinti, odnosno više nego dvostruko premašila je planirani iznos. Prosječna stopa prinosa tih

obveznica dosegnula je 7,50 posto ili 18 baznih bodova više nego na prethodnoj aukciji održanoj prije dva tjedna. Agencija je planirala prodati 10 milijardi forinti vrijedne obveznice s promjenjivom kamatom, ali je upisana samo polovina tog iznosa. Budući da će se i Hrvatska

uskoro vjerojatno zadužiti na inozemnom tržištu, rast prinosa mađarskih obveznica prilično je znakovit i za kamate na buduće hrvatske obveznice jer će ulagači očekivati relativno visoke prinose nakon izdavanja mađarskih obveznica. Ante Pavić

UDar Na ŠPekULaNTe

Njemačka zabranila 'goli' short selling svih dionica Donji dom njemačkog parlamenta usvojio je u petak prijedlog zakona o proširenju zabrane špekulativne trgovine vrijednosnim papirima na sve dionice kojima se trguje na njemačkim burzama.

Cilj je tog zakona ubrzano postizanje sporazuma na europskoj razini o strožim propisima o takvoj trgovini, objavila je vlada, dok je oporba tu inicijativu proglasila nedjelotvornom. Njemački regulator za fi-

nancijska tržišta Bafin zabranio je u svibnju takozvani short selling dionica 10 vodećih njemačkih financijskih tvrtki i državnih obveznica članica eurozone, kao i instrumenata osiguranja naplate potraživanja po držav-

nim obveznicama članica eurozone, takozvanih CDS-ova. Riječ je o spornoj praksi kojom ulagači u očekivanju pada njihove vrijednosti prodaju vrijednosne papire iako nisu njihovi vlasnici niti su ih posudili, da bi ih potom otkupi-

li po nižim cijenama i zaradili na razlici. Prijedlog zakona bit će sada upućen u gornji dom njemačkog parlamenta, a cilja na proširenje postojeće zabrane na sve dionice kojima se trguje na njemačkim burzama. H

TeČAJNI ReKORdI

VISOKI PRINOSI I ZA HRVATSKU?

Raste tečaj švicarskog franka, rast će i kamate

Mađarska prodala 40 milijardi forinti obveznica

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesien Consultinga, ne očekuje da će Švicarska središnja banka (SNB) ustrajati na obrani tečaja jer joj je u interesu zadržavanje položaja sigurne luke za inozemni kapital 26

Prosječni prinosi trogodišnje obveznice iznose 7,15 posto odnosno 14 baznih bodova više nego što su bili na prethodnoj aukciji, a prosječna stopa prinosa petogodišnjih obveznica dosegnula je 7,50 posto, što je rast 18 baznih bodova 31

dOBITNIcI dANA (ZSE) Industrogradnja +4,49% HGspot +4,43% Atlantic grupa +4,09% Konzum +2,94% Končar D&ST +2,91% 29 Raste

GUBITNIcI dANA (ZSE) Đuro Đaković holding -6,65% Tehnika -5,57% Ingra -4,86% Zvijezda -4,25% Zagrebačka banka -3,87%

10 Nema promjene

30 Pada

INdeKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,116.27 146,80

Prom. 0,40% 0,07%

Sirova nafta 75,63 Prirodni plin 4,56 Zlato 1.242,58 Srebro 18,61 Goveda 90,00

3,35% 5,79% 0,17% 0,59% 1,00%

Crobex pao 5,76, a Crobex 10 6,35 posto

deks najboljih dionica na Zagrebačkoj burzi, Crobex 10, i to 6,35 posto, na 981,37 bodova, čime je dosegnuo povijesni minimum od pokretanja krajem prošlog ljeta. Razočaravajuće loš bio je i redovni promet, koji je u prošlom tjednu iznosio samo 68,52 milijuna kuna, a ukupni je iznosio 129,5 milijuna kuna.

Ništa bez HT-a

Redovno i očekivano, najviše se prošlog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskog telekoma, i to u visini 19,48 milijuna kuna. Tjedni pad cijene iznosio je 1,52 posto. Uz promet od 3,35 milijuna kuna, najveći je gubitnik među likvidnijim izdanjima bila dionica građevinara In-

KOmeNTAR

Ponestaje vam strpljenja?

Josip Jagić

JAKO LOŠ TJedAN Dioničkim indeksima ZSE-a prošlog tjedna nije pomoglo ni Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske, a u duboki minus gurnula ih je Ingrina molba za odgodu otplate dugovanja Još je jedan tjedan završio velikim minusom indeksa Zagrebačke burze. Pritisnut negativnim makroekonomskim podacima potkraj tjedna o padu BDP-a dva i pol posto u prvom kvartalu i padu trgovine na malo 3,7 posto u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i nizom negativnih vijesti iz inozemstva, u čemu je objava rasta stope nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama na kraju lipnja na 9,5 posto bila samo posljednja kap u čaši nezadovoljstva, Crobex je u petak pao 0,95 posto, na 1829,49 bodova. Na tjednoj razini minus je iznosio 5,76 posto. Očekivano, nakon novog minusa od 0,65 posto u petak, na tjednoj razini pao je i in-

www.business.hr

josip.jagic@business.hr

K IGOR OPPeNHeIm, predsjednik Uprave Ingre, morao je prošlog tjedna priznati da mu kompanija nema novca za plaćanje 200 milijuna kuna duga po obveznici snimio hrvoje dominiĆ

gre, koja je izgubila velikih 12,90 posto. Razlog odrješita izlaska dijela ulagača iz dionice bilo je priznanje kompanije u srijedu na Zagrebačkoj burzi da su tehnički pred 'defaultom', odnosno nisu u stanju isplatiti obveznice koje im dogodine stižu na naplatu i zato mole vjerovnike za petogodišnju odgodu.

Brodari uzmiču

Objavom preuzimanja slovenske prehrambene industrije Droge Kolinske, i to uz polugu od 40 posto, Atlantic grupa nije uspjela izvući dovoljno podrške ulagača u če-

tvrtak i petak, pa je tjedni pad cijene dionice iznosio 0,87 posto. Rast je u petak iznosio 4,09 posto, što nije bilo dovoljno za nadoknadu prijašnjih tjednih minusa. Velike su tjedne minuse zabilježili i brodari. Tako je nakon minusa 0,98 posto u petak tjedni pad dubrovačke Atlantske plovidbe iznosio 10,77 posto uz ukupno 6,04 milijuna kuna prometa. Nažalost, to je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najviše trgovanih dionica prošlog tjedna. Jadroplov je izgubio i više, 11,16 posto.

Josip Jagić

Hoće li ulagači unatoč ljetnoj apatiji pronaći snagu za uzlet posustale burze, pratite na ...

akav tjedan za Zagrebačku burzu! Kao da lošim vijestima nije bilo kraja. Konačno je stigla i službena potvrda da je BDP Hrvatske u prvom kvartalu pao dva i pol posto, a u svibnju je maloprodaja realno pala 3,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal. Jedina pozitivna vijest, neznatan rast obujma industrijske proizvodnje, nije izazvala baš nikakvu pozitivnu reakciju. No, za druge se loše vijesti pobrinula Ingra priznavši da nije u stanju financirati obveznice koje joj stižu na naplatu za godinu i pol. Rezultiralo je to rušenjem cijene Ingre gotovo 13 posto na relativno malim volumenima u tri dana. Iako su u petak rastom cijene od četiri posto ulagači odlučili pozdraviti Atlanticovo veliko preuzimanje slovenske Droge Kolinske, ni to nije bilo dovoljno za preokretanje vladajućega negativnog trenda. Kako vrijeme odmiče, valja vjerovati kako rasta indeksa i neće biti dok zemlja tehnički ne izađe iz recesije. Dakle, potrajat će.