Business.hr broj 682 by Business.hr

ŠTO JE ŠEF HFP-a NAPISAO U RASKIDU UGOVORA

Duvnjak Orcu: Sunčani Hvar doveli ste pred stečaj i niste ulagali! U tekstu o raskidu sporazuma dioničara o Sunčanom Hvaru predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak nizom optužbi pokušao je argumentirati svoj čin, što Orco i njegova predstavnika Dragana Lazukića neće spriječiti da svoja prava zaštite na sudu i podizanjem slučaja na europsku razinu obeshrabre potencijalne ulagače u Hrvatsku 10

srijeda 21/7/2010

broj 682 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

STO POSTO DIREKTORA TVRDI:

. 1 1 20i val

nov a z a otk

ISTRAŽIVANJE ROLAND BERGERA 4-5 Hrvatski menadžeri slabije su reagirali na krizu od europskih kolega - nisu dovoljno brzo rezali troškove ni otvorili nova tržišta, pa ih svla sada svlapesi dava pesimizam, sažetak je studije konzultant konzultantske kuće Roland Berger

Istra opet vodi: biciklisti donose novac i produljuju sezonu PRODOR CIKLOTURIZMA Gosti koje zanima pustolovni i aktivni odmor kakav im pruža cikloturizam ciljano dolaze na neko odredište da bi vozili. U tome se krije velik potencijal: agencije poput Bike Tours Directa nude atraktivne lokacije i posebne ture po čitavoj Europi. U Hrvatskoj je u ponudi osam tura, pet u Istri i tri u Dalmaciji, a ova i sljedeća godina trebale bi biti prekretnica u razvoju tog vida turizma 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Dubrovačka računica U privih šest mjeseci dubrovačke zidine posjetilo je tri posto manje gostiju nego u istom lanjskom razdoblju, no Društvo prijatelja dubrovačke starine očekuje da će od prodaje ulaznica ove godine ostvariti rekordan prihod. Lani su ubrali 29 milijuna kuna, no ove godine prihod će, kažu, biti i veći jer je cijena ulaznica sa 50 kuna povećana na 70 kuna

'Rumunjska se opustila' Europska komisija pohvalila je Bugarsku za političku volju u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a Rumunjsku optužila za njezin nedostatak. "Rumunjska se opustila i pokazuje ozbiljne slabosti u reformskim naporima", ističe EK, koja je jučer predstavila četvrto godišnje izvješće o napretku tih dviju zemalja u području pravosuđa i borbi protiv korupcije

Srijeda 21/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VRAG JE ODNIO ŠALU

Čak 75 posto zaposlenih sp žrtvovati godišnji za ekstraz

Većina zaposlenih u Hrvatskoj od svoje plaće ne može pokriti ni osnovne životne potrebe te je u potrazi za bilo kakvim dodatnim zaposlenjem. Problem s "rupama" u budžetu nemaju samo nezaposleni nego i oni koji rade, pokazalo je istraživanje portala Posao. hr. Gotovo 70 posto ispitanika pokušava pronaći dodat-

ni posao, no samo 12 posto njih uspijeva u tome. S druge strane, 25 posto ispitanika koji razmišljaju o dodatnom poslu ne čine ništa konkretno po tom pitanju. U istraživanju su sudjelovala 1254 ispitanika, u najvećem postotku u dobi između 25 i 34 godine te većinom s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Znatan broj ispitanika, njih 43 posto, izjavilo je da je nezadovoljno svojim prihodima, dok je samo 6 posto zadovoljno, a čak 4 posto zaposlenih ispitanika ne dobiva plaću za svoj rad. Naime, 35 posto ispitanika istaknulo je kako su njihovi prihodi dovoljni za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba kao što su

stanovanje i hrana. Čak 20 posto ispitanika svojim prihodima ne uspijeva pokriti ni te osnovne životne potrebe, a samo 3 posto prihodima u potpunosti uspijeva zadovoljiti sve životne potrebe.

Poraz tržišta rada

"Spremnost za rad na nekom od honorarnih poslova tijekom godišnjih odmora te

U RUJNU SASTANAK HRVATSKIH I SRPSKIH GOSPODARSTVENIKA NA BRIJUN

Josipoviću predstavljeno Ericssonovo rješenje za Nakon premijerke Jadranke Kosor jednoj od najjačih domaćih inženjerskih kompanija u posjet je stigao i predsjednik Ivo Josipović koji je naglasio kako očekuje da bi se u rujnu mogao održati susret hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika na Brijunima.

Na početku obilaska Josipović je imao duge razgovore s predsjednicom Ericssona Nikole Tesle, nakon čega su prošetali prostorima kompanije. Pritom su predsjedniku prezentirani razvojni projekti u području zdravstva. Predstavljeno je kompanijsko

rješenja za e-zdravstvo koje se već koristi u nacionalnom sustavu primarne zdravstvene zaštite, kao i rješenje za m-zdravstvo (Ericsson Mobile Health). Ta rješenja potekla su i razvijaju se u respektabilnom razvojno-istraživačkom

centru Ericssona Nikole Tesle koji broji 600 stručnjaka. Predsjednik se u obilasku susreo i sa studentima koji sudjeluju u radu Ljetnog kampa Ericssona Nikole Tesle koji ove godine obilježava 10. godišnjicu i predstavlja jedan od primjera izvrsne suradnje

BROJKA

››

BISER DANA

Muha je vrlo radišna i dosadna. A imate i pčelu koja isto cijeli dan radi, a proizvodi med. Ostavljam svima vama da zaključite na koga podsjeća rad predsjednice Vlade

2,98 milijuna radno aktivnih stanovnika ima Hrvatska, koja je sredinom prošle godine imala 4 milijuna i 429 tisuća stanovnika, procjenjuje Državni zavod za statistiku

SLAVKO LINIć, saborski zastupnik sdp-a, na presici u rijeci

UVODNIK

premno SDP bi se riješio Bandića, zaradu ali ne bi u nove izbore spremnost na rad nakon radnog vremena pokazuju da je tržište rada oslabljeno i da ne pruža dovoljno mogućnosti za sve one koje žele raditi, što na stalnim, što na honorarnim poslovima", komentirao je rezultate istraživanja Saša Jurković, direktor portala Posao.hr.

Štednja je luksuz

U doba krize, pokazalo je istraživanje, štednja je za mnoge ispitanike luksuz koji sebi ne mogu priuštiti. Njih 66 posto ne ulaže u štednju, investicijske fondove ili životna osiguranja jer uopće ne ostvaruju nikakve prihode ili si to ne mogu priuštiti. Takav oblik štednje prakticira samo 29 posto ispitanika, a samo 5 posto ne ulaže u neke od oblika štednje iako bi to sebi mogli priuštiti. romana dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

NIMA

a e-zdravstvo kompanije s akademskom zajednicom. Na kraju obilaska Josipović je istaknuo važnost razvojnih projekata, prije svega onih u zdravstvu, kako za pacijente tako i za zdravstveni sustav u cjelini. dražen tomić

drazen.tomic@business.hr

››

nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

DP-ovci su jučer, nakon više od godine dana frustrirajuće kohabitacije u Zagrebu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, prvi put napokon jasno i glasno rekli da ga se žele riješiti. Na referendumu. Međutim, bivša je Bandićeva stranka zatražila njegov odlazak tek pošto je ulična revolucija zbog slučaja "Varšavska" jasno poručila: "Bandića na referendum!" A da stvar bude bolja, ako se referendum ne održi, odnosno ako Bandić ne bude smijenjen, SDP je već najavio da će krivnju snositi - HDZ. Pa za sve to, rekli bi, SDP-ovci nisu trebali smoći neke velike hrabrosti, već samo one dobre, stare političke pragmatičnosti; mi bismo maknuli Bandića, ali tek onda kada budemo sigurni u 100-postotni uspjeh. Realno, jer bi neuspjeh sigurno bio poguban za SDP i njegovo vodstvo. pod pritiskom građanske javnosti koja čini glavninu njihova biračkog tijela, SDP je toj istoj javnosti poručio da želi nešto što je trenutačno

GRADONAČELNIK MILAN BANDIć odsad preživljava na čelu metropole isključivo zbog inata sdp-a i HdZ-a

osuđeno na propast i da će se Bandića riješiti jedino ako HDZ u Saboru izglasa izmjene Zakona o referendumu. "SDP bi već zatražio referendum da je to zakonski moguće", pravdao je "partiju" istaknuti suradnik Zorana Milanovića Boris Šprem poručujući da je neuspjeh referenduma zajamčen po sadašnjem zakonu jer bi za njega bio potreban izlazak čak 360 tisuća Zagrepčana s pravom glasa. Njegova kolegica Mirela Holy opomenula je HDZ-ovce

foto matić/cropix

I zakonske izmjene i referendum u Zagrebu čekat će kraj godine, kada Bandić predlaže novi proračun s kojim može ucjenjivati SDP i, po dogovoru s HDZom, isprovocirati raspuštanje Gradske skupštine

da se nada, ako već zazivaju prijevremene izbore u Zagrebu, kako su pripremili potrebne izmjene Zakona o referendumu kojim bi za smjenu gradonačelnika bila dovoljna većina birača koji izađu na referendum. "Ako niste spremni na izmjene Zakona o referendumu, znači da podržavate ostanak Milana Bandića", ustvrdila je Holy. HDZ-ovce, naravno, ljuti što im SDP stalno prebacuje prljavu robu i očekuje da je oni

peru. Iz stranke Jadranke Kosor stižu informacije da se izmjene Zakona o referendumu rade, ali HDZ želi ne samo izbore za gradonačelnika već i nove izbore za Gradsku skupštinu, što SDP-u, naravno, ne odgovara. Stoga će i zakonske izmjene pa tako i referendum u Zagrebu čekati kraj godine, kada Bandić predlaže novi proračun s kojim može ucjenjivati SDP i, po dogovoru s HDZ-om, isprovocirati raspuštanje Gradske skupštine.

tema 4-5

ISTRAŽIVANJE ROLAND BERGERA Hrvatski menadžeri slabije rezali troškove ni otvorili nova tržišta, pa ih sada svladava pesimiz

Domaći menadžeri s

2011. ide novi val o

Dok europski i menadžeri u regiji već vide oporavak, domaći su i 2010. proglasili promašenom. Strana konkurencija pokreće investicije i otvara tržišta, a naši izlaz vide u rezanju troškova i Vladinoj pomoći. Većina ih je toliko očajna da traže strateške partnere jer ne znaju kako dalje. Koliko ćemo još plivati u krizi pokazuje i to što svi anketirani planiraju otkaze sljedeće godine Za razliku od europskih menadžera koji smatraju da je gospodarska kriza kulminirala krajem prošle i početkom ove godine, čak 60 posto hrvatskih menadžera očekuje da će se to kod nas dogoditi tek krajem 2010. godine (24 posto) ili čak početkom sljedeće godine (36 posto). Domaći su menadžeri i kad je riječ o izlasku iz krize pesimističniji od svojih kolega u Europskoj uniji, ali i regiji, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Roland Berger o trendovima na području restrukturiranja.

Pesimističniji nego lani

To je šesto istraživanje koje je od 2001. godine diljem svijeta u proljeće ove godine proveo Roland Berger, a peto u koje je uključena Hrvatska. U Hrvatskoj je u ovogodišnje istraživanje bilo uključeno 40-ak malih i srednjih tvrtki iz sedam industrijskih grana. U prošlogodišnjem istraživanju Roland Bergera, objavljenom u rujnu 2009., hrvatski menadžeri nisu jasno iskazali svoja očekivanja kad će kriza dosegnuti vrhunac - najviše ih je (32%) smatralo da će kriza biti na vrhuncu u trećem kvartalu 2009. godine, njih 14 posto se odlučilo

za prvi i drugi kvartal 2010., a 13 posto za četvrti kvartal 2010. godine. U međuvremenu su se korigirali i sada očekuju nastavak krize još čitave ove godine. Sukladno tim očekivanjima o vrhuncu krize, hrvatski menadžeri gospodarski oporavak uglavnom očekuju tek sljedeće godine (33%), 21 posto ih očekuje oporavak u trećem, a 8 posto u četvrtom kvartalu 2010. godine. U globalnom, pa i regionalnom prosjeku, anketirani menadžeri uglavnom očekuju da će gospodarski oporavak započeti sredinom ove godine. Da među hrvatskim menadžerima prevladava pesimizam, pokazuje i podatak da dok se većina menadžera u Europskoj uniji i srednjoj i istočnoj Europi već okreće snažnijim prodajnim inicijativama i drugim mjerama za rast poslovanja, hrvatski menadžeri još uvijek izlaz iz krize traže u rezanju troškova. Posebno zabrinjava, zaključuju u Roland Bergeru, to što svi anketirani hrvatski menadžeri predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, većina njih pad privatne potrošnje te donošenje novih Vladinih mjera. Pritom je zanimljivo da

su u dosadašnjem hrvanju s krizom hrvatski menadžeri rjeđe od svojih europskih kolega posezali za otkazima radnicima kako bi smanjili troškove poslovanja. U Europi je 37 posto kompanija smanjilo broj radnika 10 posto, a u Hrvatskoj ih je to učinilo upola manje iako su istodobno dvije trećine hr-

››

Kriza je ujedno prilika za restrukturiranje, a potencijalni oporavak moguć je izlaskom na nova tržišta i regije. To hrvatski menadžeri nisu prepoznali VLADIMIR PREVEDEN, izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Bergera Snimio hrvoje knez

e su reagirali na krizu od europskih kolega - nisu dovoljno brzo zam, sažetak je studije konzultantske kuće Roland Berger

business.hr Srijeda 21/7/2010

suglasni:

otkaza

DAMIR NOVOTNY, KONzuLTANT

vatskih menadžera spas od recesije potražile u smanjivanju troškova zaposlenih, ponajprije zaustavljanjem novog zapošljavanja te zamrzavanjem i smanjivanjem plaća.

Troškovi nisu rješenje

Stoga izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Bergera Vladimir Preveden zaključuje: "Kriza je ujedno prilika za restrukturiranje, a potencijalni oporavak moguć je izlaskom na nova tržišta i regije. To hrvatski menadžeri, nažalost, nisu dovoljno prepoznali." Preveden hrvatskim menadžerima sugerira da trebaju poboljšati upravljanje likvidnosti, ojačati kapitalne pozicije, uvesti fleksibilnije troškovne politike te odustati od rezanja troškova kao glavne antirecesijske mjere. "Usporedo s time nužno je već sada odrediti strateške smjernice za rast

kroz internacionalizaciju." Sve bi to morali, međutim, učiniti u uvjetima u kojima je kriza ponajviše uzrokovala pad prodaje, smanjenje investicija te kronične probleme s naplatom dugova, a po mišljenju 60 posto menadžera ti će se problemi prenijeti u sljedeću godinu. Istraživanje je pokazalo i kako više od polovice hrvatskih tvrtki teško dolazi do kredita, a menadžerima dodatno najviše problema zadaju i visoke kamatne stope i stroži uvjeti kreditiranja. Preveden stoga zaključuje da bi nelikvidnost i nepovoljni kreditni uvjeti, koji su u Hrvatskoj izraženiji nego u drugim zemljama, mogli "rezultirati strateškim nedostacima kompanija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, što će dodatno smanjiti njihovu konkurentnost".

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Naši menadžeri ne razumiju tržišna kretanja i previše ovise o državi Većina naših poduzeća orijentirana je prema domaćem tržištu, a pritom među njima dominiraju ona koja ovise o javnom sektoru. Kako je Sanaderova vlada jako dugo zataškavala da je kriza zahvatila i Hrvatsku, naša su poduzeća na nju uglavnom kasno reagirala. Većina naših menadžera zapravo je, umjesto da koče prije zavoja, počela kočiti u zavoju, dok vješti i iskusni vozači koče prije, a u zavoju počinju dodavati gas kako bi ga lakše i brže svladali. I Vlada premijerke Jadranke Kosor je uvođenjem kriznog poreza i nekim drugim mjerama, također, počela kočiti kad smo već bili u dubokoj krizi, a istodobno ne zna kako pokrenuti novi investicijski ciklus i potaknuti domaće i strane investitore koji jedini mogu pokrenuti gospodarski rast. Naši menadžeri nisu dovoljno tržišno orijentirani i ne razumiju dobro kretanja na tržištu, a to je potvrdilo i ovo istraživanje Roland Bergera, kao i neka naša konzultantska istraživanja. Menadžeri u regiji bolje reagiraju. Primjerice, naši su građevinari tek sada počeli tražiti poslove po Europi. Pritom su se

odmah suočili s činjenicom da nisu konkurentni, jer, među ostalim, dosad nisu smanjivali broj zaposlenih zato što je politika to od njih tražila, pa muku muče s dobivanjem poslova na stranim tržištima. Srećom, nisu ni sve naše tvrtke i menadžeri isti, pa među njima ima i onih koji su reagirali onako kako se u krizi i radi: prvo su počeli povećavati svoju likvidnost i smanjivati troškove poslovanja, a kad se počeo nazirati kraj krize krenuli su tražiti i nalaziti poslove na stranim tržištima, jer su svjesni da je naše tržište malo i u padu te da im izlazak na druga tržišta jedino jamči opstanak i razvoj.

tema

PRODOR CIKLOTURIZMA Gosti traže pustolovni i aktivni odmo turističkoj ponudi Hrvatske

Istra opet vo 6-7

biciklisti donose no i produljuju sezonu Gosti koje zanima takav vid odmora ciljano dolaze na neko odredište da bi vozili. Pretraživanje interneta otkriva koliki se potencijal krije upravo u tom vidu turizma: agencije poput Bike Tours Directa nude atraktivne lokacije i posebne ture po čitavoj Europi. U Hrvatskoj je u ponudi osam tura, pet u Istri i tri u Dalmaciji Kada je o turizmu riječ, najbolje ideje dolaze iz Istre. Ta je hrvatska regija prva prepoznala mogućnosti ruralnog turizma te potrebu ponude dodatnog sadržaja gostima. Tako Istra danas mnogo manje od ostalih hrvatskih regija pati zbog kratke sezone, a posebno MARTIN ČOTAR, voditelj projekta razvoja biciklističkog turizma Razvojne agencije Istarske županije Snimio hrvoje dominić

je razvila model privlačenja gostiju putem kulturnog turizma. Nimalo ne čudi što je upravo u Istri pokrenut niz projekata koji imaju za cilj popularizaciju biciklističkog turizma. "Kada govorimo o biciklističkom ili cikloturizmu, govorimo o sustavnom razvoju projekata koji prate cikloturizam. Naime, taj je oblik turizma jako razvijen u zapadnoj Europi i k nama dolaze gosti koji jako dobro znaju što žele", kaže Martin Čotar, višestruki hrvatski i europski biciklistički prvak i voditelj projekta razvoja biciklističkog turizma Razvojne agencije Istarske županije. "Gosti koje zanima takav vid odmora ciljano dolaze na neko odredište da bi vozili", pojašnjava Čotar i dodaje da su popularna odredišta za bicikliste, primjerice, Dolomiti. Pretraživanje interneta otkriva koliki se potencijal krije upravo u tom vidu turizma: agencije poput Bike Tours Direct nude atraktivne lokacije i posebne ture po čitavoj Eu-

ropi. U Hrvatskoj je u ponudi osam tura, pet u Istri i tri u Dalmaciji.

Tura tartufa

Posebnost je tih tura u tome što je često riječ o vođenim turama. "Ove je godine održan prvi tečaj za bike vodiče na hrvatskom, s hrvatskim predavačima i hrvatskim materijalima", kaže Čotar. "Prije dvije godine također smo imali tečaj, ali na talijanskom." Licencirani biciklistički vodiči zaduženi su za vođenje biciklista zanimljivim turama. "Često gosti traže tzv. turu tartufa, odnosno žele proći tim dijelom Istre, možda stati u nekom restoranu, kupiti nešto... Problem je što oni ne znaju gdje stati - tu na red dolaze naši vodiči", kaže Čotar. Je li to rezervirano za elitnije goste? "Nikako", kaže Čotar. "Naravno, gostu se može ponuditi luksuzan smještaj i jelo u vrhunskim i skupim restoranima, a može ga se provesti i jeftinijom turom, sve ovisi o nje-

DANIEL LACKO,

Još nas puno po biciklističkih sta "Stvari se definitivno mijenjaju nabolje", smatra Daniel Lacko, predsjednik Zajednice pustolovnog turizma pri HGK-u. Potreb-

govim mogućnostima", napominje Čotar. A osim vodiča koji su, među ostalim, osposobljeni i za pružanje prve pomoći i kartografiju, u Istri se završavaju i drugi važni projekti. Tako su markirane sve biciklističke staze, postoje karte biciklističkih staza te brošure koje se dijele turistima. Ove se godine dovršava je-

or, a ova i iduća godina trebale bi biti prekretnica u dodatnoj

business.hr Srijeda 21/7/2010

odi:

ovac u

HGK

osla čeka: od aza do edukacije

POPULARNE TURE Jedna od omiljenih je 'tura tartufa' u Istri, ali je sve privlačnija i istočna Slavonija i Baranja

no je učiniti još mnogo toga: izraditi markacije svih staza, razraditi prateći sadržaj, organizirati edukaciju biciklističkih vodiča...

dan velik i važan projekt koji se provodi u suradnji s EU. Riječ je o obnovi trase stare pruge Parenzane koja je duljinom od 123 kilometra prolazila trasom od Trsta do Poreča. "Preostalo je obnoviti još 20 posljednjih kilometara, a onda ćemo imati biciklističko-šetačku rutu, što je veoma važan projekt", kaže Čotar.

foto goger/cropix

"Zbog svega učinjenog ove godine, očekujemo da iduća godina bude prekretnica kada je o cikloturizmu riječ", kaže Čotar.

Privlačna Baranja

"Točnih brojeva o udjelu cikloturizma kada je o broju posjeta riječ ili postotku u ukupnoj zaradi od turizma u Hrvatskoj nema", kaže

Lidija Mišćin iz Sektora turizma Hrvatske gospodarske komore. No, europska iskustva govore o velikoj propulzivnosti biciklizma i dobrom potencijalu zarada koji se time ostvaruje. "Istra je", napominje Mišćin, "najbolji primjer jer se u toj regiji najdalje otišlo s razvojem cikloturističkih programa. Ali pokrenuta je

i agroturistička zadruga Bilje Plus koja u Baranji razvija cikloturizam", kaže Lidija Mišćin. O kako je važnom projektu riječ govori činjenica da je dunavska regija biciklistički najjača u Europi i sve veći broj biciklista u svoje ture uključuje i Hrvatsku. "A polako se bude i ostale regije. Primjerice, nedav-

no je završen veliki projekt biciklističkih karata Zagrebačke županije, a udruga Ruralni tandem odnedavno nudi GPS podatke o biciklističkim turama po Zagrebačkoj županiji. Ti se GPS podaci potom mogu učitati u GPS uređaje koji vode bicikliste", kaže Mišćin. Iva Ušćumlić Gretić

iva.uscumlic@business.hr

dogaaji

PŠENICA

Ako cijena ne bude 1,20 kn/ kg, prosvjedi

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

PEtAr ČobANkovIć, ministar poljoprivrede Snimio Sa©a ∆ETKoVi∆

Vinkovci. Predstavnici seljačkih udruga pet slavonskih županija, koji su se jučer u Vinkovcima sastali s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, istaknuli su da poljoprivrednici i dalje traže cijenu od 1,20 kuna za kilogram pšenice, u protivnom najavljuju prosvjede. Prema riječima predsjednika vukovarsko-srijemskog Hrvat-

skog seljačkog saveza Tomislava Pokrovca, Čobankoviću su skrenuli pozornost da otkupljivači ne poštuju novi pravilnik o standardima za pšenicu. Pokrovac je rekao kako seljačke udruge, "samo zbog ministra Čobankovića" Vladi daju rok od tjedan dana da riješi problem s otkupljivačima te osigura otkupnu cijenu ovogodišnjeg roda pšenice u najmanjem iznosu 1,20 kn/kg. "Ako se to ne dogodi bit ćemo prisiljeni ići u prosvjede dok god cijela Vlada ne da ostavku", poručio je Pokrovac rekavši kako

je novi sastanak s ministrom Čobankovićem dogovoren za petak u Ministarstvu. "Ministarstvo je donijelo pravilnik o novim propisima za pšenicu i očekujem da ga svi oni na koje se odnosi primjenjuju. Stoga sam već uputio inspekcijske službe na teren ", izjavio Čobanković. Dotaknuvši se isplate neisplaćenih poticaja za 2008., u vezi s čim je Ministarstvo sklopilo ugovore s dijelom banaka, Čobanković je rekao kako je i sam nezadovoljan sporošću banaka u realizaciji tog posla. H

Gradska skupština traži ostavku, Bandić ne da

vEćINA U SkUPŠtINI Grada Zagreba smatra da su događaji u Varšavskoj pokazali opasnost od neograničene i neodgovorne vlasti gradonačelnika Milana BandiÊa koji je osobno utjecao na pogodovanje Tomi Horvatinčiću foTo maTi∆/cropix

Gradska skupština predvođena SDP-ovim Borisom Špremom zatražila je jučer ostavku gradonačelnika Milana Bandića, i to zbog slučaja Varšavska. Većina predvođena SDP-om traži i hitan prekid radova na izgradnji rampe u Varšavskoj jer još nisu riješeni imovinski odnosi u Varšavskoj 6 te je zatra-

žen žurni nadzor Ministarstva graditeljstva. Skupština traži i policijsku deblokadu Gundulićeve ulice. Također, od Ministarstva graditeljstva Skupština traži da preispita svoja prethodna mišljenja s obzirom na to da je Ministarstvo kulture ocijenilo kako postoje odstupanja od konzervatorske podloge u dijelu

koji se odnosi na denivelaciju Varšavske.

Hazard apsolutne vlasti

HDZ je takve zaključke nazvao "SDP-ovim cirkusom" te je odlučio napustiti sjednicu uoči glasanja, a isto je učinio i HSS. Većina u Skupštini smatra "da su događaji u Varšavskoj

NADzorNI oDbor zAgrEbAČkog HolDINgA

Družić šef, a Kregar zamjenik Na jučerašnjoj konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga d.o.o. za predsjednika Nadzornog odbora jednoglasno je izabran Ivo Družić, a za zamjenika predsjednika Josip Kregar. Osim njih dvoji-

ce, u Nadzornom su odboru dr. sc. Dragan Kovačević i Anđelka Buneta. Sukladno Zakonu o radu, jedno mjesto pripada i predstavniku radnika, koji tek treba biti izabran.

'SDP-ov CIrkUS' Ostavka gradonačelnika Bandića, hitan prekid radova u Varšavskoj, nadzor Ministarstva graditeljstva i preispitivanje ranijih mišljenja Ministarstva te policijska deblokada Gundulićeve zaključci su Gradske skupštine, koje su HDZ i HSS nazvali SDP-ovim cirkusom pokazali opasnost od neograničene i neodgovorne vlasti gradonačelnika" jer je on, kako je navedeno u jednom zaključku, osobno utjecao na donošenje odluke o javnom interesu za projekt Tomislava Horvatinčića na Cvjetnom trgu, kao i na glasanje o prostornim planovima.

Ministrica: Mi smo ok

Bandić je kazao da će prihvatiti svaku odluku Gradske skupštine bez obzira na to tko za nju glasa i da će provesti svaku točku zaključaka sukladno proceduri i zakonima. Smatra da je to činio i do sada, tako da njegovu ostavku skupštinari sigurno neće dobiti na stol.

"Odluku o projektu Cvjetni prolaz, pa tako i o rampi u Varšavskoj, nisam donio ja nego Skupština. A koliko sam imao utjecaja na glasanje govori i to da je SDP bio podijeljen. No ja ne bježim od odgovornosti, ja sam ovdje", rekao je Bandić. Pitanje je međutim što će proizaći iz skupštinskih zaključaka jer je HDZ-ova ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić, koja je jučer uz Bandića najviše prozivana u Skupštini, poručila da je Ministarstvo obavilo sve što je trebalo te da je presudom Upravnog suda dozvola Grada za rekonstrukciju Varšavske postala pravomoćna.

Nevenka Cuglin

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

IN MEMORIAM

SINDIKAT vOZAčA

Umro akademik Dragičević

Bivšim Pevecovim vozačima samo pola potraživanja

Zagreb. Jedan od najistaknutijih ekonomista akademika Adolf Dragičević umro je jučer u 86. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čiji je bio redoviti član. Bio je nastavnik političke ekonomije i ekonomskih doktrina na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Autor je „Leksikona političke ekonomije". H

BROJKE ZA lIPANJ

Pad industrijske proizvodnje iznad očekivanja

Mjesečni pad industrijske proizvodnje od 2,7 posto u lipnju najveći je ove godine i iznenadio je analitičare koji smatraju da će i pad BDP-a u prvom polugodištu biti veći od očekivanja Industrijska proizvodnja u lipnju je u padu i četvrti mjesec zaredom, i to visokih 2,7 posto u odnosu na svibanj, što je najveći mjesečni pad ove godine, pokazali su prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u odnosu na svibanj 2009. zabilježila je pad novih 4 posto, što je znatno više od konsenzusa tržišnih očekivanja, stoji u komentaru Raiffeisen Consultinga. Neočekivani minus imat će negativan utjecaj i na polugodišnji BDP, upozorili su iz Raiffeisena. Pad industrijske proizvodnje i na godišnjoj i na mjesečnoj razini ublažen je jedino

rastom obujma industrijske proizvodnje energije koja je na mjesečnoj razini porasla 5,1 posto, a godišnjoj 12,2 posto. Najveći pad zabilježen je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda (8,4 posto mjesečno odnosno 7,8 posto godišnje), a snažan pad na godišnjoj razini nastavljen je i kod intermedijarnih proizvoda (7,4 posto). Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je slabe domaće potražnje te negativnih trendova u gospodarstvu, dok je inozemna potražnja dovoljna tek za ublažavanje njezinog pada, komentiraju u Raiffeisenu. Ipak, u drugoj polovici godine analitičari Raiffeisena još uvijek očekuju blagi oporavak industrijske proizvodnje te uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci smatraju da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje. B.hr

ADOlf DRAgIčEvIć, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomista arhiva business.hr

Bjelovar. Nakon jučerašnje javne dražbe na Trgovačkom sudu u Bjelovaru očito je da će bivši vozači Pevec Transporta iz stečajne mase moći naplatiti najviše polovicu svojih potraživanja, ustvrdio je predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin. S obzirom na cijene po kojima su prodavana vozila, 450

bivših Pevecovih vozača teško će dobiti više od 50% od 9 mil. kn ukupnih priznatih potraživanja, kazao je. Na drugoj javnoj dražbi od 39 ponuđenih vozila prodano ih je tek 7 za 850.000 kuna, a na idućoj će im početna cijena još pasti. Stečajni upravitelj Tanasije Marković plaća 30.000 kuna mjesečno za čuvanje vozila, a ne žuri se prodati ih, tvrdi Gočin. Sindikat je podnio kaznenu prijavu protiv Markovića zbog utjecaja na rad Komisije za popis imovine Pevec Transporta. H

Duvnjak Orcu ste pred steč ORCOv PROTUUDAR U tekstu o raskidu sporazuma dioničara o Sunčanom Hvaru predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak nizom optužbi pokušao je argumentirati svoj čin, što Orco neće spriječiti da svoja prava zaštiti na sudu i podizanjem slučaja na europsku razinu obeshrabri potencijalne ulagače u Hrvatsku

U HOTElE na Hvaru nije se dovoljno ulagalo snimio saša ćetković

"Sunčani Hvar je nelikvidan, posluje s enormnim gubitkom, prezadužen je i nalazi se pred stečajem, iz čega proizlazi da niste dobro upravljali društvom niti ste svojim kapitalom i radom unaprijedili poslovanje, što je bio osnovni razlog sklapanja Sporazuma dioničara te jedan od razloga za njegov raskid", navodi se u obavijesti o jednostranom raskidu sporazuma dioničara koji je HFP 13. srpnja uputio na adresu Orco Property Groupa, a jednu je kopiju dobila i redakcija Business.hr-a. "Fond je 16. ožujka 2010. obavijestio Orco o nepoštivanju Sporazuma i dao rok da navedene nepravilnosti ispravi, što Orco nije učinio na propisani način. Kako je

i sam priznao u svom dopisu, Orco je direktno utjecao na rad društva odnosno na odluke Uprave i NO-a, i to potpuno jednostrano", stoji u dopisu koji je potpisao Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a. "Orco se obvezao financijski voditi brigu o poslovanju i izvršiti ulaganja. Međutim, vi niste izvršili svoje obveze niti predali adekvatna sredstva osiguranja za njihovo ispunjenje, a kada je Sunčani Hvar zapao u financijske teškoće zbog vašeg lošeg poslovanja i prevelikih troškova, umjesto da dokapitalizirate tvrtku na dogovoreni način počeli ste donositi jednostrane odluke o prodaji nekretnina i samovoljno ih izglasavati na skupštini društva. Traži-

aZTn

maloprodaja umjereno koncentrirana Zagreb. Hrvatsko je tržište trgovine na veliko visoko koncentrirano, dok je tržište trgovine na malo umjereno koncentrirano, u oba slučaja najveći tržišni udjel ima Konzum, kojega u trgovini na veliko slijedi Metro Cash&Carry, a u trgovini na malo Plodine, Kaufland Hrvatska, Mercator-H, Billa i drugi, pokazuje analiza

istraživanja tržišta distributivne trgovine mješovitom robom koju je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) prihvatila na zadnjoj sjednici. Istraživanje obuhvaća trgovinu na veliko i trgovinu mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u 2009., a temelji se na uzorku od 54 poduzetnika. Za trgovinu na malo rezultati istraživanja pokazuju da je ukupno ostvareni prihod svih poduzetnika iz uzorka na tržištu trgovine na malo u 2009. iznosio 28,3 mi-

lijardi kuna, što je oko 2 posto manje od prihoda ostvarenog u 2008. Najveći prihod kao i tržišni udjel i nadalje ima Konzum, a zatim slijede Plodine, Kaufland Hrvatska, Mercator-H, Billa, Lidl, Kerum, Dinova - Diona, Tommy i Getro. Znatan rast kako prihoda, tako i tržišnog udjela, bilježe Plodine, Kaufland, Lidl kao i Dinova-Diona, dok su tržišni udjeli Mercatora - H, Bille i Getroa u padu. AZTN je na istoj sjednici ocijenio dopuštenom koncentraciju nastalu stvaranjem zajednič-

kog pothvata (joint venture), osnivanjem novog poduzetnika pod zajedničkom kontrolom poduzetnika Merck & Co., SAD i Sanofi-Aventis, Francuska. Riječ je o koncentraciji koja se provodi izvan teritorija RH, ali s učincima i u Hrvatskoj: njezinom provedbom novi poduzetnik pod kontrolom Merck & Co. i Sanofi Aventisa ostvarivat će tržišni udjel između 15 i 20 posto na tržištima prodaje farmaceutskih i bioloških proizvoda za veterinarsko-zdravstvenu zaštitu na teritoriju RH. H

brojka

6,7

milijardi kuna iznosio je lani ukupan prihod 54 poduzetnika ostvaren trgovinom na veliko mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo

u: Sunčani Hvar doveli čaj i niste ulagali! DuVnjakoVe Zamjerke loše upravljanje preveliki troškovi enormni gubici nelikvidnost približavanje stečaju samovoljna prodaja nekretnina zapostavljanje financijskih obveza često traženje pozajmica od HFP-a

VeDran DuVnjak tek sada nabraja pogreške stare već pet godina Snimio Saša ćetković

li ste pozajmicu od HFP-a, što smo i učinili vodeći brigu o radnicima, u iznosu 15 milijuna kuna, što društvo sada ne može vratiti", podsjećaju u HFP-u. Umjesto da Orco nastavi s ispunjenjem svoje obveze ulaganja, 21. travnja tražio je novu pozajmicu od

pet milijuna eura, iz čega se vidi da je Orcovo poslovanje protivno sporazumu dioničara, navode u HFP-u.

'Vratite dionice'

"Stoga smatramo da su ispunjeni svi ugovorni i zakonski razlozi za jednostrani raskid Sporazuma te da

iz vašeg postupanja ne proizlazi nikakva želja ni namjera da otklonite razloge jednostranog raskida", zaključuje Duvnjak, koji od Orca potražuje da, sukladno sporazumu, "u roku 15 dana vrati svih 543.695 dionica stečenih od HFP-a bez naknade". Vraćanjem

tih 7,44 posto dionica udjel Orca pao bi sa sadašnjih 55,55 na 48,1 posto dionica Sunčanog Hvara. Za komentar sve neizvjesnije situacije zamolili smo Eduarda Andrića, predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), koji Duvnjakov potez smatra kontraproduktivnim. "Plaši me razvoj situacije u Sunčanom Hvaru, strah me što će biti s tom tvrtkom, hoće li Orco ići s nekom tužbom. Ako počne razvlačenje po europskim sudovima, postoji opasnost da se i drugi investitori ohlade od ulaganja u Hrvatsku", upozorava Andrić. Kaže da su ga predstavnici Orca posljednjih mjeseci molili neka utječe na Duvnjaka i pokuša im dogovoriti sastanak radi rješavanja problema u Sunčanom Hvaru. "Po tome je očito da upravo HFP nije bio voljan razgovarati", zaključuje Andrić, kojega čudi što je odluka o raskidanju ugovora donesena bez suglasnosti članova UO-a HFP-a, a pita se i što je s toliko najavljivanim restrukturiranjem HFP-a.

Zašto usred sezone?

U povodu jednostranog raskida ugovora o JPP-u po-

družnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Sunčani Hvar priopćila je da takav čin u srcu turističke sezone nije dobar potez. "Država i Orco grupa trebali su pričekati istek turističke sezone, jer takvi događaji mogu imati samo negativan učinak na booking i turističku sezonu. Nas ne zanima tko je vlasnik Sunčanog Hvara, važno nam je samo da to bude netko tko će zadržati djelatnost, investirati u objekte i radnike te poštivati prava radnika iz kolektivnog ugovora", navodi Tomislav Dujmović, predsjednik sindikalne podružnice. U razgovoru za Business.hr Dujmović kaže da je Uprava uglavnom poštovala dogovore sa zaposlenicima, pa je s plaćom za lipanj stigla i prva rata duga nastalog ove zime, tijekom koje su dogovorno isplaćivani samo minimalci. "I tu je došlo do problema jer su radnici sada zbog većeg prihoda iznenada ušli u viši porezni razred, pa su dobili manje novca nego što su očekivali", kaže Dujmović, koji očekuje da će taj problem država riješiti kroz povrat preplaćenog poreza.

Saπa Paparella

sasa.paparella@business.hr

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

ŠTETA 17,8 MIL. KN

Optužnica protiv bivšeg direktora Gredelja

Zagreb. Protiv bivšeg predsjednika Uprave TŽV-a Gredelj Antuna Fabeka zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu kojom ga tereti da je nesavjesnim gospodarskim poslovanjem tu tvrtku u sastavu HŽ-a oštetio za 17,8 milijuna kuna. Istraga protiv Fabeka pokrenuta je u rujnu prošle godine, na-

kon čega je dao ostavku. Tereti ga se da je 2007. s prokuristom tvrtke Josipom Bilićem potpisao štetan ugovor o nabavi opreme s američkom tvrtkom The Mart Corporation, vrijedan oko 7,2 milijuna dolara. Fabek je optužen je da je zbog kašnjenja isporuke propustio tražiti naplatu ugovorne kazne te da je tek krajem srpnja 2009. zajedno s drugim članom uprave raskinuo ugovor. Gredelj je oštećen zbog plaćanja carinskih pristojbi i na razlici uplaćenog avansa i vrijednosti isporučene robe. H

POTPORE

Za 19 tvrtki iz drvne industrije 22,8 mil. kn

Delnice. Ugovore za dodjelu nepovratnih sredstava kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivost prerade drva i proizvodnje namještaja s predstavnicima 19 tvrtki potpisao je jučer u Delnicama ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić. Ukupna je vrijednost potpisa-

EBRD UPOZORAVA

'Mađarski virus' tjera ulagače iz čitave regije Uporna mađarska vlada koja unatoč protivljenju MMF-a želi uvesti porez na banke kako bi umjesto rezanja državne potrošnje dosegnula ciljani proračunski deficit mogla bi biti uzrok nestabilnosti u čitavoj regiji, upozorili su iz Europske banke za obnovu i razvoj

od 3,8 posto BDP-a. Nakon te Orbanove izjave uslijedilo je izvjesno jačanje forinte koja se opet približila vrijednosti od 290 forinti za jedan euro. Premijer je podsjetio da sporazum s MMFom potpisan 2008. godine istječe ove godine u listopadu te da u njemu nije navedeno na koji način treba biti dostignuta ciljana stopa deficita. "Naš sporazum ne govori ništa o tome kako dostići ciljanu stopu deficita. Izbor tajminga i alata naša je nacionalna odgovornost", kazao je Orban.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upozorila je u utorak da bi se opasnost bijega ulagača i rasprodaje imovine zbog nepopustljivosti Budimpešte u sporu s međunarodnim zajmodavcima oko fiskalne reforme i uvođenja poreza na banke mogla proširiti na cijelu regiju. Mađarske obveznice još od početka tjedna padaju na tržištima Beča i Frankfurta, a strah od širenja "mađarskog virusa" spominju i brojni mediji.

Kresanje potrošnje

Dogovor s MMF-om

"Slučaj Mađarske uključuje rizik zaraze ostalih istočnoeuropskih zemalja, koje se ipak mogu zaštititi u onoj mjeri u kojoj nastave provoditi reforme i preustroj. Mislim da će mađarska vlada sljedećih tjedana s MMF-om dogovoriti rješenje", kazao je u razgovoru za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt predsjednik EBRD-a Thomas Mirrow. Pojasnio je da treba razli-

THOMAS MIRROW, predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj ARHIVA BUSINESS.HR

kovati zemlje u regiji jer je Poljska na zdravim temeljima za oporavak, za razliku od Bugarske i Rumunjske koje još zapinju u glibu recesije. Mađarska zasad ne pokazuje namjeru odustajanja od politike koja je do-

vela do raskida ugovora s MMF-om. Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u utorak da će država ispuniti obaveze koje je dala međunarodnim financijskim institucijama te naglasio da budžetski deficit države u ovoj godini ne smije biti veći

Premijerove izjave u skladu su s razmišljanjima ministra gospodarstva Gyorgya Matolcsya koji je u ponedjeljak ponovio da vlada neće dodatno kresati proračunsku potrošnju, odbacivši time zahtjeve međunarodnih zajmodavaca. Porezom na banke Budimpešta u ovoj i sljedećoj godini namjerava prikupiti 200 milijardi forinti. Timovi MMF-a i EU vratit će se u Budimpeštu u drugoj polovini rujna ili početkom listopada, no kako se početkom listopada u Mađarskoj očekuju lokalni izbori, analitičari ne vjeruju da će vladin kabinet prije tog roka izaći s bilo kakvim jačim fiskalnim mjerama. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

nih ugovora 22,8 milijuna kuna, a potpisali su ih Belišće, Finvest Corp, Viševica Komp, Tvin drvna industrija, Valis Fagus, PPS Majur, Požgaj, Pana, Pan Parket, Lokve, MMM Vukelić, Javor, Drvoproizvod, Drvenjača, DI Klana, DI Čazma, Lipa, Hrast-Export-Puklavec i Drvodjelac. Za 2010. godinu predviđene su potpore u ukupnom iznosu 65 milijuna kuna, a od 2007. do 2009. ukupno je dodijeljeno 157,4 milijuna kuna potpora za sufinanciranje 527 investicijskih ulaganja. H

Sando akvizic OPOREZIVANJE BANAKA Nezadovoljan rezovima, MMF je raskinuo suradnju s mađarskom Vladom. Vlada je pak najavila porez na banke od 0,45% ukupne prilagođene bančine imovine, što je daleko više negoli 0,07% istog poreza u Velikoj Britaniji

U LIPNJU

Stopa registrirane nezaposlenosti 16,6 posto Zagreb. Stopa registrirane nezaposlenosti za lipanj iznosila je 16,6 posto, što je za 0,6 postotnih bodova manja stopa nego za svibanj, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Lipanj je treći mjesec zaredom u kojem se na mjesečnoj razini bilježi pad stope registrirane nezaposlenosti (za travanj

je iznosila 17,9%, a za ožujak 18,4%, što je bila i najviša stopa registrirane nezaposlenosti u nešto više od četiri godine. No, na godišnjoj je razini za 2,6 postotnih bodova viša nego za šesti mjesec prošle godine kada je iznosila 14 posto. Krajem lipnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 285.840 nezaposlenih, što je 10.598 osoba ili 3,6 posto manje nego prethodni mjesec, a za 38.693 osobe ili 15,7 posto više nego u lipnju 2009. godine. H

PoLUGodIŠNJI REZULTATI

H1 Telekom povećao prihode 13 posto

KRISTIAN UwE ĆURKoVIĆ, predsjednik Uprave H1 Telekoma ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Alternativni telekom operater H1 Telekom u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario 13-postotni rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2009. Operativna dobit prije oporezivanja (EBITDA) zabilježila je osmerostruki porast prešavši vrijednost od 8 milijuna kuna, pa EBITDA marža izno-

si 13 posto. Prema preliminarnim podacima, u prvom polugodištu ostvareno je 63 milijuna kuna prihoda iz poslovanja, dok se EBITDA marža na mjesečnoj razini približila vrijednosti od 20 posto te je tijekom polugodišta ostvaren i EBIT breakeven na mjesečnoj razini. Nakon uspješne prošle godine, u kojoj smo povećali prihode za 20 posto, i nakon uspješna prvog kvartala dobri polugodišnji rezultati bili su očekivani, istaknuo je Kristian Uwe Ćurković, predsjednik Uprave. D. T.

or Csany, OTP: Želimo nove cije u Hrvatskoj i veći udjel SANdoR CSANy, čelnik mađarske OTP banke

ARHIVA BUSINESS.HR

Sandor Csany, čelnik mađarske OTP banke, najavio je u razgovoru za Wall Street Journal mogućnost akvizicija u Hrvatskoj, Srbiji, Slovačkoj i Rumunjskoj, ali i u Vijetnamu, priželjkujući povećanje udjela na postojećim tržištima na osam do 10 posto. OTP banka deveta je banka na hrvatskom bankarskom tržištu, s ukupnom vrijednošću aktive 12,4 milijarde kuna, s čime drže 3,2 posto bankarskog tržišta. Britanski mjesečnik Euromoney proglasio je OTP banku vodećom mađarskom bankom u gotovo svim segmentima domaćeg tržišta. Tržišni udjel te banke na domaćem tržištu prošle je godine povećan 2,5 posto i iznosi 26,3 posto, a vodeći su po maloprodajnim depozitima i kreditima.

Revizija troškova

Kratkoročno, u tijeku je revizija bančinih troškova kako bi se poboljšala efikasnost poslovanja, a Csany, koji se na čelu OTP banke nalazi od 1992. godine, u sljedećih deset godina očekuje širenje poslovanja. OTP će nastojati zadržati gotovo 30-postotni udjel u privlačenju depozita, a istodobno najavljuje rast aktivnosti svojih fondova. MMF, nezadovoljan rezovima u javnom sektoru, prošloga je vikenda raskinuo suradnju s mađarskom Vladom s kojom je 2008. potpisao 20 milijardi

ANALITIČARI SU U PRAVU

I bez poreza, profitabilnost pada 20 posto Čak i bez uvođenja poreza, profitabilnost mađarskog bankarskog sektora ove će godine pasti 15 do 20%, dijelom zbog lošije poslovne klime, a dijelom zbog regulatornih istraga koje su prisilile banke da povećaju rezervacije za gubitke. Csany je potvrdio da analitičari nisu pogriješili kada su ocijenili da će bančina dobit od poslovnih aktivnosti u drugom kvartalu prije rezervacija na gubitke iznositi oko 100 milijardi forinti ili 458 milijuna dolara.

eura vrijedan sporazum. Vlada je proteklih mjeseci najavila nove poreze, poput poreza na banke i financijski sektor, kojim godišnje namjerava prikupiti 650 milijuna eura. Mađarska Vlada predlaže oporezivanje 0,45% ukupne prilagođene bančine imovine, što je daleko više nego 0,15% poreza na neto obveze planiranog u SAD-u i 0,07% istog poreza u Velikoj Britaniji.

Bankari nisu sretni

Porez su snažno kritizirali osiguravatelji i banke, obraćajući se MMF-u i ističući da će u dugom roku imati štetan utjecaj na investicijsku klimu i ekonomski rast. Sandor Csany, koji je dan-dva prije povlačenja MMF-a njihovu delegaciju nastojao privoljeti da pristanu na proračunski deficit viši od planiranog, nije tako kritičan prema oporezivanju banaka. "Za mene su pogoršanje povjerenja investitora u ze-

mlju i uvođenje poreza na banke jednako negativan razvoj događaja, zbog toga sam malo otvoreniji za ideju uvođenja poreza. Naravno da nismo sretni zbog tog poreza, ali držim da je ekstremno bitno koliko rizičnim investitori ocjenjuju poslovanje u Mađarskoj. Ključno je održati deficit u ciljanim omjerima jer ćemo mi kao banka prvi vidjeti kako nestaje povjerenje tržišta u Mađarsku", kazao je Csany, ističući da porez treba uvoditi samo na ograničeno vrijeme jer bi njegovo zadržavanje dulje od dvije godine oštetilo financijski sektor. Csany nije zabrinut zbog testova na stres koji se upravo provode te ističe da je Tier 1 adekvatnost kapitala OTP banke bila peta najveća i iznosila je 17,5% na Bloombergovu indeksu europskih banaka krajem prošle godine, odmah iza Credit Suisse i UBS-a. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

POSJET KALIFORNIJI

Predstavnici APIU-a po biznis preko velike bare Zagreb. Predstavnici Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) boravili su prošloga tjedna u Kaliforniji, gdje su uz ostalo potpisali sporazum o suradnji s okrugom Riverside za poticanje izvoza i privlačenja stranih ulaganja, priopćili su iz APIU-a. Posjet je organizirao hrvatski konzu-

lat u Los Angelesu, a u sastavu hrvatskog izaslanstva bila je i hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović. Kao područja za suradnju s okrugom Riverside istaknuti su obnovljivi izvori energije i turizam. Najavljeno je da će za svog boravka u Europi krajem godine predstavnici okruga Los Angeles posjetiti i Hrvatsku. Naznačene su mogućnosti suradnje u sektorima visoke dodane vrijednosti poput obnovljivih izvora energije, proizvodnje medicinske opreme, biotehnologije i ICT-a. H

AMERIČKI NADZOR

Pohvala Agenciji za civilno zrakoplovstvo Zagreb. Predstavnici američkih zrakoplovnih vlasti - Federal Aviation Administration (FAA) - obavili su redoviti nadzor hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo RH. Riječ je o uobičajenu postupku koji FAA na poziv neke zemlje provodi od 1992. s naglaskom na nadzor sustava zrakoplovne sigurnosti.

Nakon nadzora obavljenoga 16. srpnja održan je zajednički sastanak predstavnika Agencije za civilno zrakoplovstvo i FAA na kojem su predstavnici američkih zrakoplovnih vlasti odali priznanje za pomak koji je Agencija za civilno zrakoplovstvo postigla s obzirom na rezultate prošlog nadzora iz siječnja 2008., priopćili su iz Agencije. Službeno izvješće s rezultatima nadzora bit će dostavljeno u rujnu, a kategorija u koju će FAA svrstati Hrvatsku bit će određena početkom iduće godine. B.hr

Oppenheim i Žderić dobili novi posao u Makedoniji Osim Ingre, još je jedna hrvatska građevinska tvrtka dobila poslove u Makedoniji, također na obnovi javnih zdravstvenih ustanova - splitski Konstruktor. Makedonsko ministarstvo zdravstva raspisalo je natječaje za projekte obnove 20 zdravstvenih ustanova, ukupno vrijedne 30 milijuna eura. Radovi uključuju obnovu, dogradnju i adaptaciju objekata.

ZADOvOLJNI POSLOM Željko Žderić iz Konstruktora i Igor Oppenheim iz Ingre Snimio Saša ćetković

Tri faze obnove

INGRA I KONSTRUKTOR Makedonci su raspisali natječaje za obnovu 20 zdravstvenih ustanova, a posao su dobile i dvije hrvatske kompanije. Ingra je potpisala ugovore ukupne vrijednosti 4,1 milijun eura Ingra je u Makedoniji sklopila dva ugovora ukupne vrijednosti 4,1 milijun eura. Na natječaju makedonskog ministarstva zdravstva zagrebačka je tvrtka izabrana za izvođača građevinskih radova na Psihijatrijskoj bolnici Bardovci u Skoplju, vrijednih 2,57 milijuna eura

te za izvođenje radova na Kliničkoj bolnici Tetovo i Općoj bolnici Gostivar u vrijednosti 1,53 milijuna eura.

važnost regije

U Ingri navode da je sklapanje ugovora rezultat poslovnih aktivnosti koje ta tvrtka kontinuirano provo-

di na tržištu Republike Makedonije, a koje su u skladu sa strateškim usmjerenjima koja uključuju daljnje širenje poslovanja na inozemna tržišta. "Osim tradicionalnih tržišta poput Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike, priliku vidimo i na tržištima regije koja u idućem razdoblju

očekuju ulaganja u još uvijek nedovoljno izgrađenu javnu infrastrukturu", priopćili su jučer iz Ingre. U toj su tvrtki prema planu restrukturiranja upravo inozemna tržišta i prihode s njih označili kao ključne u budućem razvoju tvrtke pa im je cilj imati inozemne prihode veće od domaćih.

Osim Ingre i Konstruktora, poslove na tim projektima dobile su i makedonske tvrtke Delta-Prom i Vardar Gradba te bugarska tvrtka GBS Blagoevgrad. Natječajna je procedura bila pod potpunim monitoringom CEB-a - Razvojne banke Vijeća Europe i nadležnih tijela Republike Makedonije. Prema riječima makedonskog ministra zdravstva Bujara Osmanija projekti će biti realizirani u tri faze, a prva je faza vrijedna 30 milijuna eura, od čega 23 milijuna eura stiže od CEB-a, a ostatak iz makedonskog budžeta. Rok za izvođenje potpisanih ugovora u prvoj fazi je šest do 16 mjeseci, ovisno o veličini poslova. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 21/7/2010

Nema biznisa bez novih tehnologija

NOVA INFRASTRUKTURA > poslovne inovacije > optička infrastruktura > mobilni internet

16-17 business.hr Srijeda 21/7/2010

Digitalni TV signal u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji U Hrvatskoj se televizijski program u digitalnoj tehnici već neko vrijeme prati na većem području u odnosu na analognu. Nakon što se 20. srpnja "digitalnim područjima" pridruži i regija D6, koja uključuje dio Karlovačke i

Ličko-senjsku županiju, u Hrvatskoj će ostati još samo dvije analogne regije. D6 sedma je po redu hrvatska regija u kojoj se program nacionalnih i lokalnih televizijskih nakladnika prati isključivo digitalno. Program nacionalnih TV postaja HRT 1, HRT 2, NOVA TV i RTL od 21. srpnja će se nastaviti emitirati na 30., odnosno 54. digitalnom kanalu. Uz brojne priručnike i savjete u javnim medijima, jedan od dodatnih načina na koji se mogu dobiti sve

informacije o potrebnim uvjetima prijema digitalnog televizijskog signala HAKOM-ove su internetske stranice te popularni on-line servis YouTube s nizom multimedijskih "uradi sam" vodiča. Uz zorne upute i prikaz samostalnog postavljanja i ugađanja opreme za digitalnu televiziju, građani ujedno mogu doznati više o prednostima koje digitalno emitiranje donosi u odnosu na analognu tehniku.

Nema biznisa bez teh ICT I POSLOVNE INOVACIJE Poslovna vrijednost informatičkih tehnologija danas se više ne temelji na performansama informatičkih uređaja i softvera nego na znanju ljudi koji ih koriste, na njihovoj sposobnosti u inoviranju poslovnih procesa uporabom ICT tehnologija

oliko su ICT tehnologije važne za sam biznis, možda je najslikovitije sročio Bill Gates: "ICT i biznis danas su tako isprepleteni da su neodvojivi jedno od drugoga i mislim da nitko ne može govoriti smisleno o jednome od toga, a da ne govori i o drugome". Pritom nije riječ samo o međusobnu utjecaju, već o poslovnoj vrijednosti informatičkih tehnologija. Ta se vrijednost danas više ne temelji toliko na samim performansama informatičkih uređaja i softvera koji se koriste, koliko na znanju menadžera koji ih koriste, na njihovoj sposobnosti u inoviranju poslovnih procesa, u osmišljavanju proizvoda i novih pristupa korisnicima, a sve to uporabom ICT tehnologija. Na isti način na koji je električna energija omogućila uporabu pokretnih traka u tvornicama prošlih stolje-

RENéE SAbOTI SLOVENC, direktorica rujanske poslovno-tehnološke konferencije tvrtke Combis

DARIO ALFIREVIć, član Uprave tvrtke Overseas za prodaju i marketing arhiva business.hr

arhiva business.hr

ća, široka dostupnost informacija koja nam je omogućena putem informatičke infrastrukture omogućuje osmišljavanje novih procesa i nove načine obavljanja poslova u 21. stoljeću.

Važnost ideje

Drugim riječima, danas je nemoguće poslovati bez primjene interneta, mobi-

tela i računala, a njihovom uporabom u poslu dolazi do novih načina obavljanja raznih poslovnih funkcija. "No, u tome su uspješni samo oni koji imaju ideja, koji uvode inovacije i promjene, oni koji stvaraju komparativne prednosti na tržištu, bilo da su one ostvarene u razvoju novog proizvoda, samom procesu

iMagine Cup

Hrvatski Think Green među najboljih 12

Od 3. do 8. srpnja u Varšavi održano je finalno natjecanje globalnog Microsoftova Imagine Cupa, dijela inicijative Unlimited Potential. Timovi iz cijeloga svijeta natjecali su se u razvoju informatičkih rješenja i kreativnoj primjeni informatičkih tehnologija s ciljem poboljšanja kvalitete života te razmjene znanja i ideja. U po-

četnim fazama ovogodišnjeg Imagine Cupa sudjelovalo je više od 325.000 studenata iz čak 113 zemalja. Ove je godine na Imagine Cupu Hrvatsku predstavljao tim Think Green, sastavljen od studenata dvaju splitskih fakulteta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Ekonomskog fakulteta. Njihovo je rješenje pokazalo kako se hrana može uzgajati u kontroliranim uvjetima uz pomoć programskog rješenja kojim se nadziru troškovi njezina uzgoja i istodobno

hnologije rObert DiMitrOvski, voditelj projekata, HT arhiva business.hr

kontroliraju optimalni uvjeti potrebni biljkama. "Plasman u prvih dvanaest smatramo dobrim uspjehom, s obzirom na činjenicu da je u finalnim natjecanjima u Varšavi sudjelovalo 68 timova, kao i na to da se Think Green natjecao u vrlo kompetitivnoj kategoriji softverskog inženjerstva i razvoja aplikacija", komentirao je nastup ovogodišnjeg hrvatskog tima Marko Sever, voditelj za primjenu softverskih razvojnih alata u akademskoj zajednici u Microsoftu Hrvatska. G. K.

Dukat

Do ušteda virtualnim desktopom Dobar je primjer inovacije u poslovnom procesu projekt virtualizacije desktopa u tvrtki Dukat implementacijom VDI (Virtual Desktop Infrastructure) tehnologije. Povezivanjem računala u virtualnu okolinu svi korisnici Dukatove IT infrastrukture mogu upravljati sadržajem svojih računala s udaljenih lokacija. Korist od takve pogod-

nosti najvidljivija je kod mobilnih korisnika, 15 posto zaposlenika Dukata koji posao obavljaju na terenu. Virtualizacijom im je omogućen jednak pristup svim sadržajima i aplikacijama kao i uredskim zaposlenicima. Usto, procjenjuje se da je virtualizacija računala u Dukatu smanjila operativne troškove poslovanja i do 40 posto.

Overseas express

Paketi 'putuju' i internetom Tvrtka Overseas Express naručila je od tvrtke Combis web aplikaciju 'Overseas Internet Shipping' koja služi za slanje zahtjeva za preuzimanje i dostavu paketa. Korisnici te usluge moći će sami ispisivati naljepnice s barkodom i lijepiti ih na pakete koji će se potom preuzimati i dostavljati na odredište. Zanimljivost je da će se primatelj SMS-om obavještavati o poslanoj pošiljci te će moći promijeniti vrijeme i adresu dostave paketa, što je korisno s obzirom na

moguću odsutnost primatelja. Primatelj i pošiljatelj u svakom će trenutku moći provjeriti gdje se paket nalazi. "Uporabom nove aplikacije Overseas će proširiti kanale distribucije te će pružiti korisniku stalan uvid u svoje usluge. Narudžba dostave više se neće morati obavljati telefonski, što će nama osigurati uštedu, a pošiljatelju pružiti fleksibilnost", izjavio je Dario Alfirević, član Uprave za prodaju i marketing tvrtke Overseas Trade.

t-MObile

Isplativo upravljanje kvalitetom Alat za upravljanje kvalitetom usluga u pokretnoj telefoniji - ComQuality - omogućio je tvrtki T-Mobile uvid u pokazatelje kvalitete kao rezultate međuovisnog djelovanja različitih sustava. Na taj su način dobili pregled razine kvalitete izvršavanja usluga u kratkom vremenu. HT je implementacijom ComQuality rješenja dobio alat kojim može upravljati poslovnim procesima i nadzirati rezultate poslovnih odluka. "Povijesno praćenje svih

proizvodnje ili drugačijem poslovnom procesu.

poticanje razvoja

Kako povećati samu inovativnost poslovanja? Jedan je odgovor na to pitanje svakako - korištenjem modernih tehnologija", drži Renée

Saboti Slovenc, direktorica rujanske poslovno-tehnološke konferencije tvrtke Combis, koja će se baviti odnosom informatičko-komunikacijskih tehnologija i inovacija do kojih one mogu dovesti u poslovanju. Kako ICT može potaknuti

poslovne inovacije "filozofska" je tema o kojoj se (često) teoretizira, no o čemu je zapravo riječ najbolje ćemo shvatiti pogledamo li nekoliko konkretnih primjera. Prvi je primjer inovacije u poslovnom procesu. Riječ je o projektu

relevantnih podataka omogućilo nam je analizu investicija u različitim segmentima, dok nam je u tehničkom smislu omogućeno lakše dijagnosticiranje ponašanja i eventualnih anomalija te pravodobno fokusiranje na njihovo otklanjanje. Na taj način istodobno možemo unaprijediti rad tehničkog osoblja, ali i olakšati donošenje odluka menadžmentu", kaže Robert Dimitrovski, voditelj projekata u HT-u.

virtualizacije u tvrtki Dukat koja je primjenom tehnologije povećala sigurnost svakodnevna poslovanja i bitno smanjila operativne troškove. Drugi je primjer uvođenje sustava pametne transportne logistike u tvrtki Overseas, a treći

primjer tehnologije koja je dovela do poslovne inovacije jest uvođenje sustava za upravljanje kvalitetom koji je implementiran za potrebe nadzora kvalitete usluga u pokretnoj mreži T-HT-a. Zvonko Pavić

EDUKACIJA

> poslovne inovacije > optička infrastruktura > mobilni internet

18-19 business.hr Srijeda 21/7/2010

Četverodnevni tečaj na Oracle Universityju

Novim tečajem DBA1 nastavlja se višegodišnja uspješna suradnja između Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Oraclea Hrvatska. U prostorijama Oracle Universityja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održat će se novi višednevni tečaj za Oracle Database 11gR2. Tečaj je od 15. do 18.

srpnja vodila Oracleova stručnjakinja iz područja baza podataka Morana Kobal Butković. Oracleovi tečajevi na FER-u besplatni su jer Oracle želi osposobiti studente FER-a vještinama iz administracije baza podataka te ih već na samom početku njihove poslovne karijere učiniti što konkurentnijima na tržištu rada. Na domaćem tržištu nedostaju kvalitetni IT kadrovi, a kvalitetan IT sektor danas je nezaobilazni faktor uspjeha većine tvrtki. G. K.

USPJEŠNO

Šesta godišnjica Comminusa

MARIJO VOLAREVIć, predsjednik Uprave Comminusa aRHiVa BUsinEss.HR

Rast tržišnog interesa za rješenjima poslovne inteligencije i uslugama upravljanja podacima, kako smatra predsjednik Uprave tvrtke Comminus Marijo Volarević, proizlazi iz ambicioznih poslovnih planova rasta i razvoja u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući tim ambicijama, tvrtka Comminus proslavila je svoju šestu godišnjicu s uspješnim poslovnim rezultatima.

Ulaganja HT-a na čekanju, HA ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU Pitanje regulacije svjetlovodne pristupne infrastrukture vrlo je važno za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija Hrvatske, pa će radna skupina HAKOM-HT-alternativni operateri nastojati što prije postići konačan prijedlog prihvatljiv za sve strane

azvoj domaćeg telekomunikacijskog tržišta došao je u fazu kada je preduvjet za razvoj novih usluga i poboljšanje postojećih izgradnja optičke infrastrukture, što bi prije svega trebao uraditi bivši monopolist i danas najjači domaći telekom operater Hrvatski Telekom. Međutim, HT razvoj i ulaganje u optičku infrastrukturu uvjetuje dogovorom s Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) jer smatraju da regulacija tržišta u tome segmentu mora biti pravedna, objašnjava predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Ivica Mudrinić. Prema njegovim riječima, to znači da se HT ne boji regulacije tržišta, ali traži da cijena iznajmljivanja optičke infrastrukture alternativnim telekom operaterima poput Optime Telekoma, Metroneta, H1 Telekoma i B.neta bude po komercijalno isplativim uvjetima. U protivnom, smatra Mudrinić, može se dogoditi da se sva ulaganja odgode za neka bolja vremena jer iznajmlji-

vanje po nižim cijenama može HT dovesti u vrlo neravnopravan položaj. Naime, alternativni telekom operateri traže mogućnost brzog iznajmljivanja optičke infrastrukture od HT-a, što bi značilo da bi najjači domaći telekom, ako je cijena ispod tržišne, mogao oštetiti svoje dioničare. Mudrinić takav scenarij smatra nerazumnim te napominje kako bi to moglo značiti i kršenje zakona koji regulira pravedno upravljanje kompanijom na dobrobit njezinih vlasnika, u ovom slučaju dioničara.

Važnost infrastrukture

Iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u čijem je Vijeću, koje i donosi ključne odluke o regulaciji tržišta, od prošle godine Miljenko Krvišek, ističu kako je radna skupina koja uključuje predstavnike HAKOM-a, HT-a i svih alternativnih operatera počela raditi i razgovori između svih zainteresiranih strana trenutačno dobro napreduju. Unatoč tome, ne može se konkretno govoriti o nekom skorom roku u kojem će se postići konačan dogovor,

IVICA MUDRINIć, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a snimio saŠa ĆETKoViĆ

VELIK TRŽIŠNI POTENCIJAL

Snažan rast broja korisnika

Prema podacima HAKOM-a objavljenim u izvješću za prošlu godinu, ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. Lani je broj korisnika interneta porastao 11,2 posto i dosegnuo 2.495.440. Istodobno je broj pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne komunikacijske mreže tijekom 2009. porastao 30,54 posto pa je dosegnuta gustoća 15,44 posto s obzirom na broj stanovnika. Širokopojasni pristup internetu putem pokretnih komunikacijskih mreža na kraju 2009. dosegnuo je 252.238, što je gustoća 5,69 posto s obzirom na broj stanovnika.

ističu u HAKOM-u. No, činjenica je da je pitanje regulacije svjetlovodne pristupne infrastrukture vrlo važno za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija Hrvatske, pa će radna skupina nastojati što prije postići konačan prijedlog u skladu s tom činjenicom. Važno je spomenuti i gradove, odnosno lokalne samouprave, koji mogu sudjelovati u projektu razvoja svjetlovodne pristupne mreže, objašnjavaju iz HAKOMa. Primjerice, Rijeka, gradovi

u Istri i na otoku Krku te Varaždin i Čakovec vrlo su zainteresirani za gradnju vlastitih gradskih mreža. "Možemo spomenuti i gradove u Dalmaciji u kojima će se provoditi plinofikacija, što je prilika da se u iskopane kanale s plinskim cijevima polože i cijevi za svjetlovodne niti. Takva bi infrastruktura svakako pomogla u podizanju kvalitete življenja, ali i privlačenju investicija, što bi ojačalo tamošnje gospodarstvo", zaključuju u HAKOM-u.

Na telekom tržištu može se čuti da se odluke donose presporo te kako je trebalo proći mnogo vremena da napokon svi sjednu za stol. Tako su alternativni telekom operateri opetovano naglašavali kako nitko nije protiv ulaganja u mreže nove generacije, novu tehnologiju i infrastrukturu koja će potrošačima omogućiti bolju ponudu i još kvalitetniju uslugu, ali ne pristaju da se takve odluke donose bez njihova sudjelovanja jer su i oni posljednjih godina u tu istu infrastrukturu uložili

SIGURNOST

Volarević je naglasio kako je ove godine Comminus u suradnji s VPŠ Libertas i prestižnim doma-ćim stručnjacima pokrenuo niz poslovnih radionica iz područja analitičkih tehnika poslovnog odlučivanja, te da zajedno s tjednikom Lider u Zagrebu 27. listopada 2010. organizira konferenciju o primjeni business inteligence procesa. Comminus je tvrtka usmjerena na pružanje cjelovitih rješenja za poslovnu in-teligenciju i podršku poslovnom odlučivanju. Zapošljava više od četrdeset razvojnih inženjera i konzultanata. G. K.

F-Secure Mobile Security 6 i za Android Finska tvrtka za zaštitu računala F-Secure razvila je zaštitu za mobilne uređaje koji rade na operativnom sustavu Android. F-Secure Mobile Security 6 odsad je dostupan za operativne sustave Android, Symbian i Windows Mobile. Voditelj odjela za mobilna rješenja unutar F-Securea Patrik Sallner

ustvrdio je kako je F-Secure Mobile Security vodeća zaštita za mobilne telefone osposobljena i za operativni sustav Android. F-Secure Mobile Security 6 za pametne telefone nudi zaštitu protiv štetnih programa i gubitka ili krađe uređaja. Zaštita također omogućuje sigurnu upotrebu mobilnog bankarstva. "Najnoviji pametni telefoni dizajnirani su za surfanje internetom, usluge mobilnog bankarstva i kupnju preko on-line portala. Prema našem istraživanju, trećina pametnih

telefona koristi se za surfanje internetom, a 10 posto njih za usluge mobilnog bankarstva", rekao je Patrick Sallner, dodavši kako je tehnologija F-Securea razvijena tako da korisnik može biti siguran kako povjerljive informacije neće doći u pogrešne ruke. Zaštita kod surfanja (Browsing Protection) otkriva opasne internetske stranice te sprečava njihovo otvaranje. Zaštita od krađe na daljinu (Anti-Theft) služi za zaključavanje izgubljenog ili ukradenog telefona.

AKOM tek počeo pregovarati

MIljeNkO kRvIšek, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije

AdRIAN ježINA, predsjednik Uprave B.neta snimio HRVoJE KnEZ

snimio HRVoJE Domini∆

velik novac. HAKOM je to napokon uvažio. Predsjednik Uprave B.neta Adrian Ježina nedavno nam je kazao kako je vrlo važno imati kvalitetnu platformu za razvoj optičke infrastrukture jer se bez nje ne može omogućiti stvarni razvoj hrvatskog telekomunikacijskog tržišta.

Regulacija tržišta

Sličnog je mišljenja i Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK i član Nadzornog

odbora H1 Telekoma, koji ističe kako je veliki uspjeh da su napokon svi sjeli za stol, ali da je veliki posao i dalje pred njima. On se dugo zauzimao za to da se svi akteri telekom tržišta zainteresirani za razvoj optičke infrastrukture s HAKOM-om i HT-om dogovore o tom važnom pitanju za razvoj tržišta, što im je napokon i uspjelo. Naime, na početku rasprave o ulaganju i gradnji optičke infrastrukture činilo se da će pregovori biti samo između HAKOM-a i HT-a, što je bio vrlo loš si-

gnal tržištu. I sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura slaže se s takvim ocjenama. Ako bi se HT-u dopustilo da korisnike s bakrene infrastrukture, koja je pretežita u Hrvatskoj, prebaci na optičku mrežu bez mogućnosti da se njome koriste i drugi, alternativni operateri, u vrlo kratkom roku HT bi bio toliko tehnološki ispred njih da ga oni ne bi mogli sustići. To bi, prema Luburinu mišljenju, dovelo do propasti alternativnih operatera i poništenja svega dobroga što je donijela liberalizacija tržišta ili što tek treba donijeti. Lubura ističe kako je potrebno osigurati pravednu tržišnu utakmicu za sve. S druge strane, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pozitivno utječe na rast gospodarstva pa ne čudi praksa u EU gdje se potiče

razvoj optičke infrastrukture. Najdalje je u tome otišla Finska, koja je širokopojasni pristup internetu proglasila pravom. Tako će svaki finski državljanin imati zakonom zajamčeno pravo na širokopojasni internet brzine 1 megabit po sekundi. Finska je obećala da će svi u državi biti spojeni na 100 puta bržu širokopojasnu vezu do 2015. godine.

Fiksno i mobilno

Usto, Europska unija nastoji osigurati univerzalan širokopojasni pristup internetu, a pritom je najveći problem kako osigurati brzi pristup ruralnim područjima gdje tržišno orijentirane tvrtke za pružanje internetskih usluga ne pronalaze komercijalni interes. Analitičari kažu da će se uskoro mnoge zemlje suočiti sa sve većim zahtjevima građana za pristup in-

PeTAR ČAvlOvIć, predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK i član Nadzornog odbora H1 Telekoma snimio HRVoJE Domini∆

ternetu, a upravo su ruralna područja najveći problem. Jedno se vrijeme velika nada polagala i u WiMax infrastrukturu, odnosno stacionarni širokopojasni pristup putem bežične mreže, ali on se pokazao prilično neisplativim. Naime, brzi razvoj telekomunikacijskog tržišta u segmentu mobilne telefonije i velik broj korisnika mreže treće generacije te HSDPA tehnologije za pristup internetu donio je korisničku orijentaciju prema upravo tim tehnologijama, a ne WiMaxu. S druge strane, mreže četvrte generacije, odnosno LTE koji polako dolazi, još će više mobilnu telefoniju predstaviti kao najvažniji način pristupa internetu. U prilog tome ide i razvoj mobilnih uređaja, pametnih telefona.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

odlični rezultati

> poslovne inovacije > optička infrastruktura > mobilni internet

20-21 business.hr Srijeda 21/7/2010

nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi u drugom tromjesečju ove godine bili su veći za 446 milijuna dolara, a neto dobit za 445 milijuna u odnosu na prvo tromjesečje. Kako je rekao Intelov predIntel, vodeća svjetska tvrtka za sjednik Uprave Paul Otellini, inovacije u proizvodnji čipova, snažna potražnja korporacijskih klijenata za njihovim u drugom tromjesečju ove godine ostvarila je 10,8 milijardi najnaprednijim mikroprocesoameričkih dolara prihoda, neto rima pridonijela je najboljem tromjesečju u 42-godišnjoj dobit iznosila je 2,9 milijardi. povijesti kompanije. Tvrtka Dobit po Inteleovoj dionici iznosila je 51 cent. Prihod Intel učvršćuje tržišni udjel na području procesne tehnologije i Cortporationa u drugom je tromjesečju bio 34 posto veći odmiče konkurenciji izvrsnim

Najbolje tromjesečje u Intelovoj povijesti

arhitektonskim dizajnom svojih mikroprocesora. Intel sve bolje posluje u segmentima osobnih računala i poslužitelja pa se očekuje da će potražnja za vrhunskom tehnologijom u bližoj budućnosti i dalje rasti. Prihodi odjela PC Client Group porasli su dva posto u odnosu na prethodno razdoblje, uz rekordan prihod od prodaje mobilnih mikroprocesora. Prihodi odjela Data Center Group porasli su 13 posto u odnosu na prethodno razdoblje, uz rekordan prihod od prodaje poslužiteljskih mikroprocesora. G. K.

posto porasli su prihodi Intela u najboljem kvartalu u povijesti te kompanije

Europa prednjači u mo

rast tržišta Većina prometa u mobilnom širokopojasnom internetu danas ide preko prijenosnih računala, a mnogo manje mobilnim telefonima, odnosno pametnim telefonima, no prema procjenama analitičara taj bi se trend u skoroj budućnosti mogao promijeniti

nalitička tvrtka Berg Insight u petom godišnjem izvješću o mobilnom internetskom tržištu u Europi i Sjevernoj Americi "Tržište mobilnog broadbanda" procijenila je da se od globalnih 66 milijuna mobilnih pristupa internetu na najrazvijenija tržišta u Europi i Sjevernoj Americi odnosi 24,3 milijuna, odnosno 5,6 milijuna mobilnih pristupa internetu. U izvješću na 150 stranica, u kojem se analiziraju ključni pokretači tržišta širokopojasnog mobilnog pristupa internetu, razlike u penetraciji na tržištima, uloga najvećih pružatelja mobilnih bradband uređaja, njihova uloga na tržištu, ključni faktori brzog razvoja tržišta te ostali aspekti tog najbrže rastućeg IT segmenta, navodi se da u najnaprednijem standardu mobilnog broadbanda HSPA/LTE (brzi mobilni prijenos paketa podataka)

prednjači Europa sa 17,3 posto udjela, a slijedi je Sjeverna Amerika sa 8 posto udjela. Mobilni širokopojasni pristup internetu, koji je počeo kao ekskluzivni poslovni servis, posljednjih godina postao je komercijalan s tendencijom snažnog razvoja. Očekivani novi broj korisnika zahtijeva od operatora povećanje kapaciteta mreža. Većina prometa u mobilnom širokopojasnom internetu ide preko prijenosnih računala, a mnogo manje mobilnim telefonima, odnosno pametnim telefonima. Daljnji razvoj ovisi o dostupnosti mreže i njezinu kapacitetu, a glavna mu je smetnja što je međunarodni roaming preskup pa je korisnicima neprivlačan.

nove tehnologije

Širokopojasni mobilni pristup internetu razvio se kroz četiri glavne vrste: PC kartice za pristup internetu, USB modemi, ugrađeni

milijuna prijenosnih računala imat će do 2015. godine ugrađene module za brzi mobilni pristup internetu

moduli i gateway. U Berg Insightu smatraju kako je rast globalnog mobilnog širokopojasnog pristupa internetu pet posto u 2009. godini još nedovoljan s obzirom na tržišne mogućnosti. Rast u Europi 2009. godine bio je 34 posto. Zasad je ugrađenih modula za mobilni širokopojasni pristup internetu u prijenosnim računalima u svijetu, prema procjeni Berg Insighta, oko 7 milijuna, a smatra se da će ih do 2015. godine biti čak 70 milijuna.

Broj HSPA/LTE mobilnih broadband pretplatnika rastao je u Europi 71 posto godišnje i 2009. iznosio je 25 milijuna, a predviđa se da će nastaviti rasti po složenoj godišnjoj stopi (CAGR) 21,6 posto, na 81 milijuna do 2015. godine. Tržište Sjeverne Amerike dosad se sporije razvijalo pa mu je predviđen brži rast do 2015. godine po godišnjoj stopi 34,8 posto, odnosno do 42 milijuna pretplatnika na

kraju razdoblja. Vrijednost modula za mobilni broadband u Europi 2009. godine bila je u prosjeku 46 eura, a u SAD-u, gdje tržište zasad čine poslovni korisnici, i u Kini, gdje najveći operateri Huawei i ZTE još nisu uspjeli znatnije razviti tržište, prosječna vrijednosti modula za mobilni širokopojasni pristup internetu mnogo je veća nego u Europi jer iznosi oko 123 američka

POSLOVNI SOFTVER

Ugovor PharmaSa i b4b-a o SAP rješenju Tvrtka za promet i proizvodnju farmaceutskih proizvoda PharmaS i konzalting tvrtka b4b potpisali su ugovor o uvođenju SAP poslovnog sustava. Ugovor kojim je dogovoren proces implementacije informatičkog sustava potpisali su glavni direktor tvrtke b4b Mato Ćatić i vlasnik

tvrtke PharmaS Luka Rajić, te direktorica tvrtke PharmaS Zdravka Knežević. Uvođenjem SAP poslovnog rješenja u start up fazi poslovanja PharmaS će osigurati cjelovito upravljanje poslovnim procesima i standardizaciju poslovne prakse od samog početka poslovanja. Stabilna tehnološka podloga omogućit će najviše propise poslovnih procesa i veću efikasnost u zahtjevnom farmaceutskom okruženju. Naime, kao tvrtka čiji je cilj pozicionirati se kao pouzdan proizvođač i distributer kvalitetnih lijekova

za tržište Hrvatske i širu regiju, PharmaS uvodi poslovni sustav usklađen s europskim normama. Implementacija SAP sustava odvijat će se u dvije faze u skladu s razvojem poslovanja i izgradnjom proizvodno skladišnog i poslovnog centra u Popovači čiji se dovršetak planira u prvoj polovici sljedeće godine. b4b odabran je zbog svojega višegodišnjeg iskustva i brojnih uspješno realiziranih projekata implementacije sustava u vodećim domaćim i regionalnim kompanijama te u farmaceutskoj industriji. G.K.

obilnom broadbandu

dolara. Vrijednost tržišta mobilnog širokopojasnog pristupa internetu u Europi 2009., prema procjeni Berg Insighta, iznosila je 1,1 milijardu eura, a u Sjevernoj Americi 503 milijuna eura. Brži rast tržišta u Europi generirali su niža cijena uređaja, pozitivno iskustvo korisnika i jaka marketinška kampanja operatera. Proboju na tržište mobilnog širokopojasnog pristupa internetu prido-

nosi i sve bolja softverska podrška takvoj tehnologiji jer programerske tvrtke razvijaju programe i poboljšavaju korisničko sučelje, što pridonosi poboljšanju korisničkog iskustva, ustvrdio je viši analitičar Berg Insighta Andre Malm.

Smanjenje cijena

Prema procjeni Berg Insighta, rast vrijednosti tržišta u Europi 2009. godine iznosio je čak 73 posto,

a očekivani godišnji rast do 2015. godine oko 10,8 posto. Europsko bi tržište 2015. godine trebalo vrijediti 8,7 milijardi eura. Predviđeni godišnji rast tržišta u Sjevernoj Americi do 2015. je 14 posto i tržište bi trebalo vrijediti 10,1 milijardu američkih dolara. Rastu tržišta najviše će, procjenjuju u Berg Insihtu, pridonijeti smanjenje cijena usluge i uvođenje LTE tehnologije. Pretplatnički paketi

mobilnog širokopojasnog pristupa internetu u Europi su uglavnom na 12 ili 24 mjeseca. Procjenjuje se i da će sve veći tržišni udjel povećavati mobilni širokopojasni pristupi internetu s mobitela i smartphonea. Penetracija mobilnog širokopojasnog pristupa internetu u Europi varira po nacionalnim tržištima. Najnaprednije je tržište Austrije, u kojoj je udjel mobilnog širokopojasnog pristupa internetu 15 posto u ukupnom tržištu internetskih konekcija, a 40 posto tržišta odnosi se na širokopojasni pristup internetu. Penetracija u Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Irskoj i Portugalu manja je od 10 posto, a u Belgiji, Nizozemskoj i Grčkoj je ispod 3 posto. Kako predviđa analitičar Berg Insighta Marcus Persson, moduli za širokopojasni pristup internetu postat će uskoro

norma za prijenosna računala u Europi, a sada je takvih modula u prijenosnim računalima manje od pet posto u Europi i Sjevernoj Americi. Očekivano je smanjenje cijene tih modula 45 posto u sljedećih pet godina, smatra Persson. Globalni tržišni lider opreme za mobilni širokopojasni pristup internetu je Huawei sa 53 posto tržišnog udjela i ima jako uporište na europskom tržištu. Drugi tržišni udjel, a riječ je o 30 posto, odnosi se na ZTE. U Sjevernoj Americi posluju i Sierra Wireless i Wireless Novatel sa svojom EVDO mrežnom tehnologijom. Najveći dobavljači USB modema su Ericsson i Qualcomm koji su uspjeli potpisati ugovore s najvažnijim operatorima. Njihov zajednički tržišni udjel u 2009. iznosio je 83 posto. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 21/7/2010

regija/svijet

Švedska odbacuje euro se sigurnije sa svojom ANDERS BORG, švedski ministar financija, zna da građani ne bi prihvatili euro arhiva business.hr

DOMAĆE JE DOMAĆE Dok jedni 'srljaju' u eurozonu jer to moraju kao nove članice EU (primjerice Estonija koja euro preuzima početkom 2011.), Švedska je zahvaljujući slabostima vlastite valute (švedske krune) vrlo dobro i bez većih problema prošla krizu

nders Borg, švedski ministar financija, ostaje pri svojem stajalištu da bi "dugoročno promatrano uvođenje eura za Švedsku bila dobra stvar", i to unatoč krizi dugova i nesigurnoj gospodarskoj situaciji u pojedinim zemljama južne Europe. Međutim, taj je konzervativni političar ostao realan jer vrlo dobro zna da uvođenje eura ne bi naišlo na potporu švedskih građana. Zbog toga će, kaže Borg, potrajati neko vrijeme prije novog referenduma o uvođenju eura. Sumnje u zajedničku europsku valutu u Švedskoj zapravo nikada nisu bile veće nego danas. Prema posljednjim anketama, 61 posto Šveđana odbacuje euro. Prije godinu dana protiv eura

se izjasnilo samo 44 posto građana. Grčka kriza i djelomična nesposobnost Europske unije da brzo i primjereno reagira na novu situaciju osjetno su utjecali na stajalište Šveđana o euru. Budući da sve političke strane uvođenje eura vežu uz novi referendum, može se očekivati da će se on održati tek kada za euro bude postojala stabilna većina.

Prošli krizu

Sve veće protivljenje euru ima svoje razloge i u činjenici da je Švedska u usporedbi s ostalim europskim zemljama kroz krizu prošla bez većih posljedica. Švedsko gospodarstvo koje uvelike ovisi o izvozu imalo je s jedne strane velike koristi od slabe švedske krune. S druge su pak strane poduzeća po-

put Scanije na vrijeme "stala na kočnicu" i prilagodila svoje proizvodne kapacitete smanjenoj potražnji na tržištu. To su napravili s vrlo neobičnim sredstvima: Scania je uvela radni tjedan od četiri dana za sve zaposlene, a predsjednik Uprave Leif Östling stalno je naglašavao da za njega ne dolazi u obzir otpuštanje radnika jer tvrtka mora biti spremna povećati svoje kapacitete kad ponovo krene konjunktura. Švedska je vlada s nekoliko stimulativnih paketa održala domaću potražnju na visokoj razini. Tako će za potrebe samo ove godine vlada premijera Fredrika Reinfeldta osloboditi sredstva u visini 1,2 posto BDP-a. Tu su i rezultati smanjenja poreza prethodnih godina - od preuzimanja vlasti prije četiri

USPJEŠAN SAJAM U BRITANIJI

Boeing i Airbus dobili poslove od 23 milijarde dolara FARNBOROUGH - Američki proizvođač zrakoplova Boeing i njegov europski konkurent Airbus upisali su u ponedjeljak na sajmu u Velikoj Britaniji narudžbe za zrakoplove čija ukupna vrijednost premašuje 23 milijarde dolara, a glavni su im klijenti zrakoplovne tvrtke i tvrtke za leasing koje nastoje udovoljiti naglom skoku potražnje u Aziji. Početak Međunarodnog zrakoplovnog sajma u Farnboroughu obilježio je val narudžbi ukupno 192 putnička zrakoplova kratkog i velikog doleta ukupne vrijednosti 23,3 milijarde dolara. Najveću pojedinačnu narudžbu ukupne vrijednosti 9,1 milijardu dolara podastro je prijevoznik iz Dubaija Emirates, a odno-

si se na 30 Boeingovih zrakoplova velikog doleta tipa 777. Odjel za leasing američkog industrijskog konglomerata General Electrica naručio je od Boeinga 40 zrakoplova tipa 737 do 800 čija ukupna vrijednost iznosi 3 milijarde dolara. GE Capital Aviation Services kupio je također od Airbusa 60 zrakoplova tipa A320 čija je kataloška cijena 4,5 milijardi dolara. Airbus je dobio i 4,4 milijarde dolara vrijednu narudžbu od nove američke grupe Air Lease Corporation (ALC) za 51 mlazni zrakoplov tipa A320, dok je ruski prijevoznik Aeroflot potvrdio kupnju 11 Airbusovih zrakoplova velikog doleta tipa A330, čija je ukupna vrijednost

2,3 milijarde dolara. "Snažna potražnja za zrakoplovima javlja se na Bliskom istoku i u drugim dijelovima Azije, posebno u Kini", rekao je neovisni analitičar zrakoplovnog tržišta John Strickland.

će u svemir iz o, osjeća Rusi Vostočnog, a ne više iz m krunom Baikonura u Kazahstanu PUTIN GRADI KOZMODROM OD 811 MILIJUNA DOLARA

godine Reinfeldtova je koalicija četiri puta smanjila poreze u ukupnoj visini 70 milijardi kruna. Tu se ubraja i ukidanje poreza na kapital. Istodobno je koalicija smanjila dodatak za nezaposlene. No, Švedska je uz Dansku i dalje zemlja s najvećim porezima - nešto iznad 47 posto. Visoki prihodi od poreza rezultirali su najnižim proračunskim deficitom u EU. Zbog toga je i ministar Borg povećao prognozu gospodarskog rasta za tekuću godinu s prvobitnih 2,5 na 3,3 posto.

Svijetla točka

Borg se bez ustručavanja pohvalio da je švedsko gospodarstvo zapravo "svijetla točka u Europi". Pa ipak, protekle je godine švedsko

gospodarstvo smanjeno 5,1 posto, što je najveći pad u posljednjih 60 godina. Dakako, sve što je švedski ministar financija izjavio treba uzeti s određenom mjerom opreza jer se u rujnu u Švedskoj održavaju parlamentarni izbori. "Izjave su malo preoptimistične", upozoravaju iz bankovnog sektora. Vlada za ovu godinu polazi od stope od devet posto, a prognoze govore da bi stopa nezaposlenosti mogla pasti na šest posto tek nakon 2014. godine. Tek će se vidjeti hoće li kritika oporbe u Švedskoj naići na plodno tlo birača. U anketama vladajuća koalicija dobiva potporu 47, a oporba 45 posto ispitanih građana. Alen Legović, Bruxelles

KOMPANIJE ŠUTE

Ericsson, Volvo i Electrolux suzdržani Želje za eurom splasnule su i među švedskim gospodarstvenicima. Još prije samo nekoliko godina postajale su prave mreže velikih švedskih kompanija Ericsson, Volvo i Electrolux koje su čvrsto i glasno zagovarale uvođenje eura. Danas su predstavnici tih velikih poduzeća suzdržani kada je riječ o euru jer je i njima jasno da razgovor o toj temi u Švedskoj trenutačno ne dovodi do zaključka.

Rusija trenutačno troši 115 milijuna dolara godišnje na najam kozmodroma Baikonur u istočnom Kazahstanu, gdje se provodi većina ruskih svemirskih lansiranja

Rusija će graditi novi svemirski centar za lansiranje Vostočni u istočnoj regiji Amur, a vlada će za projekt u vrijeme krize izdvojiti čak 24,7 milijardi ruskih rubalja (811 milijuna dolara).

Preskup najam

Najavio je to ruski premijer Vladimir Putin koji se nada da će taj centar jamčiti Rusiji potpuno neovisne svemirske aktivnosti. Rusija trenutačno naime troši 115 milijuna dolara godišnje na najam kozmodroma Baikonur u istočnom Kazahstanu, gdje se provodi većina ruskih svemirskih lansiranja. Osim toga Rusija, koja izvodi 37 posto lansiranja u svijetu, već ima nekoliko lansirnih centara na vlastitom teritoriju, no nijedan se ne koristi za letove s posadom. Iznajmljivanje baikonurskog kozmodroma Kazahstan je s Rusijom dogovorio 2005. godine, i

tada je utvrđeno da će joj ga iznajmljivati do 2050., no do nategnutih odnosa između zemalja došlo je nakon što je Rusija odlučila dodatno uložiti u svoj kozmodrom Plesetsk smješten u pokrajini Arhangelsk. To je učinila kako bi se osigurala u slučaju iznenadnog prekida sporazuma.

Gotovo za tri godine

(13 milijardi dolara) bit će uloženo u centar koji će se prostirati na 550 četvornih kilometara, a prvu svemirsku misiju s posadom u Amuru Rusija planira realizirati do 2018. godine. Letovi bez posade planirani su već za 2015. godinu. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

Putin je u ponedjeljak posjetio moskovsku korporaciju Energia Aerospace te najavio kako će Vostočni biti izgrađen u roku tri godine. Napomenuo je kako je važno da novi lansirni centar osigura prostor za sve svemirske projekte koji imaju budućnost, dodavši kako se nada da će Vostočni postati prvi ruski nacionalni kozmodrom za civilnu uporabu. Putin je 2007. potpisao devLADIMIR kret o izPUTIN pokugradnji šava probudisvemirti nacionalni skog cenponos tra Voarhiva business.hr stočni. Ukupno 400 milijardi rubalja

investor 24-25

PAŽLJIVI S NOVCEM Kompanije iz sastava Crobexa ove su samo tri i pol milijarde kuna, a iznos bi bio puno manji bez Hr

Dividendu je zbog samo devet tvrtk Od 24 tvrtke iz sastava glavnog domaćeg dioničkog indeksa samo je devet njih odlučilo isplatiti dio dobiti svojim dioničarima, a ostali u strahu zbog nelikvidnosti i neizvjesnosti u hrvatskom gospodarstvu sav novac koji su zaradili u prošloj godini drže na računima Kompanije koje sastavljaju indeks Crobex u ovoj su godini na isplatu dividende potrošile 3,5 milijardi kuna, dok su istodobno zadržale nešto više od tri milijarde kuna dobiti iz prošle godine. Za tržište kapitala i dioničare uvijek je bolja veća dividenda, koja se obično reinvestira na burzi, no zbog teške i nepredvidive situacije u realnom sektoru tvrtke su se očekivano odlučile na zadržavanje glavnine dobiti. Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, kaže kako se moglo očeki-

››

vati da će tvrtke u ovoj godini isplaćivati manje dividende i više novca spremiti sa strane. Naime na odluke o zadržavanju dobiti ove je godine znatno utjecala i makroekonomska situacija u zemlji. "Poskupjeli su svi izvori financiranja pa tvrtke opreznije donose odluke o dividendi i zadržavaju dobit, ako su je i ostvarili. Osim toga imamo još jedan veliki problem na domaćem tržištu, a to je naša specifična nelikvidnost, što je dodatan motiv za zadržavanje dobiti", kaže Šantić i zaključuje kako je sve to u kombi-

Ovogodišnju titulu prvaka u zadržavanju dobiti uvjerljivo je osvojila Zagrebačka banka, koja je zadržala cjelokupnu dobit u iznosu 1,22 milijarde kuna

Zadržali su najviše dobiti:

FrANJO LukOVIć, predsjednik Uprave Zabe

IVICA MuDrINIć, predsjednik Uprave HT-a

BOŽO PrkA, predsjednik Uprave PBZ-a

1,2 760 603 Snimio hrvoje knez

milijarde kuna

naciji s padom investicija u privatnom i javnom sektoru ostavilo snažan negativan utjecaj na tržište kapitala.

Osam gubitaša

Od 24 sastavnice Crobexa u 2010. godini dividendu je isplatilo samo njih devet. Od toga su tri kompanije ostvarile dovoljno veliku dobit za isplatu dividende i zadržavanje dijela dobiti, cjelokupnu je dobit zadržalo deset kompanija, dok je njih osam poslovalo bez

Snimio hrvoje knez

milijuna kuna

dobiti u 2009. godini. Spomenutih devet kompanija koje su isplatile dividendu za to su izdvojile čak 3,5 milijardi kuna, dok je na zadržanu dobit otišlo nešto više od tri milijarde kuna. Isplatom dividendi, koje su bile znatno manje nego u 2009. godini, što se može zahvaliti padu profitabilnosti zbog teške recesije u zemlji, nagrađeni su dioničari tvrtki koje su inače najlikvidnije na domaćem tržištu kapitala - HT, Atlantic grupa, Atlantska plovidba, Eri-

Snimio hrvoje dominić

milijuna kuna

csson i Adris grupa. U društvu su gubitnika, koji niti su isplatili dividende niti su imali što zadržati, Belišće, IGH, INA, Ingra, Jadroplov, Dom holding, Luka Ploče i Petrokemija.

Tehnika i Ledo ni kune

Osim Hrvatskog Telekoma, najveću ukupnu svotu za isplatu dividende izdvojila je Privredna banka Zagreb, čak 323 milijuna kuna ili 17 kuna po dionici. Ericsson Nikola Tesla za

u godine odlučile na isplatu nagrada dioničarima potrošiti rvatskog Telekoma

business.hr Srijeda 21/7/2010

g krize isplatilo ki iz Crobexa REKORDER

Više od pola dobiti vraćeno je kroz dividendu dioničarima Tvrtka

FILIP FILIPEC, predsjednik Uprave Tehnike

TOMISLAV KITONIć, predsjednik Uprave Leda

119 101 SnImIO HrvOje Knez

milijuna kuna

SnImIO HrvOje dOmInIć

milijun kuna

Dividende

Adris grupa Atlantic grupa Atlantska plovidba Belišće Dalekovod Ericsson NT HT IGH INA Ingra Jadroplov Jadranski nafotovod Končar Dom holding Kraš Ledo Luka Ploče PBZ Petrokemija Tehnika Uljanik plovidba Viadukt Viro Zagrebačka banka CROBEX

114,8 20,99 27,59

Zadržana dobit 18,9

88,9 159,7 2.790,00

759,9

56,28 65,19 34,4 101,3 323,2

603,4 119,4

23 5,76

3499,44

1,36 3,5 1,220,00 3038,13

*svi iznosi u milijunima kuna Izvor: ZSE.hr

dividendu je potrošio 160 milijuna kuna - 20 kuna redovne i 100 kuna izvanredne dividende. Na trećem je mjestu Adris grupa s potrošenih 115 milijuna kuna. Slijede Kraš koji je potrošio gotovo 35 miliju-

››

na kuna, Atlantska plovidba sa 27,59 milijuna kuna te Atlantic grupa sa 20,99 milijuna kuna. Dividendu su isplatili i Uljanik plovidba i Viadukt, a treba napomenuti da je Atlantska plovidba lani poslova-

la s gubitkom, ali je odlučila isplatiti dividendu iz zadržane dobiti prethodnih godina. Osim 21,5 milijuna kuna potrošenih na dividendu, pulska Uljanik plovidba nagradila je Upravu i Nadzorni odbor

Isplatom dividende, koja je bila znatno manja nego u 2009. godini, nagrađeni su dioničari tvrtki koje su inače najlikvidnije na domaćem tržištu kapitala

iznosom od pola milijuna kuna, koji je isplaćen podjelom trezorskih dionica, koje je tvrtka kupila na Zagrebačkoj burzi. Uljanik plovidba za nagradu radnicima podijelila je dodatnih milijun kuna, također podjelom trezorskih dionica. Ovogodišnju titulu prvaka u zadržavanju dobiti uvjerljivo je osvojila Zagrebačka banka, koja je zadržala cjelokupnu dobit u iznosu 1,22 milijarde kuna. Oko 760 milijuna kuna zadržao je i HT, ko-

Hrvatski Telekom na dividendu potrošio 2,79 mlrd. kuna Kao i prethodnih godina, najdarežljiviji prema svojim dioničarima bio je Hrvatski Telekom koji je za isplatu dividende od 34,05 kuna izdvojio čak 2,79 milijardi kuna. Profitabilnost te tvrtke najbolje ilustrira i činjenica da su uz isplatu dividende HT-ovci zadržali dodatnih 760 milijuna kuna lanjske dobiti. Po punom paketu koji je bio ponuđen u IPO-u kompanije, a sadrži 69 dionica, dioničaru je isplaćeno 2349,45 kuna.

jega slijedi Privredna banka Zagreb koja je pospremila 603 milijuna kuna, dok je na dividende potrošila upola manji iznos - 323 milijuna kuna. Bez isplate dividende a sa zadržanom dobiti većom od 100 milijuna kuna mogu se pohvaliti Tehnika i Ledo. Dalekovod je u svoje kase spremio oko 88 milijuna kuna, a više od 50 milijuna kuna lanjske dobiti zadržali su Jadranski naftovod i Končar Elektroindustrija.

Nikola Sučec

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

MIROVINSKI FONDOVI

Mirex pao 0,13% Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je zabilježila pad. Vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,2 boda ili 0,13 posto na 147,7239 bodova. Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda Erste Plavi pala 0,24 posto, na 150,5685 bo-

dova, a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,18 posto, na 140,2562 boda. Također je pala vrijednost i AZ fonda, 0,11 posto, na 148,2998 bodova, te Raiffeisen fonda, 0,09 posto, na 149,834 boda. I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost DMF-a Erste Plavi Expert niža 0,31, AZ profit DMFa 0,28, Croatia osiguranje DMF-a 0,11, Erste Plavi Protect DMF-a 0,1, Raiffeisen DMF-a 0,08, a AZ benefit DMF-a 0,05 posto. B.hr

bROJKA

6,67 posto dionica Uljanik plovidbe drži predsjednik Uprave Dragutin Pavletić nakon što je stekao nove 732 dionice tvrtke

KAMATA 4,05%

Grci prodali još trezoraca

Grčka je u utorak prodala trezorske zapise s rokom dospijeća tri mjeseca, prikupivši aukcijom 1,95 milijardi eura uz prinos 4,05 posto, objavila je u utorak državna agencija za upravljanje javnim dugom. U drugoj uspješnoj prodaji grčkih dužničkih papira u proteklih tjedan dana vrijednost ponuda nadmašila je vrijednost ponuđenu na upis 3,85 puta. B.hr

Zlato na 1176 dolara, najjeftinije u 8 tjedana JAČA EURO Zlato je jačanjem eura prestalo biti glavna sigurna luka ulagačima, a njegove rekordne razine iz lipnja mogle bi se vratiti samo ako opet dođe do većih potresa u globalnom gospodarstvu U utorak je u Londonu na najniže vrijednosti u posljednja dva mjeseca potonulo zlato, donedavno najsigurnije utočište od krize. Cijena plemenitog metala pada već peti dan zaredom, što je najdulji negativni niz u zadnjih godinu dana, a analitičari tvrde da je pad posljedica jačanja eura. "Zlato kao sigurna luka iščezava zbog sve jačeg eura", kazao je Bloombergu Andrej Kryuchenkov, analitičar VTB Capitala iz Londona. Dodao je da je teško očekivati da će se zlato uskoro vratiti na rekordne razine iz lipnja ne dođe li do novih svjetskih gospodarskih potresa koji bi natjerali ulagače da se vrate zlatu. Zlato je u utorak palo 0,5 posto, ili 5,97 dolara, dosegnuvši cijenu od 1176,97 dolara po unci. Cijena zlatnih poluga nije zabilježila tako drastičnu promjenu pa je iznosila 1181,50 dolara. Posljednja je tri kvartala jačala

zajedno s dolarom, nakon što je euro pao 16 posto u istom razdoblju u odnosu na američku valutu.

Ulagači u strahu

Cijena zlatne poluge koja najbolje ocrtava trend američke valute u lipnju se popela na rekordne razine nakon što su ulagači pokušali štititi svoju imovinu pred dužničkom krizom u Grčkoj i ostalim zemljama Europske zbog zabrinutosti da će globalni oporavak biti sporiji nego što se očekivalo. Europski regulatori provode test na stres svojih najvećih banaka kojim žele utvrditi mogu li preživjeti potencijalne gubitke na državnim obveznicama. Španjolski dužnosnici prošlog su tjedna usuglašeno izjavili kako ne sumnjaju da će tamošnje banke proći test. Agencija za rejting Moody's prošloga je tjedna smanjila rejting Irskoj obrazlažući ta-

kvu odluku znatnim gubitkom financijske snage i velikim troškovima u spašavanju banaka. Za to vrijeme države povećavaju svoje zlatne rezerve. Tako je ruska središnja banka svojim dosadašnjim rezervama prošli mjesec do-

dala dodatnih 200.000 unci zlata, povećavajući ih tako na 22,8 milijuna unci, što u metričkom sustavu odgovara težini od 709,2 tone. I ostali plemeniti metali bilježe negativni trend. Srebro je na londonskom tržištu

izgubilo 0,3 posto vrijednosti i palo na cijenu od 17,54 dolara po unci, dok je platina svoju vrijednost smanjila 0,7 posto i njezina cijena iznosi 1.501,50 dolara po unci. Po jednakoj je stopi pala i unca paladija koja stoji 441,58 dolara.B.hr

BLAGONAKLONI FITCH

Estonija dobila A rejting

Agencija Fitch povisila je u ponedjeljak rejtinge Estoniji nešto manje od šest mjeseci uoči službenog pristupa te baltičke zemlje eurozoni. Rejting za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti podignut je sa 'BBB+' na 'A', a za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti sa 'BBB+' na 'A-'. Rejting za kratkoročno zaduživanje u inozemnoj valuti podignut je sa 'F2'

na 'F1', a plafon je podignut sa 'A+' na 'AAA'. Time je Fitch uvažio službeno zeleno svjetlo Vijeća ministara financija Europske unije od 13. srpnja za pristup Estonije eurozoni 1. siječnja 2011. jer je zemlja ispunila maastriške kriterije. "Zahvaljujući pristupu eurozoni, Estonija ima bolji profil rizika jer su prigušeni rizici povezani s povelikim vanjskim dugom te zemlje", zaključio je Fitchov analitičar Douglas Renwick pohvalivši zdrave financije i fleksibilno gospodarstvo te baltičke zemlje. H

IPHONE IH GAZI

Nokia traži novog direktora

Nokia traži novog glavnog izvršnog direktora koji bi trebao zamijeniti Olii-Pekku Kallasvuoa, piše Wall Street Journal. Nokia je već pokušala vrbovati nekoliko direktora američkih tehnoloških kompanija, i do kraja mjeseca trebala bi odlučiti o nasljedniku neuspješnog Kallasvuoa. Dioničari finskog proizvođača mobitela zamjeraju mu neučinkovitost u natjecanju s Appleovim ip-

honeom i blackberryjem kanadskoga proizvođača Research In Motion. Nokia nije bila u stanju proizvesti mobitel koji bi se po jednostavnosti upotrebe i masovnoj privlačnosti mogao mjeriti s tisućama aplikacija koje nudi iphone. Umjesto toga, Nokia je spuštala cijene svojih proizvoda kako bi zadržala tržišni udjel, što je dovelo do pada profitabilnosti. Od lansiranja iphonea u srpnju 2007. godine, cijena dionice Nokie pala je za dvije trećine, dok se cijena dionica Applea udvostručila. J. J.

BROJKA

622

dolara prihoda po prodanom iphoneu imao je Apple u prvom ovogodišnjem tromjesečju, uključujući usluge i prodaju aplikacija

Hypo RE pao na stres testu NJEMAčKA BANKA prenijela bi 210 milijardi eura svoje loše imovine na banku za toksičnu imovinu, ali ni to joj nije pomoglo da prođe test na stres ARhIVA BUSINESS.hR

Hypo Real Estate, banka u državnom vlasništvu, pala je na dijelu stres testa koji se odnosi na dugove tijela vlasti, tzv. sovereign debt test. Pokazano je kako bi njemačka državna banka ostala kapitalno nepokrivena zbog velikih dugova u zemljama PIIGS skupine i bankrota Lehman Brothersa u 2008., tvrde izvori iz banke netom prije službene objave rezultata paneuropskog stres testa. Naime, tada je bankrot američke banke ostavio ne-

pokrivenu Depfa Banku, banku kćer Hypa u Irskoj. Propast američke banke prekinuo je kreditni lanac prema irskoj banci. Problemi Hypa nastavljeni su izbijanjem 'dužničke krize' u Europskoj uniji u svibnju ove godine i identificiranjem PIIGS skupine europskih zemalja kao rizičnih za kreditiranje. Zbog rizičnosti javnog duga u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, gdje je Hypo prisutan sa 72,1 milijardom eura, stres test upućuje na dodatnu izloženost

OPREZNO S DUGOVIMA Nacionaliziranu banku koja drži čak 72 mlrd. eura duga bolesnika eurozone, Grčke, Portugala, Irske i Španjolske, izloženost tim zemljama mogla bi pokopati zbog nedovoljne pokrivenosti ulaganja kapitalom njemačke banke kreditnim rizicima.

Nisu dobili dosta

U Hypu su bili svjesni rizičnosti svojih investicija te su 8. srpnja najavili osnivanje ili tzv. loše banke na koju bi prenijeli 210 milijardi eura koje se odnose na 'ne-stratešku imovinu i pozicije rizika'. I prije je bilo pokušaja spašavanja dugova u Hypu, i to preko njemačkog fonda Soffin, ali u iznosu 7,87 milijardi eura, iako je u Hypu traženo 10 milijardi eura, što je

opet nedovoljno za pokrivanje svih navedenih 'šupljina' u kapitalu banke.

Testovi su loši

Dok 'lovci na dugove' pokušavaju predvidjeti koje će banke pasti na testovima, izloženi pokušavaju obezvrijediti postupak testiranja. Europski stres testovi dat će rezultate nakon što rezultate nacionalnih središnjih banaka koordinira Vijeće europskih bankarskih nadzornika, CEBS. Među-

tim, dio bankara i investitora tvrdi kako europski testovi nisu detaljni kao oni provedeni u SAD-u 2009. godine. Prema izjavi koju je za CNBC-u dao Bruce Kasman iz američkog JP Morgana, stres test na dugove tijela vlasti neće imati veće posljedice za realni sektor jer će samo umjereno utjecati na vrijednost državnih obveznica. Te posljedice ne bi trebale biti dalekosežne nego kratkotrajne, pojašnjava Kasman. Nikola Tomić

ZARADILI 3,4 MILIJARDE DOLARA

Neto dobit IBM-a devet posto niža Američki tehnološki div IBM izvijestio je u ponedjeljak o 9-postotnom rastu neto dobiti u drugom tromjesečju, na 3,4 milijarde dolara Prihodi su mu iznosili 23,7

milijarde dolara, što je povećanje od dva posto u odnosu drugo tromjesečje 2009. Zaostali su ipak za očekivanjima analitičara, koji su predviđali da će dosegnuti 24,2 milijarde dolara. Valutni tečajevi utjecali su

na prihode u tromjesečju u iznosu oko 500 milijuna dolara, navode u IBM-u. Previranja oko europske dužničke krize naštetila su tvrtki zbog slabosti eura u odnosu na dolar. Budući da IBM većinu poslova obavlja

izvan SAD-a, poslovi sklopljeni u drugim valutama sada manje vrijede kada se pretvore u dolare. Po regijama, prihodi u Americi u drugom su tromjesečju iznosili 10,2 milijarde dolara i bili su tri posto veći

nego u istom razdoblju lani. U Europi, na Bliskom istoku i Africi iznosili su 7,4 milijarde dolara, što ukazuje na njihov pad od šest posto. U azijsko-pacifičkoj regiji porasli su devet posto, na 5,4 milijarde dolara. H

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,35% 365 dana Najniža Najviša

4,649,866.52

1,154.88

321.02

517.00

3,679,618.71

20,799.69

222.22

332.84

45,242

1,193,366.57

191.25

22.25

61.49

-0.31%

465

775,528.75

16,846.50

1,350.00

1,940.00

281.66

-0.12%

2,160

605,887.22

646.08

270.20

443.00

298.00

2.76%

1,937

577,183.45

1,615.16

225.34

400.00

790.00

784.25

-0.73%

690

540,303.58

1,094.44

723.23

1,195.95

254.01

265.00

260.07

0.05%

1,603

421,820.15

1,764.34

220.00

318.99

700.00

705.00

0.14%

590

415,748.00

1,741.35

510.00

760.00

Đuro Đaković holding

31.80

35.00

32.45

-1.49%

11,864

400,554.02

105.04

22.36

58.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,261.00

1,280.00

1,278.00

-0.08%

290

368,141.75

1,701.85

1,207.01

1,777.00

Institut građevinarstva hrvatske

Najniža

Najviša

Zadnja

Končar - elektroindustrija

443.52

459.00

449.00

-2.18%

10,225

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

254.00

257.19

254.00

-0.77%

14,399

25.33

27.38

25.50

0.79%

1,650.10

1,689.90

1,684.65

Dalekovod

277.00

285.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

290.00

305.00

Atlantska plovidba d.d.

777.00

Adris grupa Atlantic grupa

Ingra Ina-industrija nafte d.d.

Dionica Tiska u utorak je uz iznadprosječan promet skočila više od pet posto, dosegnuvši cijenu od okruglih 200 kuna. Na toj je razini Tisak bio prije nešto manje od mjesec dana. Hrvatski fond za privatizaciju objavio je da će na javnoj dražbi, među ostalim, prodati i 13,55 posto udjela u Tisku.

1,726.30

1,774.99

1,747.00

-0.73%

194

340,445.78

277.04

1,658.01

4,375.00

Viro tvornica šećera d.d.

295.23

300.00

-0.33%

943

282,811.77

416.00

275.13

505.00

Erste&Steiermärkische banka

440.00

444.98

440.00

-1.10%

630

280,172.75

7,473.04

300.00

447.00

1,040.00

1,070.00

1,040.00

-4.28%

246

257,234.89

197.04

949.03

2,769.99

345.01

375.00

345.01

-9.21%

630

223,369.24

1,612.92

270.00

410.00

27.53

34.40

30.00

-10.61%

5,382

163,727.75

9.90

20.08

109.19

5,994.00

6,000.00

0.08%

143,975.00

1,321.02

3,821.00

7,679.00

209.00

211.19

209.00

-0.05%

660

138,237.79

13,386.11

181.00

310.00

31.70

33.00

31.70

-0.94%

3,251

104,029.77

236.71

28.70

54.00

Tisak

196.84

205.00

200.00

5.26%

513

102,333.39

477.32

174.15

369.00

Viadukt

232.50

245.00

239.99

0.00%

427

102,250.09

109.63

232.50

498.99

Uljanik plovidba

553.00

563.00

554.00

-2.46%

175

97,670.19

321.32

533.13

743.00

Kraš, prehrambena industrija

378.00

380.00

0.00%

236

89,276.30

521.98

250.05

390.00

Turisthotel

545.00

0.34%

150

81,750.00

215.14

520.01

701.00

Jadroplov d.d.

135.00

136.00

135.00

-2.87%

597

80,762.63

220.95

124.01

209.00

1,430.00

1,435.00

1,430.00

-0.07%

77,272.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Tehnika Istraturist Umag d. d. HG Spot Ledo Zagrebačka banka Dom holding

HUP - Zagreb Fima validus

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

11.75

12.82

11.75

-7.19%

5,902

72,311.60

31.74

10.55

29.01

IPK Kandit

223.10

231.00

223.10

-3.84%

295

66,579.95

159.54

190.00

345.00

SN holding

145.30

162.99

8.66%

417

64,355.21

443.33

55.95

212.70

Auto Hrvatska

373.02

390.00

373.02

-1.84%

165

61,991.87

246.84

373.02

578.99

Zvijezda

3,000.00

3,053.01

3,000.00

-1.67%

60,692.03

300.77

2,851.00

5,898.00

Transadria

2,999.00

3,000.00

1.70%

59,999.00

86.27

2,101.03

3,492.99

Jadranski naftovod

2,421.00

2,422.00

2,421.00

-0.04%

58,120.93

1,798.43

1,770.00

3,750.00

Adris grupa

299.99

300.00

299.99

0.00%

155

46,498.85

2,884.67

248.95

373.00

Liburnia riviera hoteli

2,000.00

0.00%

44,000.00

605.28

1,413.01

2,890.00

Croatia osiguranje d.d.

6,000.00

4,502.00

4,800.00

0.00%

42,012.01

1,476.47

3,250.00

AD plastik

86.08

88.00

86.08

-2.29%

474

41,655.26

361.50

41.50

109.30

Luka ploče

1,560.05

1,609.99

0.31%

41,144.71

358.41

1,084.11

2,093.00

Valamar grupa Luka Rijeka

39.89 175.20

39.90 180.00

-0.25% 2.74%

983 214

39,220.19 38,252.20

251.20 1,076.49

23.01 162.00

40.00 246.00

Konzum

155.00

0.00%

235

36,425.00

3,518.94

112.02

185.00

60.00

62.50

61.00

-1.60%

518

31,776.80

501.14

59.00

108.00

Petrokemija

111.51

113.00

111.51

0.46%

206

23,046.87

372.57

105.50

192.99

Belišće

425.00

449.99

0.00%

21,874.75

523.93

290.00

580.00

70.55

85.90

7.44%

281

20,809.07

347.21

70.07

172.01

Riviera poreč

150.00

155.00

-8.65%

122

18,350.56

566.30

100.00

197.50

Plava laguna

1,400.01

0.00%

16,800.12

764.85

1,125.00

1,800.00

373.01

390.79

-1.04%

15,789.36

176.79

292.00

570.00

89.89

12.36%

131

11,775.59

38.38

50.00

248.00

Tankerska plovidba

1,221.02

1,250.00

1,236.00

1.31%

11,154.02

774.21

1,200.01

2,013.99

Končar

Belje

DIOKI d.d

Industrogradnja d.d Nava banka

Veliki pad Hgspota uz poveliki promet jedan je od događaja koji je obilježio ne baš uspješan dan za Zagrebačku burzu. Hgspot potonuo je više od 10 posto, na 30 kuna. Pad nije sasvim neočekivan s obzirom na velik rast dionice Hgspota prethodnih dana kada je cijena u jednom danu skočila više od 30 posto.

Redovan promet: 18.661.310,39 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

2,175.00

-4.40%

10,875.00

211.18

1,480.00

2,450.00

Badel 1862

60.50

4.31%

177

10,708.50

45.50

58.00

144.00

Proficio

12.03

12.04

12.03

0.00%

870

10,467.94

47.07

11.50

17.95

Veterina d.d.

69.99

70.00

-3.82%

6,159.37

129.14

52.05

88.99

HTP Korčula

75.50

75.51

0.01%

5,663.09

32.20

72.10

185.00

Hidroelektra niskogradnja

165.00

169.00

2.42%

5,457.00

105.44

159.87

370.00

Privredna banka Zagreb

500.02

-3.84%

5,000.20

9,537.77

480.50

715.00

Podravska banka

400.03

0.00%

3,600.27

267.52

400.00

500.57

Vjesnik

20.10

-19.60%

170

3,417.00

21.34

20.10

40.00

Magma d.d.

54.80

55.95

0.00%

3,166.15

272.71

48.11

78.00

2,997.96

0.00%

2,997.96

314.79

2,107.10

3,799.21

Čakovečki mlinovi Maistra

69.99

0.00%

2,799.60

765.99

61.00

88.00

Zvečevo, prehrambena industrija

106.22

107.00

106.22

-7.63%

2,136.10

32.70

87.56

139.00

Exportdrvo

399.00

30.60%

1,995.00

57.46

305.51

550.00

Slatinska banka

105.00

105.01

105.00

-4.55%

1,575.10

96.49

93.60

135.00

Sunčani Hvar

29.00

0.00%

1,015.00

212.02

25.00

46.97

OT-optima telekom d.d.

27.62

0.11%

690.50

77.89

21.28

56.00

Atlas nekretnine

36.00

5.57%

360.00

120.09

20.00

38.67

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG SOS2E PETG GRVG KBMR SAVA MELR NF1N HDOG ZM2R PBGS NF2R KBM9 ZTOG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD HELIOS ZLATA MONETA II PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING NOVA KBM 9. IZDAJA ZITO

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B HETR-R-A NOVB-R-E EINP-R-A BLBP-R-A TEKM-R-A ZPTP-R-A KRJN-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TEKOM AD TESLIC ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA KRAJINA GP AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKG FBIHKJ FBIHKI FBIHKC FBIHK1A FBIHKK FBIHKB FBIHK1B FBIHK1C

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

BEOGRADSKA BURZA IMLK AIKB AGBN ENHL A2015 A2016 A2012 A2014 FMTZ CNTPB GMON SCEN SACI JMBN SJPT

Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Fabrika mernih transformatora a.d. Zajecar Centroproizvod a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Sacen a.d. Novi Sad S&A Capital Investments a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

MAKEDONSKA BURZA RMDEN06 MPT BIM ALK CEVI RMDEN02 TEL RZLE RMDEN08 ZPKO MPOL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 MAKPETROL SKOPJE BIM SVETI NIKOLE ALKALOID SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ZK PELAGONIJA BITOLA HOTELI METROPOL OHRID

Oznaka

Srijeda 21/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,30 90,30 106,00 246,00 11,70 9,75 178,00 142,60 0,83 300,10 3,00 0,66 2,75 102,00 85,00

Najviša 64,80 94,00 106,00 250,00 12,00 10,09 181,00 146,20 0,86 300,10 3,00 0,67 2,85 102,00 85,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,43 90,30 106,00 247,90 11,70 9,79 178,10 143,87 0,84 300,10 3,00 0,67 2,84 102,00 85,00

Promet

valuta: EUR - euro 64,35 93,02 37,70 248,19 11,95 9,90 180,15 145,70 0,84 300,09 3,00 0,67 2,82 1.020,00 85,00

0,20 % -3,94 % 0,03 % -0,84 % -2,01 % -2,10 % 1,77 % -2,08 % -0,12 % -9,06 % 0,00 % -0,88 % -1,05 % 0,00 % 0,00 %

11020 890 1974 227 3785 4343 212 127 21600 54 5000 21188 3850 10 89

709.125,88 82.785,35 74.428,09 56.340,00 45.231,50 42.992,21 38.191,00 18.504,60 18.099,21 16.205,40 15.000,00 14.236,64 10.856,24 10.200,00 7.565,00

Elektroprivreda Sarajevo Sava Soja protein Elektroprivreda Mostar Energoprojekt holding

+4,05% +1,77% +1,58% +0,59% +0,23%

Helios Jubmes Beograd Stil Kraljevo Telekom Srpske Agrobanka Beograd

business.hr

-9,06% -8,28% -2,92% -1,59% -0,62%

Krka

Pivovarna Laško

+0,2

-6,03

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,10 1,24 28,20 28,20 0,34 1,00 6,00 2,70 0,52 3,93 3,01

27,62 1,26 28,26 28,21 0,35 1,00 6,00 2,71 0,52 3,94 3,01

27,15 1,24 28,20 28,20 0,34 1,00 6,00 2,71 0,52 3,93 3,01

0,27 0,52 % 220518 1,25 -1,59 % 27031 0,28 0,32 % 58900 0,28 0,00 % 22376 0,35 0,00 % 17905 1,00 0,00 % 6000 6,00 0,00 % 748 2,70 0,37 % 1170 0,52 79,31 % 6021 3,93 0,00 % 606 3,01 0,00 % 370

60.360,60 33.725,26 16.627,40 6.311,53 6.238,70 6.000,00 4.488,00 3.159,92 3.130,92 2.384,69 1.113,70

valuta: BAM - konvertabilna marka 93,00 96,00 79,00 86,01 93,00 30,00 75,00 98,00 25,20 24,75

1.302,00 2.787,00 7.201,00 870,00 83,75 80,70 93,40 86,87 380,00 1.200,00 2.100,00 1.860,00 23.531,00 9.000,00 753,00

80,50 26.500,00 9.150,00 3.835,00 728,00 91,00 420,00 150,00 78,00 2.100,00 210,00

93,12 98,00 79,50 87,00 93,00 31,00 75,00 98,00 25,20 24,75

93,12 97,00 79,50 87,00 93,00 30,00 75,00 98,00 25,20 24,75

93,06 96,71 79,24 86,99 93,00 30,72 75,00 98,00 25,20 24,75

0,66 % 1,04 % 0,00 % 1,15 % 1,02 % 0,00 % 2,74 % 1,02 % 0,08 % 0,73 %

valuta: RSD - srpski dinar

1.320,00 1.308,00 1.308,21 0,00 % 2.805,00 2.800,00 2.799,88 0,00 % 7.400,00 7.397,00 7.396,55 -0,62 % 890,00 889,00 889,01 0,23 % 84,00 83,97 83,96 0,19 % 81,00 81,00 80,99 0,33 % 93,43 93,43 93,43 0,00 % 87,00 86,92 86,92 -0,08 % 380,00 380,00 380,00 2,70 % 1.200,00 1.200,00 1.200,00 0,00 % 2.100,00 2.100,00 2.100,00 0,00 % 1.860,00 1.860,00 1.860,00 20,00 % 23.531,00 23.531,00 23.531,00 20,00 % 10.500,00 9.033,00 9.033,06 -8,38 % 780,00 773,00 772,69 1,58 %

22305 2.075.658,69 11564 1.118.412,00 12884 1.020.949,00 9171 797.775,03 8080 751.440,00 13832 424.960,00 4838 362.850,00 1327 130.046,00 3342 84.218,40 2938 72.715,50

20552 6680 2049 11363 62538 51495 26781 23670 4442 777 410 420 29 67 739

26.886.276,00 18.703.180,00 15.155.536,00 10.101.795,00 5.251.000,71 4.170.646,67 2.502.103,01 2.057.329,41 1.687.960,00 932.400,00 861.000,00 781.200,00 682.399,00 605.215,00 571.021,00

valuta: MKD - makedonski denar

80,80 80,62 49,61 26.500,00 26.500,00 26.500,00 9.150,00 9.150,00 9.150,00 3.851,00 3.848,59 3.848,59 750,00 739,54 739,54 91,00 91,00 56,00 426,00 425,77 425,77 150,00 150,00 150,00 48,00 78,00 78,00 2.100,00 2.100,00 2.100,00 210,00 210,00 210,00

0,78 % 0,00 % 0,00 % -1,39 % -1,37 % 1,11 % 1,39 % -0,66 % 0,45 % 0,00 % -0,47 %

17997 20 37 86 343 4466 520 1129 3200 65 610

892.782,86 530.000,00 338.550,00 330.979,00 253.662,00 250.081,12 221.400,00 169.350,00 153.590,87 136.500,00 128.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Većina je dionica na Ljubljanskoj burzi u utorak zabilježila pad vrijednosti, no dionica Krke bila je iznimka i po cijeni i po prometu. Osim porasta od 0,2 posto, jedina je kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura, a promet od 709.125 eura pozicionirao ju je na prvo mjesto po likvidnosti. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 64,3 do 64,8 eura, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 64,43 eura. Telekom Slovenije pao je 3,94, a Gorenje 2,01 posto.

Jedan od većih padova cijene na Ljubljanskoj burzi zabilježila je upravo dionica slovenske pivovare koja je pala 6,03 posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 17 eura, što je bila i najniža cijena po kojoj se u utorak trgovalo. Samo je 300 dionica promijenilo vlasnika, a ukupan promet bio je slab - 5407 eura. Oba su slovenska indeksa bila u minusu, SBITOP je pao 0,43 posto, na 827,92 boda, a LJSEX 0,54 posto te dan zaključio sa 3359,45 bodova.

REGIONALNI INdEKSI -0,43% BIRS -0,03% 808,73 827,92 LJSEX -0,54% FIRS +0,11% 1.374,67 3.359,45 Belex15 +0,41% MBI10 -0,96% 2.340,93 620,27 Belexline +0,07% MOSTE +1,79% 491,84 1.208,75 SASX10 -1,24% NEX20 +0,32% 13.123,81 861,51 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,45% WIG20 +0,28% 2.381,92 BuX -1,29% 22.496,82 -1,49% -0,78% ATX -0,29% 2.300,17 indeksa na zatvaranju u -0,62% Stanje utorak 21. srpnja 2010.

FTSE100 5.130,84

dAX 5.949,83

CAC40

3.457,21

MICEX 1,328.33

AMERIčKI INdEKSI dJIA +0,56% S&P500 +0,60% 10.154,43 1.071,25 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,80% ponedjeljak 19. srpnja 2010. 2.198,23

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

85,6759

21,95

PBZ I-Stock

58,6600

21,55

AC Rusija

39,2196

20,65

ZB trend

123,8300

17,49

82,7349

17,13

48,5713

-20,47

FIMA Equity

79,8287

-18,82

Erste Total East

31,0000

-13,02

C-Zenit

49,2956

-12,82

KD Victoria

14,4925

-7,33

Platinum Blue Chip

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

A1 Aureus US Equity FIMA Equity Aureus Equity NFD BRIC ST Global Equity NFD Nova Europa Capital Two C-Zenit HI-growth MP-Global HR HPB Dionički PBZ Equity fond Prospectus JIE PBZ I-Stock MP-Bric HR Raiffeisen HR dionice OTP indeksni Ilirika JIE VB High Equity AC G Dynamic EM Poba Ico Equity VB CROBEX10 KD Victoria Raiffeisen C. Europe HPB WAV DJE MP-Mena HR OTP Europa Plus ZB BRIC+ ZB trend

138,1900

13,29

Raiffeisen Balanced

147,9000

11,72

OTP uravnoteženi

106,5061

8,12

HI-balanced

9,6141

6,77

HPB Global

101,6526

6,70

ICF Balanced

114,2297

-25,94

ST Balanced

177,9230

-17,26

ST Aggressive

64,0700

-16,44

HPB Dynamic

50,0875

-12,00

5,4393

-7,27

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

ICF Balanced Aureus Balanced ST Balanced HPB Dynamic PBZ Global fond Agram Trust OTP uravnoteženi HI-balanced Raiffeisen Prestige HPB Global ST Aggressive Allianz Portfolio KD Balanced C-Premium Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM Erste Balanced Raiffeisen Balanced ZB global

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

170,0600

12,73

OTP euro obveznički

124,9173

12,72

ZB bond

158,5900

10,58

Capital One

155,2800

8,67

HPB Obveznički

123,4528

7,52

11,2122

3,13

HI-conservative

79,1300 107,2468 79,8287 90,1906 26,7714 48,5713 116,6742 67,4400 49,2956 7,9381 274,7446 85,5110 76,5300 57,1303 58,6600 309,8688 67,1100 37,1028 154,5095 46,2788 10,6522 5456,1300 89,2304 14,4925 59,6100 85,6759 418,2604 104,4297 92,3500 123,8300

Prom. %

1,34 0,57 0,53 0,46 0,45 0,16 -0,08 -0,10 -0,15 -0,17 -0,19 -0,21 -0,23 -0,23 -0,24 -0,26 -0,30 -0,35 -0,36 -0,36 -0,39 -0,41 -0,43 -0,46 -0,50 -0,52 -0,53 -0,53 -0,58 -0,62

3 mj. %

-8,35 -19,73 -9,52 -7,63 -5,82 -5,92 -10,61 -7,87 -14,90 -8,09 -7,56 -7,43 -13,53 -12,08 -10,17 -9,89 -10,79 -12,40 -10,65 -7,60 -3,37 -6,96 -13,14 -8,55 -13,07 -3,19 -3,86 -1,29 -4,48 -5,05

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,81 -5,82 -11,87 -6,50 -2,28 -8,85 -6,97 -7,03 -15,80 -7,54 -5,55 -6,87 -11,74 -12,78 -6,31 -9,73 -9,09 -11,89 -9,52 -10,29 1,94 -9,15 -10,66 -7,33 -13,16 1,26 5,56 -4,32 N/A -0,34

-0,05 -6,80 -18,82 -4,25 16,68 -20,47 2,48 3,48 -12,82 5,57 12,48 6,10 1,69 -0,66 21,55 10,95 4,91 2,44 -1,59 1,41 5,78 2,07 N/A -7,33 0,95 21,95 14,88 N/A N/A 17,49

-10,28 4,03 -3,61 -2,20 -17,25 -7,15 9,47 -11,39 -25,40 -2,71 -16,04 -3,21 -5,34 -14,92 -16,25 -10,28 -19,35 -32,05 7,89 -24,06 4,71 -18,39 N/A 3,37 -9,38 -5,23 1,90 4,45 N/A 2,81

-5,73 -3,42 -11,76 -8,06 -1,13 -9,57 -3,80 -4,44 -12,77 -4,94 -2,59 -5,55 -7,38 -9,75 -3,38 -8,84 -3,20 -5,34 -5,88 -7,52 3,46 -5,54 -10,77 -4,86 -8,26 4,20 7,20 -2,97 -7,65 1,78

Imovina

22,819 14,817 27,213 70,919 10,946 14,405 8,473 6,691 6,303 67,552 5,189 40,153 413,914 23,968 196,634 12,526 14,173 119,645 95,659 12,861 12,984 5,930 7,202 63,707 227,144 12,507 7,653 8,274 58,471 164,454

Starost

Datum

2,16 1,77 6,13 4,64 3,30 9,74 1,71 3,25 2,42 8,40 2,15 4,79 4,87 3,47 3,01 2,36 1,85 2,56 5,73 2,80 1,38 2,98 0,50 11,20 5,25 2,88 2,37 1,00 0,26 7,73

16.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010

kn kn kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn € € € € €

114,2297 78,6840 177,9230 50,0875 96,6000 66,7368 106,5061 9,6141 105,8500 101,6526 64,0700 107,3382 8,1646 5,4393 138,2243 10,6752 114,7700 147,9000 138,1900

0,36 0,26 0,12 0,12 -0,09 -0,09 -0,10 -0,14 -0,14 -0,17 -0,18 -0,26 -0,29 -0,39 -0,41 -0,43 -0,46 -0,50 -0,63

-11,68 -2,81 -6,27 -2,31 -9,28 -7,31 -6,16 -3,86 3,60 -5,02 -8,35 -1,54 -2,74 -9,80 -7,97 -3,31 -6,29 -4,88 -4,60

-14,11 -3,52 -7,27 -6,62 -6,05 -7,23 -8,56 -3,58 N/A -5,40 -9,89 1,78 -1,28 -10,00 -6,52 1,98 -5,55 -3,67 -1,64

-25,94 -3,13 -17,26 -12,00 4,31 -0,70 8,12 6,77 N/A 6,70 -16,44 6,06 4,62 -7,27 2,68 5,37 -2,11 11,72 13,29

1,97 -5,81 7,96 -16,27 4,50 -3,96 1,38 -0,47 N/A 0,34 -8,81 6,14 -4,40 -16,14 7,48 4,86 -0,77 5,08 3,64

-10,99 -2,18 -7,54 -8,80 -3,83 -4,13 -6,69 -1,78 5,85 -4,56 -9,83 2,30 -1,07 -7,81 -3,35 3,58 -0,61 0,69 0,79

12,335 16,065 11,665 22,288 293,396 12,345 39,636 65,682 107,051 118,525 4,192 6,963 12,632 12,763 43,244 12,539 105,265 325,640 731,388

8,21 4,01 7,53 3,89 8,85 2,02 4,60 8,40 0,36 4,79 4,83 1,19 4,51 3,46 4,49 1,38 9,50 7,89 9,05

€ € kn € € € € € €

137,9585 11,2122 155,2800 126,6000 123,4528 170,0600 124,9173 126,5900 158,5900

0,03 -0,11 -0,13 -0,14 -0,17 -0,20 -0,20 -0,24 -0,31

1,12 0,87 1,14 -0,42 0,83 0,82 -0,14 0,07 1,13

2,61 3,80 4,11 4,49 2,92 4,27 1,22 4,28 3,61

6,63 3,13 8,67 7,29 7,52 12,73 12,72 3,77 10,58

3,89 1,37 7,98 4,47 4,49 6,73 4,96 4,24 5,23

3,05 4,37 4,58 5,19 3,38 5,70 2,11 5,72 4,40

41,531 6,034 12,551 76,526 46,052 291,525 10,302 97,019 187,894

8,42 8,40 5,73 7,36 4,79 8,15 4,60 7,13 9,05

16.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010

€ kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € € $ kn kn kn

124,5300 142,6600 133,4028 130,3851 115,4351 11,1870 10,5365 101,2473 131,1600 161,0472 136,5100 121,1743 104,2400 138,7606 123,9200 107,0717 139,3070 137,0472

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

1,06 0,79 0,71 0,72 0,79 0,87 0,82 0,70 0,64 0,43 0,89 0,68 1,08 0,58 0,53 0,75 0,74 0,48

2,37 1,91 1,93 1,90 1,62 1,95 1,85 0,14 1,55 1,03 1,79 1,50 2,47 1,48 1,87 1,82 1,88 1,25

5,05 6,10 4,83 6,01 4,78 4,79 4,51 N/A 5,26 4,58 5,04 4,12 N/A 3,48 3,09 5,43 6,09 3,40

4,49 4,92 4,50 5,69 5,45 6,39 4,75 N/A 6,48 4,88 4,46 4,29 N/A 3,33 4,15 5,92 4,35 4,73

2,64 2,24 2,09 2,41 1,82 2,18 2,08 0,03 1,79 1,24 2,03 1,68 2,70 1,63 2,01 2,06 2,10 1,31

244,992 1202,488 37,643 275,163 162,321 59,230 35,902 5,220 1487,404 2865,469 925,970 138,391 429,455 83,106 44,498 133,401 102,700 124,708

7,99 7,40 6,55 4,79 2,71 1,81 1,13 0,97 11,31 9,99 7,13 4,57 0,82 9,99 5,27 1,19 7,78 6,82

19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 19.07.2010 16.07.2010 19.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn € € kn € € €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

ICF Fixed Income HI-conservative Capital One PBZ Bond fond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički Erste Bond ZB bond

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,5900

3,77

ICF Fixed Income

137,9585

6,63

PBZ Bond fond

126,6000

7,29

HPB Obveznički

123,4528

7,52

PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus Erste Money OTP novčani fond Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond Allianz Cash ICF Money Market HI-cash

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 21/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Potražnja opet nepodmirena

beLeX 15 odupire se korekciji

Ukupan je promet na Tržištu novca u utorak iznosio 64 mil. kuna, uz prosječnu kamatu 1,07%. Najveći se dio prometa odnosio na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 52 mil. kuna, a plasirano je i 12 mil. kuna kredita na dva tjedna. Zbog nedostatne ponude viškova likvidnosti, ali i zbog neusklađenosti uvjeta veći dio prijavljenih potreba nije bio podmiren. B. S.

Svi su regijski indeksi u utorak zabilježili pad vrijednosti osim beogradskog BELEXA 15 koji je rastao 0,41 posto, na 620,27 bodova. Najlikvidnija u Beogradu s čak 28,9 milijuna dinara prometa bila je dionica Imleka, a slijedile su dionice dviju banaka - AIK banke i Agrobanke sa 18,7 i 15,1 milijunom dinara prometa. Najveći regijski

minus od 1,24 posto zabilježio je sarajevski SASX 10 koji je dan završio na 861,51 bodova. Dionica BH Telecoma opet je bila najtrgovanija, no s gotovo upola manjim prometom nego u ponedjeljak, 20,4 milijuna dinara. Još je samo jedna dionica na burzi, ona sarajevske Elektroprivrede, premašila 10.000 KM prometa. Slovenski brokeri tradicionalno su najviše posla imali s dionicom Krke kojom se trgovalo u vrijednosti od 709.125 eura, a vrijednost te dionice porasla je 0,2 posto. B. S.

brojke

0,71 2,2 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je beogradski BELEX 15

Sud na aukciji rasprodaje umjetnine Lehman Brosa kaP U MorU Prodajom djela danas slavnih umjetnika kao što su Damien Hirst, John Baldessari i Takashi Murakami propala banka skupit će nešto više od deset milijuna dolara, manje od 0,1 posto duga vjerovnicima, koji doseže 15,5 mlrd. dolara Nakon sudske zapljene imovine propalog bankarskog diva Lehman Brothersa, na aukciji koja će se održati 25. rujna naći će se i umjetnička djela danas slavnih autora poput Damiena Hirsta. Više od 400 djela suvremenih umjetnika bit će prodano kako bi se otplatio mali dio duga banke koja je bankrotirala 2008. godine. Vrijednost mnogih djela u međuvremenu je porasla pa bi kolekcija u konačnici mogla vrijediti i 10

milijuna dolara, što je manje od 0,1 posto svote (15,5 milijardi dolara) koju Lehman duguje vjerovnicima diljem svijeta.

Dobra kupnja

Najpoželjniji plijen dolazi iz zbirke Neuberger Bermana, kompanije koju je Lehman kupio prije sedam godina za više od 2,6 milijardi dolara. Neuberger je kupovao djela mladih talenata koji su se u međuvremenu proslavili, što znači da je vrijednost kolekcije višestruko porasla - Neu-

brojka

milijuna dolara dobio je richard fuld od aukcijske kuće Christie's za svoje umjetnine nedugo nakon propasti Lehmana

beger je za malo koje djelo dao više od 20.000 dolara, a neka od njih sada vrijede i milijun dolara.

riCHarD DiCk FULD, zadnji glavni izvršni direktor propalog Lehman Brothersa, i sam je postao motivom umjetnika fOTO rEUTErS

Među autorima su danas slavni John Baldessari i Takashi Murakami, a djelo Julie Mehretu kupljeno za 21.726 dolara 2001. godine sada je procijenjeno na 800.000 dolara. Skulptura Damiena Hirsta kupljena za 100.000 dolara danas vrijedi 1,2 milijuna. Nedugo nakon sloma Leh-

mana bivši izvršni direktor Dick Fuld prodao je svoju zbirku na Christie'sovoj aukciji u New Yorku za 13,5 milijuna dolara. No Fuld je bio pametniji i od Christie'sa je tražio garanciju na 20 milijuna dolara, a ta mu je svota, unatoč 'lošoj' dražbi, i pripala. Biljana Starčić

krHki oPoraVak aMerike DiŽe eUroPSkU VaLUTU

Euro ponovo preskočio 1,30 dolara euro je u utorak nakratko prekoračio razinu od 1,30 dolara na međunarodnim tržištima valuta nakon što su zelenu novčanicu pritisnula obnovljena strahovanja za oporavak američkog gospodarstva.

Euro se tako oko podneva stabilizirao na 1,2976 dolara nakon što je nakratko dotaknuo 1,3029 dolara, najvišu razinu od 10. svibnja. Ojačao je i prema jenu te se njime trgovalo po 112,76 jena. Dolar je također ojačao pre-

ma japanskoj valuti, na 86,90 jena. "Euro je ponovno ojačao prema dolaru jer su strahovanja da oporavak američkog gospodarstva posustaje smanjila apetit ulagača za kupnjom zelene novčanice u funkci-

ji sigurnog utočišta za kapital", tumači analitičar TorFX-a Adam Solomon. Europska jedinstvena valuta crpi dodatnu potporu iz optimističnih očekivanja uoči ovotjedne objave rezultata provjere izdržljivosti 91 eu-

ropske banke, dodaje Michael Hewson iz CMC Marketsa. Provjere trebaju pokazati jesu li banke dovoljno snažne da se nose s novim financijskim šokovima ili im je potreban dodatni kapital. H

MALI dIoNIČARI NA ČEKANJU

NJEMAČKI REAL ESTATE

Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, apsolutnog šampiona u neisplaćivanju dividende za 2009. godinu; Zaba je zadržala 1,22 milijarde kuna 24

Nacionaliziranu njemačku banku koja drži čak 72 milijarde eura duga bolesnika eurozone, Grčke, Portugala, Italije, Irske i Španjolske, izloženost tim zemljama mogla bi pokopati zbog nedovoljne pokrivenosti ulaganja kapitalom 27

Dividendu je zbog krize isplatilo samo devet tvrtki iz sastava Crobexa dobITNIcI dANA (ZSE) Nava banka +12,36 % Dioki +7,44 % Badel 1862 +4,31 % Podravka +2,76 % Luka Rijeka +2,74 % 32 Raste

Hypo pao na bankarskom stres testu

GUbITNIcI dANA (ZSE) Istraturist -9,21 % Riviera Poreč -8,65 % Validus -7,19 % Končar D & ST -4,4 % Tehnika -4,28 %

14 Nema promjene

-24 Pada

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,104.77 147,92

Prom. 0,56% 0,00%

Sirova nafta 76,54 Prirodni plin 4,57 Zlato 1.182,86 Srebro 17,61 Goveda 93,23

0,70% 1,40% 0,85% 1,41% 0,82%

Europa opet gurnula Crobex u crveno KAKo SUSJEd KAŽE Ulagači na europskim tržištima nestrpljivo su iščekivali rezultate američke investicijske banke Godman Sachs, negativno su reagirali i na lošu prodaju mađarskih trezoraca, a domaći su ih ulagači u stopu pratili Uz negativna kretanja na svjetskim tržištima, na Zagrebačkoj su burzi indeksi bili blago pali, a najviše se trgovalo dionicama Končar elektroindustrije i HT-a. Crobex je pao 0,36 posto, na 1842,35 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,17 posto, na 986,24 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 18,66 milijuna kuna, a ukupan promet na tržištu 52,59 milijuna kuna. Na europskim su burzama najvažniji indeksi potonuli između 0,3 i 1,1 posto, a i Wall Street je otvorio u minusu. Za nove su smjernice ulagači čekali objavu kvartalnih poslovnih rezultata Goldman Sachsa, koji je objavio kako im je dobit pala 82 posto u drugom ovogodišnjem kvartalu.

Na domaćem je tržištu najlikvidnija, kao i u ponedjeljak, bila dionica Končar elektroindustrije, kojom je ostvareno 4,6 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala nemalih 2,18 posto, na 449 kuna.

HT na 254 kune

Slijedi dionica HT-a sa 3,7 milijuna kuna prometa i padom cijene 0,77 posto, na 254 kune. Milijunski promet postigla je i dionica Ingre, a cijena joj je porasla 0,79 posto, na 25,5 kuna. Tijekom dana dosegnula je i 27,38 kuna. Od 13. srpnja kada je iznosila 22 kuna cijena te dionice porasla je više od 20 posto. Ta je kompanija u utorak izvijestila Zagrebačku burzu o sklapanju dvaju ugovora u Makedoni-

www.business.hr

KoMENTAR

Dogodine opet bez dividende

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

H MIRoSLAv vITKovIć, predsjednik Uprave Podravke, koja je u utorak na ZSE-u dosegnula 305 kuna snimio hrvoje dominiĆ

ji ukupne vrijednosti 4,1 milijun eura. Najveći skok cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica Podravke, i to 2,76 posto, na 305 kuna. Podravkom je ostvaren promet od pola milijuna kuna. Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju pala četiri posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Pad nezaposlenosti

DZS je objavio i da je u lipnju stopa nezaposlenosti pala sa 17,2 na 16,6 posto. To je najniža razina stope nezaposlenosti od stude-

noga prošle godine, kada je iznosila 16,1 posto, u skladu s procjenama šest makroekonomista. Ipak, ona je 2,6 postotnih bodova viša u odnosu na lipanj prošle godine. "Izgubio sam vjeru da bi u dogledno vrijeme mogao biti objavljen neki makroekonomski pokazatelj koji bi upućivao na oporavak. Ni idućih mjeseci ne vjerujem da će biti pokazatelja koji bi mogli imati pozitivnog utjecaja na domaće tržište", rekao je Roman Rinkovec iz brokerske kuće Credos.

Nikola Sučec

rvatske tvrtke koje su lani nešto i zaradile odlučile su zadržati dobit zbog sve skupljeg financiranja i neizvjesne makroekonomske situacije. Još veće zadržavanje dobiti i još manje dividende možemo očekivati iduće godine jer pokazatelja koji bi sugerirali barem blagi oporavak još uvijek nema, a nema ni izgleda za to do kraja godine. Državni zavod za statistiku objavio je kako je u lipnju industrijska proizvodnja pala dodatnih četiri posto u odnosu na prošlu godinu, što je iznenadilo makroekonomiste koji su očekivali pad od jedan posto. Istodobno je nezaposlenost na katastrofalno visokih 16,6 posto, dva posto više nego u lipnju prošle godine. Nadam se da su te poražavajuće brojke iznenadile i Vladu koja mora shvatiti, kako je to Lincoln već rekao: "Sve ljude možete varati neko vrijeme. Neke ljude možete varati sve vrijeme, ali ne možete sve ljude varati sve vrijeme."

nikola.sucec@business.hr

Kako će zagrebačka Gradska skupština isposlovati Bandićev odlazak, pratite na...