Business.hr broj 675 by Business.hr

MIŠETIĆEVA POSLA

Kupio avione od Lufthanse i dobio mjesto u NO-u Lufthansine tvrtke Glavni direktor Croatia Airlinesa nabavio je nove Dasheve preko tvrtke Goal u vlasništvu Lufthanse, a zatim je imenovan u Nadzorni odbor Lufthansa CityLinea u vlasništvu Lufthanse! 8

KONAČNA PRIVATIZACIJA 24

Kosorici barem 1,7 milijardi kuna od Podravke i Končara

ponedjeljak 12/7/2010

broj 675 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

MILIJUNI U VJETAR 4-5 "Na izvozu svake godine zbog tečaja izgubim milijun eura", požalio se Tomislav Cvetko, direktor Opreme Ludbreg, koji strahuje da sezonsku aprecijaciju kune ne može izdržati i da će morati zatvoriti barem dio tvornice

Zatvaram firmu

zbog tečaja ANALIZA Jesmo li platili prevelik ceh stabilnom tečaju kune? Glavne zamjerke politici guvernera Rohatinskog: pogrešna procjena vremena ulaska u eurozonu n nepoticanje domaće štednje n dopuštanje realne aprecijacije kune n ignoriranje balona vanjskog duga n ignoriranje balona na tržištu nekretnina i kapitala

info&stav

indikator

2-3

Vlahušićev novi ‘autić’

Zdrave europske banke

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić u jeku krize na račun gradskog proračuna na leasing je nabavio novi službeni automobil, BMW metalik boje čija se cijena procjenjuje na najmanje 350.000 kuna

Naznake da bi rezultati “testa na stres” mogli pokazati da su europske banke zdravije nego što se misli pomogle su i oporavku tečaja eura koji je prema dolaru dosegnuo najvišu razinu u dva mjeseca business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Croatia SUMMit

'Riješit ćemo i Ljubljansku banku'

Premda se na takvim okupljanjima govori uvijenim diplomatskim jezikom, peti Croatia Summit koji je prošlog vikenda održan u hotelu Dubrovnik Palace u Dubrovniku donio je ipak nekoliko konkretnih stvari. Prva je da će Hrvatska ipak po svemu sudeći svoj put u Europsku uniju okončati kako je i planirano te da i veći dio zemalja jugoistočne Europe prihvaća Zagreb kao dobrog saveznika na svome putu.

razgovor s guvernerom

Drugo, Jadranka Kosor i njen slovenski kolega Borut Pahor za sljedeći su susret na Bohinju zakazan za 31. srpnja dogovorili otvaranje teme Ljubljanske banke. Premijerka Kosor je najavila da će se prije toga

konzultirati i s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim. Znači li to da će ga pokušati odobrovoljiti u tvrdom stavu da ne dopusti ulazak NLB-a u Hrvatsku, ostalo je bez odgovora. Na summitu se gotovo i službeno potvrdila uloga Hrvatske da — kad jednom uđe u EU — bude svojevrsni "link" prema ostalim zemljama jugoistočne Europe, koje moraju zaboraviti na sve što se događalo prije dvadesetak godina u ime europske budućnosti. Predsjednik Ivo Josipović iskoristio je i vlastito kašnjenje zbog štrajka u Croatia Airlinesu ne bi li se uspješno poigrao metaforama: "Avioni mogu kasniti, čelnici mogu kasniti, ali zemlje ove regije ne smiju kasniti na svom putu u EU."

"Uvjeren sam da EU, pa i ovaj skup ovdje, moraju poslati vrlo jasnu poruku kako za sve zemlje u regiji i jugoistočnoj Europi ima mjesta u Uniji", rekao je Josipović.

kriza ne odgađa ulazak

Ono što bi se moglo ispriječiti pred takvim scenarijem — kao i u toliko drugih slučajeva — jest globalna kriza. Nije riječ samo o tome hoće li EU imati novca za pomoć novoprimljenim članicama nego još više o tome da stanovnici Europske unije imaju dovoljno i svojih problema da bi se još brinuli o novim sugrađanima. Michael Leigh čak smatra da je veći izazov dobiti podršku među građanima EU nego natjerati zemlje kandidatkinje da ispune sve uvjete. "Moramo razumjeti da

SUSJEdi MoraJU MiJEnJati PoLitikU

Bojkot Srbije dočekan ‘na nož’ Sudionici Croatia Summita osudili su izostanak srbijanskog premijera te su jasno poručili da je i susjedima, ali i EU, već "puna kapa" srbijanskog bojkotiranja ovakvih skupova čim se na njima pojavi neki od kosovskih predstavnika. Pahor je upozorio da je takvo ponašanje Srbije prijetnja

regionalnoj sigurnosti. Čak i Francuska, kao tradicionalni srpski prijatelj, iz usta svoga premijera Francoisa Fillona, daleko ispred Srbije stavlja i Crnu Goru i Albaniju koje uskoro postaju kandidatkinje za članstvo, čeka se ratifikacija SSP-a s Makedonijom, a tek se očekuje "donošenje mišljenja" o takvom

sporazumu sa Srbijom. Generalni direktor za proširenje u Europskoj komisiji Michael Leigh u jednom je trenutku kazao da će, što se tiče Srbije, Europa "reagirati kad za to dođe vrijeme", a pobrinut će se da Kosovo polako krene prema EU "pod ruku s ostalim akterima u regiji".

je to sasvim normalno s obzirom na gospodarski kontekst. Javlja se pitanje radnih mjesta, pitanje izmještanja industrijske proizvodnje, pitanje migracija..." rekao je Leigh, a

koSor PorUČiLa

Ulazak u EU m samo prijevrem Jadranka Kosor na "svom" je summitu likovala zbog pohvala, pa se zato možda i odvažila kazati da je najveća prepreka koja bi se na tome putu mogla pojaviti "opasnost" od prijevremenih izbora. No i nakon izlaska HSLS-a iz vladajuće koalicije, tvrdi, ima dovoljno

bRojkA

››

biSeR dAnA

Ne trgujemo ni s kim, gradimo samostalnu poziciju HSLS-a. Mislim da postoje puno veće trgovačke stranke od HSLS-a

posto bio je veći broj turističkih ulazaka na graničnim prijelazima Goričan i Mursko Središće u srpnju u odnosu na isto razdoblje lani

dARinko koSoR, predsjednik Hsls-a, prilikom ‘taktičkog’ istupanja iz koalicije s HDz-om

uvodnik

Obiteljsko srebro 2007. vrijedilo je dvaput više nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

doGovoRiLi novi SASTAnAk U Bohinju će 31. srpnja premijeri kosor i Pahor otvoriti pitanje ljubljanske banke foto buljubašić/cropix

sigurno nije govorio izvan zajedničkog stava. No, rekao je, kad zemlje potencijalne članice ispunjavaju mjerila i kriterije koji se stavljaju pred njih, i EU će ispuniti ono što je obećala. B.hr

A oPoRbi:

mogu odgoditi meni izbori podrške u Saboru. "Ako bi se izbori morali dogoditi u ovoj godini, ne bismo dovršili pregovore do kraja 2010. ni početkom 2011., a zastao bi i program ekonomskog oporavka i program borbe protiv korupcije", rekla je Kosor.

ržava će ujesen najvjerojatnije početi rasprodaju vlasničkih udjela u tvrtkama manjih od 25 posto iako je to trebala odavno napraviti. Naime, na istim se udjelima prije malo više od dvije godine moglo zaraditi i trostruko više novca. U međuvremenu su cijene dionica strahovito pale pod utjecajem globalne i domaće krize. Prodajom udjela u Podravki i Končaru u proračun će se sliti oko 1,7 milijardi kuna, a da su te dionice prodane ujesen 2007. godine, država je mogla zaraditi četiri milijarde kuna samo na te dvije tvrtke. Koga sad kriviti za milijarde kuna nerealizirane dobiti? kriva je za to ekipa koja nije htjela priznati da u Hrvatskoj nema krize sve dok bivši premijer Ivo Sanader nije pobjegao. Ista je ta ekipa krizni porez i ukidanje kriznog poreza predstavila kao antirecesijsku mjeru, a ista se ekipa sljedeće godine sprema privatizirati "nešto veliko". Ekipa u drugom taboru, na našu žalost, već se bavi nemaštovitim

››

Prodajom udjela u Podravki i Končaru u proračun bi se po sadašnjim cijenama slilo oko 1,7 milijardi kuna - da su te dionice prodane ujesen 2007., država je mogla zaraditi četiri milijarde kuna samo na te dvije tvrtke

sastavljanjem budućih vlada i dijeljenjem fiktivnih pozicija, vjerojatno bez ikakve vizije kamo voditi zemlju i kako popuniti rupe u proračunu, osim ako ih i oni možda ne misle zakrpati prodajom "nečeg velikog" poput Croatia osiguranja ili HEP-a. Dokle će se goD budžetske rupe krpati prodajom dr-

žavne imovine i poduzeća ili stranim i domaćim zaduživanjem, vjerojatno nećemo vidjeti strukturne reforme o kojima se već dugo bruji. Zazivaju ih svi - ekonomisti, političari, gospodarstvenici, Međunarodni monetarni fond i Europska unija. No od silne galame vladajući se valjda zbune pa im i ne padne na pamet da bi

konačno mogli srezati proračun. Opasna je ta galama, jer od silne buke oni možda neće ni znati reprogramirati ili vratiti strahovito velik dug koji dolazi na naplatu u sljedećih pet godina. Zato se ne bismo trebali iznenaditi kad nas zadesi još pokoje rezanje kreditnog rejtinga ili proglašenje ukupnog duga "smećem".

tema 4-5

GUVERNER SAM OTVORIO FRONTU Kad se guverner HNBtečaj, na javnu je raspravu stavio i čitavu svoju monetarnu politiku

Jesmo li platili prevelik ceh stabilnom tečaju kune? Stabilan tečaj djelomični je krivac za golem dug, manjak u trgovinskoj bilanci i ovisnost o stranom financiranju, tako da akutni problemi u gospodarstvu idu i "na dušu" guverneru, ne samo Vladi, poručuju "oporbeni" ekonomisti te zazivaju hitnu promjenu tečajnog režima i monetarne politike Otvaranjem pitanja opravdanosti čuvanja stabilnog tečaja kune, guverner Željko Rohatinski otvorio je zapravo mnogo veće pitanje — koliko nas je dosad koštala i je li uopće bila opravdana politika HNB-a koja je sve bacila na čuvanje tečaja, a pasivno gledala veliku neravnotežu u trgovinskoj bilanci, zaostajanje izvoznog sektora, sve veću ovisnost o stranom fi-

nanciranju i eksploziju vanjskog duga? Dugogodišnji kritičari takve pozicije HNB-a potez guvernera vide kao svoju Pirovu pobjedu koju ne mogu slaviti zbog katastrofalnog stanja gospodarstva, no upozoravaju da je sada krajnje vrijeme za zaokret i aktivniju monetarnu politiku. A, sigurni su, upravo je HNB-ov koncept fiksiranja tečaja pridonio lo-

››

šem stanju u gospodarstvu. "Zaduživanje je manje rizično ako je tečaj fiksiran, što često vodi do prezaduženosti. O tome se može razmišljati na sljedeći način: ako se sada kaže da bi devalvacija dovela do velikih problema u servisiranju dugova, to je isto kao da se kaže da bi zaduženost bila manja da je kuna vrijedila manje eura. U mjeri u kojoj je monetarnoj

U mjeri u kojoj je monetarnoj politici bio cilj održanje fiksnog tečaja ona je odgovorna za probleme s kojima se sada suočava privreda VLADIMIR GLIGOROV, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije snimio hrvoje knez

politici bio cilj održanje fiksnog tečaja ona je odgovorna za probleme s kojima se sada suočava privreda", smatra Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Poticanje špekulacija

Gligorov smatra da se od fiksnog tečaja trebalo odustati čim su počeli rasti dohoci stanovništva jer fiksni tečaj zahtijeva strogu politiku dohodaka. U suprotnom, napominje, povećana potrošnja rezultirat će većim uvozom i rastom sektora usluga. "Monetarna politika odgovorna je za balon vanjskog duga, ali i za nastajanje balona na tržištu nekretnina i kapitala", otišao je jednu stepenicu dalje u kritici Drago Jakovčević, profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Jakovčević smatra da je dopuštanjem neselektivnog ulaska stranih kredita koji su čitavo vrijeme na dobrobit inozemnih vjerovnika dobro osigurani valutnom klauzu-

lom u našoj strukturi gospodarstva neminovno bilo "pumpanje" cijena nekretnina i dionica kroz financijske špekulacije, što je nakon pucanja tih balona još više osakatilo gospodarstvo jer je kroz cijelo vrijeme izvozni sektor bio destimuliran. Dopuštanjem jeftinog zaduživanja u valutnoj klauzuli HNB je dopustio i eksploziju vanjskog duga te je istodobno sam sebi iz ruku izbio monetarni suverenitet pa smo sada u krizi ostali kratki za jedan vrlo važan amortizer, smatra Jakovčević. Ekonomisti kritiziraju i argumentaciju HNB-a da se čvrstim vezanjem tečaja uz euro "kupuje" brz ulazak u eurozonu. No problematični su vremenski horizont i očekivanja HNB-a od uvođenja eura u Hrvatsku. "HNB je vrlo aktivno provodilo politiku eurizacije. Ona se vodila tako da se nije sprečavalo zaduživanje u inozemstvu. Kao rezultat ta je politika stvorila pretpostavke brzog uvođenja eura, no sada se vidi da je to neostvarivo u kratkom roku do pet godina. Međutim katastrofalno je upravo neraz-

-a Željko Rohatinski javno zapitao ima li više smisla braniti u koja je temeljena upravo na fiksiranom tečaju kune uz euro

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNB-a, otvaranjem pitanja tečaja otvorio je Pandorinu kutiju

GLAVNE ZAMJERKE GUVERNERU

POGREŠNA PROCJENA VREMENA ULASKA U EUROZONU, što je temeljni razlog zbog čega je tečaj kune ostao čvrsto fiksiran uz euro - iz HNB-a već nekoliko posljednjih godina govore o ulasku u eurozonu u kratkom roku, no iz MMF-a su nam nedavno poručili da je vjerojatnije da će se to dogoditi u srednjem ili čak dugom roku postala je upitna politika čvrstog tečaja i “mekog” odnosa prema velikoj euriziranost gospodarstva

foto tadić/cropix

NEPOTICANJE DOMAĆE ŠTEDNJE i dopuštanje poplave “stranih” kredita vezanih uz valutnu klauzulu, što je vezalo ruke i paraliziralo autonomnu monetarnu politiku - izgubili smo monetarnu suverenost

REALNA APRECIJACIJA KUNE - samo u posljednjih pet godina kuna je prema euru realno ojačala 10 posto

IGNORIRANJE BALONA VANJSKOG DUGA - HNB je dosad bio u ulozi pukog promatrača rasta vanjskog duga na razine koje generacijama nećemo moći vratiti

IGNORIRANJE BALONA NA TRŽIŠTU NEKRETNINA I KAPITALA koji su nastali zbog velikog kreditnog prirasta

matranje većine znanstvene i stručne javnosti u Hrvatskoj scenarija Grčke u kontekstu monetarne politike. Naime uvođenje eura, kao što pokazuje primjer Grčke, ne garantira izbjegavanje sovereign debt defaulta (prestanak plaćanja dugova, op.a.). Premda Grčka takvu sudbinu nije doživjela, morala je reprogramirati svoje dugove tako što je promijenila inozemne vjerovnike", upozorava Zoran Aralica, znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Promašen poticaj

Gligorov smatra i da u HNBu u prosincu prošle godine, kada je guverner izjavio da je spreman za proaktivnu ekonomsku politiku i za to spremio 10 milijardi kuna, nisu trebali očekivati veliki poticaj gospodarstvu. "Ne vjerujem da monetarna politika može mnogo učiniti ako se ne poboljšava konkurentnost. Ustvari, kuna je realno aprecirala — trebalo je očekivati da će novac napuštati Hrvatsku, a ne da će se povećavati ulaganja. Može se očekivati da će se to i nastaviti jer će biti potrebno

razduživanje prema strancima, a to znači nastavak recesije ili stagnacije", rekao je Gligorov. No Gligorov ovo kolebanje guvernera ne vidi kao gubitak njegova kredibiliteta. "Mislim da je odgovorno od guvernera da kredibilitet središnje banke uloži u proces reformiranja privrede. To je pomoć vladi kojoj kredibilitet nedostaje. Možda bi ranije bilo najbolje da se išlo na sporazum s MMF-om i na postupnu deprecijaciju. No možda bi se sada trebalo opredijeliti za paket reformi privredne politike koji bi uključivao i promjenu režima tečaja", poručio je Gligorov. Iz HNB-a su nam na traženje uključivanja u polemiku neslužbeno poručili, ne želeći ulaziti u dublju raspravu s kritičarima, da su oni vodili izrazito racionalnu anticikličku politiku te da su od početka krize raznim mjerama kreirali likvidnosti u iznosu većem od 10 posto BDPa. Uz to, podsjećaju, dobili su pohvale svih relevantnih međunarodnih institucija za snalaženje u krizi. Igor Prstec

VARAŽDINCI SE PITAJU IMA LI SMISLA IZVOZITI

'Zbog milijunskih gubitaka na tečaju morat ću zatvoriti tvornicu' "Neki dan mijenjali smo euro za 7,18 kuna. Ostane li ovakav ili sličan tečaj, vjerojatno ćemo zatvoriti tvornicu, odnosno barem program proizvodnje opreme za ugostiteljstvo, koji u potpunosti izvozimo, jer je tako nemoguće poslovati", upozorio je Tomislav Cvetko, direktor Opreme Ludbreg, na sastanku Gospodarskog vijeća pri varaždinskoj Županijskoj komori u petak. Cvetko je dodao da ako se zbog nerealnog tečaja izgubi samo 10 posto, koliko su procijenili Varaždinci, onda je to milijun eura na 10 milijuna eura izvoza njegove tvrtke. U uvjetima kada rastu troškovi proizvodnje zbog cijene energenata i drugog, kako je istaknuo, izvoznicima je sve teže boriti se na stranom tržištu. Prema njegovoj procijeni, realan tečaj bio bi od 8 do 9 kuna. "Nije mi jasno koja se to kemija izvodi da se euro zadržava na 7 kuna", rekao je Cvetko. "U prva četiri mjeseca varaždinsko gospodarstvo izvezlo je robe u vrijednosti 263 milijuna dolara, po čemu je četvrto u Hrvatskoj. To je gotovo 15 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a uvoz je bio čak nešto manji, odnosno 178 milijuna kuna. Zahvaljujući tome, imamo drugu po vrijednosti pokrivenost uvoza izvozom u državi, koja iznosi 148 posto. Hrvatska je u prva četiri mjeseca uvezla za 2,6 milijar-

di više robe nego što je izvezla pa je tako ostvarila pokrivenost 58 posto. To rječito govori da su naše tvrtke našle mjesto na stranom tržištu, ali zbog nerealnog tečaja kune naši izvoznici gube oko 10 posto vrijednosti izvoza, i to traje već godinama", ustvrdio je predsjednik Županijske komore Čedomil Cesarec. I. K.

TOMISLAV CVETKO, direktor Opreme Ludbreg foto hajdinjak/cropix

tema 6-7

RAZLAZ PARTNERA Zagrebački IGH preuzima projekt grad Šolti od Profectus grupe u vlasništvu Vicenca Blagaića, koji je t

Radić na IGH pre mil. € kredita od Iako ubrzano rasprodaje 'zagrebačke' građevinske projekte Ban centar i Bundek centar, IGH preuzima preostalih 50 posto građevinskog projekta na Šolti ukupno vrijednog oko 80 milijuna eura, čime je vlasniku Profectus grupe Vicencu Blagaiću oslobodio kreditni potencijal za Hrvatski san

VICENCO BLAGAIć, vlasnik Profectusa, uz prodaju projekta na Šolti i vezanog kredita uspio je odgoditi većinu dugova koji su njegovim tvrtkama dospijevali na naplatu ove godine Snimio Saša ĆetkoviĆ

Projekt gradnje luksuznog rotirajućeg hotela, marine, vila i yacht kluba kod Nečujma na Šolti, čija je vrijednost procijenjena na oko 80 milijuna eura, od Profectus grupe u potpunosti preuzima zagrebački IGH, potvrdio nam je vlasnik Profectus grupe Vicenco Blagaić, koji je posao dogovorio s Jurom Radićem, predsjednikom Uprave IGH.

Cijena je tajna

Cijenu transakcije Blagaić nam nije htio otkriti, no rekao je da je uz preuzimanje cijelog projekta IGH od tvrtke Kronus marine iz grupacije Profectus preuzeo kreditno zaduženje od

5,777 milijuna eura. Iz IGH, koji u međuvremenu pokušava prodati svoje 'zagrebačke' projekte poput Ban centra i Bundek centra, nismo mogli dobiti potvrdu ni komentar tog posla. IGH je otprije posjedovao 50 posto projekta na Šolti, koji mu je Profectus ustupio kao kompenzaciju za izlazak iz megaprojekta Hrvatski san, pa se sada postavlja pitanje hoće li zagrebački građevinar zaista sve karte staviti na taj projekt ili ga planira dalje preprodati. A Radić je preuzimanjem tog projekta, osobito milijunskog kredita Blagaićevih Kronus marina, pomogao

Blagaiću u čišćenju bilance i jačanju kreditnog potencijala Profectusa za realizaciju velikoga građevinsko-turističkog projekta Hrvatski san u uvali Tri sestrice, 27 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, vrijednog oko 1,5 milijardi eura.

Nema dospjelih obveza

Tako su uz prodaju projekta na Šolti poduzeća iz grupacije Profectus prolongirala isplatu većine dugova vjerovnicima koja dospijevaju na naplatu ove godine za iduću godinu, potvrdio nam je Blagaić, koji je rekao da tvrtke u kojima je "vlasnik, suvlasnik ili direktor nemaju nikakvih dospjelih obve-

za prema bankama, faktoringu i leasingu". Prema podacima glavnih vjerovnika, prihodi Blagaićeve tvrtke Profectus, koja organizira Croatia Boat Show u Splitu, u 2009. godini pali su čak 70 posto, sa 28,5 na 17 milijuna kuna. Kako se tada očekivalo, ovogodišnji Croatia Boat Show zbog recesije je dodatno snizio prihode na 12 milijuna kuna. No, Profectus je 2009. snizio i rashode 40 posto, pa su vjerovnici zaključili kako "klijent dobro upravlja troškovima". Dobit prije oporezivanja Profectusa iznosila je 3,3 milijuna kuna, a bilanca je lani smanjena sa 38,4 na 30,8

dnje hotela, marine, vila i yacht kluba na time 'očistio' bilancu za svoj Hrvatski san

euzeo 5,7 d Blagaića RAŠIRENA MREŽA TVRTKI

Blagaić se 'riješio' IGH, ostao još Konstruktor Blagaićev je vlasnički udjel u Profectus grupi 100 posto, u Profectusu 49 posto (Premium Yaht Charter ima udjel 51 posto), a vlasnik Kronus marina je Premium Investment Ilc. U tvrtki Agromaslinarstvo Blagaić posjeduje kroz svoju Profectus grupu 20 posto udjela (50 posto ima Croatian olive agrarian found, a po 15 posto Konstruktor inženje-

ring i V.T.B.T). U vili Nečujam Blagaić osobno ima 20 posto vlasništva te 80 posto preko svoje Profectus grupe. Blagaić je i većinski vlasnik tvrtke Profectus Eco, gdje osobno ima 20 posto vlasništva, a preko Profectus grupe 50 posto (vlasnički je udjel Konstruktor inženjeringa i V.T.B.T. po 15 posto).

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave IGH, ozbiljno preslaguje portfelj nekretninskih projekata

i 178.000 eura. Obje tvrtke ukupno duguju 2,1 milijun eura, a njihova imovina, koja nije opterećena nikakvom hipotekom, rekao nam je Blagaić, procjenjuje se na više od 100 milijuna

Valentić: Zainteresiran sam za najviše 20 posto! Tvrtku Niva Inženjering angažirao je kao konzultanta jedan od investitora u Ban centar i Bundek centar, potvrdio je za Business.hr Nikica Valentić, vlasnik Nive. Ta dva poslovno-stambena objekta vrijedna oko 180 milijuna eura zajednički su projekti IGH i Konstruktora, s time da je u Ban centru jedan od investitora i Zagrebačka banka. No, IGH i Konstruktor to ne mogu financirati, pa su se projekti našli na bubnju. Valentić kaže da je Niva zainteresirana za sudjelovanje u tim projektima najviše sa 10 do 20 posto, a sve će se točno znati za najviše tri tjedna. Napominje da je njegova tvrtka prvenstveno konzultantska te da upravlja projektima. Prema Valentićevim riječima, stanje na tržištu vrlo je NIKICA VALENTIĆ, vlasnik tvrtke Niva

Snimio Saša ćetković

milijuna kuna. Blagaićeve Profectus grupa i Profectus eco, koje u planu imaju megaprojekt Hrvatski san, imaju kredite od 880.000 i 221.000 eura te još dva kredita od 825.000

business.hr

Ponedjeljak 12/7/2010 BAN I BUNDEK CENTAR

Snimio hrvoje dominić

eura. Temeljni kapital Profectus grupe iznosi 38 milijuna kuna, a dobit je prošle godine iznosila 8 milijuna kuna. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

loše i teško je naći partnere za investicije. Ipak, realizacija njegova projekta Črnomerec centar, čiji je 50-postotni udjel u travnju kupio od IGH za 96 milijuna kuna i sada drži 80 posto, počinje u rujnu. Valentić u tom projektu namjerava zadržati do 35 posto udjela pa je krenuo u potragu za partnerom koji bi ušao u Črnomerec centar. No, zbog recesije koja i dalje vlada, u tome još nije uspio. Gradnja prvoga stambeno-poslovnog objekta u tom centru, ukupno vrijednom 120 do 140 milijuna eura, počet će i bez partnera. Objekt površine 30.000 četvornih metara vrijedan je oko 45 milijuna eura, a dovršetak se očekuje u roku dvije godine. Josip Bohutinski

investor 8-9

KONAČNA PRIVATIZACIJA Hrvatski fond za privatizaciju vlasničkih udjela u 484 tvrtke, a u rujnu će započeti i njihova p

Kosorici barem 1,7 u proračun od Pod

Država bi prodajom kvalificiranih udjela iznad 25 posto u velikim kompanijama poput Podravke i Končara strateškim ulagačima mogla uprihoditi dobru svotu za krpanje proračunskih minusa, no na zaradu od prodaje manjinskih udjela putem Zagrebačke burze čekat će malo dulje Prodajom udjela u pojedinim dioničkim društvima država bi mogla dobro zaraditi, no interes kupaca uglavnom bi bio orijentiran na velike, stabilne kompanije s ponuđenim udjelima većim od 25 posto. Naime, oko 200 kompanija u kojima država ima manje od 25 posto vlasništva kupce bi moglo tražiti malo dulje.

Na bubnju gotovo sve

Najviše interesa mogle bi ipak pronaći tvrtke poput Končara i Podravke, na čijoj bi prodaji država mogla zaraditi i nekoliko stotina milijuna kuna. Velike i vrijedne udjele država ima i u Tisku, Dubrovačkom pri-

morju, Zvijezdi, Jamnici, Kutjevu te u Atlantskoj i Mediteranskoj plovidbi. "Sukladno planu gospodarskog oporavka, HFP je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva Vladi dostavio popis društava za moguću privatizaciju, odnosno pregled raspoloživa portfelja s ukupno 484 tvrtke među kojima su, primjerice, Končar i Podravka. Taj je popis podloga za izradu prijedloga plana privatizacije koji ćemo s precizno određenim fazama završiti do kraja kolovoza kako bismo prodaju mogli početi u rujnu", potvrdio nam je Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a. Na popisu za eventualnu

JAdRANKA KOsOR, predsjednica Vlade, više nema kuda: pokrenula je prodaju preostalih državnih udjela koji nisu u domeni prirodnog monopola Snimio hrvoje dominić

prodaju nije samo portfelj Fonda za privatizaciju, već i dionice i udjeli koje država ima kroz HZMO, HZZO, HZZ i DAB, a njima HFP upravlja temeljem ugovora sklopljenog s tim institucijama. Prodavat će se i dionice i udjeli u vlasništvu Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imo-

vinom, s kojim HFP uskoro potpisuje isti takav ugovor. Duvnjak napominje da samo dio tih tvrtki kotira na burzi pa je njihovu tržišnu vrijednost lako izračunati. Kod ostalih je poznata samo nominalna vrijednost, što ne znači da će se po nominali i prodavati. "Ne želimo prodavati tvrtke po nereal-

no visokoj ili pak preniskoj cijeni, već ćemo se poslužiti novim Pravilnikom za utvrđivanje početne cijene za dionice i poslovne udjele, koji će uskoro biti odobren", najavio je predsjednik HFP-a.

Nije baš pravi čas

Žarko Buzuk, portfolio menadžer i član Uprave

Ovoliko bi država dobila od prodaje svojih udjela da ih na burzi prodaje po cijenama od petka

61.480.000

80.690.000

11.091.300

3.240.000

3.320.000

46.340.000

4.800.000

1.280.000

Tisak, Zagreb

Dubrovačko primorje

HUP Zagreb

Puljanka, Pula

Slobodna Dalmacija

Jamnica

Kutjevo

Rivijera Poreč

u izradit će u kolovozu prijedlog plana privatizacije državnih prodaja u nekoliko faza

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

7 milijardi kuna dravke i Končara ŠKEgRO Bi DVA FONDA PO 100 TVRTKi

Jurčić: Slaba korist od prodaje Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da državne udjele do 25 posto svakako treba prodati te da je to trebalo davno učiniti. "No, tu neće biti velikog financijskog efekta. Da su neke od tih kompanija bile zanimljive, već bi bile rasprodane. Koliki će biti interes i hoće li ga biti, ovisit će i o visini udjela. Tko će imati interes za ulazak u neku kompaniju kao manjinski vlasnik? Pitanje je tko će uopće biti zainteresiran za dionice s obzirom na situaciju na tržištima kapitala. Danas ne možete dobiti ni 50 posto u od-

››

Da se malo pričeka globalni oporavak, cijene bi bile puno veće, što bi više odgovaralo državi ŽARKO BUZUK, portfolio menadžer OTP Investa SNimio SaŠa ćETKoVić

OTP Investa, smatra pak da bi se za najveće i uspješne kompanije poput Končara ili Podravke kupci sigurno našli, a poprilično je siguran da bi se našao i velik broj kupaca za ostale tvrtke. "Končar i Podravka ipak su stabilne privatne tvrtke koje znaju kamo idu. Tržište prepoznaje situaciju u kojoj se prodavatelju žuri, što je dobro za kupce. Što se vremena prodaje tiče, najpovoljni-

ji trenutak za prodaju bila je 2007. godina, a sadašnji je trenutak neutralan. Naime, cijene ipak nisu preniske, a da se malo pričeka globalni oporavak, sigurno bi bile puno veće, što bi bolje odgovaralo državi. S prodajom bi najbolje bilo pričekati još nekoliko kvartala nakon zamaha globalnog oporavka, koji će pozitivno utjecati na valuaciju domaćih dionica", kaže Buzuk.

nosu na cijenu dionice u ljeto 2008. godine, a s obzirom na to da će to prodavati država, cijena će biti i niža", kazao je Jurčić. Slično misli i Borislav Škegro, koji je za Business.hr rekao kako će se teško naći kupci za pojedinačne udjele manje od 25 posto. "Po mojem mišljenju, ako je takvih 200 kompanija, treba napraviti dva fonda po 100 i tako ujedinjene ih prodati. Tu nije cilj element maksimiziranja prihoda, već je riječ o tome da se rastereti HFPQ", rekao je Škegro. R. D.

KOMENTAR NA PRODAJU

Novi vlasnik mora poduprijeti razvoj Končara "Pitanje daljnje privatizacije Končara vlasničko je pitanje i njime se uvijek bave vlasnici, a ne menadžment kompanije. Uprava Končara daljnju privatizaciju smatra logičnim procesom i nema ništa protiv toga da se u budućnosti u vlasničkoj strukturi pojave neki novi dioničari. Važno nam je samo da novi dioničari podrže razvojne projekte kompanije, zadrže zaposlenost i ispoštuju prava naših radnika", komentirao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.

Maja Bešević, analitičarka Abacus brokera, smatra da će biti zaiteresiranih ulagača s ozbirom na to da će ulazne cijene biti atraktivne. "Prodaja udjela pojačat će aktivnosti na tržištu

kapitala, ali mislim da nije pravo vrijeme za prodaju udjela s obzirom na recesijsko stanje ekonomije i činjenicu da neće država neće dobiti onoliko novca koliko bi, primjerice, dobi-

DARiNKO BAgO, predsjednik Uprave Končara snimio saša ćetković

la prije nekoliko godina. S druge je strane očito da je problem prihodovne strane natjerao Vladu na takve poteze", kaže Bešević. Nikola Sučec Saša Paparella

1.000.000

936.000

9.000.000

2.340.000

55.900.000

114.900.000

4.000.000

BC Institut

Žitnjak

Belišće

Zvečevo

Zvijezda

Atlantska plovidba

Mediteranska plovidba

1.077.000.000

Podravka

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

NOVI kOLEkTIVNI

Prekinut štrajk stjuardesa

Zagreb. Dogovorom Uprave Croatia Airlinesa i Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova u subotu 10. srpnja prekinut je štrajk stjuardesa. Sindikat je s Upravom potpisao kolektivni ugovor, a predsjednica sindikata Suzana Artuković Vuksan rekla je kako su, s obzirom na situaciju u aviokompanijama u svijetu i Hrvatskoj, postigli dovoljno te da su zadovolj-

ni odnosom poslodavca prema dostojanstvu kabinskog osoblja. Sindikalistica je dodala da su na zadovoljavajući način riješene i izmjene u rasporedu rada. Na koje je zahtjeve sindikata točno odgovoreno potpisnici kolektivnog ugovora nisu specificirali. Štrajk je trajao samo jedan dan, od petka ujutro, otkazana je trećina letova, a ranije je rečeno da zbog štrajka CA trpi štetu od milijun dolara dnevno. Zračni promet je u međuvremenu normaliziran. N. D.

rEFErENDUM

Sindikati u srijedu s potpisima k Bebiću Zagreb. Sindikalni čelnici zatražili su prijem kod predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića u srijedu 14. srpnja kako bi mu predali prikupljene potpise za raspisivanje referenduma protiv izmjena ZOR-a. Tada će predati kutije s prikupljenih 813.016 potpisa birača koji su podržali zahtjev

za raspisivanje referenduma s pitanjem: “Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?” Sindikalci su odlučili predati potpise ovoga tjedna, kada bi trebalo završiti zasjedanje Sabora, kako referendum ne bi mogao biti raspisan tijekom ljeta, kada velik broj građana neće biti u svojim domovima, što bi znatno smanjilo izglede na uspjeh referenduma. H

Kupio avione od Lufth mjesto u NO-u Luftha MIŠETIĆEVA POSLA Glavni direktor Croatia Airlinesa nabavio je nove Dasheve preko tvrtke Goal u vlasništvu Lufthanse, a zatim je imenovan u Nadzorni odbor Lufthansa CityLinea u vlasništvu Lufthanse! Hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines uzela je na leasing šest zrakoplova Dash od tvrtke Goal Verwaltungsgesellschaft mbH&Co, koja je u vlasništvu njemačke aviokompanije Lufthanse, a glavni direktor CA Ivan Mišetić član je Nadzornog odbora tvrtke Lufthansa CityLine u vlasništvu te iste Lufthanse! Time je Mišetić u očitom sukobu interesa. Osim što je glavni direktor tvrtke koja je konkurent na tržištu druge tvrtke, Mišetić je dogovarao poslove u ime Croatia Airlinesa, u kojem je glavni šef, s Lufthansom, u kojoj sada ima funkciju člana Nadzornog odbora jedne od njezinih tvrtki kćeri.

Ulazak u NO

Da stvar bude gora po Mišetića, govore nam upućeni, a to potvrđuju i činjenice, sumnja se da je glavni direktor CA nagrađen mje-

stom u Nadzornom odboru Lufthanse CityLinea zbog dobro sklopljenog posla oko leasinga aviona. Naime, CA je isporuku prvih četiriju Dasheva ugovorila 2007. godine, još dvaju 2008. godine, a u Nadzorni odbor Lufthanse CityLinea Mišetić je imenovan 2009. godine. Ukupna vrijednost šest Dasheva koje je naručila CA i koji su u međuvremenu isporučeni, po službenom cjeniku kanadskog proizvođača zrakoplova Bombardier, iznosi oko 162 milijuna dolara. No, CA te zrakoplove nije kupila nego ih je uzela na leasing, i to od tvrtke Goal, koja je u 100-postotnom vlasništvu Lufthanse. CA, odnosno njezin glavni direktor Mišetić, ima vrlo tijesne odnose s njemačkom nacionalnom aviokompanijom, pa je tako većina letova CA usredotočena na München i Frankfurt, glavne baze Lufthan-

se. Osim šest Dasheva, u vlasništvu Goala je, što se može vidjeti u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova, i jedan airbus 320 koji je bio u vlasništvu CA, ali ga je po sistemu sell and lease back Mišetić svojedobno prodao zbog problema s likvidnošću i odmah ga unajmio. Lufthansa CityLine je u 100-postotnom vlasništvu njemačkog nacionalnog avioprijevoznika Lufthanse, a Lufthansa CityLine je regionalni avioprijevoznik s bazom u Bonu i najveći je regionalni prijevoznik u Europi.

CA: Bez komentara

Iz Croatia Arlinesa, koji ovih dana potresa štrajk stjuardesa, nisu odgovorili na naš upit zašto su nabavili zrakoplove preko tvrtke Goal, kao što nisu poslali komentar ni o sukobu interesa glavnog direktora Ivana Mišetića.

Kad je Business.hr prije nekoliko mjeseci pisao o Mišetićevu sukobu interesa zato što sjedi u NO-u Lufthanse CityLine, a glavni je direktor konkurentske aviokompanije, u CA su nam tada tvrdili da se oni na tržištu pojavljuju kao putnički operater zrakoplova koji prodaje putnički kapacitet, a da CityLine nije putnički operater zrakoplova i ne obavlja letenje u svoje ime i za svoj račun nego kapacitete i sate leta prodaje prijevozniku Lufthansi kao svojem većinskom vlasniku! Stoga su zaključili da tu nije riječ o konkurenciji pa tako i nema sukoba interesa. Tada su iz CA ustvrdili i da je Mišetić za članstvo u NO-u CityLinea dobio suglasnost NO-a Croatia Airlines te da je dosad prisustvovao jednoj sjednici i za članstvo nije primio nikakvu naknadu. No, naši izvori tvrde kako nije istina da Mišetić za članstvo u

DIrEkTOr MIŠETIĆ SA ŠEFOM BOŽIDArOM kALMETOM, ministrom prometa Snimio hrvoje dominiĆ

NO-u CityLinea ne prima nikakvu naknadu jer to po njemačkim zakonima nije moguće. Hrvatski sindikat prometnih pilota pak ovih je dana upozorio da je CA

KOPNI HDZ-ova VEĆINA

HSLS uvrijeđen napustio Vladu

DARINKO KOSOR, predsjednik HSLS-a foto hina

Zagreb. Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) u subotu je napustila Vladu izašavši iz koalicije s HDZ-om. Vladu, koja još uvijek ima potporu saborske većine, trebala bi napustiti potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić te tri državna tajnika - Dorica Nikolić, Robert Markt i Želimir Janjić, koji je već u subotu objavio da će u ponedjeljak predati man-

dat ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu. "Odluka nije bila laka, no HSLS je gotovo jednoglasno odlučio izaći iz koalicije jer smo nezadovoljni njezinim radom. Iz Vlade ne odlazimo zbog programa gospodarskog oporavka već zbog njegove provedbe“, objavio je nakon sjednice Središnjeg vijeća predsjednik stranke Darinko Kosor. HSLS nije zadovoljan standardom i životom građana te upravljanjem javnim financijama, zbog čega je inzistirao

na hitnom rebalansu. “Mi smo samostalna stranka, nismo nikakav prirepak nijednoj drugoj političkoj opciji. HSLS ne pretrčava iz jedne koalicije u drugu, već gradi samostalnu liberalnu poziciju”, rekao je i dodao da HSLS ide u "samostalnu priču" i priprema se za parlamentarne izbore koji će, smatra, biti za godinu i tri mjeseca. Kosor kaže da HSLS prema posljednjim istraživanjima ima tri posto potpore za razliku od jedan posto od prije šest mjeseci kad je bio stra-

nački sabor. Nastave li rasti tim tempom do izbora, računaju da će sigurno prijeći prag od pet posto. HSLS je posljednjih sedam mjesci pokušao nuditi svoje ideje i programe, ali ništa od toga nije prihvaćeno, pa su se zapitali ima li smisla tako djelovati. Uz to, prije desetak dana na koalicijskom sastanku vodstvo HDZa optužilo je HSLS-ovce da su nelojalan partner. "HSLS je časna stranka i preko optužbe za nelojalnost ne možemo prijeći", komentirao je Kosor. N. D.

Capital hanse i dobio Adriatica preuzeo Prospectus ansine tvrtke SPAJANJE FONDOVA

josip.bohutinski@business.hr

Pripajanjem Prospectus Investa imovina Adriatica Capitala premašuje 70 milijuna kuna, a iz Adriatice za sljedeću godinu planiraju i nove akvizicije

Fondovska "obitelj" Adriatica Capital preuzela je društvo za upravljanje fondovima Prospectus Invest, stoji u priopćenju koje su zajednički potpisali Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, Dario Vilović, član Uprave Adriatica Capitala, i Marko Petras, predsjednik Uprave Prospectus Investa. Formalno pripajanje i preuzimanje dogodilo se 30. lipnja.

Žele 100 milijuna kuna

pred propasti zbog loše poslovne politike Uprave. To su potkrijepili podacima o odustajanju CA od isplativih tržišta poput Rusije, Skandinavije i Velike Britanije. Glavnina letova CA

usmjerena je prema Njemačkoj, odnosno Lufthansinim bazama, gdje se onda pune avioni te aviokompanije. Mišetićevo članstvo u NO-u CityLinea, kao i leasing aviona od Lufthanse,

jasno pokazuje zašto je CA odustala od tih isplativih tržišta i zašto Hrvati, gdje god da polete, moraju ići preko Frankfurta ili Münchena. Josip Bohutinski

Kroz to pripajanje imovina pod upravljanjem Adriatica Capitala premašit će iznos od 70 milijuna kuna, a Adriatica će imati šest otvorenih investicijskih fondova, od kojih su četiri s javnom ponudom te dva s privatnom. Planiraju daljnji rast imovine kroz osnivanje novih fondova i privlačenje novih investitora. Na taj način žele povećati imovinu pod upravljanjem na više od sto milijuna kuna do kraja godine. U Adriatici očekuju da će se konsolidacija u fondovskoj industriji u Hrvatskoj nastavati i u 2011. godini te će, pokaže li se interesantna prilika, nastaviti pla-

nirani rast kroz akvizicije osim samog organskog rasta. Pozitivni sinergijski efekti pripajanja očekuju se odmah, i to u prvom redu u segmentu upravljanja, gdje će Adriatica Capital formirati upravljački tim sa značajnim iskustvom ulaganja na tržištima u razvoju.

Upravljačke sinergije

Postupkom pripajanja upravljački tim fonda Prospectus jugoistočna Europa steći će dodatnu ekspertizu na tržištima Rusije, Ukrajine i ostalih zemalja CIS-a, a društvo Adriatica Capital na tržištima u regiji. Dosadašnja investicijska strategija fonda Prospectus jugoistočna Europa, kao i dosadašnji upravljački tim fonda, ostat će nepromijenjeni, stoji u priopćenju. Nikola Sučec

VJERAN FILIPPI, predsjednik Uprave Adriatica Capitala snimio hrvoje dominić

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

TUŽE R.I.G.

Udružili se radi naplate potraživanja Zagreb. Predstavnici 15 do 20 hrvatskih tvrtki koje su nakon izvršenih radova na obnovi američke platforme Key Manhattan u brodogradilištu Nauta-Lamjana na Ugljanu ostali uskraćeni za oko 25 mil. kn najavili su u petak osnivanje udruge. Vjekoslav Jurkić i Tomislav Peranović (vlasnici tvrtki Jurkić i

Lamjana te DMT) podsjetili su da su zbog neisplaćenih potraživanja podnijeli kaznenu prijavu DORH-u protiv tvrtke R.I.G. Tehnički servisi grupa iz Vukovara. Amerikanci su platili sve, ukupno 23,5 mil. dolara, od toga su, procjenjuju, tvrtke izvođači naplatili možda najviše 10%, a potraživanja tvrtki izvođača (za plaće radnika, opremu i ostalo) još su oko 120 milijuna kuna. Odgovornim za to drže R.I.G. i njegova direktora Petra Elkaza koji je zajedno s tadašnjim zaposlenikom tvrtke Crosco Mi-

AGONIJA DUGA SEDAM GODINA

Davor Patafta napokon vlasnik Pamučne industrije DAVOR PATAfTA, novi vlasnik Pamučne industrije u Dugoj Resi foto nacional

Pamučna industrija Duga Resa bit će poslovna jedinica T7 VIS-a, a postojeća uprava T7 VIS-a upravljat će pogonom u Dugoj Resi, dok će se tehnološki te dvije proizvodnje sinergijski nadopunjavati Pamučna industrija Duga Resa, nakon sedam godina stečaja, u petak je konačno dobila novog vlasnika, T7 grupu u vlasništvu varaždinca Davora Patafte. Iako je još jučer u Dugoj Resi vladala neizvjesnost jer su Pataftini odvjetnici na sudu pokušavali ra-

ščistiti imovinske odnose, dan prije isteka roka Pataftina se tvrtka ipak uspjela predbilježiti na nekretninu, a uplaćen je i puni iznos od 30,8 milijuna kuna.

Inventura i primopredaja

"Sad slijedi inventura i primopredaja nekretnina i pokretnina, a pretpostavljam da će to potrajati oko tjedan dana", kazala nam je Jasna Brajdić, stečajna upraviteljica Pamučne. Patafta je kupio samo nekretnine Pamučne koja je u stečaju, a od 30,8 milijuna kuna trebao bi se nami-

riti bar dio vjerovnika. Budući da se država odrekla razlučnog prava, prvi na red za namirenje dolaze banke i zaposlenici. Patafta bi uskoro mogao pokrenuti i proizvodnju u Dugoj Resi gdje će u početku zaposliti oko stotinu radnika. Interes je bio jako velik te je na natječaj za sedamdesetak radnih mjesta stiglo oko 4000 prijava. U pogonima Pamučne industrije u Dugoj Resi pokrenut će se primarna tekstilna proizvodnja i proizvodnja tekstila za specijalne namjene. Pamučna industrija Duga Resa bit će poslovna jedinica T7 VIS-a, a postojeća uprava T7 VIS-a upravljat će pogonom u Dugoj Resi. Kada je riječ o tehnologiji, te će se dvije proizvodnje sinergijski nadopunjavati.

VIS se neće seliti

Varaždinski VIS proizvodi suncobrane, a zasad ne planiraju seliti proizvodnju iz Varaždina u Dugu Resu. "Planiramo na optimalan način iskoristiti proizvodne i prostorne kapaciteta isključivo za tekstilnu proizvodnju, namijenjenu uglavnom izvozu", tvrde iz T7 grupe. Zbog dotrajale opreme i proizvodnih pogona, T7 grupa planira i dodatna ulaganja u dugorešku tvornicu. Romana Dugandžija

roslavom Pacekom sklapao ugovore s podizvođačima. Otežavali su im naplatu potraživanja uz izliku da novca nema i da su radovi bili skuplji nego što je dogovoreno. Istaknuli su i da su apele pisali svim relevantnim institucijama, od Vlade do Porezne uprave. Zbog svih šteta brojne su tvrtke izvođači u blokadi, dodatno su se zaduživale kod banaka, otpušteno je ukupno 500 radnika, a američki se naručitelj, kažu Jurkić i Peranović, umjesto za nastavak posla u Hrvatskoj odlučio to prebaciti u Crnu Goru. H

bROJkA

30,01

kunu iznosila je prosječna neto satnica isplaćena za travanj, u kojem su plaćena 173 radna sata ili 3,4 posto manje nego u ožujku, pokazuju podaci DZS-a

Plin u Dalm priključak GRADNJA POČINJE U ZADRU Koncesionar za distribuciju plina u tri dalmatinske županije, austrijski EVN, najavljuje da će odobravati besplatne priključke onima koji će u prve dvije godine potrošiti razmjerno niskih 750 prostornih metara plina Austrijski EVN, koncesionar za gradnju plinske mreže u tri dalmatinske županije, sredinom listopada počet će graditi plinsku mrežu u Zadru i Zadarskoj županiji, a prvi kupci bit će priključeni na plinovod u proljeće sljedeće godine. Evelyn Panis, direktorica EVN Croatije, otkriva da su zadovoljni interesom potencijalnih kupaca plina s kojima tek počinju pregovarati o uvjetima priključenja. U Zadarskoj županiji očekuju 25 do 26 tisuća priključaka, a od velikih potrošača interes su, kako doznajemo iz svojih izvora, već pokazale Sojara u vlasništvu Agrokora i Tvornica kruha Zadar. "Još nismo potpisali ugo-

vore, ali vrlo smo zadovoljni pokazanim interesom. Znatan interes bilježimo u turističkom sektoru, a tu su i javne institucije kao što je Opća bolnica Zadar, škole, sportska dvorana", kaže Panis i napominje da će uvođenje plinskoga grijanja produžiti turističku sezonu, a veći objekti imaju i mogućnost plinskog hlađenja.

Gradnja na jesen

EVN Croatia će ovaj mjesec predati glavni projekt, koji je osnova za dobivanje lokacijske dozvole, a gradnja će u dogovoru sa Županijom početi nakon turističke sezone. U poslovnoj godini 2010./2011. bit će dovršena prva faza radova, koja

HAk

Škaro nije prošao, novi šef Z. Šmuk Zagreb. Novi glavni tajnik Hrvatskog autokluba u iduće četiri godine bit će Zvonko Šmuk, odlučio je tajnim glasanjem Upravni odbor HAK-a. Šmuk je nakon smjene Tomislava Družaka bio v.d. glavnog tajnika, inženjer je prometa, a u HAK-u je od 1992. godine. Obnašao je, uz ostalo, vodeće pozicije na po-

slovima uvođenja i organizacije provedbe vozačkih ispita. HAK je prvi put glavnog tajnika birao između nekoliko kandidata. Tako je hadezeovcu i bivšem boksaču Damiru Škari iz AMK Sigeta propala misija preuzimanja te jake udruge, koja okuplja 106 autoklubova i godišnje raspolaže s više od stotinu milijuna kuna. Za zamjenika glavnog tajnika imenovan je Željko Mijatović, dosadašnji pomoćnik glavnog tajnika za resurse i logistiku. H/B.hr

brojkA

5,6

posto pao je promet od trgovine na malo u Zagrebu u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje

TWINNING ProjekT

Završeni edukacija i prijedlog propisa za vinarstvo Zagreb. U Ministarstvu poljoprivrede u petak je obilježen završetak twinning light projekta “Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u sektoru vinarstva”. Cilj je tog projekta, vrijednog 250 tisuća eura, koji se provodio u sklopu pretpristupnog programa IPA, unaprijedi-

ti sposobnost i stručnost nadležnog upravnog kadra Ministarstva poljoprivrede za uspostavu nacionalnih propisa kojima se regulira označavanje vina zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla. Projekt je trajao šest mjeseci, a u sklopu njega izrađen je prijedlog nacionalnog propisa o zaštićenim oznakama za vino te provedena edukacija službenika Ministarstva poljoprivrede u sektoru vinarstva i uključenih strana. H

maciji: besplatan k za potrošnju od 750 m3 MAGISTrALNI PLINoVoD na lokalnu mrežu priključit će se pored zadarske zračne luke arhiva business.hr

poručiti oko šest milijuna prostornih metara plina, a potrošnja će stalno rasti. Za 10 godina očekujemo isporuku otprilike 150 milijuna prostornih metara plina, a stabilizacija potrošnje bit će kada dosegnemo oko 200 milijuna prostornih metara plina godišnje", kaže Panis. eVeLyN PANIS, direktorica EVN Croatije, koja u magistralnu mrežu u Dalmaciji planira uložiti 105 milijuna eura sniMiO hrvOJe DOMiniĆ

uključuje gradnju odorizacijske stanice, gradnju oko pet kilometara visokotlačnog plinovoda i oko 25 km srednjotlačnog plinovoda. Počet će graditi blizu aerodroma, gdje bi se taj plinovod trebao spojiti na magistralni plinovod koji gradi Plinacro, a radovi napreduju prema planu. Lokalna gospodarska zona nalazi se blizu zadarske luke pa će plinska mreža krenu-

ti upravo u tom smjeru. "Nismo potpuno slobodni u određivanju cijena jer poslujemo unutar reguliranih okvira. Zato ćemo odobravati besplatne priključke onima koji će u prve dvije godine potrošiti 750 prostornih metara plina, što je razmjerno niska potrošnja. Računamo da ćemo u prvoj godini u sve tri županije za koje imamo koncesiju is-

Pitanje marže

EVN Croatiji je cilj što prije početi vraćati investiciju u gradnju mreže, a zaradu će ostvarivati uglavnom na distribucijskoj marži. U strukturi cijene prostornog metra plina distribucijska marža prosječno iznosi 0,36 kune po prostornome metru, a najveću maržu, s obzirom na najveća ulaganja u širenje mreže, ima riječki Energo sa 0,55 kuna po prostornome metru. EVN tek treba s HERA-om početi razgovarati o svojoj mar-

ži, a ona mora biti dovoljno stimulativna da opravda ulaganja i 30-godišnju koncesiju koju su dobili. Ako im HERA odobri visoku opskrbnu i distributivnu tarifu, cijena plina u Dalmaciji mogla bi biti nedovoljno atraktivna. Cijena plina u dobavi rapidno raste u posljednjih pola godine i industrija plaća plin gotovo tri kune po prostornome metru, a distribucijska i opskrbna marža ostaju na istoj razini pa nas je zanimalo kako EVN Croatia gleda na problematiku određivanja cijene plina. Tu je i rješavanje problema promocije plina, a i trošak polaganja plinovoda, koji je znatno veći na krškom području. "Kao i drugi, i mi ćemo ovisiti o dobavnoj cijeni plina. Distribucijske tarife nisu stimulativne za ulaganje i trebalo bi ih povećavati. Radimo greenfield

investiciju i svjesni smo situacije s cijenama plina u Hrvatskoj. Radili smo dugoročne modele za različite mogućnosti i uvjereni smo da u dugoročnoj koncesiji možemo podijeliti rizik i profitabilno poslovati", kaže Evelyn Panis. Osim koncesijskog ugovora za Zadar, Biograd i Benkovac (Zadarska županija), EVN Croatia potpisala je koncesijske ugovore za Split, Solin, Kaštela, Trogir, Dugopolje, Klis, Siget, Šibenik, Drniš, Knin, Vodice, Bilice, Tribunj, Pirovac, Tisno i Murter-Kornate. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

brojke

105

milijuna eura ukupna je planirana investicija EVN-a u plinofikaciju Dalmacije

1450 130

km plinovoda planira sagraditi EVN

tisuća potencijalnih kupaca brojka je na koju računa EVN

dogaaji

TURIZAM

U šest mjeseci 6% manje turista

14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

DALMACIJA bilježi 4 posto manje dolazaka i 1 posto više noćenja arhiva business.hr

Zagreb. Turistička odredišta hrvatskog Jadrana u prvoj su polovini i u lipnju ove godine ukupno gledano zabilježila 6 i 4 posto manje turističkih dolazaka i noćenja nego u istim mjesecima prošle godine, još više nego prije u njima su prevladavali strani turisti, a među svim jadranskim županijama jedina s porastima bila je Dubrovačko-neretvanska, pokazuju među ostalim prvi

podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Na Jadran je u prvih šest mjeseci ove godine došlo 2,63 milijuna turista ostvarivši 11,61 milijun noćenja, što je 6 posto manje dolazaka i 4 posto manje noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Nešto malo više od 47 posto polugodišnjih dolazaka ili 1,24 milijuna, te 57,2 posto ukupnih noćenja ili 6,64 milijuna ostvareno je pritom samo u lipnju, čime je također u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježen pad, od 5 i 6 posto.

Prevladavali su stranci, ali je i njih bilo manje nego lani. U šest mjeseci oni su ostvarili 84,4 posto ukupnih dolazaka i 88,2 ukupnih noćenja, odnosno 2,22 milijuna i 10,24 milijuna, što su minusi od 5 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Nešto ‘lošije’ minuse, od 5 i 6 posto, strani su turisti ‘upisali’ i u lipnju. Domaći su turisti nastavili bilježiti pad dolazaka i noćenja: polugodišnji su minusi 11 i 8 posto, a lipanjski 8 i 5 posto. H

Prodaja cementa u 2 godini pala još 30 po

PALA STANOGRADNJA Dok građevinski radovi bilježe pad 18 posto, tržište cementa ove je godine nakon lani izgubljenih 30 posto, u prvih pet mjeseci ove godine izgubilo još oko trećinu. Proizvođači smanjuju proizvodnju, traže izlaz u izvozu važući troškove prijevoza i traže nova tržišta Prodaja cementa u prvih pet mjeseci ove godine niža je 30 posto u odnosu na isti period prošle godine, a uvoz cementa nije porastao, kaže Darko Posavec, direktor interesnog udruženja proizvođača cementa Croatia cement. Brojke

su lošije nego prošle godine, a kriza na tržištu naočigled se produbljuje, posebno ako se zna da je 2009. godina bila 20 posto lošija od godine prije. Posavec kaže da je najveća potrošnja cementa u infrastrukturnim projektima i stanoTRPIMIR RENIĆ, pred� sjednik Uprave Cemexa, kaže kako aktivno traže nova izvozna tržišta i mogućnost razvoja novih proizvoda snimio saša ćetković

DOMAĆI PROIZVOĐAČI �ementa traže rasterećenje u raznim izvanprora�unskim dava� njima s obzirom na to da je izvoz �ementa zbog visokih troškova prijevoza na grani�i ispla� tivosti foto paun paunović

gradnji, a oba su ta sektora posve zamrla i ne nazire se početak oporavka. To potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima su građevinski radovi u prva četiri mjeseca godine pali 18,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

‘Ofenziva’ iz Kaknja

Plasirati cement u izvoz na granici je isplativosti, a kako se oporavak tržišta ne očekuje tako brzo, jedino rješenje Posavec vidi u

rasterećenju tvrtki od raznih izvanproračunskih davanja. Svi proizvođači cementa traže rješenja za bolje upravljanje krizom. Heidelberg grupa, svjetski tržišni lider u proizvodnji agregata i jedan od najvećih proizvođača cementa, betona i drugih povezanih proizvoda, pod svoju je kapu prošloga tjedna ujedinio Tvornicu cementa Kakanj i TBG Beton. HeidelbergCement težište poslovanja stavio je na BiH

tržište tako da je DunaDrava cement, tvrtka kći HeidelbergCementa, potpisala ugovor s Tvornicom cementa Kakanj kojim je Tvornica cementa Kakanj postala vlasnik TBG Betona, također tvrtke kćeri Hedielberg grupe. Vrijednost transakcije u Heidelbergu procjenjuju na 7,2 milijuna eura, a u TC Kaknju, gdje se već neko vrijeme provodi program upravljanja troškovima, tumače da su se na spajanje tvrtki unutar grupacije

LUKA VUKOVAR

Pretovar manji 11,5 posto, no teret se vraća Vukovar. Vukovarska luka pretovarila je u prvih šest mjeseci ove godine 38.731 tonu tereta, što je 11,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je pretovareno 43.786 tona razne robe, rekao je direktor te luke Tomislav Mihaljević. “Da nije bilo lipanjskoga visokog vodostaja i zabrane plovidbe, rezultati bi bili puno bolji”,

istaknuo je Mihaljević i dodao kako ima naznaka da se, nakon gotovo dvogodišnjeg pada i stagnacije pretovara, roba polagano vraća u Vukovarsku luku. Po njegovim riječima, u luku se vraćaju željezna rudača i ugljen iz BiH koji su prijašnjih godina u njoj činili glavnu robu, a do kraja kolovoza trebala bi u većim količinama početi pretovarati i umjetno gnojivo iz vukovarske tvornice Adriatica SPA. “Mi smo prvi osjetili krizu, i to još od listopada 2008., otkad nam padaju pretovari, ali sada je izgleda za nas krizi kraj. Vra-

2010. osto IVAN ERGOVIĆ, predsjednik Nexe grupe, gdje navode kako ih opterećuju nova davanja prema Zakonu o rudarstvu snimio saša ćetković

odlučili zbog bolje sinergije i kompatibilnosti dvaju tržišta. TC Kakanj na hrvatsko tržište plasira 9 do 12 posto proizvodnje vrijedne 35 milijuna kuna. U planu im je prodor na slovensko tržište pa se upravo certificiraju po EU normama.

Plin i kolektivni

Veliki domaći proizvođači kao što je Cemex (bivši Dalmacijacement) u Hrvatskoj vide pad aktivnosti u odnosu na prošlu godinu pa su ove godine pojačali izvoz cementa u Egipat. Tu ne namjeravaju stati, a svaki svoj izvozni posao pažljivo procjenjuju jer podrazumijeva znatne transportne troškove. "Bez obzira na dobru koordinaciju u financijskom smislu, teško ćemo uspjeti zadržati prodaju na razini prošle godine. Opti-

miziramo proizvodnju i radimo na kontroli i smanjenju troškova te aktivno tražimo nova izvozna tržišta i mogućnost razvoja novih proizvoda kao što je prvi sulfatno-otporni uvećani cement na hrvatskom tržištu, pogodan za betone izložene agresivnijem okolišu i višim temperaturama", kaže Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa. U Nexe grupi zbog pada tržišta smanjili su proizvodnju i troškove, a u prilog im, kako navode, ne ide rast cijena plina, novi nameti prema Zakonu o rudarstvu kao ni problemi s izmjenom kolektivnog ugovora jer "ne postoje zakonske mogućnosti za usklađenje prava i visine plaća s rezultatima poslovanja tvrtke". Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

ćaju nam se željezna rudača i ugljen iz Omarske i vjerujemo da ćemo, kada u kolovozu budemo zbrajali podatke o pretovaru za prvih sedam mjeseci, biti - ako ne u plusu, onda vrlo blizu tomu”, rekao je. “Vjerujemo da ćemo godinu zaključiti pozitivno te izaći iz gubitka s kojim sada poslujemo, ali ga i uspješno pokrivamo iz vlastitih rezervi. Imamo 80 zaposlenih radnika i nismo otpustili nijednoga, niti to namjeravamo jer smo, i pored gubitka, likvidni”, istaknuo je Mihaljević. H

NA GROBNIKU

OMV-ova 62. benzinska crpka

TOMIsLAV MIhALJEVIĆ, direktor Luke Vukovar snimio goran flauder

Zagreb. OMV Hrvatska na autocesti Rijeka-Zagreb, 23 km od naplatnih kućica na Grobniku, otvorit će idućega tjedna svoj 62. benzinski servis u Hrvatskoj. Zbog lokacije za turističke sezone zapošljavat će 20-ak radnika. U sklopu benzinske cprke, najavljuju iz OMVa, bit će i VIVA trgovina, a planiraju i otvaranje restorana. B.hr

GLAZBENA AKADEMIJA

'Gradnja bi kasnila i da nam je Bandić dao novac' Iako zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rebalansom planira iz proračuna izbaciti 13,6 milijuna kuna namijenjenih gradnji Muzičke akademije, direktor tvrtke Megrad, izvođača radova, objašnjava kako su radovi ionako kasnili zbog tehničkih razloga, ali i činjenice da im je Ministarstvo kasnilo s plaćanjem Zvonko Mesić, direktor građevinske tvrtke Megrad, koja je glavni izvođač radova na zgradi Muzičke akademije u Zagrebu, tvrdi da projekt nije ugrožen zbog povremenih zastoja s uplatom novca investitora te da je odluka gradonačelnika Milana Bandića da ove godine za Muzičku akademiju iz proračuna izdvoji "nula kuna" potpuno ispravna. U

gradskom je proračunom za radove na novome muzičkom domu ove godine prvotno bilo planirano 13,6 milijuna kuna, no Bandić je zbog štednje morao rezati mnoge projekte.

Pet mjeseci zastoja

"Taj je novac Grad predvidio u dogovoru s Megradom. Međutim, nakon što smo imali četiri, pet mjeseci zastoja u radovima ove godine sigurno ne bismo mogli potrošiti i novac Grada. Kredit od 51 milijun kuna, koji su osigurali drugi financijeri, sasvim je dovoljan", objašnjava Mesić. Vrijednost radova koje izvodi Megrad sa svojim partnerima iznosi 108,4 milijuna kuna (plus PDV), a u financiranju gradnje nove zgrade Muzičke akademije sudjeluju Grad Zagreb, koji

ZA MUZIČKU AKADEMIJU drugi financijeri, osim Grada Zagreba, osigurali su 51 milijun kuna, što je - s obzirom na kašnjenje radova - dovoljno do kraja godine snimio saša ćetković

je darovao zgradu Ferimporta na Trgu maršala Tita, i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je sa Sveučilištem u Zagrebu osiguralo 51 milijun kuna kredita. Mesić je potvrdio da je Ministarstvo kasnilo s uplatom pa je Megrad dva mjeseca bio bez novca i radovi su stali. Dug od oko četiri milijuna kuna ipak je plaćen prije dva tjedna i radovi se nastavljaju prema planu, kaže direktor Megrada.

Trafostanica i cisterna

Osim kašnjenja s plaćanjem, bilo je nepredviđenih okolnosti zbog kojih je također izgubljeno vrijeme; primjerice, premještanje trafostanice i cisterne s mazutom koja je bila na gradilištu. Megrad sada, s partnerom Našice građenje, radi novi plan završetka radova na Muzičkoj akademiji. Prvotno je bilo planirano da se novi objekt otvori u prosincu 2011., ali kašnjenje je neizbježno. Mesić je potvrdio i da je Megradov projekt luksuznih stanova na Svetom Duhu, vrijedan 20 milijuna eura, stao na 70 posto izgrađenosti jer ga zbog krize banke ne žele financirati. "Pokušavamo preživjeti, no sumnjam da će građevina dobiti pravi zamah prije 2012. godine", zaključio je Mesić. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji 16 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

IZBORI U BiH

Krišto glavna konkurencija Komšiću Zagreb. Borjana Krišto, Željko Komšić, Martin Raguž i Jerko Ivanković Lijanović nadmetat će se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, otkrile su službene izborne liste vodećih stranaka u BiH. Službenoj kandidaturi prethodila je višemjesečna medijska polemika o nejedinstvu hrvatskih stranaka i nemoguć-

nosti izbora. HDZ BiH prvi je put za najvišu izvršnu funkciju predložio ženu, dosadašnju predsjednicu Federacije BiH i dopredsjednicu te stranke Borjanu Krišto, kojoj se daju velike šanse protiv Željka Komšića (SDP), ozbiljna pretendenta za fotelju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je na izborima 2006. osvojio 39,56 posto glasova. Njezinu kandidaturu podržava službeni Zagreb, hrvatski HDZ i premijerka Jadranka Kosor. Martin Raguž kandidat je „Hrvatske koalicije HDZ 1990-

HSP BiH“. Analitičari u BiH smatraju da najmanje izgleda za izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH ima Jerko Ivanković Lijanović, kandidat Narodne stranke Radom za boljitak. Predizborna kampanja trajat će do početka listopada. Na prošlim je izborima kandidat SDP-a Željko Komšić, zahvaljujući prije svega glasovima Bošnjaka, pobijedio kandidate iz reda hrvatskih stranaka, Ivu Miru Jovića (HDZ BiH), dr. Božu Ljubića (HDZ 1990) i Zvonku Jurišića (HSP Đapić-Dr. Jurišić). B. hr

BORJANA KRIštO, kandidatkinja HDZ-a za hrvatskoga člana predsjedništva BiH foto antonio karamatić

ZG holdingu 280 mil. kn kredita nije dosta NOVO ZADUŽENJE Iako je najavljivao kredit od 120 milijuna kuna, Zagrebački holding zadužio se za 280 milijuna. No, samo za tramvaje treba im 250 milijuna kuna, a za dovršetak stanova u Sopnici Jelkovec još 100 milijuna kuna

nog zaduženja (minimalno 100 milijuna eura, op.a.), ali to se može realizirati tek kada nova Uprava i Nadzorni odbor prođu registraciju na Trgovačkom sudu.

IVO ČOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga snimio hrvoje

Nema suglasnosti

dominić

Zagrebački holding (ZGH) zadužio se za novih 280 milijuna kuna u Zagrebačkoj banci unatoč prošlotjednim tvrdnjama izvora bliskih Upravi tvrtke da će interventni kratkoročni kredit iznositi samo oko 120 milijuna kuna, koliko je iznosila i rata za kamate na obveznice koje je trebalo platiti u četvrtak. Doduše, Holdingu je trebalo još oko 135 milijuna kuna za plaće koje su zaposlenicima isplaćene 9. srpnja, no predsjednik Uprave Ivo Čović pohvalio se prošlog tjedna novinarima kako na računu tvrtke ima oko 120 milijuna kuna.

Kratkoročan spas

Iz Holdinga su u petak poru-

čili da će kreditom podmiriti i dospjele obveze za nabavu tramvaja i autobusa, dovršetak stambenog naselja Sopnica Jelkovec te gradnju pet društvenih objekata. Međutim, kredit ne može pokriti sve navedeno ako se zna da dospjele obaveze za tramvaje iznose oko 250 milijuna kuna, za dovršetak Sopnice treba oko 100 milijuna kuna, a dug za društvene objekte još oko sto milijuna kuna. Doduše, ovih bi dana na račun tvrtke trebala sjesti i mjesečna dotacija subvencija iz gradskog proračuna od 62 milijuna kuna, no ni to neće biti dovoljno. U Holdingu se nadaju da će kreditom premostiti razdoblje do realizacije dugoroč-

Za 280 milijuna kuna kredita Uprava ZGH-a dobila je samo načelnu suglasnost Skupštine Holdinga. Osobe upućene u rad Holdinga i javnu nabavu u tome vide kršenje procedure i to zbog nekoliko razloga. Prvo, za kredit nije raspisan natječaj već se išlo na pogodbu. Drugo, suglasnost nije dao NO (kojega, doduše, nema), ali ni Gradska skupština. U samom su Holdingu kontra-

diktorni: Čović je izjavio da će suglasnosti za kredit tražiti naknadno, a u priopćenju tvrtke koje je poslano u petak tvrdi se da Upravi ne trebaju suglasnosti za kratkoročno zaduženje, već samo za dugoročno. Prema gradskoj odluci koja je sada na snazi, potpis na zaduženje pravnih osoba koje su u vlasništvu Grada trebalo bi dati i Gradsko poglavarstvo. SDP je ocijenio da je u skladu sa Zakonom o proračunu tu ovlast najbolje prebaciti na Gradsku skupštinu, a prijedlog je u petak po hitnom postupku poslan u proceduru. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

REBALANS

SDP traži dublje rezove Odbor za financije ocijenio je u petak da se neće ostvariti prihodi od 6,99 milijuna kuna, koliko iznosi prijedlog rebalansiranog proračuna koji je u Gradsku skupštinu uputio gradonačelnik Milan Bandić. "Još jedan rebalans, i to već u rujnu, bit će nužan", kazao je Igor Rađenović (SDP). SDP je dao i amandman kojim traži da se ZET-u vrati 95 milijuna kuna subvencija koje mu je Bandić planirao uskratiti zbog štednje. Prema prijedlogu gradonačelnika, proračun od 7,4 milijarde kuna trebao bi nominalno biti smanjen za 405 milijuna kuna, a realno za čak 900 milijuna zbog duga iz prošle godine od 495 milijuna kuna. "Zašto u rebalans nije uvršteno još 300 milijuna duga iz 2009.? Kada ćemo to platiti?", upitao je Dragan Kovačević iz HNS-a, koji je zatražio da se popišu sve međusobne obveze i potraživanja Grada i Holdinga.

moje financije

ovršna reforma: Fina će bilježiti i račune građana povoljniji krediti za ugradnju autoplina

Ponedjeljak 12/7/2010

zakonske izmjene pogoduju građanima

Leasing automobila postao jednako povoljan kao kredit

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU

7,18 5,67

> automobili > ovrhe > krediti

kuna za euro zaključni je prošlotjedni srednji tečaj HNB-a pa je kuna na tjednoj razini prema euru ojačala 0,07 posto

18-19

kuna za američki dolar zaključni je prošlotjedni srednji tečaj HNB-a pa je kuna prema dolaru ojačala 1,3 posto

1824,21 bod dosegnuo je u petak Crobex, 0,29 posto manje nego prethodnog tjedna

96,19 146,9 bodova vrijednost je Crobisa u petak, 0,12 posto više nego prethodnog tjedna

obračunskih jedinica iznosio je Mirex, što je tjedni pad 0,33 posto

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

Izmjena zakona građan automobila za 3700 ku POVOLJNIJE OD KREDITA? Izmjenama Zakona o PDV-u svim korisnicima financijskog leasinga mjesečna rata smanjena je za iznos PDV-a na kamatu, od čega najveću korist imaju upravo fizičke osobe koje će u pet godina za automobil vrijedan 100.000 kuna uštedjeti 3700 kuna Usporedba petogodišnjeg leasinga i autokredita Mjesečni anuitet

Leasing

Jamčevina

Mjesečna rata

Kredit

Kamata

Société Générale Splitska banka

7,50% / klijenti 6,90%

2135 kuna / 2066 kuna

SG Leasinga

Učešće 20%

1565 kuna

Erste banka

7,50 posto

2003,79 kuna

S-Leasing

Jamčevina 20% / Učešće 30%

1603 kune / 1725 kuna

OTP banka

9,99 posto

2124 kune

OTP Leasing

Sa / bez akontacije

Od 1315 kuna /od 1093 kune

Raiffeisen banka

7,75 posto

2015 kuna

Zagrebačka banka

7,80 posto

2122 kune (sa svim troškovima) / 2018 kuna (bez troškova)

tatistika prodaje automobila neumoljiva je i pokazuje da je nakon gubitka oko 50 posto prošle godine njihova prodaja u prvih šest mjeseci ove godine pala dodatnih 30 posto. Autokuće stoga su počele provoditi razne akcije kako bi privukle kupce. Isto rade i banke nudeći sve povoljnije kredite za kupnju automobila, a u borbu su se uključile i leasing kuće. Prilikom kupnje uvijek se propituje način financiranja, što se na kraju svede na odluku uzeti automobil na kredit ili leasing. Leasing je dosad bio mnogo bolje rješenje za tvrtke zbog toga što velik dio troškova za vozilo ulazi u troškove tvrtke. Financijski leasing mnogo je bliži kreditu jer korisnik vozilo dobiva na dugotrajno korištenje vrlo slično kupnji. Kod operativnog leasinga praktično je riječ o najmu vozila.

Trošak kaska

U Raiffeisen leasingu navode kako je trenutačno leasing povoljniji u odnosu na kredit s obzirom

na nižu kamatu i trošak obrade te nepostojanje dodatnih troškova kao što su osiguranje kredita i solemnizacija ugovora. U OTP leasingu tvrde pak da se leasing od početka godine više isplatio tvrtkama nego fizičkim osobama jer građani nisu u mogućnosti priznati PDV i pretporez pa je u tom pogledu za fizičke osobe bio povoljniji kredit u slučaju istih kamatnih stopa. S druge strane, sve se više fizičkih osoba zanima za leasing jer je izmjenama Zakona o PDV-u svim korisnicima financijskog leasinga mjesečna rata smanjena za iznos PDV-a na kamatu, od čega najveću korist imaju upravo fizičke osobe. Tako će fizička osoba za vozilo ukupne vrijednosti 100.000 kuna u pet godina platiti približno 3700 kuna manje nego što je to bio slučaj prije promjene Zakona. Time se financijski leasing izjednačio s kreditom po pitanju kamate i postao još privlačniji i fizičkim osobama. Pojedini će klijenti dati prednost kreditu koji omogućuje financiranje

TREND U EU

Jeftiniji automobili, skuplje održavanje Realne cijene automobila u Europskoj uniji tijekom prošle godine blago su pale, ali su zato troškovi popravka i održavanja te rezervni djelovi porasli više od stope inflacije, zbog čega su potrebna stroža pravila o konkurentnosti, objavila je u petak Europska komisija.

U 24 od 27 zemalja članica realne cijene automobila pale su tijekom 2009., u Nizozemskoj su ostale stabilne, dok su porasle u Velikoj Britaniji 7,7 posto i u Švedskoj 2,7 posto. Međutim, godinu dana prije, 2008., cijene automobila u te dvije zemlje znatno su pale, 9,7 posto u Britaniji i 5 posto u Švedskoj. Realne cijene automobila najviše su pale u Sloveniji, 13,4 posto, Litvi 11,1 posto, Rumunjskoj, 10,1 posto, Češkoj, 9,2 posto, Malti,

9,4 posto. Komisija to pripisuje činjenici da je recesija 2009. jače pogodila nove članice nego Uniju u cjelini. U većim zemljama realne cijene najviše su pale u Španjolskoj, 4,7 posto, dok su u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj zabilježena blaga smanjenja cijena od 1,1 posto do 0,6 posto. S druge strane, cijene popravka, održavanja i rezervnih dijelova i dalje su rasle iznad stope inflacije u rasponu od 1,5 do 0,7 posto.

5878

kuna potrošili su Hrvati 2009. na upotrebu i održavanje vozila

nima pojeftinila leasing una u 100-postotnom iznosu vrijednosti vozila te zbog činjenice da kasko osiguranje vozila nije obvezno za cijelo vrijeme trajanja ugovora. Neki će pak preferirati leasing financiranje jer u tom slučaju ne treba imati jamca, što zahtijeva većina modela kreditiranja.

100.000 KUNA vrijedan automobil u petogodišnjem leasingu sa 20 posto učešća ili jamčevine mjesečno stoji oko 1600 kuna, a rata kredita prelazi 2000 kuna arhiva business.hr

Ponude za klijente

Business.hr kontaktirao je nekoliko najvećih banaka i leasing kuća zamolivši ih da izračunaju mjesečne rate za automobil zamišljene cijene od 100.000 kuna. Treba napomenuti da mnoge banke imaju nešto niže ponude za svoje klijente, poput Société Générale Splitske banke, gdje kamata za Crediflex kredit za automobile iznosi 7,50 posto, a za klijente je kamata nešto niža i iznosi 6,90 posto. U brojkama to znači da će kupac koji je podignuo kredit na rok od 5 godina za automobil vrijedan 100.000 kuna mjesečno izdvajati 2135 kuna, a klijenti Splitske banke za isti će automobil mjesečno izdvajati 2066 kuna. Istodobno će leasing uzet u SG Leasin-

gu s učešćem od 20 posto u istom periodu financiranja iznositi 1565 kuna mjesečno. Kamatna stopa za kupnju automobila u Erste banci iznosi 7,50 posto. To znači da će mjesečni anuitet na kredit od pet godina za kupnju automobila u vrijednosti 100.000 kuna iznositi 2003,79 kuna. Erste & Steiermärkische S-Leasing uz jamčevinu

od 20 posto na automobile iste vrijednosti nudi mjesečni anuitet od 1603 kune, a mjesečna rata na operativni leasing uz 30 posto učešća je 1725 kuna. Kamatna stopa u OTP banci na kredit od pet godina je 9,99 posto, pa će mjesečni anuitet iznositi 2124 kune za kupnju automobila vrijednog 100.000 kuna. U OTP Lesingu rata

ovisi o tome je li riječ o modelu s jamčevinom ili akontacijom kao učešćem. Tako mjesečna rata za automobil vrijedan 100.000 kuna uzet na leasing od pet godina iznosi 1315 kuna, a mjesečna rata modela s akontacijom iznosi 1093 kune. Raiffeisen banka će na kredit od pet godina za automobil vrijednosti 100.000 kuna po stopi od

7,75 posto naplatiti 2015 kuna mjesečnu ratu. Zagrebačka banka nudi autokredite po stopi od 7,80 posto. Kada se tome pribroji premija osiguranja i naknada za obradu kreditnog zahtjeva, anuitet s uključenim troškovima iznosi 2122 kune, a bez uključenih troškova 2018 kuna.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

ERSTE INVEST

Ulažite bez izlazne naknade > automobili > ovrhe > krediti

20-21 business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

U investicijske fondove Erste investa, obveznički Erste Bond, mješoviti Erste Balanced te dioničke Erste adriatic equity i Erste total east do kraja ljeta možete ulagati, a da prilikom povlačenja novca ne platite izlaznu naknadu. Odluka se odnosi samo na nove uloge uplaćene do kraja rujna, upozoravaju iz Erste investa, kao i da se akcija

ne odnosi na prijašnje uplate u fondove ni na uplate u fond Erste Euro Money. Erste invest trenutačno upravlja imovinom osam otvorenih investicijskih fondova (Erste Money, Erste Euro Money, Erste Bond, Erste Balanced, Erste Adriatic Equity, Erste Total East, Erste Elite i Erste Exclusive) te Fondom hrvatskih branitelja. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova pod upravljanjem Erste investa, bez Fonda HB, na dan 7. srpnja iznosila je 1,865.934.226,46 kuna, pohvalili su se u Erste investu. I. P.

HOK I ZABA

Obrtnici dobivaju svoju Visa karticu

MATO TOPIĆ, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Snimio hrvoje dominić

Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka zajedno lansiraju novu karticu za članove HOK-a Obrtničku karticu, priopćila je Zagrebačka banka prošli tjedan. Vlasnik licencije specijalizirane kartice za obrtnike bit će Visa international, stoji u priopćenju. Mato Topić, predsjednik HOK-a, i Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, potpisat će u utorak Sporazum o poslovnoj suradnji. I. P.

Ovršna reforma: Fina će bilježiti i račune građana TRI NOVA ZAKONA ZA BRŽE OVRHE U prijedlogu za ovrhu više neće trebati posebno naznačiti brojeve svih računa na kojima se nalazi novac ovršenika jer će ti podaci biti dostupni u Fininom Jedinstvenom registru računa

ovim Ovršnim zakonom, koji će većim dijelom stupiti na snagu 1. siječnja 2012., u hrvatski ovršni sustav unosi se niz važnih promjena. Tako se primjerice napušta sudska provedba ovrhe te se njezino određivanje i provođenje prepušta javnim ovršiteljima, samostalnim i neovisnim osobama koje uživaju javno povjerenje, što je potpuno novi institut hrvatskog ovršnog prava. Već 2003. uvedena je novina sudjelovanja javnih bilježnika u ovrsi. Tako u sudskoj nadležnosti ostaje

samo određivanje ovrhe na temelju odluke stranoga suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka te u slučajevima za koje je izričito propisano da ovrhu određuje sud. Prema odredbama prijedloga Zakona o javnim ovršiteljima, koji bi također trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012., u nadležnosti javnih ovršitelja bit će, među ostalim, provođenje ovrhe na temelju ovršnih isprava, dostava sudskih pismena, ovršnih isprava i drugih isprava vezanih uz ostvarivanje pojedinih prava i obveza, uručivanje ovršnih naloga itd. Zanimljivo je da će se

javnoovršiteljska služba smjeti obavljati kao isključivo zanimanje.

Oročenja

Zakonom o provedbi ovrhe nad novcem, koji većim dijelom stupa na snagu već 1. siječnja 2011., uređen je potpuno novi sustav provođenja ovrhe nad novcem ovršenika. Jedan je od razloga donošenja takvog Zakona i činjenica da 1. siječnja 2011. na snagu stupa novi Zakon o platnom prometu prema kojemu se platne transakcije zadane na temelju rješenja o ovrsi i drugih s njime izjednačenih isprava više ne smatraju platnim uslugama, a taj

zakon ne uređuje ni vođenje Jedinstvenog registra računa. Zakon o provedbi ovrhe trebao bi omogućiti jedinstvenu i učinkovitu provedbu ovrhe nad novcem ovršenika, neovisno o tome je li riječ o poslovnom subjektu ili građaninu. Ovrhovoditelj će Financijskoj agenciji (Fini) dostavljati ispravu koja je temelj za provođenje ovrhe, tj. osnova za plaćanje, te će Fina, nakon upisa podataka u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, davati naloge bankama za provođenje osnove za plaćanje. Pritom će se osnova najprije provoditi na svim

računima, a zatim na svim oročenim svotama. Računima se prema Zakonu o provedbi ovrhe smatraju svi transakcijski računi na kojima se vodi novac u domaćoj i stranoj valuti te novčani polog po viđenju i ulog na štednju po viđenju, dok se oročenim novcem smatra novac po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju. Ovrha će se moći provesti na sredstvima ovršenika u svim bankama, odnosno više neće trebati u prijedlogu za ovrhu posebno naznačivati brojeve svih računa na kojima se nalazi novac ovršenika

OGLAS

FINA će od 2011. bankama davati naloge za podmirenje tražbina ovrhovoditelja foto belošević / cropix

jer će to Fina moći samostalno utvrditi uvidom u podatke iz Jedinstvenog registra računa (JRR). To bi trebalo znatno ubrzati provođenje ovrhe.

Tajni podaci

Druga je važna novost da se u JRR, pored podataka o računima poslovnih subjekata, unose i podaci o računima građana, kao i podaci o oročenom novcu, ugovorima o stambenoj štednji te depozitima u kreditnim unijama poslovnih subjekata i građana. No, JRR će sadržavati samo informaciju o postojanju računa i pologa, ali ne i podatke o svotama. Podaci iz JRR-a

koji se odnose na građane neće biti javni, a Fina će ih davati isključivo na temelju pisanog zahtjeva suda ili drugog nadležnog tijela. Banke će na temelju Finina naloga zabraniti raspolaganje sredstvima po računima i oročenim sredstvima, a ovrha na oročenim sredstvima moći će se provesti tek nakon istjeka ugovora o oročenju. Banka i ovršenik neće smjeti produljiti ni mijenjati ugovor o oročenju tijekom zabrane raspolaganja oročenim sredstvima, ali će ovršeniku iznimno biti dopušteno raskinuti ugovor o oročenju radi izvršenja osnove za plaća-

nje. Dospjeli iznosi kamata koji se isplaćuju ovršeniku u vrijeme zabrane raspolaganja smatraju se novčanim priljevom na račun te će se na njima moći provesti djelomično namirenje ovrhovoditelja. Valja istaknuti da Zakon o provedbi ovrhe predviđa zabranu poslovnim subjektima obavljanja obračunskih plaćanja, plaćanja gotovinom te plaćanja preko institucija za platni promet ako u JRR-u imaju oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novcem.

Kristijan Kovač, Nikola Jurić

Iz odvjetničkog društva 'Kovač i Miše Bobinac'

DVOSTRUKA UŠTEDA

Povoljniji krediti za ugradnju autoplina U domaćoj bankarskoj ponudi pojavio se novi kredit - za ugradnju plinske opreme u vozila - koji je ovih dana predstavila Zagrebačka banka u sklopu linije ‘zelenih’ kredita. Kamatna stopa za taj kredit bit će povoljnija od standardnih kredita i iznosit će 5,9 posto (promjenjiva), a kredit će se moći ugovoriti na rok 36 mjeseci. Kako objašnjavaju iz banke, namjena je tih kredita kupnja ili ugradnja opreme i plaćanje usluga koje su energetski učinkovite ili utječu na smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Uz maksimalni iznos do 22.000 kuna, naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 250 kuna.

Smanjenje emisija

Svima koji se odluče na takav kredit Zagrebačka banka daje besplatno punjenje prvog spremika plinom. Grupa UniCredit, čija je članica Zagrebačka banka, prošle je godine donijela program ekološke održivosti postavivši kao cilj 30-postotno smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Dio aktivnosti s ciljem ostvarenja tog plana jest i poticanje kreditne ponude građanima i tvrtkama koje potiču i promi-

5,9 posto promjenjiva je kamatna stopa na kredit za ugradnju autoplina, na rok od 36 mjeseci

ču energetsku učinkovitost. Zato je Zagrebačka banka već uvela komercijalne ‘zelene’ kredite koji su namijenjeni poticanju energetske učinkovitosti slijedom primjene novog Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada i uštedi potrošnje energije korištenjem obnovljivih izvora energije.

Lakše do eko-kuće

Nude se povoljni stambeni krediti za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda, izgradnju niskoenergetskih kuća te za poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećem objektu, putem, primjerice, ugradnje solarnih kolektora za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. Biljana Starčić

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

Olympia Vodice

ST Global Equity ST Balanced ZB euroaktiv Raiffeisen World OTP Europa Plus

100,01%

22-23

Belje business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> automobili > ovrhe > krediti

-10,22%

naJGOriH 5 FOndOVa 5,39 5,03 4,26 3,98 3,58

MP-Mena HR HPB Dionički Ilirika BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar

-1,43 -1,41 -1,14 -1,04 -1,00

Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model A

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,80% Promjenjiva

1.510

11.510

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40 godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

OTP Splitska banka RBA

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Karlovačka Banka Podravska banka Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11,63%

106

6.367

9,95%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

11,74%

108

6.463

10,60%

Promjenjiva

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ERSTE

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

RBA Banco Popolare Volksbank Splitska banka PBZ Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

9,01%

236

19.827

8,30%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B

10,32%

247

20.723

9,70%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

NAJPRoFitAbilNiJi

Gazprom prvi među 500 Ruski plinski div Gazprom najprofitabilnija je tvrtka u 2009. na ljestvici tjednika Forbes koja obuhvaća 500 kompanija diljem svijeta, premda zauzima 50. mjesto po visini prihoda, objavio je taj tjednik u Fortune Global 500. Po visini prihoda prvo mjesto pripada američkom maloprodajnom lancu Wall-Mart Storesu. Iako je neto dobit Gazproma u 2009. pala 17,8 posto, na 24,56 milijardi dolara, pozicija mu je poboljšana jer je dobit ostalih vodećih naftnih kompanija koje su u prethodnim godinama bile više rangirane pala više od 50 posto zbog korekcije rekordno visokih cijena sirove nafte u 2008. Wall-Mart je u sedam od 10 godina držao sam vrh ljestvice po prihodima sve do 2008. kada je pao na treće mjesto. Prihodi tog američkog diva maloprodaje lani su porasli 0,6 posto, na 408 milijardi dolara, dok su Shell i Exxon zabilježili pad prihoda 40 odnosno 36 posto, na oko 285 milijardi dolara u obje kompanije. Prihodi svih 500 kompanija lani su smanjeni 8,3 posto, na 23.100 milijardi dolara, dok je dobit uvećana 16,9 posto, na 960,5 milijardi dolara. H

regija/svijet

Lahovnik je napustio jer ne želi trgovati r SUKob iNtERESA Lahovnik je napustio Pahorovu vladu zato što smatra da tvrtke iz holdinga Ultra, u kojemu predsjednik Zaresa i ministar znanosti Gregor Golobič ima 7 posto vlasništva, ne mogu sudjelovati na natječajima koje raspisuju resorna ministarstva i tvrtke u državnom vlasništvu

lovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik prošloga je četvrtka podnio neopozivu ostavku predsjedniku vlade Borutu Pahoru. Tjedan dana prije Lahovnik je istupio iz Zaresa, jedne od vladinih koalicijskih stranaka. O istupanju iz Zaresa odmah je obavijestio i premijera Pahora ponudivši mu ostavku jer je za ministra gospodarstva izabran u Zaresovoj koalicijskoj kvoti. Pahor je ponuđenu ostavku odbio uz obrazloženje da je zadovo-

ljan Lahovnikovim radom. No, kako je Zares zatražio raspravu o utemeljenosti ostanka Lahovnika na dužnosti ministra gospodarstva nakon napuštanja stranke kojoj je koalicijskim sporazumom pripala dužnost ministra gospodarstva, Lahovnik je podnio neopozivu ostavku te najavio napuštanje politike i povratak na ljubljanski Ekonomski fakultet.

Posao s državom

U neopozivoj ostavci Lahovnik objašnjava da je podnosi kako bi "spriječio

pORuka SaD-u

MMF: Zauzdajte deficit Međunarodni monetarni fond pozvao je SAD da zauzda rastući proračunski manjak, pazeći pritom da ne dovede u pitanje skromni gospodarski oporavak. Zbog zabrinutosti od zapadanja u recesiju dvostrukog dna pod pritiskom visoke razine nezaposlenosti, MMF je priopćio da će se američki oporavak nastaviti usporenim tempom, upozorivši kako dužnički problemi nisu gotovi.

Američki predsjednik Barack Obama ulio je u gospodarstvo gotovo 1.000 milijardi dolara kako bi potaknuo gospodarski rast, što je američki deficit pogurnulo na razine koje mnogi smatraju neodrživima. MMF je pohvalio američka nastojanja da se deficit u dugoročnoj perspektivi smanji reformom zdravstvenog sustava, ali je upozorio da je sada potrebno učiniti više. H

auTOINDuSTRIJa Francuski Peugeot-Citroën potpisao je u petak s kineskom grupacijom Changan Automobile Group sporazum o osnivanju 935 milijuna eura vrijedne zajedničke tvrtke za proizvodnju malih automobila niske razine emisije štetnih plinova u Kini. To zajedničko ulaganje, u kojemu će dvije strane imati jednake udjele, proizvodit će 200.000 automobila i motora godišnje u postrojenju

o Pahora resorima MaTEJ LaHOVNIk vraća se na Ekonomski fakultet

arhiva business.hr

daljnje političko pregovaranje druge najveće vladine stranke, odnosno trgovanje resorima, koje se najavljuje i u kojem ne želim sudjelovati". Lahovnik je, pak, istupio iz Zaresa, a potom i iz Pahorove vlade, zato što smatra da tvrtke iz holdinga Ultra, u kojemu predsjednik Zaresa i ministar znanosti Gregor Golobič ima 7 posto vlasništva, ne mogu sudjelovati na natječajima koje raspisuju resorna ministarstva i tvrtke u državnom vlasništvu. Lahovnik je, naime, uvjeren u to da tvrtke u kojima članovi vlade imaju više od 5 posto vlasništva zbog mogućeg sukoba interesa i zaštite vladina kredibiliteta ne smiju poslovati s državom i njezinim tvrtkama.

Zloupotreba položaja

S druge strane, Gregor Golobič smatra da sve tvrtke koje ispunjavaju kriterije natječaja, neovisno o njihovu vlasništvu, mogu poslovati s državom i njezinim tvrtkama. Lahovnik u obrazloženju

ostavke navodi da se Ultra ljetos prvi put prijavila na natječaju koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, ali je naknadno odustala nakon njegova razgovora s Golobičem. Nakon toga Ultra se opet prijavila na jednom natječaju Zavoda za robne rezerve, ali je odbijena. Potom se na natječaju Javne agencije za poduzetništvo i strane investicije prijavila Margenta, jedna od Ultrinih tvrtki, a nakon što je odbijena, tužila je Ministarstvo gospodarstva mariborskom upravnom sudu. Kako svojega stranačkog šefa Gregora Golobiča nije uspio uvjeriti da tvrtke u kojima pojedini članovi vlade, pa i Golobič, imaju "kvalificirani dio vlasništva" ne smiju poslovati s državom i njezinim tvrtkama, jer "teško je vjerovati da takva poduzeća ili s njim povezane tvrtke neće pokušati iskoristiti položaj svojega značajnog vlasnika u vladi", Lahovnik je prvo istupio iz Zaresa, a potom i iz Pahorove vlade kada se uvjerio da će postati predmet rasprave i koalicijskih pregovora, a ne načelo za koje se dosljedno zauzima. Zoran Daskalović

Peugeot-Citroën ulaže u Kinu u Shenzhenu, počevši od druge polovice 2012., priopćio je Peugeot-Citroën. Državni Changan jedan je od najvećih kineskih proizvođača automobila. Ulaganje će proizvoditi liniju Citroënovih DS automobila i razviti novu liniju automobila i manjih kamioneta. Sporazum predviđa početno ulaganje od 935 milijuna eura. Peugeot-Citroën u Kini je povećao prodaju 49 posto. H

milijardi dolara vrijedan je američki vojni megaprojekt za nabavu zračnih tankera; u konkurenciji su europski zrakoplovni div Airbus, koji je već predao ponudu, i njegov američki rival Boeing

SVETI STEFaN U hotelu Adrović kod elitne destinacije Sveti Stefan trenutačno su četiri gosta iz Hrvatske arhiva business.hr

Na SVETOM STEFaNu ČETIRI HRVaTa

Ljetovanje za 99 eura nije privuklo Hrvate u Crnu Goru Prema službenim podacima, u travnju i svibnju broj noćenja hrvatskih turista u Crnoj Gori neznatno je pao, sa 7026 na 7112, a u hotelima s kojima smo kontaktirali kažu da se trenutačno kod njih odmara jako malo Hrvata Crnogorska kampanja kojom se promovira ljetovanje za 99 eura, a preko inozemnih programa kabelske televizije od sredine ožujka mogla se vidjeti i u Hrvatskoj, nije povećala broj hrvatskih turista u primorskim destinacijama te države. Naime, prema službenim podacima, u travnju i svibnju broj noćenja hrvatskih turista u Crnoj Gori

neznatno je pao, sa 7026 na 7112, a u hotelima s kojima smo kontaktirali kažu da se trenutačno kod njih odmara jako malo Hrvata.

poslovna putovanja

Iz odgovora na naš upit o broju gostiju iz Hrvatske upućenog nekolicini hotela na crnogorskoj rivijeri moglo se doznati da hrvatski turisti dolaze jako rijetko. U hotelu Mediteran Budva, primjerice, od travnja je boravilo oko 240 gostiju iz Hrvatske, od čega 200tinjak zahvaljujući kongresnom turizmu. "Gosti iz Hrvatske više dolaze poslovno", rekla nam je šefica recepcije i navela da su najčešći gosti u njihovu hotelu Rusi i Ukra-

jinci koji su najčešći gosti i u drugim hotelima. "To nam je ciljano tržište", dodala je istaknuvši da je oko 75 posto gostiju iz tih zemalja.

Vikendaši

Česti gosti u crnogorskim hotelima su i Slovenci, nađe se gostiju i iz zapadne Europe, a broj gostiju iz Srbije polako se smanjuje. U hotelu Adrović kod elitne destinacije Sveti Stefan moglo se doznati da gosti iz Crne Gore obično dolaze samo vikendom, a inače ih baš i nema. Potkraj lipnja u Adroviću su bila samo četiri Hrvata, dok u Delfinu u Herceg Novom uopće nisu imali goste iz Hrvatske. B. B. Š., P. B.

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 12/7/2010

TRžIšTE novcA

REGIJA

Ukupan promet na Tržištu novca posljednji radni dan prošlog tjedna iznosio je samo 25 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa smanjena je sa 0,74 na 0,54 posto. Nepodmireno je ostalo, unatoč 90 milijuna kuna bogatijoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, 30 milijuna kuna potražnje zbog neusklađenosti uvjeta kreditiranja. H

Prošlog su tjedna svi regionalni indeksi - osim beogradskog Belexa 15 koji je na tjednoj bazi rastao 0,7 posto - zabilježili pad vrijednosti. Najviše se u petak na Beogradskoj burzi trgovalo dionicom dviju banaka - AIK banka ostvarila je 2,3 milijuna dinara prometa, a dionicom Komercijalne banke trgovalo se u vrijednosti 1,9 milijuna dinara. Objema

Kamata pala na 0,54%

Tjedni pobjednik Belex 15

je dionicama vrijednost rasla. Sarajevski SASX-10 na tjednoj je bazi pao 4 posto, na 890,04 boda, a nijednom se dionicom u petak nije trgovalo u vrijednosti većoj od deset tisuća konvertibilnih maraka. Dionica skopskog Alkaloida bila je najlikvidnija na Makedonskoj burzi s prometom od 566.659 denara, a slijedile su dionice Komercijalne banke Skopje i Makedonskog telekoma. Svim je tim dionicama zadnjega dana u prošlom tjednu cijena rasla. N. S.

BRoJKE

0,94 2,9

posto pao je banjalučki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Ekonomisti 6 najveć godine bit će gore ne

pEsImIsTI Anketa koju je provela Hrvatska udruga banaka pokazala je da su makroekonomisti Zabe, Hypa, Splitske, Privredne, Erste i Raiffeisen banke revidirali svoje procjene gospodarskog rasta na dolje u odnosu na početak godine Radeći "Izglede" u siječnju ove godine u Hrvatskoj udruzi banaka zaključili su da među ekonomistima i dalje prevladava pesimizam. Šest mjeseci kasnije kažu da su ekonomisti tada bili prilično optimistični jer su u međuvremenu gotovo svi promijenili očekivanja vezana uz stopu rasta BDP-a za 2010. - prema dolje. U siječnju je prosječan očekivani pad BDP-a iznosio 1,1 posto. Najveći pesimist očekivao je pad 2 posto, a najveći optimist zadržavanje gospodarske aktivnosti na prošlogodišnjoj razini. Sada prosječni očekivani pad iznosi 1,4 posto, najveći optimist očekuje pad 1 posto, a najveći pesimist 2 posto. "Ukupno gledano, pro-

mjenu očekivanja za 0,3 postotna boda naniže možemo smatrati statistički beznačajnom. Stoga možemo govoriti o tome da pesimizam ostaje prevladavajući pogled na budućnost hrvatskoga gospodarstva do kraja ove godine, bez bitne promjene u odnosu na prognoze i stavove od prije šest mjeseci", stoji u izvješću HUB-a.

Izvoz će ipak rasti

Ekonomisti su prije šest mjeseci očekivali prosječan pad realne osobne potrošnje 1,2 posto i bruto investicija 4,2 posto, a sada u prosjeku očekuju stope pada 2,3 posto i 5,9 posto. Ako bi se te dvije komponente BDP-a promatrale izo-

Makroekonomisti ne očekuju dobre vijesti

ZdEslAv šAnTIć, Splitska banka

AlEn KovAč, Erste banka

SNIMIO SAšA ćeTKOvIć

GoRAn šARAvAnJA, Zagrebačka banka

ARhIvA BUSINeSS.hR

SNIMIO SAšA ćeTKOvIć

pRocJEnE sTopE RAsTA u 2010. GodInI prije

sada

-1,5 -1,4

lirano, pogoršanje izgleda za kretanje BDP-a u ovoj bi godini trebalo biti još izraženije. Međutim, izvoz je pozitivno iznenadio i pridonio zadržavanju prognoze na sličnoj razini kao prije šest mjeseci. Ekonomisti su tada u prosjeku očekivali pad realnog

prije

sada

-1,0 -1,0

izvoza 1,1 posto, a sada očekuju njegov rast 0,6 posto. Očekivanja se nisu pogoršala kod svih realnih indikatora. Očekivana stopa nezaposlenosti prema ILO metodi ostala je gotovo nepromijenjena (10,5 posto prema 10,6 posto) iako se sada u prosje-

prije

sada

-1,0 -1,5

ku očekuje stagnacija realnih plaća (+0,1 posto), a prije šest mjeseci očekivao se njihov realan pad (-0,5 posto). Ekonomisti su blago promijenili očekivano kretanje tečaja do kraja godine u skladu s opisanom promjenom kretanja pojedinih kom-

treiCHL rogoBori

erste protiv bankarskog poreza

Predsjednik Uprave erste Groupa andreas treichl, jedne od banaka iz grupe koja je međunarodnom monetarnom fondu uputila prosvjed zbog odluke mađarske vlade da uvede novi porez na dobiti banaka u toj zemlji, izjavio je za mađarsku informativnu agenciju mti kako smatra da banke moraju sudjelovati u rješavanju proble-

ma proračuna zemalja eU, ali to mora biti zajednički i dogovoreni napor svih članica. U suprotnom, tvrdi treichl, ako bi svaka od država razvijala svoj scenarij rješavanja problema s oporezivanjem banaka, to bi moglo dovesti do novih neravnoteža između članica. treichl nije sretan zbog inicijative mađarske vlade jer kaže da je mađarska bila jedna od članica eU koje nisu koristile novac poreznih obveznika za spašavanje banaka i tvrtki u privatnom sektoru, a sada bi država bankama htjela nametnuti najviši bankarski po-

rez u europi. "teško je razumjeti logiku takvog poteza, a još teže prihvatiti ga", izjavio je treichl. nemoguće bi bilo prebaciti porezno opterećenje na klijente, tvrdi treichl i dodaje kako prosperitet banaka ovisi o financijskom stanju klijenata. Uostalom, porez bi iscrpio kapital banaka jer neke od njih iz svoje zarade ne bi mogle platiti porez i morale bi tražiti pomoć banaka majki, zaključuje treichl i nada se da će mađarska i mmF naći rješenje kojim će se izbjeći uvođenje poreza. J. J.

isPLata DiviDenDe

atlantska traži žiroračune

anDreas treiCHL, predsjednik Uprave Erste Groupa, traži da EU koordinira oporezivanje banaka arhiva bUSineSS.hr

atlantska plovidba uputila je poziv dioničarima da Skdd-u dostave podatke o žiroračunima na koje će im biti isplaćena dividenda, jer je prema novom Zakonu o porezu na dohodak određeno da se dividenda isplaćuje isključivo na žiroračune dioničara. U atlantskoj sugeriraju da dioničari tražene podatke što prije dostave Službi dionica na adresu: tonci.miloslavic@ atlant.hr. B.hr

ćih banaka: Do kraja ego što smo očekivali za hrvatsko gospodarstvo do kraja godine

Zrinka Živković Matijević, Raiffeisen banka Snimio Saša ćetković

prije

sada

-0,9 -1,0

ponenti ukupne potražnje. Sada u prosjeku očekuju nešto manji deficit tekućeg računa bilance plaćanja nego u siječnju (-4,2 posto prema -4,6 posto BDP-a) i malo jaču kunu u odnosu na euro do kraja godine (7,32 prema očekivanih 7,45 prije šest

Hrvoje stojić, Hypo Alpe-Adria banka

Marko ŠkreB, Privredna banka Zagreb

Snimio hrvoje dominić

prije

sada

-2,0 -2,0

mjeseci). Unatoč nešto povoljnijim očekivanjima u pogledu odnosa s inozemstvom, ekonomisti su prilagodili prosječno očekivanje visine vanjskog duga u odnosu na BDP. Pred šest mjeseci u prosjeku su očekivali omjer 100,2 posto,

Snimio hrvoje dominić

prije

sada

-1,2 -1,5

a prosječno očekivanje sada iznosi 104,9 posto.

Proračun još gori

Zanimljivo je da ekonomisti sada iznose i puno lošije očekivanje o proračunu (što je u skladu s izraženijim pesimizmom u pogledu domaće

potražnje). Prije šest mjeseci prosječan očekivani saldo opće države iznosio je -3,8 posto. Sada to očekivanje u prosjeku iznosi -4,9 posto BDP-a. Izdaci opće države nastavili su nominalan rast, porezni prihodi podbacuju i ekonomisti logično očekuju znatno veći fiskalni deficit u takvim uvjetima. Prema njihovim očekivanjima, takva fiskalna politika neće dati protucikličke učinke u obliku usporavanja pada aktivnosti jer vidimo da se pogoršanje stanja u proračunu javlja u korelaciji s pogoršanjem prognoza u realnom sektoru. Taj se odnos može tumačiti na dva načina. Prva je hipoteza fiskalno-optimistična i glasi da bi pad aktivnosti bio i veći da fiskalna politika nije ekspanzivna. Druga je hipoteza fiskalno-pesimistična i glasi da fiskalna ekspanzija i deficit ili nemaju učinka ili čak pridonose pogoršanju gospodarske situacije. Druga je hipoteza u skladu s istraživanjima prikazanima u prijašnjim brojevima HUBove Analize. Ekonomisti pri definiranju svojih očekivanja uzimaju u obzir pesimističnu fiskalnu relaciju. Fiskalni se problem odražava u višim dugoročnim kamatnim sto-

pama. Imajući sve to u vidu, logično je da ekonomisti očekuju odraz pogoršanja fiskalnih očekivanja u nešto većim dugoročnim kamatnim stopama na tržištu obveznica do kraja godine. Na tržištu novca sada očekuju nešto niže kamatne stope (manje od 4 posto), ali na daljem kraju krivulje prinosa očekivani su prinosi povećani. Prije šest mjeseci očekivali su prinose na kunsku obveznicu 2017. i eursku 2015. na oko 5,9 posto, odnosno 5,5 posto, a sada se ta očekivanja kreću u prosjeku oko 6,2 posto i 5,8 posto. B.hr

Business tv Kapital Network, Ponedjeljak 12. 7.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV mag, VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE

Dionica naftaša Ine, iako je po prometu u petak bila daleko do toga da izazove oduševljenje njezinih vlasnika, ipak je uspjela iznenaditi. Promet je tako iznosio 386 tisuća kuna, a rast cijene više nego solidnih 1,37 posto, na 1698 kuna. To je bila najviša i posljednja realizirana cijena dionice u petak. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Ulagači u dionicu atlantske plovidbe uporno nastavljaju slijediti smjer kretanja BDI indeksa. U petak je tako korekcija cijene najpopularnije hrvatske brodarske kompanije iznosila 2,81 posto. Ukupan promet iznosio je pak za atlantsku neuobičajeno niskih 309 tisuća kuna.

Redovan promet: 9.735.746,28 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,67% 365 dana Najniža Najviša

Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Jadranska banka Ina-industrija nafte d.d. Ingra Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Fima proprius d.d. Uljanik plovidba Liburnia riviera hoteli Konzum Kraš, prehrambena industrija Zagrebačka banka Adris grupa Institut IGH Dom holding Podravka prehrambena ind., d.d. Končar - elektroindustrija Jadroplov d.d. Tehnika Đuro Đaković holding Ledo Jadranski naftovod Metalska industrija Varaždin Viadukt Slatinska banka Belje Petrokemija Hidroelektra niskogradnja Istraturist Umag d. d. Fima validus Jamnica Industrogradnja d.d Čakovečki mlinovi SN holding HUP - Zagreb Luka Ploče Končar HTP Korčula Plava laguna AD plastik Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Proficio Đakovština Belišće Auto Hrvatska Atlas nekretnine OT-optima telekom d.d. Siemens dioničko Franck prehrambena industrija Zvijezda Privredna banka Zagreb Riviera Poreč Valamar grupa Magma d.d. Luka Rijeka Croatia osiguranje d.d. Lošinjska plovidba Sunčani Hvar Mlinar mlinsko-pekarska industrija Lantea grupa DIOKI d.d Tankerska plovidba Božjakovina Hoteli Makarska Arenaturis

258.00

259.80

259.70

0.66%

15,636

4,043,178.37

21,266.45

216.51

683.01

704.00

701.00

1.45%

1,772

1,233,036.89

1,731.47

500.00

760.00

2,751.00

2,800.01

2,800.00

0.00%

152

425,552.00

334.94

2,006.00

3,100.00

1,650.03

1,698.00

1.37%

232

386,778.51

16,980.00

1,341.00

1,940.00

23.11

24.50

23.79

-2.02%

16,238

379,405.47

178.43

23.11

61.49

760.02

777.77

760.02

-2.81%

403

309,030.67

1,060.62

750.00

1,196.99

1,255.00

1,295.00

1,279.99

-0.78%

239

303,067.92

1,704.50

1,175.00

1,777.00

282.55

292.95

288.49

-1.12%

913

263,140.63

661.74

274.00

443.00

21.25

21.45

21.25

-3.41%

8,500

181,753.48

42.57

19.19

48.75

538.00

549.00

-0.18%

292

158,164.48

318.42

533.13

743.00

1,970.00

2,048.99

2,045.99

-2.09%

154,209.30

619.20

1,413.01

2,890.00

155.50

160.00

3.23%

904

144,322.95

3,632.46

110.00

185.00

379.00

380.00

1.20%

328

124,623.00

521.98

250.05

390.00

207.50

208.01

207.50

-2.28%

582

120,800.40

13,290.04

175.00

310.00

251.00

259.99

255.00

-2.79%

429

108,754.57

1,729.95

205.00

318.99

1,811.01

1,893.00

1,860.00

-1.52%

105,978.96

294.96

1,811.01

4,375.00

332.84

30.00

30.55

30.00

-1.80%

3,050

93,033.50

224.02

28.70

54.00

243.06

257.00

0.87%

369

92,500.91

1,392.94

225.34

400.00

440.00

454.00

453.59

-0.53%

183

81,333.02

1,166.69

321.02

517.00

128.00

130.08

129.00

-2.27%

551

71,175.68

211.13

124.01

209.00

955.00

968.00

955.01

-2.25%

61,513.45

180.94

949.03

2,769.99

22.55

24.00

22.55

-0.04%

2,600

61,092.37

73.00

22.36

58.00

5,900.00

0.00%

59,000.00

1,299.00

3,785.00

7,679.00

2,380.00

2,423.93

1.00%

57,200.93

1,800.61

1,707.00

3,750.00

2,950.00

-1.67%

56,050.00

44.30

2,211.02

3,130.00

252.00

259.90

252.00

-4.41%

209

53,282.94

115.12

250.00

498.99

107.52

0.00%

434

46,663.68

98.81

93.60

135.00

60.20

64.61

60.20

-7.18%

676

41,038.68

494.57

60.00

108.00

109.09

113.00

109.09

-3.46%

360

40,445.40

364.48

105.50

192.99

160.00

168.14

160.00

-10.50%

240

38,873.99

99.82

159.87

370.00

368.20

369.00

5.97%

33,575.70

1,725.07

270.00

410.00

11.83

12.50

11.99

-4.00%

2,770

33,547.27

32.39

11.83

29.01

31,101.00

-11.14%

31,101.00

688.14

31,101.00

44,494.00

335.04

377.00

1.31%

30,003.75

170.55

292.00

585.00

2,999.99

3,000.00

-0.50%

29,999.99

315.00

2,107.10

3,799.21

145.05

153.98

4.03%

146

21,337.31

418.83

55.95

212.70

1,150.00

1,214.00

1,150.00

0.00%

19,798.00

542.08

1,150.00

1,860.00

1,622.04

1,650.00

0.55%

19,503.16

367.31

1,084.11

2,093.00

2,300.00

2.91%

18,400.00

223.32

1,401.00

2,450.00

74.05

77.00

74.53

0.72%

237

17,811.23

31.78

72.10

185.00

1,415.00

1,420.00

1,415.00

-0.35%

15,570.00

773.04

1,125.00

1,800.00

89.00

89.50

89.00

-3.26%

169

15,051.55

373.76

38.01

109.30

40.00

-9.07%

352

14,080.00

13.39

15.17

87.99

12.03

12.10

12.04

-0.50%

1,149

13,831.67

47.11

11.50

17.95

6.21

-1.43%

2,000

12,420.00

6.54

5.51

47.01

450.00

0.00%

11,250.00

523.94

290.00

580.00

375.09

398.95

0.00%

11,020.73

264.00

350.00

578.99

27.01

27.85

27.01

-6.86%

353

9,620.16

90.10

20.00

34.99

25.51

26.02

25.60

-5.19%

369

9,451.03

72.19

21.28

56.00

620.00

0.00%

7,440.00

586.46

487.99

680.00

735.00

0.68%

7,350.00

313.97

715.10

944.00

3,249.00

3,293.00

3.75%

6,542.00

330.15

2,851.00

5,898.00

500.02

-0.99%

6,500.26

9,537.77

480.50

715.00

162.00

4.52%

6,480.00

591.87

100.00

197.50

31.00

0.00%

200

6,200.00

195.16

23.01

37.90

55.00

55.84

55.00

-1.54%

105

5,827.08

268.08

48.11

78.00

175.25

176.15

175.25

0.14%

5,446.10

1,048.08

162.00

246.00

4,800.00

-1.03%

4,800.00

1,476.47

3,250.00

6,000.00

141.00

146.00

3.55%

4,255.00

96.71

121.00

179.00

27.00

-3.57%

100

2,700.00

197.40

25.00

46.97

637.00

0.00%

2,548.00

124.48

400.05

640.00

10.00

0.00%

220

2,200.00

6.73

10.00

19.00

70.56

77.00

70.56

-3.21%

1,520.40

285.21

70.07

172.01

1,280.00

0.00%

1,280.00

801.77

1,280.00

2,013.99

115.00

-11.54%

1,150.00

23.57

103.74

200.00

89.99

0.00%

899.90

100.74

89.99

119.98

58.21

0.00%

232.84

127.04

40.00

70.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR PBGS SOS2E SAVA PETG ABKN MELR HDOG AELG NF1N ZM2R NF2R TLSG ZTOG

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA PETROL ABANKA MERCATOR HELIOS AERODROM LJUBLJANA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZLATA MONETA II NFD HOLDING TELEKOM SLOVENIJE ZITO

BANJALUČKA BURZA KDVO-R-A RSRS-O-D NOVB-R-E RSRS-O-C EINP-R-A TLKM-R-A RTEU-R-A BVRU-R-A STGR-R-A EKVP-R-A HPAL-R-A

KOSIG DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC STARI GRAD AD ZVORNIK ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA PALAS AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKB FBIHK1A FBIHK1B METZRK2 BHTSR PSRVR JPEMR EFNFRK1 FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B METALNO DD ZENICA BH TELECOM D.D. SARAJEVO PAPIR SERVIS DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2012 A2011 A2014 AIKB A2015 KMBN A2013 A2016 RMBG AGBN JMBN FITO SJPT ENHL TPLA

Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Ratko Mitrovic a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Topola a.d. Backa Topola

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB TEL TPLF RMDEN09 VSC STIL GRNT ZBUS RMDEN08 RM01

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog ZAS BUS GOSTIVAR R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

Oznaka

Ponedjeljak 12/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,05 10,31 0,67 106,00 177,00 250,00 46,11 153,00 330,00 24,00 0,86 2,80 2,55 94,15 83,30

Najviša 66,00 10,70 0,68 106,00 178,10 255,00 48,80 154,00 336,60 24,50 0,86 2,80 2,87 96,00 83,30

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,63 10,50 0,67 106,00 177,00 250,00 47,00 154,00 330,00 24,00 0,86 2,80 2,56 94,54 83,30

Promet

valuta: EUR - euro 65,20 10,50 0,67 37,70 177,61 251,02 48,02 153,70 330,29 24,11 0,86 2,80 2,71 94,75 83,30

2,45 % 0,00 % -0,15 % 0,00 % 0,00 % -0,41 % -6,00 % 0,98 % -4,90 % -1,64 % -1,61 % 0,00 % -1,16 % 0,56 % 0,36 %

4933 14756 80496 1425 254 150 513 110 45 556 14269 3899 3696 101 100

321.630,09 154.917,03 54.096,60 53.728,48 45.112,40 37.653,90 24.635,75 16.907,90 14.863,20 13.403,19 12.271,97 10.917,20 10.015,44 9.570,85 8.330,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 105,00 27,82 1,00 28,20 6,30 1,27 0,14 0,69 0,12 3,60 0,90

105,00 28,29 1,00 29,00 6,30 1,27 0,14 0,69 0,12 3,60 0,90

105,00 28,00 1,00 28,50 6,30 1,27 0,14 0,69 0,12 3,60 0,90

105,00 -48,51 % 21869 2.296.245,00 0,28 1,44 % 230119 64.491,97 1,00 0,00 % 32491 32.491,00 0,29 1,75 % 48133 13.936,90 6,30 0,00 % 829 5.222,70 1,27 0,00 % 2334 2.964,18 0,14 0,00 % 10000 1.400,00 0,69 7,15 % 1000 689,00 0,12 0,00 % 3875 465,00 3,59 0,00 % 66 237,60 0,90 0,00 % 263 236,70

valuta: BAM - konvertabilna marka 92,00 98,00 28,69 25,69 7,97 21,40 7,20 40,00 1,39 80,70

93,33 96,80 86,80 2.700,00 83,61 27.000,00 89,88 81,00 900,00 7.451,00 10.000,00 5.500,00 766,00 840,00 30.000,00

3.851,00 3.082,00 406,00 3.600,00 77,50 142,00 191,00 635,00 1.200,00 78,50 93,10

92,00 98,00 28,69 25,69 8,00 21,50 7,20 40,00 1,39 80,75

92,00 98,00 28,69 25,69 8,00 21,40 7,20 40,00 1,39 80,70

92,00 0,00 % 98,00 0,00 % 28,69 0,00 % 25,69 -0,04 % 7,98 0,13 % 21,49 -0,47 % 7,20 0,00 % 40,00 0,00 % 1,39 9,45 % 80,70 0,10 %

valuta: RSD - srpski dinar

93,51 93,51 93,51 96,90 96,81 96,81 86,83 86,82 86,81 2.800,00 2.766,00 2.761,35 84,00 83,85 83,85 27.000,00 27.000,00 27.000,00 89,92 89,88 89,88 81,01 81,00 81,00 900,00 900,00 900,00 7.600,00 7.465,00 7.464,63 11.450,00 10.635,00 10.634,91 5.500,00 5.500,00 5.500,00 780,00 779,00 778,72 861,00 855,00 855,44 30.000,00 30.000,00 30.000,00

3.911,00 3.085,00 412,00 3.600,00 77,50 142,00 191,00 645,00 1.200,00 78,50 93,10

26362 2.425.304,00 5207 510.286,00 6395 183.472,55 5578 143.298,82 1246 9.938,71 341 7.327,09 1010 7.272,00 95 3.800,00 2000 2.780,00 23 1.856,40

0,19 % 1716001 160.460.774,37 0,01 % 260446 25.214.065,10 0,02 % 29499 2.560.942,91 2,26 % 841 2.322.295,00 -0,15 % 23377 1.960.046,63 1,89 % 72 1.944.000,00 0,00 % 20829 1.872.150,52 0,00 % 18055 1.462.537,29 0,00 % 1250 1.125.000,00 0,39 % 111 828.574,00 8,07 % 57 606.190,00 -2,65 % 70 385.000,00 0,26 % 478 372.228,00 2,27 % 426 364.418,00 0,00 % 12 360.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.881,23 3.084,83 410,97 3.600,00 77,50 142,00 191,00 637,07 1.200,00 78,50 93,10

3.881,23 0,97 % 3.084,83 0,04 % 410,97 2,74 % 3.600,00 0,00 % 47,67 0,00 % 142,00 0,00 % 191,00 0,45 % 637,07 0,31 % 1.200,00 20,00 % 48,28 0,03 % 57,26 0,11 %

146 176 1180 100 3280 1033 700 157 76 1140 738

566.659,00 542.930,00 484.944,00 360.000,00 156.352,06 146.686,00 133.700,00 100.020,00 91.200,00 55.043,06 42.260,45

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Jumbes Beograd Makedonski telekom Krka Fabrika duvana Niš Telekom Slovenije

+8,07% +2,74% +2,4% +1,72% +0,57%

AIK banka Niš

Energopetrol Sarajevo Galenika fitofarmacija Ik banka Metals banka Stopanska banka

business.hr

-4,6% -2,65% -1,33% -0,47% -0,02%

BH Telecom

+2,26 -0,47 Osim što je sa 2,3 milijuna dinara prometa u petak bila najtrgovanija na Beogradskoj burzi, dionica AIK banke zabilježila je i rast cijene 2,26 posto. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 2700 do 2800 dinara, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 2766 dinara. Rasle su i cijene drugih dionica. Energoprojekt holding bio je u plusu 2,27 posto, a vrijednost dionice Agrobanke rasla je 0,39 posto. BELEX 15 skočio je u petak 2,69 posto.

Samo je 341 dionica sarajevskog operatera BH Telecoma zadnji dan u tjednu promijenila vlasnika, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 7327 konvertibilnih maraka. Cijena dionice pala je 0,47 posto i zadnja zabilježena iznosila je 21,4 konvertibilne marke. Većini dionica na Sarajevskoj burzi cijena je u petak pala, a sarajevski je SASX 10 nakon laganog rasta u četvrtak opet bio u minusu 0,24 posto i dan je zaključio na 890 bodova.

REGIONALNI INdEKSI +0,45% BIRS -0,53% 813,85 847,85 LJSEX -0,21% FIRS 0,00% 1.406,66 3.420,58 Belex15 +2,69% MBI10 +0,25% 2.356,86 623,63 Belexline +1,79% MOSTE +0,06% 486,70 1.211,83 SASX10 -0,24% NEX20 -0,21% 12.869,04 890,04 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,57% WIG20 -0,10% 2.329,15 BuX +0,47% 22.654,21 +4,58% +0,48% ATX +0,09% 2.335,76 indeksa na zatvaranju u -0,33% Stanje petak 9. srpnja 2010.

FTSE100 5.139,39

dAX 6.069,55

CAC40

3.557,96

MICEX 1,323.45

AMERIčKI INdEKSI dJIA +1,20% S&P500 +0,94% 10.138,99 1.070,25 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,74% četvrtak 8. srpnja 2010. 2.175,40

investor 30 tjedni komentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

nives Bukovac, to one

obre vijesti iz financijskog sektora u Sjedinjenim Američkim Državama pogurale su svjetske indekse u znatne pluseve prošli tjedan, što se nije odrazilo i na domaće tržište kapitala. Tako je dionički indeks Zagrebačke burze Crobex oslabio 0,29 posto, a Crobex 10 dodatnih 0,58 posto. Više od polovice otvorenih investicijskih fondova u prošlom je tjednu imalo pozitivne promjene vrijednosti udjela. Tri dobitnika među dioničkim fondovima bili su ST Global Equity s rastom od 5,39 posto, ZB euroaktiv koji je dobio 4,26 posto i Raiffeisen World (+3,98 posto). U isto vrijeme tri dionička fonda s najvećim tjednim minusima bili AC Global Dynamic Emerging Markets s gubitkom od 1,91 posto, AC Rusija sa 1,67 posto minusa i MP MENA. hr s minusom od 1,43 posto. U fondovskoj obitelji uravnoteženih fondova tjedni dobitnici su bili ST Balanced s visokim rastom od 5,03 posto, zatim još jedan fond ST-a, Aggressive, s plusom od 3,58 posto i KD Balanced s rastom od 1,47 posto. Gubitnici su zabilježili realtivno male minuse, a među njima su se našli Agram Trust s gubitkom od 1,46 posto, zatim ZB global sa 0,56 posto minusa i PBZ Global sa 0,38 posto minusa. Sudbina domaće fondovske industrije još uvijek je neizvjesna jer sve učestalije mračne prognoze za domaće gospodarstvo ne obećavaju skorašnji obrat situacije na Zagrebačkoj burzi.

Aureus US Equity Erste Adriatic Equity Raiffeisen World Raiffeisen C. Europe NFD Nova Europa Raiffeisen HR dionice OTP Europa Plus OTP meridian 20 ZB trend A1 AC Rusija Platinum Blue Chip ZB euroaktiv VB High Equity KD Energija OTP indeksni VB CROBEX10 Aureus Equity HI-growth KD Prvi izbor Erste Total East MP-Mena HR NFD BRIC MP-Global HR ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar Platinum JIE MP-Bric HR

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € € € kn kn € € € kn € € € kn kn kn kn kn € kn € kn € kn € € € € kn kn

110,6436 84,2600 96,6300 59,6800 115,0235 66,7000 106,1026 80,2395 126,0000 78,2000 39,7619 84,7472 98,8700 46,2208 9,3636 36,8085 88,7964 91,8067 8,0648 11,6581 30,8300 422,8141 27,9242 275,9976 95,7800 55,0100 86,4950 57,0217 68,3709 320,5095

2,70 1,79 1,60 1,32 1,29 1,28 1,26 1,11 1,09 1,07 1,05 1,00 0,96 0,96 0,92 0,91 0,88 0,86 0,85 0,82 0,78 0,77 0,73 0,70 0,64 0,62 0,56 0,45 0,44 0,44

-19,54 -11,40 -6,00 -12,71 -11,26 -11,21 -1,10 -12,50 -3,91 -9,20 -16,57 0,06 -6,59 -7,58 -5,97 -13,04 -13,87 -9,02 -6,80 -6,50 -7,47 -4,15 -4,71 -8,03 N/A -10,00 -1,96 -3,64 -5,02 -10,38

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-3,09 -9,57 -2,33 -10,30 -7,99 -6,49 -4,74 -9,75 1,20 -8,79 -4,88 4,05 -4,68 -8,51 N/A -9,25 N/A -6,21 -5,35 0,62 -9,99 5,72 0,25 -5,43 N/A -5,14 2,96 2,69 -5,01 -8,46

-2,83 -4,54 18,42 4,61 5,97 13,22 N/A 12,72 23,22 2,49 26,08 23,26 21,13 5,51 N/A 9,03 N/A -2,92 10,74 3,99 -15,05 22,55 29,25 20,28 N/A 19,56 27,63 12,01 10,83 23,28

5,98 -3,55 -0,51 -9,41 8,72 -19,90 N/A -9,54 3,05 -10,87 -24,18 -6,38 -0,18 -24,32 N/A -32,57 N/A -1,84 -2,54 2,09 -34,61 2,40 -16,32 -16,07 N/A -20,91 -4,97 -16,43 -12,71 -9,10

-0,36 -7,22 0,29 -8,16 -5,16 -3,79 -1,42 -7,35 3,56 -6,84 -2,23 6,92 -2,45 -7,63 -6,36 -6,09 -11,20 -6,42 -3,42 1,22 -9,40 8,36 3,13 -2,15 -4,22 -2,81 5,20 6,08 -3,54 -5,71

Imovina

19,101 218,968 38,534 239,136 8,338 15,144 8,274 16,865 170,686 22,819 8,970 5,597 184,330 13,276 5,516 119,645 8,329 74,047 70,613 5,069 49,506 7,451 12,044 5,189 56,188 24,884 12,907 5,408 5,134 12,526

Starost

Datum

1,74 4,74 6,77 5,22 1,68 1,82 0,97 2,19 7,70 2,14 3,33 2,51 6,18 2,77 0,35 2,53 0,47 4,61 8,37 7,41 2,77 2,34 3,27 2,12 0,23 2,55 2,85 3,13 2,80 2,33

08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

Aureus Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced Agram Trust HI-balanced KD Balanced ST Aggressive PBZ Global fond C-Premium ZB global Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio AC G Balanced EM HPB Dynamic ST Balanced HPB Global

kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € € kn € kn kn kn

79,9870 106,0507 113,7600 148,1800 114,3891 66,5964 9,6968 8,2258 64,0640 96,3700 5,4682 139,8400 105,3500 139,3003 106,4674 10,7185 49,9247 176,7415 101,5461

0,79 0,76 0,73 0,68 0,63 0,51 0,48 0,43 0,38 0,31 0,30 0,29 0,24 0,21 0,21 0,20 0,06 -0,02 -0,18

-4,06 -6,91 -6,63 -5,36 -12,84 -7,19 -3,29 -2,30 -8,08 -8,65 -9,40 -3,77 3,46 -7,05 -2,41 -4,89 -2,56 -6,50 -5,38

-1,07 -8,38 -3,81 -0,88 -12,30 -5,72 -2,25 -0,68 -10,94 -4,81 -9,21 0,07 N/A -4,51 1,14 2,83 -8,20 -7,63 -4,74

-1,93 8,29 -1,67 14,43 -25,39 2,96 9,59 6,46 -14,99 5,68 -4,55 18,51 N/A 6,46 5,95 5,54 -13,10 -15,54 7,97

-5,46 1,30 -0,87 5,13 1,99 -4,12 -0,37 -4,27 -8,86 4,49 -16,14 3,79 N/A 7,72 5,56 5,29 -16,46 7,90 0,32

-0,56 -7,09 -1,49 0,89 -10,87 -4,33 -0,93 -0,33 -9,84 -4,06 -7,32 1,99 5,35 -2,60 1,47 4,00 -9,10 -8,16 -4,66

16,010 39,636 110,080 337,191 13,152 12,644 66,329 12,702 4,192 308,303 13,597 745,778 92,845 45,531 6,900 12,539 22,683 11,665 123,693

3,98 4,57 9,47 7,86 8,19 1,99 8,37 4,48 4,80 8,82 3,43 9,02 0,33 4,46 1,16 1,35 3,86 7,50 4,76

€ € € € € kn € € €

124,7565 169,2700 159,3800 126,2700 125,9100 154,4300 137,4241 11,2163 121,5056

0,14 0,05 0,04 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02

-0,41 0,56 1,95 -0,40 -0,27 0,78 0,75 1,12 -0,62

1,55 4,28 4,33 4,71 4,64 4,04 2,50 4,20 1,53

13,66 12,48 11,31 7,02 3,56 8,23 6,27 3,34 6,12

4,97 6,70 5,31 4,45 4,18 7,92 3,86 1,38 4,18

1,98 5,21 4,92 4,92 5,15 4,01 2,65 4,41 1,75

10,302 294,831 175,046 81,406 98,050 12,582 46,453 6,076 46,906

4,57 8,12 9,02 7,33 7,10 5,70 8,40 8,37 4,76

08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010

kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

131,0700 138,6930 124,1100 139,2529 142,4800 136,3600 136,8543 133,2564 130,2734 121,0525 115,3152 11,1721 10,5212 106,9703 101,1372 104,0800 160,9470 123,8500

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,67 0,60 0,87 0,76 0,76 0,89 0,39 0,68 0,73 0,64 0,78 0,84 0,77 0,75 0,22 1,06 0,41 0,63

1,62 1,53 2,16 1,94 1,98 1,81 1,15 1,91 1,95 1,51 1,63 1,95 1,83 1,86 -0,01 2,44 1,09 1,91

5,40 3,52 4,83 6,21 6,22 5,10 3,49 4,88 6,11 4,18 4,85 4,83 4,55 5,59 N/A N/A 4,71 3,15

6,50 3,34 4,46 4,36 4,92 4,46 4,73 4,51 5,71 4,30 5,47 6,42 4,75 5,99 N/A N/A 4,89 4,17

1,72 1,58 2,29 2,06 2,11 1,91 1,17 1,98 2,32 1,58 1,72 2,04 1,93 1,97 -0,08 2,54 1,18 1,95

1163,271 88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 102,626 37,643 220,574 138,391 143,831 70,068 33,142 146,385 5,212 385,768 2358,611 46,204

11,28 9,96 7,96 7,76 7,37 7,10 6,79 6,52 4,76 4,54 2,68 1,78 1,10 1,16 0,94 0,79 9,96 5,24

08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010 08.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds ZB bond PBZ Bond fond Erste Bond Capital One ICF Fixed Income HI-conservative HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Dollar fond

OGLAS

Neodlučni? Budite odlučni i oglašavajte se. Nazovite 01 555 1 587 i osigurajte svoj oglasni prostor.

Za dobar

ODJEL PRODAJE OgLAsnOg PROstORA tel: 01 555 1 587; Fax: 01 555 1 544; Email: oglasi@business.hr; Web: www.business.hr

TrEICHL UPOZOrAVA

EKONOMISTI ZA HUB

Andreas Treichl, predsjednik Uprave Erste Groupa, traži da EU koordinira oporezivanje banaka jer će samostalni potezi država dovesti do nove nestabilnosti 27

Anketa koju je provela Hrvatska udruga banaka pokazala je da su makroekonomisti Zabe, Hypa, Splitske, Privredne, Erste i Raiffeisen banke revidirali svoje procjene gospodarskog rasta na dolje u odnosu na početak godine 26

Erste Group protiv mađarskog bankarskog poreza dOBITNICI dANA (ZSE) Istraturist +5,97% Konzum +3,23% Atlantic grupa +1,45% Podravka +0,87% HT +0,66% 18 Raste

Recesija će biti dublja nego što smo očekivali

GUBITNICI dANA (ZSE) Viadukt -4,41% Jadroplov -2,27% Liburnia Riviera hoteli -2,09% Ingra -2,02% Dalekovod -1,12% 36 Pada

13 Nema promjene

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,097.19 146,91

Prom. 0.94% 0,31%

Sirova nafta 72,14 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.198,09 Srebro 17,98 Goveda 90,96

-4,61% 2,85% 0,39% 0,41% 1,07%

Indeksi ZSE-a topili se na ljetnom suncu MOGLO JE I GOrE Crobex i Crobex 10 nikako se nisu mogli otrgnuti pritisku loših domaćih i stranih makroekonomskih vijesti, ali su prošli bolje od prvotnih očekivanja Prošli je tjedan na Zagrebačkoj burzi mogao završiti i puno gore, a do četvrtka se činilo da će tako i biti jer je do tada trajala osmodnevna korekcija obaju indeksa Zagrebačke burze. Tonuli su Crobex i Crobex 10, gurani u minuse bujicom loših stranih tržišnih i domaćih makroekonomskih vijesti. Nakon skoka Crobexa 0,93 posto i 0,89 posto Crobexa 10, u petak su došli novi minusi. Tako je na tjednoj razini Crobex izgubio 0,28 posto i završio na 1824,21 bodu, a Crobex 10 na 975,71 bodu, neznatno iznad povijesnog minusa. Osim pada cijena, nastavljen je i očajno nizak promet dionicama, koji je u petak iznosio ukupno 9,73 milijuna kuna, upravo koliko je iznosio i redovan promet na ZSE-u.

Ukupni je tjedni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 106,3 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnosi 60,5 milijuna kuna, a preostalih 45,8 milijuna kuna prometa ostvareno je u institucionalnom trgovanju.

HT ispod 260 kuna

Niz poziva kompanija na skupštine dioničara, na kojima su najavljivane isplate dividende unatoč lošoj 2009. godini, nije uspio kod investitora pobuditi osjetniji optimizam, koji su potisnule i nove najave makroekonomskih analitičara o tome da će Hrvatska godinu završiti u recesiji dubljoj od prvotnih očekivanja. Najviše se prošlog tjedna trgovalo dionicama Hrvatskog telekoma, u ukupnoj

www.business.hr

KOMENTAr

Želim smjenu vlasti

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

JUrE rAdIć, predsjednik Uprave IGH, još jedne od dionica na listi za prodaju ulagača u Zagrebu snimio saša ćetković

vrijednosti 18,2 milijuna kuna. Tjedna korekcija iznosila je skromnih 0,12 posto, ali nastavila se držati na samo 259,70 kuna, daleko ispod ciljanih cijena i preporuka brokerskih kuća. Po prometu slijede dionice Atlantske plovidbe kojih je prodano za 4,8 milijuna kuna, a cijena dionice brodarske kompanije pale su osjetnih 6,4 posto, na 760,02 kune. Pad cijene 5,19 posto na tjednoj je razini zabilježila dionica Ericssona Ni-

kole Tesle kojom je ostvareno više od 4,4 milijuna kuna prometa.

Ingra nastavlja pad

Na vrijednosti su u odnosu na kraj prošlog tjedna dobile dionice Dalekovoda, 3,03 posto, Atlantic grupe, 2,49 posto, Leda, 0,85 posto, i Končara EI, 1,93 posto, dok su s druge strane trgovanje s padom cijene završile dionice Ingre, 5,78 posto, Instituta IGH, 3,15 posto, i Uljanik plovidbe, 1,18 posto. Josip Jagić

Ministri financija EU razmatrat će ovaj tjedan kriterije za test na stres banaka o kojima ovise burze...

rodaja trezorskih zapisa uz visoke kamate, novo zaduživanje za 1,25 milijardi dolara u tjednu kad je najavljeno izgledno izjednačavanje tečajeva eura i dolara, odnosno dolar na sedam kuna, i nakon toga odluka o prodaji državnih udjela u tvrtkama na burzi ove jeseni, unatoč tome što je potražnja za dobrim dionicama na ZSE-u ionako minorna, a cijene niske, to su sve odluke vlade Jadranke Kosor i financministra Ivana Šukera. Potpuno ignoriranje činjenice da je Hypo banka u Hrvatskoj plasirala, prema procjenama Austrijanaca, čak 300 milijuna eura rizičnih kredita po političkim i gospodarski neprihvatljivim kriterijima, ignoriranje nezakonite dokapitalizacije Slobodne Dalmacije, izostanak bilo kakvog interesa za istraživanje nestanka tona i tona pšenice iz državnih rezervi koje su, oh čuda, završile u Agrokoru, sve su rezultati ove korumpirane Vlade. I oni moraju otići. Je li uopće moguće da dobiju gore nasljednike?