Business.hr broj 674

SVI U PLUSU oSIM NaS

Piloti Croatia Airlinesa: Uprava nas vodi u propast Dok europske aviokompanije ove godine povećavaju broj putnika i količinu tereta, što ih izvlači iz minusa, Croatia Airlines tone sve dublje i gubitak bi mogao biti veći od lanjskih 200 milijuna kuna. Sindikat pilota zbog svega proziva Upravu 10

daj što daš 12

Popijač: Sve državne tvrtke pripremamo za prodaju

petak/subota 9 i 10/7/2010

broj 674 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

NoVI Rat ZBoG PšENICE 4-5 Otkupljivači ne pristaju na seljačke ucjene i odbacuju prognoze o velikom skoku cijena

StjEPaN VaRGa, direktor i vlasnik Čakovečkih mlinova, smatra da cijena od 1,20 kuna za kilogram pšenice nije realna jer se u veleprodaji u Bosni i Hercegovini za toliko može dobiti kilogram brašna foto cropix

'Ne dam više od

90 lipa za kilu ako vam je ovdje skupo!

Seljaci: Idite u Mađarsku a je 80 lipa za kilogram en cij i rz bu j ko ds sa vo No Na ti krajem srpnja Seljaci će zaostali dug dobi

pšenice'

Patafta: Nismo još platili Dugu Resu zbog tereta na nekretninama SPoRaN UPIS VLaSNIštVa Kupac Pamučne industrije Duga Resa dan uoči roka za uplatu pokušava od suda ishoditi jamstvo da će do isteka roka za uplatu skinuti zabilježbe s nekretnina jer se boji da u suprotnom neće moći upisati vlasništvo 6

info&stav

indikator

2-3 Britanski industrijski skok

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Britanska industrijska proizvodnja neočekivano je poskočila u svibnju, 0,7 posto u odnosu na travanj, zabilježivši najveći rast na godišnjoj razini u proteklih gotovo 10 godina: 2,6 posto. Glavni je pokretač rasta na mjesečnoj razini bila proizvodnja električne i optičke opreme, osnovnih metala i metalnih proizvoda

Voćna prijevara od 5 mil. kn Bivši vlasnik i direktor opuzenske tvrtke za otkup poljoprivrednih proizvoda Vrni Ante Vrcan osumnjičen je da je za 4,8 milijuna kuna prevario više uzgajivača mandarina u neretvanskoj dolini jer im nije platio otkupljeno voće iz berbe 2008. Kazneno je prijavljen i zbog sumnje da je oštetio svoju tvrtku za 3,4 milijuna kuna

HEP od VLadE Zatraæio VE∆U cijEnU strUjE

BegoviÊ i PopijaË 'ne zna ali struja raste do 10 post

Hrvatska elektroprivreda korigirala je svoj zahtjev za poskupljenjem struje za kućanstva te umjesto prvotnih 17 posto zatražila poskupljenje struje između 8 do 10 posto. Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović to je potvrdio u HTV-ovu Dnevniku, neprecizno određujući točan iznos za koji bi struja mogla poskupjeti.

ovisno o potrošnji

U Ministarstvu gospodarstva koje je zaprimilo HEPov zahtjev naredna će dva tjedna analizirati HEP-ove kalkulacije, a poskupljenje za kućanstva ovisit će o vrsti priključka, odnosno

potrošnji i snazi priključka, doznajemo neslužbeno.

Kad Ministarstvo da svoje mišljenje, zahtjev će biti poslan Vladi, a zasad je teško reći kad će ona o tome odlučivati.

"HEP je zatražio korekciju cijena električne energije jer je pred nama izazovan zadatak izgradnje elektroenergetskih objekata u visini približno tri milijarde eura.

Zahtjev se također temelji na povećanoj cijeni plina, a HEP kao veliki potrošač, koji u termoelektranama koristi više od 700 milijuna prostornih metara plina godišnje, itekako trpi posljedice tog poskupljenja",

rekli su u HEP-u ne želeći se očitovati o tome kad bi i u kojem postotku električna energija mogla poskupjeti jer o tome ne odlučuju oni.

Velike investicije

Krajem ove ili početkom iduće godine HEP bi naime trebao raspisati natječaje za gradnju Plomina 3 i HE Ombla, pa je Begović kazao da HEP treba završiti godinu s milijardu kuna dobiti kako bi mogao biti kreditno potentniji. U elektroprivredi kažu da su u ovoj godini potpuno stabilizirali poslovanje, preokrenuli nepovoljne trendove i raskinuli niz nepovoljnih ugovora

što je povećalo prihode zbog čega su i smanjili svoj zahtjev za poskupljenjem. Uz to, tvrtka je dobila vrlo povoljan ugovor za uvoz struje što je smanjilo troškove, no predstoji im plaćanje duga za plin Ini jer još nije dogovorena cijena plina koja će vrijediti retrogradno od 1. siječnja, što će pak smanjiti dobit HEP-a.

Begović je za HTV kazao da HEP ne namjerava otpuštati ljude, ali će napraviti program zbrinjavanja viška zaposlenih kroz koji bi tvrtku moglo napustiti 500 do 700 od 14.200 zaposlenih.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

i trEĆi ČLan odLaZi iZ ProGraMskoG VijEĆa

I politolog Grubiša dao ostavku zbog Hloverk Nakon Marine Škrabalo i Sanje Modrić, i treći član Programskog vijeća HRT-a, politolog Damir Grubiša, zatražio je da ga Sabor razriješi dužnosti zbog imenovanja Hloverke Novak Srzić za v.d. direktorice programa HTV-a.

"Isto Programsko vijeće smijenilo ju je pred šest mjeseci zbog nezadovoljavajućeg stanja u Informativnom programu, lošeg odnosa sa

suradnicima i uvođenja cenzure na HRT-a", podsjeća Grubiša.

U poduljem obrazloženju svog čina podsjeća da Programsko vijeće ni nakon tri pokušaja nije uspjelo izabrati novo vodstvo HRT-a jer neki članovi Programskog vijeća HRT-a nisu htjeli pristati na kompromise pri odabiru kandidata, "čvrsto inzistirajući na izboru dosadašnjeg v.d. glavnog ravnatelja kao

jedinu rješenju".

Vlada je u međuvremenu uputila u proceduru prijedlog za donošenje Zakona o HRT-u kojim će se imenovanje ravnatelja HRT-a prepustiti novom tijelu, Nadzornom odboru, "a budući da ga imenuje Vlada, time se uvodi direktna državna kontrola nad HRT-om i ukida HRT kao javni servis", kaže Grubiša. Zamjera i što Sabor već mjesecima opstruira

imenovanje jedanaestoga člana Programskog vijeća, protiveći se dogovoru postignutom između vladajućih i oporbe. Potom, v.d. ravnateljstvo HRT-a već mjesecima opstruira inicijativu za vraćanje Latinice, koju je ukinula upravo Hloverka Novak Srzić, "čime se izravno utječe na ograničavanje pluralizma u javnom mediju kao što je HRT, koji bi morao biti otvoren i za druga, a

brojka

››

bisEr dana

Nema tu prihvatljivo, neprihvatljivo

Đuro PoPijaČ, ministar gospodarstva, na pitanje je li prihvatljivo poskupljenje struje 10 posto

32,06

posto potrošnje hrvatskih kućanstava odnosilo se lani na izdatke za hranu i piće, pokazali su podaci DZS-a

uvodnik

Veliki igrači odavno su odredili cijenu

aju', to lEo bEGoviĆ, predsjednik Uprave HeP-a Snimio h. dominiĆ

kina izbora ne samo provladina i režimska istupanja", zaključuje u tekstu svoje ostavke Damir Grubiša.

Nenad Stazić, predsjednik saborskog Odbora za informatizaciju i medije, jučer je rekao da nakon tih ostavki "Programsko vijeće više nema dovoljno članova da izabere redovitog ravnatelja". saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

H

rvatska je sve bliže Europskoj uniji, sa smiješkom će istaknuti premijerka Jadranka Kosor puna optimizma u svakoj prilici, vjerujući pritom da stvari u hrvatskom društvu i gospodarstvu kreću nabolje. No realnost samo ukazuje na to da stojimo na mjestu, da se stvarni problemi ne rješavaju ili da klizimo prema unatrag. Predstavnicima vlasti nije cilj stvoriti uvjete u kojima bi se domaća proizvodnja, kao temelj rasta bruto društvenog proizvoda i time životnog standarda, mogla razvijati nego udovoljiti svim stranama i održati se na vlasti. takva se Politika najbolje vidi u agrarnoj politici, gdje se s jedne strane obilnim poticajima i obećanjima kupuju glasači na selu, a s druge se strane te iste proizvođače ekonomski uništava jer se velikim igračima na tržištu dopušta prekomjerni uvoz robe iz svih krajeva svijeta bez kriterija o kvaliteti, ali i količini.

Osim što su izdašni u fi-

››

Ministar Petar Čobanković ponovo je bio široke ruke i obećao proizvođačima pokriti skladištenje pšenice podjarujući njihova očekivanja da će cijena sigurno rasti zbog pada uroda. No, veliki igrači već su ugovorili izvoz po cijeni od 90 lipa

naciranju političkih kampanja i široke ruke u dogovaranju raznih poslova s državom, u posljednjih su 15 godina ti veliki igrači postali jači i moćniji od same države, jer je njima očigledno dopušteno više od ostalih. U najnovijem srazu sa seljacima ministar Čobanković ponovo je bio široke ruke i obećao pro-

izvođačima pokriti troškove skladištenja pšenice bez obzira na sve dugove koje već vuče prema njima, jer buntovnici se moraju umiriti barem na nekoliko mjeseci.

Pritom se takav potez opravdava nadanjima i očekivanjima kako će cijena pšenice sigurno skočiti jer ove je godine proizvodnja zbog kiša

manja, a i urod slabije kvalitete.

Igra je, međutim, već odavno zaključena i cijena je već odavno određena, a odredili su je veliki igrači koji su već dogovorili izvoz pšenice za 90 lipa, domaće ili uvozne, nije bitno, jer uvoz im ionako nitko ne može, a ni ne želi zapapriti i ograničiti.

tema 4-5

NOVI RAT ZBOG PŠENICE Iako dio stručnjaka prognozira ra proizvođači i otkupljivači ponovno ne mogu naći zajednički jez

Pšenica za 1,20 k Pa za toliko mož kupiti kilu brašna Cijena pšenice će rasti, kažu seljaci, pa traže 1,20 kuna za kilogram jer ona na Budimpeštanskoj burzi iznosi oko 90 lipa, što s carinom, prelemanima i prijevozom iznosi još do 30 lipa po kilogramu, pa će to biti dovoljno za stabilizaciju tržišta. Osim toga, to je dva-tri puta prosijana pšenica i ona koja dođe na naše tržište lošije je kvalitete od domaće Čakovečki mlinovi planiraju početi otkup pšenice i seljacima ponuditi 90 lipa za kilogram, kazao je za Business.hr direktor čakovečke mlinske industrije Stjepan Varga, prvi otkupljivač koji je uoči ovogodišnje žetve izašao u javnost s otkupnom cijenom pšenice.

"Nismo od onih koji drže figu u džepu. Nismo organizator proizvodnje i isključivo smo tržišno orijentirani. Otkupljujemo pšenicu za vlastitu preradu i jedini smo koji plaćamo gotovinom u roku dva dana od preuzimanja pšenice, a treba nam godina dana da vra-

timo taj novac i osiguramo sredstva za sljedeću godinu", kaže Varga.

Cijenu od 1,20 kune za kilogram pšenice, koju traže proizvođači, smatra nerealnom s obzirom na to da se na tržištu u veleprodaji može naći kilogram brašna po toj cijeni.

Slično svake godine

Na prognoze ratara koji očekuju da će cijena pšenice rasti čak i do kune i pol za kilogram, Varga kaže: "Kad je politika 2008. godine izlicitirala cijenu od 1,50 kune, bilo je onih koji su i tad govorili da će cije-

STjEPAN VARGA, direktor Čakovečkih mlino- MATIjA BRLOŠIĆ, predsjednik seljačke va foto cropix udruge Brazda Snimio hrvoje dominić

na skočiti na 1,80 kuna. Mi smo platili cijenu od kunu i pol, a ona je kasnije pala.

Isto je bilo i prošle godine, pšenicu smo otkupljivali u srpnju za 82 lipe, a ona je na jesen pala ispod 70 lipa".

No, nakon što im je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, kao i prethodne godine, obećao da će Ministarstvo platiti troškove skladištenja pšenice za šest mjeseci, uslijedili su složni povici - ne prodajte sad pšenicu, ako možete, jer će cijena rasti.

Tomislav Pokrovac,

predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Vukovarskosrijemske županije, vjeruje da će cijena za mjesec dana narasti čak do kunu i pol za kilogram, a možda i više.

Ove ćemo godine, kazao je Čobanković, teško doći i do 500 tisuća tona, što je minimum vlastitih potreba, ali oskudice ne bi trebalo biti jer na zalihama ima još nekih 170 tisuća tona pšenice iz lanjske žetve.

Vremenske neprilike negativno su utjecale i na kvalitetu pšenice, pa neki predviđaju da će rasti cije-

na najkvalitetnije pšenice, jer će je biti malo.

"Nama bi cijena od 1,20 kuna odgovarala, a toliko bi najmanje bila i cijena uvozne pšenice, jer ona je na Budimpeštanskoj burzi oko 90 lipa, što s carinom, prelemanima i prijevozom iznosi još do 30 lipa po kilogramu, pa je to dovoljno za stabilizaciju tržišta. Osim toga, to je dva-tri puta prosijana pšenica i ona koja dođe na naše tržište lošije je kvalitete od domaće", smatra Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda.

ast cijene najvažnije krušarice u svijetu, domaći zik o otkupnoj cijeni, a nitko nema hrabrosti osnovati burzu

kn? žete a!

KONTROLA KAKVOĆE ŽITARICA

Žitozajednica: Ne smiju pasti parametri U Žitozajednici šokirani su najavama Ministarstva poljoprivrede o snižavanju parametara kakvoće žitarica i smatraju da za to nema pravih argumenata.

"Ministarstvo je na sastanku s otkupljivačima 2. srpnja najavilo da će sufinancirati pšenicu za stočnu hranu koja neće zadovoljavati postojeće pa-

On očekuje da će cijena pšenice rasti, jer će je biti čak i nešto ispod naših potreba, a ni u okruženju stanje nije sjajno. Možda je samo u Ukrajini bolje rodila, kaže, ali odande je visok trošak prijevoza.

"Cijena pšenice mora biti primjerena troškovima proizvodnje i za standardnu kvalitetu očekujem da neće biti ispod 1,10-1,20 kuna, ali mora biti i isplaćena do rujna ako se proizvođače ponovno ne želi izvesti na ceste. Moguće je da će cijena i rasti na svjetskim tržištima, što bi domaćim trgovcima donijelo zaradu, no dosad je nisu htjeli dijeliti s proizvođačima.

Trgovci kalkuliraju

Veliki otkupljivači već su ugovorili izvoz pšenice za 90 lipa po kilogramu. No, oni neće htjeti podijeliti zaradu s proizvođačima", kaže Željko Kraljičak, za-

rametre, a sad vjerojatno žele uštedjeti pa snižavaju kriterije. To je direktni udar na struku. Najavljene izmjene mogu ugroziti kvalitetu proizvoda mlinske i pekarske industrije", poručuje Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Kaže da je to korak natrag za Hrvatsku, koja bi trebala biti predvodnik u regi-

mjenik osječko-baranjskog župana zadužen za poljoprivredu.

Kaže da veliki ne namjeravaju otkupljivati veće količine pšenice i moguće je da će je otkupljivati parcijalno za vlastitu mlinskopekarsku industriju.

"Plašim se da neće otkupiti pšenicu za svoje godišnje potrebe, nego samo za sljedećih tri do pet mjeseci kako bi ispunili obveze prema trgovačkim centrima.

Moguće je i da, mimo obveza i morala, posegnu za pšenicom iz drugih zemalja jer neće biti dovoljno kvalitetne domaće pšenice. Time mogu i sniziti njezinu cijenu, ne isplatiti je do kraja godine, pa proizvođači neće moći platiti zadruge i poduzeća od kojih su u lancu organizacije proizvodnje dobili gnojivo, sjeme i zaštitu.

Tu se onda stvara lanac nelikvidnosti u poljoprivredi", ističe Kraljičak.

ji. Prema njezinim informacijama, Srbija je odredila tri razreda kvalitete pšenice, a treći je razred na razini onoga što trenutačno propisuje hrvatski pravilnik, barem što se tiče hektolitarske težine pšenice, što znači da bi snižavanje sadašnjih parametara išlo ispod najnižeg razreda kvalitete u susjednoj Srbiji.

Predstavnici mlinske industrije okupljeni u udruženju Žitozajednica kažu da je njihov zajednički stav takav da se otkupna cijena definira na tržištu.

"Nećemo izaći s otkupnom cijenom pšenice u ime Žitozajednice jer je to stvar tržišta i to bi bilo protivno zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Nema otkupne cijene, a ne bi je trebalo ni biti, to je jedino pošteno", kazala je direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Novi Sad: cijena 95 lipa

Podsjetimo, prošle je godine Žitozajednica u srpnju istaknula da njezine članice nude 78 do 82 lipe za kilogram pšenice, osim Agrokora i Podravke koji su tada nudili 95 lipa.

Ni kretanja cijene pšenice na terminskim burzama u Mađarskoj i Francuskoj ne upućuje na to da bi se mogao očekivati izra-

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

ženiji rast, a situacija u susjednoj Srbiji slična je našoj.

Na novosadskoj Produktnoj berzi istaknuta je cijena pšenice od 11,77 dinara za kilogram (oko 80 lipa), i to je cijena prošlogodišnjeg roda, objašnjava Zlatko Beglerbegović s novosadske burze.

Na francuskoj terminskoj burzi Matif cijena pšenice za isporuku u kolovozu iznosi 1,09 kune za kilogram, a za studeni ove godine bilježi blagi rast od samo pet posto, tj. 1,16 kuna. U siječnju 2011. godine očekivana cijena raste na 1,17 kuna, a u ožujku na 1,19 kuna. Budimpeštanska burza BSE uobičajeno bilježi najniže cijene pšenice u Europi, a oni koji se bave pšenicom pripisuju to činjenici da barata s najnekvalitetnijom pšenicom, velikim dijelom uvezenom iz Ukrajine. Tako cijena pšenice za isporuku u kolovozu iznosi 97 lipa za kilogram, u rujnu 98 lipa, u prosincu pada na 94 lipe, a u ožujku sljedeće godine ponovo neznatno raste na 96 lipa.

Maja Grbić Goran Flauder

OBEĆANJE MINISTARSTVA

Isplata zaostalog duga krajem srpnja Poljoprivredni proizvođači mogli bi krajem srpnja u poslovnim bankama podići novac na temelju obavijesti koju su nedavno primili iz Ministarstva poljoprivrede o pravu na 15 posto zaostalih poticaja iz 2008. godine.

Prošlog su tjedna banke izrazile spremnost da od poljoprivrednika otkupe potraživanja s rokom dospijeća u lipnju 2011. godine, a detalji su se trebali utvrditi ovaj tjedan. Kako doznajemo iz neslužbenih izvora, dogovor s bankama ide u smjeru prema kojem bi seljaci krajem srpnja u svojim poslov-

nim bankama mogli podići novac na ime poticaja, i to u punom iznosu. Dogovor je navodno takav da banke uobičajenu naknadu od pet do deset posto, koja se obračunava prilikom prijevremene naplate potraživanja, neće naplatiti od poljoprivrednih proizvođača nego kasnije od države. Kako dugovanje za poticaje u 2008. godini iznosi 205 milijuna kuna, to znači da bi banke mogle zaraditi deset do dvadeset milijuna kuna. Informaciju smo pokušali provjeriti i u nadležnom ministarstvu, ali nismo dobili nikakav odgovor.

tema 6-7

SPORAN UPIS VLASNIŠTVA Kupac Pamučne industrije Dug jamstvo da će do isteka roka za uplatu skinuti zabilježbe s nekre

Patafta: Nismo još Resu zbog tereta n Iako su već objavili natječaj za 70-ak radnih mjesta u Pamučnoj industriji, na koji je pristiglo nevjerojatnih 4000 molbi, varaždinska grupa T7 Vis Davora Patafte nije još uplatila na dražbi izlicitiranih 30,8 milijuna kuna za pogon propale dugoreške tvornice jer su naišli na zabilježbu na nekretninama pa prije uplate žele jamstvo suda da će skinuti zabilježbe

Davor Patafta, vlasnik tvrtke T7 Vis, koja je na javnoj dražbi kupila Pamučnu industriju Duga Resa za 30,8 milijuna kuna, još uvijek nije postao vlasnik dugoreške tvornice jer tvrdi da se ne može uknjižiti kao vlasnik nekretnina zbog zabilježbi na nekretninama, a rok za uplatu kupovnine istječe sutra. Ako do subote ne uplati 30,8 milijuna kuna, i ova će dražba biti ponište-

na. No, i stečajna upraviteljica Jasna Brajdić i Patafta nadaju se da do toga neće doći.

Neugodno iznenađeni

"Neugodno smo iznenađeni što se ne možemo uknjižiti kao vlasnici na kupljene nekretnine i pokretnine", kazao nam je jučer Željko Pavlek, voditelj ureda za korporativne komunikacije T7 grupe. No, nisu jedini

jer su tom viješću neugodno iznenađene bile i stečajna upraviteljica Jasna Brajdić i Višnja Pavlić, sindikalna povjerenica TOKG-a u Pamučnoj industriji.

"Trenutačno se ne bih upuštala u rasprave, ali sva dokumentacija koja je bila potrebna da bi se mogla obaviti isplata kupovnine pripremljena je uredno i na vrijeme pa očekujem da će se i uplata dogoditi na vrijeme", kazala je Brajdić.

Na pitanje postoji li zabilježba na nekretninama Brajdić nije direktno odgovorila ustvrdivši da su odvjetnici tvrtke Vis još prije dražbe dobili njezinu punomoć te da su provjerili svu dokumentaciju u gruntovnici i zemljišnim knjigama.

"Mislim da je možda došlo do nesporazuma", tvrdi Brajdić.

Jučer poslijepodne Pavlek nam je potvrdio da Patafta nije odustao od Pa-

JASNA BRAJdIć, stečajna upraviteljica arhiva business.hr

VARAŽdINSKI T7 VIS u Dugoj Resi za početak planira stotinjak radnih mjesta, koje bi, ovisno o rastu proizvodnje i izvoza, povećao i do 500 snimio saša ĆetkoviĆ

mučne te da njihovi odvjetnici na terenu pokušavaju riješiti probleme.

"Ako nam sud dade jamstvo da će skinuti zabilježbe s nekretnina, vjerujem da bi kupovnina mogla biti uplaćena na vrijeme", poručio je Pavlek.

O kakvom je nesporazumu riječ, nije bilo jasno ni sindikalnoj povjerenici Višnji Pavlić, koja je još jučer ujutro bila na Odboru vjerovnika i on nije imao nikakvih saznanja o takvim problemima.

"Iznenađena sam jer u Odboru vjerovnika nemamo nikakve informacije da postoje takvi problemi s uknjižbom", kazala je Pavlić.

Zanimljivo je, međutim, da se na iste vlasničke pro-

bleme prije otprilike pola godine žalio i Josip Martišković, koji je ponudom vrijednom 19,7 milijuna kuna pobijedio na dražbi održanoj potkraj prošle godine.

Tada je Martišković zbog "neriješenih imovinskih pitanja", kako nam je kazao, podnio žalbu na vlastitu licitaciju i kupoprodaja nikad nije realizirana.

Uspiju li Pataftini odvjetnici riješiti vlasničke probleme, njegov je plan što prije pokrenuti proizvodnju u dugoreškoj tvornici, koja je već sedam godina u stečaju.

500 radnih mjesta

"U prvoj fazi planiramo zaposliti najmanje 100 djelatnika. Kasnije, ovisno o povećanju proizvodnje i izvoza,

ga Resa dan uoči roka za uplatu pokušava od suda ishoditi etnina jer se boje da u suprotnom neće moći upisati vlasništvo

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

platili Dugu na nekretninama DAVOR PATAFTA, vlasnik tvrtke T7 Vis, gdje su ostali neugodno iznenađeni što se ne mogu uknjižiti kao vlasnici na kupljene nekretnine i pokretnine foTo nacional

ukupno ih planiramo zaposliti više od 500. Točno je da vlada veliki interes za zapošljavanje jer se na natječaj za 70-ak radnih mjesta javilo više od 4000 kandidata", tvrde iz T7 grupe.

Zbog dotrajale opreme i proizvodnih hala, dodaju, bit će potrebna znatna ulaganja u modernizaciju strojnog parka, ali o iznosu još ne žele govoriti. U pogonima Pamučne industrije u Dugoj Resi pokrenut će se primarna tekstilna proizvodnja i proizvodnja tekstila za specijalne namjene. Pamučna industrija Duga Resa bit će poslovna jedinica T7 Visa, a postojeća Uprava T7 Visa upravljat će pogonom u Dugoj Resi.

Tehnološki će se te dvije proizvodnje sinergijski na-

dopunjavati. Naime, varaždinski VIS proizvodi suncobrane, a zasad ne planiraju seliti proizvodnju iz Varaždina u Dugu Resu.

"Planiramo optimalno iskoristiti proizvodne i prostorne kapacitete isključivo za tekstilnu proizvodnju namijenjenu uglavnom izvozu", tvrde iz T7 grupe.

Sve će to, međutim, biti moguće tek nakon što Patafta uplati 30,8 milijuna kuna. Očekuje se da će tijekom današnjeg dana odvjetnici i Trgovački sud u Karlovcu postići dogovor. Ako se to ne dogodi, Pamučna će opet na bubanj, ali nakon nekoliko neuspjelih i poništenih dražbi, nije izvjestan sretan završetak.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

ZATVORENA SJEDNICA

Jamstva Đuri Đakoviću

Zagreb. Vlada je odlučila Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak dati jamstvo za 36,77 milijuna eura kredita namijenjenih Đuro Đaković Specijalnim vozilima za potrebe "financiranja proizvodnog programa" i "obrtna sredstva za podizanje dinamike proizvodnje na potrebnu razinu". Usto, zadužila je HFP da raspiše novi javni poziv za prodaju ZRC Lipika. I. M.

U GODINU DANA

Anketna nezaposlenost porasla 1,8 posto Zagreb. Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 11,2 posto, što je 1,8 postotnih bodova više nego u prvom tromjesečju lani, a dva postotna boda više nego u zadnjem tromjesečju 2009. godine, pokazuju podaci ankete o radnoj snazi koju prema metodologiji Međunarodne organizacije

rada provodi Državni zavod za statistiku.

Aktivno stanovništvo u prvom tromjesečju 2010. iznosilo je 1.760.000 osoba, što je za 15.000 manje nego u istom tromjesečju lani, od čega je zaposlenih bilo 1.563.000, što je za 45.000 manje nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu.

Anketno nezaposlenih bilo je pak 197.000, što je za 30.000 više nego u prvom tromjesečju 2009.

Stopa nezaposlenosti prema anketi o radnoj snazi znatno je manja u odnosu na podat-

ke o registriranoj nezaposlenosti koje objavljuje HZZ, prema čijim je podacima registrirana stopa nezaposlenosti na kraju prvog tromjesečja iznosila 18,4 posto, što je 3,4 posto više nego u istom razdoblju lani, a 1,7 posto više nego na kraju 2009.

Neaktivnog stanovništva bilo je 1.976.000 osoba, što je povećanje od 61.000 u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Stopa aktivnosti iznosila je 47,1 posto, što za jedan postotni bod manje nego u prvom kvartalu lani. H

Do jeseni će opet biti 300.000 nezaposlenih SEZONSKI PAD Broj nezaposlenih u lipnju je iznosio 285.840 - 3,6 posto manje nego u svibnju, ali i 15,7 posto više nego u lipnju prošle godine. No, do listopada ili studenoga broj nezaposlenih ponovno će prijeći 300.000, smatra ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić

Broj nezaposlenih u lipnju je dosegnuo 285.840 osoba i manji je za 10.598 osoba ili 3,6 posto nego prethodni mjesec, rekla je premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade u četvrtak.

Međutim, i uz mjesečni rast broj nezaposlenih je, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, porastao u odnosu na isti mjesec prošle godine 15,7 posto ili za 38.693 osobe.

41 posto sezonaca

Na sezonsko zapošljavanje u lipnju odnosi se 41 posto ili 6967 osoba. Na novčanu naknadu u lipnju pravo je imalo 72.267 nezaposlenih osoba ili 25,3 posto ukupnoga broja ne-

zaposlenih, što je za 6794 osobe ili 8,6 posto manje nego prethodni mjesec, ali i za 8524 osoba ili 13,4 posto više nego u istom mjesecu lani.

Među nezaposlenima i dalje prevladavaju žene kojih je bilo 156.443 ili 54,7 posto ukupnog broja nezaposlenih.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić ocijenio je kako je prekinut trend usporavanja nezaposlenosti na godišnjoj razini jer je u lipnju i u svibnju u odnosu na iste lanjske mjesece taj postotak iznosio 15,7 posto umjesto da se smanjuje.

"To je signal koji nam govori da je sezonsko za-

pošljavanje u turizmu bilo puno opreznije nego u godinama prije krize. Podbacio je i građevinski sektor kao drugi ključan sektor u sezonskom zapošljavanju", smatra Šantić.

Škverovi i javni sektor

Govoreći o utjecaju sezonskog zapošljavanja, on procjenjuje da će još podaci za srpanj, koji će biti objavljeni u kolovozu, pokazati pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini.

Međutim, već u kolovozu oslabit će povoljni sezonski utjecaji i doći će do ponovnog rasta na mjesečnoj razini, što će biti vidljivo u podacima za rujan. "Što se pak tiče nezaposlenosti na godišnjoj ra-

zini, procjenjujem da će ona rasti sve do kraja prvog kvartala 2011. godine, a brojku od 300.000 nezaposlenih ponovno ćemo prijeći u listopadu ili studenome", rekao je Šantić.

Restrukturiranje brodogradilišta i najavljena otpuštanja u javnome sektoru pridonijet će rastu nezaposlenosti u prvom dijelu iduće godine.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

bROJKA

285.840 dosegnuo je broj nezaposlenih u lipnju

OGLAS

dogaaji

NAMAKNULI 220 MIL. KN.

ZGH platio obveznice, plaće danas

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

IVO ČOVIć, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga snimio hrvoje dominić

Zagreb. Zagrebački holding (ZGH) uspio je u 72 sata osigurati 260 milijuna kuna za podmirenje dospjelih kamata na obveznice te isplatu plaća. Glasnogovornik tvrtke Dušan Viro potvrdio je kako je jučer plaćena rata od 120 milijuna kamata na 2,1 milijardu kuna obveznica koje su izdane na Londonskoj

burzi 2007. "Plaće zaposlenicima bit će isplaćene danas", poručili su iz Uprave Holdinga.

Tako se gradska tvrtka koja ima velikih problema s likvidnošću ipak neće osramotiti na međunarodnom financijskom tržištu, a više od 12 tisuća zaposlenih u Holdingu plaće će dobiti na vrijeme. No, kako su došli do velike količine svježeg novca u tako kratkom roku, u Holdingu ne žele reći. Poručuju da će se sve doznati na sjednici Gradske skupštine u utorak.

Neslužbeno se može čuti da je ZGH ipak dobio brzinski krat-

koročni kredit, no suglasnost za zaduženje ima samo od Skupštine Holdinga, ali ne i NO-a, koji još nije ni registriran, odnosno Gradske skupštine. Predsjednik Uprave ZGH-a Ivo Čović već je najavio da će od njih naknadno tražiti suglasnosti te da se nada kako u tome što radi nema ništa nezakonitog.

Sigurno je samo to da Holdingu na račun još nije sjelo oko 62 mil.kn subvencija koje se iz proračuna Grada trg. društvu doznačuju svakog mjeseca. "Nemam informacija da je taj novac uplaćen", kazao je Viro. N.C.

Piloti Croatia Airline Uprava nas vodi u pr

SVI U PLUSU OSIM NAS Dok europske aviokompanije ove godine povećavaju broj putnika i količinu tereta, što ih izvlači iz minusa, Croatia Airlines tone sve dublje i gubitak bi mogao biti veći od lanjskih 200 milijuna kuna.

Sindikat pilota zbog svega proziva Upravu Piloti Croatia Airlinesa (CA) objavili su jučer proglas u kojem upozoravaju da poslovna politika Uprave hrvatske nacionalne aviokompanije vodi u propast. Proglas je objavljen na stranicama Hrvatskog sindikata prometnih pilota (HSSP) i u njemu se oštro napada menadžment nacionalne zrakoplovne tvrtke koju vodi Ivan Mišetić. Sve što mu se spočitava potkrijepljeno je konkretnim brojkama.

Piloti navode da Uprava CA godinama smanjuje prava pilota i kabinskog osoblja zbog čega je, tvrde, dovedena u pitanje sigurnost putnika. Tako iznose podatak da CA za svoje osoblje izdvaja samo 14

posto prihoda, što je daleko manje u odnosu na srbijanski JAT, slovenski Adria Airways ili BH Airlines.

HSSP upozorava i da CA ima najmanju popunjenost putničke kabine (load faktor) u Europi, samo 52,7 posto, a to je posljedica, kako pišu, nevjerojatnih poteza Uprave koja kompaniju gura u bezdan.

Prejefina sjedala

Usto, piloti tvrde da na letovima CA sjedala koja po code-share ugovorima ustupa partnerima poput Lufthanse, Austriana, Swissa te kompanije prodaju po znatno nižim cijenama.

IVAN MIŠETIć, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, povlači krive poslovne poteze i, za razliku od konkurenata, još nije našao način kako stabilizirati poslovanje tvrtke, tvrde piloti snimio hrvoje knez

"Još više brine činjenica da europske kompanije u prvom polugodištu ove godine u usporedbi s prošlom mahom bilježe porast broja putnika, a Croatia Airlines i dalje je u debelom minusu", tvrde piloti te navode da je u prva četiri mjeseca 2010. cargo promet na razini Europe povećan čak sedam posto u usporedbi s istim razdo-

bljem lani, a u Croatiji je pao enormnih 27,1 posto.

Piloti ističu i da je većina europskih aviokompanija počela pozitivno poslovati, ali da u CA-u ove godine očekuju još veći gubitak nego lani, kada je on iznosio 200 milijuna kuna.

Za sve krive loše poteze Uprave koju vodi Mišetić. Među tim lošim potezima naveli su odustajanje

CA od čarterskog prometa uz objašnjenje da čartersko tržište odumire iako u Hrvatskoj trenutačno posluju 102 čarterske kompanije.

Dodatni kapaciteti

"Sve kompanije u svijetu ne samo da racionaliziraju poslovanje dodatnim čarterskim letovima, nego i uvode dodatne kapacite-

ŠIRENJE

RALU logistika i u Beogradu i Kopru

LUKA RAJIĆ, vlasnik RALU logistike arhiva business.hr

Zagreb. Tvrtka RALU logistika, u vlasništvu Luke Rajića, nakon nedavne akvizicije koprivničke tvrtke HIT Transporti osnovala je sestrinske tvrtke Ralu Beograd te Ralu logistika u Kopru. Osim transporta, te će tvrtke pružati integrirane logističke usluge u hladnom lancu, priopćeno je iz RALU logistike.

esa: propast te namijenjene isključivo čarterskom tržištu. Iako je Hrvatska poznata čarterska desinacija, Croatia se povlači iz tog segmenta", upozoravaju piloti dodajući da CA ostvari samo 10 čarterskih letova tjedno.

CA se povukla, tvrde piloti, i s hiperisplativih tržišta poput Irske i Velike Britanije, Rusije, Skandinavije, Iberijskog poluotoka. Za sve te destinacije piloti su pomno nabrojali letove CA i navode da za London ostale aviokompanije imaju 107 letova tjedno iz cijele Hrvatske, a CA ssmo 12! Slično je i s osta-

Swiss Air

Nakon pozajmice HFp-a, otkazan prosvjed Pula. Radnici pulske Tvornice električnih strojeva i uređaja (TESU) odustali su od prosvjeda u Zagrebu ispred Ministarstva gospodarstva, koji se trebao održati jučer, nakon što je u srijedu tom poduzeću na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju odobrena pozajmica, rekao je novinarima glavni povjere-

nik Sindikata Istre i Kvarnera u Uljaniku Rajko Kutlača.

Na taj način bi radnici TESUa uskoro trebali dobiti plaće za posljednjih šest mjeseci. O iznosu i uvjetima pod kojima je odobrena pozajmica još nema detaljnih službenih informacija, no kako je istaknuo Kutlača, taj će novac biti dostatan da se radnicima TESU-a podmiri šest zaostalih plaća i deblokira račun poduzeća kako bi moglo dalje normalno poslovati.

TESU je stopostotni izvoznik, no ne može radiri jer mu je račun blokiran. H

EasyJet povezuje Zagreb s Londonom i Parizom

lim hipertržištima, s time da u Rusiju CA uopće ne leti.

Uz sve, piloti tvrde da je red letenja napravljen stihijski, bez logike, a upozoravaju i da od 28 članica udruženja Star Alliancea, kojem pripada i CA, njihova tvrtka samo s njih osam ima code share ugovore.

Pismom u kojem prozivaju Upravu piloti CA pružili su potporu stjuardesama i stjuardima koji su najavili štrajk za petak, 9. srpnja, i time ušli u otvoreni sukob s Mišetićem.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Popunjenost kabine (%) 78,7

Air France

78

Lufthansa

75,7

Austrian Airlines

TESU

NOVE LINIJE NISKOBUDŽETNIH pRIJEVOzNIKA

CA ima najmanju popunjenost putničke kabine Aviokompanija

Najavljena su i daljnja ulaganja u opremu i infrastrukturu. RALU logistika trenutačno ima 80 zaposlenika, a izgradnjom novog logističkog centra u Popovači planira se i povećanje njihova broja na 200.

Predsjednik Uprave RALU logistike Renato Radačić istaknuo je kako im je strategija širenje i prisutnost u segmentu hladnog lanca na domaćem i tržištu regije.

U razvoj RALU logistike od planiranih 200 milijuna kuna dosad je uloženo 110 milijuna kuna. B. hr.

73,1

Alitalia

66,4

Malev Hungarian Airlines

61,5

Adria Airways

60,1

Ukraine International Airlines

58,2

TAROM Romanian Air Transport

56,3

Jat

54,2

Croatia Airlines

52,7 Izvor: AEA Traffic Update, Total scheduled

U easyJetu očekuju da će u prvoj godini letenja na relaciji zagreb-pariz prevesti 55.000 putnika, a na liniji zagreb-London 65.000 putnika EasyJet, druga najveća niskobudžetna europska aviokompanija, uvodi letove iz Zagreba za Pariz i London.

Glavni francuski i glavni hrvatski grad easyJet će početi povezivati od 1. studenoga ove godine, i to četiri puta tjedno, a Zagreb i London (Gatwick) od 11. veljače sljedeće godine, i to pet puta tjedno.

atia Airlines), a sljedeće bi godine taj udjel trebao narasti na 28 posto.

Na liniji Zagreb-London, na kojoj već operiraju Croatia Airlines i Wizz Air, u easyJetu očekuju da će u 2011. godini uzeti 31 posto tržišta.

pomoć ministarstva

EasyJet već četiri godine leti za Hrvatsku, Split i Dubrovnik, koje pak povezuje sa 18 europskih aerodroma.

Na predstavljanju easyJetovih linija za Zagreb bio je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko

Lenart, koji je istaknuo da Ministarstvo ove godine sa 7,8 milijuna eura sufinancira zračne aviokompanije u dovođenju turista u Hrvatsku, odnosno 20 eura po putniku. Prema Lenartovim riječima, easyJet ne koristi te subvencije i dosad nije za njih aplicirao.

Dolazak easyJeta u Zagreb potpomognut je 10.000 eura vrijednom promidžbenom kampanjom u in flight magazinu te aviokompanije, koju su zajedno platile Zračna luka Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba.

Josip Bohutinski

Cijena 30 eura

U easyJetu očekuju da će u prvoj godini letenja na relaciji Zagreb-Pariz prevesti 55.000 putnika, a na liniji Zagreb-London 65.000 putnika.

Prema riječima Petera Voetsa, direktora marketinga easyJeta za Švicarsku, Austriju i istočnu Europu, njegovoj kompaniji nije cilj preuzeti putnike tradicionalnih aviokompanija koje lete na tim linijama nego stvoriti nove putnike koji dosad sebi nisu mogli priuštiti putovanje zrakoplovom. A s cijenom od 30-ak eura, easyJet bi im to trebao omogućiti.

U 2010. godini u easyJetu planiraju da će na ruti Zagreb-Pariz uzeti šest posto tržišnog udjela (na toj liniji lete još Air France i Cro-

pETER VOETS, direktor marketinga za istočnu Europu, nada se dobroj popunjenosti aviona zbog prihvatljive cijene snimio saša ćetković

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

DIPLOMACIJA

Uvode se trgovinski atašei Zagreb. Radi jačanja gospodarske diplomacije Vlada je odlučila uvesti funkciju trgovinskih atašea čija je zadaća pomagati hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu. Kandidati će morati imati pet godina radnog iskustva u komercijali, a proći će i posebnu edukaciju. Također se uvodi sustav praćenja učinkovitosti i rada, o čemu

će ovisiti nastavak ili raskid ugovora s pojedinim trgovinskim atašeima. Ocijenjivanje će se raditi jednom godišnje, a utjecaj pri njihovu ocjenjivanju imat će i gospodarstvenici.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i Zakon o pravu državljana članica EU u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave, prema kojem se stranci neće moći kandidirati ni glasati za župane, gradonačelnike i općinske načelnike. I. M.

U REFORMU I HOK

Vidošević poslao plan reforme HGK Zagreb. Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je kako je pripremljena izrada programa reforme gospodarskih komora.

"Prvi nacrt reforme dala je Hrvatska gospodarska komora (HGK), a ključni kriteriji su internacionalizacija gospodarstva, razvijanje etičkih normi i društveno odgovornoga po-

slovanja", istaknuo je Popijač.

Prijedlog je dostavila i Hrvatska obrtnička komora (HOK), a podrazumijeva jačanje partnerskih odnosa s drugim institucijama te nuđenje novih usluga. HGK je inače prošle godine donijela odluku o 25postotnom smanjenju komorskih doprinosa za ovu godinu, čime će prihodi HGK u 2010. godini biti niži za 20-ak milijuna kuna. Predsjednik HGK Nadan Vidošević odluku je svojedobno obrazložio potrebom olakšavanja posljedica gospodarske krize. I. M.

Vlada rasprodaje sve državne tvrtke SKUPO MESO

Država intervenira zbog velikog pada prodaje junetine Vlada će, želeći spriječiti poremećaje u govedarstvu, s četiri milijuna kuna sufinancirati otkup junetine Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak donijela odluku o interventnom sufinanciranju otkupa junetine, za što će biti izdvojena četiri milijuna milijuna kuna, kako bi se ublažile posljedice znatnog pada potrošnje toga mesa - zbog krize.

Pad cijena

"Zbog povećane ponude utovljene junadi na tržištu, smanjenje potražnje za govedinom te posljedično smanjenje otkupne cijene utovljene junadi, postoji opasnost da bi smanjeni obujam proizvodnje u idućem razdoblju uzrokovao još veće poremećaje u govedarstvu. Radi ublažava-

nja ozbiljnih poremećaja i nepovoljnih uvjeta na tržištu ovom se odlukom uvodi mjera sufinanciranja otkupa utovljene junadi koja će se isplatiti otkupljivačima", navodi se u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade.

KRPANJE RUPA Ministar gospodarstva najavio je dva modela prodaje državnih tvrtki - na javnim dražbama na burzi licitirat će se tvrtke u kojima država ima udjel do 50 posto, a gdje drži većinski udjel prikupljat će javne ponude Sve veća proračunska rupa i upozorenja guvernera o težem zaduživanju u inozemstvu natjerali su Vladu da popis tvrtki u državnom vlasništvu koje planira prodati proširi na njih 394, koliko ih je izbrojao Hrvatski fond za privatizaciju. Kako je na sjednici Vlade rekao ministar gospodarstva Đuro Popijač, prema analizi HFPa, trenutačno država u 394

Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

Dopuna Programa?

"Model privatizacije bila bi prodaja na burzi ili putem javnih ponuda", rekao je Popijač. Prema njegovim riječima, javne dražbe na burzi primjenjivale bi se u slučaju

kada država ima portfelja do 50 posto, a javna prikupljanja ponuda išla bi za tvrtke u kojima država ima više od 50 posto vlasništva.

Rasprodaja tvrtki iz državnog portfelja gdje država ima više od 25 posto vlasništva je novost jer je i Vladin Program gospodarskog oporavka u kratkom roku predviđao samo privatizaciju tvrtki s udjelom države do 25 posto.

'Problematične' tvrtke

Proizvodnja porasla

Branko Bobetić, direktor udruženja Croatia stočar, napominje kako je trenutačno ponuda junetine, koja spada u meso skuplje kategorije, veća od potražnje. Naime, uz pad potrošnje u prvih pet mjeseci ove godine porasla je proizvodnja: statistika pokazuje rast sedam do osam posto u klaonicama, kaže Bobetić. Proizvodnja svinjetine, dodao je, ostala je nepromijenjena, a prodaja je solidna.

društva imaju do 25 posto vlasništva, u 31 društvu ima od 25 do 49,9 posto, a u 59 društava ima 50 do 100 posto udjela.

ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva, najavio je brzo donošenje pravilnika za hitnu privatizaciju Snimio hrvoje dominić

Prema podacima HFP-a, država u 59 tvrtki ima više od 50 posto vlasništva i u njima je državni portfelj raspoloživ, a devet je tvrtki koje se trenutačno ne mogu privatizirati jer treba obaviti određene predradnje, primjerice Club Adriatic, Imunološki zavod, IPK Osijek, RIZ Odašiljači.

"Uskoro ćemo objaviti pravilnik o početnim cijenama, a nakon toga i prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom", rekao je Popijač.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

business plus

nismo pametniji ni nakon 800 godina krize Ekonomske analize i nogometne strategije

Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

filmska industrija

Kako se Hollywood preselio u Budimpeštu

> film > krize > nogomet

14-15 business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

Hollywo ...

FILMSKA OKUPACIJA Deseci filmskih i televizijskih produkcija biraju Budimpeštu umjesto Praga, Pariza, Londona ili Sofije zahvaljujući slaboj lokalnoj valuti, niskim plaćama filmske ekipe, ali i velikim popustima koje država daje filmašima. Zagreb se izgubio u toj priči...

Naši susjedi Mađari polako, ali sigurno postaju filmskom središnjicom Europe.

Budimpešta se u holivudskoj A produkciji prvo pojavila glumeći Buenos Aires u hit-filmu "Evita" Alana Parkera, odglumila je i München u Spielbergovu filmu "Munich" iz 2005. godine, a trenutačno glumi Rim u filmu "The Rite", trileru koji u distribuciju ide sljedeće godine, a u kojem Anthony Hopkins glumi svećenika koji je mentor mladome sjemeništarcu dok ovaj uči mračnu vještinu egzorcizma.

Iako je ta prijestolnica na Dunavu sama po sebi dovoljno živopisna da privuče brojne filmaše, Budimpešta je glavninu svojih filmskih "uloga" dobila zahvaljujući ekonomskoj krizi.

ood... .na Dunavu

otvoreNost vlasti u Budimpešti prema filmskoj industriji dovela je u taj grad podružnicu najvećeg američkog filmskog studija

budimpešta se u holivudskoj A produkciji prvo pojavila glumeći Buenos Aires u hitfilmu "Evita" Alana Parkera

Naime, deseci filmskih i televizijskih produkcija biraju Budimpeštu umjesto Praga, Pariza, Londona ili Sofije zahvaljujući slaboj lokalnoj valuti, niskim plaćama filmske ekipe, ali i velikim popustima koje država daje filmašima. "Mađarska filmskim ekipama daje poticaje od 20 posto, što se prevodi u konkretne uštede", kaže proslavljeni hrvatski filmski producent Branko Lustig.

Najveći studio

Otvorenost Budimpešte i mađarskih vlasti prema filmu pokazala se i otvaranjem budimpeštanske podružnice studija Raleigh, jednog od najvećih američkih studija. Studio je otvoren u travnju, a cijela je investicija stajala 75 milijuna

dolara.

Budimpeštanski Raleigh studio, smješten u istočnom dijelu grada, prostire se na 18.000 četvornih metara i ima osam pozornica, čime se pretvorio u najveći filmski kompleks u Europi. Među tih osam pozornica nalazi se i 3700 četvornih metara velika zvučna pozornica, najveća u Europi. "Željeli smo napraviti najveći europski studio koji će biti podrška filmašima svjetske klase te američkim i europskim servisima kao što su FotoKem, Hollywood Rentals i APRI Group", kazao je prilikom otvorenja Michael Moore, predsjednik studija Raleigh.

Raleigh studio je dugo tražio lokaciju za svoje europske operacije. "Odlučili smo se za Budimpeštu

jer ima nevjerojatnu arhitekturu koja joj omogućuje da "glumi" mnoge gradove, a na takvom je mjestu da je pristupačna iz cijele Europe", kaže Moore.

Odluka je dijelom potaknuta i dugom tradicijom mađarskog filma. "Mađarska ima dugu filmsku tradiciju, to je kinematografija koja je dobila Oscara", kaže hrvatski redatelj Antun Vrdoljak.

Ali, priznaju to i ulagači iz Hollywooda, najveća privlačnost Budimpešte krije se u programu poticaja.

Sama gradnja Raleigh studija dijelom je financirana iz vladinih programa poticaja u iznosu 800.000 dolara, a 20-postotni državni poticaji filmašima znače veliku uštedu.

"Govorimo o višemili-

junskim budžetima", kaže Lustig. "Na takvim iznosima 20 posto je jako, jako puno."

Dio kompleksa trenutačno se koristi za film "Monte Carlo" koji koproducira holivudska zvijezda Nicole Kidman. Druga producentica tog filma, Denise Di Novi, holivudska veteranka koja je radila na hitovima kao što su "Povratak Batmana" i "Edward Škaroruki", kaže da je studio uštedio milijune snimajući u Budimpešti.

"Mađarska ima filmske ekipe koje su stručne kao i one holivudske, ali mnogo je jeftinije snimati ondje", kaže Di Novi, koja u Los Angelesu nije snimala punih 17 godina.

"Mađarska ima zakonodavstvo otvoreno za filmsku industriju", tvrdi Lustig objašnjavajući razlike između Mađarske i Hrvatske. "Raleigh studio je najveći, ali nije jedini. Nedavno su otvorena još najmanje dva jača filmska studija kojih se sada mogu sjetiti. To je važna filmska infrastruktura koja pomaže filmašima. A koliko filmskih studija imamo u Hrvatskoj?", pita se Lustig.

Ljepota nije dovoljna

Filmske ekipe, kaže Lustig, ne traže uvijek prekrasne lokacije, što bi ih privuklo u Hrvatsku. One su važne, ali ne i presudne. Mnogo je važnija uređena infrastruktura i mogućnost nesmetanog rada na filmu.

"U Hrvatskoj je teško pomiriti snimanje filma s turizmom. Primjerice, ljeti je puno sunčanih dana pa je i

nicoLe kidman u Budimpešti koproducira film 'Monte Carlo'

vrdoLjak i lustig, domaće filmske legende, slažu se da Hrvatska više nema što ponuditi svjetskim tvorcima snova

filmskim ekipama jednostavnije snimati. Ali gdje će se i kako snimati kada su odabrane lokacije prepune turista?", pita se Lustig.

Filmaši zato radije biraju Češku, Italiju, Slovačku, Njemačku..., drugim riječima zemlje koje imaju filmsku infrastrukturu i koje su otvorene prema dogovorima s filmskim ekipama.

"Strani producenti moraju se osjetiti dobrodošlima u Hrvatskoj, a to se postiže lakšim dobivanjem dozvola i boljim uvjetima snimanja", kaže Lustig.

Antun Vrdoljak, jedan od hrvatskih filmaša koji su aktivno radili na brojnim koprodukcijama Jadran filma 70-ih i 80-ih godina, tvrdi da je glavni razlog neposto-

janje infrastrukture. "Najveći studio Jadran filma danas je pretvoren u šoping centar. Tako se ne privlače strane filmske ekipe jer one bez pravog studija jednostavno nemaju gdje raditi", tvrdi Vrdoljak i dodaje da je vlast prije bila mnogo otvorenija prema privlačenju filmskih ekipa.

Iako se Los Angeles smatra sjedištem filmske industrije, filmaši se već godinama sele iz njega. Razlog je jednostavan - skupo je snimati filmove u Kaliforniji. Sve je počelo gradnjom dodatnih studija u Teksasu, Utahu, Tunisu 80-ih godina prošlog stoljeća. Za te su se studije udružile filmske kompanije s građevinarima i ponudili su fil-

mašima lokacije koje su se mogle natjecati s onima na jugu Kalifornije po ljepoti i filmičnosti, ali su bile mnogo jeftinije.

Probudili se i Srbi

To je bio početak, a od tada su se Toronto i Prag profilirali kao meke za filmaše, i to ponajprije putem velikodušnih poticaja. "Država time zapravo ne gubi novac", kaže Lustig. "Snimanja traju mjesecima, koristi se dio lokalne ekipe, troše se lokalni resursi, mnogo se novca iz filmske produkcije slijeva u lokalni proračun. Pitanje je samo odluke da se država želi otvoriti prema tome i da se, možda, povežu turizam i filmska industrija."

Mađarska je to učinila: od 2004. godine na snazi je spomenuti 20-postotni popust, a nedavno je Mađarska odobrila popuste na neke produkcijske troškove nastale izvan Mađarske.

Strane produkcijske tvrtke dobivaju popust za partnerstvo s lokalnom produkcijskom kućom koja najčešće pruža sve usluge, od rasvjete do tehničke ekipe. Lokalna produkcijska kuća dobiva olakšice ako se udruži s registriranom mađarskom tvrtkom koja osigurava financiranje i svoje ulaganje može odbiti od poreza na dobit. Češka se za svoje filmske role odlučila boriti istim sustavom poticaja koji nudi Mađarska, a uveden je u lipnju. Taj će popust filmašima omogućiti povrat 20 posto troškova. Probudili su se i Bugari: Nu Image/ Millennium Films, vlasnici bugarskog nacionalnog filmskog studija, stvorili su usred Sofije New York, zajedno sa žutim taksijima, nadajući se da će njihov Manhattan privući američke redatelje.

"Probudili su se i Srbi.

Njihov Pink studio radi sve ozbiljnije i sve se glasnije predstavlja u Americi", kaže Lustig i dodaje kako je moguće da i susjedi privuku neke jače produkcije.

Hrvatske šanse? Vrlo male, slažu se i Vrdoljak i Lustig. Barem dok se ne odredi što Hrvatska želi ponuditi stranim filmašima.

iva ušćumlić gretić

> film > krize > nogomet

17 business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

Financijske ludosti: nismo pametniji ni nakon 800 godina

UBOJITA KOMBINACIJA Ekonomistica Carmen Reinhart i harvardski profesor Kenneth Rogoff obradili su krize u 66 zemalja u proteklih više od 800 godina. Dokazali su da nas ta iskustva nisu ničemu naučila te da će se povijest ponavljati dokle god se ne prevladaju dvije ključne stvari - neznanje i arogancija

Jedan je oglas objavljen u Saturday Evening Postu 14. rujna 1929. godine upozoravao na opasnosti od špekuliranja i ismijavao grupu blesavih Francuza koji su se u 18. stoljeću upleli u katastrofalan investicijski posao kakav moderan investitor oboružan svim važnim informacijama nikada sebi ne bi dozvolio.

Mi smo najpametniji

"U kako li su samo boljoj situaciji današnji ulagači", stajalo je u tom oglasu.

Mjesec dana poslije, tržište se urušilo.

"Svi su skloni misliti kako su pametniji od svojih predaka i onih jadnih ljudi u zemljama u razvoju, no mi smo dokazali da to nije slučaj", rekla je za New York Times koautorica knjige Ovaj put je drukčije: Osam stoljeća financijske ludosti, ekonomistica Carmen Reinhart.

Ta je knjiga kvantitativna rekonstrukcija stotina povijesnih događaja u kojima su sasvim pametni ljudi donosili sasvim sulude odluke i tako do danas, a jedan je od navedenih primjera u knjizi i primjer Španjolske koja se tijekom 19. stoljeća čak sedam puta našla u krizi, i to nakon što ju je ista sudbina u prethodnih 300 godina pogodila šest puta.

Koliko je pamćenje krat-

kog vijeka dokazuje i epizoda sa starijim službenikom iz japanskog ministarstva financija koji je autorima spomenute knjige poslao ljutito pismo zahtijevajući da poreknu napise objavljene u knjizi prema kojima Japan 1942. nije mogao vratiti svoj dug.

Nakon što su mu poslali naslovnicu Timesa iz te godine kako bi potkrijepili priču o zaboravljenom defaultu, službenik se ispričao i zahvalio što su ga naučili nešto o njegovoj zemlji.

Djelo nastalo u suradnji s harvardskim profesorom Kennethom Rogoffom u kojem se obrađuju krize u 66 zemalja u proteklih više od 800 godina dokazuje da nas takva iskustva nisu ničemu naučila te da će se povijest ponavljati dokle god se ne prevladaju dvije ključne stvari - neznanje i arogancija.

Krize imaju obrazac

"Neznanje se odnosi na to da ljudi nisu svjesni toga da se krize pojavljuju već stotinama godina, a arogancija ide ruku pod ruku s mišljenjem da se ono što se dogodilo ne odnosi na nas i da smo mnogo pametniji od naših predaka", rekla je autorica u intervjuu za Recesionwire.

Prema teoriji slavnog dvojca, krize imaju određen

Slavni dvojac, harvardski profesor Kenneth Rogoff i Carmen Reinhart

obrazac te se posljednja financijska kriza koja je banke u cijelom svijetu uhvatila 'nespremne' itekako mogla predvidjeti.

"Ljudi se gotovo ponose time što ne obraćaju pozornost na aktualne događaje", kaže Rogoff, koji naglašava da većina ekonomskih istraživanja na prvo mjesto stavlja teorijsku koherenciju, a tek potom istraživanje podataka.

"Upravo su zato mnogi slavljeni radovi bili potpuno beskorisni u predviđanju krize, a nisu ni pružali odgovor na pitanje što učiniti kada se kriza jednom i dogodi", kazao je Rogoff.

U zoru financijske krize nekolicina je profesora po-

put Rogoffa i Reinhart počela poticati druge stručnjake da pogledaju izvan hermetički zatvorenih ekonomskih teorija i istraže povijesne podatke.

Svi čitaju iste autore

"Svi u ovoj profesiji čitaju iste autore, koriste iste podatke i razgovaraju s istim ljudima te stvaraju beskrajne ekstrapolacije ekstrapolacija koje se već godinama nagrađuju", kaže Rogoff te napominje kako ga sve to podsjeća na njegov omiljeni ekonomski vic u kojem pijanac izgubi ključeve te se sagne pod prvu lampu na ulici i počne ih tražiti. Kada ga policajac upita zašto ključeve traži pod lampom, pija-

nac mu odgovara: "Zato što je tu svjetlo."

Kolege iz struke na teoriju poznatog dvojca o tome kako se povijest uvijek ponavlja, prema riječima profesorice Reinhart, gledaju svisoka, kao na korisnu, ali prepojednostavnjenu.

"Sve je jednostavno kada je jasno objašnjeno", kaže Reinhart te kao primjer navodi Sherlocka Holmesa, čiji način objašnjavanja toliko ima smisla da izgleda očigledno i jednostavno te zaključak nakon takva pojašnjenja više ne zvuči toliko pametno.

"Ipak, ekonomisti vole biti pametni", zaključuje Reinhart.

Biljana Starčić

OGLAS

> film > krize > nogomet

20-21 business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

EVOLUCIJA STVARA POBJEDNIKE Kao što strategija nekog investicijskog fonda neće zauvijek donositi zaradu, tako i treneri Barcelone ili Bayerna neće zauvijek pobjeđivati koristeći sadašnju taktiku maksimalnog posjedovanja lopte te kratkih i točnih dodavanja. Suparnici će kad-tad napasti drukčijom, boljom taktikom

Ekonomisti savjetuju nogometnim trenerima:

Mijenjajte strategiju Mogu li ekonomisti ponuditi valjane savjete nogometnim izbornicima na Svjetskom prvenstvu? Argentinski izbornik bi vjerojatno odgovorio negativno, ali možda se upravo u tome krije razlog zašto je njegova izabrana vrsta neočekivano brzo otišla kući.

U studiji koju je objavio ugledni Ifo institut za ekonomska istraživanja iz Münchena autori Alexander Ebertz i Marc Gronwald tvrde da evolucija financijskog sektora može pomoći u razumijevanju kako određene nogometne taktike koje su djelovale nepobjedivo vremenom postaju lak plijen suparnika, prenosi New York Times.

Autori studije smatraju da na financijskom tržištu ne postoji konkurenci-

ja među pojedincima, već je ona najizraženija u strategijama. Darwinovim rječnikom rečeno, te strategije stalno mutiraju i prilagođavaju se novim okolnostima jer drukčije ne mogu garantirati dugoročni uspjeh. Ista pravila vrijede i za svijet nogometa.

Ekstremna defenziva

Ebertz i Gronwald ustvrdili su tako da su nove, modificirane nogometne taktike uspješne isključivo zato što donose detalje za koje suparnici nisu spremni. Profesorski dvojac smatra da trenutačno najbolju taktiku u svijetu nogometa imaju klubovi poput Barcelone, Bayern Münchena ili reprezentacije Španjolske. Njihov stil zahtijeva maksimalan posjed lopte, kratka i točna

dodavanja, iz čega na kraju proizlazi neprekidno korištenje svih propusta suparničke obrane.

No, ono što je danas uspješno, u prošlosti nije moralo značiti ništa. U počecima su momčadi znale među jedanaest igrača imati čak devet napadača i igrale su potpuno napadački. S druge strane, trener milanskog Intera Helenio Herrera šezdesetih je godina osmislio ekstremno defenzivan stil igre u kojem gotovo i nije bilo napadača te njime pokorio nogometni svijet.

Sportski komentatori, kao i financijski analitičari, ponekad mogu ostaviti dojam da je jedna strategija superiornija od druge. No, vrijeme pokazuje da se te naoko nepobjedive taktike uruše po-

put kule od karata pod pritiskom novih ideja. Baš kao što se 'totalni nogomet' Diega Maradone, u kojem dominiraju napadači, pokazao potpuno promašenim u susretu s njemačkom čvrstom i uskom obranom kratkih eksplozivnih napada.

Staromodna Grčka

Ekonomija i nogomet, dva naoko različita svijeta, imaju još jednu dodirnu točku sposobnost tima da provede postavljene zadatke. Barcelona i Bayern ne samo da su među najboljima, već su i među najbogatijim klubovima, što im pruža mogućnost da sebi priušte igrače dovoljno vješte da ispune postavljene taktičke zadatke.

Zaključak autora je kako bi bilo pogrešno očekivati da će reprezentacija (ili inve-

sticijski fond) biti uspješna samo zato što provodi taktiku koja se u prošlosti pokazala uspješnom.

"Uvijek je bilo vrlo uspješnih taktika, ali isto je tako svaka od njih bila pobijeđena. Ono što daje draž cijeloj igri jest činjenica da nitko ne može kazati koja će taktika sutra biti pobjednička", istaknuo je Ebertz.

Pri tome navodi primjer iz 2004. godine, kada je Grčka osvojila Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu igrajući vrlo defenzivno, taktikom koju su mnogi proglasili staromodnom.

"Njihov tadašnji izbornik Otto Rehhagel odbacio je kritike rekavši da je moderna momčad ona koja pobjeđuje. Mislim da je to najbolji i jedini ispravan odgovor", pojasnio je Gronwald. H. R.

EKONOMISTI UGLEDNOG IFO INSTITUTA upozoravaju kako se 'totalni nogomet' Diega Maradone u kojem dominiraju napadači pokazao evolucijski zastarjelim u susretu s njemačkom čvrstom i uskom obranom s kratkim eksplozivnim napadima

OGLAS

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

regija/svijet

Rekordne cijene zlata ugrožavaju Patek Philippea LUKSUZNE SIROVINE Švicarski proizvođač satova Patek Philippe, koji u izradi oko 80 posto svojih satova koristi plemenite metale, zbog neprekidna rasta cijene zlata prisiljen je kupovati terminske ugovore kako bi se zaštitio

Š

vicarski proizvođač satova Patek Philippe kupuje terminske ugovore (futures) za zlato kako bi se obranio od očekivano visokih cijena zlata koje prijete industriji luksuznih proizvoda.

"Moj su najveći problem cijene zlata. U posljednje vrijeme sve više rastu i to nam je velika prijetnja", izjavio je Thierry Stern, predsjednik Uprave Pateka, u intervjuu za agenciju Bloomberg.

Prodali zalihe ThIERRy STERN, predsjednik Uprave Patek Philippea

arhiva business.hr

Terminski ugovori za zlato porasli su 30 posto na burzi u New Yorku u posljednjih godinu dana i 21. lipnja do-

segnuli su rekordnu razinu od 1266 dolara za uncu zlata. Oko 80 posto satova koje proizvodi Patek Philippe izrađuje se od plemenitih metala kao što su zlato ili platina. Stern, koji je nedavno naslijedio svog oca na čelu kompanije, nije želio otkrivati planove.

Da rast cijena zlata postaje problem proizvođačima satova, potvrdio je i Nick Hayek, predsjednik Uprave Swatcha, najvećega svjetskog proizvođača satova koji godišnje troši 10 tona toga metala.

Izvoz zlatnih satova iz Švicarske u svibnju je porastao 3,9 posto, za što je iskorištena trećina ukupno uvezenog zlata. Patek

Philippe godišnje proizvede 42.000 satova čija je cijena od 9500 dolara do nevjerojatnih milijun dolara po komadu. Zbog potražnje i rasta cijena zlata taj je proizvođač lani gotovo ispraznio skladišta iz kojih je otišlo nekoliko tisuća satova i sada više ne može dovoljno brzo proizvoditi nove. Patek je četvrti najveći proizvođač satova na svijetu čija je vrijednost prodaje u 2008. godini iznosila oko milijardu dolara.

Pomama u Kini

"Rastu prodaje satova pridonosi Azija, odnosno tamošnja brzorastuća gospodarstva, ali i potražnja

iz Europe i SAD-a", rekao je Stern. Posebno ga brine Kina, koja je s Hong Kongom pretekla SAD kao najveće izvozno tržište za njegove satove.

"Kina je novo tržište, a s novim tržištima uvijek treba biti na oprezu. Mnogi brendovi nisu imali izbora jer su imali puno dionica koje nisu imali kamo plasirati pa su ih prodali u Kinu", dodaje Stern. Posljedica je toga, smatra on, gubitak kontrole kompanije nad vlastitim proizvodima, što naposljetku dovodi do gubitka kontrole nad tržištem.

"Takvu ćemo situaciju vidjeti već 2011. godine, što je velika opasnost za bren-

KRIZNI MILIJARDER

10-GODIŠNJI REKORD

Paulson izgubio kladeći se na oporavak SAD-a Fondovi kojima upravlja najbogatiji fond menadžer na svijetu John Paulson - koji se obogatio kladeći se na pad sekundarnog hipotekarnog tržišta i bankarskih dionica u jeku krize - u lipnju su zabilježili gubitke, a neki su u padu od početka godine. Paulson se strastveno kladio na gospodarski oporavak SAD-a, no S&P 500 se od kraja travnja strmoglavio 13%, što je

Njemački izvoz porastao 28,8%

naškodilo Paulsonovim fondovima Advantage i Advantage Plus, koji je u lipnju izgubio 6,9%, a u prvom polugodištu 8,8%. Advantage je pak izgubio 4,4%, odnosno 5,8%. Paulsonov manji fond Recovery Fund, koji se prodaje kao isključivija investicija u ekonomski rast, u lipnju je potonuo čak 12%, ali od JOHN PAuLsON, najbogapočetka godine može se pohva- tiji fond menadžer na svijetu liti 9-postotnim rastom. N. R. arhiva business.hr

Njemački izvoz porastao je u svibnju 28,8 posto, što je najveći rast u 10 godina, a skočio je i uvoz u uvjetima rasta obujma svjetske trgovine u drugom tromjesečju 2010., objavio je u četvrtak državni statistički ured Destatis. Uvoz se popeo 34,3 posto, što je njegov najveći rast od siječnja 1989. Kao rezultat toga, trgovinski višak u drugom najvećem svjetskom izvozniku pao je u svibnju na

9,7 milijardi eura, s 13,1 milijarde u prethodnom mjesecu.

Vrijednost izvoza iznosila je u svibnju 77,5 milijardi eura, a vrijednost uvoza 67,7 milijardi. Na mjesečnoj je razini izvoz porastao za sezonski prilagođenih 9,2 posto, a uvoz za 14,8 posto. To je najveći mjesečni rast uvoza otkada je ured počeo prikupljati podatke nakon njemačkog ujedinjenja 1990. godine. H

PRIKRIVANJE DOBITI

Walt Disney duguje 269,4 mil. dolara za 'Milijunaša'

PATEK PHILIPPE godišnje proizvede 42.000 satova čija je cijena od 9500 dolara do nevjerojatnih milijun dolara po komadu arhiva business.hr

dove", rekao je Stern.

Obiteljski biznis

On se nada da će kompanija kojoj je na čelu ostati u obiteljskim rukama, a ima dvoje djece od sedam i devet godina. "Dakako, kao ocu bilo bi mi drago da oni jednoga dana preuzmu upravljanje kompanijom. No, ako dođem u situaciju da moram birati između Patek Philippea i sreće svoje djece, nije teško pogoditi što ću izabrati", rekao je Stern.

Tog su luskuznog proizvođača satova još davne 1839. godine osnovala dva poljska imigranta, Antoine Norbert de Patek i Francois Czapek i prvotno se zvao Patek Czapek & Cie. Godi-

ne 1851. tvrtka je preimenovana u Patek Philippe & Cie, kada joj se pridružio francuski proizvođač satova Adrien Philippe nakon odlaska poljaka Czapeka.

Godine 1932. preuzeli su je Charles i Jean Stern.

Zanimljivo je da je najskuplji Patekov sat svih vremena bio onaj prodan 1999. godine na dražbi koju je organizirala aukcijska kuća Sotheby's. Naime, američki bankar Henry Graves davne je 1933. zatražio od Patek Philippea da mu izradi najkompliciraniji sat na svijetu kako bi dobio okladu protiv kolekcionara Jamesa Worda Packarda. Sat je prodan za 11 milijuna dolara. I. M.

Britanski Celador, nositelj licencije za kviz 'Tko želi biti milijunaš?', dobio je tužbu protiv Disneyja dokazavši da je njihov Buena Vista TV sklopio takvu suradnju s ABC mrežom koja im je omogućila da izbjegnu prikazivanje ikakve dobiti, koju bi inače morali podijeliti s Celadorom Medijska korporacija Walt Disney optužena je na sudu u Kaliforniji da autorima kviza "Tko želi biti milijunaš", tvrtki Celador International Ltd iz Velike Britanije, nije platila njihov udjel u profitu od emitiranja showa na ABC mreži. Porota u Riversideu, u Kaliforniji, presudila je kako je Celador International Ltd. time oštećen za 269,4 milijuna dolara. Naime, porotnici su se složili kako su Disneyjeva Buena Vista televizija i ABC prekršili ugovor prema kojem je Celador trebao dobiti 50 posto zarade od emitiranja kviza koje je u SAD-u počelo 1999. godine. Zahvaljujući "Milijunašu", ABC mreža je s trećeg mjesta po gledanosti dospjela na prvo, ocijenila je porota u Riversideu.

Outsourcing reklama

"Ta je presuda potpuno pogrešna i žestoko ćemo se boriti da bude povuče-

na", stoji u izjavi za javnost koju je Disney poslao elektroničkom poštom.

Celador je tužio Disney još 2004. godine, tvrdeći kako su Buena Vista i ABC "preko složene mreže međusobnih transakcija" omogućili da ABC zadrži svu dobit od reklama i Buena Visti plati samo naknadu za licenciju jednaku troškovima produkcije showa.

Na taj način Buena Vista nije ostvarivala nikakvu zaradu od "Milijunaša" pa nikakav profit nije ni imala za podjelu, tvrde u britanskom Celadoru.

"Poanta je cijele priče u tome da bi ljudi trebali poštivati ugovore koje su potpisali. To je poruka porote. Čak ni Disney ne može biti zaštićen od toga", ka-

zao Celadorov odvjetnik Roman Silberfeld po završetku suđenja.

'Mi smo riskirali'

Disney pak tvrdi kako su autori kviza, koji su za svaku epizodu primili naknadu, znali da prikazivanjem "Milijunaša" neće gomilati zaradu. I nema nikakve tajne u tome da su Buena Vista i ABC, koji su na sebe preuzeli i sav financijski rizik, međusobno podijelili i prava, kazao je Disneyjev odvjetnik Martin Katz.

Odšteta dosuđena Disneyju, prema podacima Bloomberga, treća je po visini ove godine izrečena na sudovima u Sjedinjenim Državama.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

AMERIČKO IZDANJE 'Milijunaša' vodi Regis Philbin arhiva business.hr

investor 24-25

OPREZNO OPTIMISTIČNI Glavni ekonomist Međunarodn prognozu globalnoga gospodarskog rasta za ovu godinu, ali up

MMF: Kad bi euroz probleme, svijet b

Održivost proračuna najrazvijenijih gospodarstava svijeta neizvjesna je, a oporavak će ovisiti o sposobnosti europskih zemalja da se nose sa svojim financijskim problemima i snazi zemalja u razvoju da se stabiliziraju, upozorava Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond u svojoj je reviziji Izvješća o svjetskim gospodarskim izgledima povećao prognoziranu stopu rasta svjetskoga gospodarstva za 2010. godinu s prethodnih 4,3 na 4,6 posto, naglašavajući da je stopa rasta u prvoj polovici godine premašila očekivanja, posebno na području Azije.

Ipak, MMF upozorava na opasnost od previranja na financijskim tržištima te na probleme u eurozoni koji bi mogli utjecati na ko-

načan ishod.

Uz prognozirani rast 4,6 posto za ovu godinu, rast svjetskoga gospodarstva u 2011. godini iznosit će 4,3 posto.

"Iako predviđamo nastavak globalnog oporavka, jasno je da se rizik od pada snažno povećao", rekao je MMF-ov glavni ekonomist Olivier Blanchard za MMF Survey Magazine, ističući zabrinutost nad fiskalnom održivosti u razvijenim gospodarstvima koja je, kako stoji u izvješću, inspirirana

događanjima u Grčkoj i drugim ranjivim ekonomijama eurozone, do izražaja došla u svibnju.

Povjerenje potrošača

"Ostali smo oprezno optimistični oko tempa oporavka, no opasnosti još postoje", upozorio je Blanchard te dodao da će konačan ishod ovisiti o tome kako će se Europa nositi sa svojim fiskalnim i financijskim problemima te o načinu na koji će zemlje u razvoju svoja gospodarstva dovesti u rav-

nog monetarnog fonda Olivier Blanchard povećao je pozorava da je oporavak i dalje upitan

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

zona sredila svoje bi se brže oporavio razvoju rast će 6,8 posto.

Prognozirani gospodarski rast SAD-a u ovoj godini iznosi 3,3 posto, a gospodarstvo eurozone rast će jedan posto. Najveći rast bilježi Kina sa stopom 10,5 posto u ovoj te 9,6 posto u idućoj godini.

To je smanjenje posljedica uvođenja mjera kojima će se usporiti rast kreditiranja i zadržati financijska stabilnost.

BRIc u ofenzivi

››

Gospodarstva u razvoju trebala bi strukturnim reformama i fleksibilnijim tečajevima pridonijeti uspostavljanju ravnoteže globalne potražnje OlIvIER BlaNchaRd, MMF-ov glavni ekonomist

BROjka

4,6

posto iznosit će ove godine globalni ekonomski rast, 0,3 posto više od prijašnjih predviđanja, tvrdi MMF

notežu.

U tom će kontekstu održivost nove prognoze ovisiti o provedbi mjera kojima bi se ponovo stekla stabilnost

sustava i povjerenje investitora i potrošača.

U svom izvješću MMF poziva razvijene ekonomije da se usredotoče na vjerodostojnu fiskalnu konsolidaciju, osobito na reforme koje omogućuju srednjoročni rast, poput preustroja pravnog i poreznog sustava.

Fiskalna konsolidacija trebala bi biti nadopunjena reformom financijskog sektora te strukturnim reformama koje će potaknuti rast i konkurentnost, dok

arhiva buSineSS.hr

bi gospodarstva u nastajanju i razvoju uspostavljanju ravnoteže globalne potražnje trebala pridonijeti kroz strukturne reforme i u nekim slučajevima (Kina) kroz fleksibilnije tečajeve, stoji u izvješću.

Kao i obično, brojke ne odražavaju stvarne razlike između razvijenih i ekonomija u nastajanju i razvoju, a prema predviđanjima MMF-a, razvijena će gospodarstva ove godine zabilježiti rast 2,6 posto, a gospodarstva u nastajanju i

Najvišu prognoziranu stopu gospodarskog rasta nakon Kine imaju Indija i Brazil, čija će gospodarstva ove godine rasti 9,4 i 7,1 posto.

Druga stvar koju je Blanchard istaknuo jest da ukupne brojke ne otkrivaju važne razlike između onih u prvoj i drugoj polovici godine.

"Razvijena će gospodarstva tako u prvoj polovici godine zabilježiti rast tri posto, a predviđeni rast za drugu polovicu godine iznosi dva posto, odražavajući usporavanje rasta privatne potražnje", kaže ekonomist.

U reviziji izvješća iz MMF-a upozoravaju na opasnosti od zaraze i eskalacije napetosti na financijskim tržištima koje bi mogle uzrokovati dodatna poskupljenja financiranja, urušavanje povjerenja investitora i potrošača te nagle promjene tečajeva.

"Upravo zbog nesigurna okruženja, najveći politički izazov postaje obnova financijskih tržišta bez gušenja oporavka", stoji u izvješću u kojem se poziva na objavljivanje detalja i rokova u kojima se plani-

raju provesti najavljene reforme. Tim bi se potezom smanjila neizvjesnost koja bankama otežava donošenje odluka te ih ograničava u posuđivanju.

"Veća transparentnost također je prioritet, a rješavanje pitanja izloženosti banaka, pogotovo državnom dugu, moglo bi poboljšati tržišni sentiment", navodi se u izvješću te se napominje da je objavljivanje rezultata testova na stres korak u pravom smjeru.

To bi trebalo biti nadopunjeno vjerodostojnim planovima za jačanje potrebne razine kapitala te daljnjim naporima za povećanjem transparentnosti poslovanja onih europskih institucija kojima se ne trguje javno te koje ne objavljuju svoja financijska izvješća.

Također, politike zemalja trebale bi biti kreirane u skladu s okolnostima u kojima se pojedina zemlja nalazi. Najrazvijenije zemlje tako ne moraju provoditi 'stezanje' prije iduće godine jer bi to moglo potkopati oporavak, no više ne bi trebale ni stimulirati svoja gospodarstva.

S druge strane, brzorastuća tržišta i tržišta u nastajanju mogu početi s uvođenjem mjera već sad, a u MMF-u su se dotaknuli i regulatora.

"Prisutna je snažna potreba za smanjenjem nesigurnosti regulatornog okruženja i implementiranja dugo iščekivanih reformi", upozoravaju iz MMF-a te dodaju da treba izbjegavati jednostrane mjere ako se žele izbjeći neželjene posljedice.

Biljana Starčić

investor 26 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

NEOSTvARENA dObIT

Slobodna pokriva gubitak

Slobodna Dalmacija objavila je u četvrtak poziv na glavnu skupštinu društva, koja će se održati 16. kolozova u Dugopolju. Glavna skupština utvrdit će da je društvo u prošloj godini poslovalo sa 12,9 milijuna kune gubitka zbog čega će se ostvareni gubitak pokriti iz dobiti društva koja će se ostvariti u poslovanju u idućim godinama. N. S.

bROJKE

0,02 posto ojačala je kuna u četvrtak u odnosu na euro na tečajnici Hrvatske narodne banke

OČEKIvANO

ECb zadržao kamatu na 1 posto Europska središnja banka (ECB) zadržala je u četvrtak ključne kamatne stope na rekordno niskoj razini od 1 posto.

Učinila je to i britanska središnja banka (BoE) potvrdivši njihovu važeću razinu od 0,5%.

Analitičari procjenjuju da ECB neće mijenjati kamate prije posljednjih nekoliko mjeseci sljedeće godine jer postoji niz pokazatelja koji su u posljednje vrijeme signalizirali posustaja-

nje rasta svjetskoga gospodarstva. Takve procjene potkrepljuje i niska inflacija u eurozoni.

Tako je u lipnju godišnja stopa inflacije u eurozoni kliznula na 1,4% sa 1,6% u prethodnome mjesecu. Bank of England također je potvrdila važeću rekordno nisku razinu ključnih kamatnih stopa od 0,5 posto, na kojoj ih drži od ožujka unatoč upozorenjima da bi rast inflacije mogao ugroziti slab gospodarski oporavak.Inflacija u Velikoj Britaniji trenutačno iznosi 3,4% i znatno premašuje vladinu ciljanu razinu od 2 posto. H

BDI indeks će pasti do kraja godine

zASIćENO mORE Brodovi naručeni 2007. i 2008. godine, kada je bio vrhunac cijena robe, upravo su dovršeni i ulaze u uporabu pa nas zbog povećane ponude brodova očekuje pad brodarina Baltic Dry indeks (BDI) nije presudan u donošenju investicijskih odluka, a nije previše koristan ni kao alat pri prognoziranju trendova na tržištu robe. Julian Jessop, glavni ekonomist Capital Economista, u svojoj analizi pokazuje kako volatilnosti indeksa pridonose brojni faktori, poput ponude raspoloživih brodova i potražnje za pomorskim transportom.

Primjerice, pad BDI indeksa mogao bi uzrokovati veći broj raspoloživih brodova za prijevoz suhih rasutih tereta,

privremeno zatvaranje većih svjetskih luka, rast cijena goriva i osiguranja. Nije baš vjerojatno da će tržište odjednom preplaviti velik broj novih brodova, ali industrijske statistike pokazuju da su narudžbe za nova plovila bile na vrhuncu 2007. i 2008. godine, kada su na vrhuncu bile i cijene robe.

S obzirom na to da se brodovi u prosjeku grade dvije do tri godine, njihov ulazak u upotrebu može se očekivati svakog časa. Stoga se može očekivati da će BDI dodatno

pasti, čak i ako se cijene sirovina oporave do kraja 2010. godine.

Slab indikator

Povijesno gledano, kaže Jessop, BDI je slab indikator globalnih cijena sirovina. Dapače, indeks je nekoliko puta slao pogrešne signale. Kao što se vidi na grafikonu, korelacija s indeksom poljoprivrednih dobara bila je čista slučajnost, a BDI se u usporedbi s industrijskim metalima, npr. bakrom, u ovoj slučaju uopće ne poklapa.

"BDI nam ne govori ništa više o tržištu robe od samih tržišta robe", kaže Jessop. Što je još gore, BDI je često vrlo volatilan pod utjecajem vijesti iz brodarskog sektora. Jedna od takvih prognoza govori da će cijena bakra do

kraja ove godine iznositi oko 5000 dolara po toni zbog manje narudžbi iz Kine.

"Takva projekcija poklapa se s trenutačnim slabljenjem BDI indeksa, ali ne ovisi o njemu", zaključio je Jessop.

Nikola Sučec

OPET GRČKA I ŠPANJOLSKA

Test na stres podcjenjuje bankarske gubitke Testiranje 91 najveće europske banke na stres naišlo je na kritiku niza analitičara koji tvrde da regulatori podcjenjuju moguće velike gubitke na grčkim i španjolskim obveznicama

Test pokazuje koliko su i jesu li europske banke spremne apsorbirati moguće gubitke na lošim kreditima i državnim obveznicama, objavilo je Vijeće europskih bankarskih supervizora (CEBS). "Regu-

latori su otkrili bankama da bi testovi mogli pokazati gubitak od 17 posto na grčki državni dug, 3 posto na španjolske obveznice te nijedan na njemačke, izjavile su Bloombergu dvije osobe koje nisu htjele biti imeno-

vane jer su podaci o kojima govore privatni. "To nije test na stres, to je mjerenje sadašnje kvalitete državnih obveznica", ironičan je bio Jaap Meijer, analitičar londonskog Evolution Securitiesa, čije riječi preno-

si Bloomberg. Testirat će se banke koje čine 65 posto bankarskog sektora Europske unije, među kojima su i one najveće poput BNP Paribasa, Deutsche Banka, Santandera, UniCredita i ING-a. A. Pa.

investor 27 > kolumna

JUAN RASTE

Kina jača kupovnu moć građana

Eurozoni je potrebna izvozna stimulacija, a Kini bi mogla pogodovati umjerena aprecijacija u funkciji suzbijanja inflatornih utjecaja i jačanja kupovne moći stanovništva, tj. smanjenja ovisnosti o izvozu. Najavljena aprecijacija juana trebala bi imati pozitivne implikacije na svjetsko gospodarstvo. Svjetsko tržište kapitala nije znatnije reagiralo s obzirom na to da je u

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

pitanju koncept koji nije detaljno razrađen. Naime, nije poznato u kojem će iznosu Kina aprecirati valutu i kada.

Teško je vjerovati da će Kina naglo i u većem iznosu realizirati aprecijaciju jer je dobar dio njezine privrede orijentiran na strategiju niskih troškova.

Nagle promjene devizne politike nije realno očekivati zbog potrebnog vremena prilagodbe.

Kina bi time veći značaj dala jačanju potražnje kineskoga potrošačkog sektora koji ima golem potencijal.

MARKET INSIGHT

Spas Europe u padu tečaja eura

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Pad dolara, rast eura i fiksno održavan tečaj juana svakako su utjecali na privredna kretanja prilikom izlaska svjetskoga gospodarstva iz recesije.

S obzirom na to da su se uvjeti na deviznom tržištu promijenili, prestaje nam prognozirati da će volatilna tečajna kretanja, tj. rast dolara u odnosu na euro i promjena tečajne politike Kine, utjecati na financijske rezultate kompanija, ali i privreda.

Ono što bismo sa sigurnošću mogli kazati jest da američke multinacionalne kompanije nemaju više snažnu podršku niskog dolara te da će se to odraziti na njihove prihodovne stavke računa dobiti i gubitka. U trenutačnim uvjetima posljedica pada izvoznih prihoda često je dodatno smanjenje troškovne komponente. Snažniji dolar trebao bi omogućiti potiskivanje inflatornih utjecaja kao i povećanje kupovne moći. U takvim bi uvjetima potrošači trebali imati značajniju ulogu prilikom oporavka kao i pronalaženje novih izvoznih tržišta.

Iako se rast aMerIčkog tržIšta dionica često veže uz slabiji dolar, novonastala situacija potiče strana ulaganja na američkom tržištu dionica.

Rast dolara nadalje stimulira držanje obveznica kroz manje utjecaje inflacije, manje zahtijevane prinose i više cijene obveznica. Takvi utjecaji rezultiraju jeftinijim zaduženjem i povoljnim utjecajima na hipotekarno tržište.

S druge strane, pad eura svakako će koristiti europskom gospodarstvu.

Iako bi neki analitičari kazali da europsko tržište nije izvozno orijentirano, svakako bi trebali primijetiti kakve je dobrobiti izvozna komponenta donijela oporavku europskoga gospodarstva tijekom 2009 godine.

Niske razine eura već su potaknu-

Dok američke multinacionalke više nemaju podršku u padu tečaja dolara, zemlje eurozone mogu uživati u izvoznim pogodnostima niskog tečaja eura i rastu prihoda od turizma le izvoz pa nam tako stižu pozitivne vijesti o povećanju izvoza zemalja eurozone, snažnim rastom izvoza u Kinu i SAD. Mnoge su zemlje pogođene trenutačnom krizom jer su se isključivo oslanjale na turističke dobrobiti. Moglo bi se kazati da je pojedinim privredama rast turističkih prihoda jedino rješenje za izlazak iz krize. uPravo bI Pad eura trebao pridonijeti razvoju turističkih djelatnosti pa time i prijekopotrebnim proračunskim prihodima prezaduženih

država.

Kako bi i kojim intenzitetom aprecijacija juana utjecala na pojedine multinacionalne kompanije, dovoljno govori kratkoročna reakcija kretanja vrijednosti pojedinih dionica.

Jasno je da bi aprecijacija utjecala na pozitivna izvozna kretanja trgovinskih partnera Kine. U skladu s navedenim bili smo svjedoci rasta velikog broja dionica.

Gospodarska neujednačenost pokazuje da je trenutačan odnos valuta prilično zahvalan.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica najvećega trgovačkog lanca u Hrvatskoj u četvrtak je zabilježila snažan rast cijene i dosegnula je razinu od 155 kuna. Ukupan promet iznosio je nešto više od 23.000 kuna, a protrgovano je sa 151 dionicom u 10 transakcija. I ostala izdanja iz sastava koncerna Agrokor u četvrtak su zabilježila snažan rast. oglAs

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Đuro Đaković holding u četvrtak je na Zagrebačkoj burzi bio najveći gubitnik. Padom gotovo 6 posto njegova se cijena spustila na najnižu razinu u posljednjih gotovo pet godina. Protrgovano je sa 1095 dionica, čime je napravljen promet nešto veći od 44.000 kuna. Đuro Đaković holding pada već treći dan zaredom.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Institut IGH Končar - elektroindustrija Ingra Jadranska banka Jadroplov d.d.

Uljanik plovidba Ledo Petrokemija Zagrebačka banka Fima proprius d.d.

Istraturist Umag d. d.

Slatinska banka Čakovečki mlinovi Tehnika AD plastik SN holding Kraš, prehrambena industrija Fima validus Viro tvornica šećera d.d.

Luka Ploče Đuro Đaković holding Belje Dom holding Zvečevo, prehrambena industrija Industrogradnja d.d Privredna banka Zagreb Konzum Podravka prehrambena industrija, d.d.

DIOKI d.d Tankerska plovidba Viadukt Maistra Jadransko osiguranje Sunčani Hvar Jadroagent Hidroelektra niskogradnja Mlinar mlinsko-pekarska industrija Belišće Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge HUP - Zagreb Auto Hrvatska Podravska banka HG Spot Valamar grupa Tisak Zvijezda Plava laguna Hoteli Makarska Vjesnik Končar Dukat Slavonski zatvoreni investicijski fond HTP Korčula Proficio Vaba d.d. banka Varaždin Magma d.d.

Lošinjska plovidba Božjakovina Jadranski naftovod Riviera Poreč BC institut Vupik Rabac, ugostiteljstvo i turizam Atlas nekretnine Atlas, turistička agencija Luka Rijeka Imperial hoteljerstvo Pounje trikotaža

Najniža

Najviša

Zadnja

258.00 259.00 1,253.00 285.00 680.00 1,658.00 779.00 1,830.23 443.59 23.68 2,800.00 130.06 547.00 5,850.00 106.10 208.00 21.40 348.20 107.52 3,015.00 960.00 90.00 147.33 375.00 12.29 300.05 1,635.00 22.36 62.92 30.55 107.00 333.00 504.00 150.00 249.99 72.90 1,280.00 253.00 65.60 2,486.50 27.50 529.01 159.87 637.00 450.00 43.98 1,150.02 387.00 400.27 23.00 31.00 185.00 3,174.00 1,420.00 89.99 28.00 2,099.98 349.98 25.55 73.01 12.09 56.00 55.86 123.07 121.00 2,400.00 155.00 221.01 72.60 67.00 27.10 18.00 175.01 170.00 0.66

260.50 263.88 1,318.00 293.77 699.00 1,680.00 787.77 1,899.00 457.00 25.25 2,805.00 134.00 550.00 5,900.00 113.50 212.35 22.08 369.00 108.00 3,049.99 1,000.00 92.00 153.00 380.00 12.90 305.00 1,665.04 23.93 64.86 31.00 107.00 372.14 505.00 155.00 254.79 73.02 1,280.00 264.00 66.02 2,486.50 28.00 529.01 178.99 637.00 450.00 43.99 1,232.00 398.95 400.27 23.17 31.00 190.00 3,174.00 1,420.00 89.99 28.00 2,099.98 349.98 25.55 74.00 12.10 56.00 55.86 141.00 130.00 2,400.00 155.00 221.01 80.00 67.00 29.00 18.00 175.01 170.00 0.66

258.00 262.33 1,290.00 291.77 691.00 1,675.00 782.00 1,888.74 455.99 24.28 2,800.00 132.00 550.00 5,900.00 113.00 212.35 22.00 348.20 107.52 3,015.00 977.00 92.00 148.02 375.50 12.49 300.05 1,641.01 22.56 64.86 30.55 107.00 372.14 505.00 155.00 254.79 72.90 1,280.00 263.62 65.60 2,486.50 28.00 529.01 178.77 637.00 450.00 43.99 1,150.02 398.95 400.27 23.17 31.00 190.00 3,174.00 1,420.00 89.99 28.00 2,099.98 349.98 25.55 74.00 12.10 56.00 55.86 141.00 130.00 2,400.00 155.00 221.01 72.60 67.00 29.00 18.00 175.01 170.00 0.66

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 15.715.822,40 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.04% 3.30% 0.01% 3.10% 1.77% -1.46% 0.64% 0.09% 1.33% -1.50% -1.75% 2.33% 0.74% 1.74% 3.20% 2.39% 2.37% -3.28% -0.44% 0.00% -0.31% 3.37% -3.25% -1.18% -0.08% 0.02% 0.68% -5.96% 6.33% -1.48% 0.94% -3.34% 1.00% 6.90% 1.92% 0.00% -1.54% 2.18% -0.61% -6.17% 0.00% 0.19% -0.12% 0.00% 0.00% 9.98% -7.18% 3.09% 0.06% 5.32% 0.00% 2.70% 11.33% 0.35% -0.01% 16.67% 0.00% 11.10% 0.16% -2.12% 2.02% 0.00% 0.02% 0.01% 18.05% 0.00% -3.13% 0.00% -9.25% 2.92% 7.01% -14.24% 1.10% -5.55% -5.71%

24,284 10,777 801 2,869 890 324 602 247 816 15,326 51 1,027 220 19 955 401 3,583 210 693 24 67 677 400 156 4,363 178 32 1,905 647 1,135 299 89 46 151 84 277 14 68 250 6 500 26 78 20 25 250 7 20 19 312 226 34 2 4 50 150 2 12 160 52 312 50 50 20 19 1 15 8 19 20 44 66 6 6 45

6,300,531.79 2,791,861.25 1,031,274.53 830,119.32 617,850.99 540,946.85 470,405.86 457,273.42 371,511.20 370,583.50 142,885.00 135,433.43 120,904.26 111,650.00 106,558.20 84,394.44 77,357.94 76,069.00 74,581.44 72,534.95 66,518.70 61,284.00 59,674.74 59,109.19 53,997.58 53,820.21 52,748.64 44,436.04 40,717.90 35,131.50 31,993.00 31,922.79 23,220.00 23,153.00 21,018.56 20,214.47 17,920.00 17,794.22 16,426.62 14,919.00 13,767.50 13,754.26 13,031.56 12,740.00 11,250.00 10,997.00 8,214.12 7,844.75 7,605.13 7,193.00 7,006.00 6,429.92 6,348.00 5,680.00 4,499.50 4,200.00 4,199.96 4,199.76 4,088.00 3,813.35 3,774.22 2,800.00 2,793.00 2,640.70 2,425.00 2,400.00 2,325.00 1,768.08 1,446.00 1,340.00 1,213.30 1,188.00 1,050.06 1,020.00 29.70

Trž. kap. (mil kn) 21,127.24 1,779.67 1,717.83 669.27 1,706.77 16,750.00 1,091.30 299.52 1,172.86 182.10 334.94 216.04 319.00 1,299.00 377.55 13,600.68 44.07 1,627.83 98.81 316.57 185.10 386.36 402.61 515.79 33.74 416.07 365.31 73.03 532.86 228.12 32.94 168.36 9,632.76 3,518.94 1,380.96 294.67 801.77 120.43 717.95 310.81 204.71 58.64 111.53 124.48 523.94 14.73 542.09 264.00 267.68 7.65 195.16 453.45 318.22 775.77 100.74 29.73 64.50 1,049.94 85.50 31.56 47.35 98.85 272.27 93.40 26.65 1,782.83 566.30 36.80 109.30 67.82 96.74 34.28 1,046.64 108.01 1.76

CROBEX: 0,93% 365 dana Najniža Najviša 216.51 200.02 1,112.01 274.00 500.00 1,308.05 750.00 1,830.23 321.02 23.57 2,006.00 124.01 533.13 3,701.00 105.01 175.00 19.19 270.00 93.60 2,107.10 949.03 38.01 55.95 250.05 12.15 265.00 1,080.11 22.36 60.00 28.70 87.56 292.00 480.50 107.00 225.34 70.07 1,280.00 250.00 61.00 2,100.00 25.00 425.50 159.87 400.05 290.00 15.17 1,150.02 350.00 400.00 20.08 23.01 174.15 2,851.00 1,125.00 89.99 22.07 1,266.00 223.00 15.15 72.10 11.50 51.00 48.11 121.00 103.74 1,707.00 100.00 192.00 54.00 60.00 20.00 18.00 160.00 120.00 0.60

332.84 318.99 1,777.00 443.00 760.00 1,940.00 1,196.99 4,375.00 517.00 61.49 3,100.00 209.00 743.00 7,679.00 192.99 310.00 48.75 410.00 135.00 3,799.21 2,769.99 109.30 212.70 390.00 29.01 505.00 2,093.00 58.00 108.00 54.00 139.00 585.00 715.00 185.00 400.00 172.01 2,013.99 498.99 88.00 3,400.00 46.97 620.00 370.00 640.00 580.00 87.99 1,860.00 578.99 500.57 109.19 37.90 369.00 5,898.00 1,800.00 119.98 40.00 2,198.00 400.00 39.00 185.00 17.95 99.00 78.00 179.00 200.00 3,750.00 197.50 300.00 230.00 81.01 34.99 29.59 246.00 219.00 1.30

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA SOS2E KBMR KRKG PETG PBGS TLSG SAVA GRVG LKPG MELR ZVTG NF1N INDGL PET1 NF2R

SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KRKA PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD TELEKOM SLOVENIJE SAVA GORENJE LUKA KOPER MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD INFOND GLOBAL PETROL 1. IZDAJA NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA IEFB-R-A RSRS-O-D KRIP-R-A ZPTP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C EKVP-R-A EINP-R-A RSRS-O-B POBJ-R-A PLRP-R-A

IEFK BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 POBJEDA AD BIJELJINA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA UMISRK2A UNIS DD SARAJEVO FBIHKB FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIHKC FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIHK1C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIHK1A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIHK1B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B IKBZRK2 IK BANKA DD ZENICA FBIHK1D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIHK1E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BIGFRK3 ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2011 A2012 MTLC SJPT A2015 A2016 ALFA A2013 TIGR AIKB AGBN JMBN A2014 DMNR TPLA

Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2013K Tigar a.d. Pirot AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Dimnicar a.d. Beograd Topola a.d. Backa Topola

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 LADI MPT GRNT RMDEN08 ALK KMB TPLF STIL RZLV ADIN

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 INDUSTRISKI LADILNIK TETOVO MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE ADING SKOPJE

+

Oznaka

Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

105,97 10,30 64,00 250,00 0,67 94,00 177,00 11,90 16,52 152,50 18,31 0,87 9,20 109,50 2,55

Najviša

106,00 10,50 64,50 254,20 0,67 94,50 177,90 12,30 17,00 153,20 18,67 0,88 9,26 109,50 2,90

Zadnja Prosječna Promjena Količina

106,00 10,50 64,06 251,03 0,67 94,01 177,00 12,00 17,00 152,50 18,67 0,87 9,26 109,50 2,59

Promet

valuta: EUR - euro 37,70 10,50 64,26 252,16 0,67 94,13 177,36 12,02 16,99 153,06 18,48 0,87 9,22 1.095,00 2,76

0,00 % 19575 0,67 % 28565 0,31 % 3917 -0,65 % 271 1,05 % 100969 0,01 % 526 0,00 % 263 0,00 % 3726 0,00 % 1376 -1,02 % 144 2,08 % 896 -0,57 % 18514 0,33 % 1547 -0,45 % 12 -9,76 % 3226

738.048,44 299.907,19 251.699,41 68.336,20 67.730,61 49.511,60 46.645,50 44.790,50 23.378,68 22.040,90 16.562,22 16.094,62 14.259,66 13.140,00 8.900,52

valuta: BAM - konvertabilna marka 64,00 27,10 4,49 3,83 1,27 28,00 3,60 6,30 28,00 0,36 3,60

64,00 27,65 4,50 4,14 1,27 28,01 3,60 6,30 28,00 0,36 3,60

64,00 27,60 4,50 4,14 1,27 28,01 3,60 6,30 28,00 0,36 3,60

64,00 0,00 % 2000 0,27 1,91 % 239708 4,50 0,00 % 9855 4,03 8,66 % 7236 1,27 -1,55 % 7000 0,28 1,85 % 31000 3,60 5,88 % 1000 6,30 -1,56 % 450 0,28 3,70 % 10100 0,36 2,57 % 2754 3,60 0,00 % 200

128.000,00 65.837,01 44.344,62 29.131,71 8.890,00 8.682,71 3.600,00 2.835,00 2.828,01 988,68 720,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 5,40 98,00 92,00 25,00 28,64 25,69 74,88 24,01 22,00 3,70

96,70 93,21 2.020,00 770,00 83,68 80,68 8.299,00 89,88 650,00 2.700,00 7.350,00 9.800,00 86,80 10.919,00 30.000,00

77,50 215,00 26.501,00 631,00 78,00 3.821,00 3.080,00 3.599,00 190,00 132,00 388,00

5,40 98,00 92,00 25,01 28,69 25,70 75,00 24,02 23,00 3,80

5,40 98,00 92,00 25,00 28,69 25,70 75,00 24,01 22,00 3,70

5,40 0,00 % 150000 98,00 0,00 % 3645 92,00 0,00 % 2477 25,00 0,00 % 7368 28,67 0,63 % 5424 25,70 0,00 % 4731 75,00 4,14 % 1359 24,01 -2,00 % 4158 22,52 -4,35 % 4175 3,73 -2,63 % 7269

valuta: RSD - srpski dinar

96,80 96,80 96,80 93,33 93,33 93,33 2.050,00 2.046,00 2.046,42 780,00 777,00 777,13 84,00 83,98 83,96 81,00 81,00 80,97 8.300,00 8.300,00 8.299,89 89,89 89,88 89,88 685,00 666,00 666,15 2.785,00 2.705,00 2.704,50 7.550,00 7.436,00 7.435,59 10.020,00 9.841,00 9.840,54 86,82 86,80 86,81 10.919,00 10.919,00 10.919,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00

810.000,00 357.210,00 227.884,00 184.215,50 155.513,96 121.570,01 101.923,19 99.849,08 94.002,01 27.122,20

0,07 % 1527267 147.838.824,30 0,09 % 202310 18.881.350,88 0,79 % 2039 4.172.660,00 -0,13 % 2039 1.584.562,00 0,36 % 16621 1.395.496,16 0,37 % 15912 1.288.359,68 6,52 % 91 755.290,00 -0,01 % 7897 709.799,21 -4,86 % 1050 699.460,00 -0,66 % 215 581.468,00 1,71 % 59 438.700,00 -1,74 % 39 383.781,00 -0,01 % 3247 281.869,38 0,00 % 18 196.542,00 0,00 % 6 180.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

77,60 77,50 47,68 215,00 215,00 215,00 26.700,00 26.589,44 26.589,44 645,00 635,12 635,12 78,50 78,48 48,28 3.860,00 3.844,06 3.844,06 3.090,00 3.083,71 3.083,71 3.600,00 3.599,83 3.599,83 191,00 190,15 190,15 139,00 133,61 133,61 388,00 388,00 388,00

-0,03 % 107725 5.136.222,68 0,00 % 2287 491.705,00 -1,48 % 18 478.610,00 -2,27 % 685 435.055,00 0,23 % 7151 345.244,53 0,30 % 69 265.240,00 -0,53 % 83 255.948,00 -0,00 % 60 215.990,00 -1,98 % 1000 190.150,00 -4,28 % 1000 133.610,00 -3,00 % 318 123.384,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Alfa plam Bosnalijek Zavarovalnica Triglav Agrobanka Beograd Nova kreditna b. Maribor

+6,52% +2,56% +2,08% +1,71% +0,67%

Metalac

Tigar Pirot Telekom Srpske Banja Luka Makpetrol Skopje AIK banka Niš Komercijalna banka Skopje

+

Powered by

business.hr

-4,86% -1,55% -1,48% -0,66% -0,53%

Mercator

+0,79 -1,02 Dionicom Metalca u četvrtak se trgovalo u vrijednosti 4,2 milijuna dinara, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 2046 dinara, što je 0,79 posto više u odnosu na zadnju cijenu zabilježenu dan prije. Tržišna kapitalizacija Beogradske burze u lipnju je bila 0,59 posto viša nego mjesec prije i iznosila je 853,5 milijardi dinara. Kako prenosi Beta, najvišu tržišnu kapitalizaciju imao je sektor prehrambenih proizvoda, pića i duhana.

Dionicom slovenskog trgovačkog lanca Mercator u četvrtak je na Ljubljanskoj burzi ostvareno samo 22.040 eura prometa, a cijena se kretala od 152,5 do 153,2 eura. Najniža cijena ujedno je bila zadnja zabilježena.

Najviše se trgovalo dionicom Nove kreditne banke Maribor, a ona je uz Krku bila jedna od rijetkih koje su zabilježile rast cijene. Oba slovenska indeksa SBITOP i LJSEX dan su završila u minusu, i to 0,02 i 0,2 posto.

REGIONALNI INdEkSI -0,02% BIRS +0,17% 818,21 844,06 LJSEX -0,20% FIRS +1,68% 1.406,66 3.427,85 Belex15 +0,05% MBI10 -0,70% 2.350,98 607,31 Belexline +0,06% MOSTE +0,38% 486,41 1.190,56 SASX10 +0,28% NEX20 -1,83% 12.895,50 892,14 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +1,90% WIG20 -0,21% 2.331,37 BuX +0,81% 21.661,14 +0,69% +1,65% ATX +1,76% 2.333,59 indeksa na zatvaranju u -0,33% Stanje četvrtak 8. srpnja 2010.

FTSE100 5.110,12

dAX 6.041,44

CAC40

3.540,86

MICEX 1,323.45

AMERIčkI INdEkSI dJIA +2,82% S&P500 +3,13% 10.018,28 1.060,27 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +3,13% srijedu 7. srpnja 2010.

2.159,47

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

59,2200

26,51

HPB WAV DJE

86,0152

25,91

NFD BRIC

27,7217

25,04

AC Rusija

39,3483

22,22

ZB trend

124,6400

21,39

47,9376

-20,48

FIMA Equity

78,2987

-19,76

Erste Total East

30,5900

-15,73

C-Zenit

49,7955

-9,82

KD Victoria

14,5101

-8,29

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

+

Aureus US Equity MP-Global HR Raiffeisen World Platinum Blue Chip OTP Europa Plus MP-Bric HR ZB trend ZB euroaktiv KD Energija NFD BRIC Aureus Equity Platinum JIE ZB BRIC+ Ilirika BRIC KD Prvi izbor HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar Raiffeisen Emerging M. KD Nova Europa HI-growth PBZ I-Stock ZB aktiv Capital Two AC G Dynamic EM VB CROBEX10 VB High Equity ST Global Equity HPB Titan MP-Mena HR OTP meridian 20

139,4300

17,46

Raiffeisen Balanced

147,1800

13,22

9,6505

8,56

HPB Global

101,7313

8,09

OTP uravnoteženi

105,2485

6,84

ICF Balanced

113,6769

-25,96

ST Aggressive

63,8229

-15,64

ST Balanced

176,7742

-15,63

HPB Dynamic

49,8939

-12,77

5,4517

-4,93

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

Aureus Balanced KD Balanced ST Aggressive ZB global HI-balanced Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced HPB Dynamic Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio OTP uravnoteženi AC G Balanced EM ST Balanced ICF Balanced PBZ Global fond C-Premium HPB Global Erste Balanced Agram Trust

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,5820

13,53

Raiffeisen Bonds

169,1900

12,44

ZB bond

159,3200

11,32

Capital One

154,4100

8,27

PBZ Bond fond

126,2400

6,97

11,2174

3,17

HI-conservative

107,7329 274,0886 94,0000 83,9118 104,7819 319,1018 124,6400 97,9300 9,2783 27,7217 91,0280 68,0744 95,1700 104,0093 11,5634 86,0152 56,7684 54,6700 6,1223 7,9972 59,2200 94,5000 67,5600 10,6633 88,0251 45,7817 47,9376 68,0321 419,5963 79,3562

Prom. %

3,62 2,37 1,95 1,78 1,76 1,40 1,39 1,37 1,37 1,31 1,29 1,26 1,18 1,13 1,03 0,64 0,55 0,42 0,34 0,32 0,22 0,07 0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,06 -0,21 -0,24

3 mj. %

-20,64 -8,47 -9,28 -0,83 -2,79 -10,90 -5,07 -8,00 -6,74 -5,21 -9,46 -5,59 N/A -4,01 -7,66 -2,57 -4,41 -10,70 -9,93 -7,82 -9,90 -6,01 -9,56 -4,74 -14,80 -8,72 -7,03 -6,50 -3,76 -14,07

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-5,01 -5,85 -4,39 3,20 -5,41 -8,63 0,64 -5,06 N/A 0,33 -7,37 -5,29 N/A 3,95 -0,07 2,52 2,18 -5,25 -4,54 -5,84 -4,93 -4,02 -5,84 2,70 N/A -9,23 -10,44 -3,97 5,35 -10,66

-5,22 18,36 13,01 21,33 N/A 21,04 21,39 18,69 N/A 25,04 -4,07 9,07 N/A N/A 3,27 25,91 10,54 18,08 19,70 9,22 26,51 12,14 7,44 5,53 N/A 4,24 -20,48 17,26 18,44 10,37

4,38 -16,37 -0,91 -6,75 N/A -9,28 2,90 -0,34 N/A -16,52 -2,02 -12,85 N/A N/A 1,98 -5,16 -16,57 -21,12 -16,46 -2,64 -16,15 -1,39 -11,45 4,90 N/A -24,60 -7,29 -12,21 2,07 -10,01

-2,99 -2,82 -2,44 5,87 -2,64 -6,12 2,44 -3,37 -7,21 2,38 -7,21 -3,96 -4,83 4,01 0,40 4,62 5,61 -3,41 -2,95 -4,23 -2,45 -2,79 -4,27 3,57 -11,97 -8,51 -10,75 -1,89 7,54 -8,37

Imovina

107,7329 5,189 38,534 5,597 8,274 12,526 170,686 184,330 5,516 10,940 68,726 5,134 56,188 15,008 5,069 12,907 5,408 24,884 18,922 70,613 200,381 527,530 6,703 12,984 8,329 13,276 14,405 11,141 7,451 16,865

Starost

Datum

1,74 2,12 6,76 2,51 0,96 2,32 7,70 6,18 0,35 3,27 4,60 2,79 0,23 0,50 7,40 2,84 3,13 2,55 2,73 8,37 2,98 4,03 3,22 1,35 0,47 2,77 9,71 2,96 2,34 2,19

07.07.2010 07.07.2010 06.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010

kn kn kn € € € € kn € kn kn € kn kn kn kn kn € kn

79,3583 8,1907 63,8229 139,4300 9,6505 105,1000 139,0153 49,8939 147,1800 106,2460 105,2485 10,6968 176,7742 113,6769 96,0700 5,4517 101,7313 112,9400 66,2617

0,94 0,65 0,64 0,24 0,22 0,17 0,10 0,08 0,07 0,03 -0,02 -0,03 -0,17 -0,20 -0,26 -0,39 -0,63 -0,67 -0,75

-4,41 -2,52 -8,92 -3,77 -3,88 3,29 -7,43 -2,61 -5,71 -2,78 -7,72 -4,64 -6,57 -13,25 -8,77 -9,56 -5,34 -7,30 -7,89

-1,49 -1,22 -10,95 0,05 -2,51 N/A -4,65 -8,33 -1,17 1,03 -9,15 2,83 -7,45 -12,95 -5,22 -9,25 -4,50 -4,28 -5,99

-2,51 5,20 -15,64 17,46 8,56 N/A 5,88 -12,77 13,22 5,71 6,84 5,28 -15,63 -25,96 5,35 -4,93 8,09 -2,73 2,13

-5,65 -4,37 -8,94 3,76 -0,42 N/A 7,68 -16,48 5,04 5,39 1,13 5,14 7,90 1,91 4,45 -16,22 0,36 -0,94 -4,37

-1,34 -0,76 -10,18 1,69 -1,41 5,10 -2,80 -9,16 0,20 1,26 -7,79 3,79 -8,14 -11,42 -4,36 -7,60 -4,49 -2,20 -4,81

15,884 12,702 4,192 745,778 66,329 92,845 45,531 22,683 337,191 6,886 39,636 12,539 11,665 13,152 308,303 13,597 123,693 110,080 12,644

3,98 4,47 4,79 9,01 8,37 0,33 4,45 3,86 7,86 1,16 4,56 1,35 7,49 8,18 8,82 3,43 4,76 9,47 1,99

07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010

€ € € € € € € kn €

124,5820 121,5296 11,2174 126,2400 125,8800 169,1900 137,4291 154,4100 159,3200

0,19 0,16 0,14 0,12 0,05 0,04 0,03 0,01 -0,07

-0,48 -0,55 1,12 -0,41 -0,22 0,55 0,81 0,79 1,93

1,49 1,67 4,19 4,71 4,71 4,32 2,52 4,03 4,36

13,53 6,25 3,17 6,97 3,49 12,44 6,31 8,27 11,32

4,94 4,18 1,38 4,45 4,18 6,69 3,86 7,92 5,30

1,83 1,77 4,42 4,89 5,13 5,16 2,66 3,99 4,88

10,302 46,906 6,076 81,406 98,050 294,831 46,453 12,581 175,046

4,56 4,76 8,37 7,33 7,10 8,12 8,40 5,70 9,01

07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010

€ € kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn $ kn

138,6837 124,1000 139,2354 142,4700 136,3500 130,2667 115,3035 11,1712 10,5203 106,9612 101,1271 104,0700 131,0600 160,9397 136,8469 133,2416 123,8500 121,0461

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,60 0,87 0,75 0,77 0,89 0,73 0,78 0,84 0,77 0,76 0,27 1,06 0,67 0,41 0,39 0,69 0,64 0,64

1,52 2,17 1,95 2,01 1,82 2,22 1,64 1,95 1,83 1,86 0,02 2,45 1,62 1,10 1,15 1,91 1,92 1,52

3,52 4,84 6,21 6,26 5,11 6,13 4,87 4,84 4,55 5,60 N/A N/A 5,42 4,73 3,53 4,90 3,16 4,19

3,34 4,46 4,36 4,92 4,46 5,71 5,48 6,43 4,75 6,00 N/A N/A 6,50 4,89 4,73 4,51 4,17 4,30

1,58 2,28 2,05 2,11 1,91 2,32 1,71 2,03 1,92 1,96 -0,09 2,53 1,72 1,17 1,17 1,97 1,95 1,57

88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 220,574 143,831 70,068 33,142 145,687 5,212 385,768 1163,271 2358,611 102,626 37,643 46,204 138,391

9,96 7,96 7,75 7,37 7,10 4,76 2,67 1,78 1,09 1,16 0,94 0,79 11,27 9,96 6,79 6,52 5,24 4,54

07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010 07.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn € € € kn € € kn € kn kn € € kn € € € kn € kn kn kn € kn kn kn € kn €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

OTP euro obveznički HPB Obveznički HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income Capital One ZB bond

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

125,8800

3,49

HPB Obveznički

121,5296

6,25

ICF Fixed Income

137,4291

6,31

PBZ Bond fond

126,2400

6,97

ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond

+

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 9/7/2010 Subota 10/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Promet redovno nizak

Najveći rast u Sarajevu - 0,28%

Ukupan promet na Tržištu novca u četvrtak je iznosio 25,7 milijuna kuna uz kamatu 0,74 posto. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice kojih je odobreno 25,1 milijun kuna, a plasirano je i 600.000 kuna kredita na rok od tri mjeseca.

Dio potražnje za pozajmicama nije podmiren zbog niske ponudbene kamatne stope i kreditnih ograničenja. B. S.

Tri su indeksa od pet regijskih u četvrtak bila u plusu - beogradski BELEX 15 rastao je 0,05 posto, na 607,31 bod, a sarajevski SASX-10 i banjalučki BIRS zabilježili su rast vrijednosti 0,28 i 0,17 posto.

U Beogradu je najlikvidnija bila dionica Metalca sa 4,2 milijuna dinara prometa, a samo je još jednom dionicom trgovano u iznosu većem

od milijun dinara, onom Soje proteina, čiji je promet iznosio 1,5 milijuna dinara.

U Sarajevu se dvjema dionicama trgovalo u iznosu većem od 100.000 konvertibilnih maraka: dionica Unisa bila je najtrgovanija sa 810.000 KM, a dionicom IK banke trgovano je u iznosu 101.923 KM. Na susjednoj, banjalučkoj burzi najviše se trgovalo dionicom IEfK banke, koja je ostvarila 128.000 konvertibilnih maraka prometa. Većini dionica na burzi vrijednost je rasla. B. S.

HPB kreće u mikrokreditiranje

SUraDNja S HaMagoM Hrvatska poštanska banka odobravat će poduzetnicima kredite do 200.000 kuna, a Hamag jamči za 70 posto glavnice Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (Hamag) potpisali su u četvrtak sporazum o poslovnoj suradnji radi mikrokreditiranja poduzetnika uz jamstvo Hamaga.

HPB je prva poslovna banka koja se uključila u Hamagov program jamstava za mikrokredite, navodi se u zajedničkom priopćenju.

Sporazumom koji su potpisali predsjednik Uprave HPBa Čedo Maletić i predsjednik Hamaga Tomislav Kovačević utvrđene su obveze dviju in-

stitucija u poslovima kreditiranja i poticanja obrtništva i maloga gospodarstva. Poduzetnicima će se odobravati krediti u iznosu do 200.000 kuna i rokom otplate do pet godina, pri čemu će Hamag jamčiti do 70 posto za pokriće glavnice kredita.

brojka

7,5

HPB će uz Hamagovo jamstvo kredite odobravati poduzetnicima koji posluju minimalno dvije godine, zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika, neovisni su u po-

ČeDo MaleTić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, prve koja je s Hamagom pokrenula program mikrozajmova SNIMIo SAšA ćETKoVIć

Tko Se Ne MoŽe PrijaViTi

Nema za oružje ni igre na sreću Hamag neće jamčiti za poduzetničke projekte kojima se planira ulaganje u kupnju udjela u trgovačkim društvima, sredstvima javnog priopćavanja, kasinima i kockarnicama, igrama na sreću, nabavu vozila za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza tereta uz naknadu ili najamninu, nabavu vozila i/ili prijevoz osoba uz naknadu, financijsko posredovanje, pružanje bankarskih usluga, usluga osiguranja, proizvodnju oružja i refinanciranje postojećih obveza.

slovanju, samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu, ostvaruju ukupni godišnji promet do 216 milijuna kuna ili imaju ukupnu aktivu, ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu, ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 108 milijuna kuna.

Naknada jedan posto

Najviša kamatna stopa na kredit iznosi 3-mjesečni euribor uvećan 7,5 posto. Naknada za izdavanje jamstava iznosi 1 posto od iznosa odo-

0,02 0,07 posto pao je ljubljanski LJSEX

posto pao je makedonski MBI 10

bUSiNeSS TV Kapital Network, Petak 9. 7.

20:00 20:15 21:00

22:30 22:45 22:55 23:00 23:30

VIJESTI KN INTER VJU ZAMISLI CLAIRE ( 12 ), igrani film PREGLED TJEDNA EU INFO KN REPORT POGLED UNATRAG ZNANSTVENI FORUM

Kapital Network, Subota 10. 7.

posto iznad tromjesečnog euribora iznosit će kamata iz programa

Neovisni u poslovanju

brojke

brenog jamstva, a naknada za korištenje jamstva (premija) 1 posto godišnje. Cilj je suradnje, kazao je Maletić, u najkraćem roku po konkurentnim tržišnim uvjetim osigurati poduzetnicima dodatni novac za ostvarenje njihovih projekata.

Kovačević je kazao će se tim programom znatno ubrzati i olakšati financiranje poslovanja poduzetnika i samo je jedna u nizu mjera koje Hamag provodi u sklopu nedavno donesenog Vladinog programa za pojednostavnjenje poslovanja subjekata maloga gospodarstva. H/B.hr

19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00

23:20

00:55

KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, magazin ZNANSTVENI FORUM KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU PAKLENA VOŽNJA ( 15 ), igrani film LJUBAV I PLES ( 15 ), igrani film PAKLENA VOŽNJA ( 15 ), igrani film

Kapital Network, Nedjelja 11. 7.

19:30 19:55 20:00 20:30 21:00

22:30

KN EDUKACIJA KN REPORT KN AUTO MAGAZIN OBJEKTIV O'HORTEN igrani film NOVI POČETAK ( 15 ), igrani film

OPREZNI OPtImIStI

7,5% IZNAD EURIBORA

Olivier Blanchard, glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, povećao je prognozu globalnoga gospodarskog rasta za ovu godinu na 4,6 posto 24

Čedo Maletić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, prve koja je s Hamagom pokrenula program mikrozajmova 31

MMF: Svijet bi se brže oporavio kad bi eurozona riješila svoje probleme DOBItNIcI DANA (ZSE) Belje +6,33 % AD Plastik +3,37 % Adris +3,3 % Petrokemija +3,2 % Dalekovod +3,1 % 41 Raste

HPB kreće u mikrokreditiranje malih poduzetnika

GUBItNIcI DANA (ZSE) Industrogradnja -3,34 % Istraturist -3,28 % Jadranska banka -1,75 % Tankerska plovidba -1,54 % Ingra -1,5 % 10 Nema promjene

24 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,115.45 146,46

Prom.

0,62% 0,06%

Sirova nafta 72,14 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.202,80 Srebro 18,05 Goveda 90,96

4,61% 2,85% 0,86% 1,26% 1,07%

Kraj osmodnevne rasprodaje na ZSE-u

Selektivni sluh

Biljana Starčić

O

Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Ht-u 6,3 milijuna

Na domaćem tržištu najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, i to u visini 6,3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,04 posto, na 258 kuna. Među milijunaše se uvrstila i povlaštena dionica Adrisa sa 2,8 milijuna kuna prometa i rastom cijene više od tri posto, na 262 kune.

U društvu milijunaša, sa 1,03 milijuna kuna prometa, našla se i dionica Ericssona Nikole Tesle. Poskupjela je 0,01 posto, na 1290 kuna.

Znatan rast ostvarila je i dionica Dalekovoda, koja je skočila 3,1 posto, na 292 kune, uz 830.000 kuna prometa. Njezina najviša dnevna cijena dosezala

KOmENtAR

biljana.starcic@business.hr

ZIHERAŠI VLADAJU Gotovo pola prometa u četvrtak odnosilo se na HT, ulagači i dalje igraju na sigurno, a u plusu su bili Ericsson Nikola Tesla i Dalekovod Pod utjecajem pozitivnih kretanja na svjetskim tržištima i na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak prevladalo dobro raspoloženje pa je Crobex blago ojačao i prekinuo osmodnevni negativan niz. Crobex je porastao 0,93 posto, na 1836,55 bodova, dok je Crobex 10 ojačao 0,89 posto, na 982,74 boda. Redovan promet dionicama ponovno je bio slab i iznosio je samo 15 milijuna kuna redovnog prometa.

"Nakon osam dana tmurnog raspoloženja domaće tržište dionica napokon se oporavlja, i to uglavnom zbog pozitivnih signala sa svjetskih burza.

No, s obzirom na to da je gotovo polovina prometa ostvarena dionicom HTa, očito je da su ulagači na oprezu i igraju na sigurno", rekla je za Hinu Ivana

www.business.hr

IVIcA tODORIĆ, čiji je Konzum u četvrtak porastao gotovo sedam posto snimio hrvoje dominiĆ

je 294 kune. Nakon dobitka u srijedu, Ina je ponovno pala 1,5 posto, na 1675 kuna, uz pola milijuna kuna prometa.

Konzum po 155 kuna

Konzum je skočio gotovo sedam posto, na 155 kuna.

Dionica najvećega trgovačkog lanca u Hrvatskoj u četvrtak je zabilježila snažan rast cijene i dosegnula 155 kuna. Ukupan promet iznosio je nešto više od 23.000 kuna, a protrgovano je sa 151 dionicom u 10 transakcija. I ostala iz-

Koliko će putnika Croatia Airlinesa 'prizemljiti' štrajk stjuardesa, pratite na...

danja iz sastava koncerna Agrokor u četvrtak su zabilježila snažan rast. Đuro Đaković pao je 5,9 posto, na 22,56 kuna. Taj je holding u četvrtak na Zagrebačkoj burzi bio najveći gubitnik. Njegova cijena pala je na najnižu razinu u posljednjih gotovo pet godina. Ukupno je protrgovano sa 1095 dionica, čime je ostavreno nešto više od 44.000 kuna promet. Đuro Đaković holding pada već treći dan zaredom.

Nikola Sučec

vih su se dana zaredale sve same dobre vijesti za financijski sektor. Nakon najave dobrih kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i glasina o tome kako će većina europskih banaka proći test na stres, svoj je doprinos općem optimizmu dao i MMF povećanjem prognozirane stope rasta globalnog gospodarstva.

Svjetsko će gospodarstvo rasti 4,6 posto u 2010. godini, pročulo se danas i indeksi na svjetskim burzama su skočili, a 'ako' iz izvješća ostalo je negdje u podsvijesti. Da, očekuje se veći rast, ali samo ako se Europa uspije izboriti sa svojim financijskim problemima. Očekuje se veći rast, ali samo ako se ponovo uspostavi ravnoteža sustava i na tržište vrati povjerenje te ako se potrebne reforme provedu kvalitetno. Velika nesigurnost i izostanak bilo kakve sigurne prognoze i dalje su na snazi, a posljednji istupi političara u Europi i Hrvatskoj pokazuju da je i njima budućnost prilično nepoznata. Sigurni su samo u jedno: lakše neće biti.

nikola.sucec@business.hr

www.business.hr