Business.hr broj 677

dug sve veći

croatia airlines 11

Država se u 2010. zadužila za gotovo 26 mlrd. kuna

Dogovor sa stujardesama ne znači da piloti neće štrajkati

S obveznicama koje je Vlada odobrila u utorak - 13,4 milijarde kuna u tri domaća i strana izdanja - ukupan iznos novog duga za koji se središnja država zadužila dosegnuo je gotovo 26 milijardi kuna 2

srijeda 14/7/2010

broj 677 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

PRODAJA CROBENZA

Favoriti su Rusi i Slovaci, a Slovenci ispali!

ProdaJa croBenZa, drugi Put 4-5 Ovaj tjedan AZTNova povjerenica Irena Budek Pavičić razgovara s ponuđačima za preuzimanje 14 Crobenzovih crpki i donosi odluku o najboljem kupcu

Cijene hrane, pića i energije zauzimaju start za jesenski udar PotroŠnJa i PosKuPlJenJa Unatoč padu maloprodaje, cijene mnogih artikala idu gore: poskupljuju ulje, kava zbog cijena na svjetskom tržištu, limun, mrkva, krastavci, prijevoz....

6

info&stav

indikator

2-3 ruska siesta Ravnatelj Ruske savezne službe za sanitarnu kontrolu predložio je uvođenje službene sieste zbog nesnosnih vrućina koje su zahvatile Rusiju.

“Zbog vala vrućine raditi se može samo rano ujutro ili kasnije poslijepodne, dok bi se tijekom najtoplijeg razdoblja uvela produljena pauza”, objasnio je

business.hr

trgovinski manjak Američki trgovinski manjak neočekivano je porastao u svibnju, dosegnuvši najvišu razinu u proteklih 18 mjeseci. Porastao je 4,8 posto, na 42.300 mlrd. dolara. Analitičari su očekivali njegov pad na 39 tisuća milijardi dolara…

Srijeda 14/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VLada odoBriLa 13,4 MiLiJardi kUna noViH oBVEZniCa

Država se u 2010. zaduž za gotovo 26 mlrd. kuna

S obveznicama koje je Vlada odobrila u utorak - 13,4 milijarde kuna u tri domaća i strana izdanja ukupan iznos novog duga za koji se središnja država zadužila dosegnuo je gotovo 26 milijardi kuna.

Više nego lani

Naime, početkom ožujka izdane su na domaćem tržištu obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna i 350 milijuna eura, s dospijećem u ožujku 2020. godine. Osim toga, domaće banke odobrile su sindicirani kredit od 500 milijuna eura, dok je Svjetska banka odobrila kredit od 200 milijuna eura. Uz tečaj od 7,2 kune za euro

navedena zaduženja iz prvog kvartala, ukupno su dosegnula 11,06 milijardi kuna. Usto, stanje trezorskih zapisa povećano je za 1,4 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine, sa 12,14 na 13,53 milijardi kuna.

Prema podacima guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, državi ove godine za otplatu glavnice duga treba oko 26 milijardi kuna, ili gotovo 12 milijardi kuna više nego 2009. godine.

Na naplatu su tako došli tri milijarde kuna vrijedna domaća obveznica te kredit u iznosu od 500 milijuna eura. Od inozemnih obveza dospjela je

tri iZdanJa oBVEZniCa

‘Posisali svu likvidnost’ Vlada je u ponedjeljak prihvatila tri izdanja obveznica: domaće kunske i eurske, te dolarske obveznice koje se plasiraju u SAD-u. Kunsko izdanje vrijedno je 1,5 milijardi kuna i izdaje se uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, a eursko je vrijedno 650 milijuna eura s kamatnom stopom 6,5 posto. Oba izdanja dospijevaju u ožujku 2020. godine.

Dolarske obveznice, vrijedne 1,25 milijardi dolara, dospijevaju u srpnju 2020. godine, a kamatna je stopa 6,625 posto.

Kako nam je kazao izvor iz bankarskog sektora, prednost dvaju domaćih izdanja obveznica jest to što će kamate ići mirovinskim fondovima koji su sudjelovali u izdanju, no postoje dva problema: svu likvidnost koju je u sustav ubacio HNB opet je posisala država, te će se time odgoditi pad kamatnih stopa. P.B./J.J.

iVan ŠUkEr, ministar financija, za ovu godinu (zasad) planira 8,6 milijardi kuna deficita, no u HNB-u računaju kako bi ukupni deficit, uvećan za prostestirana jamstva, dug umirovljenicima, manjak u HAC-u mogao dosegnuti 21,5 milijardi kuna foto hina

BRoJkA

››

BisER dAnA

Mnoge su izjave konstruktivne i dobre, ali neke spadaju u rubriku smeće, tako bih ovu izjavu strpao u koš koji se zove smeće ToMisLAv kARAMARko, ministar unutarnjih poslova, na izjavu šefa SDP-a Zorana Milanovića da 'možda i Picula ima brata koji radi u policiji pa bi i on mogao dobiti otkaz', nakon odbijanja tužbe protiv bivšeg gradonačelnika velike Gorice tonina Picule i smjene brata Zvonimira Mršića

žila obveznica od 500 milijuna eura, a otplaćena je i prva ovogodišnja rata Londonskom klubu. Na naplatu krajem srpnja dolazi domaći sindicirani kredit od 750 milijuna eura, a prema podacima HNB-a na od travnja do prosinca ove godine na naplatu dolazi još 293,3 milijuna eura glavnice dugoročnih kredita i obveznica.

Svemu tome valja još pridodati i otplatu trezorskih zapisa.

Na naplatu je krajem lipnja trebao dospjeti još jedan sindicirani kredit od 760 milijuna eura, ali kako je postojala mogućnost odgode naplate, taj je kredit, čini se, i odgođen.

deficit

Dosadašnja zaduženja svakako neće biti dovoljna za zatvaranje svih minusa. Deficit državnog proračuna (trenutačno) je planiran na 8,6 milijardi kuna (od čega je u prvih šest mjeseci potrošeno već 7,7 milijardi kuna).

No, guverner Rohatinski računa kako bi ukupno deficit opće države uvećan za prostestirana jamstva, dug umirovljenicima i manjak u HAC-u mogao dosegnuti 21,5 milijardi kuna.

Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

48

posto građana EU bilo bi spremno razmotriti odlazak u neku drugu zemlju ili regiju ako izgubi posao, a 17 posto ih planira otići raditi u inozemstvo, pokazuju rezultati Eurobarometra.

Trenutačno samo 2,3 posto ljudi u EU živi u nekoj drugoj zemlji članici

uvodnik

HBOR iz banke za razvoj postao banka za ‘socijalu’ HBoR privlači tvrtke nešto povoljnijim uvjetima kredita kovačev/cropix

Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

H

rvatska banka za obnovu i razvitak pretvorila se u banku za preživljavanje nelikvidnosti i spašavanje izvoza. Realizacija modela A i B, koju je Vlada povjerila HBOR-u, dodatno je pred njegova vrata dovela sve koji muku muče s plaćanjem dospjelih obveza ili sve teže opstaju na stranim tržištima. Prvi ljudi HBOR-a u utorak su objelodanili podatak da su poslovne banke na HBORovim aukcijama za kreditiranje obrtnih sredstava uglavnom licitirale zahtjeve svojih najboljih klijenata. I najbolje klijente banaka privukli su krediti za plaćanje dugova jer su ponešto povoljniji od uobičajenih na bankarskom tržištu.

Na kOja će vRata, međutim, pokucati tvrtke koje nisu među najboljim bankarskim klijentima, a dužne su k’o Grčka? Većina takvih tvrtki vjerojatno je već odustala od novog zaduživanja i odlučila svoju nelikvidnost "liječiti" preko leđa svih kojima duguju plaćajući svoje dugove na kapaljku, pa dok izdrže i oni i njihovi vjerovnici. Kockaju se, zapravo, nada-

››

U HBOR-u su otkrili da su banke na aukcijama za kreditiranje obrtnih sredstava uglavnom licitirale zahtjevima najboljih klijenata - znači li to da i najbolje tvrtke obveze ne mogu plaćati iz prihoda?

jući se da će se prije nego što propadnu doista dogoditi gospodarski oporavak koji mjesecima najavljuje i obećava Kosoričina vlada. Šef HBOR-a Anton Kovačev zadovoljan je i što se nisu ostvarili bojazni da će krediti iz Vladinog modela A uglavnom poslužiti za reprogramiranje bankarskih kredita i plaćanje dugova državi. Loše je, međutim, što i najbolji klijenti poslovnih banaka dospjele ob-

veze dobavljačima neće ili ne mogu plaćati iz svojih prihoda nego ih plaćaju subvencioniranim kreditima iz programa gospodarskog oporavka.

Zbog svega toga je uspješna realizacija HBOR-ovih kredita iz modela A za kreditiranje obrtnih sredstava pokazatelj da i najuspješniji klijenti banaka nisu tako uspješni u hrvanju s krizom i recesijom, ali i da se svi manje uspješni i neuspješni klijenti banaka ne mo-

gu hvatati ni za tu slamku spasa koju su im dobacili Banski dvori. Ne čudi stoga da je i guverner Željko Rohatinski posegnuo za pretvaranjem HBORa iz razvojne u "socijalnu" banku kao argumentom kojim je saborske zastupnike i hrvatsku javnost još jednom uvjeravao da je krajnji čas za poduzimanje radikalnih mjera koje će doista početi oporavljati gospodarstvo u cjelini, a ne samo najbolje klijente banaka.

tema 4-5

PRODAJA CROBENZA, DRUGI PUT Ovaj tjedan AZTN-ova razgovara s ponuđačima za preuzimanje 14 Crobenzovih crpki

Favoriti su ruski Lu Slovaci, slovenski P Neslužbeno doznajemo da bi Lukoilova ponuda mogla prevagnuti nad onom Slavia Capitala.

Lukoil Croatia, koji vodi Nikolaj Ivčikov, zabrinut je zbog činjenice da su među 14 Crobenzovih crpki i neke od 25 crpki koje potražuje Naftna industrija Srbije (NIS) pa bi želio garanciju da bez kupljenog neće ostati u procesu sukcesije

NIkOlAJ IvčIkOv, Lukoil Croatia: Preuzimanje Crobenza bilo bi vrlo važno za Lukoilovo širenje Snimio Saša ĆetkoviĆ

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u odluci o prodaji Inine tvrtke Crobenz važe između ponude ruskog Lukoila i slovačkog fonda Slavia Capital, koji se ponovno javio na natječaj iako je odbijen u prvom krugu. Ovaj tjedan AZTNova povjerenica za prodaju Crobenza Irena Budek Pa-

vičić razgovara s Lukoilom i Slovacima, a slovenski je Petrol ispao iz igre jer nije predao kompletnu ponudu. Neslužbeno doznajemo da je Slavia Capital poboljšala ponudu i, za razliku od prvog kruga, sada se javila tvrtka majka, odnosno fond koji raspolaže znatnom financijskom imovinom.

OlGICA SPEvEC, predsjednica Vijeća AZTN-a: Vodit će se računa o tržišnom aspektu, odnosno o tome tko najbolje može pridonijeti razvoju tržišta, a ne o najboljoj cijeni Snimio Saša ĆetkoviĆ

povjerenica Irena Budek Pavičić i i donosi odluku o najboljem kupcu

business.hr Srijeda 14/7/2010

ukoil i ponovno Petrol ispao iz igre

Agenciji pri odlučivanju nije primarna cijena koju može postići za tvrtku, već utjecaj prodaje na razvoj tržišnog natjecanja.

NIje bitna cijena

"Proces prodaje je pri kraju, povjerenica će u sljedećih desetak dana predložiti kupca Crobenza. Postoje dva vrlo ozbiljna kupca i AZTN je odlučan cijelu stvar dovesti do kraja. Vodit će se računa o tržišnom aspektu, odnosno o tome tko najbolje može pridonijeti razvoju tržišta, a ne o najboljoj cijeni. To nam nije najvažniji kriterij", poručila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a.

Prema neslužbenim informacijama, Lukoilova bi ponuda mogla prevagnuti nad onom Slavia Capitala.

Lukoil Croatia, koji vodi Nikolaj Ivčikov, pomalo je zabrinut zbog činjenice da su među 14 Crobenzovih crpki i neke od 25 crpki koje potražuje Naftna industri-

ja Srbije (NIS). Neslužbeno doznajemo da bi Lukoil prije kupnje Crobenza želio garancije da bez kupljenog neće ostati u procesu sukcesije.

Prema informacijama Business.hr-a, AZTN takve garancije ne može dati jer nije arbitar u sukcesiji imovine bivših jugoslavenskih republika. Pitanja o tome tko je za što nadležan, koji je status sporne imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj te što Hrvatska potražuje u Srbiji već su dulje predmet "loptanja" između Hrvatskog fonda za privatizaciju, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva gospodarstva. Lukoil se ubrzano širi u Hrvatskoj najavljujući skoro otvaranje još dviju benzinskih crpki, a kupnja Crobenza itekako bi im pomogla u brzom širenju mreže.

Slovaci s Cipra

U igri je još uvijek i slovački Slavia Capital fond, čiju

POČINJE BITKA MEĐU TRGOVCIMA

Presudni su cijena, kvaliteta goriva, usluga i opremljenost svake crpke Ovaj je tjedan obilježio znatan pad cijene dizela, a cijena benzina ostala je ista. Cijene goriva ne razlikuju se mnogo između trgovaca naftnim derivatima, pa se, primjerice, ističe da Petrol i Lukoil nakon posljednje promjene cijena u utorak 13. srpnja imaju navlas iste cijene benzina, dizela i autoplina. Njemački ADAC nedavno je savjetovao turistima koji dolaze u Hrvatsku da tankove pune kada uđu u našu državu jer je doma-

je tvrtku kćer Croatian Petrol Stations u prvom krugu prodaje odabrao Mol. Prodaja je poništena zbog neiskustva Slovaka u maloprodaji i netransparentnog financijskog stanja jer je Slavia Capital fond registriran na Cipru i primarno se bavi investicijskim i financijskim poslovanjem. Je li i na koji način Slavia Capi-

će gorivo među najjeftinijima u Europi. Razlika među trgovcima odnosi se na kvalitetu goriva, odnosno različite aditive koje dodaju gorivima kako bi produljili trajanje motora, dali mu veću snagu i brže ubrzanje. Osim kvalitetnim gorivom, bitka među trgovcima sve se više vodi u domeni kvalitete usluge i popratnim sadržajima kao što su kafići i restorani na crpkama, autopraonice i slični sadržaji.

tal riješio dvojbu o transparentnim financijama, nije nam poznato. U kuloarima su se još prilikom prve prodaje čula nagađanja da se iza njih skriva Slovnaft, inače u Molovu vlasništvu.

Viktor Levkanič, potpredsjednik tog fonda, u nedavnom intervjuu Nacionalu to je demantirao tvrdeći da je njihova tvrtka Progress

Trading Slovnaftov konkurent, a fond je u privatizaciji Slovnafta zastupao OMV. Levkanič je izložio i model razvoja Crobenzove veleprodaje baziran na komisionoj prodaji, uvjeren da bi ta tvrtka ubrzo mogla postati treći veletrgovac derivatima u državi.

Sonja Hodak Nina Domazet

tema 6-7

POTROŠNJA I POSKUPLJENJA Unatoč padu maloprodaje, c poskupljuju ulje, kava zbog cijena na svjetskom tržištu, limun, m

Cijene hrane, pića zauzimaju start za Osim proizvoda na akcijama i privatnih robnih marki, cijene većine brendiranih artikala stalno idu pomalo gore. Ne reagiramo svaki put kad naši dobavljači dižu cijene, ali ako pogledate cijene artikala na početku i na koncu godine, vidite da su poskupjeli, kaže vlasnica jedne male trgovine

Službeni statistički podaci pokazuju blagi, gotovo neznatan rast potrošačkih cijena, no stvarna je situacija na policama trgovačkih lanaca potpuno drugačija, a najesen bi novčanike građana mogao očekivati još jedan cjenovni udar.

Uslijed pada maloprodaje, koja je na godišnjoj razini pala i više od 15 posto, logičan bi potez trgovaca bilo sniženje cijena, no na netipičnom hrvatskom maloprodajnom tržištu to se nije dogodilo. Ako bi nas najesen zahvatilo veće poskupljenje energenata, mogao bi to biti uvod u val većih poskupljenja hrane i pića.

Uz manje-više stalne akcijske prodaje i sve veći broj privatnih

››

››

Cijene će rasti. Vrlo je bitan psihološki element: cijena pšenice, loše vremenske prilike, strah od devalvacije, ali i usklađivanje s europskim cijenama

Zbog povećanja ulaznih troškova morali smo povisiti proizvođačku cijenu ulja sa 6,30 na 7,10 kuna za litru.

Osnovni razlog bilo je povećanje cijene plina

DRAgAN MUNJIzA, predsjednik Uprave Gastro grupe

STJEPAN KOMAR, direktor Tvornice ulja Čepin

robnih marki čija je cijena niža od brendiranih proizvoda, većina artikala poskupljuje. "Cijene stalno pomalo idu gore. Ne reagiramo svaki put kad naši dobavljači dižu cijene, ali ako pogledate cijene artikala na početku i na koncu godine, vidite da su poskupjeli", kaže vlasnica jedne male trgovine koja je željela ostati neimenovana.

Procjenjuje i da će najesen cijene nastaviti rasti.

"Uvijek ima proizvoda koji su na akciji i možda su sad akcije nešto češće, ali generalno cijene rastu", kaže naša trgovkinja.

Najkonkurentnije su marke u trgovačkim centrima ionako privatne

robne marke, pa ne čudi što rastom cijena brendiranih proizvoda potiču prodaju vlastitih robnih marki.

Europske cijene

Novi udar na novčanike građana očekuje i Dragan Munjiza, konzultant i predsjednik Uprave Gastro grupe. "Cijene će porasti zbog pada realizacije maloprodaje jer realni pad maloprodaje traži nadoknadu kod proizvođača. Osim toga, bitan je i psihološki element neizvjesnosti povezan s pregovorima o cijeni pšenice, loše vremenske prilike tijekom kasnog proljeća, strah od devalvacije, ali i usklađivanje s europskom razinom cijena", tvrdi

Munjiza.

Prognoze o rastu cijena potvrđuju i neslužbeni podaci koje je objavio portal Supermarketi.info koji donosi cijene nekoliko artikala koji su poskupjeli. Uz kavu, koja je poskupjela na svjetskom tržištu, poskupjelo je i Zvijezdino ulje, limun, mrkva, krastavci. Sami proizvođači ulja međutim objašnjavaju kako su za poskupljenje imali razloga.

"Zbog povećanja ulaznih troškova morali smo povisiti proizvođačku cijenu ulja sa 6,30 na 7,10 kuna za litru. Osnovni je razlog bilo povećanje cijene plina gotovo 100 posto u odnosu na početak godine, a plin

cijene mnogih artikala idu gore: mrkva, krastavci, prijevoz....

business.hr Srijeda 14/7/2010

i energije jesenski udar

ZLATKO BAZIANEC, konzultant u A.T. Kearneyu

Sve ovisi o cijeni pšenice i energenata Zlatko Bazianec, konzultant u A.T. Kearneyju, kaže kako se u posljednjih šest mjeseci ništa dramatično ne događa kad su u pitanju maloprodajne cijene, a ne očekuje dramatične preokrete ni sljedećih mjeseci. "Ako cijene goriva ostanu stabilne i cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda kao sto su pšenica, kukuruz i šećer ostanu na razini prošlogodišnje žetve, nema razloga za rast cijena prehrambenih proizvoda", kaže Bazianec. Pregovori o cijeni pšenice, međutim, još uvijek traju, a bez obzira na stabilne cijene goriva, rast cijena plina i drugih inputa dosad se pokazao kao dobra isprika za povećanje cijena finalnog proizvoda.

nam je glavni energent. Poskupjela je i sirovina na svjetskom tržištu, od sirovog ulja do suncokreta i uljane repice, koju smo lani kupovali za 1,70 kuna, a sada je već dvije kune za kilogram. Poskupio je i prijevoz, a najavljeno je i poskupljenje električne energije, pa se to moralo odraziti i na cijenu našega finalnog proizvoda.

Cijene na moru

No, ne vjerujem da će se to odraziti na životni standard hrvatskih građana, jer je godišnja potrošnja jestivog ulja po glavi stanovnika u nas 11,5 litara. Tako će ih to poskupljenje u maloprodaji staja-

ti možda 12 kuna godišnje, što je cijena jedne kave u ugostiteljskom objektu", kaže Stjepan Komar, direktor Tvornice ulja Čepin.

Glavni ekonomist Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula ne očekuje pak skori znatniji rast cijena hrane i pića. "Glavna prepreka znatnijem rastu cijena kod nas je pad maloprodaje, koji je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za svibanj bio 3,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec", ocjenjuje Bakula. Kafići, ali i trgovački centri, stoga procjenjuju da bi dizanjem cijena mogli izgubiti više na kvantiteti nego što bi dobili dizanjem cijena. "Rast

cijena kave na svjetskim tržištima prvenstveno je uvjetovan povećanom potražnjom u Kini i Rusiji, slično kao što se događalo s naftom. Špekulanti stoga kupuju terminske ugovore (futures) koji utječu na cijenu, no ne vjerujem da bi se cijene dugoročno trebale zadržati na toj razini", rekao je Bakula. Voće i povrće proizvodi su sezonskog karaktera na čiju cijenu i potražnju u ovo doba godine uvelike utječe i turistička sezona pa su tako više razine cijena uglavnom na obali, a niže u unutrašnjosti.

Romana Dugandžija Goran Flauder Igor Medić

››

Rast cijena kave uvjetovan je povećanom potražnjom u Kini i Rusiji, slično kao što se događalo s naftom.

Voće i povrće sezonski su proizvodi na čiju cijenu uvelike utječe i turistička sezona GORAN BAKULA, ekonomist NHS-a

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

REFERENDUM

Sindikati danas k Bebiću sa 190 kg potpisa Split. Sindikati će u srijedu u 13 sati predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću predati prikupljenih 813.016 potpisa građana na zahtjev za raspisivanjem referenduma protiv Vladina prijedloga izmjena Zakona o radu (ZOR), najavio je jučer predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. Sindikati su foto-

kopirali sve potpise i provjerili njihovu čitkost, a papiri s potpisima ukupno su teški oko 190 kilograma. Mi nismo provjeravali JMBG (jedinstveni matični broj građana), to neka rade službe u Saboru, kazao je Matijašević. Po tvrdnji predsjednika HUS-a, sindikatima je od početka akcije prikupljanja potpisa "u fokusu jedino bio ZOR". "Nikakva politizacija, nikakve jeftine političke utakmice nas ne interesiraju i nikome nećemo dati da uskoči u našu akciju", ustvrdio je Matijašević. H

ŽELJEZNICE

Gredelj bi dio posla u Maleziji od 12 mlrd. eura Zagreb. Malezijski ministar vanjskih poslova Dato´ Sri Anifah Hj. Aman sa suradnicima posjetio je jučer proizvodne pogone Tvornice željezničkih vozila (TŽV) Gredelj, a predsjednik Uprave TŽV-a Gredelj Ivan Tolić predstavio im je tom prigodom proizvodne mogućnosti tvrtke i mogućnosti poslovne suradnje,

izvijestili su iz Gredelja.

Kako Malezija planira veliku obnovu svojega željezničkog sustava, istaknuto je da su mogućnosti međusobne suradnje na tom planu velike.

Istaknute su još neiskorištene mogućnosti gospodarske suradnje, koja bi se mogla dalje razvijati s posebnim naglaskom na željezničku industriju, jer Malezija upravo planira uložiti 12 milijardi eura u obnovu željeznice, gdje priliku za prodaju svojih proizvoda vidi i Gredelj, kazao je Tolić. B. hr

Tvrtke iz modela A povukle 778,5 mil. kn ZATVARANJE NELIKVIDNOSTI Od isplaćenih sredstava iz modela A oko 126 milijuna kuna tvrtke su odmah prebacile na banke i u državni proračun za krpanje kredita i poreznih obveza, a ostatak su dobili dobavljači, pa u HBOR-u smatraju da je Vladina mjera uspjela. Model B je pak sasvim druga priča HBOR i poslovne banke do konca lipnja ukupno su tvrtkama isplatili 778,5 milijuna kuna kredita odobrenih po Vladinom modelu A namijenjenom kreditiranju obrtnih sredstava. Od tog je iznosa HBOR isplatio 311,4 milijuna kuna. Nakon pet dosad održanih aukcija za dodjelu kredita po modelu A HBOR i banke ukupno su odobrili 2,09 milijardi kuna kredita.

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev kaže da je isplata kredita nakon prve HBOR-ove aukci-

je kasnila oko mjesec dana zbog provjere ispunjavaju li zahtjevi tvrtki natječajne uvjete te zbog procedure osiguranja kredita. Kašnjenja nakon toga nije bilo i svi će odobreni krediti biti isplaćeni u predviđenom roku od šest mjeseci jer "očekivanja da isplata ide od danas do sutra nisu realna". Od 453 zahtjeva tvrtki za dodjelu kredita po modelu A, koliko ih je dosad dostavljeno HBOR-u, desetak je naknadno odbijeno jer se pokazalo da ne odgovaraju kriterijima.

ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave HBOR-a, pohvalio se da je HBOR u prvoj polovini godine plasirao 48 posto kredita više nego lani Snimio Saša ćetković

Većina kredita odobrena je i isplaćena proizvodnim tvrtkama. Iako su krediti dodjeljivani i velikim tvrtkama, najviše ih je odobreno malim i srednjim tvrtkama (između 60 i 70%). U HBOR-u kažu da su poslovne banke zbog povoljnijih kamata na HBORovim aukcijama uglavnom licitirale zahtjevima najboljih klijenata.

Najviše dobavljačima

Anton Kovačev kaže da su tvrtke više od 75 posto kredita iz modela A koristile za plaćanje obveza dobavljačima, 6,6 posto kredita iskorišteno je za plaćanje obveza državi, a 9,6 posto za plaćanje dugova bankama. Kovačev podsjeća kako je bilo bojazni da će većina novca završiti u državnom proračunu i u poslovnim bankama, ali to se nije dogodilo. I zbog toga Kovačev zaključuje da je model A dobro pogođen i očito je bio koristan. No, dodaje da činjenica da su tvrtke pokazale veliki interes za korištenje kredita za obrtna

sredstva po modelu A, a gotovo nikakav za sredstva iz modela B za kreditiranje investicija, pokazuje da je nelikvidnost najveći problem gospodarstva te da nema interesa za investiranje.

Redovni krediti

O tome dodatno svjedoči ukupna kreditna aktivnost HBOR-a u prvih šest mjeseci 2010. jer su i u ostalim kreditnim programima tvrtke najmanje zainteresirane za razvojne i investicijske kredite. U prvoj polovini 2010.

HBOR je odobrio 937 kredita u ukupnom iznosu 4,6 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlu godinu porast 48 posto. Kada se izuzmu krediti odobreni po modelu A, HBOR-ova ovogodišnja kreditna aktivnost porasla je 32 posto u odnosu na 2009. godinu. Najviše kredita odobreno je za izvoz (397 u iznosu 2,99 milijardi kuna), slijede krediti gospodarstvu (339 u iznosu 913,8 milijuna kuna), zatim malom i srednjem poduzetništvu (203 u iznosu

618,5 milijuna kuna) te za infrastrukturu (7 u iznosu 72,5 tisuća kuna).

Anton Kovačev kaže da je u ovoj godini nastavljen trend iz 2009. godine, kada je HBOR ukupno odobrio 6,155 milijardi kuna kredita, od čega je više od 60 posto odobreno za poticanje izvoza. On ističe da je HBOR pritom uspio da na jednu njegovu odobrenu kunu kredita banke i drugi investitori ulože 1,7 kuna, što će biti opredjeljenje HBOR-ove kreditne politike i u ovoj godini.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

SPORAZUM S HOK-om

Zaba radi kartice za obrtnike Zagreb. Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Zagrebačka banka (Zaba) potpisale su jučer sporazum o suradnji kojim počinje proces izrade jedinstvene obrtničke kartice za sve članove Komore.

Predviđa se da će tijekom siječnja iduće godine obrtnici dobiti kartice na svoje adrese.

Predsjednik HOK-a Mato Topić kazao je kako je novo partner-

stvo rezultat natječaja HOKa na temelju kojeg je ponuda Zagrebačke banke odabrana kao najpovoljnija.

Pogodnosti kartice moći će koristiti svi obrtnici, članovi Komore, njih gotovo 93 tisuće, bez obzira na to s kojom poslovnom bankom surađuju, rečeno je.

Predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković istaknuo je da ta banka ima 25 posto tržišnog udjela u poduzetničkom bankarstvu te da trenutačno obrtnike kreditiraju s dvije milijarde kuna. H

REŽU KOMUNALIJE

HŽ infrastruktura na vodi kani uštedjeti 7,2 mil. kn Zagreb. Zahvaljujući partnerstvu s tvrtkom Rudan, koja se bavi uštedama energenta i vode, HŽ infrastruktura na Ranžirnom kolodvoru i Glavnom kolodvoru u Zagrebu te Glavnom kolodvoru Rijeka, na kojima su računi za vodu iznosili 14,4 milijuna kuna godišnje, u prva je četiri mjeseca ove godine gotovo prepolovila potroš-

nju vode.

HŽ infrastruktura na tim trima kolodvorima zajedno godišnju potrošnju vode planira smanjiti 75 posto, odnosno sa 14,4 milijuna na 3,6 milijuna kuna, i to bez ulaganja vlastitih sredstava.

Voda se na kolodvorima koristi za grijanje skretnica, u hidrantskoj mreži, za pranje vlakova...

Tvrtka Rudan posluje tako da svoj novac ulaže u tehnologije uz pomoć kojih se štedi voda, a naplaćuje se ostvarenom uštedom. H

MIO pregovara o š proizvodnje za Ho NEMA GODIŠNJEG ODMORA Metalska industrija Osijek za Hondu će ove godine proizvesti rekordnih 15-ak tisuća motokultivatora, a neprekidan rast narudžbi znači da MIO ove godine neće imati kolektivni godišnju odmor u kolovozu, kaže nam direktor Ante Mršo

HONDINI INŽENJERI u pogonu Metalske industrije Osijek arhiva business.hr

Trojica Japanaca iz razvojnog tima Honde u Frankfurtu i šef nabave francuskog distributera motokultivatora koje proizvodi MIO posjetili su jučer Metalsku industriju Osijek kako bi se uvjerili u njezine proizvodne mogućnosti radi proširenja suradnje u izradu novih kompo-

nenti za Hondinu tvornicu motora u Italiji.

Pad zbog krize

"Za Hondu radimo desetak tisuća motokultivatora godišnje, a želimo se uklopiti i u druge njihove proizvodne programe. Oni u Italiji proizvode motore za europsko tržište i velike su moguć-

nosti da proizvodnju pojedinih komponenti povjere upravo nama", nada se Ante Mršo, predsjednik Uprave i većinski vlasnik MIO-a Osijek.

Kaže kako je predsjednik Honde u Francuskoj posjetio MIO prije dva tjedna i nakon što su ga proveli pogonima, razgovarali su

o suradnji na novim programima. Njegov interes vidi se i po tomu što je nedugo zatim poslao inženjere kako bi utvrdili u čemu mogu proširiti suradnju.

"Hondi godišnje isporučimo devet do deset tisuća motokultivatora, a lani smo im zbog krize isporučili samo šest tisuća komada.

No, do kraja godine naručili su čak osam tisuća, što će nam donijeti dva i pol milijuna eura. Ove godine za Hondu ćemo proizvesti rekordnih 15-ak tisuća komada", ističe Mršo.

Za poznatu japansku tvrtku ponovno rade od 2003. godine i do početka ove godine izradili su 54.000 motokultivatora uz samo 0,03 posto reklamacija!

Od 1. lipnja do 1. studenoga prošle godine zbog smanjenih narudžbi nisu radili petkom, a još su prije dva mjeseca razmišljali o otpuštanju viška zaposlenih i kolektivnom godišnjem odmoru u kolovozu, na koji odlaze već devet godina. No, otada narudžbe samo stižu, pa ostaju raditi cijelo ljeto u tri smjene, subotom i nedjeljom, a zaposlit će i obučiti sedam novih ljudi. Sada

NLB 1. U REGIJI

Slovenske banke jače od hrvatskih

IVAN FABIJANčIć, direktor za financijsku industriju u Deloitteu snimio hrvoje knez

Zagreb. Vodeća bankarska grupacija u Adria regiji (zemlje bivše Jugoslavije) u prošloj godini bila je Unicredit grupa s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura, a u sektoru osiguranja Triglav grupa s bruto premijom većom od 952 milijuna eura, objavila je jučer konzultantska tvrtka Deloitte.

Unatoč krizi finacijski sektor u

regiji ostao je u 2009. stabilan, zadržavši rast ukupne aktive, pa i profitabilnost, istaknuo je direktor za financijsku industriju u Deloitteu Ivan Fabijančić. Najveće bankarske grupacije nakon Unicredita su NLB grupa (18,4 milijardi eura), Intessa SanPaolo grupa (15 milijardi eura), Hypo grupa (11,5 milijardi eura) te RBA grupa (10,9 milijardi eura).

Osim Slovenije, te u manjoj mjeri Srbije, bankarskim sektorom regije dominiraju međunarodne grupacije. Lani je slovensko bankarsko tržište po

veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši najvećim u regiji. Najveća je u regiji slovenska banka NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi eura, a slijede dvije hrvatske, Zaba (12,7 milijardi eura) te Privredna banka (8,8 milijardi eura). Što se tiče banaka u Hrvatskoj, nakon Zagrebačke i Privredne slijede Erste&Steiermärkische Bank (6,7 milijardi eura), Raiffeisenbank Austria (5,4 milijarde eura) i Hypo Alpe-Adria bank (5,3 milijarde eura).

U sektoru osiguranja vodeća je slovenska Triglav grupa,

dvostruko jača od sljedeće na listi, hrvatske Croatia grupe s 456 milijuna eura bruto premije. U ostalih pet vodećih su Agram (330 milijuna eura), Zavarovalnica Maribor (266 milijuna eura) i Adriatic Slovenica (260 milijuna eura).

Kod nas je, kao i lani, najveće Croatia osiguranje (413 milijuna eura). Slijede Euroherc (142 milijuna eura), Allianz Zagreb (134 milijuna eura), Jadransko osiguranje (90 milijuna eura) i Kvarner Vienna Insurance Group (74 milijuna eura). H

Airlinesu širenju Croatia prijeti i štrajk pilota ondu PREKINUTI KOLEKTIVNI PREGOVORI

UPRAVA CROATIA AIRLINESA nije htjela pregovarati s HSPP-om o kolektivnom ugovoru tvrdeći da mogu pregovarati samo s odborom svih pet sindikata koji djeluju u toj kompaniji

ih je 220 zaposlenih, a u rujnu će zaposliti još desetak novih na montaži Hondinih motora. Rade i dijelove za pet do šest tisuća mjenjača godišnje za talijanskog partnera, a za izlaganje na sajmu u Bologni ove jeseni pripremit će seriju prskalica za vodu.

Tečaj i plin

MIO izvozi otprilike 80 posto proizvodnje i teško im pada nizak tečaj eura. U ponedjeljak su, kaže nam Mršo, eure prodali banci po tečaju od 7,185 kuna za euro, a kada kupuju, euro plaćaju više od 7,3 kune.

"Nitko se kod nas nije ANTE MRšO, predsjednik Uprave i većinski vlasnik MIO-a Osijek snimio goran flauder

obogatio na izvozu, posebno ne za industrijskoga kupca, ali barem nemamo rizik prodaje i naručitelji nam uredno plate sve što isporučimo. Lani smo zbog prepolovljenih narudžbi ostvarili gotovo sedam milijuna kuna gubitka i nadam se da ćemo ga pokriti iz ovogodišnjeg poslovanja i dijela 2011. godine. Sve ovisi o ulaznim troškovima jer plin je poskupio već treći put ove godine, uskoro će i struja, a to su nam osnovni energenti", zaključuje predsjednik Uprave i većinski vlasnik tvrtke Ante Mršo.

Goran Flauder

arhiva business.hr

Nakon što su prekinuti kolektivni pregovori Uprave CA sa Sindikatom prometnih pilota, piloti imaju sve zakonske mogućnosti za pokretanje štrajka. Sindikat pilota najavljuje da će nastaviti pregovarati s Upravom, ali kažu da ne žele odugovlačenje kako ne bi ostali bez glavnog aduta mogućnosti štrajka usred sezone Croatia Airlinesu prijeti novi štrajk. Nakon što su prošli tjedan štrajkale stjuardese i stjuardi hrvatske nacionalne aviokompanije, za tom bi industrijskom akcijom uskoro mogli posegnuti i piloti Croatia Airlinesa.

Kolektivni pregovori Uprave CA s Hrvatskim sindikatom prometnih pilota (HSPP) su prekinuti i piloti sada imaju sve zakonske mogućnosti za pokretanje

štrajka nakon što je propalo i mirenje Uprave i HSPP-a.

Predsjednik HSPP-a Andre Šarinić kaže da su piloti poslali novi dopis Upravi u kojem traže da ponovo počnu kolektivni pregovori te da im je obećano da će do petka dobiti odgovor.

Pet sindikata

Piloti su bili spremni pridružiti se stjuardesama i stjuardima u štrajku solidarnosti, ali kako je Uprava CA pristala na zahtjeve Sindikata kabinskog osoblja, štrajk je prekinut.

Piloti sad imaju isto oružje u rukama kao i kabinsko osoblje da se izbore za svoje zahtjeve.

Kako objašnjava Šarinić, Uprava CA uopće nije htjela pregovarati s HSPP-om o kolektivnom ugovoru tvrdeći da mogu pregovarati samo s odborom svih pet sindikata koji djeluju u tom kompaniji. HSSP je pak htio

samostalno pregovarati o pravima pilota i to je uzrokovalo spor zbog čega se Uprava CA za tumačenje obratila Ministarstvu uprave. Piloti ne sumnjaju da će to tumačenje biti u njihovu korist, kao što je i sud odlučio da je štrajk stjuardesa bio legalan.

21 sporna točka

U pregovorima pilota i Uprave CA sporni su godišnji odmori, radno vrijeme, nepoštovanje redoslijedne liste prilikom zapošljavanja, napredovanja i otkaza, prijevoz… Riječ je o 21 točki. Šarinić očekuje da će sindikalci sljedeći tjedan opet sjesti za stol s Upravom, ali i ističe da se neće dati zavlačiti predugo oko pregovora.

Naime, ako bi se oni odužili u nedogled, piloti bi izbili glavni adut - štrajk usred turističke sezone.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

HNB

Inoulaganja u prvom kvartalu 434 milijuna eura Zagreb. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 434,2 milijuna eura, što je samo malo manje nego u istom razdoblju 2009., pokazuju podaci HNB-a.

Promijenjena je struktura inoulaganja, i to u korist izravnih vlasničkih u odnosu na izravna dužnička ulaganja.

Vlasnička su iznosila 237,3 milijuna eura, a ostala (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite) 123,1 milijun.

Zadržane su zarade iznosile 73,8 milijuna kuna, dok se u istom razdoblju lani bilježio odljev. Najviši iznos izravnih inoulaganja, 246,9 milijuna eura, bilježi bankarski sektor, a slijede s iznosom od 81 milijun eura trgovina na malo te sa 69 milijuna eura ostale poslovne djelatnosti. Austrijanci su i dalje najvažniji ulagači u Hrvatsku sa 195,8 milijuna eura. H

TRAŽE NAPLATU 320.000 KUNA DUGA

Modea (u stečaju) gura Kamensko u stečaj Iako će dug od 320.000 kuna koji potražuje Tvornica rublja Modea vjerojatno uskoro biti namiren, Kamensko, koje samo za doprinose duguje 25 milijuna kuna, moglo bi završiti u stečaju željom vlastitih zaposlenika Na Trgovačkom sudu u Zagrebu pokrenut je postupak utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad tekstilnom tvornicom Kamensko, a ročište za izjašnjenje o prijedlogu zakazano je za 25. kolovoza. Predlagatelj je Tvornica rublja Modea d.d. iz Garešnice, koja je i sama već u stečaju (proizvodnja je nastavljena preko tvrtke Modea-nova d.o.o.), a prijetnjom da će i Kamensko odvući u stečaj pokušava naplatiti dug od 320.000 kuna.

Vrijedne nekretnine

"Znamo da to nije neka pretjerano velika svota, ali mi smo u situaciji da moramo naplatiti sve što je moguće. Čim je Trgovački sud prihvatio naš prijedlog, javio nam se Antun Crlenjak, član Uprave Kamenskog, i obećao da će dug uskoro biti namiren", rekao nam je Marijan Belani, stečajni upravitelj tvrtke Modea d.d.

Iako će se ova epizoda

ANTUN CRLENJAK, prvi čovjek Kamenskog arhiva business.hr

vjerojatno sretno završiti, stečaj tvrtke sa 560 zaposlenih i dalje je realna opcija. Nakon što je donedavni predsjednik Uprave Kamenskog Damir Rihtarić javno upozorio da bi tvrtka mogla završiti u stečaju, naslijedio ga je Antun Crlenjak (dugogodišnji suradnik poduzetnika Miroslava Kutle), koji se žestoko opire stečaju svjestan da u tom slučaju vlasnici Kamenskog ostaju bez atraktivnog zemljišta u središtu Zagreba.

Iz stečajne bi se mase, naime, ponajprije namirila država, jer je tvrtka u blokadi od sredine prosinca, i to zbog duga za doprinose koji su se - kao što je sam Crlenjak izjavio prije tjedan dana - u međuvremenu popeli na 25 milijuna kuna. Na pozive iz Bu-

siness.hr-a Crlenjak nije odgovarao.

Štrajk za plaće

Za stečaj se zauzima većina radnika, kao i regionalni povjerenik Sindikata tekstila Željko Šegina.

"Zaduženost Kamenskog po svoj je prilici veća od temeljnog kapitala tvrt-

ke i mislim da je stečaj neizbježan. Tvrtku je jako teško sačuvati, pogotovo s obzirom na cijeli splet sumnjivih okolnosti", kaže Šegina.

Budući da država ne poduzima ništa kako bi zaštitila sebe ili radnike, oni su tek štrajkom ishodili isplatu zaostalih plaća, a zadnju su dobili za travanj. Sada im se nudi prelazak u tvrtke kćeri, no sindikat upozorava radnike da ništa ne potpisuju jer te nove tvrtke nemaju nikakve imovine.

Prošle su godine prihodi Kamenskog pali 39 posto, a gubitak je bio 34 milijuna kuna. Unatoč svemu nabrojanom, Uprava Kamenskog poslala je HFPu pismo namjere za kupnju tvrtke Goričanka nova procijenjene na 33 milijuna kuna.

Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

NALOG HANFE

Stečajem Crlenjakovi gube milijune Dođe li do stečaja, protiv kojega se direktor Antun Crlenjak tako žestoko bori, veliki dioničari Kamenskog ostali bi bez dionica stjecanih dugo i mukotrpno preko raznih paravan-tvrtki i potajice, ali ipak dovoljno šeprtljavo da im Hanfini forenzičari uđu u trag, dokažu međusobnu povezanost i lani daju nalog (među ostalim i Crlenjakovoj kćeri) da objave ponudu za preuzimanje Kamenskog.

Kole injek BRZA ZARADA Kompanija u SAD-u koja se bavi istim poslom u samo godinu i pol dana ostvarila je 350 milijuna dolara prihoda.

Kolektiva je u pet mjeseci prodala gotovo 11.000 kupona i tako svojim korisnicima osigurala popuste od 50 do 90 posto. Prema procjenama, ukupna je ušteda oko dva milijuna kuna

KOREKCIJA

Pojeftinila dizelska goriva

Zagreb. Na Ininim su benzinskim crpkama od jučer jeftinija dizelska goriva, i to od sedam do 24 lipe po litri. Motorni će se benzini i u idućih petnaest dana prodavati po dosadašnjim cijenama.

Nova cijena dizelskog goriva euro V kvalitete, eurodizela BS je 7,91 kunu po litri prema dosadašnjih 8,15 kuna.

Nova cijena dizela u sljedeća je dva tjedna 7,71 kunu po litri (do sada 7,94 kune), loživo ulje ekstra lako prodaje se po 5,20 kuna (prema dosadašnjih 5,36 kuna), a plavi dizel stoji 4,77 kuna (do sada 4,84 kune).

Cijene motornih benzina se ne mijenjaju, pa će se gorivo euro V kvalitete, eurosuper BS 95 prodavati po 8,45 kuna po litri, a 8,45 kuna i dalje je cijena i supera plus 98, dok se super 95 i dalje prodaje po 8,25 kuna po litri. H

BICRO

Rade na vodiču inovativnih parkova Zagreb. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) i partneri iz regionalnih inovacijskih centara predstavili su jučer u Zadru radnu inačicu priručnika koji će pomoći u razvoju i upravljanju inovativnim parkovima u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji se provodi u sklopu EU programa FIDIBE namijenjenog poticanju inovativnog

poduzetništva u regiji južne i istočne Europe.

Hrvatska se, istaknuto je, može smatrati jednom od regionalnih zemalja sa znatnim inovacijskim potencijalom: imamo 4 tehnološka parka, 24 poduzetnička centra i poslovna inkubatora te pet specijaliziranih visokotehnoloških institucija. Najveći udjel istraživanja i razvoja odvija se u segmentima IT tehnologija, biotehnologije, razvoja alternativnih izvora energije, te poljoprivrede i prerađivačke industrije hrane i pića. B.hr

HGK

Otvoreno predstavništvo u Afganistanu Zagreb. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević jučer je otvorio predstavništvo HGK u Kabulu.

Nakon otvaranja održan je Hrvatsko-afganistanski gospodarski forum na kojemu je hrvatskom gopodarskom izaslanstvu koje čini 11 tvrtki HGK omogućila razgovor s potencijalnim poslovnim partnerima. B.hr

ektiva.hr dobiva kciju od 5 milijuna € U SAMO NEKOLIKO MJESECI DO USPJEHA

JEffREy TREICHEL, suosnivač Kolektive.hr snimio saša ćetković

Tek se očekuje žestoka tržišna utakmica Kolektiva.hr pokrenuta je krajem siječnja ove godine i bila je prvi domaći internetski projekt koji se temelji na zajedničkoj kupnji prije svega usluga putem kupona uz popuste. U Njemačkoj su se samo nekoliko mjeseci prije pojavila dva slična internetska projekta CityDeal.de i DailyDeal.de. Prema Treichelovim riječima, taj bi poslovni koncept trebao zaživjeti u cijelom svijetu u roku od 3 do 6 mjeseci, te se očekuje i zaoštravanje tržišne utakmice u Hrvatskoj. Iako imaju konkurenciju, Treichel je uvjeren kako će uspjeti. Trenutačno zapošljavaju 20 ljudi u Hrvatskoj, te još 5 u svojim regionalnim uredima.

Koncept kolektivne internetske kupnje Kolektiva. hr dobit će znatnu financijsku injekciju od dvojice inozemnih ulagača, potvrdio je za Business.hr jedan od osnivača Jeffrey Treichel. Iako to nije želio reći, doznajemo da je riječ o najmanje 5 milijuna eura koji će biti iskorišteni za daljnju ekspanziju Kolektive. hr na regiju.

Treichel pojašnjava kako je riječ o dvojici vrlo uglednih ulagača. Stefan Glaenzer, trenutačno izvršni direktor kompanija RjDj i Mendeley Ltd., prvi je investitor u internetski ra-

dio Last.fm i suosnivač njemačke stranice za on-line aukcije Ricardo.de. Drugi je ulagač Michael Brehm, suosnivač i bivši direktor društvene mreže StudiVz, ulagač u stranicu za internetsko telefoniranje C2Call GmbH i stranicu za organizaciju događanja amiando AG.

Dobar potencijal

"Oni su se odlučili se za ulaganje u Kolektivu jer su prepoznali izvrsni potencijal na temelju dosadašnjeg uspjeha u poslovanju, brzog rasta i financijskih pokazatelja", objašnjava Treichel.

Da su ulagači u Kolektivu

uspješni u prepoznavanju koncepata s iznimnim potencijalom, pokazuju i primjeri kompanije Last.fm, koja je 2007. prodana CBSu za 280 milijuna dolara, a StudiVz, prodan iste godine nakladničkoj grupi Georg von Holtzbrinck za 85 milijuna eura, danas okuplja više od 40 milijuna korisnika samo u Njemačkoj, opisuje Treichel.

"Naš poslovni model nema velikih barijera ako ste prvi na tržištu. U poslovnom nam je uspjehu svakako pomogla i činjenica kako u Hrvatskoj prevladavaju mali i srednji poduzetnici

koji ili nemaju novca za reklamne kampanje ili znaju kako ili nemaju vremena i mi im tu možemo pomoći", ističe Treichel.

Potencijal tržišta Treichel ilustrira primjerom iz SADa gdje je kompanija koja se bavi istim poslom u samo godinu i pol dana ostvarila 350 milijuna dolara prihoda, a EBITDA im se mjeri u milijun eura dnevno.

Veliki popusti

Kolektiva je u pet mjeseci prodala gotovo 11.000 kupona i tako svojim korisnicima osigurala popuste od 50 do 90 posto. Prema procjenama, ukupna je ušteda oko dva milijuna kuna, a Kolektiva danas prema Treichelo-

vim riječima sudjeluje s čak 15 posto u ukupnom broju kartičnih transakcija u Hrvatskoj.

Prosječna je ušteda po kuponu za neku uslugu oko 200 kuna. Trenutačno imaju stotinjak lokalnih partnera, od restorana poput Vapiano, Lobby i Karake, salone za uljepšavanje i wellness Bliss i Hotel Aristos, vikend turističke aranžmane, rafting, paintball, let helikopterom. "Tek kada dovoljan broj ljudi kupi neku uslugu, ona postaje aktualna. Usluge zasad nudimo u velikim gradovima poput Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita", zaključuje Treichel.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

ISPRAVAK

CROATIA OSIGURANJE

Žonja šef Portala MojPosao Rast osiguranja turističkih Zagreb. U prilogu Karijere, znanje, posao Business-hr-a, objav- apartmana 20% ljenom 13. srpnja, nenamjernom smo pogreškom u potpisu fotografije Saše Jurkovića naveli kako je on direktor portala MojPosao.

Jurković je, naime, direktor portala Posao hr, a na čelu je portala MojPosao Igor Žonja. MojPosao član je The Network mreže od 2007. , a Posao.hr. od svibnja ove godine. B.hr

Zagreb. Croatia osiguranje, koje je u osiguranju turista na hrvatskom tržištu ima udjel veći od 50 posto, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi povećanje iznosa policirane premije za osiguranje turističkih apartmana 20,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., priopćili su iz te osiguratelj-

ne kuće.

Iako osiguranje restorana zakonom nije obvezno jer u njemu gosti ne borave dulje vrijeme i ugostitelji su sve svjesniji rizika moguće nezgode u svojim objektima, pa ove godine Croatia osiguranje bilježi i sve veći rast osiguranja restorana, posebice na području Dubrovnika. Broj putnih zdravstvenih osiguranja u CO-u porastao je 9,4 posto, a istodobno je na razini cijele Hrvatske zbog recesije i krize zabilježen pad tih osiguranja 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. B.hr

bROJKA

11

posto, na 66.619 tona, povećala je Hrvatska u 2009. ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu prije, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Bandić obustavio proračun da zaobiđe SDP MIlAN bANDIĆ, zagrebački gradonačelnik Snimio hrvoje dominić

Gradonačelnik Milan Bandić povukao je svoj prijedlog rebalansa proračuna nakon što je Gradska skupština izglasala amandman SDP-a i HNS-a da se ZET-u vrati 95 milijuna kuna subvencija namijenjenih za besplatan prijevoz.

Bandićev pročelnik za financije Slavko Kojić ocijenio je da gradska uprava ne može prihvatiti amandman jer nije u skladu sa zakonom. Naime, manjak za ZET namirio bi se s čak 58 pozicija proračuna od kojih su mnoge obaveze ugovorene ili čak već plaćene.

De facto rebalans

REZOVI ZA ZET Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić povukao je prijedlog rebalansa proračuna i uveo privremenu obustavu izvršenja proračuna nakon što je Gradska skupština izglasala amandman da ZET-u ipak ostane 95 milijuna kuna koje je on htio ukinuti rebalansom

"Mogli smo i sve prešutjeti, ali onda bi došla u pitanje zakonitost cijelog proračuna. Umjesto toga, uvest ćemo mjeru privremene obustave izvršenja proračuna, a u nju ćemo ugraditi i sve elemente rebalansa. Nastojat ćemo uvažiti i neke prijedloge iz amandmana", pojasnio je Kojić dodavši da će novi rebalans gradonačelnik predložiti u rujnu.

Do tada, Bandić će se ponašati kao da je rebalans na snazi i oni kojima je srezao sredstva, prije svega ZET i ostale podružnice Zagrebačkog holdinga (ukupno 180 milijuna kuna), ne mogu očekivati da će dobiti taj novac.

Tako se ponavlja situacija iz prošle godine kada SDPova većina isto nije željela pri-

NEMA bOŽIĆNICE

Najavili smanjenje plaća Pročelnik za financije Slavko Kojić rekao je da je, u cilju daljnjih ušteda, sindikatima već najavljeno smanjenje plaća.

"Ako prihodi i dalje budu padali, neće biti druge nego smanjiti i plaće", kazao je pročelnik. Zaposlenici koji dobivaju plaće iz proračuna Grada već su se odrekli 117 milijuna kuna od regresa i božićnice.

Bandić je predbacio predsjedniku Uprave Zagrebačkog holdinga Ivi Čoviću da su i u Holdingu to već mogli napraviti. Čović se neodređeno branio da "štede gdje god mogu". Kazao je i da ukupno zaduženje Holdinga iznosi 6,51 milijardu kuna od kojih posljednja rata na naplatu stiže 2022. godine.

hvatiti Bandićev proračun, ali ga je u konačnici ipak prihvatila jer bi inače riskirala prijevremene izbore. Da bismo opet mogli gledati isti scenarij, nagovijestio je HDZ-ovac Jasen Mesić.

Mir u kući

"Zbog jakog sunca, idemo malo spavati siestu i čekati bolje klimatske promjene na jesen. No, ozbiljno sumnjam da će ovaj rebalans i na jesen biti kako treba, ali SDP će ga prihvatiti radi mira u kući jer se boji radikalnih poteza", izjavio je Mesić.

SDP-ovci su se pak branili riječima da nikad nisu prihvatili ni jednu bedastoću koju je Bandić predložio.

"Nije dobro što gradonačelnik nije promijenio stil vladanja jer nas je on i gurnuo u ovaj ponor. Povlačenjem

rebalansa gradonačelnik će pokazati svoju neodgovornost", poručio je Jurica Meić iz SDP-a.

Pročelnik za financije Kojić priznao je da rebalans kojim se prihodi smanjuju sa 7,4 na 6,995 milijardi kuna, a rashodi na 6,5 milijardi kuna zbog duga iz prošle godine, možda i nije dobar, ali je barem konzistentan i stručan.

Dragan Kovačević (HNS) nije se složio s njim te je istaknuo da će, prema sadašnjim pokazateljima, prihodi na kraju godine biti između 6,2 i 6,3 milijarde kuna.

"Imamo i 800 milijuna kuna gubitka od lani što znači da, ako ništa ne budemo prenosili u 2011., za rashode imamo samo 5,5 milijardi kuna", istaknuo je Kovačević.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija

MOBILNE APLIKACIJE Dolazi vrijeme besplatnih aplikacija za mobitele, ali i poslovnih prilika za programere

Srijeda 14/7/2010

INsPEKtOrI NA JADrANu

Hoće li IT rješenja slomiti sivu ekonomiju

OBLJETNICE

Fujitsu slavi 75. rođendan > it i javna uprava > analitički alati > mobilne aplikacije

16-17 business.hr Srijeda 14/7/2010

Ove godine Fujitsu slavi 75. godišnjicu poslovanja obilježenog brojnim inovacijama koje se ubrajaju među najzapaženija svjetska postignuća u ICT industriji. Tijekom svojega postojanja registrirali su više od 34.000 patentiranih inovacija, od kojih se ističu pionirske inovacije u automatskim telefonskim centralama u tridesetim godinama prošlog

stoljeća, mainframe računala i paralelno računalstvo u sedamdesetima, te na koncu najnovija dostignuća kao što je autentifikacija na osnovi uzoraka krvnih žila u dlanovima ruke i prvog na svijetu 3D PC računala. Danas Fujitsu zapošljava 170.000 zaposlenika u 70 zemalja. Najveći je pružatelj IT usluga u Japanu, a na globalnoj je razini analitička kuća Gartner rangirala Fujitsu kao trećega najvećeg svjetskog poslužitelja IT usluga na osnovi ukupnih prihoda "IT u budućnosti na svim razi-

nama neće biti gotov proizvod.

U budućnosti je riječ o življenju, disanju IT infrastrukture gdje će promjene postati mnogo brže i predvidljivije. Veliki je korak u budućnosti prelazak na pretplatni odnos u sljedećih nekoliko godina. Više neće biti slučaj da se plaća za sve što se pretražuje, već će se informacije vrednovati prema tipu pa će se ljudi predbilježavati i na takve informacije pretplatiti", izjavio je globalni Fujitsuov tehnički direktor Marc Silvester prilikom proslave obljetnice. B.hr

34

tisuće inovacija patentirao je Fujitsu u 75 godina svoga postojanja

Inspektorima s laptopima više nije cilj uloviti što više ljudi u prekršaju Država I IT Cijeli se koncept inspekcije promijenio i danas se zasniva na risk based managementu. Država sebi na određenom području postavlja ciljeve, procjenjuju se rizici povezani s tim ciljevima i kontrole koje se mogu obaviti za smanjenje rizika. Provode se one aktivnosti koje će s najmanje utrošenih resursa polučiti najbolje rezultate

I

ovog će ljeta, najavio je prije nekoliko dana ministar turizma Damir Bajs, 750 inspektora krenuti u borbu protiv sive ekonomije u turizmu, prije svega nelegalnih iznajmljivača. No, oni će ove godine biti bolje naoružani nego prijašnjih - izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o pružanju usluga u turizmu dat će inspektorima ovlasti zapečaćivanja objekta koji nema

prijavu za rad bez nazočnosti iznajmljivača. Kazne za iznajmljivače apartmana na crno iznose od 10 do 150 tisuća kuna uz oduzimanje protupravno stečene imovinske dobiti.

No, hoće li to biti dovoljno?

Da je itekako moguće brzo i učinkovito eliminirati pojedine oblike sive ekonomije u turizmu, pokazalo se na primjeru crnog čartera brodova.

Prije pet je godina crni najam

plovila uzeo toliko maha da se činilo malo vjerojatnim da bi se problem mogao riješiti u kratkome roku.

Prvi One-Stop-Shop

No, uvođenjem elektroničkog One-Stop-Shop servisa dostupnog 24 sata dnevno sedam dana u tjednu tadašnje Ministarstva mora, turizma i prometa ne samo da je povećalo efikasnost, omogućilo rasterećenje od administrativnih obveza te višestruko

reduciralo troškove, već je u samo godinu dana smanjilo crni čarter na minimum.

"E-Charter je dobar projekt jer je nastao iz snažne poslovne potrebe države", objašnjava Boris Blumenschein, direktor poslovnog područja BPM-a i sistem integracijske usluge tvrtke Infodom, koja je razvila e-Charter. "Sivi i crni čarter prešli su svaku mjeru i Vlada je zadužila nadležno Ministarstvo da nešto poduzme. Modelirali smo

poslovne procese, a po njima su potom usklađeni propisi prema kojima je definirano da čarter kompanija mora imati elektronički potpis u skladu s postojećim zakonima. U skladu s modeliranim poslovnim procesima i usklađenim propisima potom su razvijene aplikacije koje su omogućile čarter kompanijama ispunjavanje obveza u bilo koje vrijeme, ažurno prijavljivanje svih podataka s bilo kojeg mjesta na kojem

EPson

ispis u boji u odnosu na 'lasersku' konkurenciju. Automatski uvlakač dokumenata omogućuje jednostavno kopiranje, faksiranje te obostrano skeniranje, uz opciju povezivanja putem Epson je ovoga tjedna predbežične (Wi-Fi) mreže. Konstavio multifunkcijski inkjet trolna je ploča vrlo jednostavna uređaj Epson Stylus Office BX625FWD namijenjen manjim za uporabu uz namjenske tipke kompanijama, koji će na europ- za često korištene funkcije.

Epson Stylus BX625FWD može skom tržištu biti dostupan od ispisivati na različite medije, a kolovoza 2010. Uz vrlo dobre performanse obostranoga (du- njegova prednja ladica može zaprimiti do 250 listova A4 plex) ispisa, to je najbrži inkjet papira za ispis u velikim količipisač na svijetu. Osim toga, nama. Taj 4-u-1 uređaj koristi prema navodima iz Epsona, omogućuje dvostruko povoljniji Epsonove tinte DURABrite Ul-

Najbrži inkjet na svijetu

imaju internetsku vezu.

Njima se smanjio trošak, povećala se sigurnost plovidbe, a i državi je znatno smanjen posao u odnosu na prijašnje pisane obrasce, povećala se mogućnost kontrole cijelog sustava. Time nije samo riješen problem obveznih zakonskih evidencija i ubiranje pristojbi, već su postignuti dodatni efekti: Ministarstvo šalje informacije drugim tijelima državne uprave, kao što su Porezna

uprava ili MUP, kojima su ti podaci također nužni.

U skladu s Europom

U kombinaciji s drugim mjerama, država je pokazala odlučnost u provođenju svojih ciljeva, a učinkovita je jer dobiva podatke u realnom vremenu".

Infodom je u skladu s direktivama Europske unije razvio i e-Inspektor, ekspertni sustav zasnovan na bazama znanja, koji potpuno podrža-

››

E-Charter je dobar projekt jer je nastao iz snažne poslovne potrebe države Boris BlUmEnschEin, direktor poslovnog područja BPM-a i sistem integracijske usluge arhiva business.hr

tra te tako ispisuje dokumente koji se brzo suše, otporni su na vodu, markere za označavanje teksta, mrljanje i blijeđenje.

Korisnici mogu birati između raznih spremnika za tintu koji odgovaraju njihovim potrebama, uključujući XL spremnike za ispis velikih količina, a pojedinačni spremnici omogućuju uštedu novca jer se mijenja samo potrošena boja. Daljnju uštedu omogućuje i usklađenost tog uređaja s Energy Star smjernicama čime se smanjuje potrošnja električne energije tijekom njegova korištenja. B.hr

Olympus

koji ga hermetički zatvara. Kako bi se otresla i uklonila prašina koja se zalijepila na površinu optičkog elementa, koriste se ultrazvučne vibracije. Otkako je prvi put predstavljen na Olympusovom D-SLR fotoaparatu E-1 u listopadu 2003., inovativni "Sustav redukcije prašine" ugrađuje se u sve njihove fotoaparate s izmjenjivim objektivima. B.hr

nekad upadnu u D-SLR fotoaparate prilikom izmjenjivanja objektiva.

U tom se slučaju prašina koja se uhvati na senzoru Korporacija Olympus osvoji- pojavljuje na slikama, la je nagradu Asahi Shimbun kvareći pritom njihovu Invention za najbolji izum na kvalitetu. Za Olymdodjeli nagrada National Co- pusove fotoaparate s izmjenjivim objektivima mmendation for Invention 2010. Nagrada za "Izum di- to više nije problem gitalnog zrcalno-refleksnog jer nagrađivani izum sprječava zadržavanje fotoaparata sa sustavom prašine na senzoru. za uklanjanje prašine" doIspred senzora se podijeljena je na ceremoniji u stavlja optički element Tokiju krajem lipnja.

(Supersonic Wave Filter) Prašina i druge čestice po-

Nagrada za inovativnost > it i javna uprava > analitički alati > mobilne aplikacije

18-19 business.hr Srijeda 14/7/2010

va rad inspekcija u različitim područjima. Temeljna je svrha e-Inspektora povećanje efikasnosti i efektivnosti rada inspekcijskih službi. Sustav nadzire i poboljšava primjenu propisa i usklađuje djelovanje inspekcijskih službi. Potpuno podržava sve poslovne procese rada inspekcije: planiranje nadzora, upravljanje rizicima, vođenje registra objekata i subjekata nadzora, priprema inspektora za nadzor, rad na terenu.

E-inspektor se koristi u nekoliko ministarstava te u susjednoj BiH. U Hrvatskoj ga koriste Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja te Granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Koncept samoprovjere

"Cijeli se koncept inspekcije promijenio i danas je druga-

Na granici više nema pretresanja svakog četvrtog auta, sada se kontrolira prema parametrima rizika čiji od onoga kakav je donedavno bio. Temelji se na risk based managementu. Država sebi postavlja ciljeve na određenom području, a da bi ih mogla ostvariti, procjenjuju se rizici povezani s tim ciljevima i provode se one aktivnosti koje će s najmanje utrošenih resursa polučiti najbolje rezultate", objašnjava Boris Blumenschein.

Uvodi se i koncept samoprovjere. Prije se smatralo da je cilj inspekcije "uloviti što više ljudi u prekršaju". Cilj je provođenja inspekcije uvođenje reda u određeno područje. Putem interneta danas se daje poduzetnicima da sami provjere svoju usklađenost s propisima, uz povećanu si-

gurnost.

"Pri projektiranju e-Inspektora nismo išli u informatizaciju postojećih poslovnih procesa primjenom tehnologija, već smo mijenjali način poslovanja i onda ih podržali najsuvremenijim rješenjima".

EU potiče ulaganja u sigurnost hrane, nadzor nad prometom lijekova, poticaje u poljoprivredi i ribarstvu, zaštitu potrošača i ravnopravnost tržišne utakmice. Obveze koje Hrvatska preuzima kao zemlja kandidatkinja sve su veće pa je i kontrola kvalitete robe na ulazu u Hrvatsku zahtjevnija. Uzimaju se uzorci hrane, pića, postavljaju se različiti uređaji (npr. senzori

radioaktivnosti i drugi).

upravljanje rizicima

"To je opet primjer upravljanja rizicima. Postoje rizični smjerovi uvoza, rizične države podrijetla određene robe, rizična doba godine pa se sve transakcije provjeravaju po tim parametrima. Nema više pretresanja svakog četvrtog auta kao što je nekad bilo.

Sustav je vrlo fleksibilan i naknadno se mogu primjenjivati novi algoritmi - što sustav dulje radi, više uči iz konkretnih slučajeva i tako postaje 'pametniji'", opisuje novi pristup Boris Blumenschein.

Za podršku poslovnim procesima tijela državne uprave uključenih u proved-

bu i nadzor projekata koji se financiraju novcem iz pretpristupnih programa EU razvijen je sustav CRO4EU, a za novi program IPA tzv. IPA MIS. Sustave koriste Nacionalni fond pri Ministarstvu financija Spin, sustav za upravljanje poslovima javne nabave, koristi se u državnoj upravi Republike Hrvatske u tijelima javne uprave i kod drugih obveznika Zakona o javnoj nabavi. Kvalitetnije planiranje potreba, izrada i realizacija planova nabave, potpuna mogućnost kontrole te integracija sa standardnim domaćim i svjetskim ERP sustavima njegova su osnovna obilježja. Rezultat je primjene tog sustava racionalnije upravljanje proračunskim i drugim sredstvima, standardizacija i ubrzanje poslovnih procesa te smanjenje broja pogrešaka. Željko Šojer

zeljko.sojer@business.hr

NA TRŽIŠTu IT usluGA

Lideri u IS savjetovanju i razvoju aplikacija Prema najnovijem tržišnom istraživanju američkog IDC-a iz ove godine, InfoDom je u vrhu pružatelja IT usluga u Hrvatskoj u 2009. godini. Posluje u području restrukturiranja poslovnih procesa, IT konzaltinga, razvoja aplikacijskog softvera, instalacije i potpore ICT rješenjima te potpore korisnicima informacijskih sustava. U dvije je kategorije InfoDom zauzeo prvo mjesto - u kategoriji Custom Application Development (Razvoj aplikacija po narudžbi) s tržišnim udjelom 12,3% te u kategoriji Information System Consulting (IS savjetovanje) s tržišnim udjelom 16,7% Sa 112 zaposlenika u 2009. godini ostvaren je prihod od 63,68 milijuna kuna (12,00 mil USD), od čega udjel IT usluga iznosi 99,3% (11,92 mil USD).

“Infodom je tvrtka koja nije nastala iz temeljnih informatičkih djelatnosti kao što su isporuka opreme i bazičnih softvera pa tako i nije rasla od dna, već kreće s najviših razina - od strategije tvrtke do poslovnih

procesa. U tom je smislu IT konzalting jedno od naših osnovnih područja i ne postoji ni jedan projekt u kojem nemamo tu komponentu”, objašnjava Krešimir Ružić, direktor Službe za prodaju i marketing u Infodomu, lidersku poziciju svoje tvrtke na tržištu IS savjetovanja. “Bavimo se kompleksnim rješenjima, pojedinačna rješenja nisu nam toliko u fokusu.

Zanimaju nas integracijski aspekti, bilo u postojeću infrastrukturu ili integracija kompletno novih rješenja.

Najviše smo zastupljeni u javnom sektoru i telekom industriji”.

Infodom ima svoje tvrtke U BiH i Belgiji, a preko partnera radi u Makedoniji, Crnoj Gori i ostalim zemljama regije. “Među rijetkim smo kompanijama koje razvijaju aplikacije na sve tri svjetske vodeće platforme - to su IBM, Microsoft i Oracle - što nam daje mogućnost kombinacije različitih platformi kod kupaca”, kaže Ružić.

KReŠImIR RuŽIć: Infodom je tvrtka koja nije nastala iz temeljnih informatičkih djelatnosti kao što su isporuka opreme i bazičnih softvera pa tako i nije rasla od dna, već kreće s najviših razina - od strategije tvrtke do poslovnih procesa arhiva business.hr

COMPUWARE

RecRo-Net ekskluzivni partner Potpisivanjem novoga ugovora s američkim proizvođačem softvera, tvrtkom Compuware, tvrtka RECRO-NET napredovala je s dosadašnjeg statusa Compuware Platinum Partner na status ekskluzivnog partnera, tj. Distributera. Novi im status daje ekskluzivno pravo zastupanja tvrtke Com-

puware na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, te Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE regija), uz naglasak na to da se termin distributera u tom kontekstu odnosi na poslovanje s krajnjim korisnicima, a ne isključivo poslovnim subjektima, kao što je inače slučaj kod distributerskih ugovora. RECRO-NET će na definiranu području biti jedina ovlaštena tvrtka odgovorna za promociju i prodaju Compuware rješenja te podršku korisnicima.

Compuware više od 35

godina uspješno nudi i implementira svoja rješenja za optimizaciju rada poslovnih aplikacija i uvid u kvalitetu isporuke usluga krajnjim korisnicima, kroz sve komponente životnog ciklusa aplikacija, i to od korisnikova browsera do vlastitog data centra, s naglaskom na doživljaj krajnjeg korisnika koji koristi određenu aplikaciju ili uslugu.

Također, njihova rješenja optimiziraju rad aplikacija kroz cjelokupno poslovanje i web za više od 14,000 najvećih poduzeća širom svijeta. B.hr

ALDATA

Microsoft Dynamics AX za retail Tvrtke Aldata Solution i Microsoft potpisale su ugovor o suradnji u okviru kojega će Aldata novu ponudu vertikalnih aplikacija za srednje velike maloprodajne trgovine dopuniti rješenjem Microsoft Dynamics AX for Retail.

Već gotova rješenja, koja je moguće brzo implementirati i

jednostavno koristiti, a namijenjena su srednje velikim trgovinama, sadrže module za popunjavanje i optimiziranje robe, upravljanje trgovinama i POS sustavima te module za vjernost i digitalni marketing.

Prva Aldatina rješenja utemeljena na Microsoftovu rješenju ponudit će se trgovcima kućanskim elektroničkim uređajima, programima "uradi sam", sportskom opremom i modom. Aldata će novu aplikaciju ponuditi najprije u Finskoj, a od kolovoza će biti dostupna u 16 država. B.hr

ANALITIKA I CRM

Kupnjom alata za analizu poslovanja kupuje se uspjeh Tvrtka Comminus i Poslovna škola Libertas zajednički su prikazali koncepte primjene informatičke analitike u poslovnim procesima općenito te posebno s aspekta primjene analitičkih modela u odnosima s korisnicima Poslovna analitika jedno je od najbržerastućih područja u današnjem biznisu, a ljudi koji su specijalizirali tu vještinu za svoje tvrtke imaju posebnu vrijednost jer im svojim znanjem mogu donijeti taktičku i stratešku prednost u borbi s konkurencijom. Na strateškoj se razini poslovna analitika bavi razumijevanjem potreba tvrtke u cjelini te procjenom inicijativa koje trebaju dovesti do ostvarenja poslovnih ciljeva. Na taktičkoj su razini predmet poslovne analitike zahtjevi pojedinih poslovnih funkcija, a na tehnološkoj je razini riječ o softverskim alatima kojima se ti strateški i taktički ciljevi trebaju postići.

Tri preduvjeta

Poslovni analitičar, uz to što mora propisno ovladati tehnologijom, mora u sebi ujedinjavati osobine stratega, voditelja projekata i vještog komunikatora. On je neka vrsta posrednika između svih zainteresiranih u određenom poslovnom procesu. Kako je riječ o multidisciplinarnom području, za to ne postoji neka posebna škola, no postoji tome posebno prilagođena multidiscipli-

RADIONICA Predavanja je slušalo dvadesetak poslovnih i informatičkih menadžera iz tvrtki kao što su T-HT, B.net, PBZ, Deloitte, Wüstenrot i Konzum arhiva business.hr

narna edukacija.

Jedan je primjer takve edukacije demonstriran prošloga tjedna kao zajednički projekt softverske tvrtke Comminus i Visoke poslovne škole Libertas. Na toj su radionici, kojoj je bilo prisutno dvadesetak poslovnih i informatičkih menadžera iz brojnih domaćih tvrtki, naslovljenoj "Napredna podatkovna analitika u poslovnoj praksi", prikazani tipični primjeri upotrebe metoda napredne poslovne analitike u područjima odnosa s korisnicima, optimizaciji marketinških kampanja te u boljem razumijevanju poslovnih procesa. "Napredne analitike poslovanja koriste se i u oblikovanju novih proizvoda i usluga, upravljanju opskrbnim lancem, sprječavanju pokušaja i detekciji prijevara, upravljanju rizicima poslovanja i u podršci upravljanju

i planiranju te budžetiranju", dodao je Zlatko Hrbud, član Uprave i direktor Poslovnih rješenja u tvrtki Comminus. Tri su nužna preduvjeta za primjenu tehnologija napredne analitike u poslovanju: kontinuirano prikupljanje podataka o poslovanju u transakcijskim sustavima, postojanje skladišta podataka u tvrtkinoj informatičkoj infrastrukturi koje ujedinjuje podatke o poslovanju na jednom mjestu te, naposljetku, no možda najvažnije - podrška menadžmenta primjeni analitike koja treba biti iskazana kroz pokretanje projekata i poslovnih procesa kojima se uvodi i provodi poslovna analitika. Dakle, poslovna analitika ima smisla kad tvrtka posjeduje podatke o vlastitu poslovanju, o tržištu i o interakciji s korisnicima. U tom je slučaju moguće analizirati trendo-

ve, korisničku bazu, postići bolje razumijevanje potreba korisnika te uspostaviti s njima jači odnos.

Analitika u praksi

Sve će nam biti jasnije ilustriramo li to hipotetskim primjerom iz prakse. Recimo, jedna telekomunikacijska tvrtka zaprima veći broj pritužbi korisnika zbog sporog aktiviranja novih usluga. Poslovni analitičar dobiva zadatak istražiti uzrok povećanja broja pritužbi i predložiti najefikasniju reakciju. Prvi je korak snimanje poslovnog procesa koje pokazuje da se proces odvija kroz tri poslovne aplikacije: putem CRM aplikacije za zaprimanje zahtjeva, ERP aplikacije za bilježene usluga po klijentima i provisioning sustava za aktiviranje usluga. Poslovni analitičar treba u skladištu podataka prona-

ći povezane informacije iz ta tri sustava te provesti višedimenzionalnu analizu podataka, tražeći zajedničko svojstvo zahtjeva čije je rješavanje najdulje trajalo. Uzrok može biti vezan uz jednog ili nekoliko zaposlenika telekoma, može biti vezan uz neku grupu ili regiju klijenata, a možda je vezan uz neki novi ili promijenjeni proizvod ili pak nešto četvrto. Recimo da se pokazalo kako je telekom pokrenuo marketinšku akciju kojom se nove usluge aktiviraju u paketu uz znatan popust, ali akcija nije popraćena odgovarajućim povećanjem resursa u procesu obrade zahtjeva. Temeljem statističke obrade poslovni analitičar predlaže privremeno povećanje broja osoba u pozivnom centru koje će osigurati zadovoljavajuća vremena reakcije na zahtjeve klijenata.

Odnosi s korisnicima

Dakle, glavna je svrha primjene analitike u poslovnim procesima njihova optimizacija i bolje razumijevanje s ciljem smanjenja nepotrebnih troškova. "Kad kupuje alate za analizu poslovanja, menadžment kupuje uspjeh u smislu ušteda, dodatne zarade i prevencije gubitka korisnika", tvrdi dr. Marko Ferišak, jedan od predavača na radionici. Na radionici su prikazani i koncepti koji omogućuju postizanje mjerljivih rezultata primjenom analitike u poslovnom procesu u širem smislu i u užem smislu.

Zvonko Pavić

DOMAĆI SOFTVER

> IT i javna uprava > analitički alati > mobilne aplikacije

20-21 business.hr Srijeda 14/7/2010

Abbino mobilno bankarstvo na iPhoneu Osječka softverska tvrtka Abba d.o.o. razvila je iNetBanking - internetsku aplikaciju za mobilno bankarstvo putem iPhonea i nakon opsežna testiranja kreće u primjenu u jednoj hrvatskoj banci.

"Bankama smo ponudili web aplikaciju internetskog

bankarstva naslonjenu na Core, s visokim zahtjevima ergonomije, brzine i sigurnosti mobilne aplikacije za iPhone.

Svi prometi, nalozi, najave, transakcije, predlošci i dr. usklađeni su s klasičnim internetskim bankarstvom i Core sustavom, pa direktor tvrtke može svoje naloge za plaćanje koje mu je u NetBankingu pripremila služba računovodstva, odobriti i platiti sa svojega mobilnog uređaja ma gdje bio.

Pritom ima uvid u sve po-

cROATIA TRAFFIc& WEATHER Najpopularnija hrvatska aplikacija za iPhone dobila je i nove mogućnosti

MObILnE APLIkAcIjE

Novi Croatia Traffic&Weather 3.5 jedna od najpopularnijih aplikacija za iPhone croatia Traffic&Weather uskoro će se, ako je vjerovati najavama, naći i na drugim najpopularnijim mobilnim platformama kao što su RIMov blackberry, nokijin Symbian te Googleov Android Croatia Traffic&Weather, već kultna aplikacija među hrvatskim iPhone korisnicima, nedavno je izašla u verziji 3.5. Aplikaciju je u godinu i pol dana instaliralo više od 12.000 iPhone korisnika iz Hrvatske i konstantno se nalazi u Top 5 plaćenih aplikacija u iTunes App Storeu.

U ovo vrijeme aplikacija postaje osobito popularna jer se veliki broj korisnika u Hrvatskoj, ali i onih koji dolaze izvana sprema na put pa, ako su iPhone korisnici, gledaju što im može biti od koristi na putu. Ista aplikacija postoji i za američko, a prema nekim najavama, uskoro bi mogao početi razvoj i za neka zapadnoeuropska tržišta.

Koriste li osobno vozilo, ne

smijete je zanemariti jer pruža izvrsne i pravodobne informacije, tvrde u mladoj zagrebačkoj IT tvrtki 1337 bit.

I HAk-ove kamere

Iako je iPhone među najrazvikanijim pametnim telefonima, broj njegovih korisnika nije ni blizu ostalim mobilnim platformama poput Symbiana, Androida te BlackBerryja pa iz 1337 bita najavljuju, uz neke druge projekte, razvoj verzije te popularne aplikacije i za druge operativne sustave čiji se izlazak na tržište očekuje uskoro.

U posljednjem osvježenju, osim što je dodana podrška za najnoviji iPhone 4, dodane su HAK-ove kamere pa se prilikom kretanja na put može pogledati kakvo je stanje na najbližem ulazu na autocestu, mogu se doznati sezonske informacije, primjerice temperature mora...

Aplikacija se sastoji od nekoliko ključnih dijelova, i to informacija o stanju na cestama, graničnim prijelazima, ograničenjima te radarima. Tu je i slikovni prikaz s kamera na pojedinim mje-

stima gdje se znaju stvoriti gužve u realnom vremenu, a pokriva ulaze i izlaze s autoceste, granične prijelaze, pojedine tunele, mostove, vijadukte.

Interaktivnost aplikacije omogućuju izvješća korisnika s hrvatskih prometnica, među ostalim, na jednom se mjestu može pogledati i vremenska prognoza, bilo da je riječ o dnevnoj ili tjednoj.

Izračun cestarina

Zanimljiva je i mogućnost informacija o slobodnim mjestima u pojedinim podzemnim garažama te točke interesa, odnosno popis tisuća korisnih GPS lokacija kao što su benzinske crpke, bankomati, poslovnice banaka, restorani, hoteli.

Od ostalih dijelova vrijedi istaknuti kalkulator cestarina za sve autoceste u Hrvatskoj, tečajnu listu i konverter valuta s podacima HNB-a i drugih banaka, cijene goriva, chat s drugim korisnicima aplikacije te plovidbeni red trajekata.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

datke i mogućnosti koje inače koristi za svojim računalom", kaže Karlo Kosina, direktor Abbe, koji dodaje da prodaja u Hrvatskoj kreće u ponedjeljak, 12. srpnja.

Svi su zainteresirani novinari pozvani da se sa svojega iPhonea prijave na stranici https://inetbanking.me kako bi im bio omogućen pristup demo verziji iNetBankinga.

Na toj je stranici moguće pristupiti i demo verziji standardnog ABBA NetBankinga. G. F.

Iz on-line d preuzeto 4 MObILnE APLIkAcIjE Sve više proizvođača izbacuje na tržište sve više novih modela pametnih mobitela s Androidom. To je rezultiralo povećanjem tržišnog udjela Androida, ali i povoljnijim cijenama. Dugoročno, barem se sada tako čini, Android je favorit u utrci s Appleovim iPhoneom U ovoj će godini potrošači na mobilne aplikacije potrošiti 6,2 milijarde dolara i u on-line trgovinama preuzet će 4,5 milijardi programa za svoje mobilne uređaje, ali osam od deset aplikacija bit će besplatno krajnjim korisnicima.

Prihod od oglasa

Prihod od mobilnog oglašavanja generirat će 0,6 milijardi dolara diljem svijeta, prognozirali su početkom godine Gartnerovi analitičari. Gartner predviđa da će u svijetu do 2013. godine broj preuzetih mobilnih aplikacija premašiti 21,6 milijardu.

"Kako raste popularnost

pametnih mobitela, rast će i popularnost mobilnih aplikacija i korisnici će više eksperimentirati s njihovim preuzimanjem", rekao je Stephanie Baghdassarian, direktor istraživanja Gartnera.

Analitička kuća Pew Internet objavila je pak rezultate velikog istraživanja koje je provela u suradnji s America Life Projectom o mobilnim aplikacijama, korisnicima mobitela i proizvođačima softvera koji programiraju za mobilne platforme. Kako je Appleov AppStore po broju aplikacija preuzetih s interneta neprikosnoveni lider na tržištu, s najve-

SAMSUNG

Wave u Hrvatskoj Samsung Electronics Co. Ltd., vodeći proizvođač mobilnih telefona, najavljuje komercijalnu dostupnost mobilnog telefona Samsung Wave (model: S8500) u Hrvatskoj. Naime, od ovog je tjedna Samsung Wave dostupan u Vipnet i Tmobile ponudi te u slobodnoj prodaji. Predstavljen na Mobile World Congress 2010, Wave je prvi pametni telefon

zasnovan na novoj Samsungovoj otvorenoj platformi za pametne telefone - bada - te ujedno označuje predanost kompanije demokratizaciji pametnih telefona. Predstavljanjem mobilnog telefona Wave, Samsung aktivno stvara cjelokupno okruženje za bada platformu uključujući Samsung Apps, koji će biti dostupan u 80 zemalja u kojima je dostupan i Wave. U suradnji s partnerima i programerima povećat će se premium sadržaj i izvori aplikacija.

"Samsung Wave doista prika-

zuje našu predanost razvijanju bogatih, povezanih i inovativnih iskustava pametnih telefona namijenjenih svima”, izjavio je JK Shin, predsjednik i voditelj poslovne jedinice Mobile Communications kompanije Samsung Electronics. "Taj je model ostvario viziju naše platforme te će korisnici, kreatori aplikacija i operateri moći iskusiti brojne mogućnosti koje nudi mobilna platforma bada". Novi će mobitel uskoro biti dostupan izvan Europe, u JI Aziji, Kini, na Bliskom istoku te u Africi i Latinskoj Americi.

dućana ove će godine biti 4,5 milijardi aplikacija

ćom ponudom softvera, mnogima je bio iznenađujući podatak da je nekoliko programera izjavilo da su razvijali aplikacije za Googleovu platformu Android nego onih koji su radili aplikacije za iPhone. To bi mogao biti signal Appleu da se bliži kraj dominacije na tržištu koje je sam stvorio. Jaz između Applea i Androida više nije tako velik, ali valja vjerovati da će Apple još neko vrijeme održati vodeću ulogu na tržištu mobilnih aplikacija.

Google je očito dobro isko-

ristio svoje inzistiranje na platformi otvorenog koda i privukao velik broj programera koji su radili na open source aplikacijama, pa im je bliži od iPhoneova iOSa. Uz to, kažu programeri, komplet razvojnih alata za Android platformu košta manje nego Android Appleov.

Apple i Android

No ključni je razlog ipak brzorastući broj proizvođača koji izbacuju na tržište sve više novih modela pametnih mobitela s An-

droidom. To je, dakako, rezultiralo povećanjem tržišnog udjela Androida, ali i povoljnijim cijenama.

Dugoročno, barem se sada tako čini, Android je favorit u ovoj utrci.

No, većina programera kaže da su sudjelovali u razvoju aplikacija za više od jedne platforme jer im to otvara više tržišnih mogućnosti. No, Apple i Android ostavili su ostale platforme daleko iza sebe, čak i Windows Phone platformu koja ima velik broj cijenjenih programera.

Nagradno pitanje vrijedno milijune dolara za programere mobilnih aplikacija jest kako i za što korisnici koriste svoje pametne mobilne uređaje te što će tražiti sljedećih godina.

Gartner konstatira da su igre aplikacije broj jedan te da će to i ostati, a aplikacije za mobilnu trgovinu, društveno umrežavanje, sistemski alati i alati za povećanje produktivnost i dalje će rasti i privlačiti sve više novca.

High-end smartphone korisnici danas imaju ten-

denciju da budu prvi kupci novih mobilnih aplikacija jer imaju više povjerenja u mehanizme za naplatu pa će platiti za programe koji mogu zadovoljiti njihove potrebe. Prosječan korisnik prihvatit će smartphone tehnologije kad mu prestanu biti "prepametne" i tada će lakše platiti za aplikacije. Vjerojatno je i to jedan od razloga što su korisnici iPhonea zasad još dvaput spremniji za kupnju plaćenih aplikacija nego korisnici Androida. Željko Šojer

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 14/7/2010

regija/svijet

BP postavio novu k u Meksičkom zalje mjereNje pritiska Test s novom kupolom trebao bi pokazati može li BP zatvoriti bušotinu dok se ona ne zatrpa cementom sljedeći mjesec ili će morati nastaviti skupljati naftu na površini mora i zatim je prebacivati na brodove

B

P je instalirao novu kupolu na svojoj puknutoj naftnoj bušotini u Meksičkom zaljevu, koja bi barem privremeno trebala zaustaviti curenje nafte, točnije dok se radi na trajnom začepljenju te bušotine.

Naftna kompanija postavila je ventile na vrhu bušotine koji će poslužiti za zadržavanje izlijevanja nafte 48 sati kako bi se izmjerio pritisak unutar bušotine. Bušotina Macondo izbacila je oko 60.000 barela nafte na dan u ocean od 20. travnja, kada je za bušenja u eksploziji poginulo 11 radnika.

Nove dvojbe

Test s novom kupolom trebao bi pokazati može li BP zatvoriti bušotinu dok se

ona ne zatrpa cementom sljedeći mjesec ili će morati nastaviti skupljati naftu na površini mora i zatim je prebacivati na brodove.

"Moramo znati koliki je pritisak u kupoli kako bismo znali koje ćemo sljedeće korake poduzeti, odnosno možemo li je zatvoriti ili ćemo morati crpiti naftu kako bismo smanjili pritisak", kazao je Thad Allen, glavni zapovjednik američke Obalne straže.

Nova kupola ima opremu za praćenje pritiska koja nije bila dostupna u svibnju, kada je BP odustao od pokušaja da bušotinu zatvori odozgo. BP i američka vlada odustali su od prijašnjih pokušaja zaustavljanja curenja nafte 29. svibnja nakon što je propala tzv. top-kill tehnika, koja se sastojala od ubacivanja mulja u bušotinu.

FiNaNCije Bp-a

3,5 milijardi dolara za curenje, a 20 milijardi za čišćenje

BP pak tvrdi kako je dosad na pokušaje da zaustavi curenje nafte potrošio 3,5 milijardi dolara. Usto, ta je multinacionalna kompanija izdvojila 20 milijardi dolara u fond iz kojeg će se plaćati čišćenje i drugi troškovi. J. B.

Nova kupola sadrži tri velika ventila kakvi se koriste u sprječavanju prsnuća, a oni su zakazali u travnju kada se dogodio incident.

Velika katastrofa

Komisija američkog predsjednika počela je pak saslušanja u vezi s istragom o prolijevanju nafte u Meksičkom zaljevu. Larry Dickenson, predsjednik jedne tvrtke koja se bavi naftnim bušenjem, a nije bila uključena u incident u Meksičkom zaljevu, kazao je na

saslušanju da je katastrofa rezultat nepromišljenih pogrešaka.

Predsjednik Barack Obama, koji je nekoliko puta posjetio zagađeno područje, proglasio je curenje nafte u Meksičkom zaljevu najvećom nacionalnom ekološkom katastrofom.

Obalne zajednice Floride i Alabame, koje se oslanjaju na ribarstvo i turizam, kao i mnogi drugi ljudi vjeruju da će curenje nafte uništiti područje na kojem žive.

J. B.

NajNoVije, podvodne snimke arhiva b.hr

MUKE PO BMW-u

Turku auto ukraden, Tadiću oštećen Slovenski predsjednik, kao i njegov srbijanski kolega, ovih dana muku muče sa svojim skupocjenim prijevoznim sredstvima.

Jednom je auto oštećen, a drugom - ukraden!

Slovenski dnevnik Žurnal 24 izvijestio je kako je službeniku ureda slovenskog predsjednika Danila Turka sredinom srpnja u Ljubljani ukradeno službeno vozilo. Riječ je o skupocjenom automobilu marke BMWix.

Predsjedniku Srbije Borisu Tadiću automobil nije ukraden, ali je oštećen. Srbijanski Press piše da je njegov blindirani Mercedes, koji je u travnju plaćen 620.000 eura, oštećen prije desetak dana na službenom ulazu u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu.

Vozač koji je oštetio Mercedes okrećući ga, pri čemu je udario u stakleni kiosk, počinio je štetu od 30-ak tisuća eura. Štetu će pokriti osiguranje. B.hr.

kupolu evu

BMWix Model otuđen slovenskome predsjedniku

NAJAM SOFTVERA

Fujitsu i Microsoft partneri Microsoft i japanski Fujitsu dogovorili su partnerstvo u sektoru 'cloud computinga', usluga najma podataka i programa koje se umjesto na osobnim računalima korisnika pohranjuju na internetskim poslužiteljima.

Prema sporazumu, Fujitsu će do kraja ove godine u svojim podatkovnim centrima postaviti Windows Azure platformu, ponajprije u Tatebayashiju u blizini Tokija, a nakon toga i na drugim

lokacijama širom svijeta.

Fujitsu do ožujka 2016. namjerava generirati 1.500 milijarde jena (17 milijardi dolara) prihoda od pružanja usluga cloud computinga širom svijeta, što ga čini temeljem njegove strategije.

Najveći japanski pružatelj IT usluga uložit će ove financijske godine 100 milijardi jena u poslovanje vezano uz usluge najma softvera, što je 54 posto više nego prethodne godine. H

ŽELI SVE ZEČICE ZA SEBE

Hefner istiskuje dioničare iz posrnulog Playboya Iako je Playboy lani imao 51 milijun dolara gubitka, Hugh Hefner u svojoj ponudi za preuzimanje dionice cijeni po 5,5 dolara, što je na burzi uzrokovalo skok cijene Playboyevih dionica 40 posto Hugh Hefner, osnivač i suvlasnik Playboya, odlučio se riješiti manjinskih dioničara i u potpunosti vratiti Playboy u svoje ruke. Kako piše NY Times, njegova ponuda za kupnju dionica Playboya koje nisu u njegovu vlasništvu uzrokovala je skok dionica veći od 40 posto, što ih je dovelo do najviše razine u posljednje dvije godine.

Hefnerova ponuda, u kojoj je u suradnji s tvrtkom Rizvi Traverse ponudio 5,5 dolara po dionici, iznenadila je mnoge, a ni Uprava Playboya nije znala za nju do ponedjeljka ujutro.

Zbunjeni analitiËari

Analitičari nagađaju o razlozima ponude, a najjednostavnije objašnjenje moglo bi biti da Hefner vjeruje kako tvrtka vrijedi mnogo više nego što on nudi zbog čega mu se to isplati.

Doduše, selidba čitatelja i oglašivača na internet loše je utjecala na tvrtku. U prvom kvartalu gubitak je iznosio milijun dolara, podijeljeni su otkazi, zatvoren je ured u New Yorku, sve neuredničke funkcije su out-

HUGH HEFNER, osnivač i suvlasnik Playboya, računa da će kasnije ponovo moći dio tvrtke skuplje prodati arhiva b.hr

sourcane, a traže i partnerstva za korištenje poznatog Playboyeva loga na odjeći i modnim dodacima.

Hefnerovu kćer Christe, koja je do prošle godine bila na mjestu predsjednice Uprave, zamijenio je Scott Flanders, koji nije toliko upoznat s Playboyevom tradicijom.

'NeÊu nikad prodati'

David Miller, predsjednik Uprave jedne investicijske banke, smatra da je Hefnerova ponuda u izravnom sukobu s Flandersovom misijom, odnosno uvjeren je da Flanders sam može dovesti cijenu dionice do vrijedno-

sti 5,5 dolara.

Playboy ostaje moćan brend - Hefnerova ponuda privukla je i FriendsFinder Networks, tvrtku koja posjeduje Penthouse i razmišlja o ponudi za dionice Playboya za koju Hefner ne pokazuje interes.

"Da prodam Playboy, moj bi život bio gotov", kaže taj 84-godišnjak, koji trenutačno posjeduje 69,5 posto redovnih dionica tvrtke koju je osnovao 1953. godine.

Unatoč prošlogodišnjem gubitku od 51 milijun dolara, Hefnerova ponuda postavlja vrijednost Playboya na 185 milijuna dolara.

B. B. Š.

investor 24-25

KRAJ ŠPEKULANATA Najveća reforma tržišta financij dobila je podršku trojice iz suprotnog tabora i bit će izg

Obamina povijesn reforma ipak bez

Američki zakonodavci planiraju uvesti sustav upozoravanja na financijske rizike, stvoriti moćnu agenciju za zaštitu potrošača prilikom kreditiranja, odrediti uvjete za likvidaciju velikih financijskih kuća i nova pravila za financijske derivate, ali su na zahtjev republikanaca odustali od poreza na banke Financijska reforma u Sjedinjenim Američkim Državama konačno ima dovoljno glasova kako bi bila potvrđena u Senatu, nakon što su je prošli tjedan izglasali u američkom Kongresu. Američki predsjednik Barack Obama treba 60 glasova kako bi dugo očekivana reforma financijskog sustava krenula u provedbu, a veliku pomoć pružio je i republikanac Scott Brown, nakon što je Obama prihvatio njegov prijedlog o odbijanju specijalnog poreza na banke, koji bi oporezivanjem dobiti u američki proračun donio oko 19 milijardi dolara.

Najobuhvatnija reforma financijskih propisa od Velike depresije 1930-ih tako bi ipak mogla biti izglasana u srpnju, ako se demokrati budu držali zajedno.

Ključni dijelovi Obamine financijske reforme, koju su republikansci osporavali nekoliko puta, jesu: stroža regulacija za cijeli financijski sektor, povećanje transparentnosti financijskog sektora, unaprjeđivanje zaštite potrošača, obvezivanje banaka na smanjenje rizične trgovine i investicijskih aktivnosti te osnivanje novog protokola za likvidaciju posrnulih kompanija. Konačni je cilj onemogućiti da banke i druge financijske institucije budu "prevelike da bi pale", zbog čega je američko, ali i svjetsko financijsko tržište došlo na sam rub.

Nepredviđene komplikacije spriječile su glasovanje u Senatu, pa Kongres nije ScoTT BRowN jedan je od trojice republikanskih senatora koji je rekao kako će glasati za reformu nakon što je udovoljeno njegovim zahtjevima da se bankama dopuste malo veća ulaganja u hedge fondove arhiva business.hr

mogao ispuniti želju Baracka Obame da se zakon potpiše prije najvećeg blagdana SAD-a, Dana nezavisnosti 4. srpnja.

Demokrati su u žučnoj raspravi optuživali republikance da štite Wall Street od strogih novih propisa, oblikovanih kako bi se spriječilo ponavljanje financijskih kriza, ali i budućih vladinih sanacija. Republikanci su isticali da zakon opasno proširuje ovlasti vlade, s kojima se ograničava pristup kreditima za potrošače i poduzeća.

Nova tijela FED-a

Zakon na čak 2323 stranice temeljito mijenja financijski regulatorni sustav u SADu. Uz nove ovlasti za rješavanje pitanja golemih tvrtki na rubu stečaja, zakon donosi nekoliko drugih većih promjena i niz manjih. Njime se stvara ured unutar središnje banke - Federalnih rezervi (FED) za zaštitu potrošača na financijskom tržištu, nameću stroga pravila o složenim financijskim derivatima, osniva vijeće regulatora za nadzor financijskog sustava od velikih rizika i jamči dioničarima neobvezujuće glasovanje o naknadama upravi. Nova pravila u SAD-u

Najvažniji dijelovi Obamine financijske reforme: 1. Stroža regulacija cijeloga financijskog sektora 2. Povećanje transparetnosti financijskog sektora 3. Poboljšanje zaštite potrošača 4. obvezivanje banaka na smanjenje rizične trgovine i investicijskih aktivnosti 5. osnivanje novog protokola za likvidaciju posrnulih kompanija bit će model za zaštitne mjere koje "mogu zaštititi sve zemlje", dodao je Obama.

Zakonom se bankama uvodi zabrana trgovanja vlastitom imovinom, tzv. "Volckerovo pravilo" i ograničava ulaganje u investicijske fon-

››

dove. Uspostavlja se i sustav upozoravanja na financijske rizike, stvara moćna agencija za zaštitu potrošača kod kreditiranja, određuju uvjeti za likvidaciju velikih financijskih kuća koje su pred krahom, te uvodi paket novih

Zakonom se bankama uvodi zabrana trgovanja vlastitom imovinom, tzv. Volckerovo pravilo

jskih usluga u povijesti Sjedinjenih Američkih Država glasana u srpnju

business.hr Srijeda 14/7/2010

na financijska poreza na banke BRoJKA

2323 stranice ima prijedlog Obamine reforme američkoga financijskog sustava

BARAcK oBAmA, predsjednik SAD-a, ne želi da američko zakonodavstvo štiti špekulante na Wall Streetu i ne boji se da bi nova regulacija mogla uništiti oporavak američke ekonomije arhiva buSineSS.hr

pravila za financijske derivate koji su uglavnom bili neregulirani.

Nova agencija za zaštitu potrošača bila bi formirana u sklopu Federalnih rezervi, a imala bi ovlasti zaštite potrošača od nepoštenog ponašanja banaka. Imala bi mogućnost donošenja pravila vezanih za osiguravanje jasnih, točnih informacija vezanih uz hipoteke, kreditne kartice i druge financijske proizvode. Mogla bi i kažnja-

vati banke zbog skrivenih naknada i zavaravanja kupaca.

"Kad netko kaže da je to najveća promjena u našim financijskim propisima u 70 godina, to nije pretjerano", izjavio je Stuart Eizenstat, bivši zamjenik ministra financija pod predsjednikom Billom Clintonom, za Bloomberg News.

"To je puno dublje i puno dalekosežnije, jer se stvarno bavi novim financijskim svijetom koji je na neki na-

čin stvoren okončanjem zakona Glass-Steagall", rekao je Eizenstat.

Riječ je o zakonu o bankama iz 1933., s kojim je osnovana Savezna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) i uvedene bankovne reforme, uključujući nadzor financijskih spekulacija. Odredbe tog zakona postupno su stavljane izvan snage od sredine 1990-ih, a najviše u vrijeme Busheve administracije od 2000. do 2008. godine.

"To će biti vrlo snažan zakon, jači nego što su svi predviđali da može biti, uključujući mene", izjavio je predsjednik odbora za financije Predstavničkog doma Kongresa, demokrat Barney Frank.

"To su golema dostignuća", kazao je predsjednik senatskog Odbora za bankarstvo, demokrat Christopher Dodd.

Odbor sastavljen od zastupnika iz Predstavničkog doma i Senata proveo je dva tjedna usklađujući prijedloge zakona koji su prethodno prihvaćeni u oba doma.

Usklađeni prijedlog, koji je po glavnim pregovaračima nazvan zakonom DoddFrank, trebala su izglasati oba doma.

Komora je protiv

Scott Brown, republikanski zastupnik, rekao je kako zakon "nije savršen", ali kako

ga pozdravlja jer će pomoći u sprječavanju budućih financijskih potopa. Brown je jedan od trojice republikanskih senatora koji je rekao kako će glasati za reformu, nakon što je udovoljeno njegovim zahtjevima. Naime, on je od Obamine administracije tražio da se bankama dopuste malo veća ulaganja u hedge fondove te da se odustane od poreza na banke koji bi u američki proračun svake godine donio oko 19 milijardi dolara.

Iako se Obama tako barem privremeno "pomirio" s republikancima, novi napadi stižu iz Američke gospodarske komore, koja je Obamu

optužila da će američki način poslovanja pokopati nova tržišna regulacija. Tom Donohue, šef gospodarske komore, kazao je kako će nova regulacija zatvoriti brojna radna mjesta, iako je od početka gospodarske krize u 2007. godini Amerika već izgubila sedam milijuna radnih mjesta. Korporativne analize pokazuju da SAD dobiva na profitabilnosti upravo zbog rezanja radnih mjesta, no mnogi američki ekonomisti naglašavaju kako američke tvrtke više trpe zbog manjka potražnje, a ne zbog reforme tržišta.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

››

To će biti vrlo snažan zakon, jači nego što su svi predviđali da može biti, uključujući i mene dEmoKRAT BARNEy FRANK, predsjednik odbora za financije Predstavničkog doma Kongresa arhiva business.hr

investor

PREKO 27 MILIJUNA

ZBOG KNJIGE DIONIČARA

Ericssonu NT novi poslovi u Rusiji

Surgut tužio Mol

26-27

Mađarski Mol na stranicama Budimpeštanske burze objavio je kako ga je Surgutnjeftegaz, koji drži 21,2 posto dionica mađarskog naftaša, tužio kako bi konačno bili upisani u registar dioničara. Naime, odlukom Uprave Mola, koja Surgutnjeftegaz smatra neprijateljskom tvrtkom, predstavnici ruske kompanije nisu sudjelovali na posljednje dvije godišnje skupštine. J. J.

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

Ericsson Nikola Tesla je na tržištu Ruske Federacije, Bjelorusije, Moldavije, Gruzije i Kazahstana ugovorio nove poslove vrijedne više od 27 milijuna kuna, objavila je kompanija putem Zagrebačke burze. Poslovi su vezani uz modernizaciju i proširenje mobilnih i fiksnih mreža te mikrovalnih rješenja u širokopojasnoj mreži, kao i IP orijentirana rješenja za po-

slovne korisnike. Ugovori su sklopljeni s mobilnim i fiksnim operaterima te poslovnim korisnicima, dugogodišnjim kupcima i poslovnim partnerima Ericssona Nikole Tesle u navedenim zemljama. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, rekla je o novim poslovima kako šire komunikacijske mogućnosti na navedenim tržištima, korisnicima omogućuju nove usluge, operatorima zaradu, a poslovnim subjektima efikasnije poslovanje. B.hr

GORDANA KOvAČEvIć, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle snimio saša ćetković

Grci izdali nove Samodol: O trezorske zapise kasnit će dv 1,25 MILIJARDI EURA ZA PLAćE

Grčka je u utorak prikupila 1,25 milijardi eura na prvoj aukciji dužničkih papira otkada je u svibnju dobila međunarodne kredite koji su je zaštitili od objave moratorija na povrat dugova

Prodaja se smatra važnim testom grčkog financijskog oporavka s obzirom na raširene europske bojazni u vezi s razinom državne zaduženosti.

milijardi eura.

Zauzvrat je vlada u Ateni morala uvesti bolne mjere štednje i pokrenuti reformu sustava mirovinske skrbi i tržišta rada.

U ponedjeljak je ministarstvo financija objavilo da je proračunski manjak u prvoj polovini godine smanjen 46 posto, nadmašivši vladine prognoze.

Grčka je obećala da će ove godine srezati manjak na 8,1 posto BDP-a, s prošlogodišnjih 13,6 posto.

Izbjegli default za dlaku

Dugovima pritisnuta Grčka u svibnju je za dlaku izbjegla objavu moratorija na povrat dugova, nakon što su joj partneri u eurozoni i Međunarodni monetarni fond (MMF) isplatili prvu tranšu kredita iz linije ukupne vrijednosti 110

Agencija za upravljanje javnim dugom objavila je u utorak da su predbilježbe za prodaju trezorskih zapisa s rokom dospijeća 26 tjedana nadmašile ponudu 3,64 puta, uz kamatu 4,65 posto.

B.hr/H

Grcima su najviše vjerovali Francuzi Nizozemska

SAD Velika Britanija

,4 16

12,3

Njema�ka

NIšTA PRIJE 2012. Hrvatski bankarski sektor već bi ove jeseni mogao doživjeti oporavak ako se ne dogodi recesija s dvostrukim dnom, ali će nebankarski financijaši još dugo kasniti "Nebankovni sektor koji drži četvrtinu ukupne financijske industrije još se nalazi u zoni slabe likvidnosti pa će za oporavkom bankovnog sektora kasniti barem dvije godine", kazao je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol na predstavljanju izdanja Financijska industrija 2009. održanog u utorak u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Govoreći o tržištu kapitala, Samodol je postavio pitanje o fer evaluaciji portfelja.

"Može li se na Zagrebačkoj burzi, koja godišnje ostvari milijardu kuna prometa, govoriti o fer cijeni portfelja na tržištu?", rekao je i kao primjer naveo podatak o tome da je ukupan promet na burzama u regiji čak šest puta manji nego na Budimpeštanskoj burzi.

"No, tržišna kapitalizacija burzi u regiji čak je 50 posto veća od one u Budimpešti", kazao je Samodol te upitao je li takav koncept evaluacije fer

Ostali 79,4 43,2

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe, pita se jesu li hrvatski portfelji fer procijenjeni SNIMIo Saša ćETKovIć

64,0 Švicarska

75,7 Francuska

Izvor: Banka za me�unarodna poravnanja

IZDALA JOŠ JeDnU

nAFTA

DVOSTRUKI ŠAMAR

Magma iskupila dvije tranše

Barel dotaknuo 76 dolara

Moody's srušio rejting Portugalu

Magma je preko internetskih stranica Zagrebačke burze obavijestila da je iskupila 10. i 11. tranšu komercijalnih zapisa u iznosima od 4,2 milijuna eura i 2 milijuna kuna te izdala novu, 15. tranšu u iznosu 4,4 milijuna eura. Upravo je ta tranša vrijedna 4.410.070 eura, koja dospijeva za godinu dana, poslužila za iskup navedenih tranši. A. Pa.

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima nadomak razini od 76 dolara za barel prateći rast na tržištima dionica koja su ohrabrila dobra poslovna izvješća američkih kompanija, što je potaknulo povjerenje u gospodarski oporavak. barel sirove nafte za isporuke u kolovozu poskupio je na američkom tržištu 95 centi, na 75,90 dolara. N. S.

Agencija Moody's snizila je u utorak rejting Portugalu za dvije kategorije, sa Aa2 na A1, uz prognozu 'stabilan'.

Financijska snaga portugalske vlade "nastavit će slabiti u srednjoročnoj perspektivi, kao što pokazuje nastavljeno pogoršanje dužničke dinamike te zemlje", ističe se u priopćenju Moody'sa.

Izgledi za gospodarski rast

"vjerojatno će i dalje biti relativno slabi ako strukturalne reforme u srednjoročnoj do dugoročnoj perspektivi ne postignu ciljane rezultate", upozoravaju u Moody'su.

Javni dug vjerojatno će u doglednoj budućnosti ostati na relativno visokoj razini, dodaje Moody'sov analitičar Anthony Thomas. U agenciji napominju da se ne može potpuno isključiti ni ozbiljnije pogoršanje dinamike zaduživanja u slučaju viših kamatnih stopa ili slabijega gospodarskog rasta. B.hr

JOSe SOcRATeS, portugalski premijer, otrpio je rušenje rejtinga zemlje za dvije razine ArhIvA bUsIness.hr

Oporavak brokera i fondova vije godine za bankama VeLIMIR ŠOnJe

Europski bankarski fond je proziran PR "Fond od 20 milijardi eura u slučaju krize ni izbliza ne bi bio dovoljan za pokrivanje gubitaka", rekao je velimir Šonje vezano uz bankarski fond spasa, čije je osnivanje u ponedjeljak najavio direktor UniCredita Allessandro Profumo. Šonje je naglasio da trenutačno ne postoji dogovor o tome što će se raditi u slučaju novih udara na banke, a Profumov medijski istup naziva samo dobrim Pr-om.

i treba li ga mijenjati.

Njegove riječi o kasnijem oporavku nebankovnog sektora potvrdio je i ekonomski analitičar Velimir Šonje, koji je kao primjer naveo povećanu kreditnu aktivnost zabilježenu 2001. godine.

Izazovi i pred bankarima

"Rast Crobexa zabilježen je tek 2004., a takva će se situacija ponoviti i ovaj put", rekao je Šonje te najavio mogućnost skore kreditne ekspanzije.

"Ako vani ne bude recesije s dvostrukim dnom i ako se nastavi ovaj tempo oporavka, kreditni rast počet će najesen", najavio je. Vrijednost financijske industrije u Hrvatskoj lani je iznosila oko 500 milijardi kuna, od čega više od 75 posto odnosi-

lo na bankarski sektor. Općeniti je zaključak da su se banke u Hrvatskoj dobro nosile s krizom. Iako ograničeno, i dalje su kreditirale, a prema podacima iznesenim u publikaciji, ukupna aktiva banka lani je rasla 2,3 posto, što je, s obzirom na pad BDP-a zemlje, relativno dobro.

Analiza poslovanja hrvatskih banaka ove se godine, za razliku od prethodnih, morala oslanjati na stanje u realnom sektoru. Pad stope BDP-a 5,8 posto, loše prognoze za iduću godinu, spor izlazak iz recesije, pad industrijske proizvodnje, visoka stopa nezaposlenosti, nelikvidnost i pad investicija samo su neki od izazova koji su se našli pred hrvatskim gospodarstvom, a u okviru njih se mora procje-

njivati stanje hrvatskoga bankarskog sektora.

Aktiva presporo raste

"Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan, ali pred njim su veliki izazovi", rekao je ekonomski analitičar Žarko Primorac. "Ako se stvari pogledaju malo dublje, stopa rasta aktive banaka višestruko je niža od one zabilježene prethodnih godina, a procjene o rastu bankarskog sektora lošije su nego inače", tvrdi Primorac.

Primorac upozorava na dva važna problema koja su okarakterizirala poslovanje hrvatskih banaka u Hrvatskoj: ukupni bankarski krediti lani rasli su samo 1,8 posto i pretežito su plasirani državi, gdje krediti bilježe porast 23,72

posto, krediti gospodarstvu rasli su 3,15 posto, a kreditiranje stanovništva lani palo je 2,44 posto.

Drugi je problem povećanje udjela loših kredita, koji su sa stope 3,2 posto zabilježene potkraj 2008. godine, lani porasli na 7,6 posto. Dobre vijesti ne dolaze ni u ovoj godini, kada se očekivani udjel loših kredita penje na 9 posto.

Iako je profitabilnost hrvatskih banaka i dalje bolja u odnosu na njihove inozemne matice, nastavi li se recesija u realnom sektoru, te se nastave smanjenje kreditiranja i porast udjela loših kredita, to bi se moglo promijeniti.

Primorac je pozvao banke da sudjeluju u oživljavanju gospodarstva povećanim kreditiranjem i smanjenjem kamata jer inače će se posljedice recesije preliti i na njih.

"Ako liječnik pacijentu kaže vrati se kad ozdraviš, onda od

toga nema ništa", kazao je Primorac te zaključio da će gospodarski oporavak biti spor budu li banke apstinirale.

Biljana Starčić

nikola.sucec@business.hr

BUSIneSS TV Kapital Network, Srijeda 14. 7.

20:00 20:15

20:50 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI ZELENE MINUTE, emisija o zaštiti okoliša KN REPORT VIJESTI EUROPSKI DNEVNIK, mag.

VIJESTI THE NEW EDGE, mag.

1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE

1,474.24

225.34

3,195,487.33

21,123.97

216.55

332.84

1,335

981,572.89

1,032.68

723.23

1,196.99

0.08%

623

796,901.83

1,704.51

1,195.00

1,777.00

11.11%

492

611,921.80

589.22

1,125.00

1,860.00

-1.18%

271

467,367.85

279.89

1,676.02

4,375.00

442.00

2.19%

955

419,574.72

1,136.88

321.02

517.00

258.99

255.00

5.28%

1,521

384,029.77

1,729.95

205.01

318.99

200.00

205.00

205.00

2.24%

1,629

332,275.31

13,129.92

175.00

310.00

271.50

278.01

277.98

-0.01%

1,165

320,614.24

637.63

271.50

443.00

1,650.08

1,688.69

1,688.69

2.34%

192

317,731.81

16,886.90

1,350.00

1,940.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

262.50

272.99

272.00

2.65%

13,181

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

256.51

259.80

257.96

0.18%

12,404

Atlantska plovidba d.d.

723.23

743.99

740.00

-0.54%

Ericsson Nikola Tesla,

1,256.11

1,280.00

1,280.00

HUP - Zagreb

1,180.00

1,250.00

1,250.00

Institut građevinarstva hrvatske

1,676.02

1,792.00

1,764.99

Končar - elektroindustrija

435.00

442.00

Adris grupa

243.11

Zagrebačka banka Dalekovod

400.00

22.25

23.00

22.99

-0.30%

13,847

311,103.84

172.43

22.25

61.49

Erste&Steiermärkische banka

440.00

440.00

440.00

0.00%

562

247,280.00

7,473.04

300.00

447.00

Viro tvornica šećera d.d.

295.00

303.00

303.00

2.71%

597

179,500.08

420.16

275.00

505.00

Jadroplov d.d.

127.00

130.97

130.97

2.75%

1,274

162,683.31

214.36

124.01

209.00

Viadukt

239.00

251.00

245.00

-2.39%

542

131,325.80

111.92

239.00

498.99

1,590.01

1,625.01

1,625.01

1.12%

77

123,759.73

361.75

1,084.11

2,093.00 390.00

Luka ploče Kraš, prehrambena industrija

372.36

374.50

373.26

-0.33%

277

103,455.90

512.72

250.05

Dom holding

29.00

31.31

31.31

6.14%

3,118

94,669.36

233.80

28.70

54.00

AD plastik

85.10

87.99

86.53

-2.75%

1,039

89,442.83

363.39

39.01

109.30

Uljanik plovidba

535.50

547.89

547.89

1.84%

164

89,435.21

317.78

533.13

743.00

Tehnika

952.05

985.00

985.00

3.47%

90

87,900.20

186.62

949.03

2,769.99

2,800.00

2,820.00

2,820.00

0.71%

30

84,520.00

337.34

2,006.00

3,100.00

686.51

703.97

687.03

-0.50%

118

81,880.15

1,696.96

500.00

760.00

5,790.00

5,800.00

5,800.00

0.17%

12

69,540.01

1,276.99

3,785.00

7,679.00

Petrokemija

105.70

109.00

109.00

2.24%

637

69,321.87

364.18

105.50

192.99

Luka Rijeka

171.78

178.00

175.00

0.49%

393

68,426.28

1,046.58

162.00

246.00

2,400.00

2,420.00

2,400.00

0.84%

28

67,320.00

1,782.83

1,707.00

3,750.00

Jadranska banka Atlantic grupa Ledo

Atlas nekretnine Konzum Agromeđimurje

29.00

32.00

32.00

18.52%

2,125

64,227.70

106.75

20.00

34.99

159.80

160.00

160.00

0.06%

382

61,106.80

3,632.46

112.02

185.00 1,000.00

1,000.00

1,000.00

1,000.00

0.00%

47

47,000.00

41.39

999.00

Đuro Đaković holding

22.85

23.41

23.41

1.78%

1,943

45,321.82

75.78

22.36

58.00

Belje

59.00

60.00

60.00

0.00%

729

43,360.70

492.93

59.00

108.00

Fima validus

10.55

11.41

11.35

-5.26%

3,236

36,042.95

30.66

10.55

29.01

2,086.90

2,094.00

2,086.90

3.31%

16

33,418.80

64.01

1,266.00

2,198.00

Privredna banka Zagreb

507.07

515.02

515.02

3.00%

62

31,874.59

9,823.89

480.50

715.00

Industrogradnja d.d

360.05

392.00

392.00

3.98%

83

31,825.69

177.34

292.00

585.00

75.00

80.00

75.40

1.17%

313

24,513.16

32.15

72.10

185.00

Zvečevo, prehrambena industrija

106.50

107.23

106.50

-1.40%

181

19,391.18

32.78

87.56

139.00

Hidroelektra niskogradnja

160.00

172.99

172.99

7.87%

107

17,434.09

107.93

159.87

370.00

6.10

6.40

6.40

4.75%

2,706

16,718.80

6.74

5.51

47.01

Sunčani Hvar

25.60

25.60

25.60

-5.19%

645

16,512.00

187.16

25.00

46.97

Fima proprius d.d.

20.50

21.59

21.25

1.58%

749

15,516.09

42.57

19.19

48.75

300.00

300.00

300.00

3.45%

50

15,000.00

2,884.77

228.50

373.00

Končar

HTP Korčula

Đakovština

+

Adris grupa SN holding

144.00

144.01

144.00

1.41%

104

14,976.50

391.68

55.95

212.70

1,200.01

1,210.00

1,200.01

-6.25%

10

12,020.04

751.67

1,200.01

2,013.99

450.00

450.00

450.00

0.00%

25

11,250.00

523.94

290.00

580.00

31.00

31.00

31.00

0.00%

304

9,424.00

195.16

23.01

37.90

2,998.98

2,998.98

2,998.98

-0.03%

3

8,996.94

314.89

2,107.10

3,799.21

174.27

188.86

188.86

-0.60%

46

8,167.90

450.73

174.15

369.00

27.96

27.96

27.96

7.13%

259

7,241.64

93.57

15.15

39.00

2,300.00

2,300.00

2,300.00

0.00%

3

6,900.00

747.06

2,300.00

2,300.00

Slatinska banka

105.00

105.01

105.00

-2.34%

55

5,775.10

96.49

93.60

135.00

Franck prehrambena industrija,

735.00

740.00

735.00

-0.68%

7

5,170.00

313.97

715.10

944.00

2,270.00

2,290.00

2,270.00

-1.30%

2

4,560.00

220.40

1,480.00

2,450.00

Tankerska plovidba Belišće Valamar grupa Čakovečki mlinovi Tisak Slavonski zatvoreni investicijski fond Tvornica duhana Zagreb

Za razliku od većine najlikvidnijih dionica, u minusu se našao zagrebački građevinar Viadukt, kojemu je pripala titula gubitnika dana. Viadukt je pao 2,39 posto, na 245 kuna. Njime je trgovano u cjenovnom rasponu od 239 do 251 kune, pri čemu je vlasnika promijenilo više od 500 dionica.

3,492,922.39

Zadnja

Jadranski naftovod

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: 1,56% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Ingra

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ina-industrija nafte d.d.

Titulu dobitnice dana u utorak je uzela dionica Podravke, koja je bila i najlikvidnija sa 3,5 milijuna kuna prometa. Koprivnička je kompanija poskupjela 2,65 posto, na 272 kune. Tom je dionicom trgovano u rasponu od 262 do 273 kune, pri čemu je vlasnika promijenilo gotovo 14.000 dionica.

Redovan promet: 14.216.141,37 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Končar Istraturist Umag d. d.

380.00

380.00

380.00

0.00%

10

3,800.00

1,776.50

270.00

410.00

Vjesnik

25.00

25.00

25.00

-10.71%

120

3,000.00

26.54

22.07

40.00

Magma d.d.

55.95

55.95

55.95

3.90%

43

2,405.85

272.71

48.11

78.00

OT-optima telekom d.d.

26.54

26.54

26.54

3.67%

73

1,937.42

74.84

21.28

56.00

0.65

0.65

0.65

-1.52%

2,200

1,430.00

1.73

0.60

1.30

RIZ-odašiljači

100.00

100.00

100.00

-33.33%

10

1,000.00

37.42

100.00

265.00

Veterina d.d.

65.00

67.00

67.00

0.00%

14

914.00

123.61

52.05

88.99

Hoteli Podgora

20.52

20.52

20.52

-35.88%

42

861.84

7.52

20.10

54.00

Elektroprojekt, projekt., konzal. i inženj. d.d.

715.00

715.00

715.00

8.99%

1

715.00

64.21

500.01

798.99

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

640.00

Pounje trikotaža

637.00

637.00

637.00

0.00%

1

637.00

124.48

400.05

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

18.01

18.01

18.01

0.00%

28

504.28

34.59

17.05

37.05

DIOKI d.d

73.00

77.00

73.00

3.46%

3

224.98

295.07

70.07

172.01

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR TLSG SOS2E SAVA PETG LKPG NF1N MELR ZVTG GRVG PBGS TCRG NF2R KDHR

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA PETROL LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD TERME CATEZ NFD HOLDING KD GROUP

BANJALUČKA BURZA KRIP-R-A BBRB-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C MRDN-R-A TLKM-R-A NVPT-R-A RSRS-O-B BRSP-R-A BLBP-R-A VMAS-R-A

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA BOBAR BANKA AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne MERIDIAN AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA VESELIN MASLESA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKE FBIHKD FBIHKC FBIHK1E FBIHKB FBIHK1D FBIHK1A FBIHK1B FBIHKL

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L

BEOGRADSKA BURZA A2011 A2016 AIKB IMLK KOPB ENHL A2014 A2012 A2013 MLSU SJPT KMBN RMBG ALFA COKA

Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd Kopaonik a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K Mlekara a.d. Subotica Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Ratko Mitrovic a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Coka duvanska industrija a.d. Coka

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN09 TPLF GRNT KMB TEL SBT BGOR TTK MPT BESK

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA BLAGOJ GOREV VELES TTK BANKA AD SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Besko a.d. Vlasotince

+

Oznaka

Srijeda 14/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

63,90 10,30 92,20 106,00 180,00 249,90 16,50 0,83 154,00 18,61 11,80 0,68 179,00 2,50 46,00

Najviša

65,00 10,70 94,30 106,01 181,00 259,30 17,46 0,86 156,00 19,01 12,37 0,68 179,00 2,77 46,50

Zadnja Prosječna Promjena Količina

64,42 10,50 94,12 106,01 180,00 250,00 16,72 0,86 154,00 19,00 12,37 0,68 179,00 2,50 46,50

Promet

valuta: EUR - euro 64,30 10,50 93,65 37,71 180,63 250,87 16,75 0,84 154,68 18,89 12,34 0,68 179,00 2,63 46,40

0,72 % 0,00 % 2,20 % 0,03 % 0,06 % 0,00 % -1,59 % 1,79 % -0,69 % 2,70 % 3,34 % 0,44 % -0,56 % -6,37 % 2,74 %

4706 10504 968 1600 320 189 2317 35622 180 1353 1563 24882 70 4672 180

302.577,00 110.322,96 90.652,95 60.330,36 57.800,00 47.414,10 38.812,14 30.088,52 27.843,30 25.564,16 19.281,84 16.919,76 12.530,00 12.300,58 8.352,93

valuta: BAM - konvertabilna marka 4,41 4.500,00 27,01 28,31 0,99 1,27 1,20 28,08 2,50 2,70 0,64

4,41 4.500,00 27,66 29,00 0,99 1,27 1,20 28,08 2,50 2,70 0,64

4,41 4.500,00 27,02 29,00 0,99 1,27 1,20 28,08 2,50 2,70 0,64

4,41 4.500,00 0,27 0,29 0,99 1,27 1,20 0,28 2,50 2,70 0,64

-2,00 % 135000 0,00 % 17 -1,61 % 179314 1,75 % 32500 -1,00 % 3000 0,00 % 1989 0,00 % 2096 0,29 % 6622 -0,40 % 631 -0,37 % 500 0,00 % 1310

595.350,00 76.500,00 48.603,46 9.316,79 2.970,00 2.526,03 2.515,20 1.859,46 1.577,50 1.350,00 839,71

valuta: BAM - konvertabilna marka 75,00 79,50 87,06 92,00 22,01 98,00 24,50 28,73 25,01 57,50

96,87 80,61 2.801,00 1.249,00 1.900,00 866,00 86,85 93,21 89,85 900,00 771,00 27.500,00 900,00 8.500,00 1.500,00

3.840,00 77,50 3.551,00 640,00 3.080,00 412,00 2.550,00 700,00 645,00 26.500,00 7.700,00

75,00 80,00 87,06 92,00 23,50 98,00 24,50 29,00 25,10 57,50

75,00 79,50 87,06 92,00 23,50 98,00 24,50 29,00 25,10 57,50

75,00 0,00 % 58300 4.372.500,00 79,57 0,00 % 38766 3.084.647,00 87,06 0,07 % 16979 1.478.191,74 92,00 -0,01 % 8080 743.360,00 23,41 5,86 % 31000 725.620,83 98,00 0,00 % 4155 407.190,00 24,50 0,00 % 10000 245.000,00 28,96 0,94 % 5852 169.486,06 25,09 -2,33 % 5104 128.045,87 57,50 -4,17 % 2214 127.305,00

valuta: RSD - srpski dinar

96,92 96,87 96,87 0,03 % 348328 80,80 80,75 80,75 0,02 % 400727 2.820,00 2.819,00 2.819,49 0,68 % 3091 1.250,00 1.250,00 1.249,91 0,00 % 5900 1.900,00 1.900,00 1.900,00 0,00 % 3665 886,00 875,00 874,67 1,16 % 5265 86,90 86,89 86,89 0,05 % 20851 93,42 93,40 93,40 -0,02 % 18082 89,95 89,94 89,94 0,02 % 18404 900,00 900,00 900,00 0,33 % 794 785,00 779,00 779,16 -1,39 % 698 27.500,00 27.500,00 27.500,00 0,00 % 15 900,00 900,00 900,00 0,00 % 440 8.500,00 8.500,00 8.500,00 2,41 % 44 1.500,00 1.500,00 1.500,00 11,11 % 203

33.743.281,09 32.358.658,59 8.715.047,00 7.374.450,00 6.963.500,00 4.605.144,00 1.811.843,52 1.688.779,78 1.655.345,82 714.600,00 543.852,00 412.500,00 396.000,00 374.000,00 304.500,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.900,00 3.891,67 3.891,67 77,50 77,50 47,67 3.601,00 3.587,46 3.587,46 650,00 647,57 647,57 3.090,00 3.082,60 3.082,60 412,00 412,00 412,00 2.600,00 2.572,61 2.572,61 700,00 700,00 700,00 645,00 645,00 645,00 26.500,00 26.500,00 26.500,00 7.800,00 7.780,00 7.780,00

-0,07 % 441 1.716.225,00 -0,12 % 35316 1.683.402,12 0,57 % 247 886.103,00 0,64 % 1187 768.665,00 -0,52 % 205 631.933,00 -2,60 % 338 139.256,00 -1,10 % 46 118.340,00 0,00 % 162 113.400,00 99.975,00 155 0,00 % 1,22 % 3 79.500,00 -0,26 % 10 77.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Pivovarna Laško Gorenje Alfa plam Bosnalijek Toplifikacija Skopje

+3,37% +3,34% +2,41% +1,23% +0,57%

Telekom Slovenije

+

Powered by

business.hr

NFD Holding -6,37% Elektroprivreda BiH Sarajevo -3,51% Luka Koper -1,59% Stopanska banka Bitola -1,1% Komercijalna banka Skopje -0,52%

Soja protein

+2,20 -1,39 Jedna od većih porasta cijene na Ljubljanskoj burzi ostvarila je u utorak dionica slovenskog teleoperatera kojom je trgovano u vrijednosti 90.652 eura, što je bilo dovoljno za treće mjesto na popisu najtrgovanijih. Cijena te dionice tijekom dana kretala se u rasponu od 92,2 do 94,3 eura, a zadnja zabilježena iznosila je 94,1 euro.

Oba su slovenska indeksa, SBITOP i LJSEX, zabilježila rast vrijednosti, i to od 0,06 i 0,15 posto.

Uz jedan od većih padova cijene na Beogradskoj burzi, dionica Soja proteina u utorak je zabilježila samo nešto više od pola milijuna dinara prometa. Ukupno je 698 dionica promijenilo vlasnika, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 779 dinara. Samo se četirima dionicama trgovalo u iznosu većem od milijun dinara: AIK banka Niš bila je najlikvidnija sa 8,7 milijuna dinara, a slijedile su dionice Imleka, Kopaonika, Energoprojekt holdinga i Mlekare.

REGIONALNI INdEkSI +0,06% BIRS -0,19% 809,72 846,44 LJSEX +0,15% FIRS -0,65% 1.394,50 3.419,43 Belex15 -0,35% MBI10 +0,28% 2.357,90 625,07 Belexline -0,29% MOSTE 0,00% 486,70 1.212,53 SASX10 -0,43% NEX20 0,00% 12.869,04 887,19 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,70% WIG20 +0,19% 2.333,60 BuX +0,57% 22.593,71 -0,27% ATX +0,65% 2.329,24 -0,28% indeksa na zatvaranju u +1,60% Stanje utorak, 13. srpnja 2010.

FTSE100 5.175,28

dAX 6.104,16

CAC40

3.581,16

MICEX 1,345.36

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,58% S&P500 +0,72% 10.198,03 1.077,96 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,97% ponedjeljak, 12. srpnja 2010.

2.196,45

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

86,9482

29,26

AC Rusija

39,8083

29,14

NFD BRIC

27,9288

28,86

PBZ I-Stock

59,2800

28,06

126,0500

24,11

48,1392

-20,84

FIMA Equity

78,3092

-20,49

Erste Total East

31,1600

-13,59

C-Zenit

49,8147

-9,77

KD Victoria

14,4374

-7,60

ZB trend

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

+

MP-Mena HR MP-Bric HR KD Nova Europa Ilirika Azijski tigar ZB BRIC+ AC Rusija AC G Dynamic EM Erste Total East Ilirika BRIC NFD Nova Europa ZB euroaktiv Prospectus JIE Raiffeisen World HPB WAV DJE MP-Global HR OTP meridian 20 OTP Europa Plus HPB Titan ST Global Equity PBZ I-Stock Poba Ico Equity Ilirika JIE KD Prvi izbor Platinum Blue Chip FIMA Equity HPB Dionički ZB trend C-Zenit VB High Equity Raiffeisen Emerging M.

140,0600

18,48

Raiffeisen Balanced

147,6200

14,24

9,6876

9,48

OTP uravnoteženi

105,8884

7,68

HPB Global

101,1325

7,25

ICF Balanced

113,5979

-25,38

ST Balanced

177,0928

-16,58

ST Aggressive

64,2698

-14,83

HPB Dynamic

49,9237

-13,22

5,4731

-4,98

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

AC G Balanced EM ST Balanced ST Aggressive Agram Trust Raiffeisen Prestige C-Premium HPB Dynamic PBZ Global fond KD Balanced Erste Balanced HPB Global Allianz Portfolio ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced OTP uravnoteženi ICF Balanced Raiffeisen Balanced Aureus Balanced

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,9816

13,90

Raiffeisen Bonds

169,3400

12,53

ZB bond

159,2800

11,28

Capital One

154,1600

7,92

PBZ Bond fond

126,3900

7,16

11,2275

3,55

HI-conservative

425,3974 324,2742 6,1685 57,8185 96,3900 39,8083 10,7668 31,1600 105,5254 115,5115 99,4400 56,7489 96,9900 86,9482 277,7366 80,4593 106,4730 67,9820 48,1392 59,2800 5309,1100 155,8926 11,7507 84,3218 78,3092 84,8102 126,0500 49,8147 46,2210 55,1300

Prom. %

1,27 0,85 0,79 0,64 0,64 0,59 0,58 0,52 0,50 0,48 0,43 0,38 0,21 0,14 0,13 0,08 0,07 0,04 0,03 0,02 0,00 -0,03 -0,04 -0,08 -0,11 -0,11 -0,13 -0,13 -0,15 -0,16

3 mj. %

-4,53 -9,56 -9,60 -1,73 N/A -18,20 -3,96 -7,67 -2,57 -12,69 -7,81 -14,91 -7,10 -2,26 -7,97 -13,80 -1,57 -7,11 -6,81 -10,02 -11,23 -10,47 -6,46 -0,51 -12,32 -8,46 -4,69 -14,99 -8,59 -9,71

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

8,02 -4,74 -4,44 5,60 N/A -4,63 4,04 -10,61 5,41 -6,53 -3,42 -12,88 -1,44 3,83 -2,92 -10,75 -2,75 -4,16 -9,79 -4,69 -10,20 -8,05 1,20 6,20 -13,87 -7,40 2,26 -14,16 -9,47 -3,59

22,45 23,13 22,56 13,08 N/A 29,14 6,67 -13,59 N/A 6,62 22,09 2,90 19,28 29,26 20,52 12,76 N/A 17,55 -20,84 28,06 1,34 3,33 4,51 23,61 -20,49 6,59 24,11 -9,77 4,60 19,95

2,66 -8,60 -16,15 -16,01 N/A -24,08 5,60 -34,25 N/A 8,94 -0,09 -15,16 -0,45 -4,78 -15,75 -9,39 N/A -12,18 -7,25 -16,05 -19,25 8,08 2,20 -6,54 -3,92 -3,39 3,05 -25,25 -24,24 -20,76

9,03 -4,60 -2,22 7,56 -3,61 -2,12 4,57 -8,43 5,53 -4,76 -1,88 -10,36 0,66 5,75 -1,53 -7,10 -1,07 -1,96 -10,37 -2,36 -8,09 -5,04 2,02 6,38 -13,44 -6,33 3,60 -11,85 -7,63 -2,60

Imovina

7,653 12,526 18,922 5,408 56,188 8,970 12,984 49,506 15,008 8,377 184,330 23,968 38,534 12,907 5,189 16,865 8,274 11,141 14,405 196,634 5,771 104,368 5,069 5,597 26,829 41,433 170,686 6,989 13,276 24,884

Starost

Datum

2,35 2,34 2,74 3,14 0,24 3,35 1,36 2,78 0,52 1,69 6,19 3,45 6,78 2,86 2,13 2,21 0,98 2,97 9,72 2,99 2,96 5,71 7,42 2,52 6,12 4,77 7,71 2,40 2,78 2,56

12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 09.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010

€ kn kn kn € kn kn kn kn € kn kn € € € kn kn € kn

10,7966 177,0928 64,2698 66,3597 105,4600 5,4731 49,9237 96,2900 8,2230 113,3400 101,1325 106,2979 140,0600 139,1212 9,6876 105,8884 113,5979 147,6200 79,8667

0,60 0,12 0,11 0,11 0,10 0,07 0,04 0,00 -0,05 -0,11 -0,13 -0,13 -0,15 -0,16 -0,17 -0,28 -0,31 -0,32 -0,42

-3,87 -6,81 -8,44 -8,20 3,19 -9,66 -2,49 -9,00 -2,46 -7,25 -5,99 -2,80 -3,67 -7,60 -3,61 -7,29 -11,98 -5,70 -4,45

4,10 -7,39 -9,79 -6,87 N/A -8,97 -7,90 -5,70 -0,39 -5,57 -5,41 1,03 0,47 -5,33 -2,37 -9,51 -13,65 -2,04 -0,58

6,35 -16,58 -14,83 1,45 N/A -4,98 -13,22 5,19 6,68 -2,01 7,25 5,73 18,48 5,98 9,48 7,68 -25,38 14,24 -2,34

5,81 7,91 -8,78 -4,27 N/A -16,07 -16,42 4,47 -4,27 -0,90 0,24 5,37 3,80 7,67 -0,38 1,26 1,90 5,07 -5,48

4,75 -7,97 -9,55 -4,67 5,46 -7,24 -9,10 -4,14 -0,36 -1,85 -5,05 1,31 2,15 -2,73 -1,03 -7,23 -11,48 0,50 -0,71

12,539 11,665 4,192 12,644 92,845 13,597 22,683 293,396 12,702 110,080 123,693 6,890 745,778 45,531 66,329 39,636 13,152 337,191 15,990

1,36 7,51 4,81 2,01 0,34 3,44 3,87 8,83 4,49 9,48 4,77 1,17 9,03 4,47 8,38 4,58 8,20 7,87 3,99

12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 09.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010

€ € € € € € € € kn

124,9816 126,3900 137,5731 159,2800 169,3400 125,9800 11,2275 121,3135 154,1600

0,12 0,08 0,05 0,04 0,02 0,02 0,01 -0,14 -0,18

-0,13 -0,36 0,89 1,82 0,58 -0,25 1,18 -0,72 0,49

1,57 4,71 2,49 4,10 4,15 4,54 4,00 1,27 3,80

13,90 7,16 6,44 11,28 12,53 3,60 3,55 6,00 7,92

4,99 4,46 3,86 5,29 6,69 4,18 1,39 4,13 7,87

2,16 5,02 2,77 4,86 5,25 5,21 4,51 1,59 3,83

10,302 76,526 46,453 175,046 294,831 98,050 6,076 46,906 12,560

4,58 7,34 8,41 9,03 8,13 7,11 8,38 4,77 5,71

12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010

€ kn kn € kn kn € kn kn kn € kn kn kn $ kn kn kn

124,1700 142,5400 101,1777 104,1300 131,0900 160,9780 138,7322 133,2882 115,3449 11,1758 10,5246 139,3003 136,3900 136,8804 123,8700 130,3003 121,0719 106,9998

0,04 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,88 0,76 0,67 1,05 0,64 0,41 0,60 0,67 0,76 0,83 0,77 0,77 0,87 0,39 0,61 0,71 0,63 0,74

2,16 1,99 0,22 2,45 1,58 1,07 1,54 1,92 1,63 1,94 1,81 1,93 1,79 1,17 1,89 1,92 1,50 1,84

4,86 6,18 N/A N/A 5,37 4,68 3,53 4,86 4,83 4,80 4,52 6,16 5,09 3,40 3,16 6,09 4,16 5,52

4,46 4,92 N/A N/A 6,49 4,89 3,34 4,50 5,46 6,40 4,73 4,36 4,46 4,73 4,16 5,70 4,29 5,96

2,34 2,16 -0,04 2,59 1,74 1,20 1,61 2,00 1,74 2,07 1,96 2,10 1,94 1,19 1,97 2,34 1,59 2,00

244,992 1145,748 5,212 385,768 1487,404 2358,611 88,454 37,643 143,831 70,068 33,142 103,322 620,409 102,626 44,498 220,574 138,391 145,007

7,97 7,38 0,95 0,80 11,29 9,97 9,97 6,53 2,69 1,79 1,11 7,77 7,11 6,80 5,25 4,77 4,55 1,17

12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010 12.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn € € € € € € kn € kn € € kn € € € kn kn kn € kn € kn kn € kn kn €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

OTP euro obveznički PBZ Bond fond ICF Fixed Income ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative HPB Obveznički Capital One

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

125,9800

3,60

HPB Obveznički

121,3135

6,00

ICF Fixed Income

137,5731

6,44

PBZ Bond fond

126,3900

7,16

PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash ICF Money Market Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash

+

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 14/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Promet splasnuo, kamata 0,69%

Farmaceuti u prvom planu

Sav promet na Tržištu novca u utorak plasiran je putem prekonoćnih pozajmica u iznosu samo 10,5 milijuna kuna s kamatom 0,69 posto. "Unatoč smanjenoj potražnji, ona nije u cijelosti podmirena iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica", navodi se u priopćenju. B.hr

Ljubljanski i makedonski indeksi jedini su u regiji u utorak zabilježili rast vrijednosti: LJSEX je rastao 0,15 posto, a MBI 10 bio je u nešto većem plusu od 0,28 posto.

Dionica skopskog farmaceuta Alkaloida bila je prva na popisu najlikvidnijih na Makedonskoj burzi sa 1,7 milijuna denara prometom, a to

je ujedno bila jedina dionica kojom se trgovalo u iznosu većem od milijun denara.

I ljubljanski su brokeri najviše posla imali s dionicom farmaceutske kompanije. Dionicom Krke trgovano je u vrijednosti 302.577 eura, a druga je s prometom od 110.322 eura bila dionica Nove kreditine banke Maribor. Većini dionica na toj burzi vrijednost je u utorak rasla. Najveći regijski pad zabilježio je sarajevski indeks SASX 10, koji je bio u minusu 0,43 posto. B. S.

brojke

0,35 0,19

posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je banjalučki BIRS

PDV treba povećati, a smanjiti pritisak na dohotke DraMaTiČNa PoreZNa PreSija Guste Santini predlaže povećanje neizravnih te smanjenje izravnih poreza kako bi se potaknuo izvoz gospodarstva u zemlji koja ima dramatičnu poreznu presiju i koja je postala vagon na sporednom kolosijeku "Hrvatska pokrivenost uvoza izvozom u bivšoj je Jugoslaviji iznosila 80 posto, a danas ne prelazi ni 50 posto i nekadašnja lokomotiva sada stoji na sporednom kolosijeku", kazao je u utorak u Zagrebu ekonomist Guste Santini na predstavljanju svoje knjige "Porezna reforma i hrvatska kriza".

Dodajući da u Hrvatskoj vlada dramatična porezna presija, kazao je da svi povlače pitanje gospodarskog pada, dok je po njegovu mišljenju pitanje svih pitanja pad poreznih prihoda, zbog čega ministar financija Ivan Šuker i jest u velikim problemima. Država je dosad, naglasio je Santini, znatne prihode ostvarivala deficitom robne razmjene s inozemstvom, rasprodajom obiteljskog srebra i javnim dugom, no vrijeme je za promjenu.

Dug za budućnost

Santini predlaže odustajanje od dosadašnje prakse da se prilikom stvaranja

proračuna najprije odrede rashodi, te da se umjesto takvog načina na samom početku izrade proračuna odrede prihodi, po uzoru na njemački model. Po njegovom je mišljenju jedino izvozna orijentacija put razvoja hrvatskog gospodarstva i pretpostavka rješenja postojećih problema. Stoga poreznu reformu treba postaviti na taj način da, koliko je god to moguće, bude podrška izvoznom dijelu gospodarstva, što je moguće postići povećanjem neizravnih poreza te smanjenjem izravnih poreza kako bi se smanjila cijena koštanja dobara i usluga na strani izvoznika. Santini javni dug naziva porezom na budućnost, za što ima temelja i u poreznoj literaturi, dok istodobno Vlada nova zaduživanja naziva pobjedama.

Polazeći od relativno stabilnog tečaja, reforma poreznog sustava u prvom koraku mora povećati konkurentnost nacionalnog

gospodarstva. Drugim riječima, reformom poreznog sustava tečaj kune treba neizravno devalvirati. Dosadašnji model poreznog sustava potrošnog tipa nije dao pozitivne učinke jer su monetarno-kreditna politika i odvajanje tečaja kune od salda platne bilance, kao i pretjerano velika participacija države u društvenom proizvodu, eliminirali njegovu izvoznu orijentaciju. Stoga predlaže povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto.

Dići trošarine

Porezni prihodi od trošarina trebali bi se povećati najmanje 20 posto. Također predlaže promjene stopa na dohodak pa bi tako dohodak do 5000 kuna bio bi izuzet od oporezivanja, što je objasnio sljedećim riječima: "Porezni obveznik treba prije svega biti porezno sposoban. Sad će mi neki reći da država onda neće imati dovoljno novca zbog toga, a ja odgovaram: neka

gUSTe SaNTiNi smatra da u izradi proračuna treba prvo krenuti od određivanja prihoda, po uzoru na njemački model SNIMIo SAšA ćETKoVIć

nema, jer zašto bi država imala dok joj ljudi spavaju ispod mostova?".

Dohodak od 5001 do 15.000 kuna oporezivao bi se po stopi 10 posto, dohodak od 15.001 kuna do 30.000 kuna oporezivao bi se po stopi 20 posto, a dohodak iznad 30.000 kuna oporezivao bi se po stopi 30 posto. Santini se također zalaže za povrat zaštitne kamate, čime bi se smanjio odljev deviza iz zemlje. Protivnik je prire-

za na dohodak, a smatra da su doprinosi rak rana Hrvatske. Subvencije kao što su one poljoprivredi nazvao je socijalnom pomoći dodavši: "Već godinama znamo da ćemo ući u Europsku uniju, i već godinama znamo za probleme poljoprivrednika u EU, kao i što će dobiti ili izgubiti ulaskom, ali mi svjesno ništa nismo htjeli učiniti po pitanju restrukturiranja poljoprivrede".

Ante Pavić

dUGO JE TO

MALO TRGOVINE ZA USPJEH

Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, pita se jesu li hrvatski portfelji fer procijenjeni i ocjenjuje kako će niska likvidnost odgoditi oporavak 26

Barack Obama, predsjednik SAD-a, morao je pristati na kompromise s republikancima kako bi reformu financijskog sustava progurao u senatu 24

Samodol: Oporavak brokera i fondova kasnit će dvije godine za bankama dOBITNICI dANA (ZSE) Atlas nekretnine +15,07% HUP Zagreb +10,86% Elektropromet +8,99% Industrogradnja +8,44% Slavonski ZIF +7,13% 36 Raste

Obamina financijska reforma ipak bez oporezivanja banaka

GUBITNICI dANA (ZSE) Hoteli Podgora -25,88% RIZ -33,33% Vjesnik -10,71% Tankerska plovidba -6,25% Sunčani Hvar -5,19% 10 Nema promjene

21 Pada

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,079.74 146,91

Prom.

2,56% 0,31%

Sirova nafta 76,09 Prirodni plin 4,42 Zlato 1.211,35 Srebro 18,12 Goveda 92,37

5,48% 5,76% 1,11% 0,78% 1,55%

Podravka u četiri dana skuplja 8,8%

Viadukt pao 2,39%

Kao i europski burzovni indeksi, i Crobex je jutrošnje trgovanje započeo u blagom minusu da bi na kraju dana zabilježio dobitak. No, promet je i dalje mizeran. Na dionice je u utorak potrošeno samo 14 milijuna kuna, uz dva milijunaša - Podravku i HT. Crobex je porastao 1,56 posto, na 1813,27 bodova, dok je Crobex 10 skočio 1,68 posto, na 969,27 bodova.

Titulu dobitnice dana u utorak je uzela dionica Podravke, koja je bila i najlikvidnija s prometom od 3,5 milijuna kuna. Koprivnička je kompanija poskupjela 2,65 posto, na 272 kune. Tom je dionicom trgovano u rasponu od 262 do 273 kune, pri čemu je vlasnika promijenilo gotovo 14.000 dionica. Više od tri milijun kuna potrošeno je i na HT, koji je porastao 0,18 posto, na 258 kuna.

Za razliku od većine najlikvidnijih dionica, u minusu se našao zagrebački građevinar Viadukt, kojemu je pripala titula gubitnika dana.

Viadukt je pao 2,39 posto, na 245 kuna. Njime je trgovano u cjenovnom rasponu od 239 do 251 kune, pri čemu je vlasnika promije-

KOMENTAR

Jednakost

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

CROBEX SKOČIO 1,56% Potaknuti optimizmom na svjetskim tržištima i izglednim raspletom priče u Podravki, ulagači se nisu obazirali na novi 'uspjeh', zaduženje RH za još 13,4 milijarde kuna Ljetno je zatišje na Zagrebačkoj burzi i ulagača gotovo i nema pa su vijesti o novim poslovima Ericssona Nikole Tesle i novom zaduženju hrvatske Vlade tijekom prijepodneva prošle bez reakcije tržišta. No dan je na kraju ipak završio u plusu.

www.business.hr

F

MIROSLAV VITKOVIć, predsjednik Uprave Podravke, koja je u utorak porasla gotovo tri posto snimio saša ĆetkoviĆ

nilo više od 500 dionica.

Zaduživanje doma

Od domaćih poslovnih vijesti izdvaja se objava Ericsson Nikole Tesle da je na tržištu Ruske Federacije, Bjelorusije, Moldavije, Gruzije i Kazahstana ugovorio nove poslove vezane uz modernizaciju i proširenje mobilnih i fiksnih mreža te mikrovalnih rješenja u širokopojasnoj mreži, kao i IP orijentirana rješenja za poslovne korisnike. Ukupna vrijednost poslova premašuje 27 milijuna kuna, a

Imaju li ulagači na ZSE-u snage za novo dizanje indeksa, pratite na...

cijena dionice porasla je samo 0,08 posto. U međuvremenu je hrvatska Vlada jučer odlučila o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica, i to dviju na domaćem i jedne na inozemnom tržištu, a ukupan je iznos oko 13,4 milijarde kuna. Na domaćem će se tržištu izdati dvije obveznice u iznosu 1,5 milijardi kuna uz fiksnu kamatnu stopu 6,75 posto, te obveznica u kunskoj protuvrijednosti 650 milijuna eura za koju je kamatna stopa 6,5 posto.

Nikola Sučec

rancuski književnik Anatole France jednom je rekao da zakon u svojoj veličanstvenoj jednakosti kažnjava jednako i bogate i siromašne kada prose na ulici, kradu kruh i spavaju pod mostovima. Iako bi se taj citat mogao odnositi prije svega na Hrvatsku, u kojoj je nekim istaknutim građanima dopušteno ono što je drugima zabranjeno, zadržat ćemo se na SAD-u. Tamošnji predsjednik Barack Obama krenuo je u sveobuhvatnu zakonsku reformu kojima želi ograničiti bankarsku pohlepu koja je dovela do posljedica koje danas snažno osjećamo. Reforma neobično podsjeća na vrijeme nakon Velike depresije, kada se s jednakim entuzijazmom krenulo zaustaviti bankare.

Uspješnost tih zakona danas nam je poznata, baš kao i privatizacijskih zakonskih rješenja u Hrvatskoj. Činjenica je da će i dalje biti jednakijih, pogotovo u financijskoj sviti koja ne krije da je najvažniji moto filmskog lika: "Pohlepa je dobra", ili prevedeno: "Tko je jamio, jamio je".

www.business.hr