Business.hr broj 678 by Business.hr

nakon TRI GoDInE ČEkanJa

Hotel na Rebru otvara se krajem godine - noćenje u dvokrevetnoj sobi 500 kuna Hotel u sklopu Kliničke bolnice Zagreb sagrađen je 2007., a najnovije upravitelje čekat će još šest mjeseci i tako će se umjesto iz prihoda od zakupa otplata kredita za obnovu i dalje u cijelosti financirati iz državnog proračuna

četvrtak 15/7/2010

broj 678 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

UMJESTo oTkaZa U DRŽaVnoJ UPRaVI, oVE GoDInE SaMo anaLIZE 4-5 Iako svi zazivaju hitne promjene, pa i premijerka Kosor, Planom gospodarskog oporavka one su predviđene tek dogodine, a nema naznaka da će se ubrzati

Bolnih rezova

neće biti do 2011.

dolaze Premijerkini savjetnici više i ne

u Banske dvore

info&stav

indikator

2-3

Svi pod nadzorom

australski suficit

business.hr

Australski proračunski višak u 2013. bit će tri puta veći nego što je prognozirano u svibanjskom proračunu. Ministarstvo financija predviđa proračunski višak u visini 3,1 milijardu australskih dolara (2,7 milijardi američkih) u 2013. Nezaposlenost bi trebala ostati stabilna na 5% u ovoj financijskoj godini, a u idućoj blago pasti na 4,75%

Pošto je u utorak Europska unija stavila Bugarsku, Cipar, Dansku i Finsku pod nadzor zbog prekoračenja proračunskog manjka, sada samo tri od ukupno 27 zemalja članica EU-a (Luksemburg, Švedska i Estonija) nisu pod povećalom Bruxellesa zbog kršenja europskih fiskalnih propisa…

»etvrtak 15/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SaBorSki ZaStUPniCi HSLS-a PodrŽaLi VLadU

Čehok ostavio Kosora zb Kosorice

Jedina dvojica zastupnika HSLS-a u Saboru, Ivan Čehok i Antun Korušec, istupili su u srijedu iz te stranke i podržavat će Vladu kao neovisni zastupnici, a pridružit će im se i prebjeg iz HNS-a Zlatko Horvat. Kao razloge svog odlaska, koji dolazi samo pet dana nakon odluke vodstva HSLS-a da istupi iz koalicije s HDZ-om, Čehok je naveo skori završetak pregovora s Europskom unijom te podršku programu gospodarskog oporavka, što on "nema pravo remetiti". Odluku je objavila premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u Vladi, na kojoj je bio i Čehok.

Potpisan sporazum

"Upravo smo potpisali sporazum o suradnji sa Čehokom, Korušecom i Horvatom o potpori Vladi u Saboru u provedbi svih njezinih najvažnijih projekata", rekla je Kosor. Potpora HSLS-ovih prebjega odnosi se na tri stupa - završetak pregovora i ulazaka u EU, borbu protiv korupcije, provedbu programa gospodarskog oporavka, ali i regionalni razvitak Hrvatske, dodala je Kosor. "Danas sam napustio HSLS, što je za mene bila teška odluka jer sam jedan od njegovih osnivača, ali vodstvo stranke donijelo je lošu odluku u zlo vrijeme", rekao je Čehok.

iVan ČEHok, bivši HSLSovac, kazao je kako nemaju pravo remetiti rad Vlade u trenutku kada se zemlja nalazi pred završetkom pristupnih pregovora s EU koje je Vlada Jadranke Kosor uspjela deblokirati. 'To bi bilo gospodarski, politički i strateški štetno', rekao je

iVan ovac, ju pra u tren nalaz stupn je Vla uspje bilo g strate

foto mehkek/cropix

kek/cr

Dodao je kako nemaju pravo remetiti rad Vlade u trenutku kada se zemlja nalazi pred završetkom pristupnih pregovora s EU, koje je Vlada uspjela deblokirati. "To bi u ovakvim okolnostima bilo politički nerazumno, ali i gospodarski, politički i strateški štetno", rekao je Čehok.

klub nezavisnih

Pohvalio je i "bolan, ali konzistentan program gospodarskog oporavka", koji će podržavati u Saboru. Čehok, Korušec i Horvat formirat će nezavisni klub zastupnika u Saboru, koji će podržavati Vladu, odnosno HDZ-ovu parlamentarnu većinu. Korušec, inače gradonačelnik Bjelovara, u Saboru ima mandat što ga je osvojila Đurđa Adlešič, koja je nakon izbora umjesto u Sabor otišla u Vladu kao potpredsjednica. Igor Medić

igor.medic@business.hr

HSLS-ova PotPrEdSjEdniCa

Adlešič će u Vladi ostati 'još n Premijerka Jadranka Kosor potvrdila je kako je Đurđa Adlešič podnijela pismenu ostavku te kako ostaje u Vladi "još neko vrijeme" kako bi dovršila projekte koje je započela. HSLS, koji je u subotu objavio izlazak iz vladajuće

koalicije, ovim izlascima postaje izvanparlamentarna stranka. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor nije želio komentirati Čehokov odlazak, a što se tiče Korošeca, upozorio je kako taj saborski mandat pripada

BRojkA

2,9

››

BiSeR dAnA

Osjećaji su pomiješani

PRedSjednik ivo joSiPović o novom vladinu zaduženju za 13,4 milijarde kuna

bog

n ČeHok, bivši Hsls, kazao je kako nemaavo remetiti rad vlade nutku kada se zemlja zi pred završetkom prinih pregovora s eU koje ada Jadranke kosor ela deblokirati. "to bi gospodarski, politički i eški štetno", rekao je foto meh-

ropix

neko vrijeme' zapravo Đurđi Adlešič. "Što se tiče izvornog saborskog mandata Đurđe Adlešič, ona će kao članica HSLS-a svoj mandat aktivirati u roku osam dana nakon razrješenja s mjesta potpredsjednice Vlade RH", rekao je Darinko Kosor.

milijardi dolara neto dobiti ostvario je od travnja do lipnja najveći proizvođač čipova u svijetu Intel, koji se tako pohvalio 'najboljim tromjesečjem' u povijesti, u kojem su mu prihodi skočili 34 posto, na 10,8 milijardi dolara

uvodnik

Slučaj Rebro: Država sama sebi podmeće nogu nina domazet nina.domazet@business.hr

nvestitori u bolnički hotel i prateće sadržaje u sklopu Kliničkoga bolničkog centra Rebro od jeseni iščekuju suglasnosti za potpis ugovora o najmu, čija će realizacija državi pomoći u otplati golemog kredita za obnovu i dogradnju te bolnice. Kako bi obnovila, dogradila i opremila tu znamenitu hrvatsku bolnicu, država se zadužila za više od 150 milijuna eura koje treba vraćati do 2027. godine, što se sada čini dalekom budućnošću. Najam hotela i pratećih sadržaja, za koje je teškom mukom uopće nađen partner, državi će donijeti jedanaestinu novca potrebnu za godišnju otplatu samo jednog od kredita za obnovu i dogradnju KBC-a, što nije malo, osobito u sveopćoj krizi. To više, baš i nije jasno zašto ta ista država samoj sebi podmeće nogu tražeći mali milijun suglasnosti za potpis ugovora o najmu tih prostora. Što Ministarstvo vanjskih poslova i Državno odvjetništvo imaju s hotelom i frizerajem u KBC-u Rebro, vjerojatno ni njima nije jasno, ali to je tako, forma mora biti ispunjena. Vodstvu KBC-a ionako ni-

››

Što Ministarstvo vanjskih poslova i Državno odvjetništvo imaju s hotelom i frizerajem u KBC-u Rebro, vjerojatno ni njima nije jasno, ali to je tako, forma mora biti ispunjena je bilo lako dovršavati investiciju koju je navrat-nanos počela SDP-ova vlada namaknuvši kreditom samo polovinu novca potrebnu za dovršetak bolnice. Bilo je važno samo da se počne, pa i bez novca, a kada je gradnja počela, više se nije smjelo stati. Iako je prvobitno bilo zamišljeno da se nova garaža u bolnici dade u podnajam, to se nije ostvarilo jer je vodstvo KBC-a garažu na deset godina moralo prepusti-

ti Zagrebparkingu jer nisu imali novca za komunalne doprinose kojih ih SDP-ov Zagreb nije želio osloboditi. Neobično, kao da je KBC Rebro HDZ-ova bolnica, a ne zagrebački ponos.

Politika se i dan-danas stalno lomi oko zagre-

bačkog zdravstva, i to redovito na štetu poreznih obveznika. SDP-ovci u gradskoj skupštini i Poglavarstvu nisu dolazili na sastanke u Ministarstvo kada se pričalo o reformi grad-

skih bolnica, a sada, kada je realizacija pitanje dana, dižu bunu na sva zvona. Ministru Darku Milinoviću, koji daje u najmanju ruku čudne izjave da je čin domoljublja odreći se plaće, mora se priznati da ostvari ono što zacrta. S obzirom na to da se parlamentarni izbori smiješe iza ugla, njegov nasljednik mogao bi biti SDP-ovac dr. Mirando Mrsić, koji pak uštede u Zagrebu od 318 milijuna kuna naziva "kapljicom u moru".

tema 4-5

PRORAČUNSKI RASHODI Prema Programu oporavka, za ovu veće zahvate u proračunske rashode. Istodobno je ovogodišnjim p

Kakvi bolni rezovi ove g

Ništa prije 2011.

Sudeći po Vladinu planu provedbe Programa gospodarskog oporavka, kabinet Jadranke Kosor nema i nije imao namjeru povlačiti najteže poteze kojima bi već u ovoj godini znatnije srezao proračunski deficit i javne troškove. Jedina teška odluka ove bi jeseni moglo biti pomicanje rokova unaprijed! Predsjednica Vlade Jadranka Kosor tvrdi da je "strah od poteza koje do kraja godine moramo donijeti" ključni razlog zašto su HSLS i njegov predsjednik Darinko Kosor odlučili napustiti vladajuću koaliciju. Sudeći, međutim, po Vladinu planu provedbe Programa gospodarskog oporavka (PGO), kabinet Jadranke Kosor nema i nije imao namjeru povlačiti teške, barem ne one najteže poteze kojima bi već u ovoj godini znatnije srezao proračunski deficit i javne troškove. Jedina bi teška odluka ove jeseni moglo biti pomicanje rokova unaprijed!

Prilagodba eU

Umjesto rezanja plaća, mirovina, subvencija i drugih velikih proračunskih stavki po planu realizacije PGO-a, koji je Vlada prihvatila, planirano je analiziranje i donošenje planova za sva ta rezanja, a ovogodišnjim je proračunom istodobno dopušteno veće zaduživanje od prošlogodišnjeg. Teške odluke i rezovi slijedit će

tek dogodine, uglavnom nakon parlamentarnih izbora. Prve će na red doći subvencije koje će se, ponajprije zbog prilagodbe europskim propisima, početi smanjivati i drukčije dodjeljivati već početkom 2011. godine. Zato je 5-postotno smanjenje broja zaposlenih u državnim i javnim službama te javnim poduzećima planirano za kraj 2011. i početak 2012. godine. I reforma sustava plaća i njihovo 5-postotno smanjenje u cjelokupnom sustavu javnog sektora definirat će se tek u četvrtom kvartalu 2011. donošenjem zakona o plaćama u javnom sektoru. Promjene u mirovinskom sustavu u ovoj će se godini početi pripremati, a cjelovito usklađivanje mirovinskog sustava dogodit će se donošenjem novog zakona početkom 2012. godine. Reforma zdravstva odvijat će se na isti način, a trebala bi završiti nešto ranije, u zadnjem kvartalu 2011. godine. Vlada je, zapravo, izbjegla na sebi primijeniti ono što je provođenjem mjera gospodarskog opo-

ravka učinila smanjenjem parafiskalnih nameta dijelu javnih poduzeća te lokalnoj i regionalnoj samoupravi jer ih je natjerala da zbog smanjenja prihoda počnu rezati i rashode. Manjak proračunskih prihoda koji su u njezinoj nadležnosti Kosoričina vlada uglavnom planira nadoknaditi novim zaduživanjem, a samo manji dio proračunske rupe popunit će smanjenjem javnih rashoda. S druge strane, ministar financija Ivan Šuker pozvao je sve Vladine kritičare i zagovornike radikalnog rezanja državnih rashoda da mu kažu koje bi od pet rashoda državnog proračuna, u kojima su moguće znatne uštede, trebao skalpelom zarezati. Pita se Šuker treba li milijarde proračunskih kuna uštedjeti rezanjem plaća i drugih troškova zaposlenih u javnom sektoru, mirovina, zdravstvenih prava građana, drugih socijalnih naknada ili subvencije poljoprivredi, brodogradnji, željeznicama i pomorskom prometu. Sugerira pritom da nije-

dan od tih rashoda danas nije moguće rezati.

Prostor za novi dug

Ako su ti rezovi danas nemogući pa ih neće biti ni u rebalansu proračuna koji je najavljen za kolovoz ili rujan - koje će to teške poteze i odluke Vlada donositi do kraja godine zbog kojih su Darinko Kosor i aktualno vodstvo HSLS-a navodno pobjegli iz koalicijske vlade? Kako Šuker tvrdi da su ovotjednim zaduživanjem u iznosu 13,4 milijarde kuna ovogodišnje proračunske rupe temeljito zakrpane, a ako i nisu, dodatno će se zadužiti do kraja godine jer mu to dopušta proračun, još je nejasnije kakve to teške poteze najavljuje premijerka. Guverner Željko Rohatinski, međutim, tvrdi suprotno: zaduživanje više nije moguće i krajnje je vrijeme da Vlada provodeći svoj program oporavka odmah počne drastičnije smanjivati javnu potrošnju. S Rohatinskim se slaže i oporba. Predsjednik SDPova gospodarskog savjeta i dekan

Pet ŠUKeROvIH tOČKI zA RezANje

Plaće i zaposleni

Proračunski rashodi za godizaposlene u 2010. godi ni planirani su u iznosu od 22,5 milijardi kuna što je za 134,2 milijuna ili 0,6 posto više nego u prošloj gogo dini. Rast troškova za zapozapo slene planiran je i u 2011. (na 22,9 milijardi kuna) i u 2012. godini (23,6 milimili jardi kuna)

Mirovine i naknade

Najveću stavku u proračunskim rashodima čine naknade građanima i kućanstvima od 64,6 milijardi kuna. Većinu rashoda čine mirovine - 34,6 milijardi kuna, od čega oko 15 milijardi iz proračuna jer se doprinosima prikupi oko 19 milijardi. Za braniteljske mirovine treba 5,1 milijarda kuna. U prosincu REZ TEK KRAJEM 2009. broj isplaćenih mi2011. rovina bio je 1.173.814, a u svibnju 2010. - 1.187.101.

Subvencije seljacima

Iako su rashodi za subvencije u ovogodišnjem proračunu smanjeni za milijardu kuna u odnosu na prošlu godinu, još uvijek su znatna stavka u proračunskim rashodima jer je u 2010. godini za njih planirano 5,9 milijardi kuna iako seljaci smatraju da su drastič- REZ TEK KRAJEM no oštećeni 2012.

u je godinu planirano samo analiziranje i donošenje planova za proračunom dopušteno veće zaduživanje od prošlogodišnjeg

godine?

splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić, komentirajući za Business.hr najnovija sporenja o Vladinoj gospodarskoj politici i potezima koje vuče, kaže kako je siguran da će proračunski deficit biti znatno veći od planiranih 8 milijardi kuna. Podsjeća i na to da je guverner Rohatinski u Saboru najavio ukupni deficit od 21 milijarde kuna. "Zato i tražimo da Vlada što prije predloži rebalans proračuna jer želimo vidjeti koje su joj namjere. Proračunske projekcije iz prosinca prošle godine više ne stoje pa Vlada mora dati neke odgovore. Zaduživanje nije odgovor", smatra Grčić. Grčić zato zaključuje da Vlada, s obzirom na to da se situacija u međuvremenu znatno promijenila, mora već do kraja ove godine provoditi mjere iz svojega programa kojima će odmah početi smanjivati javne troškove, a ne ih odgađati za poslijeizborno razdoblje. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Skupo zdravstvo

U državnom proračunu za 2010. godinu za ostvarivanje zdravstvenih prava građana ukupni rashodi planirani su u iznosu 20,7 milijardi kuna. Ministar Milinović krenuo je u racionalizaciju zdravstvenih ustanova i ujedinjavanja bolnica, ali to ni izdaleka REZ TEK nije dovoljno KRAJEM 2011.

business.hr Četvrtak 15/7/2010

ŠUKER IH ISTISNUO

Premijerkini savjetnici više ne dolaze u Banske dvore Četvoro premijerkinih ekonomskih savjetnika - Sandra Švaljek, Borislav Škegro, Željko Lovrinčević i Željko Perić - sve su odsječeniji od provedbe gospodarskog programa koji su napisali. Kako se može čuti, najčešće se o novostima ili problemima u provođenju programa informiraju iz medija. Ne znaju ni što je na tekućem dnevnom redu, jer dok su prije bili i na nekoliko sastanaka tjedno s vrhom Vlade, u posljednje vrijeme sve je zamrlo. Unatoč određenoj nervozi zbog budućnosti programa koji su pisali, stječe se dojam kako nisu ni previše ožalošćeni zbog pasivne uloge u koju su upali. Ljudi u njihovoj neposrednoj blizini svjedoče povremenom osjećaju da su ne neki način iskorišteni, ali oni sami o tome uporno šute... Samo se tu i tamo pojavi pokoja rečenica u kojoj se između redaka dade iščitati ozlojeđenost zbog sporog provođenja Programa i premijerkinog polaganoga guranja Programa u 'drugi plan'. I sama premijerka sve rjeđe izrijekom spominje Program gospodarskog oporavka, pa je nakon minireforme poreza na dohodak kao posljednje konkretne stvari iz Programa važnije postalo puko političko preživljavanje, bilo zbog neočekivano velikog broja potpisa za sindikalni referendum, bilo zbog aktualnog izlaska HSLS-a iz koalicije. SANDRA ŠVALJEK, Ekonomski institut

BORISLAV ŠKEGRO, Quaestus PREMIJERKA JADRANKA KOSOR odlazak HSLS-a iz vladajuće koalicije protumačila je strahom od teških odluka, a program koji je njezina Vlada donijela ne predviđa teške odluke u ovoj godini FOTO MEHKEK/CROPIX

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, Ekonomski institut

Doplatci i rodiljne naknade

Za isplatu dječjih doplataka u 2010. godini planirani proračunski rashodi iznose 1,8 milijardi kuna, a za rodiljne naknade 2,1 milijarda kuna. Unatoč obećanjima i samohvali premijerke i ministara da se u to neće REZ TEK dirati, teško da država može izdržati takva KRAJEM 2011. prava

ŽELJKO PERIĆ, Caper

tema 6-7

GUBICI ZBOG BIROKRACIJE Hotel u sklopu Kliničke bolnic šest mjeseci i tako će se umjesto iz prihoda od zakupa otplata kr

Tri godine im treba otvore hotel na Reb Iako su posao upravljanja hotelom Kliničke bolnice Zagreb Davor Štern i njegov partner Ivica Čačić dobili još u rujnu 2009., sporost javne uprave usporila je otvaranje hotela koji bi KBC-u Rebro donosio 56.000 eura prihoda mjesečno Još 2007. godine izgrađen hotel u sklopu Kliničke bolnice Zagreb, poznatije kao Rebro, trebao bi proraditi krajem ove godine, doznajemo od konzultanta Davora Šterna koji je prije gotovo godinu dana na natječaju za upravljanje hotelom pobijedio zajedno s Ivicom Čačićem, vlasnikom konzultantske tvrtke Hotel Partner i direktorom hotelske korporacije Marriott International za JI Europu.

Osam suglasnosti

Tvrtka Hotel Partner još čeka da Ministarstvo zdravstva prikupi sve suglasnosti potrebne za sklapanje ugovora o najmu hotela i popratnih sadržaja koji će mjesečno u državni prora-

čun donijeti 56.000 eura. Da bi Hotel Partner potpisao ugovor s državom, traži se ukupno osam suglasnosti državnih tijela među kojima su i Državno odvjetništvo i Ministarstvo vanjskih poslova. Posao na Rebru Hotel Partner dobio je na natječaju još u rujnu 2009., a prikupljanje suglasnosti počelo je ubrzo nakon toga. "Prema našoj informaciji, stiglo je sedam od ukupno osam potrebnih suglasnosti, a nedostaje ona Vladinog ureda za zakonodavstvo. Nismo zadovoljni brzinom birokracije, sustav je zaista trom i za nas koji smo domaći, a kako je tek strancima koji ga ne poznaju?!", pita se Štern. Na čekanju suglasnosti država

će izgubiti više od pola milijuna eura, što je puno uzme li se u obzir da se tim novcem djelomice mogla financirati otplata kredita za obnovu KBC-a 'teškog' 73,2 milijuna eura, za što se sada iz državnog proračuna izdvaja 7,4 milijuna eura godišnje. Otplata drugog kredita, od 573 milijuna kuna, počinje 2012.

Poslovni prostori

Kada resorno ministarstvo dobije suglasnosti, ugovor ide na Vladu, a nakon potpisa Hotel Partner ići će na ugovaranje s najmoprimcima jer je u sklopu objekta veći broj poslovnih prostora. Prema planu, u njima bi se trebala otvoriti trgovina mješovitom robom, ljekarna, cvjećarnica, kafić, resto-

ran, frizerski salon, knjižara i optika. Za te su sadržaje nužni građevinska dozvola i potpuno uređenje jer su još u roh-bau fazi. Hotel na Rebru posve je dovršen još 2007. i pod uvjetom da se kupi namještaj za 60 soba i uredi predvorje, objekt je brzo useljiv. Štern kaže da će hotel biti na razini triju zvjezdica, ali će uslužnost biti na razini pet zvjezdica jer im je jasno da su njihovi gosti u osjetljivoj situaciji, bolesni, čekaju pretrage ili posjećuju oboljele članove obitelji. Cijena dvokrevetne sobe, kaže Štern, prema njihovim kalkulacijama, bit će 500 kuna bez doručka, a na komentar da to baš i nije povoljno, Štern odvraća da je ta cijena prosjek na tržištu te da ta-

GDJE JE ZAPELO? Željko Rainer, ravnatelj KBC-a, i ministar Darko Milinović nadaju se skorom otvaranju Snimio Saša ĆetkoviĆ

kvi hoteli postoje u sklopu većine bolnica na zapadu. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

VIŠE OD MILIJARDU KUNA KREDITA

Sve je počelo 2003. godine u vrijeme Račanove vlade Gradnja tzv. novog Rebra počela je 2003., a zajam od 73 milijuna eura za gradnju četiriju objekata odobrila je bivša vlada Ivice Račana. Jedan od inicijatora dogradnje bolničkog centra bio je dr. Josip Paladino. Kako je

JOSIP PALADINO jedan je od inicijatora dogradnje bolničkog centra Rebro foto midžor/cropix

taj novac bio dovoljan samo za građevinske radove na novim objektima, vlada Ive Sanadera odobrila je dodatni zajam od 573 milijuna kuna za nabavu potrebne opreme i drugu fazu uređenja bolnice, koja je pri kraju. Uz obnovu i opremanje starih te gradnju novih poliklinika i klinika, modernog ujedinjenog hitnog prijema i velikog operacijskog bloka napravljeni su i komercijalni sadržaji koji zbog sporosti birokracije još ne donose novac.

ce Zagreb sagrađen je 2007., a nove upravitelje čekat će još redita za obnovu i dalje financirati iz proračuna

a da ebru

BROJKA

500 kuna koštat će noćenje u dvokrevetnoj sobi bez doručka

NATJEČAJ IZ 2008.

'Prvi se put nitko nije javio' Ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Željko Rainer kaže da se na prvi natječaj za najam tog prostora, raspisan 2008., nitko nije javio, što ga je jako začudilo jer smatra da je riječ o iznimno povoljnoj poslovnoj prilici. "U svakom se času u okviru KBC-a nalazi 11 do 12 tisuća lju-

di, ne računajući plućnu bolnicu na Jordanovcu. Bolnici treba i hotel, ali možda još više popratni sadržaji pa nas je šokirala činjenica da nije bilo zainteresiranih. Sad jedva čekamo da potpišemo ugovor i da se prostori popune sadržajima", kaže Rainer.

KBC U BROJKAMA

klinika i kliničkih zavoda

62.000 bolničkih pacijenata godišnje

29.000 4700 operacija godišnje

zaposlenih

1.000.000 ambulantnih pacijenata

business.hr Četvrtak 15/7/2010

DAVOR ŠTERN, koji je zajedno s partnerom pobijedio na natječaju za upravljanje hotelom na Rebru, kaže kako su dosad dobili sedam od ukupno osam potrebnih suglasnosti, a nedostaje im ona Vladinog ureda za zakonodavstvo

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 15/7/2010

VLADA I SINDIKATI

Na korak do obnove rada GSV-a Zagreb. Predstavnici Vlade i pet sindikalnih središnjica sljedećeg bi se tjedna trebali sastati kako bi pokušali dogovoriti nastavak rada Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV), iz kojega su sindikati izašli prije nekoliko mjeseci. Dogovoreno je to jučer na sastanku sindikata, poslodavaca i Vlade u Ministarstvu gospo-

AKVIZICIJE U SRBIJI

Agrokor: Ne pregovaramo o kupnji Imleka Fond Salford prodaje kompanije Bambi Banat i Knjaz Miloš te mljekare Subotica i Imlek, koje posluju u okviru Danube Foods grupe Investicijski fond Salford prodaje kompanije Bambi Banat i Knjaz Miloš te mljekare Subotica i Imlek, koje posluju u okviru Danube Foods grupe, objavio je srbijanski Press dodajući kako je najizgledniji kupac za Imlek Todorićev Agrokor, iako iz tvrde kako ne pregovaraju o kupnju Imleka.

Privlačne akvizicije

Prema riječima Rade Pribićevića, direktora za korporativne i regulatorne poslove Danube Foods grupe, stekli su se svi uvjeti za prodaju srpskih poduzeća u vlasništvu Salforda, navodi Press. Pribićević nije htio otkriti imena kompanija koje su zainte-

resirane za kupnju Salfordovih tvrtki u Srbiji, ali prema pisanju srbijanskih medija Agrokor je već započeo pregovore o preuzimanju mljekare Imlek, pri čemu Press navodi kako je nakon objave o prodaji kompanija u Srbiji, Agrokor stupio u kontakt s menadžmentom te srpske kompanije. No, na naš upit jesu li zainteresirani za Imlek, iz Agrokora kažu kako ne pregovaraju o kupnji Imleka. Prodaja Salfordovih tvrtki u Srbiji planirana je još 2008. godine, ali je zbog svjetske financijske krize posao tada odgođen.

Utrka za Knjaza Miloša Generalni direktor Salforda za Srbiju Slobodan Petrović najavio je početkom ove godine da je u njihovu planu zacrtano da se kompanije Bambi Banat, Knjaz Miloš, Subotica i Imlek prodaju najkasnije do 2012. godine. Tada je kazao i da Fond održava kontakte s potencijalnim kupcima, te da su se za kupnju Knjaza Miloša javljali fondovi iz Italije, Austrije, Karlsberg, vlasnik Dobre vode iz Češke i brojne druge kompanije. R. D. IVICA ToDoRIć u Srbiji zapošljava više od 7000 ljudi Snimio hrvoje dominić

darstva. Sindikati su napustili GSV uz obrazloženje da su ih stalno preglasavala druga dva socijalna partnera - Vlada i poslodavci - kada je bila riječ o bitnim pitanjima, poput Zakona o radu, odnosno prava iz kolektivnih ugovora nakon njihova isteka. Ako se na sastanku postigne dogovor, GSV može početi raditi praktički odmah, rekao je novinarima pred Banskim dvorima ministar prometa, mora i infrastrukture Božidar Kalmeta dodavši kako smo "na korak do ponovnog rada GSV-a". I. M.

REFERENDUM

Predali 813.016 potpisa Zagreb. Pet sindikalnih središnjica predalo je jučer 813.016 potpisa građana kojima traže raspisivanje referenduma protiv Vladina prijedloga izmjena Zakona o radu. Potpisi u 35 kutija predani su predsjedniku Sabora Luki Bebiću. Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević rekao je kako su čekali završetak ljetne sjedni- SINDIKALCI Bebiću predali ce Sabora da referendum ne bi 35 kutija potpisa bio raspisan u kolovozu. I. M. foto mehkek/cropix

'Muljaže' vidi sva a tek ih svaki dv ISTRAŽIVANJE AZTN-a Čak 47 posto ispitanih tvrtki primijetilo je velike nepravilnosti na tržištima na kojima posluju, ali samo ih je 5 posto podnijelo žalbu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Porazno je i to što ih čak 8 posto i ne zna da imamo tržišnog regulatora

Čak u osam posto od ispitane 333 domaće tvrtke nikad nisu čuli za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a samo ih je pet posto Agenciji podnijelo žalbu, što iznenađuje s obzirom na to da ih je čak 47 posto zapazilo velike nepravilnosti na tržištima na kojima posluju. Re-

zultati su to istraživanja informiranosti poduzetnika i drugih ciljnih skupina o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, koje je od ožujka do lipnja 2010. proveo AZTN u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u sklopu projekta IPA 2007. Cro Compete. U istraživanju su sudjelo-

OTKUP

PRIMANJE

MINISTAR FUCHS

Podravka nudi kunu za kg pšenice

Kosor s Rajićem o ulaganjima

'Nema ukidanja škola'

Zagreb. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor primila je jučer u Banskim dvorima Luku Rajića sa suradnicima. Iz Vladina Ureda za odnose s javnošću priopćeno je samo da su na sastanku predstavljene nove mogućnosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te da je riječ o projektima vezanim uz farmaceutski sektor i poljoprivredu. H/B.hr

Zagreb. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs jučer je u Saboru opovrgnuo medijske napise o ukidanju 143 škole koje imaju manje od 150 učenika. "Ne radi se o ukidanju škola na osnovi predloženog zakona. Škole s manje od 150 učenika morat će postupno promijeniti status, neće više biti matične, nego područne škole", poručio je. H

Zagreb. Podravka za pšenicu ovogodišnjega roda namjerava platiti 1,00 kn/kg. Prihvat traje od 8. srpnja, a planira se da će biti otkupljene sve količine od poljoprivrednih proizvođača koji gravitiraju Koprivnici. Riječ je o oko 18.000 tona. S jučerašnjim je danom Podravka zaprimila oko 12.000 tona pšenice. B. hr.

PREMIJERKA S Lukom Rajićem prigodom početka gradnje njegove tvornice PharmaS u Popovači u prosincu 2009. Snimio Saša ĆetkoviĆ

aki drugi poduzetnik, Odbijene tužbe za vadeseti prijavljuje Kamensko ›› PONUDA ZA PREUZIMANJE

Dio objašnjenja za takvo ponašanje krije se u nerazumijevanju kamo kanalizirati nezadovoljstvo kojega svakako ima. Osim toga, istina je i da u Hrvatskoj postoji nepovjerenje prema institucijama OLGICA SPEVEC, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

vali predstavnici 333 tvrtke, ali i predstavnici lokalne samouprave i studenti, ukupno 1600 ispitanika.

Rastuće nezadovoljstvo

Očekivano, najveće poznavanje rada Agencije i kontakt s AZTN-om pokazali su poslovni subjekti. Zabrinjavajuća je ipak njihova

Snimio Saša ĆetkoviĆ

niska razina proaktivnog djelovanja nakon što primijete nepravilnosti. "Mislim da se dio objašnjenja za takvo ponašanje krije u nerazumijevanju kamo kanalizirati nezadovoljstvo kojega svakako ima. Osim toga, istina je i da u Hrvatskoj općenito postoji nepovjerenje pre-

GUŽVA PRED CILJEM

I slovačka vlada lobira za prodaju Crobenza

Uskoro istječe rok za prodaju Inine tvrtke Crobenz, a među dva ozbiljna kupca u samu završnicu, uz ruski Lukoil, ušao je i slovački fond Slavia Capital. Ponuda njihove tvrtke kćeri razlikuje se od one iz prvog kruga po tome što se sada na natječaj javila tvrtka majka koja ima ozbiljnu financijsku imovinu. O ozbiljnosti njihove ponude, neslužbeno se može čuti, svjedoči činjenica da su u AZTN-u na razgovoru bili i predstavnici slovačke vlade. Konačna odluka o kupcu trebala bi se znati do 21. srpnja.

ma institucijama, ali ipak mislim da je to više rezultat nerazumijevanja. Čak 60 posto prijava koje stignu u Agenciju odnosi se na postupke javne nabave, što nije naš djelokrug rada nego Komisije za javne nabave", komentirala je rezultate istraživanja Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, jučer na predstavljanju istraživanja. Među poslovnjacima je 46 posto ispitanika čulo za novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji će stupiti na snagu 1. listopada, a 27 posto ih zna da će prema novom zakonu Agencija moći kažnjavati tvrtke za kršenje tržišnog natjecanja. Od ulaska u Europsku uniju 81 posto ispitanih očekuje povećanje tržišnog

natjecanja, odnosno konkurencije.

Smanjiti potpore

Najviše poduzetnika, njih više od 60 posto, smatra kako brodogradnji, poljoprovredi i željeznici treba smanjiti potpore, a trebalo bi ih povećati prerađivačkoj industriji. To mišljenje dijele i ispitanici iz lokalne samouprave, a studenti pak smatraju da svima, posebno brodogradnji, poljoprivredi i željeznici, treba povećati potpore. Studenti su pak nezadovoljni količinom informacija koje su na studiju dobili o tržišnom natjecanju, a zanimljivo je da bi se trećina njih nakon završenog studija željela zaposliti u Agenciji. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Upravni sud odbio je tužbe protiv rješenja Hanfe od 21. svibnja 2009. kojim je utvrđena obveza objavljivanja ponude za preuzimanje dioničkog društva Kamensko, objavila je u srijedu Hanfa. Time je postalo pravomoćno navedeno rješenje Hanfe kojim je utvrđeno da je za Željka Vidakovića i Božu Medića iz Zagreba, kao i za tvrtku Tekstil Gvozd, 23. svibnja 2007. nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Kamenskog. Naime, Tekstil Gvozd je toga dana stekao 200 redovnih dionica Kamenskog pa su tada tri dioničara, za koje je Hanfa utvrdila da djeluju zajedno, ukupno držali 25,07 posto. Stanje u Kamenskom nije dobro - na Trgovačkom sudu u Zagrebu sazvano je ročište zbog zahtjeva za otvaranje stečaja u toj tvrtki, što će Vidakovića, Medića i Anamariju Crlenjak (direktoricu Tekstil Gvozda i prezimenjakinju prvog čovjeka Kamenskog Antuna Crlenjaka) dodatno učvrstiti u namjeri da ponudu za preuzimanje nikada ne objave. Zakonskog mehanizma prisile na taj čin ionako nema, pa ni pravomoćnost obveze ne može puno pomoći. S. P.

dogaaji

‘SLUČAJ PROČISTAČ’

Podignuta optužnica protiv Kolara

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 15/7/2010

IvAn KOLAR, član predsjedništva HSS-a, tereti se za zloporabe položaja i ovlasti foto wolf/cropix

Zagreb. Uskok je jučer podigao optužnicu protiv člana Predsjedništva HSS-a i bivšega saborskog zastupnika Ivana Kolara te vlasnika i direktora građevinske tvrtke Jata Anđelka Toša i Željka Radića, koje se tereti da su općinu Molve u blizini Đurđevca oštetili za više od 5,6 milijuna kuna. Kolara se tereti da je na zahtjev

Toša, kao načelnik općine Molve, 2007. i 2008. s Radićem ugovorio poslove kako bi tvrtki Jata omogućili nezakonitu zaradu od 5,6 milijuna kuna. Trojica okrivljenika su, koristeći se poslovnim odnosom molvanske općine i trgovačkog društva koje je izvodilo građevinske radove, nekoliko puta sklopili razne pravne poslove znajući da za njih nema stvarnih pravnih osnova. Uhićeni su početkom svibnja u akciji Pročistač. Iz pritvora su pušteni nakon 25 dana. Kolara i Radića tereti se za zlo-

porabe položaja i ovlasti, a Toša za poticanja na te zloporabe. U Uskokovoj obavijesti o podizanju optužnice ne otkrivaju se pojedinosti iz nje, no po prijašnjem pisanju, sumnja se na nezakonitosti u gradnji društvenog doma i pročišćivača otpadnih voda u Molvama. Kolar je 12 godina bio općinski načelnik Molva, u Saboru je bio u tri mandata, bio je predsjednik HSS-a, u čijem je Presdjedništvu, kao i savjetnik ministra poljoprivrede, no odmah nakon uhićenja razriješen je te dužnosti. H

Željeznice daju u zaku poslovnih prostora i s SAMI DO ZARADE Nova Uprava HŽ Infrastrukture, imenovana prije godinu dana, odlučila je komercijalizirati sve nekretnine koje nisu u funkciji osnovne djelatnosti jer tako mogu povećati prihode

HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj za zakup 65 poslovnih i skladišnih prostora na kolodvorima diljem Hrvatske. Taj je prostor trenutačno prazan i neiskorišten pa bi njegov najam HŽ Infrastrukturi na godišnjoj razini trebao donijeti dodatnih 2,1 milijun kuna prihoda. U HŽ Infrastrukturi kažu da se dio prostora koji daju u najam dosad ni na koji način nije koristio, a neki su prostori bili u najmu, ali zakupci su zbog recesije otkazali najam. Nova Uprava HŽ Infrastrukture, imenovana prije godinu dana, odlučila je komercijalizirati sve nekretnine koje nisu u funkciji njihove osnovne djelatnosti jer su shvatili da u tim neiskorištenim ne-

kretninama leži novac i da tako mogu povećati prihode.

novac od zakupa

"Ideja nam je i želja riješiti se utega nekretnina koje ne koristimo i koje su zbog toga u lošem stanju, a usto nam stvaraju dodatne troškove kroz plaćanje komunalne naknade i održavanje", objašnjava Darko Barišić, direktor HŽ Infrastrukture - nekretnine. Osim dodatnih prihoda od najma poslovnih prostora, tvrtka će tako uštedjeti i na komunalnoj naknadi koju će plaćati zakupac. HŽ Infrastruktura je u 2009. godini od davanja u zakup poslovnih prostora i skladišta prihodovala 25,4 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove

TIM ZA RASPRODAJE Djelatnici HŽ Infrastrukture obilazit će teren i popisati 'suvišne' hotele, prenoćišta, zemljišta, skladišta i poslovne prostore foto tadić/cropix

godine 13,6 milijuna kuna. Do kraja ove godine prihodi na osnovi te stavke trebali bi iznositi 27,5 milijuna kuna. Zakup poslovnih prostora na kolodvorima iznosi, primjerice, od 7,5 kuna po četvornome metru u Kninu do 100 kuna u Dugom Selu. Barišić objašnjava

da su cijene određene prema pravilniku donesenom prije tri godine i vjeruje u uspjeh natječaja. On ističe i da će se u sklopu strategije upravljanja nekretninama HŽ Infrastrukture oformiti tim koji će imati zadatak obići teren, popisati sav prostor koji im trenutačno ne treba za obav-

ljanje posla te pripremiti natječaj za njegovo davanje u zakup.

Odmarališta i hoteli

Osim iznajmljivanja poslovnih prostora, HŽ Infrastruktura dodatne prihode ostvaruje i od prodaje zemljišta. Tako su nedavno za 3600 četvorna metra

OGLAS

faktoringom up 65 Bandić odgodio 39 mil. kn duga skladišta RADOVI NA CITY CENTERU ONE

zemljišta pokraj Buzina dobili 7,2 milijuna kuna. U toj tvrtki ove godine planiraju prodati odmarališta i prenoćišta, čiju su prodaju već oglasili, ali nisu uspjeli naći kupca. Za prenoćište u Rijeci početna cijena iznosi 28 milijuna kuna, za ono u Malom Lošinju 12,5 milijuna kuna, kao i za prenoćište u Kaštel Lukšiću. Na pro-

daju bi uskoro trebao biti i hotel Toplice u Lovranu te prenoćište u Kninu, ali njihovu vrijednost tek treba procijeniti nakon sređivanja imovinskih odnosa. U HŽ Infrastrukturi nadaju se da bi u ovoj godini ukupno mogli prihodovati 60-ak milijuna kuna od prodaje nekretnina. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

TOMISLAV GREGURIĆ, KING STURGE

Na Zapadu su ti prostori na visokoj cijeni

TOMISLAV GREGURIĆ arhiva business.hr

Tomislav Gregurić iz konzultantske tvrtke King Sturge nije mogao detaljnije komentirati natječaj za zakup 65 poslovnih i skladišnih prostora HŽ Infrastrukture jer je riječ o mikrolokacijama diljem Hrvatske. No, kazao je da u zapadnoeuropskim zemljama takve lokacije postižu visoku cijenu. Primjerice, u Francuskoj i Njemačke željeznički je promet jako razvijen i mnogo ljudi svaki dan prođe kolodvorima, ali to ne vrijedi za Hrvatsku.

Graditelj infrastrukture za City Center One, tvrtka Gradski centar, svojih 5,94 milijuna kuna potraživanja - koje čeka već tri mjeseca - prepustio Erste factoringu

Grad Zagreb trebao je prije tri mjeseca platiti tvrtki Gradski centar oko 39 milijuna kuna za gradnju pristupnih prometnica i komunalne infrastrukture oko City Centera One. No, kako novca za podmirivanje duga u gradskom proračunu nije bilo, nezgodna je situacija riješena ugovorom o cesiji. Tako je Gradski centar svoja potraživanja od Grada cedirao Erste Factoringu, a kako su nam odgovorili u gradskoj upravi, Grad je za ukupno 5,94 milijuna eura dobio odgodu plaćanja do siječnja 2011. godine. Tada bi trebao početi plaćati Erste Factoringu mjesečne rate od oko 247.000 kuna, a posljednja bi trebala doći na naplatu u prosincu 2012. godine.

Više cesija

Takav način premošćivanja plaćanja obaveza Grad je dosad rijetko koristio, ali redovito, primjerice, za podmirivanje dugova za pročistač koji na godišnjoj razini premašuju sto milijuna kuna. Kako je novca u blagajni sve manje, a proračunu prijeti rezanje od

CITY CENTER ONE: još nisu podmireni svi računi gradnje infrastrukture arhiva business.hr

najmanje milijardu kuna, odgoda plaćanja cesijskim ugovorima koristit će se sve više. Najviše bi ugrožen mogao biti upravo Ured za graditeljstvo, komunalne poslove i promet kojem će, zbog nepodmirenih dugova iz prošle godine, ovogodišnji budžet biti manji za minimalno pola milijarde kuna. Novcem tog ureda podmiruje se i gradnja pristupnih prometnica te komunalne infrastrukture, kao što je to slučaj sa City Centerom One. Grad Zagreb i investitor Maček d.o.o., koji je kasnije promijenjen u Gradski centar, sklopili su ugovor o financiranju još 2005. godine prema kojem se Grad obvezao da će novac vratiti Gradskom centru u roku pet godina. Prema podacima Ureda za izgradnju, Grad je ove godine obavezan investitorima za komunalnu in-

frastrukturu vratiti još 40,3 milijuna kuna.

‘Kamate povoljne’

U gradskoj upravi smatraju da u cesijama nema ništa loše ni sporno. "Visina kamata koje postižemo u cesijskim ugovorima povoljna je za Grad i u pravilu je na razini kamate za posljednje zaduženje. No, drugog izbora nemamo jer moramo podmirivati svoje obaveze i dugove vjerovnicima", objasnio je pročelnik za financije Slavko Kojić. Ništa bolja situacija nije ni u Zagrebačkom holdingu (ZGH). Dug za tramvaje Končaru nedavno im je dosegnuo gotovo 300 milijuna kuna, a kako bi se barem malo smanjio, Končar je, u dogovoru s Holdingom, svojih 40 milijuna kuna potraživanja prepustio Prvom faktoru. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE GARAŽNO-POSLOVNOG CENTRA "ANDRIJA STANGER" U OPATIJI 1. Projekt

Grad Opatija i "Opatija 21" d.o.o. (Društvo u vlasništvu Grada Opatije) traže partnera, odnosno investitora koji će svojim sredstvima financirati i ostvariti projekt izgradnje Garažno-poslovnog centra Andrija Stanger u Opatiji (u daljem tekstu GPC) Kao pripremu za natječaj za realizaciju izgradnje i korištenja GPC (po modelu osnivanja prava građenja), ovim pozivom Grad Opatija i "Opatija 21" d.o.o. žele upoznati širi krug potencijalnih investitora koji su spremni preuzeti, nastaviti i realizirati projekt, te omogućiti istima da u postupku pripreme javnog nadmetanja predlože adekvatne sadržaje u predviđenim poslovnim prostorima kojima bi osigurali profitabilnost i isplativost projekta. Interes je Grada Opatije da kroz ovaj poziv dobije što kvalitetnije prijedloge o mogućim sadržajima u GPC-u i utvrdi spremnost i uvjete potencijalnih investitora za samu realizaciju tih prijedloga. Iskazivanje interesa potencijalne partnere i investitore ne obvezuje na sudjelovanje u daljnjim postupcima, ali svojim prijedlozima mogu utjecati na daljnji razvoj i realizaciju projekta. Pristigle prijave ne obvezuju niti Grad Opatiju niti Društvo "Opatija 21" d.o.o., ali će poslužiti za određivanje uvjeta za osnivanje prava građenja i raspisivanje javnog nadmetanja za izgradnju i korištenje izgrađenog GPC-a.

2. Opis lokacije i projekta

Grad Opatija vlasnik je najvećeg dijela od ukupno 2.964 m2 zemljišta na kojem se planira izgradnja GPC-a. Riječ je o lokaciji uz gradsku tržnicu (parkiralište uz market "Konzum" i park/okućnica ispred zgrade A.Šenoa 1), odnosno dio k.č. 903/2, dio k.č. 103, k.č. 458, dio k.č. 29, k.č. 102, dio k.č. 8, sve k.o. Opatija. UPU-om naselja Opatija ( SN PGŽ 10/09) kao i PPU-om Grada Opatija (SN PGŽ 1/07) predviđena je gradnja garaže s mješovitom namjenom (bez stanovanja). Glavnim projektom u GPC-u predviđene su 4 podzemne i 2 nadzemne ("poluotvorene") etaže garaže, s cca 300 parkirališnih mjesta, te 4 nadzemne etaže s poslovnim prostorima ukupne površine cca 2.600 m2. Interes Grada Opatije u ovom projektu je: - pronaći investitora koji će od Grada Opatije i Opatija 21 d.o.o. preuzeti (i otkupiti izrađenu i ishođenu dokumentaciju i preuzete obveze prema susjednim stanarima u procijenjenom iznosu od 3.500.000,00 kn ) i nastaviti tj. realizirati projekt za koji je ishođena konačna lokacijska dozvola (protiv koje je pokrenut upravni spor), izrađen glavni projekt, izvršena revizija glavnog projekta - zadržati parkiralište s cca 300 parkirnih mjesta u svojem vlasništvu nakon proteka (roka) prava građenja - zadržati poslovne prostore uz ul. M.Tita u svojem vlasništvu, od početka korištenja tj. odmah nakon izgradnje GPC-a - u predviđene poslovne prostore u GPC privući ekskluzivne trgovine i poznate svjetske marke ili neke druge sadržaje po nahođenju investitora, ali sukladno UPU-u naselja Opatija (SN PGŽ 10/09) - ostvariti prihode u proračunu Grada na osnovi naknade za osnivanje prava građenja

3. Podnošenje ponuda

Pravo podnošenja ponuda imaju domaće i strane pravne osobe. Pismo-prijava u kojoj se iskazuje interes mora biti dostavljena u zatvorenoj omotnici s naznakom: "Iskazivanje interesa za izgradnju GPC A.Stanger", a predaje se na adresu: Opatija 21 d.o.o. V. Nazora 3 51410 Opatija 90 dana od dana objave poziva u sredstvima informiranja.

4. Sadržaj prijave

Uz pismo-prijavu obvezno se prilažu sljedeći dokumenti: a) izvod iz sudskog registra o registraciji tvrtke, odnosno ugovor o konzorciju ako prijavu podnose udružene tvrtke b) podaci o odgovarajućem iskustvu i referencama u financiranju, gradnji, gospodarenju, te komercijalnom korištenju objekata iste ili slične namjene.

OGLAS

Pismo-prijava mora sadržavati i komercijalni dio: a) prijedlog poslovnih sadržaja koje bi ponuditelj želio dobiti izgradnjom, b) okvirni prijedlog načina i roka izgradnje, s procijenjenom vrijednošću troškova izgradnje, c) okvirni način gospodarskog korištenja izgrađenih sadržaja s predloženim brojem godina osnivanja prava građenja, odnosno prijedlogom poslovnih sadržaja koje bi investitor zadržao u svojem vlasništvu nakon proteka (roka) prava građenja d) prijedlog visine godišnje naknade za osnovano pravo građenja (po m2)

5. Dodatne informacije

Zainteresiranim ponuđačima dat će se na uvid na njihov zahtjev: investicijska studija, geomehanička istraživanja, posebna geodetska podloga, preslika lokacijske dozvole, sporazum sa stanarima, idejni projekt, glavni projekt, georeferencirane podloge (ortofotosnimak 1:2000), s uklopljenom podlogom katastarskih planova. Grafički i tekstualni dio UPU-a Opatija zainteresirani ponuđači mogu preuzeti s internetskih stranica Grada Opatije (www.opatija.hr). Eventualna druga pojašnjenja i informacije mogu se zatražiti u uredu Opatija 21 d.o.o, kod g. Mladena Sinožića, dipl. ing, (e-mail: mladen.sinozic@opatija21.hr, tel. +385 51 603-204 )

Klasa: 035-01/09-01/03 Ur.broj: 2156/01-25-10-3 Opatija, 15.07.2010.

Klasa: 360-01/10-01/01 Ur.broj: 2156/01-03/01-10-1 Opatija, 15. 07. 2010.

"OPATIJA 21" d.o.o. Uprava: Mladen Sinožić, v.r.

GRAD OPATIJA Gradonačelnik Ivo Dujmić, v.r.

OGLAS

Neodlučni? Budite odlučni i pretplatite se. Nazovite 0800 300 003 i pretplatite se.

Za dobar ODJEL PRODAJE PREtPLAtE tel: 01 555 1 555; Fax: 01 555 1 544; Email: pretplata@business.hr; Web: www.business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 15/7/2010

HAK

Više od polovice vozila tehnički neispravno Zagreb. Tijekom besplatne edukativne i sigurnosno-preventivne akcije Hrvatskog autokluba (HAK) Dani tehničke ispravnosti vozila, kojoj je obavilo 6608 vozila, na njih 3559 utvrđena je tehnička neispravnost (53,9 posto), izvijestio je jučer HAK. Udjel neispravnih vozila gotovo je identičan udjelu nei-

spravnih vozila prošlogodišnje akcije, kada ih je bilo 53,5 posto. "Najveći broj vozila s utvrđenom tehničkom neispravnošću je upravo onih kod kojih starost iznosi oko 12-13 godina, odnosno godine proizvodnje 1998. i 1997", navodi HAK te dodaje da prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj iznosi oko 11 godina. Uz to, raspon vozila s utvrđenom tehničkom neispravnošću proteže se od dva vozila proizvedena prošle godine do jednog proizvedenog 1963. H

'NE DAJU VARŠAVSKU'

Proglasom počinju nacionalnu kampanju Zagreb. Inicijativa Pravo na grad i Zelena akcija objavile su jučer u Zagrebu proglas "Ne damo Varšavsku" kojim, kako navode, slučaj Varšavske stavljaju u kontekst cijele Hrvatske. Potpisnici proglasa, koji je dosad podržalo stotinjak javnih osoba, traže od ustanova da počnu uvažavati stavove građana i spriječe uzurpaciju javnog prostora, uni-

štavanje kulturne baštine i prirodnih dobara. Teodor Celakoski iz inicijative Pravo na grad kazao je da proglasom započinju krug aktivnosti na nacionalnoj razini. "Nećemo dozvoliti da ovakva pitanja budu trećerazredna, kao što političke elite pokušavaju tu stvar prezentirati", istaknuo je Celakoski, dodavši da će se baviti privatizacijom javnog dobra, "otimačinom" javnog prostora, uništavanjem voda i šuma. H

Prvi minusi sezone nisu razbili Bajsov optimizam KAD BI BILO KAO LANI Ministar turizma Damir Bajs kaže da se ne treba brinuti zbog polugodišnjeg pada jer to razdoblje 'čini samo četvrtinu godišnjih rezultata, pa minus od četiri posto znači jedan posto na godinu'. Nada se istim brojkama kao lani U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci zabilježeno12,5 milijuna noćenja, što je minus od četiri posto, te tri milijuna dolazaka, što je šest posto manje u odnosu na lani. Jedino dubrovačka regija za sada bilježi plus od sedam posto. Svi su drugi u minusu, pritom Istra deset, a Kvarner čak 11 posto. "O tome ne treba previše brinuti jer prvo polugodište čini tek četvrtinu ukupnih godišnjih rezultata, tako da minus od četiri posto znači jedan posto na godišnjoj razini. Mi se i dalje nadamo ponavljanju prošlogodišnjih rezultata, TURISTIČKE NAGRADE Ministar turizma Damir Bajs i prvi čovjek HTZ-a Niko Bulić dodijelili su priznanje jednom od laureata Hrvatske turističke nagrade Mariju Jantolu, predsjedniku Uprave Hotela Baška na Krku foto čović/cropix

a sve iznad toga bilo bi velik uspjeh", rekao je ministar turizma Damir Bajs na sjednici turističkog vijeća HTZ-a, održanoj u srijedu u Zagrebu.

Booking iz Njemačke

Ohrabruju rezultati prvih dvaju vikenda u srpnju - prvog je vikenda bilo 156.000, a drugog 100.000 turista više nego u isto doba lani. "Ne zaboravimo da Grčka i druge mediteranske zemlje dvije godine bilježe minuse, i to neće dopustiti treću godinu zaredom. Osim toga, konkurencija se jako angažirala da zadr-

ži barem domaće goste. Ne trebamo snižavati cijene, nego davati više za istu cijenu", upozorio je Bajs, koji se pohvalio da je u prvih pet mjeseci ove godine Hrvatsku posjetilo 20 posto više gostiju na kružnim putovanjima nego lani. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, izvijestio je da njemački turoperatori javljaju o povećanim knjiženjima, što bi se trebalo odraziti i na Hrvatsku.

Nema pritisaka

"Kasni je booking postao konstanta, a ove godine

nema pritiska na spuštanje cijena kao lani", rekao je Bulić. Nekoliko je govornika istaknulo snažnu vezu između rezultata na Svjetskom prvenstvu u nogometu i prodaje turističkih aranžmana, pa je tako nakon poraza od Njemačke u Engleskoj prodaja u samo dva dana porasla čak 40 posto, a iz sličnog je razloga u istarskim kampovima pao broj njemačkih i nizozemskih gostiju. U prvih je šest mjeseci najviše pao broj turista iz Češke, 15 posto, te iz Mađarske 13 posto, navodi se u statistici Ministarstva tu-

rizma. Više je turista došlo iz Slovenije (za šest posto) i Španjolske (29 posto), te Rusije čijim je građanima privremeno ukinuta viza (20 posto). U srijedu je održan i Sabor HTZ-a, nakon kojega su dodijeljene Hrvatske turističke nagrade. Ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno djelo umirovljenik Ivan Gianni Šegon iz Poreča, a godišnju nagradu Anton Štifanić dobili su Zlatko Salaj iz Čazme i Mario Jantol, predsjednik Uprave Hotela Baška na Krku. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

HOTELI NOVI

Orešar negira stečaj Opatijski stručnjak za turizam Dragan Magaš za govornicom je upozorio da se, nakon crikveničkog Jadrana, najesen može očekivati i stečaj tvrtke Hoteli Novi u Novom Vinodolskom. "Jako je neozbiljno izlaziti u javnost s takvim dezinformacijama, teško ih je uopće komentirati. Nisam čuo da postoji ikakav zahtjev za stečajem, osim ako sam Magaš nema neka potraživanja. Uostalom, s obzirom na to koliko mi Hoteli Novi duguju, ja bih imao najviše razloga poduzeti takvo što", rekao nam je poduzetnik Bruno Orešar, inicijator projekta izgradnje tih hotela.

mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 15/7/2010

MENADŽERI I OSOBNI PR

Oni koji znaju biznis dobro javnosti prodaju i sliku o sebi I uz tanje budžete jača utjecaj PR-a Pet strategija za izgradnju globalnoga brenda

GORENJE HRVATSKA > mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 15/7/2010

rilice rublja i posuđa, pećnice te kuhinjske nape i ploče. Riječ je o proizvodima koji se ističu modernim dizajnom i vrlo jednostavnim rukovanjem, ističu u Gorenju. Simona Štern, direktorica marketinga Gorenje Hrvatska, istaknula je kako tom kampanjom žele eduTvrtka Gorenje Hrvatska otvo- cirati svoje članove na zabavan i zanimljiv način i pružiti uvid u rila je stranicu na Facebooku pod nazivom I love simplicity, drugačiji stil života. "Ljudi sve više na kojoj svi članovi mogu dobiti vremena provode na poslu, ne stignu se baviti kućanskim poslovipraktične savjete kako živjeti jednostavnije i bez stresa. Kam- ma, pravilno se hraniti... Simplicity stranica podsjeća da sve može panja je nastavak promocije biti jednostavnije", napomenula je nove Simplicity linije Gorenja, Štern. B.hr koja uključuje hladnjake, pe-

Kampanja na 'fejsu'za novu liniju proizvoda

GORENJE HRVATSKA na Facebooku

'Bildanje' imidža uz tan MENADŽERI I OSOBNI PR Javnost kompanije percipira kroz njihove lidere, a dobrim osobnim PR-om, koji je među menadžerima sve traženija roba, moguće je stvoriti percepciju koja nadrasta realnu snagu kompanije

laganje u vlastiti imidž radi boljih poslovnih rezultata sve je traženije i među pripadnicima hrvatske poslovne zajednice. Mnogo je menadžera koji su istodobno prepoznatljive i utjecajne društvene ličnosti. Njihov utjecaj ovisi o snazi kompanije kojoj su na čelu, ali i tzv. osobnim PR-om, smatraju stručnjaci, moguće je stvoriti percepciju koja nadrasta realnu snagu kompanije. A po neuobičajenu potezu u osobnom PR-u u regiji

se nedavno istaknula jedna poslovna žena: donedavna potpresjednica Delta holdinga Milka Forcan nakon odlaska iz kompanije Miroslava Miškovića pokrenula je vlastitu web stranicu, s brojnim fotografijama, biografijom i izjavama.

Slika i rezultati

Ulaganje u imidž vidljivo je i kod mnogih hrvatskih menadžera, ali profesionalni savjetnici, razumljivo, nikada neće reći da rade za određenog klijenta. U Hrvatskoj se poslovima "bildanja" imidža bavi PR agencija Abrakadabra, čija direktorica Manuela Šola Oršić već nekoliko godina, među ostalim, savjetuje menadžere i o njihovu osobnom imidžu. "Svako se strateško ulaga-

››

nje u osobni PR na kraju definitivno isplati, a prvi rezultati vidljivi su već nakon nekoliko mjeseci, kada se počnu realizirati prvi rezultati pozicioniranja prema ciljnoj javnosti", kaže je Šola Oršić. Komentirajući imidž hrvatskih poslovanjaka s najboljim imidžem u javnosti, navodi primjer Emila Tedeschija, predsjednika uprave Atlantic grupe, koji ovih dana doživljava zvjezdane trenutke zbog preuzimanja Droge Kolinske i znatnog širenja poslovanja. "Riječ je o utjecajnu gospodarstveniku koji slovi kao eminentni stručnjak, čija kompanija kontinuirano raste, a privatno je percipiran kao moderan urbani građanin sklon rock koncertima. Usporedno s tim, ima jasan

Svako se strateško ulaganje u osobni PR na kraju isplati, a prvi rezultati vidljivi su već nakon nekoliko mjeseci MANuElA ŠOlA ORŠIć, PR agencija Abrakadabra snimio saŠa ĆetkoviĆ

TWINX

Nova informativna mreža i na hrvatskom Na adresi www.tvinx.com odnedavno radi nova informativna mreža pod nazivom Tvinx. Posrijedi je mreža za proizvodnju i prijenos informacija koja je, ističu, promijenila način medijskog pristupa informaciji, a zasad se može koristiti na jedanaest svjetskih jezika. Vizualni iden-

titet Tvinxu su dali dizajneri Facebooka. Putem Tvinxa informacije generiraju korisnici diljem svijeta. Svaka osoba s pristupom računalu, mobitelom ili drugim uređajem spojenim na internet može postati reporter koji obavještava svijet o događajima u svojem kvartu, gradu, državi ili kontinentu. Članovi mreže objavljuju vijesti prema dvama zadanim kriterijima: geolokaciji i tipu vijesti. Registrirani čitatelji ocjenjuju kredibilitet reportera koji je objavio vijest. Dajući ocjenu

reporteru, kolektivno kreiraju kvalitetu i vjerodostojnost vijesti koje žele čitati (algoritam hijerarhijski preferira vijesti bolje ocijenjenih reportera). "Čitatelji kroz ocjenjivanje reportera kolektivno određuju što i koliko kvalitetno žele čitati, a time posredno utječu na kvalitetu vlastitog života. Vijesti se mogu pronaći po tipu i geolokaciji, a s najbolje ocijenjenim 'reporterima' Tvinx će podijeliti prihod od marketinga", istaknuo je Davor Čuvalo, jedan od trojice suosnivača. H. R.

TWINX.HR Vizualni identitet novoj mreži za proizvodnju i prijenos informacija dali su dizajneri Facebooka

nku bilancu jalov posao imidž uspješna biznismena koji ni pod koju cijenu ne želi biti celebrity osoba", objašnjava Šola Oršić. Odličan osobni imidž, prema njezinu mišljenju, ima i predsjednica Uprave Ericsona Nikole Tesle Gordana Kovačević, kao i direktorica Biovege Jadranka Boban Plejić. Kao dobar primjer osobnog PR-a ističe i dvojac Bruketa&Žinić, koji su tako stečeni poslovni ugled iskoristili kao startnu poziciju za sklapanje brojnih unosnih poslova. Dakako, sam PR bez kvalitete ne znači puno pa iza dobre slike u javnosti moraju stajati i rezultati, napominje Šola Oršić. Njezinu agenciju, ističe, direktori i poduzetnici sve češće angažiraju upravo u tu svrhu, a rezultati su, tvrdi, odlični.

Poznati hobiji

lIFEsTYlE I BUsINEss ZAJEDNO Milka Forcan, donedavna potpresjednica Delta holdinga, nakon odlaska iz kompanije Miroslava Miškovića pokrenula je vlastitu web stranicu s bogatom fotogalerijom

Direktorica PR agencije Pleon Marina Ćulić Fischer kaže se kako PR bez kvalitete nije dovoljan, odnosno kako sama kvantiteta i broj pojavljivanja nekog menadžera u javnosti sami po sebi ne jamče uspjeh

››

KREŠIMIR MACAN, PR AGENCIJA MANJGURA

'Tedeschi je prirodni talent'

"Ulaganje u osobni PR i imidž poduzetnicima se isplati kao i političarima, s tom razlikom da prvima raste cijena dionica i broj uspješnih akvizicija, a drugima popularnost među biračima. Najbolji domaći primjer je Emil Tedeschi kao poduzetnik koji ima izrazito dobar imidž. Iza njega ne stoji neka PR agencija, vjerojatno je riječ o internim savjetnicima Atlantica koji vode brigu o tome, ali on je prirodni talent. Društvene mreže jesu dobar alat, ali ne i presudan, mogu pomoći u gradnji osobnog imidža, osobito zato što su moderan alat, pa na taj način i poduzetnik koji komunicira s javnostima biva percipiran kao takav. Krupne poslovne odluke, međutim, po kojima se vidi uspješnost nekog menadžera, ne donose se na taj način."

njegovoj kompaniji. "Čini se da postoji prilično izravna veza između dobra osobnog imidža, poslovnih uspjeha i osobnih interesa, ali važno je pokazati da su uspješni ljudi ujedno 'obični' ljudi sa svojim interesima i strastima", kaže Čulić-Fischer. Menadžeri na taj način, objašnjava, pokazuju da nisu samo "korporativna odijela", koja ljudima često znaju biti odbojna. Od hrvatskih poslovnih ljudi koji imaju vidljivo dobar imidž izdvaja Hr-

voja Prpića iz HGspota, Alena Magdića iz One2Playa, Veljka Martona iz Martimexa, Dragu Munjizu iz Gastro grupe, Juroslava Buljubašića iz SEM-a, Gordanu Kovačević, predsjednicu Uprave Ericsona Nikole Tesle, i Branka Roglića iz Orbica. "Svima njima je, osim poslovnih uspjeha, zajedničko i to da imaju i neke hobije, aktivnosti koje vole i kojima se bave i kroz koje su postali simpatičniji široj javnosti. Svima su dobro poznate kolekcionarske sklonosti Velj-

Postoji prilično izravna veza između dobra osobnog imidža, poslovnih uspjeha i osobnih interesa, ali važno je pokazati da su uspješni ljudi ujedno 'obični' ljudi sa svojim interesima i strastima MARINA ĆUlIĆ FIsCHER, PR agencija Pleon

SNIMIO ŽARKO BAŠIĆ

ka Martona, mreža poslovnih anđela Hrvoja Prpića ili Tedeschijeva ljubav prema glazbi", kaže Čulić Fischer. Javnost, naime, percipira kompanije upravo kroz njihove lidere, oni im daju "ljudsko lice" prijeko potrebno u izgradnji dobra imidža.

Igor Medić

POSLOVNA.HR

> mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr Četvrtak 15/7/2010

Uz poslovne informacije, baza pravnih propisa Odnedavno je na portalu Poslovna.hr integrirano kompletno hrvatsko zakonodavstvo. Osim uvida u sve postojeće poslovne informacije, taj portal nudi i pristup bogatoj bazi pravnih propisa. Povezali su hrvatsko zakonodavstvo putem više od 250.000 poveznica između propisa i podzakonskih

akata, mišljenja Ministarstva financije i sudske prakse, i to na razini svakog članka i svakog zakona u Hrvatskoj. Posrijedi je prvo mjesto u Hrvatskoj gdje pretplatnik može vidjeti kakve je konkretne učinke dao određeni članak nekoga zakona, jer postoji poveznica prema sudskoj praksi, ističu na portalu Poslovna.hr. Predstavili su i daljnja poboljšanja funkcionalnosti, uključujući preoblikovani sustav poslovnih vijesti i dodatak više od 50 financijskih pokazatelja poslovanja. H. R.

PORTAL Poslovna.hr

U krizi raste konzultants KOMUNIKACIJE PR stručnjaci smatraju da se važnost odnosa s javnošću u doba recesije povećala, no budžeti su se smanjili, pokazuje istraživanje Graylinga. Kad je riječ savjetodavnoj ulozi PR-a, zemlje poput Hrvatske kaskaju za zapadnoeuropskima jer se 13 posto ispitanika iz naše regije smatra 'izoliranim stručnjacima'

uropska udruga za obrazovanje i proučavanje odnosa s javnošću (EUPRERA) i Europska udruga direktora komunikacija (EACD) objavili su prošloga tjedna rezultate godišnjeg istraživanja "European Communications Monitor", odnosno Praćenje europskih komunikacija. To se istraživanje provodi četvrtu godinu zaredom, a sudjelovalo je 1955 profesionalaca - PR stručnjaka iz 46 zemalja, pa je posrijedi vjerojatno najopsežnije istraživanje provedeno u sektoru odnosa s javnošću.

Ukorak s trendom

"U istraživanju su podjednako sudjelovali PR profesionalci koji rade u korporacijama, kao i oni koji rade u PR agencijama. S obzirom na broj ispitanika, studija vjerojatno daje najopsežniji i najrelevatniji pregled situacije na području odnosa s javnošću i komunikacija. Posebice zato što većina ispitanika ima bogato profesionalno iskustvo: 80% su voditelji

korporativnih komunikacija u tvrtki ili voditelji PR agencija, dok 50% ispitanika ima više od 10 godina iskustva u sektoru", kaže Nataša Trslić-Štambak, regionalna menadžerica Graylinga za jugoistočnu Europu. Odgovori PR stručnjaka iz Hrvatske odgovori su obrađeni unutar sekcije južna Europa koja je činila 25 posto ukupna broja zemalja u istraživanju. Stavovi i mišljenja ispitanika iz južne Europe, uključujući Hrvatsku, uglavnom se podudara-

ju s rezultatima na europskoj razini. Stoga se može reći da se hrvatski PR stručnjaci razvijaju ukorak s europskim trendovima, napominje Trslić-Štambak. Rezultat koji je pobudio najviše pažnje odnosi se na mišljenje PR stručnjaka da se važnost odnosa s javnošću u doba recesije povećala - čak 72 posto ispitanika izjasnilo se da su komunikacijske aktivnosti u njihovoj organizaciji dobile na važnosti. No, budžeti za komunikacije su se smanjili, kao i broj zapo-

NATAšA TRSLIćšTAMbAK, regionalna menadžerica Graylinga za jugoistočnu Europu

ARHIV BUSINESS.HR

DOP NA DJELU

NAKON PRIGOVORA

Zvijezda u humanitarnoj kampanji

Ferrari predstavio novi logotip

Zvijezda je počela humanitarnu aktivnost namijenjenu dječjim ustanovama u 4 dalmatinska grada. Odriče se 10 posto svojih prihoda od prodaje proizvoda iz asortimana maslinovog ulja. Akcija traje do 1. rujna, a novac je namijenjen ustanovama u Splitu, Šibeniku, Dubrovniku i Zadru. B. hr

Ferrari je predstavio novi logotip koji će se u vizualnom identitetu njihove momčadi pojavljivati od početka sljedeće sezone. Na promjenu je bio prisiljen zbog kontroverzi koje su se pojavile oko bar koda koji je dominirao njihovim vizualnim identitetom i koji je mnoge podsjećao na brend Marlboro.

Šef momčadi Stefano Domenicali precizirao je da će novi logo koristiti na svemu vezanom uz trkački odjel Ferrarija; automobilima, uniformama osoblja, zaštitnim odijelima vozača… Unatoč promjeni logotipa, ime momčadi i dalje će ostati Scuderia Ferrari Marlboro. Prema prvim reakcijama, novi logo još više podsjeća na kutiju cigareta nego što je to bio slučaj s kontroverznim bar kodom. Stručnjaci stoga ističu kako nije nemoguće da je cijela priča kvalitetan marketinški projekt. H. R.

FERRARIJEV NOVI LOGO Kvalitetan marketinški projekt

Karlovačkog, ski utjecaj PR-a Nakon nazdravljaju Žujom BBDO ZAGREB

IPAK LOŠI PROROCI

Tiskani mediji neuništivi Ove se godine prvi put mogla dokazati točnost prijašnjih predviđanja PR stručnjaka koji su 2007. davali mišljenja koje će PR discipline dobiti na većoj važnosti u 2010. Pokazalo se da PR stručnjaci precjenjuju rast određenih disciplina i komunikacijskih kanala. Primjerice, CSR (društvena odgovornost) nije rastao 31 posto, koliko je predviđeno u studiji iz 2007., nego samo 11 posto, dok klasične PR aktivnosti usmjerene na tiskane medije nisu pale 9,5 posto nego su, naprotiv, rasle 5 posto, pojašnjava Nataša Trslić-Štambak. Nadalje, za društvene

mreže mislilo se da će narasti 41 posto, a zapravo su imale rast samo 15 posto. "Ovogodišnje istraživanje predviđa rast važnosti on-line komuniciranja i društvenih mreža te PR aktivnosti usmjerenih na on-line medije. Hoće li postoci rasta utjecaja tih kanala i alata zaista biti takvi u 2013., teško je reći, no definitivno bih se složila s tim prognozama. Doduše, na ovim prostorima još će uvijek tiskani mediji i TV biti jako važan faktor, koji se ni jedan PR stručnjak neće usuditi izostaviti", napominje Trslić-Štambak.

PREDVIĐANJA ZA 2013.

Prva korporativna komunikacija U 2013. godini najvažnije mjestu u PR aktivnostima imat će korporativne komunikacije kao i danas. Na drugom je mjestu po važnosti marketinška komunikacija između brenda i korisnika. Slijedi interna komunikacija i

slenih u tom sektoru. U onim organizacijama i tvrtkama gdje PR odjel ima značajniji položaj te sudjeluje u donošenju odluka utjecaj recesije bio je manji, tj. nisu imali velika smanjenja budžeta niti ljudstva. "Ono što me posebno veseli jest podatak da je 75 posto PR stručnjaka izjavilo da visoki menadžment poštuje i uzima u obzir njihove savjete, dakle imaju savjetodavni, konzultantski utjecaj, što je položaj kojem svaki PR stručnjak teži. Doduše, rezultati iz

upravljanje promjenama, korporativna odgovornost te međunarodna komunikacija. Najvažniji komunikacijski kanali bit će on-line komunikacija, press i on-line mediji, društveni mediji, izravna komunikacija te tiskani mediji.

južne Europe, uključujući Hrvatsku, pokazuju da moramo još postići taj stupanj, budući da se 13 posto ispitanika iz ove regije smatra 'izoliranim stručnjacima' koji ne sudjeluju u poslovnim procesima kompanije u kojoj rade ili kojoj pružaju savjetodavne usluge", kaže Trslić-Štambak.

Društvene mreže

Najveći su boom u posljednjih 12 mjeseci doživjele društvene mreže. "Dok su prije klijenti odbijali kam-

panje na društvenim mrežama, danas se kampanje na društvenim mrežama gotovo smatraju jednom od obaveznih aktivnosti. Doduše, entuzijazam kojim PR stručnjaci trenutačno implementiraju kampanje na društvenim mrežama ne vidi se u pripremi terena za taj tip aktivnosti, u smislu pisanja smjernica za komunikaciju na društvenim mrežama te postavljanje jasnih okvira za evaluaciju i praćenje rezultata", kaže Trslić-Štambak.

Iva Ušćumlić Gretić

Nakon što im je dugogodišnjeg klijenta Karlovačko pivo uzela agencija Bruketa&Žinić, BBDO je dobio Ožujsko pivo, za koji je prije radila agencija Studio Nexus Ožujsko pivo ovoga je tjedna odabrao BBDO za svoju novu reklamnu agenciju, a prva se kampanja očekuje već najesen, potvrdio je za Business.hr Luka Duboković, direktor BBDO-a. Procjenjuje se kako Ožujsko, inače jedan od najznačajnijih oglašivača, drži oko 35 posto udjela na hrvatskom pivarskom tržištu, a zadaća njihove nove agencije bit će osvježavanje brenda za koji je prije radila agencija Studio Nexus.

Važna referenca

"Na 'pitchingu' je bilo ukupno pet agencija i nakon tri kruga natjecanja odabrani smo mi. Vrijednost ugovora je poslovna tajna, a traje do konca sljedeće godine", kazao je Duboković.

BBDO je godinama radio za Karlovačko pivo, koje je nedavno preuzela agencija Bruketa&Žinić. "Iskustvo s Karlovačkim svakako nam je bila važna referenca. Kod Ožujskog nećemo ići s radikalnim promjenama u kreativi, no imamo svoje ideje koje ćemo koristiti u kampanjama", otkriva Duboković. A nesumnjivo će u uvjetima pada tržišta oglašavanja, po podacima HURA-e lani čak 17 posto, i sve jače konkurencije među samim agencijama, morati ponuditi što bolje rezultate.

'Molitva'

Najpoznatija kampanja za Ožusko u posljednjih nekoliko godina bila je Molitva, koja se emitirala se uoči Europskoga nogometnog prvenstva 2008. godine. Počinjala je paljenjem svijeće, nakon čega dramatičan glas uz ritam bubnjeva poziva Boga neka čuva "sinove svoje "i "svete boje... I. M. LUKA DUBOKOVIć, direktor BBDO-a

Snimio S. ∆ETKoVi∆

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr Četvrtak 15/7/2010

KAmPANJE Coca-Cole, Durexa, Nikea...rezultat su novih, globalno usmjerenih marketinških strategija

Nove brend strategije GLOBALNO JE OPET IN Kroft i Coca Cola promijenili su lokalnu marketinšku politiku i otvorili regionalne centre, Durex odnedavno na jednom mjestu osmišljava strategije za tržišta diljem svijeta, a Nike je u svoju marketinšku kampanju uključio nogometaše iz cijeloga svijeta... Svakodnevno svjedočimo nastajanju novih generacija globalnih marki. Međunarodni brendovi koji su dosad podrazumijevali snagu i stabilnost u vrijeme ekonomske krize više nemaju neupitnu reputaciju. Preporučuje im se stoga kreiranje globalnih organizacija koje će se već baciti na postrecesijske probleme. Da globalno razmišljanje i djelovanje opet postaje trend, svjedoči i primjer Coca Cole, koja je ukinula mjesto direktora marketinga za tržište Velike Britanije te počela novu regionalnu strategiju. Kraft je također slijedio njihov primjer, te je unatoč zadržavanju direktora marketinga u Velikoj Britaniji najavio da će svoju strategiju voditi iz centralne Europe. Brendovi koji žele zadržati globalni značaj, prema Marketing Weeku, moraju uzeti u obzir pet strategija.

Ustrajte na kulturi brenda

Nekoć je kruta korporativna struktura bila važan element globalnog brenda. Pritom su lokalna tržišta bila zadužena za razvoj vlastitih brend strategija. U posljednjih je nekoliko godina, međutim, prioritet u izgradnji brenda postala njegova prepoznatljivost u svakom dijelu svijeta. Brend treba imati jedan pogled na svijet i jednu filozofiju. Kompromitiranje vlastite kulture brenda u svijetu može imati štetne posljedice. To je na svojoj koži otkrio Google nakon što je objavio autocenzurirani pretraživač u Kini 2006. godine. Googleovim korisnicima takav kompromis nije bio drag. Smatrali su da nije smio pristati na nj jer cijeli svoj brend gradi na općedostupnim informacijama. U Googleu su priznali pogrešku te su u travnju preusmjerili zahtjeve za pretraživanje u Hong Kong.

Marketingom poništite granice

Geslo 'misli globalno, djeluj lokalno', nije primjenjivo u digitalnom dobu. Ljudi su danas puno manje svjesni međunarodnih granica i one su u marketingu postale relativna stvar. Marke poput Nikea, Adidasa, Coca Cole ili McDonald'sa posvuda su oko nas. Stručnjaci kao pozitivan primjer ističe nedavnu marketinšku kampanju Nikea, u koju su uključeni nogometaši iz cijelog svijeta. U prošlosti je brend imao jednu ciljanu publiku u jednoj zemlji, a sasvim različit položaj u drugoj. No, sada svatko može vidjeti stranice tvrtke na Facebooku ili Youtubeu, pa je brend teško ugurati unutar granica.

Izgradite jedinstven tim

"Potreba za jedinstvenim marketinškim ti-

mom važnija je nego ikad. Uključivanjem marketinških stručnjaka iz svih regija u jedinstvenu marketinšku strategiju stvorit će se snažna kohezija unutar brenda", kaže Kip Knight, predsjednik Knight Vision Marketinga, koji je osmislio marketinške akademije za globalne tvrtke kao što su eBay ili Pepsi Co. Za primjer navodi tvrtku Durex, koja je nedavno otvorila globalni marketinški centar, pa se danas unutar tvrtke s jednog mjesta osmišljavaju strategije za tržišta diljem svijeta.

Uskladite globalno i lokalno

Međusoban odnos globalne i lokalne marketinške politike važna je stavka u izgradnji brenda. Kroft i Coca Cola nedavno su promijenili lokalnu marketinšku politiku i krenuli s otvaranjem više regionalnih centara kako bi dobili na jedinstvenosti. "Promjene će nam omogućiti da brže i kvalitetnije povežemo našu komunika-

ciju i radne procese. Tako ćemo kvalitetnije uskladiti lokalne i globalne zahtjeve koje tržište postavlja pred nas", poručuju iz Coca Cole. No, iako je trenutačno vrlo popularno ovlastiti lokalna tržišta da čine što žele, kako bi ostali fleksibilni, ne smije se odustati od nadzora iz središnjice.

Potrošače pretvorite u kreatore

Socijalni mediji stvorili su savršeno okruženje za interakciju između brendova i njihovih konzumenata. Na globalnom planu oni istodobno međusobno razmjenjuju mišljenja i dijele jedni drugima savjete. "Ne možemo imati iluziju da zbog toga imamo kontrolu nad potrošačima, no možemo dosegnuti stupanj partnerstva. Više neće biti moguće stvoriti globalni brend, a da se pritom ne slušaju potrošači ", poručuju iz Durexa. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

OGLAS

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 15/7/2010

regija/svijet

NAJBOGATIJI GRADOVI U AMERICI

Obitelj u Bethesdi godišnje raspolažu sa 172.541 dolarom Američki magazin Money tradicionalno objavljuje listu sto najboljih 'malih' gradova za život u SADu, a sada je iz nje probrao 25 gradova s najvećim prihodima po kućanstvu Prosječni prihod obitelji u 25 gradova koji su mali za američke, ali ne i za hrvatske pojmove, budući da imaju između 50 i 100 tisuća stanovnika, a dva od njih i više od sto tisuća, u 2009. godini iznosio je između 113.517 i 172.541 dolar. Gornja granica tog raspona zabilježena je u Bethesdi u Marylandu, gradu sa 56.763 stanovnika, koji Money naziva "putničkim", što znači da većina ljudi koji u njemu žive radi negdje drugdje. No, Bethesda je poznata po umjetnosti i koncertima, a i svaki drugi stanovnik ima fakultetsku diplomu. Iako u Greenwichu u Connecticutu obitelji zarađuju gotovo deset tisuća dolara manje nego u Bethesdi - 164.807 dolara, taj grad djeluje znatno elitnije jer se duž 30 milja obale protežu plaže i jahtaški klubovi.

Luksuz i umjetnine

Posljednji grad u kojem godišnji prihod premašuje 150 tisuća dolara kalifornijski je Palo Alto. Grad smješten u neposrednoj blizini Silicijske doline mahom nastanjuju inženjeri, ali i profesori sa slav-

nog sveučilišta Stanford i ulagači. Na četvrtom je mjestu još jedan kalifornijski grad - Newport Beach, prvi izbor hollywoodskih zvijezda, profesionalnih sportaša i tajkuna koji žele živjeti južno od Beverly Hillsa i Malibua, kojem je svjetsku slavu donijela televizijska serija O.C. Grad poznat po luksuznim trgovinama i restoranima, ali i marini i umjetničkim galerijama, ima relativno nizak prosječni prihod od 144.917 dolara. Gotovo identične prihode kao obitelji iz Newporta imaju i one koje žive u Lower Merionu u Pennsylvaniji, koji je još sredinom 19. stoljeća postao popularno odredište za bijeg bogataša od gradskog života. Greenburgh je jedna od rijetkih lokalnih zajednica sa savršenim - AAA - kreditnim rejtingom kod kuća Moody’s i Standard & Poor’s. Osim toga, grad se ponosi prisnim kontaktom uprave i stanovnika koja uključuje i kućne posjete gradskih čelnika kako bi s ljudima raspravili o važnim pitanjima. Newyorški North Hempstead nalazi se u regiji poznatoj po velikim imanjima, prekrasnim javnim vrtovima i izvrsnom golfu i omiljeno je utočište izbjeglica s Manhattana, među ostalim kontroverznog voditelja Howarda Sterna. Nikolina Rivosechi

nikolina.rivosechi@business.hr

Trećina Europl preseliti se zbo

KOD SUSJEDA TRAVA ZELENIJA Najspremniji za preseljenje zbog posla su sjevernjaci - Danci, Estonci, Šveđani, Litavci, Letonci i Finci, a za petama su im Slovenci. Najpoželjnije destinacije za europske gastarbajtere su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija

BANKE

London sjedište novog regulatora Odobreno spajanje British Airwaysa i Iberije Sjedište novog europskog regu- ističe BBC. latora za bankovni sektor bit će u Londonu, prenose mediji najavu britanskog ministra financija Georgea Osbornea. Takav je dogovor postignut na sastanku europskih ministara financija u Bruxellesu, izvijestio je BBC. Još se ne zna gdje će biti sjedište preostalih dvaju regulatora koji će se baviti osigurateljima i financijskim tržištima, ali London nije vjerojatan odabir,

“U interesu je Velike Britanije, sjedišta velikog dijela europskih financija, da se utvrde efikasni mehanizmi nadzora”, dodao je britanski ministar. Kazao je da će ovlasti triju novih regulatornih tijela biti ograničene na rješavanje pravnih pitanja i da neće nadjačati one nacionalnih tijela. Europski parlament priželjkivao je veće ovlasti za regulatora i Frankfurt kao sjedište. H

Europska komisija u srijedu je odobrila spajanje British Airwaysa (BA) i španjolske Iberije signaliziravši im zeleno svjetlo i za pojačanu suradnju s American Airlinesom (AA) pod uvjetom da dijele kapacitete u zračnim lukama za letove između Londona i četiriju američkih gradova. Komisija je utvrdila da spajanje BA i Iberije neće narušiti konkurenciju na europskom

nebu, osobito na popularnim rutama od Londona do Madrida i Barcelone. Odobren je i tročlani savez aviokompanija AA, BA i Iberije, koji predviđa suradnju u dijeljenju ruta i prodaji karata, a za koji su neki tvrdili da bi mogao istisnuti konkurenciju. Tvrtke su na to odgovorile da su spremne dijeliti kapacitete u londonskim zračnim lukama Heathrow i Gatwick.

JOAquIN AlmuNIA, povjerenik EU za tržišno natjecanje arhiva business.hr

ljana spremna Consumer Report ruši cijenu Appleovih dionica og posla Č

KVAR NA ANTENI NOVOG IPHONEA 4

ak 34 posto građana Europske unije smatra da ima više izgleda pronaći posao u drugoj zemlji. Građani zemalja tzv. jezgre EU priželjkuju poslove u ´ležernijim´ zemljama poput Australije i SAD-a te Španjolske, a ´novi´ Europljani motiviraniji su zaradom pa ih većina želi u radnointenzivne zemlje poput Njemačke, Velike Britanije i Austrije. Tri najpoželjnije destinacije Europljana za rad, pokazalo je novo istraživanje statističkog ureda EU Eurobarometra o preferencijama, iskustvima i uvjetima preseljenja građana EU, su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija. Najspremniji za preseljenje zbog posla pokazali su se sjevernjaci - Danci (51%), Estonci (38%), Šveđani (37%), Litavci (36%), Letonci (35%) i Finci (35%), a slijede ih naši susjedi Slovenci (30%). ´Nove´ Europljane pri preseljenju zbog posla najviše motiviraju razlozi tipični za stanovnike koji teže poslu u razvijenijim zemljama. Vjeruju kako je u inozemstvu život kvalitetniji, radni uvjeti bolji, kao i sami izgledi za zapošljava-

nje. Tu dominiraju Mađari, od kojih je čak 47 posto navelo da bi se preselili jer očekuju kvalitetniji život u inozemstvu.

Karijera vs. novac

Motiv za preseljenje je i bolji sustav zdravstvenog i socijalnog osiguranja. ´Stari´ Europljani preselili bi se zbog posla iz istih razloga, ali traže i priliku za boljom karijerom i poslovnim prilikama te upoznavanje novih ljudi i učenje novih stvari. Zanimljivo je da čak 47 posto Španjolaca vjeruje u bolje radne uvjete u inozemstvu. Pri pronalaženju posla u inozemstvu ispitanici iz novih zemalja EU odgovorili su da se uglavnom oslanjanju na osobne kontakte te prijatelje i obitelj u inozemstvu. Internet po tom pitanju više koriste građani ´stare´ Unije. Nezaposlenost je jači motiv pri preseljenju u potrazi za poslom nego financijski stimulans pri zapošljavanju. Naime, čak 28 posto Europljana izjasnilo se da ne bi radili u inozemstvu bez obzira na ponuđeni novac. Čak 39 posto ispitanika nije spremno na preseljenje iz lokalpatriotskih ra-

zloga jer je njihovo trenutačno prebivalište njihov dom. Taj razlog nepreseljenja istaknulo je čak 60 posto Bugara vezanih uz balkanski poluotok te katolika Iraca. Jezična barijera spriječila bi u preseljenju čak 52 posto Europljana, od čega najviše Litvanaca, njih 65 posto.

Seli se samo 2% ljudi

Dok 60 posto ispitanika smatra da je mobilnost radne snage pozitivna za europsku integraciju, stvarna je mobilnost na niskoj razini. Samo nešto više od 2 posto ispitanika radilo bi izvan domovine, a samo 10 posto građana zemalja EU upoznato je s radom Europskog servisa za zapošljavanje (EURES). Obiteljski status više utječe na građane ´stare´ Europe. Iako je po 37 posto ispitanika među ´starim´ i ´novim´ Europljanima spremno preseliti se samostalno u drugu zemlju, čak 44 posto ispitanika iz EU 15 odgovorilo je da bi pristali na preseljenje s bračnim partnerom, a to je uvjet za samo 30 posto ´novih´ Europljana. Preseljenje s djecom prihvatljivo je za 18 posto građana cijele Unije. Nikola Tomić

Dionica Applea jučer je završila s dnevnim padom 2,13 posto uz pad tijekom dana i do 4,2 posto, do 246,43 dolara, nakon izvještaja neprofitne udruge Consumer Report o kvaru na anteni novoga gadgeta iPhonea 4

Consumer Report, inače neprofitna ‘watchdog’ udruga koja daje osvrte za potrošače na sve vrste tehnološke opreme, od televizora do automobila, uočila je bug na anteni novog iPhonea 4. Naime, kako je žica antene postavljena i omotana bočno oko uređaja, Consumer Report je uočio da se pritiskom na lijevi donji kut uređaja gubi signal. Consumer Report utvrdio je osjetljivost gadgeta debljine 9,3 milimetra i bočne zaštite ovojnicom od nehrđajućeg čelika do te mjere da gubitak signala može čak prekinuti razgovor.

Bolji 3GS

U svojem osvrtu Consumer Report je potrošačima preporučio da ne kupuju novi iPhone nego da rađe kupe stari iPhone 3GS. Novi iPhone je u samo tri dana

od početka prodaje prodan u 1,7 milijuna primjeraka. Predstavljena su zanimljiva rješenja za suzbijanje kvara. Apple je kupcima preporučio da kupe zaštitni gumeni obrubnik za 29 dolara kako bi se osigurale bočne strane uređaja, a u Consumer Reportu preporučaju da se izolacijskom trakom pričvrsti osjetljivo područje.

Konkurenti u plusu

Apple ne posustaje u prodaji svojega gadgeta, koji se smatra njegovim najboljim prodajnim artiklom u povijesti unatoč spekulacijama o opozivu s tržišta koje je iznio analitičar Daniel Ernst iz Hudson Square Researcha. Dok su dionice Applea reagirale na negativan osvrt Consumer Reporta na novi iPhone, porasle su dionice konkurenata u sektoru smartphone tehnologije. Research Motiona, proizvođač Blackberryja, u utorak je porastao 3,35 posto, a Google je sa svojim Android ope operativnim sustavom za pametne telefone porastao 2,81 posto. N. Tomić

investor 24-25

NAJAVA PRIVATIZACIJE OTVARA NOVA PITANJA Bud odupre međustranačkoj trgovini, Podravka će brzo biti proda

Mirovinci: Razbija na brendove niko

Nakon što su Podravku pokušali privatizirati optuženici u aferi Spice, ulagači u njezine dionice nadaju se da će većinu na transparentan način - putem javnog natječaja za državni udjel i javne ponude za preuzimanje dionica - preuzeti vlasnik koji ima jasnu strategiju razvoja tvrtke Hrvatska privatizacijska priča svih priča, moguća privatizacija državnih 26 posto koprivničke prehrambene industrije Podravke, i dalje nema potvrdu onih koji o njoj odlučuju - Vlade Republike Hrvatske. Kako nema javnu potvrdu, potvrdu nisu dobili ni drugi vlasnici Podravke, mirovinski i investicijski fondovi i ostali relevantni ulagači. No, svi se zainteresirani, s kojima je Business.hr razgovarao, slažu kako novi vlasnik Podravke tu tvrtku ne bi trebao raskomadati i rasprodati, već joj dati strateški smjer. Samu privatizaciju nije teš-

ko provesti, ali ona će, očito je, prije svega ovisiti o političkoj volji vladajućih da to učine, a pitanje je jesu li na to spremni u svjetlu nestabilnosti koja trenutačno vlada hrvatskim gospodarstvom, a trese i stabilnost Vlade ma koliko se Jadranka Kosor trudila ostavljati dojam kako ih izlazak HSLS-a iz vladajuće koalicije ne dira. Dodatno, novo domaće i inozemno zaduživanje hrvatske Vlade radi servisiranja tekućih potreba plaća i mirovina povećava pritisak na prodaju vrijednih dijelova državne imovine.

Bankomat za HSS

Prema riječima jednog stakeholdera iz Podravke, za transparentno provođenje privatizacije bilo bi nužno da se taj "politički bankomat" uzme iz ruku onih koji na njemu podižu novac i da se raspiše jav-

››

Generalno gledajući, postoji prostor za rezanje broja zaposlenih VlAdImIRA URBANkOVA, analitičarka Erste Groupa

arhiva business.hr

ni natječaj na kojem bi Vlada pozvala zainteresirane ulagače da daju svoje ponude. Iz riječi sugovornika Business.hr-a lako je zaključiti kako je riječ o tome da se Podravka tretira kao leno Hrvatske seljačke stranke te da mogućnost da se tvrtka zaista privatizira ove jeseni u paketu s drugim državnim udjelima, koje je Vlada najavila prodati putem burze ili javnog natječaja, ovisi prije svega o tome hoće li HDZ riskirati da mu HSS iziđe iz koalicije. Upravo je Josip Friščić, čelnik HSS-a, u javnosti figurirao kao jedan od glavnih protivnika prodaje Podravke. Novi je većinski vlasnik za više sugovornika Business. hr-a ključan faktor za stabilizaciju tvrtke. Upravo bi novi vlasnik, koji bi nakon preuzimanja državnih 26 posto tvrtke, trebao dati i ponudu za preuzimanje cijele tvrtke prema Zakonu o tržištu kapitala. No, on bi imao i važniji zadatak, a to je konačno postavljanje dugoročne strategije razvoja tvrtke. Takve strategije sad nema, već je Podravka izložena prije svega pogubnim lokalnim i nacionalnim političkim utjecajima koji bi s izlaskom države iz vlasničke strukture tvrtke postali minorni jer Podravka više ne bi mogla biti

365 kn ciljana je cijena Podravkine dionice koju daje Erste banka

326 kn ciljana je cijena Podravkine dionice koju daje Raiffeisen banka

predmet političkih trgovina i pogodbi. Tada se, tvrdi jedan od sugovornika Business.hra, Podravkom više ne bi moglo upravljati kao polupolitičkim kombinatom. Netom dovršena prodaja slovenske Droga Kolinske svakako upućuje na to da bi postojao velik interes ulagača, neovisno o tome je li riječ o private equity ulagačima, hedge fondovima ili strateškim ulagačima kao što je to bila Atlantic grupa, čiji je prvi čovjek Emil Tedeschi sebe

u javnosti predstavljao kao kandidata s najvećim interesom za kupnju Podravke. U skladu s potrebom da tvrtka dobije strateškog vlasnika, zaposlenici Podravke mogli bi sudjelovati u privatizaciji, ali svakako samo kao manjinski ulagači, najbolje prema ESOP programu.

Rasprodaje neće biti

U Erste i Raiffeisen banci opciju cijepanja tvrtke na manje dijelove nakon privatizacije ne smatraju izglednom. Nada

de li u Vladi RH dovoljno političke snage i odlučnosti da se ana najboljem ponuđaču

business.hr Četvrtak 15/7/2010

anje Podravke ome se ne isplati

Harambašić, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga, kaže: Iako Podravka grupa ima velik proizvodni portfelj i nekoliko poslovnih segmenata, opci-

››

ju cijepanja kompanije ako neki investicijski fond kupi udjel od države ne smatram realnom. Moguća je prodaja nekih brendova, ali je moguće i da će se neki brendo-

vi kupiti". Što se tiče cijene dionice, Raiffeisenova ciljana cijena za Podravku iznosi 326 kuna po dionici za sljedećih 12 mjeseci i predstavlja konzervativnu procjenu vrijednosti kompanije jer oporavak domaćeg i regionalnih gospodarstava nije još poprimio jasne obrise, a Podravkin novi menadžment tek treba dokazati svoju odlučnost, kaže Harambašić. "Kako kompanija ne objavljuje pojedinosti o poslovanju pojedinih segmenata, možemo dati samo svoju procjenu koji segmenti ostvaruju negativnu sinergiju u grupi. Segment pića, koji bilježi najveći pad prodaje, te segment smrznute hrane, koji zahtijeva dodatne investicije i veće operativne troškove, mogli bi biti restrukturirani", smatra glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga. Vladimira Urbankova iz Raiffeisen Groupa ocjenjuje da trenutačna cijena dionice Podravke ne odražava na odgovarajući način fundamentalnu vrijednost kompanije. "Recentni pad cijene dionice nije bio povezan s fundamentalnim vijestima iz same tvrtke, već prije svega s prevladavajuće negativnim sentimentom prema

Segment pića, koji bilježi najveći pad prodaje, te segment smrznute hrane, koji zahtijeva dodatne investicije i veće operativne troškove, mogli bi biti restrukturirani NAdA HARAmbAšIć, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga

arhiva business.hr

tržištima kapitala općenito. Naša je ciljana cijena za dionicu 365 kuna", kaže Urbankova. Urbankova ne smatra da bi rasprodaja robnih marki bila dobra za Podravku, kao što su učinili u slovenskoj Drogi Kolinski kada je Istrabenz postao većinski vlasnik. Kako je poslovni portfelj Podravke razdvojen u dvije linije, hranu i pića te farmaceutske pro-

izvode, podjela bi svakako imala poslovnog smisla. I dok nedavna poboljšanja profitabilnosti upravo u segmentu hrane i pića omogućuju takav potez, svaka će potencijalna transakcija ipak ovisiti o odluci većinskih vlasnika. Generalno gledajući, postoji prostor za rezanje broja zaposlenih, zaključuje Urbankova. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 15/7/2010

UkIDANJe UVrŠTeNJA

Hoteli Zadar odlaze sa Zse-a Uprava ZSE-a objavila je kako je od Uprave Hotela Zadar primila zahtjev za povlačenje dionica s kotacije Redovitog tržišta. Ukidanje stupa na snagu danas, 15. srpnja, a zadnji dan trgovine bio je 14. srpnja. Upravni spor protiv rješenja može se pokrenuti na Upravnom sudu RH. Dionice su upisane pod oznakom HZDZ-R-A. B.hr

ZA OLIMPIJske Igre

siemens prodaje rusima vlakove

Njemačka industrijska grupacija Siemens prilikom ovotjedna posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Rusiji s tamošnjom će željezničkom kompanijom Russian Railways potpisati ugovor o kupnji regionalnih vlakova vrijedan 2,2 milijarde eura. Taj je posao drugi veliki uspjeh njemačke kompanije na ruskom tržištu - u svibnju je zajedničko poduzeće Sie-

mensa i njegova ruskog partnera OJSC Sinara Transport Machinesa dobilo ugovor za proizvodnju 221 vlaka vrijedan 1,1 milijardu eura. Siemens je dramatično proširio svoje poslovanje u ruskom željezničkom sektoru. U prosincu je ruska kompanija RZD od Siemensa naručila izradu 54 regionalna vlaka za potrebe Zimskih olimpijskih igara koje će se održati 2014. Nekoliko mjeseci prije toga u promet je pušten Siemensov brzi vlak Moskva-Sankt Petersburg. B.hr

brOJkA

milijarde eura vrijedi ugovor za isporuku vlakova koji će Siemens potpisati s Russian Railwaysom

Mikulić ne odustaje o Bilokalnika PrePLATIO PA se ŽALI Koprivnički kuloari tvrde da je Mikulić otkupljivao dionice Bilokalnika ne pitajući za cijenu te da je kasno shvatio da mu je Belišće preoteo Bilokalnik pa sada traži povrat ulaganja vršeći pritisak na austrijski Duropack Iako se činilo da za Bilokalnik i Belišće nakon Duropackova preuzimanja počinje nova i uspješnija poslovna era, neriješeni repovi iz prošlosti još se vuku za tim proizvođačima papira. Marinko Mikulić, vlasnik i predsjednik Uprave Pan papira, već se nekoliko godina tuži s Belišćem i Bilokalnikom optužujući čelnike tih tvrtki da su se poslužili krađom dionica kako bi Bilokalnik sačuvali od preuzimanja. Naime, Bilokalnik i Belišće godinama međusobno razmjenjuju trezorske dionice kako bi spriječili preuzimanje, što je prelilo Mikulićevu kap strpljenja jer su ga na taj način izgurali pa nije uspio preuzeti Bilokalnik, koji mu je prijeko potreban za razvoj Pan papira jer je najveći proizvođač kartonske ambalaže u Hrvatskoj. Podignuo je stoga nekoliko kaznenih prijava protiv čelnika Bilokalnika

i Belišća, a prethodno se odlučio i na građanske parnice koje je u međuvremenu izgubio pa žalbama uspio vratiti na početak. Sve je počelo prije deset godina utrkom za Bilokalnikovim dionicama na Varaždinskoj burzi, na kojoj je Mikulić dulje vrijeme otkupljivao dionice po 380 kuna. Belišće je dionice otkupljivao od Bilokalnika po nekoliko puta nižoj cijeni, za 60 kuna po dionici, razmjenjujući usput trezorske dionice s Bilokalnikom.

Čije su trezorske dionice

Sve je to, tvrdi Mikulić, utjecalo na to da je izgubio većinu na Glavnoj skupštini, na kojoj bi bez razmijenjenih trezorskih dionica imao 60 posto glasova. Uvjeren je da mu kao dioničaru pripada pravo na razmjeran dio trezorskih dionica i da ga nisu smjeli isključiti. Prema Za-

konu o trgovačkim društvima, međutim, trezorske dionice pripadaju tvrtki, dakle pravnoj osobi, ali ne i dioničarima u razmjernom dijelu, dakle fizičkim osobama kao suvlasnicima. Ljut je na pravni sustav te odgovornima za takvo stanje smatra Ministarstvo financija, Hanfu i SKDD.

"Sve je to bila borba protiv većinskog vlasništva", ljutit je Mikulić. Iz Bilokalnika i Belišća do zaključenja broja nisu komentirali Mikulićeve navode.

Mikulićev princip

Koprivnički kuloari tvrde da je Mikulić otkupljivao dionice Bilokalnika ne pitajući za

cijenu te da je kasno shvatio da mu je Belišće preoteo Bilokalnik pa sada traži povrat svojih velikih ulaganja. Tvrde da Mikulić na taj način vrši pritisak na Duropack kako bi njegove dionice otkupio po znatno višoj cijeni od 90 kuna, koliko su Austrijanci nudili u javnoj ponudi, kako bi vratio barem veći dio

IsPOD CIJeNe

Opekao se i Bakić, Duropack ignorirao Mikulićeva upozorenja o Bilokalniku Zanimljivo je da je dionice Bilokalnika svojedobno otkupljivao i Nenad Bakić, nekadašnji vlasnik internetske stranice Moj posao, koji je dosta rano uvidio da je Bilokalnik podcijenjena dionica i da ima velik potencijal. Međutim, i njega je neugodno iznenadila ponuda Duropacka pa je na svojem

blogu također izrazio veliko nezadovoljstvo niskom ponuđenom cijenom zbog čega je zaprijetio tužbom. Mikulić tvrdi da je Duropacku ukazao na očito kršenje zakona, ali da se iz te austrijske tvrtke nisu obazirali na njegova upozorenja. Optužuje i Zdravka Dimača, bivšeg direk-

tora Bilokalnika, koji je na to mjesto došao iz Podravke, da je iskoristio tvrtku kako bi dobio beskamatni kredit od dva milijuna kuna. Izravno ga optužuje i da je dobio dodatnih milijun kuna za posao obavljen u Bilokalniku, a u sličnom kontekstu spominje i Vladu Jerbića, direktora Belišća.

170 DIONICA

NAFTA

NEMA STIMULUSA

Kraš opet puni trezor

Američke zalihe spustile cijenu barela

Hedge fondovi u krizi

Zagrebački Kraš prijavio je u srijedu na Zagrebačkoj burzi stjecanje 170 vlastitih dionica koje čine 0,0124 posto temeljnog kapitala. Kraš tako posjeduje 44.562 vlastitih dionica koje čine 3,2441 posto temeljnog kapitala. Posljednja cijena dionica Kraša u srijedu je na Zagrebačkoj burzi iznosila 378 kuna. B.hr

od MARINKO MIKULIĆ, predsjednik Uprave Pan papira, kazneno je prijavio čelnike Bilokalnika i Belišća zbog 'mešetarenja trezorskim dionicama' zbog kojih smatra da mu je oduzeto vlasništvo nad Bilokalnikom SNIMIO SAšA ćEtKOVIć

ulaganja. Mikulić odbacuje takva nagađanja kazavši: "Stvar je principa i ne želim prodavati dionice. Temelji pravne države ne funkcioniraju u ovom slučaju, a ugovori između Bilokalnika i Belišća su ništavi i nepostojeći i tražim da se ponište". I dok analitičari tvrde da je Bilokalnik sada visoko restrukturirana tvrtka koja je postala jedna od uspješnijih priča u Podravini, Mikulić tvrdi da je mešetarenjem izgubljeno oko 4500 radnih mjesta. Jedini bi gubitnik, međutim, na kraju mogao ispasti Mikulić, koji se zbog svega našao u nezavidnoj financijskoj situaciji, što je i sam neizravno priznao: "Ako se nastavi toleriranje ovako očitog kriminalnog djela, zaista ne mogu ništa reći nego da onaj tko želi raditi pošteno može samo propasti". Ante Pavić

Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu ispod 77 dolara za barel, spustivši se s najviše razine u dva tjedna nakon što je najnovije izvješće iz SAD-a pokazalo neočekivan rast zaliha sirove nafte. Barel sirove nafte pojeftinio je na američkom tržištu 42 centa, na 76,73 dolara, nakon što je u utorak dosegnuo najvišu razinu u dva tjedna. H

Vrijednost hedge fondova u prvoj polovici ove godine pala je zbog zabrinutosti da bi europska dužnička kriza mogla ugroziti globalni svjetski oporavak, prenosi Bloomberg. Eurekahedge - hedge fond indeks koji odražava poslovanje više od 2000 fondova diljem svijeta, prošloga je mjeseca pao 0,5 posto, a

njegova je vrijednost od početka ove godine umanjena 0,02 posto, objavljeno je na stranicama Eurekahedgea. Hedge fondovi, koji su tijekom prošle godine bilježili prosječni povrat na ulaganja od 20 posto, sada se bore s prvim znacima globalnog usporavanja kako vlade režu svoje stimulativne mjere, a Europa se suočava s proračunskim deficitima. "Jednostavno nadmašivanje tradicionalnog tržišta sada više nije dovoljno jer se od hedge fondova očekuje da

ostvare apsolutne povrate", rekao je za Bloomberg Shinichiro Nagai iz GCI Asset Managenebta te naglasio važnost praćenja makroekonomskih trendova. Četiri od sedam regionalnih indeksa izgubilo je na vrijednosti u lipnju, a među najvećim gubitnicima našli su se Eurekahedge Istočna Europa i Russia Hedge Fund indeks koji su pali više od 2,3 posto. Latinskoamerički fondovi zabilježili su nešto bolje rezultate i rasli oko jedan posto. B. S.

OSIGURAVATELJI U LIPNJU

Premije pale za 86 milijuna Ukupna premija svih hrvatskih osiguravajućih kuća u lipnju je iznosila 5,05 milijardi kuna, što je 1,67 posto ili 86 milijuna kuna manje nego u lipnju prošle godine Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, daleko najveći domaći osiguravatelj u sektoru neživota te ukupno jest Croatia osiguranje s premijom 1,81 milijardi kuna i tržišnim udjelom 36,01 posto. Treba ipak napomenuti da je to gotovo jedan posto manji udjel nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći hrvatski životni osiguravatelj i dalje je Allianz, sa životnom premijom 168 milijuna kuna i tržišnim udjelom 14,46 posto, a Croatia u sektoru života ima premiju 162 milijuna kuna i udjel 13,94 posto. U sektoru životnog osiguranja, Croatia, Allianz, Grawe i Basler jedini drže po više od deset posto udjela.

Grgići se dobro drže

Ukupno gledano, drugo mjesto s oko pola milijarde kuna ukupne premije tj. deset posto tržišnog kolača dijele Euroherc i Allianz. Naravno, cijela premija Euroherca otpada na neživotna osiguranja, a više od trećine Allianzove premije otpada na osiguranje života. Četvrti najveći osiguravatelj, Jadransko osiguranje, također dolazi iz koncerna Agram koji je u vlasništvu bračnog para Grgić. Jadransko ima

premiju 320 milijuna kuna i tržišni udjel nešto veći od šest posto. Zadnji predstavnik iz Agrama, Sunce osiguranje, drži oko dva posto tržišta s premijom nešto manjom od sto milijuna kuna. Sveukupna premija Agrama nešto je manja od milijarde kuna, što bi odgovaralo tržišnom udjelu oko 20 posto. Oko pet posto osiguravateljnog tržišta drže još Kvarner VIG, Basler i Triglav.

30 posto autoosiguranja

Od ukupnih pet milijardi kuna premije osiguravatelja, gotovo 30 posto ili 1,47 milijardi kuna otpada na zakonom propisano osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. Po deset posto ukupne premije odlazi na osiguranje cestovnih vozila i ostala osiguranja imovine, a na osiguranje od požara i elementarnih šteta potrošeno je 7,22 posto ukupne premije ili 372 milijuna kuna. Osiguranje kredita predstavlja samo 0,77 posto ukupne premije svih osiguravatelja što je nešto manje od 40 milijuna kuna. Nešto veća premija zabilježena je u osiguranju ostalih financijskih gubitaka - 50 milijuna kuna. Dvadeset posto ukupne premije otpada na osiguranja života, a 80 posto uloženo je u neživotna osiguranja. Ukupan je broj polica osiguranja iznosio 4,65 milijuna, što je oko 50.000

polica osiguranja manje nego u 2009. godini. Više od milijun polica ima jedino Croatia osiguranje. Najveći broj šteta u lipnju, njih 150.000, otpada na štete zdravstvenog osiguranja, a po 40.000 šteta ispla-

ćeno je na temelju štete na motornim vozilima i osiguranjima imovine. Više od 50.000 šteta u lipnju temelji se na osiguranju cestovnih vozila.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Premije hrvatskih osiguravatelja Osiguravatelj

UKUPNO Zaračunata bruto premija VI. ‘09. VI. ‘10.

108.432,222 Agram životno 528.762,140 Allianz Zagreb Basler osig. Zagreb* 232.743,455 15.315,876 Cardif 1.907,472,948 Croatia 63.218,623 Croatia zdravstveno 45.917,476 Erste VIG 526.966,199 Euroherc 142.541,525 Generali 203.514,994 Grawe Hrvatska 91.232,048 Helios VIG** 75.062,374 HOK 340.719,901 Jadransko 1.760,266 KD Life 274.952,280 Kvarner VIG 142.868,736 Merkur 4.361,525 Societe Generale 98.988,212 Sunce 218.976,967 Triglav 103.544,712 Uniqa 26.347,160 Velebit 3.529,501 Velebit životno 11,391 Victoria 6.097,286 Victoria životno

Ukupno

Udjel u % ‘09. ‘10.

99.406,894

2,10

1,97

531.133,040

10,24

10,52

209.735,038

4,51

4,15

30.224,665

0,30

0,60

1.818,598,043

36,94

36,01

67.316,754

1,22

1,33

50.477,817

0,89

1,00

490.778,053

10,20

9,72

154.106,292

2,76

3,05

192.044,686

3,94

3,80

87.900,440

1,77

1,74

87.167,865

1,45

1,73

321.938,369

6,60

6,38 0,07

3.529,167

0,03

268.781,441

5,33

5,32

138.503,489

2,77

2,74 0,29

14.724,510

0,08

94.067,757

1,92

1,86

222.335,887

4,24

4,40

114.670,367

2,01

2,27

32.654,732

0,51

0,65

6.690,317

0,07

0,13

238,302

0,00

0,01

13.271,154

0,12

0,26

5.163,337,813 5.050,295,079 100,00 100,00 * uključeni su podaci društava Basler osiguranje d.d. i Basler životno osiguranje d.d. ** uključeni su podaci društva Cosmopolitan Life VIG d.d. koje je od 11.06.2010. pripojeno društvu Helios VIG osiguranje d.d. Napomena: Iskazani su podaci u cijelosti utemeljeni na podacima koje je HUO zaprimio izravno od društava za osiguranje. Izvor: HUO

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,11% 365 dana Najniža Najviša

258.50

256.71

-0.48%

6,904

1,777,845.93

21,021.61

218.00

332.84

1,288.98

0.70%

1,325

1,697,165.31

1,716.47

1,200.02

1,777.00

Atlantska plovidba d.d.

743.96

768.00

745.00

0.68%

1,216

912,616.86

1,039.66

723.23

1,196.99

Podravka prehrambena industrija, d.d.

272.00

284.98

272.00

0.00%

3,227

885,026.61

1,474.24

225.34

400.00

Uljanik plovidba

541.00

570.00

550.00

0.39%

1,455

791,984.25

319.00

533.13

743.00

Dalekovod

270.20

283.77

273.00

-1.79%

2,124

583,637.81

626.21

270.20

443.00

Adris grupa

255.10

259.45

259.00

1.57%

1,467

376,959.18

1,757.08

211.00

318.99

Ina-industrija nafte d.d.

1,652.19

1,688.69

1,674.92

-0.82%

158

262,428.71

16,749.20

1,350.00

1,940.00

Institut građevinarstva hrvatske

1,700.00

1,775.49

1,729.00

-2.04%

122

210,900.92

274.18

1,676.02

4,375.00

694.00

703.00

2.32%

266

186,221.43

1,736.41

510.00

760.00

22.67

23.33

23.00

0.04%

7,106

163,521.64

172.50

22.25

61.49

440.00

440.01

0.00%

299

131,560.80

7,473.21

300.00

447.00

Erste&Steiermärkische banka Ledo

5,810.00

5,890.00

5,850.00

0.86%

122,960.00

1,287.99

3,821.00

7,679.00

Viadukt

240.00

247.00

240.00

-2.04%

471

113,620.38

109.64

239.00

498.99

Končar - elektroindustrija

435.00

443.99

440.00

-0.45%

248

109,162.80

1,131.73

321.02

517.00

22.55

24.97

6.66%

4,145

98,322.43

80.83

22.36

58.00

Jadroplov d.d.

129.01

132.99

129.95

-0.78%

739

95,927.53

212.69

124.01

209.00

Adris grupa

300.00

0.00%

250

75,000.00

2,884.77

228.50

373.00

Tvornica istegnutih metala

100.00

0.00%

673

67,300.00

28.54

99.00

100.01

1,250.01

1,280.00

2.40%

66,501.01

603.36

1,125.00

1,860.00

Đuro Đaković holding

HUP - Zagreb Petrokemija

105.50

112.00

2.75%

578

63,692.18

374.21

105.50

192.99

Tehnika

970.00

1,000.01

1.52%

61,614.93

189.46

949.03

2,769.99

Jadranska banka

2,820.00

0.00%

56,400.00

337.34

2,006.00

3,100.00

Končar

1,885.02

2,020.00

1,885.02

-9.67%

55,470.15

57.90

1,266.00

2,198.00

Luka ploče

1,605.00

1,625.01

1,605.00

-1.23%

53,062.01

357.30

1,084.11

2,093.00

Liburnia riviera hoteli

1,944.00

2,000.00

-2.25%

46,819.88

605.28

1,413.01

2,890.00

374.10

379.99

1.80%

116

43,590.44

521.96

250.05

390.00

4,800.00

0.00%

38,400.00

1,476.47

3,250.00

6,000.00

Viro tvornica šećera d.d.

300.00

-0.99%

120

36,000.00

416.00

275.13

505.00

Zagrebačka banka

201.11

207.98

201.29

-1.81%

167

34,012.77

12,892.30

179.99

310.00

60.05

0.08%

550

33,027.50

493.34

59.00

108.00

148.00

149.00

3.47%

199

29,616.50

405.28

55.95

212.70

31.56

38.67

20.84%

691

24,937.31

129.00

20.00

38.67

637.00

0.00%

22,295.00

124.48

400.05

640.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

27.00

29.96

7.15%

760

21,898.00

100.26

15.15

39.00

Fima validus

11.20

11.90

11.20

-1.32%

1,270

14,347.00

30.26

10.55

29.01

621.02

0.16%

13,662.44

587.43

487.99

680.00

Hoteli Maestral

65.00

0.00%

200

13,000.00

33.52

60.00

151.00

AD plastik

88.00

1.70%

132

11,616.00

369.56

39.01

109.30

1,225.00

1,230.01

1,225.00

2.08%

11,030.01

767.32

1,200.01

2,013.99

735.00

0.00%

9,555.00

313.97

715.10

944.00

26.75

27.50

26.75

4.49%

352

9,487.60

195.57

25.00

46.97

2,998.90

0.00%

8,996.70

314.88

2,107.10

3,799.21

Atlas, turistička agencija

19.99

11.06%

332

6,636.68

38.07

18.00

29.59

Vupik

80.00

10.19%

6,560.00

120.44

54.00

230.00

Finvest Corp

95.00

-9.52%

4,750.00

58.69

93.50

159.96

HG Spot

22.70

23.40

22.70

3.18%

197

4,569.90

7.49

20.08

109.19

Luka Rijeka

181.00

181.01

3.43%

4,525.24

1,082.53

162.00

246.00

Istraturist Umag d. d.

380.00

0.00%

3,800.00

1,776.50

270.00

410.00

Konzum

159.98

-0.01%

3,519.56

3,632.00

112.02

185.00

Veterina d.d.

69.99

4.46%

3,499.50

129.12

52.05

88.99

Vaba d.d. banka Varaždin

56.00

0.00%

3,416.00

98.85

51.00

99.00

Hidroelektra niskogradnja

170.00

-1.73%

3,400.00

106.06

159.87

370.00

Magma d.d.

55.90

-0.09%

2,795.00

272.47

48.11

78.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

17.00

18.00

17.00

-5.61%

141

2,517.00

32.65

17.00

37.05

HTP Korčula

75.40

76.00

0.80%

2,500.20

32.41

72.10

185.00

2,423.99

1.00%

2,423.99

1,800.65

1,770.00

3,750.00

60.00

0.00%

2,400.00

80.35

56.01

106.80

Slatinska banka

110.00

4.76%

2,310.00

101.09

93.60

135.00

Belišće

450.00

0.00%

2,250.00

523.94

290.00

580.00

21.25

0.00%

100

2,125.00

42.57

19.19

48.75

Zagrebačke pekarne Klara,

126.00

-0.12%

2,016.00

35.75

106.00

250.00

Industrogradnja d.d

397.80

398.00

1.53%

1,989.20

180.06

292.00

585.00

Chromos agro

300.01

0.00%

1,500.05

36.15

200.01

441.50

12.03

12.04

12.03

-0.08%

121

1,456.31

47.07

11.50

17.95

0.61

0.67

0.61

-6.15%

1,615

1,014.87

1.63

0.60

1.30

105.00

114.98

7.96%

429.98

35.39

87.56

139.00

DIOKI d.d

77.50

6.16%

310.00

313.26

70.07

172.01

Maistra

66.01

0.63%

198.03

722.44

61.00

88.00

Kraš, prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d.

Belje SN holding Atlas nekretnine Mlinar mlinsko-pekarska industrija

Končar distributivni i specijalni transformatori u srijedu su zabilježili najveći pad cijene na Zagrebačkoj burzi. snažnim je padom cijena te dionice prvi put u četiri mjeseca ponovo zaronila ispod razine od 2000 kuna. Ukupan je promet iznosio 55.470 kuna, a najviša je cijena u srijedu u jednom trenutku došla na 2020 kuna.

Redovan promet: 13.156.869,04 Kn Promjene Količina Promet Cijene

1,288.98

Ingra

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

256.71

Atlantic grupa

oglas

Najviša

1,280.00

Ericsson Nikola Tesla,

Dionica Đure Đakovića raste već treći dan zaredom, a u srijedu je zabilježen najveći dnevni rast cijene u posljednja tri mjeseca. Ukupan je promet dosegnuo gotovo 100.00 kuna te je trgovano s ukupno 4145 dionica u 27 transakcija. Zadnja je cijena ujedno bila najviša toga dana.

Najniža

Siemens dioničko

Tankerska plovidba Franck prehrambena industrija, Sunčani Hvar Čakovečki mlinovi

Jadranski naftovod Karlovačka banka

Fima proprius d.d.

Proficio Pounje trikotaža Zvečevo, prehrambena industrija

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA SOS2E KRKG TLSG MELR ZVTG PETG NF1N SAVA KBMR NF2R LKPG SALR PILR KDHR ATPG

SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD HOLDING LUKA KOPER SALUS PIVOVARNA LASKO KD GROUP AKTIVA NALOZBE

BANJALUČKA BURZA KRIP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B INVP-R-A HETR-R-A KZPR-R-A JHKP-R-A LTRS-R-A BRSP-R-A

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE KOZARAPREVOZ AD NOVI GRAD ZIF JAHORINA KOIN AD PALE LUTRIJA RS AD BANJA LUKA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKE FBIHKB FBIHKC FBIHKD FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E TZLBO BIPVR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E NLB TUZLANSKA BANKA DD TUZLA OBVEZNICE BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC

BEOGRADSKA BURZA AIKB PUUE A2013 KOPB AGBN A2015 A2014 A2016 DMNR A2011 MTBN UNBN MLSU A2012 ENHL

AIK banka a.d. Niš Putevi a.d. Užice Obveznice RS serije A2013K Kopaonik a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Dimnicar a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Metals banka a.d. Novi Sad Univerzal banka a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TEL TNB VSC CEVI GRNT MPT KMB TPLF SOLN

Oznaka

Četvrtak 15/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 105,98 64,10 94,50 153,00 18,80 250,00 0,83 179,00 10,41 2,50 16,26 440,00 16,35 45,02 4,80

Najviša 106,01 64,70 95,00 158,90 19,00 258,30 0,87 179,00 10,80 2,70 17,21 440,00 18,10 46,60 4,80

Zadnja Prosječna Promjena Količina 106,00 64,63 94,98 155,56 18,99 250,00 0,87 179,00 10,50 2,50 16,50 440,00 17,59 46,50 4,80

Promet

valuta: EUR - euro 37,70 64,55 94,95 154,62 19,00 252,75 0,85 179,00 10,53 2,60 16,56 440,00 17,26 46,37 4,80

-0,01 % 0,33 % 0,91 % 1,01 % -0,05 % 0,00 % 1,75 % -0,56 % 0,00 % 0,00 % -1,32 % 3,53 % -2,82 % 0,00 % 0,00 %

6425 3369 1023 333 2650 162 43614 170 2399 4569 658 18 435 159 1477

242.252,48 217.465,50 97.134,70 51.487,50 50.340,76 40.946,60 36.857,15 30.430,00 25.259,48 11.897,90 10.899,26 7.920,00 7.507,49 7.373,08 7.089,60

valuta: BAM - konvertabilna marka 4,50 27,02 28,36 1,27 28,07 0,04 0,34 0,13 2,80 1,21 2,50

4,50 27,50 29,00 1,30 28,08 0,04 0,34 0,13 2,81 1,21 2,50

4,50 27,41 28,60 1,30 28,07 0,04 0,34 0,13 2,80 1,21 2,50

4,50 0,27 0,29 1,29 0,28 0,04 0,34 0,13 2,80 1,21 2,49

2,04 % 10967 1,43 % 122389 -1,38 % 41000 2,36 % 7269 -0,04 % 27816 -2,44 % 150000 6,25 % 11267 -20,00 % 7546 -0,36 % 123 0,00 % 159 0,00 % 43

49.351,50 33.171,29 11.747,35 9.381,00 7.809,05 6.000,00 3.830,78 965,89 344,57 192,39 107,50

valuta: BAM - konvertabilna marka 75,00 79,51 98,00 92,01 87,00 28,85 25,00 22,50 91,00 10,05

2.805,00 1.000,00 89,90 1.900,00 7.517,00 83,61 86,86 80,63 9.895,00 96,85 4.205,00 5.130,00 999,00 93,31 868,00

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 77,60 ALKALOID SKOPJE 3.851,00 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE 412,00 TUTUNSKA BANKA SKOPJE 3.800,00 VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO 142,00 FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO 731,00 Garant a.d. Futog 655,00 MAKPETROL SKOPJE 26.500,00 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE 3.081,00 TOPLIFIKACIJA SKOPJE 3.551,00 SOLUN 2001 GEVGELIJA 200,00

75,00 79,51 98,00 92,01 87,00 28,86 25,13 22,50 91,00 10,05

2.850,00 1.099,00 90,13 1.900,00 7.600,00 83,87 88,00 81,00 9.895,00 96,90 4.215,00 5.130,00 999,00 93,40 880,00

75,00 79,51 98,00 92,01 87,00 28,86 25,10 22,50 91,00 10,05

75,00 79,51 98,00 92,01 87,00 28,86 25,07 22,50 91,00 10,05

0,00 % 130672 0,01 % 31013 0,00 % 18174 0,01 % 19110 -0,07 % 18979 -0,48 % 9779 0,00 % 10180 -4,26 % 5306 -2,36 % 232 11,67 % 1800

9.800.400,00 2.465.843,63 1.781.052,00 1.758.311,10 1.651.173,00 282.174,15 255.202,95 119.385,00 21.112,00 18.090,00

valuta: RSD - srpski dinar 2.842,00 1.001,00 90,04 1.900,00 7.562,00 83,81 86,93 80,87 9.895,00 96,87 4.210,00 5.130,00 999,00 93,39 876,00

2.842,02 0,82 % 1.000,71 -9,00 % 90,04 0,11 % 1.900,00 0,00 % 7.561,51 0,83 % 83,81 0,14 % 86,93 0,05 % 80,87 0,15 % 9.895,00 -9,38 % 96,87 0,00 % 4.209,62 -2,09 % 5.130,00 0,21 % 999,00 11,00 % 93,39 -0,01 % 876,13 0,11 %

3733 7098 70863 3130 449 37560 32958 27578 200 15974 252 205 907 8957 558

10.609.278,00 7.103.040,00 6.380.161,71 5.947.000,00 3.395.116,00 3.148.016,08 2.864.970,12 2.230.228,81 1.979.000,00 1.547.424,23 1.060.825,00 1.051.650,00 906.093,00 836.504,42 488.880,00

valuta: MKD - makedonski denar

77,70 77,60 47,73 0,13 % 65092 3.106.747,56 3.900,00 3.899,17 3.899,17 0,19 % 303 1.181.447,00 420,00 419,08 419,08 1,72 % 1735 727.100,00 3.801,00 3.800,21 3.800,21 -0,22 % 94 357.220,00 142,00 142,00 142,00 0,00 % 1700 241.400,00 740,00 739,33 739,33 1,28 % 270 199.620,00 655,00 655,00 655,00 1,15 % 300 196.500,00 26.999,00 26.699,60 26.699,60 0,75 % 5 133.498,00 98.772,00 3.090,00 3.086,62 3.086,63 0,13 % 32 3.600,00 3.575,50 3.575,50 -0,33 % 20 71.510,00 200,00 200,00 200,00 0,00 % 347 69.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Mlekara Subotica +11% Elektroprivreda BiH Sarajevo +3,8% Telekom Srpske +2,36% Mercator +1% Krka +0,32%

Putevi Užice Stil Kraljevo Metals banka Novi Sad Gorenje Tutunska banka Skopje

AIK banka Niš

Fabrika duhana Sarajevo

business.hr

-9% -2,75% -2,09% -1,7% -0,22%

+0,82 -5,06 Prva na popisu najlikvidnijih izdanja Beogradske burze u srijedu je bila dionica AIK banke kojom je trgovano u vrijednosti 10,6 milijuna dinara. Cijena te dionice rasla je 0,82 posto, a tijekom dana kretala se u rasponu od 2805 do 2850 dinara. Zadnja zabilježena cijena iznosila je 2842 dinara. Sličan rast cijene zabilježila je i dionica Agrobanke, koja je sa 3,3 milijuna dinara bila četvrta najlikvidnija. Oba su beogradska indeksa rasla.

Uz promet od samo 6955 konvertibilnih maraka, dionica sarajevske Fabrike duhana zabilježila je i jedan od većih padova cijene na burzi. Zadnja zabilježena cijena iznosila je 80,7 konvertibilnih maraka, što je više od pet posto manje u odnosu na zadnju cijenu zabilježenu prethodnog dana. Cijena dionice farmaceutske kompanije Bosnalijeka pala je 1,66 posto, a njome se u srijedu trgovalo u iznosu samo nešto većem od 3000 konvertibilnih maraka.

REGIONALNI INdEKSI +0,47% BIRS +0,65% 815,00 850,46 LJSEX +0,04% FIRS +0,27% 1.398,26 3.420,73 Belex15 +0,33% MBI10 -0,11% 2.355,34 627,16 Belexline +0,57% MOSTE 0,00% 486,70 1.219,42 SASX10 +0,31% NEX20 0,00% 12.869,04 889,98 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,75% WIG20 +0,85% 2.380,28 BuX +0,01% 22.651,23 +0,90% -0,24% ATX +0,22% 2.385,36 indeksa na zatvaranju u -0,70% Stanje srijeda, 14. srpnja 2010.

FTSE100 5.217,44

dAX 6.175,96

CAC40

3.615,83

MICEX 1,358.39

AMERIčKI INdEKSI dJIA +1,44% S&P500 +1,54% 10.363,02 1.095,34 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,99% utorak, 13. srpnja 2010. 2.242,03

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

40,3018

30,64

HPB WAV DJE

87,8016

29,53

PBZ I-Stock

59,6300

29,52

NFD BRIC

28,1789

29,18

6,3008

24,67

48,3254

-20,88

FIMA Equity

78,8066

-19,01

Erste Total East

31,1200

-13,17

C-Zenit

49,8700

-10,66

KD Victoria

14,4466

-7,50

KD Nova Europa

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

Aureus US Equity MP-Global HR Aureus Equity KD Nova Europa Raiffeisen World Platinum JIE VB CROBEX10 Platinum Blue Chip ZB euroaktiv OTP indeksni ZB trend OTP Europa Plus KD Prvi izbor KD Energija AC Rusija Prospectus JIE ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE NFD Nova Europa NFD BRIC HPB Titan OTP meridian 20 ZB aktiv VB High Equity MP-Bric HR Poba Ico Equity Raiffeisen C. Europe FIMA Equity HI-growth

140,9400

19,10

Raiffeisen Balanced

148,2800

14,94

9,7178

9,53

OTP uravnoteženi

106,3873

8,12

HPB Global

101,3663

7,53

ICF Balanced

113,3129

-25,03

ST Balanced

177,1428

-16,84

ST Aggressive

64,6590

-14,87

HPB Dynamic

49,9498

-12,95

5,4694

-5,16

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

KD Balanced ZB global ST Aggressive OTP uravnoteženi Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced Aureus Balanced HI-balanced AC G Balanced EM HPB Global Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Prestige HPB Dynamic Erste Balanced ST Balanced Agram Trust PBZ Global fond C-Premium ICF Balanced

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

125,3995

14,25

Raiffeisen Bonds

169,5000

12,62

ZB bond

159,5600

11,47

Capital One

154,4000

7,97

PBZ Bond fond

126,3200

7,04

11,2151

3,42

HI-conservative

117,0475 284,8073 93,8071 6,3008 98,9200 69,1365 87,5769 85,7151 101,0500 36,4123 127,8800 107,9567 11,9021 9,4949 40,3018 57,3958 97,3400 55,7300 87,8016 116,6036 28,1789 68,5553 81,1287 95,4200 46,5817 326,7764 5348,5300 59,6400 78,8066 8,0893

Prom. %

5,20 2,55 2,17 2,14 1,99 1,71 1,66 1,65 1,62 1,53 1,45 1,39 1,29 1,27 1,24 1,14 1,13 1,09 0,98 0,95 0,90 0,84 0,83 0,78 0,78 0,77 0,74 0,73 0,64 0,61

3 mj. %

-14,03 -4,53 -6,37 -6,05 -4,26 -2,88 -15,30 2,71 -5,62 -14,14 -2,28 0,61 -4,66 -4,45 -15,84 -12,54 N/A -7,70 -0,71 -10,60 -2,72 -5,05 -12,81 -4,68 -7,66 -6,85 -10,36 -12,83 -11,54 -6,52

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

3,12 -0,96 -5,12 -2,56 0,68 -3,01 N/A 7,74 -1,72 -12,49 3,55 -1,75 2,43 N/A -3,87 -12,08 N/A -2,67 4,62 -6,13 3,06 -3,29 -10,34 -2,34 -8,98 -4,04 -9,45 -11,49 -13,25 -5,33

2,20 23,58 -0,77 24,67 18,82 12,45 N/A 24,32 21,70 6,21 24,20 N/A 5,79 N/A 30,64 4,49 N/A 21,28 29,53 6,90 29,18 17,95 13,53 13,51 5,44 23,88 2,30 4,47 -19,01 10,59

9,38 -14,73 -1,38 -15,49 -0,16 -12,30 N/A -5,92 0,17 -32,72 3,24 N/A 2,38 N/A -23,79 -14,87 N/A -20,41 -4,45 9,53 -16,03 -11,92 -9,03 -1,15 -24,00 -8,29 -19,03 -9,40 -3,82 -2,50

5,40 0,98 -4,38 -0,12 2,67 -2,46 -12,42 8,14 -0,30 -7,10 5,10 0,31 3,34 -5,04 -0,91 -9,33 -2,66 -1,54 6,79 -3,86 4,07 -1,13 -6,33 -1,84 -6,91 -3,86 -7,41 -8,22 -12,89 -3,13

Imovina

15,272 5,189 70,005 18,922 38,534 5,134 8,329 5,597 184,330 119,645 170,686 8,274 5,069 5,516 8,970 23,968 56,188 24,884 12,907 8,377 12,904 11,141 16,865 527,530 13,276 12,526 5,813 239,136 26,998 70,613

Starost

Datum

1,76 2,13 4,62 2,75 6,78 2,81 0,48 2,53 6,19 2,55 7,71 0,98 7,42 0,37 3,35 3,45 0,25 2,56 2,86 1,69 3,28 2,98 2,21 4,05 2,78 2,34 2,96 5,24 6,12 8,38

13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010

kn € kn kn kn € kn € € kn € € kn € kn kn kn kn kn

8,2771 140,9400 64,6590 106,3873 106,7998 148,2800 80,1857 9,7178 10,8226 101,3663 139,2802 105,5300 49,9498 113,3800 177,1428 66,3730 96,2400 5,4694 113,3129

0,66 0,63 0,61 0,47 0,47 0,45 0,40 0,31 0,24 0,23 0,11 0,09 0,05 0,04 0,03 0,02 -0,05 -0,07 -0,25

-1,37 -2,46 -7,93 -6,57 -2,18 -4,88 -3,68 -3,09 -2,82 -5,41 -7,40 3,27 -2,31 -7,19 -6,82 -8,01 -9,22 -9,49 -12,06

0,21 0,76 -9,66 -9,39 1,43 -1,68 -0,65 -2,20 4,35 -5,65 -5,29 N/A -7,08 -5,73 -7,64 -7,48 -5,54 -9,10 -14,14

7,33 19,10 -14,87 8,12 6,10 14,94 -1,91 9,53 6,64 7,53 5,77 N/A -12,95 -1,57 -16,84 1,53 5,86 -5,16 -25,03

-4,13 3,87 -8,66 1,36 5,78 5,13 -5,38 -0,34 5,98 0,28 7,70 N/A -16,39 -0,90 7,91 -4,26 4,46 -16,07 1,87

0,29 2,79 -9,00 -6,80 1,79 0,95 -0,32 -0,72 5,01 -4,83 -2,61 5,53 -9,05 -1,82 -7,95 -4,65 -4,19 -7,30 -11,70

12,702 745,778 4,192 39,636 6,922 337,191 15,990 66,329 12,539 123,693 45,531 92,845 22,683 110,080 11,665 12,644 293,396 13,597 13,152

4,49 9,03 4,81 4,58 1,17 7,88 3,99 8,38 1,36 4,78 4,47 0,35 3,88 9,48 7,51 2,01 8,84 3,45 8,20

€ € € kn € € € € €

125,3995 159,5600 126,1800 154,4000 169,5000 137,6300 126,3200 121,1888 11,2151

0,33 0,18 0,16 0,16 0,09 0,04 -0,06 -0,10 -0,11

0,37 1,97 -0,11 0,70 0,67 0,93 -0,44 -0,85 1,02

1,92 4,27 4,71 3,90 4,25 2,54 4,67 1,11 3,96

14,25 11,47 3,76 7,97 12,62 6,48 7,04 5,82 3,42

5,07 5,31 4,20 7,90 6,70 3,87 4,45 4,11 1,38

2,50 5,04 5,38 3,99 5,35 2,81 4,96 1,49 4,40

10,302 175,046 98,050 12,479 294,831 46,453 76,526 46,906 6,076

4,58 9,03 7,12 5,72 8,13 8,42 7,35 4,78 8,38

13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010

€ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € € $ kn

124,2300 133,3145 131,1000 160,9883 142,5500 136,4100 136,8921 130,3080 121,0811 115,3615 11,1769 10,5254 107,0113 101,1879 104,1400 138,7372 123,8700 139,2814

0,05 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,01

0,91 0,69 0,64 0,41 0,76 0,87 0,39 0,71 0,63 0,77 0,83 0,77 0,75 0,68 1,05 0,60 0,59 0,74

2,20 1,92 1,57 1,06 1,98 1,79 1,16 1,91 1,47 1,63 1,93 1,81 1,84 0,13 2,45 1,52 1,88 1,90

4,86 4,82 5,31 4,62 6,11 5,04 3,38 6,03 4,11 4,78 4,79 4,51 5,51 N/A N/A 3,49 3,14 6,12

4,46 4,50 6,49 4,89 4,92 4,46 4,72 5,70 4,29 5,46 6,40 4,72 5,95 N/A N/A 3,34 4,16 4,36

2,39 2,02 1,75 1,20 2,16 1,95 1,20 2,35 1,60 1,76 2,08 1,97 2,01 -0,03 2,60 1,62 1,97 2,09

244,992 37,643 1487,404 2358,611 1145,748 620,409 102,626 220,574 138,391 143,831 70,068 33,142 138,010 5,212 385,768 88,454 44,498 103,322

7,98 6,53 11,29 9,98 7,38 7,12 6,80 4,78 4,56 2,69 1,79 1,11 1,17 0,96 0,81 9,98 5,25 7,77

13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010 13.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn kn € kn kn € € kn € € kn kn € kn € € € kn € € € kn kn kn kn € kn €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

OTP euro obveznički ZB bond Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obveznički HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,1800

3,76

HPB Obveznički

121,1888

5,82

ICF Fixed Income

137,6300

6,48

PBZ Bond fond

126,3200

7,04

PBZ Euro Novčani ST Cash PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond ICF Money Market

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 15/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Prosječna kamata na 1,62%

gubici samo u Skoplju

Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je u srijedu 25,51 milijun kuna, od čega se 19,5 milijuna kuna odnosilo na prekonoćne pozajmice. Odobreno je i 2,5 milijuna kuna kredita na dva tjedna, 2,01 milijun kuna na mjesec dana i 1,5 milijun kuna na više od tri mjeseca. Prosječna kamata iznosila je 1,62 posto. Promet u devizama iznosio je milijun eura. B. S.

Svi su regijski indeksi u srijedu zabilježili rast vrijednosti osim makedonskog MBI 10, koji je pao 0,11 posto, na 2355,34 bodova. Najveći regijski plus od 0,65 posto zabilježio je banjalučki BIRS, a najviše se u Banjaluci trgovalo dionicom ZIF Kristal invest fonda koja je ostvarila 49.351 konvertibilnih maraka prometa. Telekom Srp-

ske bio je drugi s gotovo deset tisuća KM prometa. Na susjednoj Sarajevskoj burzi najviše se trgovalo dionicom Tuzlanske banke, i to u iznosu od 21.112 konvertibilnih maraka, a slijedila je dionica Bihaćke pivovare s prometom od 18.090 konvertibilnih maraka. Sarajevski indeks SASX 10 porastao je 0,31 posto, na 889,98 bodova. U Beogradu je pak jedina s prometom iznad 10 milijuna bila dionica AIK banke, a još se šest dionica uvrstilo u društvo milijunaša. B. S.

brojke

0,47 0,33 posto rastao je slovenski SBITOP

posto rastao je beogradski BELEX

Erste: Regiju očekuje povećanje potrošnje građana oLakŠaNje Na ViDikU Nakon što su građani zemalja srednje i istočne Europe štedjeli gotovo dvije godine, rast dohotka od jedan do 2,5 posto godišnje omogućit će novi zamah u potrošnji i rastu "Uzevši u obzir jako usporavanje rasta kredita i obrat u neto zaduživanju u posljednje dvije godine, potreba za znatnim daljnjim uštedama fundamentalno je manja u zemljama središnje i istočne Europe", stoji u najnovijem izvješću Erste grupe koje je priredio Juraj Kotian, suvoditelj Makroistraživanja za središnju i istočnu Europu. Kako se pojašnjava u izvješću, potrošnja će stoga snažno ovisiti o rastu raspoloživih prihoda za koji se očekuje da će sljedeće godine u regiji na godišnjoj razini realno porasti oko 12,5 posto, podržavajući rast stope BDP-a. Kao jedina iznimka navodi se Rumunjska, u kojoj će viša stopa inflacije uslijed povećanja stope PDV-a realne raspoložive prihode dogodine sniziti 0,8 posto na godišnjoj razini. "Zbog toga očekuje-

mo postupno balansiranje gospodarskog oživljavanja, koje je trenutačno vođeno samo rastom izvoza", stoji u izvješću u kojem se dalje napominje kako bi održivi omjeri štednje i omjeri neto zaduživanja i kreditiranja trebali rast potrošnje u regiji učiniti manje osjetljivim u budućnosti.

izvoz je upitan

Glavni stup gospodarskog oporavka većine zemalja u regiji, izvoz, još je uvijek ispod razina prije krize, a hitna potreba fiskalne konsolidacije u EU povećava zabrinutost za buduću snagu oporavka koji se temelji na izvozu. Unatoč mnogo bržem nominalnom rastu u zemljama SIE nego u naprednim gospodarstvima, BDP po stanovniku u eurima ostaje daleko ispod BDP-a po stanovniku u naprednim gospodarstvi-

ma dosežući tek oko petinu ili polovinu prosjeka eurozone. Unutar SIE postoje pak velike razlike, pa je tako Češka najbogatija zemlja u regiji, dok su Rumunjska, Srbija i Ukrajina na suprotnome kraju ljestvice.

Sve jača osobna štednja

Kao razlog pada potrošnje kućanstava navodi se pojačana štednja, a rast potrošnje u zemljama središnje i istočne Europe u idućim će godinama biti manje osjetljiv zbog održivog omjera štednje te omjera neto zaduživanja.

Zahvaljujući niskim troškovima rada i očekivanim reformama tržišta rada, područje središnje i istočne Europe bit će predvodnik u globalnoj konkurentnosti radne snage. Jedinični troškovi rada u zemljama SIE znatno su niži u usporedbi s prosjekom EU i stopa radne snage u ukupnom stanovništvu može se povećati uklanjanjem prepreka koje građane zemalja poput Mađarske ili Rumunjske sprječavaju da postanu dijelom radne snage, zaključuje se u izvješću. Biljana Starčić

bUSiNeSS TV Kapital Network, Četvrtak 15. 7. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX, magazin VIJESTI MONTENA BUSINESS, pregled crnogorskog tržišta VIJESTI THE NEW EDGE , magazin 1 NA 1 Sučeljavanje stavova VIJEST DRIVE IT! auto magazin

ŠTO dONOSI PrIVATIZACIJA?

PUNO PLATIO PA SE ŽALI

Mikulić ne odustaje od Bilokalnika

Mirovinci: Razbijanje Podravke na brendove nikome se ne isplati Nakon najava o mogućoj privatizaciji Podravke, ulagači se nadaju da će većinu na transparentan način - putem javnog natječaja za državni udjel i javne ponude za preuzimanje dionica - preuzeti vlasnik koji ima jasnu strategiju razvoja tvrtke dObITNICI dANA (ZSE) Excelsa nekretnine +20,84% Slavonski ZIF +7,15% HUP Zagreb +2,4% Atlantic grupa +2,32% Kraš +1,8% 36 Raste

Marinko Mikulić, predsjednik Uprave Pan papira, kazneno je prijavio čelnike Bilokalnika i Belišća zbog 'mešetarenja trezorskim dionicama' jer smatra da mu je oduzeto vlasništvo nad Bilokalnikom 26

GUbITNICI dANA (ZSE) Liburnia Riviera hoteli -2,25 % Viadukt -2,04 % Institut IGH -2,04 % Zagrebačka banka -1,81 % Dalekovod -1,79 % 10 Nema promjene

21 Pada

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,094.85 147,22

Prom. 0,04% 0,22%

Sirova nafta 77,15 Prirodni plin 4,47 Zlato 1.212,21 Srebro 18,23 Goveda 91,89

1,39% 1,13% 1,25% 1,52% 0,52%

Đuro Đaković iznenadio rastom TrALJAVO Ulagači su ponovno bili iznimno škrti - na dionice je potrošeno samo 13 milijuna kuna, a rastom je to najbolje osjetila dionica ĐĐ holdinga Crobex je u srijedu porastao minimalnih 0,11 posto, na 1815,32 boda, dok je Crobex 10 porastao samo 0,02 posto, na 969,42 boda. Redovan promet dionica ponovno je bio mizeran, iznosio je samo 13,15 milijuna kuna, a ukupna je likvidnost bila nešto niža od 40 milijuna kuna.

Slabi pomaci

"Nakon šest dana pozitivnog trenda na svjetskim burzama, domaće se tržište u utorak konačno probudilo, no vidimo da se optimizam nije dugo održao. Već u srijedu posustao je rast cijena dionica jer na europskim burzama indeksi nisu uspjeli nastaviti pozitivan niz. Dobitke na domaćem tržištu ograničava i zabrinutost ulagača zbog vijesti o novom zaduživanju hrvatske Vlade za 13,4 milijarde kuna", ističe Stjepan

Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital. Na europskim burzama indeksi su nakon početnih dobitaka zaronili u crveno zbog dobitonosnih prodaja. Na prodaju je ulagače nagnao podatak o manjoj od očekivanja industrijskoj proizvodnji u eurozoni, koja je u svibnju porasla 0,9 posto na mjesečnoj razini, a ekonomisti su očekivali rast 1,2 posto. "Objavljen je niz važnih makroekonomskih pokazatelja koji će dati nove smjernice ulagačima. Najvažniji među njima je promet u američkoj maloprodaji za lipanj s obzirom na ovisnost američkoga gospodarskog oporavka o potrošnji. Ostaje vidjeti kakva će biti reakcija tržišta bude li taj podatak ispod očekivanja ekonomi-

www.business.hr

KOmENTAr

Privatizacija no passaran

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

ZdrAVKO STIPETIć, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga, čija je dionica u srijedu skočila gotovo sedam posto snimio saša ĆetkoviĆ

sta koji očekuju njegov pad drugi mjesec zaredom", navodi Laća.

HT u minusu

Dodaje kako ulagači iščekuju i objavu podatka o kineskom bruto domaćem proizvodu, indeksa potrošačkih cijena te indeksa vodećih pokazatelja u potrazi za naznakama daljnjih poteza u monetarnoj politici Kine. U Zagrebu je najlikvidniji sa 1,77 milijuna kuna bio HT, čija je vrijednost pala 0,48 posto, na 256,71 kunu.

Koliko će trajati rast eura na međunarodnim tržištima, pratite na...

Najviša dnevna cijena te dionica iznosila je 258,5 kuna. Milijunski promet ostvarila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je porasla nešto manje od jedan posto, na 1288,98 kuna. Loš dan ponovno su imali i građevinari. Dionice IGH, Viadukta i Dalekovoda pale su oko dva posto. S druge strane, vrlo dobar dan imao je Đuro Đaković holding, čija je cijena porasla 6,66 posto, na 24,97 kuna, ali uz slabašan promet. Nikola Sučec

odravka treba novog strateškog vlasnika koji će joj konačno dati odgovarajući smjer razvoja, složili su se stakeholderi u toj skandalima i neučinkovitim upravljanjem osiromašenoj tvrtki. No, to za sobom povlači pitanje konačnog dolaska strateškog vlasnika, i to kroz privatizaciju državnih 26 posto dionica kompanije. Vlada je, međutim, paralizirana zbog HSS-ova inzistiranja na Podravki kao nacionalnoj perjanici i velikom poslodavcu u Podravini. A treba joj svaka ruka u Saboru da bi ostala na vlasti pa političkom trgovinom i ustupcima pokušava očuvati mandat do samog kraja. Stoga valja očekivati da nužna privatizacija državnog udjela u Podravki neće biti izvedena ujesen, kada bi javnosti trebao biti predočen plan privatizacije državnih udjela kojim bi se trebao krpati Šukerov proračun, iz kojega puno više novca izlazi nego što u njega ulazi. Dioničari mogu čekati neka se prvo namire najpotrebitiji.

nikola.sucec@business.hr