Business.hr broj 671 by Business.hr

uskoro rangiranje 16

inTerVju: Darinko Bago

Sabotiraju nam vjetrogenerator Predsjednik Uprave Končara govori o policijskoj istrazi oko tužbe konkurenata zbog patenta za vjetroagregat te otkriva milijunske iznose 'zamrznutih' poslova s HEP-om 8

Imamo privatnih sveučilišta više i od Njemačke

utorak 6/7/2010

broj 671 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Kaljske tune

zaplivale

ANAlItIčArI:

Ipak će nam trebati MMF

Wall Streetom kaLi na VrHu sVijeTa 6-7Lions Gate spaja se s Kali Tunom i dobit će novo ime - Umami Sustainable Seafood Inc., sjedište će im biti u New Yorku, a dionice će se izlistavati na američkim burzama

gospođo kosor, ovako je to učinio Pahor! uzeo je željeznici, cestama, vojsci i zdravstvu! 4, 26

info&stav

indikator

2-3 oporavak it tržišta

business.hr

Potrošnja na IT usluge u Hrvatskoj smanjit će se ove godine 0,9 posto, da bi nakon toga uslijedio oporavak, prognozirala je savjetodavna tvrtka IDC, koja procjenjuje da bi u razdoblju od 2011. do 2014. potrošnja trebala bilježiti prosječnu godišnju stopu rasta od 8,4 posto

istra u minusu U prvom polugodištu ove godine u Istri je boravilo 839.500 gostiju koji su ostvarili oko 4,26 milijuna noćenja, što je 4% manje noćenja nego u istom razdoblju lani. Grad Dubrovnik pak samo u lipnju zabilježio je 18 posto više turista i 20 posto više noćenja

Utorak 6/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Hitno rEStrUktUriranJE BrodoGradiLiŠta iLi StEČaJ

Uljanik tek treba dokaza može bez državnih potp aZtn još nije na uvid dobio ni jedan plan restrukturiranja. Brodogradilišta za koja su stigle ponude za privatizaciju (3. maj, Brodosplit i Brodotrogir) planove restrukturiranja moraju slati komisiji na ocjenu, a sada će to morati učiniti i uprave BSo-a i kraljevice

Europska komisija odobrila je hrvatskoj Vladi plan B za spašavanje brodogradnje, ali plan B nije nikakva novost, već obveza stara šest godina - restrukturiranje brodogradnje. Pola godine nakon što je premijerka Kosor prvi put javno spomenula plan B, konačno je potvrđeno ono što su mediji mjesecima nagađali, a to je da plan B zapravo nikad nije postojao. Tako je problem brodogradnje samo šest mjeseci prije planiranog dovršetka pregovora opet na samom početku, a sudbina brodogradnje ovisi o umješnosti postojećih uprava da je pokažu održivom. UpravE brodogradilišTa moraju dakle izraditi plan restrukturiranja kojim će dokazati održivost brodogradilišta. Na tu je temu jučer održan i sastanak sindikata i uprava brodogradilišta s glavnim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom, ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, ministrom

vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgicom Spevec. Na pitanje koji su planirani rokovi izrade planova, odgovor ministra Popijača glasio je "nema rokova, rokovi su oni koje smo si postavili za ulazak u EU". Očito je da rokove za restrukturiranje brodogradnje u posljednjih sedam godina Hrvatska nije ni pokušala poštovati. Brodogradilišta za koja su stigle ponude za privatizaciju (3. maj, Brodosplit i Brodo-

trogir) planove restrukturiranja ionako moraju slati Komisiji na ocjenu, a sada će to morati učiniti i postojeće uprave BSO-a i Kraljevice, dok će Uljanik morati dokazati da može poslovati bez državnih potpora. AZTN još nije na uvid dobio ni jedan plan restrukturiranja, potvrdila nam je Spevec. Oni planovi koje su predali potencijalni kupci brodogradilišta još se dorađuju pa ni povjerenstvo za privatizaciju još nije dalo svoju ocjenu, iako su ponude

otvorene 19. svibnja. Hoće li uprave uspjeti pokazati održivost škverova, budući da ni sada ne mogu poslovati bez vladinih potpora i jamstava, trebalo bi biti izvjesno do kraja godine. rEsTrUkTUriranjE brodogradnje bilo je mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju Tržišno natjecanje, a nakon što je Hrvatska otvorila poglavlje a da nije restrukturirala brodogradnju, to je sad postalo mjerilo za zatvaranje poglavlja. "Hrvatska mora dokaza-

››

BiSER dAnA

BRoJkA

Odricanje u vremenima kada je to nužno znači ljubav prema domovini

dARko MiLinović, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva, prigodom puštanja u rad uređaja za magnet sku rezonancu u općoj bolnici u Gospiću, koji je blagoslo vio don anđelko Kaćunko

3,12 milijardi dolara potrošila je dosad britanska naftna tvrtka BP na uklanjanje šteta prouzročenih curenjem nafte iz bušotine u Meksičkome zaljevu

uvodnik

zati da Hrvatska nije Grčka, ali pora Zagreb nalikuje Ateni nAJodGovoR niJi Gradona čelnik milan Bandić u iščeki vanju smjene od Holdinga pere ruke i dodatno mu ukida pri hode, a šef ZG holdinga ivo Čović mora pla titi ceh popu štanju Bandiću pri zaduživanju gradske tvrtke

Nevenka cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

ti održivost brodogradnje, a planove moraju ocijeniti AZTN i Europska komisija", kazala je Spevec. "Sada je temeljni preduvjet za zatvaranje poglavlja restrukturiranje brodogradnje", kazao je i ministar Popijač, ali nije precizirao kako bi to domaća brodogradnja mogla pokazati održivost u situaciji kada je jasno da ne mogu puniti knjige narudžbi, ne mogu plaćati obveze i ne mogu dobiti kredite bez državnog jamstva. romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

agrebački holding je na koljenima. Na nekoliko smo koraka do toga da Zagreb postane Atena i da ono što se pokušava spriječiti na državnoj razini dobijemo na mikroteritoriju s makroznačajem. Hrvatski glavni grad mogao bi biti potpuno blokiran odluči li 13.000 radnika Holdinga štrajkati jer nisu na vrijeme dobili svoju plaću. A to je već izgledno jer gradski div iz dana u dan tone u sve veći ponor nelikvidnosti, a samo mahanje rukama, što rade gradski oci, nažalost, ne pomaže. Prije mjesec i Pol dana objavili smo komentar "Holding na holdu" i danas, nažalost, možemo samo ustvrditi da se u tom periodu ništa nije pomaknulo s mrtve točke. Holding je i dalje blokiran; Uprava je krnja jer njezine nove članove i novi Nadzorni odbor nije registrirao Trgovački sud zbog propusta Gradske skupštine. Dok se to ne realizira, za Holding nema novog kredita, bez kredita nema plaća za radnike Či-

››

Snimio hrvoje knez

Na nekoliko smo koraka do toga da Zagreb postane Atena i da ono što se pokušava spriječiti na državnoj razini dobijemo na mikroteritoriju. Glavni grad mogao bi biti blokiran odluči li 13.000 radnika ZG holdinga štrajkati jer nisu dobili plaću stoće, ZET-a, Vodoopskrbe... A bez plaće nema ni čišćenja ulica, vožnje tramvaja i autobusa, osim ako zaposlenici ne budu toliko dobri da rade "pro bono". Možda, da su u nekoj maloj tvrtki, pod kapitalističkom čizmom. Međutim, radnici Holdinga zaštićeni su više od ličkih medvjeda i sjetimo se samo kako su stajali tramvaji ZET-a prije šest godina dok nisu dobili ono što su htjeli. U sitUaciji koja je u me-

tropoli gora nego ikad gradonačelnik Milan Bandić se, pod prijetnjom da ga se ide smjenjivati na referendumu, gorljivo inati političkim protivnicima i ponaša kao da ga se Holding uopće ne tiče. Holdingu duguje 600 milijuna kuna, oduzeo mu je poslove od 200 milijuna kuna za komunalne akcije, a ZET-u je srezao i 125 milijuna kuna za besplatan prijevoz koji je on uveo. Poput Pilata pere ruke i tvrdi da on za Holding nije odgovoran,

a njegovim direktorima poručuje da ne budu playboyi. No, ako 13.000 ljudi, a ne samo playboyi, ostane bez plaće i krene u štrajk, hoće li mu ruke ostati čiste? U svom balonu lebde i sindikati koji bi morali pristati na 10-postotno smanjenje plaća, što je Uprava predložila. Dobro bi nam svima došlo jedno buđenje savjesti prije nego što štrajk ili stečaj postanu grubo otrežnjenje, a cijena previsoka.

tema 4-5

ČEKAJUĆI REBALANS Vlada kupuje vrijeme i čeka da net turističke sezone, a svima je jasno da ne mogu biti veći od pr

Analitičari: Treba na ne može provesti ni 'Kada bi Vlada predočila jedan vjerodostojan plan, siguran sam da bi prošao kod MMF-a, koji je u krizi puno fleksibilniji nego prije. Vlada ionako planira učiniti isto i bez njega pa smatram da bi uz njegovu pomoć bolne rezove bilo puno lakše provesti', kaže Zdeslav Šantić

Nedo Obveznica

Visina izdanja

Domaće Serija 03 D-12

500 mil. eura

Serija 05 D-14

650 mil. eura

Serija 07 D-19

500 mil. eura

Serija 09 D-15

350 mil. eura

Serija 10 D-15

5,5 mlrd. kuna

Serija 11 D-13

4 mlrd. kuna

Serija 12 D-17

5,5 mlrd. kuna

RHMF-O-203A

3,5 mlrd. kuna

RHMF-O-203E

350 mil. eura

Međunarodne

Ako ništa drugo, hrvatskoj Vladi treba priznati dosljednost i visok stupanj predvidivosti. Već treću godinu uoči ljeta počinje isti scenarij: Vlada se na domaćem terenu planira zadužiti za dodatne milijarde kuna, rebalans je najavljen, ali se ne zna koliki će i kada točno biti jer se napeto iščekuju rezultati turističke sezone, koja pak visi o niti zbog udara krize na emitivna tržišta, a Vlada kupuje vrijeme čekajući smirivanje dužničke krize u Europi kako bi se mogle izdati obveznice na europskom tržištu i ponovno se u pitanje dovodi isplata mirovina. Uza sve to, ponovno se povlači potreba pozivanja u pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Čini se kao da

već tri godine Hrvatska stoji u mjestu, a BDP nastavlja padati dok zemlje u regiji tehnički izlaze iz recesije. Business.hr nedavno je objavio da se Hrvatska na domaćem tržištu planira zadužiti izdavanjem kunskih obveznica u visini 4,5 milijardi kuna. Prema Zdeslavu Šantiću, makroekonomistu Societe Generale - Splitske banke, kamata na te obveznice ne bi se trebala razlikovati od onih iz ožujka ove godine, kada je kamatna stopa iznosila 6,25 posto.

Upumpan svježi novac

"HNB je s dvije intervencije upumpao dovoljno svježeg novca u sustav i ove je godine likvidnost znatno bolja nego prošle. Osim

PRIHODI OD TURIZMA (u milijardama eura): 2005. 2006. 2007. 2008. 5,9 6,3 6,7 7,4

2009. 6,4

toga, vidljivi je pad spremnosti stanovništva za kreditima, a i tvrtke odustaju od kredita za investicije i ograničavaju se na kredite za obrtna sredstva i likvidnost", kaže Šantić. I Damir Novotny, neovisni analitičar, smatra da je sustav u puno boljem položaju kada je riječ o likvidnosti, ali i da će država zaduživanjem na domaćem tržištu ponovno istisnuti domaći sektor, prije svega korporativni kojemu su krediti nužni za preživljavanje. Vlada ne bi trebala velike nade polagati ni u inače kratku turističku sezonu jer analitičari u najboljem slučaju očekuju isti financijski učinak ako broj gostiju bude veći nego prošle godine, o čemu je Šantić kazao: "Hrvatska se uključila u cjenovni rat s konkurencijom u Turskoj i Grčkoj te snižava cijene aranžmana pa ne treba

London Club Seria A

857,8 mil. dolar

Euro bonds III.

750 mil. eura

Euro bonds VI.

500 mil. eura

Američko izdanje

1,5 mlrd. dolara

očekivati bolji financijski rezultat nego prošle godine". Damir Novotny, ekonomski analitičar, kaže da su problemi preveliki da bi ih riješila jedna turistička sezona, koja je Hrvatskoj prošle godine donijela 6,4 milijarde eura. Osim toga, hrvatska Vlada u novom rebalansu ima manji manevarski prostor od, primjerice, slovenske koja je rebalansom smanjila rashode za 600 milijuna eura smanjujući investicije u infrastrukturu, obranu i zdravstvo. U Hrvatskoj puno veći dio proračuna odlazi na mirovine i plaće u javnom sektoru. Stoga Šantić ponavlja ono što domaći, ali i strani analitičari govore već godinama, a to je potreba za što bržim i obuhvatnijim re-

tko drugi obavi posao umjesto nje: iščekuju se rezultati rošlogodišnjih 6,4 milijarde eura

business.hr Utorak 6/7/2010

nam MMF jer Vlada i dogovorene mjere

ospjele obveznice RH

Dužina izdanja (god.)

Datum dospijeća

Kamata (%)

23. svibnja 2012.

6.875

10. veljače 2014.

5.5

29. studenoga 2019.

5.375

14. srpnja 2015.

4.25

15. prosinca 2015.

5.25

11. srpnja 2013.

4.5

08. veljače 2017.

4.75

5. ožujka 2020.

6.75

5. ožujka 2020.

6.5

3 poček + 11 otplata

31. srpnja 2010.

US$ 6 mjesečni LIBOR+81,25 bp

14. ožujak 2011.

6.75

15. travnja 2014.

5. studenoga 2019.

6.75

IZVOR: Ministarstvo financija

formama, prije svega državne uprave.

Nabujala uprava

"Sasvim je sigurno da više nije moguće povećavati prihodovnu stranu proračuna jer je Hrvatska država s velikim poreznim opterećenjem pa je jedino rješenje snažno smanjivati rashodovnu stranu, što će biti prilično komplicirano s obzirom na veliki

broj umirovljenika i nabujalu te nedovoljno efikasnu javnu upravu. Nemojmo zanemariti činjenicu da će biti iznimno teško nalaziti novac za mirovine u nekom srednjoročnom razdoblju ako se nastavi dosadašnja fiskalna politika", upozorava Šantić dodajući da je rebalansom u jesen potrebno smanjiti upravo rashode državnog proračuna.

GRČKA I NJEMAČKA

Može se: Grci smanjili deficit 40 posto Grčka je u samo nekoliko mjeseci deficit smanjila 40 posto. Njemačka je, pak, odlučila srezati novo zaduživanje za oko 80 milijardi eura u pet godina smanjujući ponudu državnih obveznica.

Novotny smatra da Hrvatska ima velik prostor u tzv. diskrecijskim rashodima, dakle ostalim troškovima ministarstava. "To je velik dio proračuna od 50 milijardi kuna i tu ima velikih mogućnosti za štednju jer smatram da mirovine ne treba dirati, a plaće će se u javnom sektoru zbog sindikata ionako teško smanjivati", kaže Novotny. Vladin plan gospodarskog oporavka posustaje, a Šantić kao onoga tko bi mogao dati zamah i ubrzati reforme vidi u MMFu. "Kada bi Vlada predočila jedan vjerodostojni plan, siguran sam da bi prošao kod MMF-a, koji je u krizi puno fleksibilniji nego prije. Vlada ionako planira učiniti isto i bez njega. Stoga smatram da bi uz njegovu pomoć bolne rezove bilo puno lakše provesti, a nemojmo zaboraviti da smo mi jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja iza sebe nema neku supranacionalnu instituciju koja bi dala prijeko potrebnu potporu u krizi", tvrdi Šantić.

Vanjsko zaduživanje

Hrvatska je na polovini godine već zabilježila 90 posto planiranog deficita za cijelu godinu, a izgledno je da će nakon turističke sezone krenuti u novo inozemno zaduživanje. Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, kaže kako je sasvim sigurno da bi mogućnost izdanja na inozemnom tržištu, odnosno stabilizacija na međunarodnim tržištima, znatno olakšala pokrivanje potreba za financiranjem u dru-

SLOVENSKI REBALANS

Gospođo Kosor, ovako je to učinio Pahor! Slovenska je vlada krajem lipnja donijela odluku o rebalansu proračuna kojim kani uštedjeti 600 milijuna eura, odnosno približno iznos za koji se Hrvatska sprema zadužiti na domaćem tržištu. Najveći rez doživjele su investicije u prometnu infrastrukturu. Najveći proračunski gubitnik pritom je ispala željeznička mreža kojoj su ulaganja u obnovu smanjena 104 milijuna eura ili gotovo 40 posto manje nego cestovBORUt što je planirano. Ulaganja u cestov pAHOR nu mrežu smanjena su 48 milijuna foto eura. Srezani su i prihodi za vojsku i anavlada.hr zdravstvo. Slovenski financijski ana rilitičari prilično su skeptični kada je ri ječ o vladinu planu uštede 600 milimili juna eura, pogotovo kada uzmu u obzir prihode iz zajedničke europske kase. Naime, prema planu rebalansa proračuna, slovenska fonvlada iz europskih fon midova očekuje čak mi lijardu eura do kraja godine, odnosno 74 posto više nego lani, što je gotovo nemoguće postići. REZOVI U ZADNJEM SLOVENSKOM REBALANSU: 1. Ulaganja u željezničku infrastrukturu: - 104 mil. eura 2. Cestovna infrastruktura: - 48 mil. Eura 3. Obrana: - 50 milijuna eura 4. Zdravstvo: - 47 mil.eura

gom dijelu godine. "Ne dođe li do radikalnijeg smanjenje rashoda, dospjele obveza do kraja godine dostići će tri milijarde eura. U tom će slučaju biti sasvim izgledno da će država morati posegnuti za skupim inozemnim zaduživanjem". Novotny ipak smatra da će država i bez MMFa moći refinancirati dospjele obveze. Analitičari su suglasni da je Vlada

posustala u provođenju vlastitog programa gospodarskog oporavka. Stoga je sigurno da će nastaviti apelirati za promjenu fiskalne politike, nakon što je guverner Željko Rohatinski prestao s takvom praksom začepivši slavinu hrvatskoj Vladi zbog presporog reagiranja na krizu i nevoljkog provođenja nužnih reformi. Ante Pavić

ante.pavić@business.hr

tema 6-7

KALI NA VRHU SVIJETA Lions Gate će spajanjem s Kali T Inc., sjedište tvrtke bit će u New Yorku, a dionice će joj se izl

Kaljske tune zaplivale Wall Streetom

Kali Tuna bit će temeljni kamen budućeg poslovanja Umamija, a hrvatsko je ribogojilište dobilo pohvale kao jedan od najboljih svjetskih proizvođača plavoperajne tune, čiji se najveći dio izvozi izravno na najvažnije svjetsko tržište te ribe - u Japan Multinacionalna kompanija za marikulturu Atlantis Group, sa sjedištem u Danskoj, zamijenila je svoje stopostotno vlasništvo u jednom od najvećih hrvatskih uzgajališta tune, tvrtki Kali Tuna, za novoizdane dionice američke kompanije Lions Gate Lighting Corp. U aranžmanu je dobiveno 30 milijuna dionica Lions Gatea, čija je posljednja vrijednost bila 1,8 dolara po dionici. Ta je korporacija, čije je sjedište u saveznoj državi Nevada, izlistana na američkim burzama, pa će to postati i Kali Tuna. Formalni vlasnik Kali Tune dosad je bio newyorški Bluefin Acquisition Group, koji posluje u sastavu Atlantisa.

Novo ime

Lions Gate će spajanjem s Kali Tunom dobiti novo ime - Umami Sustainable Seafood Inc., sjedište tvrtke bit će New Yorku, a preko nje će se na američkim burzama, privremeno pod starim tickerom LNLT, pojaviti i veliki uzgajivač s otoka Ugljana kod Zadra. Kako se kaže u objavama kompanija koje su dio toga aranžmana, Kali Tuna bit će temeljni kamen budućeg poslovanja Umamija, a hrvatsko je ri-

bogojilište dobilo i pohvale kao jedan od najboljih svjetskih proizvođača plavoperajne tune, čiji se najveći dio izvozi izravno na najvažnije svjetsko tržište te ribe - u Japan. Kaljske i općenito jadranske tune tamo se smatraju iznimno kvalitetnom "sirovinom" za sushi i sashimi. Izvoz će se nastaviti, a Atlantis će i dalje biti glavni prodajni agent za kaljske tune na Dalekom istoku. Atlantis marikulturne poslove, osim u Hrvatskoj, ima u Norveškoj i Australiji, a osim Japana važno mu je tržište i Koreja. Primjerice, u Japanu drži oko osam posto tržišta. Posljednjih godina sve više izvoze i u SAD i Europsku uniju, što bi se trebalo i povećati novim poslovnim aranžmanom. Da je zapravo riječ o Atlantisovu preuzimanju Lions Gatea - sa 30 milijuna dionica postali su najveći dioničar Umamija - govori i najava da će Umamijev izvršni direktor postati Islanđanin Oli Steindorsson, koji je od 2004. šef Atlantisa, a u registru trgovačkih sudova je od 2005. naveden i kao predsjednik Uprave Kali Tune. Steindorsson, kažu službeni po-

daci, ima više od 15 godina iskustva u ribljoj industriji, a kako je živio u Japanu od 17. godine, postao je jedan od vodećih stručnjaka za trgovinu ribom u zemlji izlazećeg Sunca.

Liderska pozicija

"Na hrvatskom uspjehu s Kali Tunom namjeravamo izgraditi reputaciju lidera u industriji uzgoja plavoperajne tune. Već pregovaramo s tvrtkama koje vidimo kao važne dijelove našega strateškog plana", prenosi se Steindorssonova izjava u korporativnim objavama.

Hoće li to značiti daljnje širenje Umamija u Hrvatskoj, odnosno ima li i naših marikulturnih tvrtki među onima na koje je Steindorsson "bacio oko", još nije poznato. Uz Steindorssona, u registru Trgovačkih sudova kao članovi uprave navode se Mirko Ivoš i još jedan Islanđanin Maron Kristofersson, koji je ušao i u menadžment Umamija. Kao glavni menadžer na službenim internetskim stranicama Kali Tune navodi se australski Hrvat Dino Vidov, jedan od osnivača tvrtke. B.hr

SVJETSKI IGRAČ U BRANŠI

Zlatna riba iz Fulije, Kudice i Pod Mrdinom Kali Tuna jedna je od najvećih hrvatskih tvrtki koje se bave uzgojem tuna, a prije 15-ak godina na otoku Ugljanu osnovali su je hrvatski povratnici iz Australije. Danas je to važan igrač na tržištu tuna i ima tri lokacije za uzgoj - Fuliju i Kudicu kod otoka Iža, koje se zajedno prostiru na 40.000 kvadrata, te Pod Mrdinom

u blizini "matičnog" otoka Ugljana od 160.000 četvornih metara. Raspolažu i trima tunelima za duboko smrzavanje, od kojih je svaki kapaciteta 20 tona na dan, imaju tri velike hladnjače od po 500 tona, stroj za proizvodnju 10 tona leda dnevno, servisnu flotu... Dio je kompanije i tvrtka-kći Kali Tuna trgovina d.o.o.

Tunom dobiti novo ime - Umami Sustainable Seafood listavati na američkim burzama

business.hr Utorak 6/7/2010

Osobna kar ta

IME: Kali Tu na d.o.o., Ka li, otok Uglja UZGAJALIŠ n TA: Fulija i K udica kod Iž nom kod Ug a, Pod Mrdiljana, ukupn a površina 2 tara četvorn 00 tisuća m ih ePROIZVOD NJA: Sjevern a plavoperajn važniji sasto a tuna, najjak sushija i sashimija TRŽIŠTE: Ja pan, Koreja, SAD GODIŠNJI P RIHOD (iz fi n ancijskog iz 2008. godin vješća Fini za u): 135,6 mil ij u na kuna (u 2 milijuna) 007. 61,7 DOBIT (iz fi nancijskog iz vješća Fini za nu): 12,2 mil 200 ijuna kuna (z a 2007. zabilje 8. goditak od 1,2 m ilijuna kuna) žen je gubi-

OLI STEINdORSSON, Islanđanin, predsjednik Uprave Kali Tune (lijevo) i dINO VIdOV, australski Hrvat, jedan od osnivača tvrtke s otoka Ugljana (desno) business.hr

tema 8-9

INTERVJU: DaRINko Bago Predsjednik Uprave Konča vjetroagregat te otkriva milijunske iznose 'zamrznutih' posl

Konkurenti nam sabotiraju vjetrogenerator "Prije tri godine maskirani ljudi upali su nam u tvornicu generatora nakon čega smo imali havariju na vjetrogeneratoru", otkrio nam je šef Končara, koji zbog toga nije iznenađen 'prigodnom' prijavom za kršenje patenta u Njemačkoj. Veći mu je problem HEP zbog čije im je štednje propala cijela godina Ove godine Končar očekuje pad prometa pet posto. Trenutačno bilježe 10-postotni rast prometa na inozemnim tržištima, a domaće je tržište palo čak 18 posto. "Izvozom kompenziramo loše stanje na domaćem tržištu. Sadašnje je stanje posljedica pomanjkanja investicija upravo u objekte gdje je domaći rad najviše zastupljen. U sljedećoj godini očekujemo rast jer imamo uvjeravanja nove uprave HEP-a, HŽ-a i ministara da će djelomično vratiti uskraćene investicije", kaže predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. Za Business.hr otvoreno govori i o prijavi za korištenje patenta za vjetroagregat te spornom poslu na revitalizaciji HE Zakučac. Na nedavnom sajmu u njemačkom Hannoveru imali ste razgovore s policijom vezano uz originalnost vaše tehnologije vjetrogeneratora. Zašto? - Kontakti s policijom i državnim odvjetništvom Njemačke još traju. Jedan od načina na koji vas zaustavlja konkurencija jest da patentira niz tehnolo-

gija i onda vas na promociji prijave za opravdanu sumnju u korištenje njihovih patenata, na što policija treba reagirati. Zaplijenili su računalo na kojem je prezentacija, prospekte i kataloge te nismo uspjeli održati prezentaciju vjetroagregata. Prijavila nas je tvrtka Enercon, najveći proizvođač vjetroagregata na svijetu, koji imaju jake patentne savjetnike i mi nismo jedini koji smo to doživjeli. Imamo patentnog savjetnika i ne sumnjamo da ćemo dokazati svoju originalnost za pet-šest mjeseci, koliko traje takav spor. Jeste li već imali takav slučaj? - Da, ali ni jedan slučaj prijave nije bio uspješan. Konkurenciji je najvažnije da nas zaustavi. Već smo imali sličan slučaj. U travnju 2007. sigurnosne su kamere snimile kako nam u tvornicu generatora ulazi ekipa maskiranih ljudi, a sutradan smo imali havariju na vjetrogeneratoru koja nas je zaustavila na devet mjeseci. Imate velik broj nerealizira-

nih poslova s HEP-om. O čemu je riječ? - HEP i Končar prosječno godišnje realiziraju poslova u vrijednosti 500-600 milijuna kuna. U posljednje dvije godine imamo "zaleđeno" 625 milijuna kuna, od čega 475 milijuna kuna poslova koji su ugovoreni i zaustavljeni u tijeku realizacije. Imamo i 145 milijuna kuna poslova koje smo dobili na natječajima - obaviješteni smo da smo dobili posao, HEP nam je poslao ugovore na potpis, mi smo ih potpisali i nakon toga je situacija stala. To traje gotovo dvije godine. Bivša je uprava u travnju 2008. kao i većina uprava drugih javnih

poduzeća krenula u štednju ukidanjem postojećih investicija i zaustavljanjem novih, a zaustavljen je i rad na projektima. U 475 milijuna kuna su i ugovor za revitalizaciju Zakučac i trafostanicu Plat. HEP snima stanje i uvjerava nas da će poslije ljeta aktivirati poslove. Kažu da bi Plat trebao krenuti nakon ljeta, a u planu je i nastavak radova na Zakučcu. Novoj je upravi HEP-a trebalo barem devet mjeseci da pokrene zaustavljeno, a kako su koncem prošle godine morali preuzeti i planove za 2010. te napraviti reviziju svih investicija, usprkos svim naporima koje poduzimaju, ova je in-

››

HEP i Končar prosječno godišnje realiziraju poslova u vrijednosti 500-600 milijuna kuna. U posljednje dvije godine imamo 'zaleđeno' 625 milijuna kuna DaRINko Bago nada se da će HEP nakon ljeta otkočiti investicije Snimio hrvoje dominić

vesticijska godina "propala" i HEP-u i svim drugim tvrtkama vezanim uz HEP. Očekujemo javne natječaje na koje ćemo se kao i svi

aMoRTIZaCIJa oD 1,6 MLRD. kUNa

HEP jednostavno mora ulagati HEP-ova je amortizacija 1,6 milijardi kuna. Što bi po vašem mišljenju HEP trebao napraviti s tim novcem? - Svakim danom raspoloživost opreme pada. Za desetak godina 40 do 50 posto raspoloživih hidropotencijala nestalo bi kad se ne bi investiralo u revitalizaciju postojećih objekata, dakle raspoloživost hidroelektrana pala bi na pola. Ulaganjem sredstava

amortizacije u redovno održavanje i revitalizaciju treba održati postojeću razinu raspoloživosti, a iz drugih izvora ulagati u nove elektrane. TE Plomin 3 kao potencijalno najveća investicija HEP-a, a kako je danas zamišljena, nije zanimljiva hrvatskoj elektroindustriji jer će se taj objekt u cjelini kupiti u inozemstvu, no nama su zanimljivi HE Kosinj i Senj 2, kao i niz drugih objekata.

ara govori o policijskoj istrazi oko patenta za lova s HEP-om

business.hr Utorak 6/7/2010

TEŽak RaZVoJ

Stranci dobivaju milijarde eura poticaja, mi ništa Napravili ste vjetroagregat od 1 MW, a konkurencija nudi one od 2,5 MW. Kakve su Končarove šanse? - Radili smo na razvoju agregata bez ikakva poticaja države za razliku od naše konkurencije iz inozemstva - neki su od njih dobili više od milijardu eura državnih poticaja. Naš agregat pokriva dijapazon od 750 kW do 1,7 MW, a plan nam je kad napravimo 15 takvih jedinica na Pometenom brdu staviti i jednu jedinicu od 2,5 MW koja će pokrivati raspon od 1,8 do 3,2 MW. S tim smo preskočili dugogodišnji razvojni ciklus. Karakteristike vjetrova u Hrvatskoj i na širem kopnenom dijelu Mediterana, na koji tržišno ciljamo, takve su da se za taj prostor zasad neće raditi jedinice iznad 3,5 MW.

drugi moći javiti poslije ljeta i nadamo se uspjehu. Predsjednik Uprave HEPa Begović kaže da nemate potpisane ugovore za Zakučac. - Ne, razgovarao sam s njim. To je nesporazum jer taj ugovor nije sporan. Zaustavljen je ugovor od 250 milijuna kuna, a postoji niz manjih ugovora koji su krenuli pa stali. Vjerojatno je Begović na njih mislio jer je HEP-u revitalizacija Zakučca od vitalne važnosti. To je vršna elektrana ključna za dnevnu proizvodnju. Vršna je energija znatno skuplja na tržištu, a megavat elek-

trične energije u proizvodnji Zakučca stoji manje od 10 eura, što je odlična cijena. Očekujemo da HEP raščisti sve dvojbe što prije primjerice, pokazalo se da treba ishoditi građevinsku dozvolu. Begović je kazao da HEP-u više ne odgovara oprema i tehnologija koja se nudi jer su se tehnologija i materijali promijenili. Možete li vi odraditi taj posao? - Ugovor za obnovu generatora s vremenom će se sigurno realizirati, ali ne znam što će biti s drugih desetak manjih ugovora. Ti će ugovori vjerojatno slije-

diti sudbinu sličnih ugovora kao što je npr. TE Sisak. U HE Zakučac ugrađeni su naši generatori stari 40 godina, a komponente u generatorima koje treba mijenjati ne može napraviti bilo tko već onaj tko ima proizvodnu dokumentaciju i tehnologiju. U Europi ima malo proizvođača hidrogeneratora jer su se veliki kao Siemens i ABB okrenuli generatorima za termoelektrane. Cjenovno smo konkurentni na tržištu, pa i na hrvatskom koje je najotvorenije za strance u Europi. Dolaze nam Siemens i Alstom, a nama je u Njemačkoj trebalo 6 godina da uđe-

mo u jednu elektroprivredu. Imamo inženjerskog znanja i zato je uvredljivo pitati možemo li mi napraviti tako velik generator. Končar 85 posto proizvodnje generatora radi za inozemstvo - Finsku, Švedsku, Norvešku, Kanadu, SAD i Kostariku i druge zemlje. Mislite da oni kupuju bilo što? Što je s drugim dogovorenim poslovima s HEP-om? - Imamo i 145 milijuna kuna poslova koje smo dobili na natječaju, ali oni stoje. Tu su prije svega radovi na TE Sisak i još neki poslovi. Natječaj je proveden, žalbeni su rokovi prošli, ali činje-

nica je da projekt za TE Sisak nije dobro pripremljen i već su se pojavile potrebe za nekim izmjenama, primjerice na portalima gdje dalekovodi ulaze u trafostanicu. Ni Končar ni HEP nisu spremni odmah potpisivati anekse pa smo predložili realizaciju postojećeg ugovora, a za dopune neka se raspiše natječaj. Ako se to bude vezalo uz našu opremu, mi ćemo surađivati s onim tko taj posao dobije. Postoji i mogućnost da problem riješimo i uz pomoć sudaca miritelja kao u slučaju TS Ernestinovo-Žerjavinec.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 6/7/2010

MODEL A

HBOR prihvatio ponude svih pet banaka

Zagreb. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na petoj je aukciji za dodjelu kvota za model A prihvatila svih pet pristiglih ponuda banaka, a ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike - poduzetnike kretat će se od 4,85 posto do 5,87 posto, izvijestili su jučer iz HBOR-a. Peta aukcija za model A održa-

na je 30. lipnja, HBOR je ponudio 80 milijuna kuna, a pristiglo je samo pet ponuda u ukupnom iznosu od 27,24 milijuna kuna. HBOR je prihvatio ponude Privredne banke Zagreb, Istarske kreditne banke, Croatia banke, Societe Generale - Splitske banke i Jadranske banke. Najnižu maržu, a time i kamatnu stopu za krajnje korisnike, ponudile su PBZ i Istarska kreditna banka. PBZ-u je odobren zatraženi iznos kvote od 16 milijuna kuna, a kad se tom dijelu kredita iz sredstava HBOR-a doda i 60-postotni udjel same

banke, kreditni potencijal PBZa po ovoj aukciji iznosi 40 mil. kn, a kamatna je stopa za krajnje korisnike 4,85 posto. Istarskoj kreditnoj banci odobren je zatraženi iznos kvote od 4 milijuna kuna, a kad se tome doda šest milijuna kuna same banke, ukupni kreditni potencijal iznosi 10 milijuna kuna, a ponderirana kamatna stopa 4,85 posto. I ostalim je trima bankama odobren cjelokupni zatraženi iznos kvote kredita - Croatia banci 240 tisuća kuna, Splitskoj dva milijuna i Jadranskoj banci pet milijuna kuna. H

MINGORP

Protiv korupcije u javnoj nabavi Zagreb. Sporazum o suradnji u sprječavanju korupcije u postupcima javne nabave potpisali su ministar gospodarstva Đuro Popijač i ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije Dinko Cvitan. Važnost suradnje između MINGORP-a i Uskoka očituje se u značenju javne nabave za cijelo gospodarstvo jer njezin udjel doseže i do 16 posto BDP-a, navode iz Ministarstva. H

'Vratite zaštitnu kam porez na dobit bude POREZNA REFORMA Ovlašteni revizor Branko Parać pozvao je na ponovno uvođenje zaštitne kamate - porezne olakšice koja je bila na snazi do 2000., a visina joj se obračunavala prema uloženom vlasničkom kapitalu - jer bi time poduzetnicima ostalo više novca koji bi mogli reinvestirati Hrvatska bi trebala vratiti zaštitnu kamatu koja se kao porezna olakšica do 2000. godine obračunavala na uloženi vlastiti kapital jer bi na taj način tvrtkama i poduzetnicima ostalo više novca koji bi mogli reinvestirati u stvaranje novih radnih mjesta. Poručio je to u ponedjeljak ovlašteni revizor Branko Parać na okruglom stolu "Porezna reforma i hrvatska kriza" u organizaciji Hrvatske udruge poreznih obveznika (HUPA). "Svrha je zaštitne kamate stimulacija ulaganja u poduzetništvo, što bi povećalo zaposlenost radno aktivnog stanovništva", kazao je Parać. On podsjeća da je ta porezna olakšica, koja se obračunavala prema uloženom vlastitom kapitalu, u sluča-

ju pozitivne porezne dobiti umanjivala poreznu osnovicu, a time i poreznu obvezu. S druge strane, ako je poduzetnik imao negativnu poreznu osnovicu, zaštitna kamata uvećavala je gubitak, što mu je davalo buduću poreznu olakšicu.

Diskriminacija

Ukidanjem zaštitne kamate (zbog toga što je bila suprotna međunarodnim računovodstvenim normama), koja je u Hrvatskoj postojala od 1994. do 2000., nastala je mogućnost prenamjene zadržane dobiti u zajam, pri čemu se na te zajmove obračunava kamata. "Problem je što se na zajmove zaračunava kamata koja je porezno priznati rashod čime se umanjuje porezna osnovica poreza na

dobit", rekao je Parać sugerirajući diskriminaciju poduzetnika koji ne zadržavaju dobit. Dodao je kako je taj učinak ukidanja zaštitne kamate vidljiv u bilancama tvrtki u stranom vlasništvu. "Procjenjujem da su u 2009. strane tvrtke svojim društvima u Hrvatskoj kroz zadržanu dobit plasirale oko 35 milijardi kuna kredita uz kamatnu stopu devet posto, na što je plaćena kamata u iznosu tri milijarde kuna. Da postoji zaštitna kamata, te bi tri milijarde ostale u bilancama hrvatskih tvrtki", rekao je Parać.

Povećati konkurentnost

Ekonomist Guste Santini na skupu je pak predložio "neizravnu" devalvaciju tečaja kune.

BRANkO PARAć, ovlašteni revizor, zalaže se za povratak zaštitne kamate iako je ona ukinuta jer je suprotna međunarodnim računovodstvenim normama

"Reforma poreznog sustava u prvom koraku mora povećati konkurentnost nacionalnoga gospodarstva. Drugim riječima, reformom poreznog sustava tečaj kune treba neizravno devalvirati", rekao je Santini. Santini je zatražio i rezanje subvencija za poljoprivredu koje je opisao kao

Snimio SaŠa ĆETKoViĆ

socijalne transfere pod patronatom politike koja time kupuje glasove birača. Komentirajući pak ukidanje niže stope kriznog poreza, tzv. harača, Santini je rekao kako taj porez nije trebalo ni uvoditi te kako će njegovo ukidanje vjerojatno stvoriti dodatne kratkoročne probleme punjenju pro-

OGLAS

će odbiti Bandićevo matu da SDP smanjenje naknada ZET-u e manji' BESPLATNI PRIJEVOZ NA UDARU

Zastupnici gradske Skupštine Grada Zagreba tražit će od gradonačelnika Milana Bandića da precizira kome je za besplatni prijevoz, koji koristi pola milijuna ljudi, uskratio 95 milijuna kuna - nezaposlenima, učenicima ili braniteljima...

Odluka gradonačelnika Milana Bandića da se u rebalansu gradskog proračuna svota namijenjena subvencioniranju besplatnog prijevoza ZET-a smanjuje za čak 95 milijuna kuna, neće dobiti "zeleno svjetlo" u Gradskoj skupštini. Naime, zastupnici će od Bandića tražiti da precizira kome je za besplatni prijevoz, koji koristi pola milijuna ljudi, uskratio 95 milijuna kuna.

Postoje li izračuni

računa. "Hrvatska se nalazi na raskrižju, može ili pasivno čekati da se dogodi dužnička kriza kojom će upravljati strane institucije kako bi zaštitile interese naših vjerovnika ili kao cilj odrediti rast privredne aktivnosti i povećanja zaposlenosti, a to je po mome mišljenju moguće in-

tervencionističkom politikom na strani ponude", rekao je Santini. Dodao je kako fiskalne i socijalne funkcije poreza treba respektirati, ali porezni se sustav treba usredotočiti na povećanje konkurentnosti domaćega gospodarstva. Igor Medić

"Valjda postoje neke odluke, ugovori, izračuni... Neka gradonačelnik kaže je li smanjio subvencije za prijevoz nezaposlenih ili učenika ili branitelja... Koga? Onda će Gradska skupština o tome odlučivati", kazao nam je jedan od zastupnika SDP-a. Odbijanje rebalansa ne znači i da bi Bandić odmah od Vlade tražio raspuštanje Skupštine jer mu takvim automatizmom to sigurno ne bi prošlo. Rebalans mu je, podsjetimo, odbijen i lani.

MILAN BANDIĆ, zagrebački gradonačelnik

Snimio hrvoje domini∆

Ove je godine ZET iz gradskog proračuna trebao dobiti 740 milijuna kuna za besplatan prijevoz, no i to je bilo nedovoljno pa je u Zagrebačkom holdingu planiran gubitak od 160 milijuna kuna. Tu je i 250

BROJkA

250

milijuna kuna neplaćenih dospjelih obveza ima ZET za dosadašnjih 140 tramvaja, a gradonačelnik Bandić kazao je kako bi htio još 60 novih tramvaja

milijuna kuna neplaćenih obaveza za nabavu tramvaja, a Bandić je najavio nabavu još 60 novih.

Tramvaji 75% domaći

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, kazao je za Business.hr kako se nada da će biti moguće realizirati novu tranšu tramvaja za Grad Zagreb "ako bude mogućnosti i zajedničke volje". "U našem tramvaju ima više od 75 posto domaće komponente, što ima velik učinak na zapošljavanje u Zagrebu i županiji", kazao je Bago. Nevenka Cuglin Nina Domazet

dogaaji

TISKARA VJESNIK

‘Vlada listu majka, tiskari maćeha’

12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

PROSVJED pred Vjesnikovim neboderom samo je početak, upozorili su sindikati. Ne reagira li država, moguć i štrajk

Utorak 6/7/2010

SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

Zagreb. Stotinjak radnika Tiskare Vjesnik prosvjedovalo je jučer ispred Vjesnikova nebodera tražeći da Vlada pomogne financijsku konsolidaciju tiskare koja bi, u protivnom, u roku nekoliko mjeseci mogla propasti. Vlada kao recept nudi privatizaciju koja pak ne može biti dovršena za manje od šest

mjeseci, a za to vrijeme Tiskare možda više neće biti, upozorio je predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić. Radnici, kojima plaće kasne mjesecima, plaćaju ceh političkoj odluci po kojoj je Tiskara morala plaćati gubitke lista Vjesnik, zbog čega je u 10 godina izgubila ukupno 370 milijuna kuna, podsjetio je Kolarić. Prema njegovim riječima, Tiskari treba 20 do 30 milijuna kuna, što nije puno jer joj je lani godišnji promet bio 280 milijuna kuna, a sačuvalo bi se 430 radnih mjesta. H/B.hr

IT-blokada: robu plaće petak dobit ćete u pon NOVA PRAVILA Neminovno će doći do pada uvoza jer uvoznicima neće imati tko dati garanciju, a ni banke ne mogu osigurati dodatne garancije. Tako će špediteri morati jako dobro paziti kome će dati jamstva i birat će one tvrtke koje su bolji platiše Carinska uprava uvela je od 1. srpnja strogo praćenje zaduživanja po garancijama te više nije dopušteno da visina carinskog duga premašuje visinu jamstvene svote. To znači da tvrtka koja ne podmiri dug koji nije pokriven bankovnom garancijom (ona se koristi za osiguranje plaćanja carinskog duga u "redovitom" roku plaćanja od 10 dana) ne može dobiti robu. Do sada je naime Carinarnica tolerirala prekoračenja, što je išlo u prilog uvoznicima koji ionako imaju velikih problema s likvidnošću. Garancije za uvoznike uglavnom daju špediteri, iako ima dosta i onih s vlastitim bankovnim jamstva.

Međutim, s prvim danom srpnja uvedeno je aplikativno rješenje koje automatski onemogućuje zaduživanje preko visine jamstvene svote bankovnih garancija koje se koriste kao instrument osiguranja plaćanja.

Sporo ažuriranje

Nova praksa Carinske uprave već se u prvim danima pokazala problematičnom jer je došlo do svojevrsne informatičke blokade, što nam je potvrdila Bosiljka Horvat, predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika. "Carinarnica bi uplate trebala imati ažurirane iz minute u minutu ili pak primati pismene potvrde

da je dug plaćen, što u prvim danima baš i nije bilo tako. Primjerice, ako platite u petak, ne možete dobi-

ti robu do ponedjeljka jer se u sustavu ne vidi uplata", pojašnjava Horvat. Svoju odluku o praćenju

zaduživanja po garancijama Carinska uprava pravda usklađivanjem sa zakonskim propisima Europske

HUs

salonitaši će u srijedu provaliti u tvornicu Split. U srijedu se pred tvornicom Salonit priprema veliki prosvjed tijekom kojega će radnici provaliti u tvornicu, najavio je jučer regionalni povjerenik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Jozo Marić dodaši da "neće birati sredstva i način" da iz kruga tvornice izbace radnike Adriatic Blizne. "Provalit ćemo u Salonit ako

inspekcija rada ne potjera radnike koje je Adriatic Blizna angažirala kao podizvođače, nakon što im je zabranjen rad na sanaciji tvornice", rekao je Marić novinarima. Adriatic Blizna nema potrebne papire da bi mogli raditi takav posao, pa su doskočili problemu tako da su angažirali druge radnike. No, ni oni nemaju dozvole, kazao je Marić. Tridesetak radnika Salonita okupilo se jučer pred tvornicom u Vranjicu, a njihovo je okupljanje nadgledala policija. H

enu u nedjeljak Bosiljka Horvat, predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika snimio žarko bašić

unije i u toj odluci nema ništa sporno. Međutim, i u Carinskoj upravi priznaju da trenutačne bankovne garancije ne pokrivaju kompletan carinski dug, što bi se moglo negativno odraziti na financijski iscrpljene hrvatske tvrtke.

Dodatna jamstva

Neminovno će doći do pada uvoza jer uvoznicima neće imati tko dati garanciju. A ni banke ne mogu osigurati dodatne garancije. Tako će špediteri morati jako dobro paziti kome će dati jamstva i birat će one tvrtke koje su bolji platiše, napomenula je Horvat, dodajući da će ljeto možda biti nešto lakše zbog smanjenog intenziteta poslovanja. Između Carinske uprave, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge banaka te Udruženja međunarodnih otpremnika održan je i radni sastanak, no nije razjašnjeno ono najvažnije — mogu li banke garancijama pokriti cjelokupan garancijski dug? Naime, bankari tvrde da ne mogu, a u Carin-

skoj upravi kažu da mogu. U Udruženju međunarodnih otpremnika nadaju se da će uskoro dobiti i prave informacije o tome mogu li banke garantirati za cjelokupni carinski dug i koliko on iznosi. U Carinskoj upravi navode kako se pojedine gospodarske subjekte jasno upozoravalo na potrebu povećanja jamstvene svote bankovnih garancija koje koriste u postupku carinjenja robe s obzirom na to da u okolnostima postojećeg opsega carinskog poslovanja trenutačni iznos jamstvene svote nije dostatan za cjelovito osiguranje plaćanja carinskog duga. Špediteri i tvrtke uvoznici mogli su povećati svoje jamstvene svote bankovne garancije 50 posto, no preduvjet je bilo pravodobno i uredno podmirivanje obveza prema Carinskoj upravi te općenito dobra financijska sposobnost i uredno poslovanje, što u kriznim vremenima mnogima teško uspijeva. Jedna od tvrtki koja se odlučila na povećanje bankovnih garancija jest Zagrebšped, a prema riječima Bosiljke Horvat, 30 posto uvećane su još u svibnju. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

ProDaja aUtoMoBila

Pad na godišnjoj razini 30,4 posto

Zagreb. Tijekom svibnja u Hrvatskoj je prodan 3691 novi automobil, što je 1,1 posto ili 40 automobila više nego u svibnju, ali i 10,4 posto, odnosno 430 automobila manje nego u prošlogodišnjem lipnju, pokazuju podaci agencije Promocija plus. U prvih šest mjeseci po tim podacima - koji se oslanjaju na evidenciju MUP-a o regi-

stracijama novih automobila - prodano je 19.448 automobila, što je 30,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Volkswagen je u lipnju zauzeo vodeću poziciju po poretku prodaje po markama sa 512 prodanih automobila. Slijedi Opel sa 356 prodana automobila, a na trećem je mjestu Peugeot (310). U prvih je šest mjeseci Opel najprodavanija marka u Hrvatskoj, a najbolje se u tom razdoblju ove godine prodavala njegova Astra. H

MoNtMoNtaŽa

Za janaf tri ugovora od 156 mil. kn

Zagreb. Tvrtka Montmontaža i društva u njezinu vlasništvu gradit će za Janaf tri rezervoara na Terminalu Sisak, a ukupna je vrijednost tih ugovora nešto više od 156 milijuna kuna, objavila je Montmontaža na ZSE-u. Rokovi izvođenja radova za sva tri rezervoara su 20 mjeseci od uvođenja izvoditelja u posao. H

CijENa PŠENiCE BrojkE MaĐarska

FraNCUska

srBija

kunu približna je cijena kilograma pšenice u Francuskoj

kuna cijena je kilograma pšenice u Novom Sadu

0,90 1 kuna stoji kilogram pšenice na burzi u Budimpešti

0,80

Seljaci pojačali pritisak, ali Ministarstvo i dalje šuti iako je agronomski fakultet izračunao da bi cijena pšenice, kada se uzmu u obzir svi troškovi za preporučene agrotehničke mjere, trebala biti 1,2 kune - i tako nagnao seljake da povećaju svoje zahtjeve - niski domaći prinosi od samo 4,5 tona po hektaru sugeriraju da domaći ratari ipak ne ulažu toliko u proizvodnju pšenice Dok resorno ministarstvo i otkupljivači šute, ratari nastavljaju pritisak za određivanje cijene ovogodišnjeg uroda pšenice. Hrvatski seljački savez na čelu s novim predsjednikom Mijom Latinom tako je prvotni zahtjev za zaštitnom cijenom pšenice od 1,10 kune za kilogram povisio je na 1,20 kune. Ako im ne udovolje, prijete novim prosvjedom.

otkupljivači čekaju

Zahtjev argumentiraju izračunom Agronomskog fakulteta, koji je do kalkulacije došao na temelju ulaznih

troškova proizvodnje uz poštovanje svih agrotehničkih mjera te uz pet tona prinosa po hektaru. Prema prošlogodišnjim podacima, prosječan prinos pšenice u Hrvatskoj bio je oko 4,5 tone, dok je u Mađarskoj bio tri tone veći. Nizak prinos sugerira da domaći ratari u prosjeku možda uopće ne poštuju "sve agrotehničke mjere". Otkupljivači su se izjasnili da zasad ne misle kupovati pšenicu. Ratari kažu da na zalihama ima oko 176.000 tona prošlogodišnjeg roda, a da potrebe Hrvatske za tom osnovnom žitaricom iznose od 550 do 600 tisuća tona. Na temelju toga zaključuju da predstavnici mlinarsko-pekarske industrije namjeravaju koristiti pšenicu iz uvoza. "Neka onda podvuku da im ne treba hrvatska pšenica", poručuje glavni tajnik HSS-a Predrag Livak dodajući kako im ministar poljoprivrede Petar Čobanković nije odgovorio na zadnji dopis u kojem traže da se zaštitna cijena sa sadašnjih 70 lipa za kilogram

(što je sukladno zaštitnoj cijeni u EU) podigne na 1,20 kuna.

Nedostaje uljarica

Osim što se ne očituje o zahtjevu seljaka za zaštitnom cijenom, iz Ministarstva nismo mogli doznati ni postoje li zahtjevi za uvoz pšenice. Slična je situacija bila i prošle godine kada su seljaci blokadom granice željeli spriječiti uvoz pšenice. Na kraju su višak uroda pohranili u silose uz troškove skladištenja da bi krajem godine bilo otkriveno kako je pšenica nestala. Prema neslužbenim informacijama, pšenica je ispod tržišne cijene završila upravo kod onih koji su, kao i ove godine, tvrdili da im pšenica ne treba. S druge strane, ratari su i ove godine sijali najviše pšenice i kukuruza, kultura kojih imamo viška, a u okruženju su jeftinije, a za vlastite potrebe ne proizvodimo, primjerice, dovoljno uljarica. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

karijere, znanje i posao Utorak 6/7/2010

USKORO RANGIRANJE

Imamo više privatnih sveučilišta i od Njemačke Preko programa Erasmus na stručnu praksu u EU Kraj oporezivanju studentskih stipendija

REGIJA

Direktor Perutnine najmenadžer

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr

ROmAN GlASER, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj

Utorak 6/7/2010

arhiva business.hr

Dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, primio je u Sarajevu nagradu Super šampion biznisa - najmenadžer 2010 na 22. izboru najuspješnijih menadžera i kompanija iz jugoistočne i srednje Europe. Priznanje mu je dodijeljeno u konkurenciji 2326 menedžera iz jugoistočne i srednje Europe,

iz svih gospodarskih područja. Njih 30 proglašeno je najboljima, a među njima je šest dobitnika nagrada "šampioni biznisa". Riječ je o menadžerima koji vode velike kompanije u regiji kojima su nagrade uručene u pridutnosti gospodarstvenika iz više od 20 europskih zemalja . Glaser je 18 godina na čelu Perutnine Ptuj, kompanije koja zajedno s kooperantima u osam država zapošljava više od 4000 ljudi, a u prošloj poslovnoj godini realizirala je 231,2 milijuna eura prihoda. Nagrada mu je uručena kao priznanje za

doprinos razvoju poduzetništva i jačanje gospodarske suradnje u regiji. Zoran Katić, direktor i vlasnik hotela Vicko Starigrad/ Paklenica, jedan je od dobitnika nagrade menadžer godine u kategoriji turizma - vođenja hotela. Međunarodna nagrada Menadžer godine ustanovljena je 1994., kao lokalna BiH nagrada, a u posljednjih dvanaest godina dobila je međunarodni karakter. Dodjeljuje je međunarodni žiri Nezavisne agencije, odnosno privrednika regije, Europskog udruženja menadžera i časopisa Euromanager.

I hrvatska sveučilišta VISOKO OBRAZOVANJE Sustav rangiranja fakulteta i sveučilišta, na čijoj pripremi radi EU, očekuje i Hrvatsku, koja će primijeniti sličnu metodu ocjenjivanja studija, podjednako na razini privatnih i državnih visokih učilišta, najavljuje ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek

uropska unija upravo radi na donošenju smjernica koje bi pomogle u uspostavi sustava rangiranja fakulteta i sveučilišta. To znači da će sličan sustav uskoro uvesti i Hrvatska, kaže ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek. "SAD poznaju takav sustav rangiranja, a u Europi ništa slično nije postojalo. Jedan razlog je što Europa nema sveučilišta svjetske klase, kakva postoje u Americi", tvrdi Havranek i dodaje da sveučilišta poput Oxforda, Cambridgea i Sorbonne imaju dugu tradiciju, ali nisu jaka poput onih američkih. Sustav rangiranja, koji je još u procesu izrade jer se pokušavaju ustanoviti kriteriji koji će se ocjenjivati, trebao bi povećati konkurentnost europskih sveučilišta i fakulteta. Osim toga, trebao bi utjecati na mobilnost studenata. "Iako su se velike nade polagale u programe poticanja mobilnosti, oni su na razini Europe podbacili", kaže Havranek. "Pokazalo se da Europljani ne vole da im djeca putuju i sele se na studij u druge gradove. Vjerujem da će sustav ocjenjivanja fakulteta pomoći potaknuti i mobilnost stude-

nata jer će imati jasne kriterije vrijednosti koju dobivaju za svoj novac", napominje Havranek.

Nove visoke škole

Hrvatska će, također, nakon što Europska unija donese svoj okvir, primijeniti sličnu metodu ocjenjivanja studija, podjednako na razini privatnih i na razini državnih visokih učilišta. U Hrvatskoj trenutačno djeluju 24 visoka učilišta. "Većina ih je osnovana u posljednjih pet godina", kaže Havranek. Tako su samo ove godine dopusnicu dobile dvije nove privatne visoke škole: Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu i Visoko učilište Effectus, prva privatna visoka škola za pravo. "Povećana potražnja za visokim obrazovanjem, odnosno 'masifikacija' visokog obrazovanja, koja se javlja posljednjih desetljeća prošlog stoljeća, utjecala je na porast broja visokoobrazovnih institucija u svijetu", objašnjava Havranek. Broj javnih institucija uglavnom se ne mijenja, ali broj privatnih kontinuirano raste svuda u svijetu, ne samo u Hrvatskoj. "Prema UNESCO-vim procjenama, trećina studenata diljem svijeta upisana je na privatne viso-

JAKA KONKURENCIJA

Najviše ekonomije i menadžmenta U Hrvatskoj je osnovano najviše visokih učilišta koja se bave ekonomijom i menadžmentom. Tako su tu Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju, RRiF Visoka škola za financijski menadžment, Visoka poslovna škola Libertas, Visoka poslovna škola Utilus, Visoka poslovna škola Agora, Visoka poslovna škola Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, Visoka škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Krčelić, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Zagrebačka škola za menadžment, Visoka škola za ekonomiju, poslovanje i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Visoka poslovna škola u Višnjanu.

koobrazovne institucije te je očito da upravo privatne visokoobrazovne institucije pokrivaju velik dio te povećane potrebe za visokim obrazovanjem", pojašnjava Jasmina Havranek.

Reakreditacija

Prema procjenama UNESCO-a, čak 95 posto europskih studenata studira na javnim institucijama. Situacija je, tvrdi Jasmina Havranek, znatno drukčija u zemljama srednje i istočne Europe u kojima se, nakon sloma komunističkog režima, pokrenulo snažno osnivanje privatnih visokoobrazovnih institucija. Posljedica takvog trenda veći je udjel privatnih vi-

sokoobrazovanih institucija u ukupnom visokoobrazovnom sustavu. "Ipak, treba ozbiljno uzeti upozorenja UNESCO-a da mnoge privatne visokoobrazovne institucije u svijetu nemaju

GRAWE HRVATSKA

N. Kapetanović članica Uprave Nadzorni odbor Grawe Hrvatska jednoglasno je imenovao Natašu Kapetanović novom članicom Uprave zaduženom za poslove obrade osiguranja, obrade i likvidacije šteta, aktuarske poslove, poslove reosiguranja te upravljanja nekretninama. Na novoj će poziciji zamijeniti dr. Gernota Reitera, koji nakon šest godina obavljanja funkcije

člana Uprave Grawe Hrvatska prelazi na novu dužnost u glavnoj direkciji koncerna Grawe u Grazu. Karijeru je počela kao asistentica na Katedri za matematiku pri Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Godine 2004. prešla je u Grawe Hrvatska na dužnost stručnog savjetnika u Odjelu za aktuarske poslove. Od 2007. voditeljica je Grupe za aktuarske izračune i modele, a od početka 2009. bila je voditeljica Odjela aktuarskih poslova u Generali osiguranju.

TELE2

Černjišev direktor marketinga

NATAšA KApETANoVić, nova članica Uprave Grawea Hrvatska arhiva business.hr

Mihail Černjišev imenovan je direktorom marketinga mobilnog operatera Tele2 Hrvatska. Bit će zadužen za osmišljavanje, koordinaciju i provođenje marketinške strategije te razvoj i komunikaciju proizvoda i usluga Tele2 Hrvatska. Dolazi s dužnosti voditelja marketinga u Tele2 Rusija, gdje je bio zadužen za marketinške komunikacije.

Karijeru je počeo 2001. u tvrtki ZenithOptimedia, gdje je obnašao dužnost medijskog planera za interaktivne medije, a 2004. imenovan je medijskim direktorom za Nestlé koordinirajući medijske aktivnosti za Rusiju i Bjelorusiju. Diplomirao je na Russian Academy of Economics 2001. i stekao diplomu iz međunarodnih ekonomskih odnosa, doktorirao je 2004. Na Stockholm School of Economics stekao je diplomu Executive MBA iz strateškog marketinga. B.hr

a očekuje rangiranje ››

S tri privatna sveučilišta osnovana u posljednje tri godine Hrvatska je iznimka: u V. Britaniji postoji samo jedno uistinu privatno sveučilište, u Njemačkoj dva, u Francuskoj postoje samo za vjerske studijske programe, a u skandinavskim ih zemljama nema JASmiNA HAVRANEK, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje snimio hrvoje dominić

godine reakreditiranje kreće s ekonomskim programima, pa će se tako procjenjivati dvadeset postojećih visokih učilišta koja izvode programe iz područja ekonomije, a posebno je važno što je od tog broja čak sedam privatnih visokih učilišta.

Hrvatska iznimka

U Hrvatskoj se najviše, napominje Jasmina Havranek, osnivaju veleučilišta i visoke škole. "Ali kod nas postoji i nov trend: u posljednje tri godine osnovana su tri privatna sveučilišta", kaže Jasmina Havranek. To i nije uobičajeno: naime, u Velikoj Britaniji postoji samo jedno uistinu privatno sveučilište, u Njemačkoj postoje dva, dok u Francuskoj privatna sveučilišta postoje samo za vjerske studijske programe. "U skandinavskim zemljama uopće ne postoje privatna sveučilišta", napominje Havranek. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

dovoljne materijalne i intelektualne resurse. Pritisak tržišta i kompeticija dodatno umanjuju njihovu usmjerenost na standarde kvalitete", kaže Jasmina Havranek. A uvid u kvalitetu pro-

grama koje nude javnost će uskoro dobiti u postupku reakreditacije, što je tijekom sljedećih pet godina obavezno za sve visokoobrazovne institucije, uključujući i privatna visoka učilišta. Iduće

STRATEšKi pLAN

Ograničiti način osnivanja visokih učilišta "Radimo na nacionalnoj strategiji kojom će se ograničiti način osnivanja privatnih visokih učilišta", kaže Jasmina Havranek. Drugim riječima, izradit će se nacionalni strateški plan obrazo-

vanja koji će strogo odrediti gdje se i pod kojim uvjetima mogu osnivati privatna visoka učilišta. Jednako tako, određivat će se koji se programi mogu organizirati na određenim lokacijama.

ZAKLADA

> karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 6/7/2010

Adris nagrađuje najgimnaziju Zaklada Adris, najveća korporativna zaklada u ovom dijelu Europe osnovana 2007., nagrađuje gimnaziju čiji su učenici ostvarili najbolje rezultate na državnoj maturi 2010. godine. Nagrada iznosi 100.000 kuna i namijenjena je opremanju škole i programima usavršavanja profesora. Godišnjom stipendijom

pak nagrađuje i učenika koji je na državnoj maturi školske godine 2009./2010. ostvario najbolji rezultat. Odluka tome donesena je na prošlotjednoj zajedničkoj sjednici Zakladne uprave i Zakladnih vijeća na kojoj su članovi Zaklade, uz ostalo, obaviješteni o pristiglim prijavama za dodjelu sredstava iz četvrtog donacijskog ciklusa od osnutka Zaklade Adris 2007. Na prijedlog Zakladnih vijeća, odluku o donacijama Zakladna uprava donijet će krajem rujna ove godine.

MICROSOFT

Nove tehnologije predstavljene u Čakovcu Na Međimurskom veleučilištu prošloga je tjedna u organizaciji Microsoft zajednice održano lansiranje novih Microsoftovih razvojnih alata i tehnologija. Stručna predavanja održalo je nekoliko hrvatskih i svjetskih predavača i stručnjaka. Nositelj prestižne titule Microsoft Most Valuable Professional (MVP) Tomislav

Bronzin predstavio je novu verziju poznatog Microsoftova alata Visual Studio 2010 koji svojom novom funkcionalnošću pokriva cjelokupni razvoj aplikacija. Dobriša Adamec govorio je o novoj verziji .NET Frameworka, a Andrej Radinger o novoj Microsoft platformi za mobilne telefone Windows Phone 7. Posrijedi je bilo zadnje okupljanje Microsoft zajednice Čakovec/Varaždin uoči ljetnje stanke, a praksa jednomjesečnog okupljanja nastaviti će se u jesen, priopćili su iz Microsofta.

Skupa igra gluhih telefona MITOVI O KOMUNIKACIJI Komunikacija ne rješava uvijek sve, a višak komunikacije ne dovodi uvijek do rješavanja problema. Znati prepoznati kad komunikaciju treba prekinuti jer je prestala biti konstruktivna odlika je dobrog voditelja

asigurno vam je poznat osjećaj frustracije kad trebate neku informaciju kako biste mogli obaviti zadatak, a ona ne stigne do vas na vrijeme ili je pak dobijete iskrivljenu, netočnu, kao u igri pokvarenog telefona. U današnjem poslovnom svijetu, da bi se ciljevi mogli postizati i posao obavljati efikasno i s uspjehom, vrlo je važno da se relevantne

informacije dijele pravodobno. Na žalost, nesporazumi su česti, a nerijetko se i pitamo gdje je zapelo. Tko je pogrešno prenio informaciju? Tko ju je pogrešno razumio? Je li, primjerice, tajnica predugo držala kod sebe važan dopis? Ili možda nije bila svjesna njegove hitnosti?

Neverbalni znakovi

Velik dio nesporazuma i problema u komunikaciji proizlazi iz pogrešnih uvjerenja ljudi o komunikaciji kao procesu, njezinim aspektima i učincima. Da bismo smanjili broj nesporazuma i poboljšali svoje komunikacijske vještine, prvi je korak osvijestiti mitove o komunikaciji

koji nas pritom ometaju. Najčešće pogreške koju ljudi čine u komunikaciji s drugima proizlaze iz uvjerenja da je poruka koju šaljemo identična onoj koju sugovornik prima, odnosno da riječi izgovorene u komunikaciji uvijek imaju isto značenje za oba sugovornika (ili više njih). Na razumijevanje uvelike utječe kontekst u kojem se komunicira, kao i emocionalno stanje sugovornika (pa smo, primjerice, kad smo ljutiti ili nervozni, skloni veći dio komunikacije doživjeti kao napad nego kad smo dobro raspoloženi). Na to se nadovezuje pogrešno uvjerenje da se komunikacija sastoji samo od izgovorenih riječi. Neverbalni znakovi poput izraza lica, intonacije govora, gesta i držanja tijela pružaju dodatne informacije na temelju kojih obično prosuđujemo i je li naš sugovornik iskren, iako toga često nismo svjesni. Opća urednost i odjeća također su neverbalni izvor infor-

macija na temelju kojeg često donosimo zaključke o ozbiljnosti i kredibilitetu sugovornika, pa ćemo tako biti manje skloni surađivati s nekim tko na posao dolazi u umrljanoj trenirci i raščupane, neuredne kose nego s nekim tko je uvijek uredan i odjeven u skladu s kodeksom tvrtke. Komunikaciji putem modernih tehnologija, počevši od telefona i SMS poruka pa do e-maila ili društvenih mreža, nedostaju upravo ti neverbalni znakovi, zbog čega se takva komunikacija doživljava hladnijom i distanciranijom od komunikacije licem u lice. Pogrešno je uvjerenje da nove tehnologije poboljšavaju protok informacija: iako omogućuju češću komunikaciju, njima zapravo, zbog nedostatka neverbalnih znakova, dobivamo manje informacija nego "klasičnim" komuniciranjem.

Utjecaj konteksta

Zbog spomenutog utjecaja konteksta na razumijevanje, valja prihvatiti da je komunikacija bez nesporazuma nemoguća, kao i objektivnost u komuniciranju. Svi mi u svaki oblik komunikacije unosimo

svoja iskustva, očekivanja, pretpostavke i uvjerenja, odnosno polazimo iz svog okvira gledanja, zbog čega različito tumačimo iste poruke. Primjerice, jedan će djelatnik prigovor šefa doživjeti vrlo osobno, kao dokaz da loše radi svoj posao, dok će drugi djelatnik primjedbe shvatiti kao konstruktivnu kritiku i poticaj za poboljšanje svog rada. Stoga valja u komunikaciji uvijek biti svjestan karakteristika sugovornika i nastojati predvidjeti kako će on reagirati na naše riječi. Većina je ljudi uvjerena da se komunikacija u bilo kojem trenutku može prekinuti - no, to ni izdaleka nije tako. Ako usred sa-

KVARnER ViG

Matošić na čelu Uprave Nakon odobrenja Hanfe Luka Matošić dobio je dozvolu za obnašanje funkcije člana Uprave Kvarner Vienna Insurance Groupa. Nadzorni odbor Kvarner Vienna Insurance Groupa od 1. srpnja postavio ga je na mjesto predsjednika Uprave. Time novu Upravu čine: predsjednik Luka Matošić te Igor Jeličić i Krešimir Kolar kao čla-

novi Uprave. Matošić dolazi iz sestrinske tvrtke VIG grupe u Hrvatskoj Erste osiguranja VIG d.d. za životno osiguranje, gdje je bio član Uprave. Karijeru je počeo u Croatia osiguranju (1996.-2000.), nastavio u UNIQA osiguranju (srpanj 2000.-veljača 2003.), potom u Aurum osiguranju (ožujak 2003.-svibanj 2004.). U lipnju 2004. došao je u Kvarner Wiener Städtische osiguranje, a u svibnju 2005. prešao je u sestrinsku tvrtku Erste osiguranje VIG d.d.

CARlSBERG SEE

Gabor Bekefi predsjednik Uprave

lUKA MAtOšić, predsjednik Uprave Kvarner Vienna Insurance Groupa arhiva business.hr

Gabor Bekefi imenovan je predsjednikom Uprave Carlsberga South East Europe od polovice svibnja 2010. Na toj je poziciji zamijenio Aleksandra Radosavljevića, koji je tu dužnost privremeno obnašao od siječnja 2009. zbog imenovanja Isaaca Shepsa predsjednikom Uprave Carlsberga UK. Radosavljević nastavlja obav-

ljati dužnost predsjednika Uprave Carlsberga Srbija. Gabor Bekefi dolazi s pozicije predsjednika Poslovne jedinice za jugoistočnu Europu u The Coca-Cola Company, gdje je radio posljednjih jedanaest godina. Prije toga, radio je u United Biscuits/ McVitie’s kao brend menadžer Grupe i marketinški i prodajni menadžer. Bio je prodajni menadžer za srednju Europu u Nabisco Internationalu. Posjeduje MBA diplomu poslovne škole Goizueta Emory Sveučilišta u Atlanti.

a u biznisu Ubuduće i na MOBilnOSt StUdEnAtA MOBiln

stanka izađete bez objašnjenja, poruka koju ćete time prenijeti jest da vam je sastanak nezanimljiv, ili da vas sugovornici živciraju, ili da odlaskom izražavate prkos… A koja od tih poruka će biti prenesena ovisi o vašem držanju za vrijeme odlaska, izrazu lica, dakle opet neverbalnim znakovima.

Pogrešna uvjerenja

Valja, međutim, priznati da je ponekad dobro prekinuti komunikaciju; ako se razgovor razvio u prepirku, dobro ga je privremeno prekinuti kako bi se obje strane smirile i mogle sagledati problem s argumentima nezamagljenim negativnim emocijama. Komunikacija ne rješava uvijek sve, a višak komunikacije ne dovodi uvijek do rješavanja problema. Znati prepoznati kad komunikaciju treba prekinuti jer je prestala biti konstruk-

tivna odlika je dobrog voditelja. No, iako je komunikacija naizgled lagana i jednostavna stvar, uspješna se komunikacija, suprotno učestalom mišljenju, ne podrazumijeva sama po sebi. Ne znaju svi jednako dobro komunicirati i stoga na komunikacijskim vještinama uvijek trebamo raditi i poboljšavati ih. Kako? Na prvom mjestu, osvijestite pogrešna uvjerenja o komunikaciji koja možda imate i ne zaboravite da je za vaše suradnike ili djelatnike sve što činite oblik komunikacije. Ivana Delač Horvatinčić

stručnu praksu u EU U prvoj godini provođenja u Hrvatskoj u programu Erasmus sudjelovalo je 9 visokoškolskih ustanova koje su u inozemstvo uputile 240 studenata, za sljedeću je akademsku godinu broj ustanova gotovo udvostručen, a studentima se pruža i mogućnost stručne prakse Oko 200.000 studenata u Europi tijekom prošle školske godine odlučilo je studirati u inozemstvu unutar programa Erasmus. Za akademske godine 2008./09 čak je njih 198.600 odlučilo učiti na nekom od sveučilišta drugih zemalja članica EU, odnosno na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Turskoj. Posrijedi je rast od devet posto u odnosu na prethodnu akademsku godinu. Najviše je studenata došlo iz Francuske, Njemačke i Španjolske, a osim što su iz tih zemalja studenti najviše odlazili, to su istodobno bile i najpopularnije studentske destinacije.

Više ugovora

Erasmus je u akademskoj godini na koju se brojke odnose bio otvoren za 27 zemalja članica EU, kao i za Island, Lihtenštajn, Norvešku i Tursku. A od ove akademske godine 2009./10 povećan je za dvije države, Hrvatsku i Makedoniju. U prvoj godi-

ERASMUS U BROJKAMA

Dosad financirao školovanje 2 milijuna studenata Program Erasmus utemeljen je 1987. radi poticanja studentske razmjene diljem Europe, a često je prva prilika europskim studentima da provedu dio školovanja u drugoj zemlji članici. S najnovijim brojkama, ukupno je dosad kroz program od njegovog osnivanja financirano školovanje u inozemstvu gotovo dva milijuna mladih, a cilj je do 2012. dostići brojku od tri milijuna studenata.

ni provođenja u Hrvatskoj, u programu je sudjelovalo ukupno 9 visokoškolskih ustanova koje su zahvaljujući sredstvima dodijeljenim od EK i Ministarstva znanosti u inozemstvo uputile 240 studenata i 40 članova nastavnog i nenastavnog osoblja, kaže Zrinka Dujmović, voditeljica odsjeka za Erasmus Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Studenti su, kaže Dujmović, mogli na sveučilištima boraviti od 3 do 12 mjeseci, dok su članovi nastavnog osoblja mogli u inozemstvu održavati nastavu (od najmanje jedan dan do maksimalnih šest tjedana), ili se stručno usavršavati (pet dana do šest tjedana). "U tijeku je sklapanje ugovora između Agencije za mobilnost i programe EU i ukupno 17 hrvatskih visokoškolskih ustanova", kaže Dujmović. U skladu s tim, dosad je ugo-

voreno 100-tinjak mobilnosti za članove nastavnog i nenastavnog osoblja te više od 500 za studente.

Odlazna mobilnost

"Za sljedeću akademsku godinu povećao se broj ustanova koje žele sudjelovati u potprogramu Erasmus, veći broj kandidata moći će sudjelovati u samoj mobilnosti, a studentima se pruža ne samo mogućnost studijskog boravka na nekom od partnerskih sveučilišta u EU nego i realizacija stručne prakse, što dosad nije bilo moguće", pojašnjava Dujmović i naglašava da je ustanovama iz Hrvatske zasad omogućena samo tzv. odlazna mobilnost, tj. odlazak naših studenata i profesora u inozemstvo, ali ne i tzv. dolazna mobilnost, tj. primanje stranih studenata i profesora na hrvatska visoka učilišta. I. U. G.

HGK

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 6/7/2010

Iva Ćulumović Županović (HT, Zagreb). Dr. Ante Pulić govorio je o efikasnosti intelektualnoga kapitala na nacionalnoj i županijskoj razini te razini gradova i tvrtki u 2009. godini. Po stanovniku je 2009. stvoreno 4318 eura dodane vrijednosti. Više od Na prošlotjednoj sjednici tog prosjeka stvoreno je u gradu Zajednice za unapređenje intelektualnoga kapitala HGK Zagrebu, 12.883 eura, te u Istarskoj županiji 5322 eura. U svim u Hrvatskoj gospodarskoj komori za predsjednika Zajed- ostalim županijama stvoreno je nice ponovno je izabran dr. sc. po stanovniku manje vrijednosti Klaudio Tominović (Politehni- od nacionalnog prosjeka. Najka Pula - Visoka tehničko-po- manja vrijednost po stanovniku slovna škola s pravom javnosti stvara se u Vukovarsko-srijemiz Pule), a za potpredsjednicu skoj i Virovitičko-podravskoj te

Uskoro studij upravljanja intel. kapitalom

u Sisačko-moslavačkoj županiji. Istaknuta je važnost povećanja efikasnosti 40 najvećih tvrtki u državnom vlasništvu, koje sudjeluju s oko 11 posto u ukupno stvorenoj vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, a efikasnost njihova poslovanja je oko 20 posto niža od prosjeka. Mladen Turuk iz Centra za intelektualni kapital predstavio je specijalistički diplomski stručni studij "Upravljanje intelektualnim kapitalom", koji počinje u jesen 2010. u okviru studija Kreativnog menadžmenta u procesima u okviru Politehnike Pula. B.hr

4318

eura dodane vrijednosti po stanovniku stvoreno je lani u hrvatskom gospodarstvu

Kraj oporezivanju studentskih stipendija NOVA REGULATIVA Otvorena je zakon zakonska mogućnost da se prekine oporezivanje stipendija za studente, a Vlada ima rok od tri mjeseca za donošenje pravilnika kojim će se regulirati jedna od najvažnijih stvari: sadašnje ograničenje neoporezivog dijela na 1600 kn

lada je novim zakonom o porezu na dohodak otvorila mogućnost da se prekine oporezivanje stipendija za studente. Iako je riječ o velikom pomaku jer su stvorene zakonske osnove za izbjegavanje oporezivanja studentskih stipendija - što je inicijativa koju je pokrenuo Institut za razvoj obrazovanja u suradnji s Hrvatsko-američkom zakladom za obrazovanje i izobrazbu - koliko će se točno promijeniti način stipendiranja studenata, tek treba vidjeti.

Privatni sektor

"Dosadašnji su propisi bili prilično diskriminatorni", kaže izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Šćukanec. Diskriminacija se odnosila ponajprije na oporezivanje stipendija kao da je riječ o porezu na

NINOsLAV ŠćUKANEc, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja: Predlažemo, uz ostalo, neograničen iznos stipendija, ali uz dokumentiranje svih troškova foto sunara / Cropix

dohodak, čime se čak između 31 i 44 posto novca stipendije trebalo uplatiti u državni proračun u ime poreza. "To znači da se na 50.000 dolara stipendije na ime poreza uplati 15.000 dolara, što smatramo neprihvatljivim", kaže Šćukanec. Takvi su propisi gotovo ukinuli izdvajanja iz privatnog sektora, a upravo privatni sektor ima potencijal za poboljšanje studentskog standarda. "U Hrvatskoj također ne postoji kultura zakladništva, a to je važan sektor za poboljšanje studentskog standarda", kaže Šćukanec i naglašava da je IRO osnovao zakladu za studente čim su se promijenili zakonski uvjeti.

Neoporezivi dio

Vlada sada ima rok od tri mjeseca za donošenje pravilnika koji će jasno diktirati provedbu zakona. "Postoje mogućnosti da će se iskoristiti svi pozitivni aspekti ovog zakona", pojašnjava Šćukanec. No, kako će pravilnik izgledati, zasad nije poznato. Jedna od najvažnijih stvari koje pravilnik treba regulirati sadašnje je ograničenje neoporezivog dijela na 1600 kuna. "Nije jasno kako je određen taj iznos budući da različita sveučilišta imaju različi-

te financijske okvire", kaže Šćukanec. IRO je stoga razradio i prijedlog koji je upućen Vladi , a u kojem predlaže da se ukine ograničenje od maksimalnih 1600 kuna za prihvatljive troškove. Predlaže se neograničen iznos stipendija, ali uz dokumentiranje svih troškova. Predlaže se i da stipendije budu isključivo za redovne studente, što omogućuje čvršću kontrolu načina trošenja novca.

Praksa EU

"Predlažemo i da se ukine odredba o priznavanju troškova samo u tuzemstvu jer ta odredba nema smisla u sustavu Bolonjskog procesa, ali i jednog dana kada uđemo u Europsku uniju", tvrdi Šćukanec. IRO je za svoje prijedloge sakupio značajnu podršku. Tako je prijedlog izrađen uz pomoć poreznih savjetnika Zgombića i partnera te uz podršku uglednog odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički i partneri. "Imamo i potporu Rektorskog zbora, Zaklade Adris te nekih ureda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa", kaže Šćukanec i dodaje da je Vlada zasad pozitivno reagirala na sve inicijative koje su došle iz IRO-a, što im ulijeva optimizam. Iva Ušćumlić Gretić

OGLAS

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 6/7/2010

regija/svijet MUJO SELIMOVIĆ, direktor i vlasnik MIMS grupe, proveo je MICHAELA HALTZELA kroz pogone Klasa i Sarajevske pivovare arhiva business.hr

VISOKI GOST

Haltzel posjetio MIMS grupu Dugogodišnji direktor demokrata za vanjsku politiku u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, Michael Haltzel, posjetio je u nedjelju, 4. srpnja, pogone Klasa i Sarajevske pivovare kroz koje ga je proveo direktor i vlasnik MIMS grupacije Mujo Selimović, priopćili su jučer iz MIMS-a. Haltzel je bivši savjetnik za vanjsku politiku tada senatora Josepha Bidena, aktualnog potpredsjednika SAD-a, a trenutačno je jedan od vodećih ljudi u Centru za transatlantske odnose na prestižnom John Hopkins sveučilištu u Washingtonu. Haltzel je pogone Klasa i Sarajevske pivovare posjetio u sklopu dvodnevnog posjeta susjednoj Bosni i Hercegovini.

Posjet Haltzela samo je nastavak iznimno dobre suradnje Selimovića s Amerikancima. U travnju je MIMS grupa izabrana za članicu Clintonove globalne inicijative te bi u sklopu međunarodnog radnog odbora trebala pratiti svjetske trendove i programe vezane uz ekologiju i okoliš. MIMS grupa uz Klas i Sarajevsku pivovaru te druge kompanije iz prehrambenog sektora posjeduje i značajne tvrtke iz sektora trgovine te energetskog i medijskog biznisa. MIMS grupa je locirana u BiH, ali proizvodne pogone ima i u Srbiji te Libiji, a u Hrvatskoj posjeduje slatinsku tvrtku Marinada, koja proizvodi povrće, te dnevne novine Business.hr.

Sto tisuća bizn izlazi iz ruskih SVE ZBOG STRANIH ULAGANJA U želji da privuče više stranih ulaganja, ruski premijer Medvedev ide u izmjenu zakona koji dopušta pritvaranje osumnjičenika do kraja suđenja. Zbog tog su zakona ruski zatvori prepuni računovođa, poduzetnika, pravnih savjetnika i menadžera

akonodavci u Rusiji planiraju izmjene niza zakonskih odredbi vezanih uz gospodarski kriminal kojima bi se omogućilo prijevremeno puštanje iz zatvora oko 100 tisuća poduzetnika i direktora. Na taj način vladajući u Rusiji namjeravaju privući nove investitore, prenosi Bloomberg. Naime, u toj zemlji vlada zabrinutost što su u protekle tri godine Kina i Brazil imali pet puta više investicija od Rusije, a Indija dvostruko više, a za takvo stanje premijer Dmitrij Medvedev krivi

loše zakone. Anredei Nazarov, predsjednik odbora koji je zadužen za građansko i kazneno zakonodavstvo donjeg doma ruske Dume, upoznao je krajem lipnja i samog premijera Medvedeva s predloženim zakonskim amandmanima. Jedan je od prijedloga i ukidanje pritvora za gospodarski delikt.

Četvrtina pritvorenih

"Oko 100 tisuća biznismena moglo bi u sljedećih godinu i pol biti oslobođeni iz zatvora ili bi u njemu trebali provesti manje vremena", objasnio je Nazarov. Prema njegovim rije-

ECB

ITALIJA

Trichet: Nova recesija isključena Ostavka ministra nakon 15 dana Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet isključio je opasnost izbijanja nove recesije u kontekstu veće zabrinutosti nakon slabih prošlotjednih gospodarskih podataka iz vodećih svjetskih gospodarstava. "U potpunosti isključujem takvu mogućnost", kazao je na upit je li na pomolu recesija s dvostrukim dnom. "Nedvojbeno je na globalnoj razini počeo opo-

ravak, koji je potvrđen poglavito u gospodarstvima u nastajanju, ali i u industrijaliziranom svijetu", kazao je na gospodarskoj konferenciji na jugu Francuske. Upozorio je ipak da rast ne treba uzimati zdravo za gotovo. Napomenuo je da mjere štednje koje su poduzele neke od europskih zemalja neće naštetiti oporavku, kao što to sugeriraju neki vodeći ekonomisti. H

nismena h zatvora POKRENUO REFORMU Dmitrij Medvedev, ruski premijer, zamislio se zašto su u protekle tri godine Kina i Brazil imali pet puta više investicija od Rusije, a Indija dvostruko više arhiva business.hr

čima, četvrtina od 900 tisuća ruskih zatvorenika su računovođe, poduzetnici, pravni savjetnici i srednji menadžment. Premijer Medvedev pokušava pokazati i domaćim i stranim ulagačima da će njihova prava u Rusiji biti zaštićena. Medvedev je čak zamolio čelnog čovjeka Applea Stevea Jobsa i Vikrama Pandita iz bankarske grupacije Ci Citigroup Inc. da mu pomo pomognu u razvoju ekonomije.

'Bazen s krokodilima'

Samo zakonske izmjene, međutim, nisu dovoljne da bi se promijenile "pre "predatorske" navike policije, tužitelja i sudaca, smatra Yana Yakovleva, suvlasni suvlasnica moskovske tvrtke Sofex Co. koja se bavi distribu distribucijom kemijskih proizvo proizvoda. Yakovleva je provela sedam mjeseci u zatvoru 2006. i 2007. čekajući da

završi suđenje u kojem je u konačnici oslobođena optužbi za krijumčarenje opasnih tvari. "Sve je to kao da plivate s krokodilima u bazenu sumporne kiseline. U Rusiji se vodi pravi rat protiv poslovnih ljudi, i to je isključivo posao državnih službi. Mogu vas optužiti za bilo koji zločin i utamničiti vas kako bi iznuđivali novac," kazala je 38-godišnja Yakovleva. Predsjednik Vrhovnog suda Vyacheslav Lebedev kazao je da je ruski pravosudni sustav ostatak iz vremena Sovjetskog saveza, kada su sudovi služili isključivo za kažnjavanje, a nove se promjene u zakone sporo uvode. "Sud ne bi trebao značiti samo određivanje kazne, nego pravdu. Pravda bi trebala biti najvažnija. Zato sudove treba natjerati da se ponašaju profesionalno i pošteno", kazao je Lebedev. Jedan je od najpoznatijih zatvorenika-biznismena u ruskom zatvoru Mikhail Khodorovsky, no mnogi sumnjaju da će i on biti oslobođen jer njegov slučaj ima i političku pozadinu.

Talijanski ministar za federalna pitanja Aldo Brancher, koji je na tu dužnost imenovan prije petnaest dana i u tom se razdoblju našao u središtu političkih polemika, jučer je najavio neopozivu ostavku. Brancher je blizak suradnik premijera Silvija Berlusconija i njegova saveznika Umberta Bossija, predsjednika Sjeverne Lige, a oporba sumnja da je svoju nominaciju ministra bez

portfelja iskoristio da bi izbjegao suđenje u jednom slučaju korupcije. Kako je objavio milanski sud, Brancher i njegova supruga su u razdoblju između 2001. i 2005. protuzakonito primili više od milijun eura od Banco Popolare Italiana kako bi toj banci, zahvaljujući političkim i ostalim vezama, pomogli da ponovno kupi Banco Antoveneta prekršivši tržišna pravila. B.hr

milijardu eura ulaganja planira njemački državni željeznički operater Deutsche Bahn do 2014., što je najveće ulaganje u povijesti te kompanije

POLJACI IZABRALI NOVOG PREDSJEDNIKA

Rezultati izbora pojeftinili obveznice i ojačali zlot Zlot je u ponedjeljak skočio 0,7 posto, a prinos na petogodišnje poljske obveznice pao je dva bazna boda, na 5,24 posto, jer ulagači očekuju da će premijer i novi predsjednik Bronislaw Komorowski, kao stranački kolege, dobro surađivati Pobjeda Bronislawa Komorowskog na poljskim predsjedničkim izborima ohrabrila je ulagače koji ocjenjuju kako je za Poljsku dobitak da premijer i predsjednik budu iz iste stranke jer to olakšava prihvaćanje teških mjera štednje. Prema poljskom ustavu, predsjednik može staviti veto na zakon, a za odbacivanje veta potrebno je novo

0,7 posto na tržištu deviza, a prinos na petogodišnje poljske obveznice pao je dva bazna boda, na 5,24 posto. Ulagači ocjenjuju da će pobjeda kandidata vladajuće stranke osnažiti Tuskov legitimitet za nužne promjene fiskalne politike. Od Tuska se očekuje snižavanje deficita koji je dosegnuo rekordnih 7,1 posto. Prema planu štednje u sljedeće tri godine, dakle najkasnije do 2015. godine, deficit bi trebao pasti ispod podnošljivih maastriških tri posto.

izglasavanje zakona u parlamentu, ali s tropetinskom većinom.

Odlazak Kaczynskog

Komorowski, koji pripada Građanskoj platformi, kao i premijer Donald Tusk, ostvario je, prema neslužbenim rezultatima, prednost od pet postotnih bodova pred konkurentom desničarske stranke Pravo i pravda Jaroslawom Kaczynskim, koji je u predizbornoj kampanji rastao na krilima sućuti koju Poljaci osjećaju prema njegovom bratu blizancu, Lechu Kaczynskom, koji je u travnju poginuo u zrakoplovnoj nesreći. Na vijest o pobjedi Komorowskog zlot je skočio

Kontra deficita

U ostvarenju tog cilja Tusk će saveznika imati u guverneru središnje banke Mareku Belki, kojega je na čelo središnje banke doveo Komorowski u vrijeme kada je kao zamjena za poginulog Kaczynskog samo obnašao funkciju predsjednika. Naime, sada je sasvim izvjesno da Belka, koji slovi za velikog protivnika deficita i upozorava da tri posto nije preporuka nego gornji maksimum deficita, ostaje zadužen za monetarnu politiku. Poljaci će o uspješnosti reformi ponovno glasati sljedeće godine, kada su na redu opći parlamentarni izbori. B.hr

Nevenka Cuglin

BRONISLAW KOMOROWSKI, novi poljski predsjednik

nevenka.cuglin@business.hr

arhiva business.hr

investor 24-25

PRIMJER EUROZONI U Berlinu će njemačka vlada u najvažnijih dokumenata za eurozonu i cijelu Europu

Njemačka štedljiv tjera strah u kost Umjesto da povećava porezno opterećenje za svoje građane i tvrtke, vlada njemačke kancelarke Angele Merkel odlučila je proračunskim rezovima uštedjeti 80 milijardi eura, na što su skočili ekonomisti koji se boje da će proračunska štednja ugušiti oporavak eurozone Njemačka kancelarka Angela Merkel i njezin kabinet ove će srijede prihvatiti jedan od najrestriktivnijih proračuna u Europskoj uniji, čime će zasigurno ponovno na sebe navući bijes ekonomista koji smatraju kako je prerano da Njemačka, kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija, povlači poticaje jer će tako usporiti globalni oporavak. Njemačka kao najveća ekonomija Europske unije ima i odgovornost prema

ostalim članicama koje ne propuštaju priliku podsjetiti njemačke vlastodršce na tu činjenicu, ali se ni Grčka ni zemlje poput Portugala i Španjolske ne bi trebale nadati novoj pomoći Njemačke u otkupu njihova lošeg duga. U dokumentima koje su pripremili za sjednicu njemačke vlade, koja će se održati u srijedu, stoji kako Njemačka "daje primjer" eurozoni, a proračunski rezovi na koje se pripremaju "nemaju alternativu". "So-

lidna fiskalna politika je najvažniji zadatak svih članica Europske unije kako bi očuvale stabilnost valute i osigurale budućnost", izvadak je iz govora koji će u vladi održati Angela Merkel.

Na giljotini

Merkeličina vlada odlučila je u 2011. godini kroz rezanje proračunskih troškova uštedjeti čak 80 milijardi eura umjesto da pokuša manjak u proračunu nadoknaditi novim, višim poreznim stopa-

ma, ali konačan iznos proračuna još nisu objavili. Njemačka porezna giljotina obvezuje ih da maksimalni strukturni deficit svedu na samo 0,35 posto godišnje do 2016. godine. Njemačka je već krajem svibnja izazvala zabrinutost ulagača i analitičara na globalnom financijskom tržištu najavama proračunskih rezova koji će se nastaviti i u 2012. godini. Glavna mantra njemačke administracije je "izbjegavanje ometajućih

ECB NE MIJENJA KLJUČNU KAMATU

Trichet podržava restriktivne proračune Nakon tri dana rasta, euro je u ponedjeljak ponovno pao 0,3 posto, na 1,2532 dolara, upravo zbog upozorenja guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta kako je nužno provoditi mjere štednje da bi se zauzdali proračunski deficiti. Tako je Trichet srušio euro s najviše razine u šest tjedana ustvrdivši kako smo u razdoblju kada se proračunima mora upravljati iznimno pažljivo. Njegova izjava ponovno je probudila nadu da će ECB kamatne stope zadržati na rekordno niskim razina-

ma kako rezanje proračunskih deficita država članica ne bi onemogućilo nastavak oporavka gospodarstava eurozone. U četvrtak, 8. srpnja, sastat će se Vijeće guvernera ECB-a, a doslovno svi analitičari koje je anketirala agencija Bloomberg izjavili su kako očekuju da će kamatna stopa ostati ista. Euro je pao 0,3 posto, na 109,94 jena, a švicarski je franak nastavio rasti u odnosu na euro na 1,3335 za euro. Padajućim klasama imovine u ponedjeljak se pridružila i njemačka dvogodišnja

BROJKE

milijardi eura uštedjet će Njemačka kroz proračunske rezove u 2011. godini

0,35 posto iznosit će njemački strukturni deficit nakon 2016. godine

3,8

posto past će njemačka proračunska potrošnja u 2011. godini

8 7 3

posto past će potrošnja za tržište rada i socijalu

posto porast će izdavanja za obrazovanje i znanost

JEAN-CLAUdE TRIChET, guverner ECB-a, želi učvrstiti povjerenje ulagača i stabilnost tržišta duga aRhiVa BUSiNESS.hR

obveznica unatoč izjavama katastrofičara Nouriela Roubinija da će obveznice zemalja poput Njemačke, Ka-

nade i Sjedinjenih Država postati utočište od volatilnosti tržišta koja nas očekuje sljedećih mjeseci.

milijarde eura uštedjet će Njemačka 2014. godine reformom vojske

u srijedu predstaviti proračun za 2011. godinu, jedan od

business.hr Utorak 6/7/2010

vim proračunom ti Europskoj uniji povećanja poreza", a vjetar u leđa Nijemcima daje oporavak industrije, gdje kompanije ponovno zapošljavaju radnike, a produktivnost se vraća na razine prije krize, što će im omogućiti rezanje deficita javnog sektora. Merkel je podršku dobila i od guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta, koji je u nedjelju na Rencontres Economiquesu, sastanku vodećih svjetskih ekonomista u francuskom Aix-en-Provinceu, izjavio kako je nužno raditi na jačanju povjerenja ulagača, što znači provođenje uravnoteženih proračunskih politika, za koje svi mogu reći da su održive. No, istaknuo je kako rast nije siguran, već su nužne strukturne ekonomske reforme.

Štedljivo pred izbore

ANgElA MERkEl, njemačka kancelarka, gaji 'štednu' filozofiju proračuna arhiva bUsiness.hr

Najveći proračunski rezovi sljedeće godine bit će u ministarstvima za rad i socijalu, gdje potrošnju planiraju srezati osam posto, i u ministarstvu prometa, gdje će potrošnju srezati pet posto. Ali, ulaganje u obrazovanje i znanost porast će više od sedam posto, što je u skladu s naja-

vama Merkelice, koja se obvezala zaštititi ulaganja u obrazovanje. Ukupna bi potrošnja dogodine trebala pasti, planiraju njemački ministri, 3,8 posto, a do izbora za savezni parlament Bundestag potrošnja će dodatno padati do 2013. godine. Među mjerama koje bi trebale povećati prihode proračuna Berlin planira prikupiti dvije milijarde eura godišnje oporezivanjem transakcija na financijskom tržištu, ali takav bi potez na kraju mogao ovisiti o dogovoru s ostalim partnerima u Europskoj uniji. U prezentaciji s brifinga njemačke vlade održanog u nedjelju stoji kako je sigurno samo da će osigurati da "financijski sektor dade značajan doprinos fiskalnoj konsolidaciji". Ministarstvo financija očekuje i milijardu eura uštede od reforme njemačke vojske, koja će u cijelosti na snagu stupiti 2013. godine, a 2014. trebali bi na reformi vojske uštedjeti čak tri milijarde eura. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 6/7/2010

NIJE TAKO GROZNO? NE ŽELE RUSE

Grčki BDP pada 8,1 posto

Grčki ministar financija u ponedjeljak je izjavio da bi recesija u dugovima pogođenoj Grčkoj mogla biti nešto blaža nego što se očekivalo te da se nada povratku zaduživanju na inozemnim tržištima u 2011. godini. Georgij Papakonstantinou istaknuo je da vlada u Ateni provodi mjere smanjenja proračunskog manjka u ovoj godini sa 13,5 posto bruto domaćeg proizvoda na 8,1 posto. B.hr

Bugari ipak grade plinovod

Bugarska namjerava smanjiti ovisnost o ruskom plinu gradnjom novog plinovoda koji bi je povezao sa susjednom Grčkom, Rumunjskom, Turskom i Srbijom, pokazuje u ponedjeljak objavljen nacrt dugoročne energetske strategije. "Bugarska iz uvoza nabavlja 70 posto bruto potrošene energije. Ovisnost o uvozu prirodnog plina, sirove nafte i nuklearnoga goriva tradicionalno je povezana s Ru-

KAIROS COMMODITIES

Već u kolovozu past će cijene brodarina do Kine Od lipnja 2009. godine cijene kontejnerskog prijevoza iz Kine prema Europi neprestano rastu. Razloge rasta cijena kontejnerskog prijevoza iz Kine potrebno je potražiti u ponovnom buđenju svjetske trgovine nakon što su ublaženi učinci globalne recesije, u kojoj je velik broj brodova privremeno povučen s tržišta kako bi se smanjila ponuda.

Daleko od 2007.

Manja potražnja u kombinaciji s rastućom ponudom na taj je način stalno stvarala pritisak na rast cijena prijevoza. No opet, potražnja za kontejnerskim transportom još uvijek nije ni blizu razina zabilježenih prije globalne krize. U Kairos Commoditiesu previđaju da se predrecesijske razine u kratkoročnom razdoblju neće ponoviti, dok je, dugoročno gledano, slika

››

bitno drugačija. Prognoze za kontejnerske vozarine podijeljene su u tri vremenska horizonta. Kratkoročni horizont (do sljedećih pet mjeseci) predviđa da će vozarine ostati visoke tijekom ljeta, dok se veći pad cijena očekuje početkom kolovoza, kad će kontejnerski prijevoz pojeftiniti zajedno s prijevozom ostalih suhih tereta, u kojem su vozarine već krenule silaznim trendom. Cijene

Cijene kontejnerskog prijevoza svoj su vrhunac dosegnule u ožujku ove godine, nakon početka uzlaznog trenda još u lipnju prošle godine

kontejnerskog prijevoza svoj su vrhunac dosegnule u ožujku ove godine, nakon početka uzlaznog trenda, još u lipnju prošle godine. U srednjoročnom razdoblju (od šest do 12 mjeseci), kažu u Kairosu, vozarine će padati i do 12 mjeseci, ako silazni trend zaista počne tijekom kolovoza. Što se dugoročnog perioda (od jedne do tri godine) tiče, trenutačno nije moguće dati preciznu prognozu, no stvari bi trebale postajati jasnije najesen. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr * analizu je za Business.hr priredio www.cirtuo.com, hrvatski zastupnik Kairos Commoditiesa, koji u praćenju cijena robe i sirovina koristi kombinaciju analize poslovnih ciklusa te fundamentalne i tehničke analize cijena

skom Federacijom", stoji u nacrtu strategije za razdoblje do 2020., koja bi trebala biti odobrena sljedećeg mjeseca. Sofija želi dovršiti nove plinovode do 2013. kako bi omogućila nabavu plina iz Azerbajdžana te nabavu ukapljenog prirodnog plina od proizvođača u Alžiru, Egiptu, Omanu i Nigeriji. Namjerava lobirati i za gradnju novog terminala za ukapljeni prirodni plin u sjevernoj Grčkoj te pregovarati o isporuci komprimiranog prirodnog plina iz Azerbajdžana tankerima preko Crnog mora. H/B.hr

BROJKA

0,04 posto oslabila je kuna u odnosu na euro u ponedjeljak

Pokleknu hrvatskog

IZGUBLJENA GODINA Nakon optimističnijih ranijih tonova, ekonomisti PBZ-a upozoravaju na izvjesno niske brojke ovogodišnje turističke sezone i nastavak ovisnosti o domaćoj potražnji, koja i dalje ne pokazuje znakove oporavka, a ne možemo računati ni na stranu potražnju

MARKO ŠKREB, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, ipak se nada da bi ekonomske reforme, slabe kakve jesu, dogodine mogle dati neki rezultat unatoč kratkoročnom šoku ponude i potražnje SNimiO hRvOjE dOmiNić

"Evidentno je da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje, bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti te izmjene poreza na dohodak", kažu ekonomisti Privredne banke Zagreb Ivana Jović i Marko Škreb. S obzirom na ostvareni pad BDP-a 2,5 posto u prvom kvartalu 2010. te nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali su očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih minus 0,5 posto na minus 1,5 posto. Pridružili su se tako velikim bankama koje upozoravaju na pogubnu tromost Vlade u

hotel olympia

Jollyjeva ponuda - 249,01 kuna

Šibenski poduzetnik Josip Stojanović i njegova drniška tvrtka Jolly objavili su na Zagrebačkoj burzi javnu ponudu za preuzimanje hotela Olympia Vodice. Na dan objave ponuditelj je već imao 86,87 posto temeljnog kapitala društva, a preostale dionice obvezuje se isplatiti po cijeni 249,01 kunu. Da bi kupio sve preostale dionice, Stojanoviću je potrebno 15,32 milijuna kuna. N. S.

broJka

OGLAS

milijardi dolara planira dogodine za ulaganja potrošiti ruski Gazprom, objavio je ruski dnevnik RBC, pozivajući se na prijedlog poslovanja kompanije za sljedeću godinu

uo i PBZ: revidirali pad g BDP-a na -1,5 posto vesticijsku aktivnost domaćih poduzetnika, spomenuta loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls u PZB-u očekuju samo od neto inozemne potražnje, odnosno izvoza.

turizam kao i lani

osnovni makroekonomski pokazatelji zaključno s podacima do 01.07.2010. HRK mil. BDP, tekuće cijene EUR mil. BDP, tekuće cijene godišnja stopa promjene,% BDP, realno godišnja stopa promjene,% BDP, nominalno godišnji prosjek, % Inflacija godišnji prosjek HRK / EUR godišnji prosjek HRK / USD* godišnji prosjek HRK / CHF*

2009. 333.063 45.376 -5,8 -2,7 2,4 7,34 5,28 4,86

2010. 333.316 45.660 -1,5 0,1 1,6 7,30 5,70 5,15

*izračunato temeljem prognoza InteseSanPaolo za EUR/USD i EUR/CHF Napomena: podaci za BDP prema novoj metodologiji

realiziranju poteza za izvlačenje zemlje iz krize.

proračun još čeka

Očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutačno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratka vijeka, uostalom kao i naša turistička sezona. Jesen bi napokon trebala donijeti i dugo očekivani rebalans državnog proračuna

s obzirom na to da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava u PBZ-u ne mogu smatrati ozbiljnim, u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice dosad provedenih, odnosno najavljenih mjera Vladinog programa gospodarskog oporavka. Znamo li da će najveći dio mjera puni učinak imati tek sljedeće

godine, nadamo se da će Ministarstvo financija istodobno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011 godinu, kažu u PBZ-u. S obzirom na zamrlu in-

››

No, oporavak inozemne potražnje još je uvijek prilično nestabilan i, kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata. Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone u analizi PBZ-a procjenjuju na razini prošlogodišnjeg primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone zbog pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija, primjerice, u Njemačkoj. Upravo je nedostatak veće izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni i osnovni problem hrvatskoga gospodarstva te osnovna razlika zašto će zemlje poput Slo-

Najavljeni ljetni rebalans Analitičari PBZ-a je neozbiljan

vačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske. U ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista budu provedene, kažu u banci. Kako reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak jer predstavljaju negativni šok ponude, ali i potražnje, ni iduća godina neće donijeti veće stope rasta, zasigurno ne veće od dva posto. Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u sljedećoj godini postavit će temelje narednom srednjoročnom razdoblju, za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela. Kao pozitivne faktore za sljedeće razdoblje svakako valja navesti uspješan nastavak pregovora s Europskom unijom. Sada se može sa znatno većom izvjesnošću govoriti o ulasku Hrvatske u EU u sljedeće dvije do tri godine, a to su svakako dobre vijesti. Pozitivni su faktori i stabilnost tečaja kune prema euru te nepostojanje inflacijskih pritisaka, opet zbog niske domaće potražnje. B.hr/Josip jagić

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku od Atlantske plovidbe, koja je nastavila pad, blagi oporavak zabilježila je redovna dionica Croatia osiguranja. Najveći hrvatski osiguratelj poskupio je u ponedjeljak 3,19 posto, na 4850 kuna. Sve 64 protrgovane dionice vlasnike su promijenile po cijeni 4850 kuna.

oglAS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Na listi pet najlikvidnijih najveća je gubitnica u ponedjeljak bila dionica Atlantske plovidbe. Uz promet oko 1,5 milijuna kuna cijena dubrovačkoga brodara pala je gotovo dva posto, na 796,18 kuna, tj. ispod psihološki važne razine od 800 kuna. Najviša dnevna cijena iznosila je 805 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Plava laguna Ingra Ina-industrija nafte d.d. Croatia osiguranje d.d. Ericsson Nikola Tesla Kraš, prehrambena industrija Mlinar mlinsko-pekarska industrija Adris grupa Institut IGH Velebit životno osiguranje Jadranski naftovod Liburnia riviera hoteli Podravka prehrambena industrija, d.d. Belje SN holding Ledo Jadroplov d.d. Zagrebačka banka Uljanik plovidba Olympia Vodice Croatia osiguranje d.d. Valamar grupa Tehnika Dalekovod Tisak Belišće Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje DIOKI d.d Veterina d.d. Petrokemija Jadroagent AD plastik Čakovečki mlinovi HTP Korčula Luka Rijeka Konzum Dom holding Magma d.d. Končar Lavčević Viro tvornica šećera d.d. Slatinska banka HUP - Zagreb HG Spot Viadukt Luka Ploče Lošinjska plovidba Medika Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Vaba d.d. banka Varaždin Riviera Poreč Slobodna Dalmacija Slavonski zatvoreni investicijski fond Fima validus Istraturist Umag d. d. Đuro Đaković holding Kaštelanski staklenici Sunčani Hvar Hidroelektra niskogradnja OT-optima telekom d.d. Auto Hrvatska Đakovština Atlas nekretnine Končar - elektroindustrija IPK Kandit Imperial hoteljerstvo Lantea grupa

Najniža

Najviša

Zadnja

259.00 796.15 665.00 1,405.00 24.04 1,675.00 4,850.00 1,310.00 373.00 637.00 247.01 1,920.01 69.99 2,416.00 1,971.00 245.00 61.03 140.00 5,860.01 127.11 207.00 543.27 219.50 4,599.99 30.50 980.00 277.22 177.77 449.99 6,644.00 2,650.00 73.00 62.04 111.51 528.00 91.00 3,100.00 75.55 178.00 150.00 29.31 53.07 2,300.00 220.01 300.00 108.00 1,215.00 21.50 251.24 1,669.69 137.00 7,200.00 40.00 55.01 160.00 43.00 25.27 13.00 368.89 24.97 900.00 28.00 170.05 26.80 400.00 6.20 26.14 445.50 234.83 179.99 10.00

260.00 805.00 685.00 1,416.00 25.15 1,675.02 4,850.00 1,328.00 380.00 637.00 254.00 1,979.00 69.99 2,423.00 2,040.00 260.00 65.05 155.00 5,860.01 130.10 208.10 556.20 219.50 4,600.00 31.20 1,041.00 283.98 185.00 450.00 6,644.00 2,650.00 73.01 66.99 112.00 528.00 92.45 3,100.00 78.89 186.99 153.00 30.26 55.87 2,300.00 220.01 301.00 108.00 1,220.00 22.00 259.98 1,669.69 141.00 7,200.00 45.00 55.02 160.00 43.00 25.27 13.29 368.89 24.98 900.00 28.00 183.00 26.80 400.00 6.64 26.14 445.50 234.83 179.99 10.00

259.00 796.18 685.00 1,415.00 25.00 1,675.00 4,850.00 1,310.00 380.00 637.00 254.00 1,930.00 69.99 2,422.00 2,040.00 259.00 61.03 155.00 5,860.01 128.01 207.30 543.27 219.50 4,600.00 30.50 1,000.00 281.01 180.00 450.00 6,644.00 2,650.00 73.00 66.99 112.00 528.00 92.05 3,100.00 75.55 182.00 151.00 29.31 55.87 2,300.00 220.01 301.00 108.00 1,220.00 22.00 251.24 1,669.69 141.00 7,200.00 45.00 55.01 160.00 43.00 25.27 13.29 368.89 24.97 900.00 28.00 170.05 26.80 400.00 6.20 26.14 445.50 234.83 179.99 10.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 8.419.304,35 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.39% -1.95% 0.15% -2.41% -0.99% -0.59% 3.19% -2.96% 0.00% 0.00% 1.20% 0.49% 0.00% 0.49% -0.44% 2.37% -8.98% -2.52% 0.17% -0.77% 0.11% -2.21% 82.92% -4.56% -0.07% 0.00% 0.36% -7.18% 7.14% 66.10% -11.96% -3.95% -0.74% 0.35% -2.22% -4.10% -3.13% -3.57% 1.67% -5.61% -5.45% 1.58% 0.00% 0.00% -1.06% 0.47% 1.67% 4.76% -1.09% 2.12% 2.92% 2.70% 12.53% -1.77% 0.00% 2.38% 0.00% 0.83% -0.03% 2.88% -0.55% 12.00% -6.57% -1.76% 3.09% 3.33% -3.29% 0.11% 4.25% 5.25% 0.00%

7,306 1,841 991 457 14,972 194 64 229 632 337 836 98 2,000 42 46 358 1,378 577 10 437 265 89 212 10 1,366 40 133 192 75 5 12 400 449 251 50 264 7 279 111 130 523 271 6 52 36 100 8 444 35 5 58 1 163 110 32 110 160 284 10 145 4 100 15 90 5 250 45 1 1 1 6

1,896,229.24 1,472,499.29 671,353.69 644,785.00 371,998.09 324,950.22 310,400.00 301,692.92 239,982.40 214,669.00 211,011.38 189,143.10 139,980.00 101,675.00 92,150.01 91,260.70 89,217.55 88,967.12 58,600.10 56,059.54 54,939.67 48,997.64 46,534.00 45,999.97 42,009.13 39,449.13 37,539.25 34,663.61 33,749.95 33,220.00 31,800.00 29,200.93 28,751.25 27,997.96 26,400.00 24,354.90 21,700.00 21,498.83 20,100.38 19,710.00 15,689.80 14,782.58 13,800.00 11,440.52 10,832.00 10,800.00 9,750.00 9,691.97 8,941.77 8,348.45 7,970.00 7,200.00 6,700.00 6,051.29 5,120.00 4,730.00 4,043.20 3,720.80 3,688.90 3,622.00 3,600.00 2,800.00 2,615.50 2,412.00 2,000.00 1,616.00 1,176.30 445.50 234.83 179.99 60.00

Trž. kap. (mil kn) 21,209.13 1,111.09 1,691.95 773.04 187.50 16,750.00 1,491.85 1,744.46 521.98 124.48 1,723.16 306.06 46.19 1,799.17 617.39 1,403.78 501.39 421.60 1,290.20 209.51 13,277.23 315.01 102.90 40.25 192.02 189.46 644.58 429.59 523.94 2,026.49 331.25 295.07 123.59 374.21 58.53 386.57 325.50 32.22 1,088.45 3,428.13 218.86 272.32 223.32 105.21 417.39 99.25 575.08 7.26 114.77 371.70 93.40 217.40 15.07 97.11 584.56 224.51 84.56 35.90 1,724.56 80.83 102.23 204.71 106.09 75.58 264.70 6.53 87.20 1,145.88 167.92 114.45 6.73

CROBEX: -0,19% 365 dana Najniža Najviša 216.50 781.00 489.00 1,125.00 24.01 1,249.99 3,151.03 1,112.01 250.05 400.05 192.00 1,905.00 69.99 1,700.00 1,413.01 220.50 61.03 55.95 3,500.00 124.01 170.00 507.60 63.00 3,376.96 23.01 975.00 275.78 177.77 290.00 4,000.00 2,100.00 70.07 52.05 100.00 425.50 38.00 2,107.10 72.61 159.00 101.00 28.70 48.11 1,330.02 210.00 248.00 93.60 1,200.00 20.08 250.00 1,017.07 121.00 6,556.01 15.17 51.00 100.00 40.01 15.15 12.55 270.00 24.27 750.01 25.00 165.00 21.28 350.00 5.51 18.50 312.00 190.00 120.00 10.00

332.84 1,196.99 760.00 1,800.00 61.49 1,940.00 6,000.00 1,777.00 390.00 640.00 318.99 4,375.00 69.99 3,750.00 2,890.00 400.00 108.00 212.70 7,679.00 209.00 310.00 743.00 219.50 6,000.00 37.90 2,769.99 443.00 369.00 580.00 7,098.88 3,400.00 172.01 88.99 192.99 620.00 109.30 3,799.21 185.00 246.00 185.00 54.00 78.00 2,450.00 300.00 505.00 135.00 1,860.00 109.19 498.99 2,093.00 179.00 8,500.00 87.99 99.00 197.50 69.30 39.00 29.01 410.00 58.00 1,300.00 46.97 370.00 56.00 578.99 47.01 34.99 517.00 345.00 219.00 19.00

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA ZVIR KRKG SOS2E LKPG NF1N PBGS MELR NF2R KBMR PETG GRVG ZM2R INDGL IEKG ATPG

ZVON ENA ID KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD MERCATOR NFD HOLDING NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL GORENJE ZLATA MONETA II INFOND GLOBAL INTEREUROPA AKTIVA NALOZBE

BANJALUČKA BURZA MKOS-L1 RSRS-O-D GRDP-R-A BBRB-R-A NOVB-R-E HETR-R-A TLKM-R-A BOKS-R-A RSRS-O-C KRIP-R-A MPIM-R-A

MIKROFIN OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 GRADIP AD PRNJAVOR BOBAR BANKA AD BIJELJINA NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA BOKSIT AD MILICI REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA MPI MODRICA AD MODRICA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKB FBIHKD HRBFRK2 FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E BHTSR IKBZRK2 VSPKR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA VISPAK DD VISOKO

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2016 A2011 A2014 A2012 A2015 A2013 SJPT ENHL ALFA BMBI MLSU IMPR IMLK PRGS

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Bambi Banat a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Impregnacija a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Progres a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 MSPR TEL ALK GRNT KMB TNB RM01 TPLF VSC REPL

Oznaka

Utorak 6/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 6,50 63,10 105,90 17,00 0,85 0,67 155,00 2,70 10,71 265,00 12,11 2,90 9,10 3,96 4,80

Najviša 6,50 65,40 105,91 18,00 0,87 0,67 155,40 2,80 10,91 265,20 12,50 2,90 9,21 3,97 4,80

Zadnja Prosječna Promjena Količina 6,50 64,93 105,91 17,60 0,87 0,67 155,00 2,70 10,86 265,00 12,50 2,90 9,21 3,97 4,80

Promet

valuta: EUR - euro 6,50 64,43 37,67 17,19 0,87 0,67 155,13 2,75 10,87 265,19 12,29 2,90 9,17 3,96 4,80

3,17 % 112369 1,00 % 3153 0,01 % 2131 2,15 % 1870 0,35 % 36353 -0,75 % 33291 -1,96 % 108 7,57 % 5784 -1,27 % 1377 -2,21 % 54 1,54 % 957 0,00 % 2330 0,00 % 567 -0,50 % 1130 0,00 % 925

730.398,50 203.137,66 80.279,32 32.146,00 31.531,54 22.238,50 16.754,60 15.902,34 14.963,82 14.320,00 11.763,58 6.757,00 5.199,30 4.476,10 4.440,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 110,00 26,19 0,94 4.300,00 1,00 0,31 1,26 0,37 27,20 4,25 0,10

110,00 27,32 0,94 4.300,00 1,00 0,32 1,30 0,37 27,30 4,25 0,10

110,00 26,57 0,94 4.300,00 1,00 0,32 1,26 0,37 27,30 4,25 0,10

110,00 0,00 % 3000 0,27 -0,12 % 710971 0,94 0,00 % 198110 4.300,00 0,00 % 4 1,00 0,00 % 10000 0,32 2,89 % 12843 1,27 -3,08 % 2190 0,37 0,00 % 5224 0,27 -0,18 % 7000 4,25 0,00 % 391 0,10 0,00 % 13400

330.000,00 191.316,71 186.223,40 17.200,00 10.000,00 4.092,87 2.786,16 1.932,88 1.908,03 1.661,75 1.340,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 90,11 98,00 87,06 6,01 25,70 23,01 22,00 21,56 74,02 6,00

2.660,00 80,66 96,67 86,74 93,21 83,61 89,79 769,00 800,00 7.200,00 13.000,00 830,00 400,00 1.200,00 158,00

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 77,40 MASINOPROMET SKOPJE 420,00 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE 471,00 ALKALOID SKOPJE 3.800,00 Garant a.d. Futog 650,00 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE 3.071,00 TUTUNSKA BANKA SKOPJE 3.800,00 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI 95,00 TOPLIFIKACIJA SKOPJE 3.710,00 VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO 142,00 REPLEK SKOPJE 37.350,00

92,00 98,38 87,07 6,01 25,70 23,01 22,00 21,61 74,02 6,00

91,50 98,38 87,06 6,01 25,70 23,01 22,00 21,56 74,02 6,00

91,83 98,19 87,06 6,01 25,70 23,01 22,00 21,59 74,02 6,00

34968 3.211.262,08 14580 1.431.573,75 12864 1.119.997,62 32800 197.128,00 951 24.440,70 836 19.236,36 839 18.458,00 349 7.535,19 100 7.402,00 1000 6.000,00

valuta: RSD - srpski dinar

2.800,00 2.774,00 2.774,04 80,70 80,68 80,68 96,74 96,71 96,71 86,78 86,76 86,76 93,23 93,22 93,22 83,65 83,63 83,63 89,86 89,82 89,82 775,00 773,00 773,45 820,00 807,00 807,22 7.256,00 7.234,00 7.233,55 13.000,00 13.000,00 13.000,00 830,00 830,00 830,00 400,00 400,00 400,00 1.250,00 1.231,00 1.231,03 158,00 158,00 158,00

-0,54 % -0,12 % 0,01 % -1,48 % -4,85 % 0,04 % 0,00 % -2,00 % -1,31 % 0,00 %

-0,39 % 6240 0,00 % 180882 0,01 % 75569 -0,07 % 16968 -0,01 % 14092 -0,05 % 15438 -0,11 % 11875 -0,26 % 1331 752 -2,65 % -6,69 % 75 0,00 % 31 -0,72 % 466 0,00 % 911 -1,68 % 290 0,00 % 1882

17.309.993,00 14.593.475,46 7.307.941,40 1.472.082,45 1.313.614,91 1.291.017,18 1.066.632,32 1.029.465,00 607.029,00 542.516,00 403.000,00 386.780,00 364.400,00 357.000,00 297.356,00

valuta: MKD - makedonski denar

77,70 77,50 47,67 420,00 420,00 420,00 515,00 503,53 503,53 3.902,00 3.874,70 3.874,70 665,00 655,88 655,88 3.100,00 3.098,92 3.098,92 3.800,00 3.800,00 3.800,00 96,10 96,01 59,06 3.711,00 3.710,43 3.710,43 142,00 142,00 142,00 38.000,00 37.566,67 37.566,67

0,13 % 227014 10.821.606,05 -65,00 % 13135 5.516.700,00 -1,27 % 5208 2.622.390,00 -1,85 % 490 1.898.605,00 -1,96 % 837 548.968,00 -0,06 % 134 415.255,00 -0,78 % 70 266.000,00 1,06 % 4436 261.971,14 -1,88 % 70 259.730,00 -2,74 % 1820 258.440,00 -2,42 % 6 225.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Hidroelektrana na Trebišnjici +2,89% Fabrika duvana Niš +2,18% Luka Koper +2,15% Gorenje +1,54% NFD 1 +0,35%

Petrol Mercator Alkaloid ZIF Herbos AIK banka

Krka

Energoprojekt holding

business.hr

-2,21% -1,96% -1,85% -1,48% -0,39%

+1,00 -2,65 Farmaceutska kompanija Krka bila je u ponedjeljak na Ljubljanskoj burzi najviše trgovana u redovnom prometu, i to sa samo 203.000 eura. Rast cijene dionice iznosio je na kraju dana jedan posto iako je u jutro prvo pri prometu od 80.000 eura bila gurnuta u minus. Izostanak bilo kakvih korporativnih vijesti umirio je ulagače u dionice u Ljubljani i nadahnuo ih na oprezna otpuštanja viškova, pa je indeks LJSEX izgubio 0,40 posto.

Beogradski građevinski Energoprojekt holding loše je počeo tjedan. Nekolicina ulagača odlučila se pošto-poto riješiti dionica još jedne žrtve krize u građevinskom sektoru, pa je pad cijene iznosio 2,65 posto. Činjenicu da je riječ o malom broju prodavatelja jasno opisuje promet koji je iznosio samo nešto više od 607.000 dinara, a zadnja realizirana cijena iznosila je samo 807 dinara, što je ipak 6,04 posto više nego na kraju prošle godine.

REGIONALNI INdEKSI -0,64% BIRS -0,35% 818,72 864,53 LJSEX -0,40% FIRS +0,33% 1.396,66 3.491,72 Belex15 -1,21% MBI10 -0,96% 2.404,39 611,36 Belexline -0,97% MOSTE -0,50% 469,54 1.197,21 SASX10 -0,96% NEX20 -0,02% 13.153,29 918,98 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,52% WIG20 +1,33% 2.300,67 BuX -0,85% 21.132,30 +1,42% -0,71% ATX -1,41% 2.232,22 indeksa na zatvaranju u +0,31% Stanje ponedjeljak 5. srpnja 2010.

FTSE100 4.837,67

dAX 5.831,25

CAC40

3.340,71

MICEX 1,292.00

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,47% S&P500 -0,47% 9.686,48 1.022,58 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,46% petak 2. srpnja 2010. 2.091,79

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

84,9612

22,49

PBZ I-Stock

58,6500

21,43

NFD BRIC

27,5338

20,22

Platinum Blue Chip

83,6615

18,90

123,1100

18,75

45,6535

-24,38

FIMA Equity

78,7344

-22,26

Erste Total East

30,5800

-16,90

C-Zenit

49,9709

-10,20

KD Victoria

14,5389

-8,84

ZB trend

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

KD Nova Europa PBZ I-Stock Prospectus JIE C-Zenit Ilirika JIE Aureus Equity NFD Nova Europa Raiffeisen World ZB euroaktiv KD Energija ZB aktiv OTP Europa Plus HPB Dionički OTP meridian 20 Raiffeisen Emerging M. KD Prvi izbor HPB Titan ZB BRIC+ PBZ Equity fond NFD BRIC VB High Equity HPB WAV DJE FIMA Equity ST Global Equity AC Rusija VB CROBEX10 HI-growth Poba Ico Equity A1 ZB trend

140,6300

16,59

Raiffeisen Balanced

147,5200

12,59

9,6226

7,30

Allianz Portfolio

106,2420

5,73

HPB Global

101,2644

5,72

ICF Balanced

114,2718

-26,96

ST Balanced

168,2988

-20,09

ST Aggressive

61,7136

-18,74

HPB Dynamic

49,8330

-13,72

5,4718

-5,65

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

Aureus Balanced HPB Dynamic HPB Global C-Premium Ilirika JIE Balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Balanced ZB global OTP uravnoteženi Agram Trust HI-balanced ICF Balanced PBZ Global fond ST Aggressive Erste Balanced Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,8076

14,06

Raiffeisen Bonds

169,1000

12,43

ZB bond

159,9400

11,89

Capital One

154,4500

8,43

PBZ Bond fond

125,8300

6,50

11,1755

2,56

HI-conservative

6,0468 58,6500 57,0161 49,9709 156,0787 90,8944 112,7107 93,1700 95,0800 9,1229 95,6200 102,6263 86,6554 78,9793 54,3700 11,3349 68,4952 94,4200 77,0300 27,5338 45,5615 84,9612 78,7344 45,6535 39,2176 88,6911 7,9571 5344,8700 77,9600 123,1100

Prom. %

1,48 0,86 0,69 0,58 0,51 0,44 0,41 0,26 0,26 0,24 0,20 0,18 0,17 0,15 0,09 0,06 0,04 0,04 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,08 -0,11 -0,12 -0,12 -0,15 -0,25

3 mj. %

-9,84 -9,81 -13,24 -13,62 -9,56 -8,63 -13,65 -9,61 -10,56 -8,54 -3,78 -4,20 -5,42 -14,13 -9,68 -8,88 -0,78 N/A -10,95 -4,92 -8,76 -3,50 -9,19 -11,43 -16,63 -12,72 -7,50 -9,86 -8,53 -5,68

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-4,15 -3,39 -9,84 -11,57 -4,93 -7,21 -6,26 -3,30 -6,19 N/A -1,64 -4,65 -4,29 -8,81 -3,94 -1,59 -1,22 N/A -6,78 1,98 -8,95 3,33 -12,90 -15,00 -3,57 N/A -4,75 -7,46 -7,12 1,18

15,43 21,43 -0,18 -10,20 0,74 -4,46 1,96 11,38 13,51 N/A 11,67 N/A 7,63 7,14 15,88 1,50 14,82 N/A 2,68 20,22 1,41 22,49 -22,26 -24,38 15,59 N/A 6,83 0,63 0,40 18,75

-16,91 -16,49 -15,15 -25,40 8,15 -2,06 7,49 -1,04 -0,82 N/A -1,11 N/A -2,97 -10,27 -21,39 1,71 -12,06 N/A -5,27 -16,76 -24,84 -5,60 -3,85 -7,77 -24,60 N/A -2,70 -19,22 -11,08 2,74

-4,15 -3,39 -9,93 -11,57 -4,93 -7,35 -7,07 -3,30 -6,19 -8,76 -1,64 -4,65 -4,29 -8,81 -3,94 -1,59 -1,22 -5,58 -6,78 1,69 -8,95 3,33 -12,97 -15,00 -3,57 -11,31 -4,71 -7,47 -7,12 1,18

Imovina

18,922 200,381 23,968 6,989 104,368 68,648 8,283 38,534 184,330 5,516 527,530 8,274 41,433 16,865 24,884 5,069 11,141 56,188 434,326 8,643 13,276 12,907 27,105 14,405 8,970 8,329 70,613 5,810 22,819 170,686

Starost

Datum

2,72 2,96 3,42 2,37 5,68 4,59 1,66 6,75 6,16 0,34 4,02 0,95 4,75 2,18 2,53 7,39 2,95 0,22 4,82 3,25 2,75 2,83 6,09 9,69 3,32 0,45 8,35 2,93 2,12 7,68

02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 01.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010

kn kn kn kn € kn € kn kn € kn kn € kn kn kn € € €

77,8980 49,8330 101,2644 5,4718 139,2253 8,1163 104,9000 106,2420 168,2988 140,6300 105,7860 67,1909 9,6226 114,2718 96,5400 61,7136 113,6000 147,5200 10,7339

1,86 0,36 0,21 0,18 0,17 0,14 0,07 0,04 0,01 0,00 -0,01 -0,08 -0,10 -0,17 -0,21 -0,22 -0,38 -0,40 -0,84

-7,10 -2,65 -5,00 -8,83 -6,59 -3,64 3,23 -2,58 -10,89 -2,22 -6,71 -6,16 -3,72 -12,50 -7,88 -11,75 -6,26 -4,94 -2,84

-3,00 -9,27 -4,93 -7,26 -2,65 -1,66 N/A 1,32 -12,54 2,57 -7,32 -3,48 -1,73 -10,95 -3,89 -13,15 -1,63 0,44 4,15

-5,12 -13,72 5,72 -5,65 4,53 3,82 N/A 5,73 -20,09 16,59 5,34 1,28 7,30 -26,96 4,67 -18,74 -2,88 12,59 4,83

-6,11 -16,56 0,27 -16,19 7,74 -4,57 N/A 5,45 7,21 3,86 1,24 -3,72 -0,46 1,98 4,52 -9,60 -0,88 5,08 5,47

-3,16 -9,27 -4,93 -7,26 -2,65 -1,66 4,90 1,26 -12,54 2,57 -7,32 -3,48 -1,69 -10,96 -3,89 -13,15 -1,63 0,44 4,15

15,566 22,683 123,693 13,597 45,531 12,702 92,845 6,886 11,665 745,778 39,636 12,644 66,329 13,152 308,303 4,192 110,080 337,191 12,539

3,96 3,85 4,75 3,42 4,44 4,46 0,32 1,14 7,48 9,00 4,55 1,98 8,35 8,17 8,81 4,78 9,45 7,85 1,33

01.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010

€ € kn € € € € € €

124,8076 125,8300 154,4500 137,2886 120,9904 125,8700 159,9400 169,1000 11,1755

0,12 0,01 0,01 -0,06 -0,06 -0,07 -0,08 -0,08 -0,09

-0,05 -0,67 0,84 0,93 -1,05 -0,06 2,39 0,65 0,93

2,02 4,55 4,02 2,50 1,32 5,12 5,29 5,10 3,91

14,06 6,50 8,43 6,38 5,97 3,50 11,89 12,43 2,56

4,99 4,41 7,95 3,85 4,10 4,19 5,36 6,70 1,34

2,02 4,55 4,02 2,55 1,32 5,12 5,29 5,10 4,03

10,302 81,406 12,583 46,453 46,906 98,050 175,046 294,831 6,076

4,55 7,32 5,68 8,39 4,75 7,08 9,00 8,10 8,35

02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010

kn kn € € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn $

133,2047 115,2624 104,0200 138,6329 124,0400 139,1721 142,4200 136,3100 136,8160 130,2320 121,0242 11,1661 10,5159 106,9242 101,0764 131,0300 160,9084 123,8100

0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,02

0,70 0,79 1,08 0,61 0,88 0,74 0,76 0,90 0,39 0,75 0,65 0,84 0,78 0,77 0,24 0,69 0,41 0,63

1,94 1,67 2,48 1,54 2,23 1,98 2,07 1,88 1,14 2,29 1,55 1,99 1,88 1,90 -0,14 1,69 1,15 1,92

4,98 4,94 N/A 3,52 4,85 6,27 6,36 5,15 3,63 6,21 4,26 4,88 4,59 5,68 N/A 5,52 4,83 3,15

4,51 5,49 N/A 3,34 4,46 4,36 4,93 4,47 4,74 5,72 4,31 6,45 4,77 6,04 N/A 6,50 4,90 4,17

1,94 1,67 2,48 1,54 2,23 2,01 2,07 1,88 1,14 2,29 1,55 1,99 1,88 1,92 -0,14 1,69 1,15 1,92

37,643 143,831 385,768 88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 102,626 220,574 138,391 70,068 33,142 144,009 5,212 1163,271 2358,611 46,204

6,50 2,66 0,78 9,95 7,95 7,74 7,35 7,08 6,77 4,75 4,53 1,76 1,08 1,14 0,93 11,26 9,95 5,22

02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010 02.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn kn € kn kn € € kn kn € kn € € kn € € kn € kn € kn kn € kn € kn kn €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

OTP euro obveznički PBZ Bond fond Capital One ICF Fixed Income HPB Obveznički Erste Bond ZB bond Raiffeisen Bonds HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

125,8700

3,50

HPB Obveznički

120,9904

5,97

ICF Fixed Income

137,2886

6,38

PBZ Bond fond

125,8300

6,50

ST Cash VB Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Dollar fond

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 6/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Promet jedva 18 milijuna

belex 15 kao na lanjski badnjak

Ukupan promet na Tržištu novca u ponedjeljak je dosegnuo 18 mil. kuna, a prosječna kamata iznosila je 1,49 posto. Nepodmireno je ostalo, unatoč čak 80 milijuna kuna bogatijoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, 20 mil. kuna potražnje. Uz trgovinu kunama, na Tržištu trgovalo se i devizama. Tako je na tjedan dana plasirano 170.000 eura uz 2,5 posto kamate. B.hr

Pad eura i vrludanje tečaja glavnih europskih burza u ponedjeljak su se ponovno prelili na burze u regiji, a ulagači su nepovjerenje najviše iskazali u Beogradu, gdje je indeks Belex 15 pao 1,21 posto, na 611,36 bodova, i tako se spustio na najnižu razinu od Badnjaka prošle godine. Ulagači su u ponedjeljak u Beogradu više bili usmjereni na obveznice, pa su samo

AIK banka i Soja protein uspjeli preskočiti granicu od milijun dinara prometa, obje u minusu 0,39, odnosno 0,26 posto. Gotovo jedan posto pao je u ponedjeljak i sarajevski SAX-10 indeks, dok je SASX-30 izgubio 0,21 posto. U Sarajevu su ulagači najviše prometa odradili dionicom zatvorenog fonda Herbos, i to 197.128 KM. Slično kao i u Beogradu, najviše se trgovalo obveznicama, u Sarajevu se radilo o staroj deviznoj štednji, serijama B, C i D, ukupno vrijednima 5,8 milijuna konvertibilnih maraka. J. J.

brojke

611

bodova iznosila je u ponedjeljak vrijednost indeksa Belex 15

0,96

posto pao je makedonski MBI 10 indeks

Ilirika Azijski tigar najuspješniji u lipnju

TreĆiNa U PLUSU Od 92 investicijska fonda samo je 31 prošli mjesec završio u plusu, a među najvećim pobjednicima zastupljene su sve grupe fondova Nakon negativnog svibnja, i lipanj je donio pad većini domaćih investicijskih fondova pa je od ukupno 92 fonda samo 31 mjesec uspio završiti pozitivnim rezultatom. Prema portalu Hrportfolio, uzrok tome je širenje straha od produbljivanja recesije, što je uzdrmalo gotovo sva svjetska tržišta kapitala. Dionički indeks Crobex pao je u lipnju 6,61 posto, a pad 7,44 posto zabilježio je i indeks Crobex 10. Glavni američki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 pali su između 5 i 8 posto. Puno bolje nije bilo ni na azijskim tržištima, gdje je Nikkei indeks potonuo više od četiri posto.

kD Victoria bolji 0,2%

U svibnju su fondovi ostvarili mjesečne rezultate u rasponu od 2,49 do -11,42 posto. Ukupno je 14 fondo-

brojka

fonda ostvarila su u lipnju rast veći od jedan posto

va zabilježilo pad veći od pet posto, a samo su četiri ostvarila rast veći od jedan posto. Među deset najuspješnijih zastupljene su sve grupe fondova, a najuspješniji je bio Ilirika Azijski tigar, koji je porastao 2,49 posto. Samo je šest dioničkih fondova ostvarilo rast vrijednosti pa su uz spomenuti Ilirika Azijski tigar

››

Najboljih 10 za lipanj 2010. * dionički dionički mješoviti dionički obveznički dionički mješoviti novčani novčani novčani

Ilirika Azijski tigar OTP Europa Plus AC Global Balanced EM AC Global Dynamic EM ZB Bond Ilirika BRIC Raiffeisen Prestige ERSTE Euro-Money PBZ Euro Novčani fond ICF Money Market

+2,49% +1,90% +1,31% +1,15% +0,96% +0,60% +0,57% +0,34% +0,31% +0,29%

* za razdoblje od 31. 5. ‘10. do 30. 6. ‘10. Izvor: hrportfolio.com

rast zabilježili i OTP Europa Plus (+1,90 posto), AC GDEM (1,15 posto), Ilirika BRIC (+0,60 posto), HPB WAV-DJE (+0,25 posto) i KD Victoria, koji je porastao 0,20 posto. U skupini mješovitih fondova samo su dva fonda zabilježila pozitivan rezultat: AC GBEM porastao je 1,31 posto, a uz njega je Raiffeisen Prestige, koji je porastao 0,6 posto.

Novčani svi pozitivno

Od devet obvezničkih fondova pet ih je zabilježilo rast vrijednosti. Ostvari-

Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 10,78 do -14,33 posto

li su mjesečne promjene u rasponu od 0,96 posto, koliko je porastao najuspješniji ZB bond, do -0,86 posto, koliko je iznosio pad HPB obvezničkog fonda. Novčani fondovi ostvarivali su pozitivne rezultate pa ni jedan nije zabilježio pad vrijednosti. Ostvarili su prinose u rasponu od 0,34 do 0,13 posto, a najuspješniji su bili Erste Euro-Money i PBZ Euro Novčani fond s rastom 0,34, odnosno 0,31 posto. Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 10,78 do -14,33 posto. Pozitivne rezultate bilježi 41 fond, a 14 ih poraslo više od četiri posto. Vrh ljestvice zauzeo je fond MP Mena HR, koji je u ovoj godini porastao 10,78 posto, a sli-

Najbolji fondovi u 2010. kategorija *najbolji rezultati 2010. MP-Mena.HR

+10,78

mješoviti

Raiffeisen Prestige

+4,77

obveznički

ZB bond

+5,47

Erste EuroMoney

+ 2,45

dionički

novčani

* za razdoblje od 31. 12. ‘09. do 30. 6. ‘10. Izvor: www.hrportfolio.com

jedi ga Ilirika Azijski tigar s rastom 9,59 posto. Nikola Sučec

bUSiNeSS TV Kapital Network, Utorak 6. 7. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA VIJESTI KN BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled CG tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

UZOr EUrOZONI

IZGUBLJENA GODINA

Angela Merkel, njemačka kancelarka, odlučila je proračunskim rezovima uštedjeti 80 milijardi eura, na što su skočili ekonomisti koji se boje gušenja oporavka eurozone 24

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, ipak se nada da bi ekonomske reforme, slabe kakve jesu, dogodine mogle dati neki rezultat unatoč kratkoročnom šoku ponude i potražnje 26

Njemačka štedljivim proračunom tjera strah u kosti Europskoj uniji DOBItNIcI DANA (ZSE) Olympija Vodice +82,92% Euroherc +66,1% Elektropromet +12,53% Sunčani Hvar +10,8% Lošinjska plovidba +7,44% 31 Raste

PBZ revidirao pad BDP-a na -1,5 posto

GUBItNIcI DANA (ZSE) Jadransko osiguranje -11,96% Belje -8,98% Hidroelektra -6,14% Konzum -5,65% DOM holding -4,56%

8 Nema promjene

31 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,110.40 146,43

Prom. 0,53% 0,25%

Sirova nafta 72,14 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.211,62 Srebro 17,87 Goveda 90,96

4,61% 2,85% 1,06% 0,51% 1,07%

Investitori pobjegli na godišnji odmor si stagnirali, što je posljedica nedostatka pozitivnih vijesti", rekli su Hini u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

Pesimisti vladaju

Ni iz domaćega gospodarstva nije bilo vijesti koje bi potaknule bolje raspoloženje. Analitičari Privredne banke Zagreb izvijestili su da su povećali procjenu pada bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini sa 0,5 na 1,5 posto s obzirom na pad BDP-a 2,5 posto u prvom kvartalu i nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju. Ističu i kako se u ovoj godini ne može očekivati oporavak domaće potražnje, bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti i izmjene poreza na dohodak.

KOmENtAr

Ne dirajte im krugove

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

NEmA VIJEStI - NEmA ULAGAČA Milijun kuna prometa preskočile su samo dionice Hrvatskog telekoma i Atlantske plovidbe, a obje su zabilježile pad cijene Na Zagrebačkoj burzi nastavljeno je letargično trgovanje zbog nedostatka poticajnih vijesti iz domaćeg i svjetskoga gospodarstva pa su cijene dionica padale već šesti dan zaredom. Indeks Crobex oslabio je 0,19 posto, na 1825,95 bodova, dok je Crobex 10 izgubio 0,23 posto kliznuvši na 980 bodova. Oba su indeksa na najnižim razinama u posljednjih 11 mjeseci. Redovan promet iznosio je poražavajuće niskih 8,4 milijuna kuna, a ukupan je promet na ZSE-u iznosio samo 13 milijuna kuna. "Uobičajeno za ponedjeljak, na burzi je bila mala likvidnost, a nema ni previše pomaka u cijenama dionica. Slično je i na inozemnim burzama, pa su na europskim tržištima burzovni indek-

www.business.hr

ZDrAVKO ZrINUšIć, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, čija je dionica u ponedjeljak skočila više od dva posto uz solidan promet foto cropix

Najlikvidnija je s oko 1,9 milijuna kuna prometa bila dionica HT-a kojoj je cijena pala blagih 0,4 posto, na 259 kuna.

ENt spušten 3 posto

Na listi pet najlikvidnijih najveća je gubitnica u ponedjeljak bila dionica Atlantske plovidbe. Uz promet oko 1,5 milijuna kuna, cijena dubrovačkog brodara pala je gotovo dva posto, na 796,18 kuna, tj. ispod psihološki važne razine od 800 kuna. Najviša dnevna cijena iznosila je 805 kuna. Za razliku od Atlantske

Mogu li prometi na ZSE-u dosegnuti novi negativni rekord, pratite na ...

plovidbe, koja je nastavila padati, blagi oporavak zabilježila je redovna dionica Croatia osiguranja. Najveći hrvatski osiguratelj poskupio je u ponedjeljak 3,19 posto, na 4850 kuna. Sve 64 protrgovane dionice vlasnike su promijenile po cijeni od 4850 kuna. Od najlikvidnijih izdanja na listu gubitnica uvrstila se i dionica Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena pala gotovo tri posto uz promet oko 300.000 kuna. Uz sličan je promet dionica Ine pojeftinila 0,4 posto. Nikola Sučec

rvatska je vlada, mora se priznati, iznimno dosljedna. Tako već tri godine sa strepnjom čeka rezultate turističke sezone, od koje očekuje da pokrije rupu u proračunu koja je svakim danom sve šira. Već se tri ljeta tako najavljuje jesenski rebalans, od kojega mnogi očekuju tako puno da bi na kraju dobili tako malo. Baš kao što je slučaj i s prekratkom turističkom sezonom. Čini se da se u Hrvatskoj ništa ne mijenja, osim što se povećava broj nezaposlenih, a gospodarski pad sve je dublji. Godina jako podsjeća na prethodnu iako smo svi mislili da nas baš u ovoj čeka olakšanje. Sve je više onih koji smatraju da su ovu godinu pojeli skakavci, a nada se prolongira za sljedeću godinu. Problem je što za zamišljanje 2011. ne treba biti maštovit. Možemo se kladiti da će se i sljedeće godine sa strepnjom čekati turistička sezona, slijedit će rebalans i nova zaduženja, a onda bismo valjda svi zajedno konačno mogli opisati hrvatski krug kredom.