Business.hr broj 683

Page 1

323.000 INVAlIDSKIH mIROVINA 2

Svakoga dana u mirovinu ode 17 branitelja

DOBRA CIJENA I ZARADA 4

U bolnice stižu domaći umjetni kukovi za 5000 kn četvrtak 22/7/2010

broj 683 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

STEČAJ NA HRVATSKI NAČIN 6-7 Iako Nama posljednjih godina posluje s dobiti, svakog mjeseca isplaćuje plaće, doprinose i poreze te dobavljačima plaća u dan, kraj stečaju ne nazire se ni nakon deset godina. A kraj stečaja značit će i kraj Name - jedini je cilj rasprodati nekretnine

Tužan jubilej: 10 godina stečaja Name Orco Duvnjaku: Idemo na sud i objavite već taj 'tajni' ugovor o JPP-u PROTUUDAR Orco je u Sunčani Hvar uložio 55 milijuna eura, a HFP koji vodi Vedran Duvnjak u isto je vrijeme

nekoliko puta prekršio svoje obveze iz sporazuma dioničara, odgovorili su iz Orca, a Jean-Francois Ott, predsjednik Uprave Sunčanog Hvara, poručio je u pismu zaposlenicima: 'Ne slušajte pakosne napade i otvorene laži iz HFP-a' 8


info&stav

indikator

2-3

U gubitku zbog parničenja Farmaceutski div GlaxoSmithKline, druga farmaceutska kompanija u svijetu po visini prihoda, izvijestio je u srijedu da je drugo tromjesečje zaključio s gubitkom od 304 milijuna funti (464 milijuna dolara) zbog troškova sudskih sporova u visini 1,57 milijardi funti (2,4 milijarde dolara). U prvom ovogodišnjem tromjesečju tvrtka je ostvarila dobit od 1,34 milijarde funti

Low-cost optimizam Njemački niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Germanwings očekuje da će ove godine iz Hrvatske prevesti 10 % više putnika nego lani ili njih oko 440.000. Tome bi trebalo pridonijeti povećanje broja letova iz Zagreba i Splita prema Hannoveru. Na jučerašnjoj presici u Zagrebu rečeno je da je za tu kompaniju Hrvatska tržište broj jedan u regiji…

business.hr Četvrtak 22/7/2010

Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

oMJEr UMiroVLJEnika i ZaPoSLEniH naJniŽi JE od 1990. i iZnoSi SaM

Svakoga radnog dana u brani mirovinu ode najmanje 17 os U posljednjih je godinu dana broj korisnika braniteljskih mirovina povećan za 4656 pa je broj braniteljskih mirovina rastao brže od broja korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, navela je Marijana Bađun iz Instituta za javne financije u svojem radu "Hrvatski mirovinski sustav i gospodarska kriza". Primjetan je ipak manji rast u prvih šest mjeseci ove godine nego u istom razdoblju lani.

Prijevremene mirovine

Broj korisnika invalidskih mirovina u kategoriji koja uključuje hrvatske branitelje, vojsku i Hrvatsko vijeće obrane tijekom 2009. se povećao 13 posto, a većinu čine branitelji. I dok se Vlada u borbi protiv recesije opredijelila za prestanak prakse slanja nezaposlenih u prijevremenu mirovinu, čiji je velik broj doveo gotovo do kraha mirovinskog sustava, brojke govore da je i u 2010. godini nastavljen taj način rješavanja socijalnih i gospodarskih problema, koji seže još od privatizacijskih lomova 90VLaDINE MJERE za MIROVINskI OPRaVak

www.business.hr

1. revizija sustava tzv. povlaštenih mirovina DJELOMIČNO PROVEDENO

ih godina. Najveće povećanje ukupnog broja mirovina u 2009. godini odnosi se upravo na prijevremene starosne mirovine, 20 posto, dok je u drugoj polovici 2010. godine ta stopa povećana nekoliko puta pa je broj novih korisnika prijevremene mirovine skočio čak 76 posto. Marijana Bađun smatra da je broj prijevremenih mirovina porastao zbog pripreme izmjene pravila o odlasku u prijevremenu mirovinu s financijskim penaliziranjem prijevremenog umirovljenja. Također zaključuje da se najnovijim prijevremenim umirovljenjem rješava višak zaposlenih, odnosno da raniji odlazak u mirovinu često nije svojevoljna odluka radnika. Omjer broja korisnika mirovina i zaposlenih u prvoj je polovini godine iznosio samo 1,28, što je najniži omjer još od 1990. godine. Gospodarska je kriza smanjila broj osiguranika koji odvajaju za mirovine na temelju međugeneracijske solidarnosti, a broj umirovljenika je porastao. To je dovelo do jaza između dopri-

2. usklađivanje dobi za odlazak u mirovinu NEPROVEDENO

3. izmjene pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu U PRIPREMI

Struktura korisnika mirovina 31.XII. ‘08.

31.XII. ‘09.

Korisnici mirovina 1.070.956 1.088.036 prema ZOMO-u* Starosna Prijevremena Invalidska Obiteljska

Branitelji, vojska i HVO Starosna Najniža mirovina (ZOPHBDR) Invalidska Obiteljska

Ukupno

Indeks ‘09/’08.

30.VI. ‘10.

102 1.100.240

Indeks 30.VI.’10 / 31.XII.’09.

101

517.626 69.743 246.566 237.021

514.501 83.397 252.345 237.793

99 120 102 100

514.594 93.574 253.786 238.286

100 112 101 100

77.334

85.778

111

87.269

102

1.983

2.113

107

2.107

100

215

290

135

304

105

113 71.704 101 13.154 102 1.187.509

102 100 101

62.123 70.253 13.013 13.122 1.148.290 1.173.814

* Zakon o mirovinskom osiguranju. Izvor: HZMO

nosa i rashoda za mirovine velikog 14,6 milijardi kuna.

Zdravstveni aspekti

Osim što smatra da bi reforme na tržištu rada dodatno rasteretile mirovinski sustav, Mirjana Bađun upozorava i na činjenicu koja bi trebala zabrinuti ministra zdravstva, ali i sve u Hrvatskoj. "Treba doći i do promjena u zdravstvenoj politici jer je u Hrvatskoj, prema podacima 4. porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja NEPROVEDENO

Svjetske zdravstvene organizacije, standardizirana stopa smrtnosti viša od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti, poput bolesti krvožilnog sustava, raka, kroničnih bolesti dišnog sustava i dijabetesa. Konačno, institucionalno okruženje u zemlji trebalo bi biti takvo da potiče ekonomski rast, a time i zaposlenost", zaključak je Marijane Bađun. Ante Pavić

5. priznavanje 3. stupa kao porezno priznatog troška poslodavcu PROVEDENO

6. smanjenje naknada za upravljanje u drugom stupu NEPROVEDENO


bRoJkA

››

biSER dAnA

3,4

Pristao bih biti maneken kada bih na taj način mogao pomoći razvoju rekreativnog turizma

milijuna kuna potpore osigurano je Programom provjere inovativnog koncepta, za koji je BICRO, nakon stručne procjene, odabrao 21 projekt za sufinanciranje

dARko MiLinović, ministar zdravstva, u intervjuu Globusu na pitanje bi li pristao biti maneken za promidžbu rekreativno-sportskog turizma kada bi ga pozvao ministar turizma

Mo 1,28

uvodnik

iteljsku Kosor kao Linić: ubrzani soba stečaj tvrtke ili likvidacija!

1,28 zaposlenika dolazi na jednog umirovljenika

10,33 posto udjela u BDP-u imaju rashodi za mirovine

323 13 18 31,7

tisuće korisnika je invalidskih mirovina

posto povećao se broj korisnika invalidske mirovine u kategoriji branitelja

posto korisnika starosnih mirovina ostvarilo je staž od 40 i više godina

godina prosječni je staž korisnika starosne mirovine

foto mehkek/cropix

bRoJkE

Zoran daskalović zoran.daskalovic@business.hr

v

lada Jadranke Kosor odlučila se protiv galopirajućeg rasta nelikvidnosti i neplaćanja dugova boriti tjeranjem javnih poduzeća da plate svoje dospjele dugove, preporukom HUP-u da objavljuje popis poslodavaca koji ne plaćaju svoje dugove te zakonskom revitalizacijom efikasnijeg postupka skraćenog stečaja. Što se tiče utjerivanja dugova javnih poduzeća, dvojbeno je jedino zašto je Vlada dosad dopuštala svojim tvrtkama da ne plaćaju dugove i generiraju nelikvidnost u zemlji. Tražeći od HUP-a da javno prokazuje poslodavce koji ne podmiruju dugove, Vlada je posegnula za srednjovjekovnim načinom kažnjavanja loših dužnika, jer su, primjerice, u srednjovjekovnoj Francuskoj takvi morali nositi zelenu kapu na glavi, a svatko ih je mogao kamenovati. Revitalizacijom skraćenog stečaja vlada Jadranke Kosor prekopirala je sličnu mjeru Račanove vlade zahvaljujući kojoj je u razdoblju od 2001. do

››

Od 2001. do 2004. godine Fina, a ne poreznici, podnijela je 38.319 zahtjeva za skraćeni stečaj u mini tvrtkama koje dulje od tri mjeseca nisu platile svoje dugove, a trgovački su sudovi likvidirali 37.317 tvrtki

2004. godine Fina, a ne poreznici, podnijela 38.319 zahtjeva za skraćeni stečaj u minitvrtkama koje dulje od tri mjeseca nisu platile svoje dugove, a trgovački sudovi tragom tih zahtjeva likvidirali su 37.317 takvih tvrtki. U svojoj doktorskoj disertaciji "Ekonomski aspekti stečaja i restrukturiranje u stečaju" Domagoj Sajter s osječkoga Ekonomskog fakulteta konstatira, međutim, da nakon 2004. godine opet raste broj

takvih malih, "mrtvih" tvrtki. Već 2008. godine bilo ih je oko 25.000, a ukupno su dugovale gotovo 13 milijardi kuna, odnosno 96,8 posto svih neplaćenih dospjelih obveza. Sajter, među ostalim, zaključuje da ako tvrtke dužnici, njihovi vjerovnici i svi drugi kojih se to tiče ne pokreću i ne provode stečajeve unatoč ispunjavanju zakonskih uvjeta, to znači da stečajni sustav nije dobar i da ga treba mijenjati. Sajter poručuje i da razvi-

jena društva stečajeve smatraju ključnim dijelom tržišne ekonomije. Zato uspostavljaju stečajne sustave u kojima su tri ključna cilja: dopušteno izbjegavanje stečajeva kad se oni još mogu izbjeći, restrukturiranje u stečaju, i to onih dužnika za čije restrukturiranje postoji racionalno-ekonomsko opravdanje, te efikasna stečajna likvidacija dužnika kad njihovo poslovanje nije održivo i ekonomski opravdano.


tema 4-5

PARTNERSTVO Instrumentaria iz Sesveta potpisala ugov

U bolnice stižu dom umjetni kukovi za 5 Instrumentaria će uslužno proizvoditi segmente i dijelove za koljena i protezu kuka, a zatim to koljeno distribuirati na hrvatsko i tržište zemalja jugoistočne Europe. Svjetski proizvođači kupuju sirovine od nekoliko distributera, rade na istim strojevima, zaštita je ista pa nema razlike u kvaliteti, kažu u Instrumentariji Suradnja Biomedice i Instrumentarije ide u dva smjera, rekao je nakon potpisivanja ugovora, kojem je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor, predsjednik Uprave Instrumentarije

Vladimir Kovačević. Prema njegovim riječima, Instrumentaria će s jedne strane uslužno proizvoditi segmente i dijelove za koljena i protezu kuka, a s druge to koljeno distribuirati na hr-

jAdRANkA kOSOR, predsjednica Vlade, i Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Instrumentarije foto konjević/cropix

vatsko tržište i tržište zemalja regije jugoistočne Europe.

Talijanski partner

"Za nas je to iskorak u kojem ćemo mnogo dobiti - povećanje izvoza i razvojnog potencijala te povećanje tehnološkog potencijala. Naravno, s talijanskim ćemo partnerom nastupiti u 25 europskih S NOVim STROjEm pomagala će biti na zavidnoj razini Snimio dražen tomić

zemalja", objašnjava Kovačević. Instrumentarija i Biomedica su srednje velike kompanije i kroz strateško partnerstvo u bliskoj budućnosti planiraju na globalnom tržištu konkurirati najvećim globalnim proizvođačima. Koljena koja će proizvoditi već će u rujnu biti u kirurškim dvoranama, a što se tiče endoproteza kuka, nakon što se proizvede prvi komad te zaštiti i registrira u Agenciji za lijekove, nakon što se provedu sva klinička i mehanička ispitivanja, u listopadu ili studenome bit

će dostupne hrvatskim kirurzima za ugradnju, objašnjava Kovačević. Premijerka Kosor pokrenula je novi stroj na kojem će biti proizveden i prvi prototip domaćeg umjetnog kuka.

Osiguran izvoz

Očekivana cijena proteze umjetnog kuka bit će između 4500 i 5000 kuna, što je mnogo jeftinije od konkurenata, tvrdi Kovačević i dodaje kako je kvaliteta jednaka uvoznim protezama jer svi svjetski proizvođači kupuju sirovine od nekoliko distri-


vor s talijanskom Biomedicom vrijedan 25 milijuna kuna

maći 5000 kn

business.hr Četvrtak 22/7/2010

BOLNICA AKROMION

Kvalitetne proteze traju dvadesetak godina U Hrvatskoj se godišnje ugradi 3000 proteza kuka i oko 2000 proteza koljena. Ugradnja revizijske proteze koljena stoji oko 25.000 kuna, a ugrađuje se nakon što se potrošila primarna. "Kada je riječ o ugradbenim implantatima u ortopediji i traumatologiji (umjetni zglobovi, koštana sidra, ploče, vijci, čavli), najviše uvozimo is SAD-a i Švicarske", kaže prof. dr. sc. Nikola Čičak iz Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion u Krapinskim Toplicama. Prema njegovim riječima, bolnica Akromion ugrađuje najnovije implantate vodećih svjetskih kompanija kao što su Zimmer i Johnson&Johnson.

Cijena je tajna

››

"Cijena koju nudi dobavljač u Hrvatskoj ovisi u količini implantata koji se ugrađuju u cijeloj zemlji i u određenoj bolnici (skup je instrumentarij) te vremenu plaćanja. Iz poslovnih razloga ne mogu reći cijenu koju Akromion plaća za umjetne zglobove. Najskuplji su revizijski zahvati na velikim zglobovima (kuk, koljeno, rame). Ugradnja revizijske proteza koljena stoji oko 25.000 kuna, a ugrađuje se nakon što se potrošila pri- DR. NIKOLA ČIČAK iz bolnice u Krapinskim marna. Cijena se odnosi samo na Toplicama arhiva business.hr protezu, bez ostalog potrošnog materijala i medicinske usluge. I kojom se preciznošću radi svaki dio proteprimarne i revizijske proteze nabavljamo u ze te testiraju gotovi proizvodi i novi mateSAD-u i Švicarskoj", ističe Čičak. "U Hrvatskoj se godišnje ugradi 3000 pro- rijali", ističe Čičak. Cijena ugradbenog materijala ključna je teza kuka i oko 2000 proteza koljena. Hrna javnom natječaju, a to ne bi trebala biti vatska mora stvoriti povoljniju poslovnu zbog nekoliko razloga. Kupnjom najjeftiklimu kao bi u tom području imala šansu nešto proizvesti i izvesti", objašnjava Čičak nije proteze privremeno profitiraju bolnica i Hrvatski zavod za zdravstveno osigui dodaje kako u Izraelu, zemlji veličinom ranje, ali dugoročno gube svi, uključujući i sličnoj Hrvatskoj, imaju vrhunsku medipacijenta. Čičak to objašnjava jednostavcinsku tehnologiju, a svoje ideje, patente i nom matematikom jer svaka proteza ima proizvode prodaju vodećim svjetskim provijek trajanja. izvođačima medicinske opreme i ugradbenih materijala. "Instrumentaria je domaća kompanija i go- Smanjite troškove dinama je prisutna na medicinskom tržištu "Ako se ugradi kvalitetna proteza, recimo i svakako joj treba pomoći i podržati je u proteza kuka, njezin bi vijek trajanja trebao realizaciji novih projekata. Ako cijenu bude biti 20 godina (u 93-95% slučajeva). Ako pratila i vrhunska kvaliteta, neće imati tešje riječ o manje kvalitetnoj protezi, ona krakoća u plasiranju svojih proizvoda u zemlji će traje, što znači novu operaciju i reviziji inozemstvu. Da bi se proizveo vrhunski sku protezu, a to uključuje višu cijenu proimplantat, treba imati vrhunsku opremu, teze, operacija je teža i ukupni trošak veći", strojeve i kvalificirane ljude. Fasciniralo me zaključuje Čičak.

Kupnjom najjeftinije proteze privremeno profitiraju bolnica i HZZO, ali dugoročno gube svi

butera, rade na istim strojevima te primjenjuju iste zaštitne mjere. "Naša je prednost što ćemo tu svjetsku kvalitetu prodavati po prihvatljivim cijenama, a cijena rada

je u odnosu na globalne proizvođače nešto manja i omogućuje nam da na tržište idemo normalnom cijenom uz minimalnu zaradu", zaključuje Kovačević. Dražen Tomić


tema 6-7

STEČAJEVI NA HRVATSKI NAČIN Umjesto da stečaj bude faza prakse i dugova te nakon preustroja nastavlja poslovati, u Hrvatsk

Nama slavi jubilej

Prvih 10 godina stečaja Iako Nama posljednjih godina posluje s dobiti, svakog mjeseca isplaćuje plaće, državi plaća doprinose i poreze te dobavljačima plaća u dan, kraj stečaju ne nazire se ni nakon deset godina. Ne pomaže ni činjenica da se poslovanje tvrtke sa 460 zaposlenih stabiliziralo i moglo bi se nastaviti nakon podmirenja vjerovnika, jer kraj stečaja značit će i kraj Name - jedini je cilj, nažalost, rasprodati vrijedne nekretnine KAKO TO RADE SLOVENCI?

Ministrica bankama: Pokrenite val stečajeva Nova slovenska ministrica gospodarstva Darja Radić u posljednjem intervjuu za dnevnik Finance otvoreno je poručila da zagovara stečajeve. „Stečaj pokazuje da tvrtka ima probleme i ne vidi izlaza, što je uobičajeno u svijetu. Takvu situaciju treba riješiti što prije, a najmanje bolno rješenje upravo je stečaj. U stečaju se mogu sačuvati zdravi dijelovi kompanije“, smatra Radić, koja je najavila i popravljanje zakona kako bi stečajevi bili još učinkovitiji. Radić je pokretanje stečaja nad dužnicima predložila i slovenskim bankarima: „Najlošije je da imamo tvrtke bez budućnosti i banke bez novca jer imaju mnogo loših kredita. Sve to će biti teško izvesti, vjerojatno će biti i demonstracija, ali na lijep način to se ne može izvesti."

Rijedak jubilej nedavno su proslavili radnici zagrebačke Name - punih deset godina od pokretanja stečaja, a sudeći po trenutačnom stanju to neće biti zadnja takva obljetnica. Nama, naime, danas uredno posluje, u dvije preostale robne kuće na početku Ilice i na Kvaternikovu trgu u Zagrebu zapošljava 460 ljudi s prosječnom neto plaćom 3439 kuna, a državi plaća poreze i doprinose, saznajemo. Atipično za hrvatske trgovce, dobavljačima se plaća u dan. Nakon prvotnih bolnih rezova i stabilizacije poslovanja, otkako je 2006. tvrtku preuzeo treći stečaj-

ni upravitelj Željko Klapan dobro se posluje - rezultati su dobri, a prošla je godina završena s tri milijuna kuna dobiti. Krajem 2008. bilo je i bolje, tada je ostalo 11 milijuna kuna dobiti, automatski usmjerene za povrat duga koji je do danas smanjen na 290 milijuna kuna. Prvi i drugi platni razred vjerovnika potpuno su isplaćeni, ostaju još razlučni vjerovnici - Ministarstvo gospodarstva (potražuje 170 milijuna kuna) i Croatia osiguranje (27 milijuna kuna). Vjerovnicima trećeg isplatnog reda u posljednje je tri godine namireno 37 posto potraživanja, odnosno 56

milijuna kuna, pa su njihova potraživanja na dan 30. lipnja iznosila 93 milijuna kuna. Među tim vjerovnicima je puno Naminih dobavljača koji ovako imaju priliku i nešto zaraditi, a dobro poslovanje je moguće zato što Nama robu prodaje isključivo komisiono. Zanimljivo je da se u dvije preostale zagrebačke Name hrvatski tekstilci plasiraju 15 posto ukupne proizvodnje hrvatske odjevne industrije.

Zbrajaju se kamate

Vjerovnici su relativno mirni jer se prodajom spomenutih dviju robnih kuća (u prvim godinama stečaja prodano


a u životu kompanije u kojoj se ona čisti od loše poslovne koj je bauk jer u najvećem broju slučajeva znači zatvaranje

ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva, najavio je ubrzanje postupka stečaja 'mrtvih' tvrtki bez zaposlenih, čime bi praktično jednim potezom izbrisao više od 19.000 tvrtki i oslobodio više od 12 milijardi kuna nepodmirenih obveza. No, ima li recept za poboljšavanje 'normalnih' stečajnih postupaka od kojih više od 90 posto završi gašenjem tvrtke, a ne restrukturiranjem? SLAVKO LINIĆ, SDPov ministar gospodarstva, 2000. godine zagovarao je ubrzano pokretanje stečajeva, nakon čega je krenuo prvi val stečajeva insolventnih tvrtki, što je pridonijelo smanjenju nelikvidnosti. To mu nije donijelo previše simpatija

ih je čak 16) na eventualnoj javnoj dražbi, prije koje valja povući ovršne postupke, može dobiti dovoljno da se namire svi dugovi. U međuvremenu im se obračunava visoka zatezna kamata, koja bi trebala biti namirena kada se jednom prodaju nekretnine. Prema zadnjim procjenama, robna kuća u Ilici vrijedi 223 milijuna kuna, a Kvatrić vrijedi 190 milijuna, dakle ukupno 413 milijuna kuna, a razlika između dobivene svote i potraživanja vjerovnika mahom će otići na kamate. Do početka krize licitiralo se s desetak imena potencijalnih kupaca atraktivnih nekretnina, u rasponu od Ivice Todorića do Željka Keruma, a u igri su navodno bili i Josip Stojanović Jolly, konzorcij tekstilaca, parfumerije Iris, Lantea... Trenutačno na horizontu nema ozbiljnijeg ulagača koji bi bio spreman samo za jamčevinu priložiti 21, odnosno 17 milijuna kuna. Croatia osi-

guranje razlučni je vjerovnik u Nami Ilica, a Ministarstvo gospodarstva na Kvaternikovu trgu, gdje se sada dovršava višegodišnji posao upisa u zemljišne knjige. U oba slučaja država ima pravo prvokupa - Ilica je zaštićena kao spomenik kulture, a Kvatrić kao spomenik arhitekture.

Radnici na određeno

Budući da se u ovom slučaju ne prodaje tvrtka nego zgrade, brend Name po svemu sudeći neće biti sačuvan, a pitanje je i što će biti sa zaposlenicima koji kvartalno dobivaju ugovore na određeno vrijeme. Nekoć ih je, dok je Nama pod svojim imenom okupljala cijeli niz robnih kuća, bilo više od 3000. Sada preostalih 460 radnika priželjkuje još puno obljetnica otvaranja stečaja jer im je upravo stečajni postupak najčvršća garancija da će zadržati posao. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

business.hr Četvrtak 22/7/2010

PORAZNA STATISTIKA

Od 4265 stečajeva jedan završio preustrojem Na Trgovačkom sudu u Zagrebu od 1995. do 2005. godine otvoreno je 4265 stečajnih postupaka, a samo je jedan završio restrukturiranjem - Tisak, navodi u svojoj disertaciji Domagoj Sajter. Na Trgovačkom sudu u Osijeku je pak u 2004. i 2005. godini otvoren 181 stečaj, od čega su četiri zaključena restrukturiranjem. Sajter utvrđuje i da se u Hrvatskoj ne sankcionira odgađanje stečaja, zbog čega se malo stečajeva pokrene na vrijeme, pa i to utječe na mali broj restrukturiranja u stečaju. U 2006. u Hrvatskoj je tako za stečajna kaznena djela osuđeno sedam osoba, a iste je godine otvoreno 1209 stečajeva. Z. D.

ŽIVE I NAKON STEČAJA

Neke od uspješnih priča: Željezara Sisak, Ivanićplast, Česma, Metaflex Većina stečajeva u Hrvatskoj tužne su priče koje završe gašenjem poslovanja i otpuštanjem zaposlenika. Ipak, nekoliko svjetlih primjera pokazuju da stečajni postupak može imati i sretan završetak. Jedan od takvih je i slučaj Željezare Sisak, čiji je stečajni postupak trajao dvije godine, a završio je 2006. godine. U tom razdoblju stečaj su vodila dva upravitelja, Ilija Marić i Darko Šket, a poslovalo se tijekom cijelog stečaja. U međuvremenu je Željezara nekoliko puta promijenila vlasnike: prvo ju je privatizirao Turboimpex, koji se povukao nakon samo dva mjeseca, pa je prešla u ruke ruskog Mečelja. Godine 2005. otišli su i Rusi, a Željezaru je preuzeo Hrvatski fond za privatizaciju da bi je na koncu prodao američkom CMC-u te danas Željezara Sisak posluje i zapošljava oko 1000 ljudi. Drugi slučaj uspješnog provedenog stečaja je Ivanićplast iz Ivanić Grada, čiji je stečaj trajao manje od godinu dana, zadržali su svih 150 ljudi cijelo vrijeme stečaja i tvrtka je privatizirana. Česma Bjelovar također je 2007. dovršila stečajni postupak tijekom kojega je radilo 130 ljudi, a tvrtku je kupila Spačva iz Vinkovaca. Je-

NI STALNE PROMJENE VLASNIKA nisu uništile Željezaru Sisak Snimio Saša ĆetkoviĆ dan od rijetkih slučajeva uspješnog izlaska iz stečaja je i tvrtka Metaflex iz Novske, koja se bavi proizvodnjom crijevnih lukova, a zapošljava 45 radnika koji su otkupili nekretninu od Privredne banke koja je imala hipoteku. Problem zbog kojega se većina stečajnih upravitelja ne usudi nastaviti poslovati tijekom stečaja jest činjenica da u tom razdoblju tvrtka mora poslovati bez gubitaka, odnosno mora redovito podmirivati svoje obveze, što je u mnogim slučajevima teško ispuniti. R. D.


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

PRESKUPA STUDIJA

Polančecu potvrđena optužnica

Zagreb. Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda potvrdilo je Uskokovu optužnicu protiv bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca i vukovarskoga odvjetnika Petra Miletića kojemu je iz državne blagajne isplaćeno pola milijuna kuna za nepotrebnu stručnu studiju.

Vijeće pod predsjedanjem suca Željka Horvatovića ujedno je odbilo ponuđenu jamčevinu i odredilo pritvor vukovarskom odvjetniku koji se dosad branio sa slobode. Miletićev branitelj Ljubo Pavasović Visković najavio je žalbu na pritvaranje. Vijeće je odluku donijelo nakon dvosatne sjednice zatvorene za javnost na kojoj su se pojavila i dvojica optuženika. Polančecu je to bio prvi izlazak iz zagrebačkog zatvora u Remetincu, u kojem je u pritvoru od kraja ožujka. H

SOCIJALNI PARTNERI

Dogovoren nastavak rada GSV-a

Zagreb. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca jučer su dogovorili nastavak rada Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojem ubuduće više neće biti preglasavanja. GSV će ponovno početi raditi čim sindikalne središnjice na svojim tijelima izmijene odluku o napuštanju GSV-a, izjavili su predstavnici socijalnih

partnera nakon višesatnog sastanka u Ministarstvu gospodarstva. Sindikati su bojkotirali rad GSV-a žaleći se da ih Vlada i poslodavci preglasavaju na bitnim pitanjima, što više neće biti moguće, jer se ukida glasanje o pojedinim točkama. Socijalni partneri iskazat će mišljenje o pojedinom pitanju, ako nije postignut konsenzus, a to mišljenje objavljivat će se na web stranicama Vlade i Ureda za socijalno partnerstvo, pri kojem će se osnovati Savjet kao kontrolno tijelo. H

Orco Duvnjaku: Idemo na sud i objavite taj 'tajni' ugovor PROTUUDAR Orco je od srpnja 2005. godine u Sunčani Hvar uložio 55 milijuna eura vlastitog novca. HFP je u isto vrijeme nekoliko puta prekršio svoje obveze iz sporazuma dioničara, primjerice ne rješavajući vlasnička pitanja naslijeđena iz bivše države, tvrde u Orcu

"Orco Property Group neće tolerirati neutemeljene napade HFP-a, a pravdu ćemo potražiti na međunarodnoj razini", službeni je odgovor Orca, većinskog vlasnika Sunčanog Hvara, na dopis kojim im Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, javlja da je jednostrano raskinuo sporazum dioničara. Uz najavu internacionalizacije cijelog slučaja, Orco od HFPa zahtijeva i da objavi tekst ugovora o javno-privatnom partnerstvu sklopljenog u srpnju 2005. godine. "Orco je od tada u Sunčani Hvar uložio 55 milijuna eura vlastitog novca. HFP je nekoliko puta prekršio svoje obveze iz sporazuma dioniča-

ra, primjerice ne rješavajući vlasnička pitanja naslijeđena iz bivše države", odgovara Orco na Duvnjakove optužbe kako je Sunčani Hvar zbog njih "nelikvidan, prezadužen i pred stečajem". Orco optužuje HFP da je posljednjih godina "sustavno ignorirao obimnu korespondenciju", pa tako i zadnje pismo uručeno 12. srpnja, u kojem Orco navodi više od 20 slučajeva HFP-ova kršenja sporazuma dioničara. Prema tekstu sporazuma objavljenom na nekim internetskim portalima, čiju vjerodostojnost nitko nije zanijekao, potpisani ugovor nema puno veze s javno-privatnim partnerstvom. Po ne-

kim tumačenjima, glavna mu je svrha bila omogućiti Orcu da dokapitalizacijama dođe do većinskog vlasništva nad Sunčanim Hvarom, što se na kraju i dogodilo. Podsjetimo i da je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić, čim je doznao da je HFP raskinuo spomenuti ugovor, optužio Orco kako mu je jedini cilj bio dokopati se imovine Sunčanog Hvara, pri čemu su Orcove interese, tvrdi Bebić, čvrsto štitili bivši čelnici Vlade, Ivo Sanader i Damir Polančec. O cijeloj problematici oko raskida ugovora na današnjoj sjednici očitovat će se Upravni odbor HFP-a. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

PISMO ZAPOSLENICIMA

Jean-Francois Ott: Ne slušajte pakosne napade i otvorene laži iz HFP-a Dok čekamo da detalji o potpisivanju ugovora o "JPP-u" isplivaju na površinu, valja spašavati Sunčani Hvar, a u tom se smislu njegovim zaposlenicima obratio Jean-Francois Ott, osnivač i izvršni direktor Orco Property Groupa. Reagirajući na HFP-ov čin, Ott poručuje da je Orco spreman okrenuti se budućnosti i traži predanost tvrtki. "Dok je sporazum dioničara bio na snazi, ispunili smo i u mnogim slučajevima premašili svoje financijske i operativne obveze, a HFP nije ispunio mnoge od preuzetih obveza. HFP i lokalni mediji zlonamjerno i bezgranično iskrivljuju stvar-

nu sliku i optužuju Orco za kršenje sporazuma, a ja vas molim da ne slušate njihove pakosne napade i otvorene laži", rekao je Ott zaposlenicima Sunčanog Hvara. Bez obzira na istjek sporazuma, vlasnička se struktura nije promijenila, pa Orco i dalje ima isti postotak dionica, odnosno 55,5 posto, navodi Ott. U nastavku teksta Ott optužuje HFP za pokušaj "ilegalnog izbacivanja Orca iz Sunčanog Hvara". Unatoč tome, "Orco ostaje tu, a ne dobije li pravdu na lokalnoj razini, potražit će je na međunarodnim sudovima, gdje su strani investitori bolje zaštićeni".


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

BRODOSPLIT

Odbijaju DIV jer neće iz okrilja države Iako to sigurno nisu planirali, vijećnici splitskog Gradskog vijeća nisu mogli odabrati bolji trenutak za održavanje tematske sjednice o sudbini Brodosplita. Sjednica koja se treba održati danas u vili Dalmaciji, naime, dolazi samo dva dana nakon što je Povjerenstvo za privatizaciju brodogradilišta odlučilo odbiti ponudu samo-

borskog DIV-a za kupnju Brodosplita. Takva je odluka donesena bez obzira na to što su svi predstavnici Vlade u povjerenstvu bili za prihvaćanje te ponude, jedine koja je za splitski škver stigla na nedavnom natječaju. Protiv su bili predstavnici sindikata, Uprave Brodosplita, Hrvatske brodogradnje i HFP-a. Povjerenstvo, čiju odluku Vlada ne mora prihvatiti, zaključilo je da DIV nije ponudio dovoljno vjerodostojnu financijsku konstrukciju za obvezno restrukturiranje. Zastupnici brodogradnje zbog toga

su se prepali da bi ih umjesto oporavka dočekao stečaj, pa se zalažu za nastavak jakog državnog upliva. Bila je to jedna od rijetkih prilika u kojima su sindikati Brodosplita djelovali zajedno i usuglasili se o načinu glasovanja njihova predstavnika u povjerenstvu. Prilike za razgovor bit će i na sjednici splitskog Gradskog vijeća, čiji je inicijator Luka Podrug iz Hrvatske čiste stranke prava. Gradonačelnik Željko Kerum i predsjednica Vijeća, njegova sestra Nevenka Bečić,

pozvali su ministra gospodarstva Đuru Popijača, splitske saborske zastupnike Marina Jurjevića, Željanu Podrug, Živka Nenadića, Branka Grčića i Jerka Rošina, župana Antu Sanadera sa suradnicima te Olgicu Spevec iz AZTN-a. Iz Brodosplita bi pak trebali doći predsjednik Uprave Srđan Kovač, direktor Brodogradilišta specijalnih objekata Damir Arapović, predsjednik HUS-a Ozren Matijašević te Zvonko Šegvić iz Nezavisnog sindikata i Joško Franić iz Sindikata metalaca. S. P.

Gerschbacher: Precjenj nogometnog prvenstva InTeRVJU Alexander Gerschbacher, novi predsjednik Uprave Karlovačke pivovare, želi povećati tržišni udjel tvrtke i da ona postane najbolja pivovara u Hrvatskoj, jačati brend Karlovačko i širiti Heineken

››

Ova je godina, kao i prošla, vrlo teška, ali i godina izazova. Recesija se nastavlja, godina je loše počela, ali tu su vrlo dobri srpanj i kolovoz pa ćemo vidjeti ALexAnDeR GeRSchBAcheR dolazi s direktorskog mjesta u Austriji i nastavlja posao Monique Peters Snimio S. ćetković

Alexander Gerschbacher novi je predsjednik Uprave Karlovačke pivovare, na čijem je čelu nedavno zamijenio Monique Peters, koja je drugu najveću hrvatsku pivovaru u vlasništvu Heinekena vodila četiri godine. Gerschbacher je Austrijanac, a do dolaska u Karlovac bio je komercijalni direktor Brau Uniona u Austriji. Prije toga bio je direktor marketinga u toj tvrtki, a prije dolaska u Heineken nekoliko je godina proveo na visokim pozicijama u marketingu tvrtke Kraft Food. Na svojem predstavljanju kao novi predsjednik Uprave Karlovačke pivovare rekli ste da ste ovamo došli s vizijom da Karlovačka postane najboljom pivovarom u Hrvatskoj. Što točno znači to 'najbolja'? Znači li to najveći tržišni udjel ili mislite na neko apstraktnije značenje tog najboljeg? - Četiri su dimenzije toga. Biti najbolji za nas ponajpri-

je znači imati najbolje ljude. Imamo kvalitetne zaposlenike i odlične ljude u Karlovačkoj pivovari. Uz to, biti najbolji znači imati i najbolju pivovaru. U pivovaru se puno ulagalo, što ćemo i nastaviti, a trenutačno radimo na rekonstrukciji varionice, srcu pivovare. Također, imamo najbolje procese, što potvrđuje ISO certifikat 18001 za zdravlje i sigurnost na radu. Treća je dimenzija imati najbolje brendove, a četvrta održivost kompanije. U tom se kontekstu fokusiramo na pozitivan doprinos lokalnoj zajednici, pozitivan odnos prema okolišu i potrošačima. Koliko je daleko, odnosno blizu, Karlovačka od toga da bude najbolja u Hrvatskoj? - Mislim da smo na dobrom putu to postati. Moja prethodnica Monique Peters napravila je odličan posao. Bila je tu četiri godine, uspostavila je većinu novih procesa s visokim standardima, pri-

donijela je daljnjem jačanju snažnog brenda Karlovačko, započela rast Heinekena, odabrala odlične ljude…. Donesene su vrlo dobre odluke i posao je išao vrlo dobro, a to je baza za snažan rast u budućnosti. Koliko je Heineken dosad uložio u Karlovačku i koliko namjeravate još uložiti? - Heineken mnogo ulaže u Karlovačku pivovaru. Jedan je od najvećih projekata pročistač otpadnih voda, čija je ukupna vrijednost 3,6 milijuna eura. Koliki je trenutačni tržišni udjel Karlovačke pivovare i koji su vam ciljevi u ovoj godini, kao i u sljedeće četiri? - Tržišni udjel na kraju 2009. iznosio je 24,5 posto, što je porast oko 2 posto u odnosu na 2008. godinu. Naravno, radimo dalje kako bismo nastavili taj rast. Ova je godina, kao i prošla, vrlo teška, ali je i godina izazova. Recesija se


OGLAS

Ostanite informirani i na godišnjem odmoru! Potražite svoj primjerak Business.hr-a na kioscima Tiska, Slobodne Dalmacije te iNovina.

juje se utjecaj Nekretnine kupili Grad i a na pivare JAVNA DRAŽBA KOPRIVNIČKE SLOGE

nastavlja, a tu je i znatan utjecaj lošeg vremena. Početak godine obilježen je vrlo lošim vremenskim prilikama, što se sada promijenilo i to je dobro za naše poslovanje. Sezona je u tijeku, a srpanj i kolovoz su nam važni. Teško je predvidjeti što će biti. Imamo dobre planove i usmjereni smo na postizanje zadanih ciljeva, ali uz promjenjive okolnosti teško je bilo što predvidjeti. Domaće tržište piva stalno pada, ali iz tri najveće pivovare unatoč tome tvrde da im tržišni udjel raste. Koje su pivovare gubitnici u tom stalnom padu tržišta i zašto? - Teško mi je o tome govoriti, tek sam tri tjedna na ovoj poziciji. U raznim zemljama postoje različiti trendovi i teško je predviđati jer je pivarstvo istodobno i moderan i tradicionalan posao. U nekim su zemljama male pivovare bilježile pad, ali su u novim okolnostima počele rasti zbog novih trendova. Ovogodišnje će ljeto biti vrlo toplo, što je dobro za pivare. No, izostao je efekt veće potrošnje piva za Svjetskog prvenstva u nogometu. - Mislim da se efekt događaja kao što je Svjetsko nogometno prvenstvo malo precjenjuje. Naravno, najbolja je situacija da imate prven-

ULAGANJE U MARKETING

S Bruketom i Žinićem mijenjamo kreativni koncept Koliko je Karlovačka povećala marketinški budžet kako bi održala rast na tržištu koje pada? Nedavno ste promijenili marketinšku agenciju i BBDO zamijenili Bruketom i Žinićem koji su dosad radili za Zagrebačku pivovaru. - Karlovačko i Heineken snažni su brendovi i želimo nastaviti graditi na tome, ali istodobno pokušavamo razmišljati o novim pravcima. Jedna od tih inicijativa bila je promjena kreativnog koncepta za Karlovačko. Nedavno smo predstavili Karlo kampanju, koju su potrošači dobro prihvatili. Ne mogu govoriti o konkretnim podacima ulaganja u marketinšku komunikaciju.

stvo u svojoj zemlji, vaš tim sudjeluje na njemu i idealno igra u finalu. U tim se okolnostima bilježe pozitivni efekti na prodaju, što se reflektira i na poslovne rezultate. Ljudi koje sport zanima, gledaju ga, ali oni koje ne zanima, ne gledaju i zato to nije krucijalno pitanje. Mislim da je efekt vremena puno važniji.

racija za razliku od Karlovačke. Kako će se to odraziti na tržište piva? - Mogu govoriti samo u ime Karlovačke pivovare, koja je od 2003. godine članica Heineken grupe i naša je kompanija predana pivarstvu. Heineken je vodeći pivar u Europi i predani smo daljnjem napretku.

Kakve je poslovne rezultate Karlovačka pivovara ostvarila lani i kakvi su oni u odnosu na godinu prije? - Prošla je godina bila vrlo uspješna, a o financijama ne smijem govoriti.

Postoji li mogućnost da i Heineken proda Karlovačku pivovaru? - Sve je moguće, ali je vjerojatnost za to vrlo mala. Intencija i opredijeljenost naše kompanije jest da smo prisutni na ovom tržištu. Želimo biti jak igrač i najbolja pivovara u zemlji. Josip Bohutinski

Vaš glavni konkurent nedavno je promijenio vlasnika pa iza Zagrebačke pivovare više ne stoji moćna pivarska korpo-

josip.bohutinski@business.hr

Milan Gajski

Grad Koprivnica je na jučer održanoj javnoj dražbi, na kojoj su bile ponuđene nekretnine koprivničke tvrtke Sloga obuća u Dravskoj, kupio 17.000 četvornih metara zemljišta u toj poduzetničkoj zoni i platio ih milijun kuna. Koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić izjavio je za Business.hr da je Grad o tom zemljištu već pregovarao s tvrtkom Sloga obuća. Mršić nije propustio istaknuti kako ta tvrtka ima precijenjene imovine.

Sve ipak u stečaj?

Na jučerašnjoj dražbi odvojeno su prodavane nekretnine i udjel u vlasništvu Sloga obuće. Udjel u tom tvrtki, koju je osnovala Sloga d.d. u stečaju, za 500.000 kuna kupio je vlasnik tvrtke Eurospužva Milan Gajski, koji je preuzeo i 300-tinjak radnika te tvornice. Neslužbeno ipak doznajemo da je scenarij po kojem će Gajski nastaviti proizvodnju i sačuvati sva ili barem dio radnih mjesta malo izgledan te da on navodno već ima plan tvrtku pustiti u stečaj. Upućeni komenti-

raju kako mu se ne isplati oko 13 milijuna kuna (koliko iznosi trenutačni dug tvrtke) ulupati u restrukturiranje jer za taj novac "može izgraditi novo poduzeće". "Problem Sloga obuće su veliki dugovi, što jako opterećuje tvrtku", kaže nam Mršić, koji se ipak nada će se restrukturiranjem i u dogovoru s nadležnim ministarstvom reprogramirati dug tvrtke državi.

Marinac i Šestak

Tvrtka Sloga široj je javnosti postala poznata nakon što su Darko Marinac, bivši predsjednik Uprave Podravke, i njegov zamjenik Zdravko Šestak osumnjičeni za njezino nezakonito kreditiranje. Oni su, naime, osumnjičeni da su 2007. dodijelili pet milijuna kuna kredita Slogi nakon čega je 2009. postignut dogovor o uknjižbi Podravke nad nekretninama te tvrtke. Marinac i Šestak to su, kako ih se tereti, učinili bez znanja nadzornih odbora i kršeći odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

'ŠTEDNJA'

HAC plaća još 500.000 kn zbog uskrsnica Zagreb. Hrvatske autoceste (HAC) morat će platiti pola milijuna kuna dodatnih troškova zbog uskrsnica koje je Uprava te tvrtke prvo odbila, a zatim pristala isplatiti. Uprava HACa poslušala je premijerku Jadranku Kosor koja je od javnih i državnih poduzeća zahtijevala da u sklopu mjera štednje ne isplate uskrsnice, regres

POTPiSALi UGOVOR

Slovenski Petrol naftu će skladištiti u Luci Ploče Slovenski Petrol dugoročnim je ugovorom unajmio 30.000 četvornih metara skladišta u Luci Ploče koja će biti izgrađena u roku dvije godine. U Luci Ploče ne planiraju stati na tome, već razgovaraju i s drugim partnerima o gradnji novih skladišta Slovenski Petrol i Luka Ploče Trgovina sklopili su u utorak ugovor o dugoročnom najmu skladišta za naftne derivate u Luci Ploče koja će biti izgrađena u roku dvije godine. Kako neslužbeno doznajemo, Petrol je na višegodišnji period komitirao 30.000 četvornih metara skladišta koja će se graditi sredstvima Luke Ploče. Zbog zaliha na moru Petrol će biti konkurentniji i neovisniji prilikom nabave derivata za jugoistočnu Europu.

i druga skladišta

Ugovor o najmu tri tanka kapaciteta 10.000 prostornih metara potpisali su predsjednik Uprave Petrola Aleksander Svetelšek i Rajko Barbir, direktor tvrtke Luka Ploče Trgovina. Barbir je za Business.hr izjavio da Luka Ploče ne namjerava stati samo na izgradnji skladišta koje je komitirao Petrol, već da razgovaraju i s drugim potencijalnim partnerima zainteresiranim za nova skladišta za naftne derivate u toj strateški smještenoj luci koja gravi-

tira tržištu BiH. Barbir nije želio reći koje su tvrtke pokazale interes za skladištenje, ali je naglasio da u Luci Ploče ima dovoljno prostora za gradnju još skladišta derivata. Nova će skladišta omogućiti dugoročnu sigurnu i pouzdanu opskrbu tržišta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i dijelu Srbije.

Kvaliteta goriva

Skladišni kapaciteti namijenjeni su za naftne derivate, prije svega dizelsko gorivo, benzin i loživo ulje, a ugovorene odrednice za najam skladišta i u budućnosti jamče Petrolu suverenost pri određivanju politike kvalitete goriva. Skladišta u Luci Ploče bit će opremljena najmodernijom tehnikom i tehnologijom, u skladu s direktivama Europske unije, koje će omogućiti aditiviranje svih pogonskih goriva, a tehnologija će omogućivati i dodavanje biogoriva. N. Domazet

i božićnice. No, radnici HACa pokrenuli su sudske tužbe zbog neisplate uskrsnice u visini 1000 kuna, što im je zajamčeno kolektivnim ugovorom. U organizaciji Nezavisnog cestarskog sindikata 1450 radnika HAC-a pokrenulo je tužbe. U međuvremenu je Uprava HACa, svjesna da će na sudu izgubiti, pristala isplatiti uskrsnice pa je krajem lipnja za to izdvojila 2,87 milijuna kuna. No, radnici koji su pokrenuli tužbe imali su troškove. Po riječima predsjednika NCS-a Mijata Stanića, za svakog radnika

foto šunjiĆ/cropix

MiJAT STANić, Nezavisni cestarski sindikat Snimio Saša ĆetkoviĆ

Naklada ne pa treći put režu PROBLEMi iZDAVAČA Iako im je tržišna pozicija bolja nego ikad, narušene su financije Glasa Slavonije zbog čega svakih nekoliko mjeseci mora rezati troškove - otpušteno je 15 posto ljudi, plaće su smanjili za trećinu i pao je broj izdanja Treći put u godinu i pol dana Medijski centar Glas Slavonije d.d. zaposlenicima je smanjio plaće, ukupno više od trećinu. Nedavno je ukinuto nedjeljno izdanje novina Glas Slavonije, a prošlog su tjedna ugašena dopisništva u Vukovaru i Slavonskom Brodu. Racionalizacijom pojedinih službi i nezapošljavanjem novih kadrova na mjesta umirovljenih broj zaposlenih u tom medijskom koncernu pao je s donedavnih 245 na 210.

Naklada nije pala RAJKO BARBiR, direktor tvrtke Luka Ploče Trgovina

koji je pokrenuo tužbu troškovi su bili 250 kuna za odvjetničke usluge te 100 kuna za pokretanje postupka. Ukupno je to za 1450 tužbi radnika nešto više od 500.000 kuna troškova. Stanić kaže da njihovi odvjetnici trenutačno pregovaraju s Upravom HAC-a da podmiri te troškove, a ako Uprava na to ne pristane, radnici će podnijeti zahtjev za naplatu kamata. Ukupan iznos kamata plus dodatni troškovi bili bi znatno viši od pola milijuna kuna troškova koje radnici sad traže da Uprava plati. J. Bohutinski

Recesija je očito zahvatila i poslovanje jedinog regionalnog dnevnog lista u

istočnoj Hrvatskoj, premda mu, kažu u Upravi, naklada nije pala, a čak više od 60 posto primjeraka prodaju u pretplati. "Nikad nismo imali bolju tržišnu poziciju, ali ni većih problema i izazova u poslovanju", ističu Ivan Šimić, predsjednik, i Marijan Beljan, član Uprave Glasa Slavonije. Računaju da primjerak lista čita u prosjeku 15 ljudi (prosjek podižu posjetitelji ugostiteljskih objekata i javnih ustanova, umirovljenici…), pa smatraju da im udjel među čitateljima u Osijeku dostiže i 90 posto. Realnost takve procjene je, naravno, upitna, ali dobro

MARiJAN BELJAN, član Uprave Glasa Slavonije arhiva b.hr

zvuči, osobito u dogovorima s agencijama o uvjetima oglašavanja važnijih komitenata kojima je slavonskobaranjsko tržište sve manje atraktivno. Stoga i oni osjećaju opći trend pada oglašavanja, a još više naplate objavljenih oglasa. Kada se tome doda pad prihoda od usluga tiskanja vanjskih izdanja, do čega je došlo najviše prestankom tiskanja dnevnih novina 24 sata zbog njihova odlaska u vlastitu tiskaru prošle godine, ali i smanjenjem broja stranica 15-ak lokalnih i regionalnih glasila te racionalizacijom tvorničkih izdanja, jasno je zašto zavrću slavinu


MAGMA

PREGOVORI TRAJU

Žuvanić ulazi u NO Agrokor izlazi Zagreb. Glavna skupština iz Zagrebplakata Magme 30. kolovoza donijet će i odluku o izboru novih članova Nadzornoga odbora. Kako dijelu članova - Biserki Preininger-Fižulić, William Alastaira Haywarda Crewdsonu i Ratku Žuriću - 16. veljače 2011. istječe mandat, za nove članove NO-a biraju se na četiri godine Biserka Preininger-Fižulić, William Alastaira Haywarda Crewdson i Roland Žuvanić. B.hr

Agrokor je jučer potvrdio kako pregovara o prodaji svog 49postotnog udjela u Zagrebplakatu, no detalje o tome još ne žele otkrivati. Agrokor taj udjel drži preko splitske tvrtke Media, a kao najizgledniji kupac spominje se francuska kompanija JC Decaux. Ta tvrtka već je u Hrvatskoj vlasnik Europlakata, najveće kompanije za vanjsko oglašavanje. B.hr

ada, a već plaće POSLOVNI REZULTATI

Vuku milijunske gubitke Poslovni prihodi pali su prošle godine gotovo punih pet milijuna kuna u odnosu na 2008., kada su iznosili 50,8 milijuna kuna. . Ukupan prihod 2009. bio je 46,7 milijuna kuna, pa je gubitak veći za novih 6,4 milijuna kuna. Prema pokazateljima iz prve polovine godine, gubitak je upola manji nego u prvih šest mjeseci lani.

TKO SU VLASNICI

Osječki, Riječki list i radnici MC Glas Slavonije d.d. vlasnički je povezan s Novim listom i Zadarskim listom, pa su vlasnici MC-a Osječki list, Riječki list i Glas ESOP, svaki sa 25 posto plus jednom dionicom. Hypo banka ima 15 posto, nešto je trezorskih dionica, a ostatak drže mali dioničari.

na troškovnoj strani. Slavonija i Baranja gospodarski su devastirane i vlada opća neimaština, pa i Glas Slavonije otprilike 70 posto naklade proda u Osijeku, a ostatak plasira u regiji i u Zagrebu.

Saniranje gubitaka

Vrlo uspješni u cijeloj zemlji su i dvotjednik Agroglas te Slavonski radio koji, da nije dio Medijskog centra, ne bi imao problema s poslovanjem. Pokriva se i mjesečnik Glas lova i ribolova pa Uprava Glasa Slavonije očekuje da će ravnomjernim uštedama i racionalnim poslovanjem prvo smanjiti troškove na razinu prihoda, a potom

iz njih i sanirati gubitke iz prošle dvije godine. Sigurnost im pružaju i vrijedne nekretnine u najužem središtu grada - između dvaju glavnih trgova i katedrale - gdje raspolažu sa 2800 četvornih metara zemljišta i 3000 četvornih metara uredskog prostora, a halu stare tiskare su iznajmili. U industrijskoj zoni udaljenoj samo nekoliko kilometara od središta grada imaju više od 2,5 tisuće četvornih metara zemljišta na kojem je nova tiskara i gdje će preseliti poslovanje i redakciju čim za nekretnine u središtu grada dobiju primjerenu cijenu. Goran Flauder

OGLAS


dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

FANTASYLAND

lima. No, teško nam je u to povjerovati s obzirom na to da je u dosadašnjem razvoju projekta naša tvrtka poštovala sve zakonske i ugovorne obveze, Zagreb. Na vijest da je HFP ra- što je potvrdilo izvješće o reviskinuo ugovor s tvrtkom Fanta- ziji ulaganja i ispunjenju ugozija projekt o sudjelovanju u 150 vornih obveza koje je zatražio milijuna eura vrijednom projek- i dobio HFP”, navodi se u priopćenju Uprave Fantazija protu izgradnje sportskog centra i vodenog parka na prostoru ne- jekta. Po svemu sudeći i ovaj bi kadašnjeg samoborskog kupa- slučaj, kao i Sunčani Hvar, gdje lišta Šmidhen reagirala je Upra- je HFP također jednostrano raskinuo ugovor, mogao završiva te tvrtke. “Ne možemo komentirati tu in- ti na sudu. Tu sličnosti ne prestaju - na stranicama našeg formaciju jer je nismo dobili ni službenim ni neslužbenim kana- lista je Slaven Čolak, pokretač

Čolak u nevjerici zbog odluke HFP-a

projekta Fantasyland, početkom godine prozvao predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka zbog opstruiranja projekta. Duvnjak je Čolaku uzvratio da “krši dogovorene rokove” i “ne poštuje proceduru”. Za razliku od “JPP-a” u Sunčanom Hvaru, ovdje je država trebala biti stvarni partner, jer je planirano da HFP unese veći dio zemljišta od ukupno 300.000 kvadrata, a za što bi Čolak, koji je bio uhićen tijekom akcija Bankomat, državi godišnje plaćao koncesiju od kune po kvadratu. S. Paparella

bROJKA

700 milijuna kuna premašila je štednja građana u Vabi, što je u odnosu na kraj prošle godine porast od 10,94 posto, priopćili su jučer iz te banke

Seljačkim kućanstvima nude udjele u mljekari VARAŽDINCI GURAJU ZADRUGE Varaždinska županija, lokalni gradovi i općine - u želji da očuvaju stočarstvo i pomognu selu ponudili su registriranim obiteljskim gospodarstvima vlasničke udjele u mini mljekari koja će ujedno otkupljivati njihovo mlijeko DOMAĆE MLIJEKO d.o.o. stoji iza projekta mljekare koja će dnevno prerađivati 5000 litara mlijeka arhiva business.hr

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz Varaždinske županije pozvana su u srijedu da iskažu interes za kupnju udjela u trgovačkom društvu Domaće mlijeko d.o.o., koje su osnovali Varaždinska županija, gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Bednja i Klenovnik. Lokalna zajednica angažirala se u pokretanju mini mljekare koja bi dnevno prerađivala 5000 litara

mlijeka od malih proizvođača jer time želi zaustaviti pad stočarstva u toj regiji, ali i pomoći u preživljavanju malih, privatnih gospodarstava. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 12 milijuna kuna.

Posebni kriteriji

"Stjecatelji udjela moraju se obvezati da će od početka rada mljekare predavati na otkup mlijeko proizvede-

no u obiteljskim gospodarstvima. Moraju prihvatiti i druge uvjete iz društvenog ugovora, i to kakvi će biti u trenutku eventualnog prijenosa, a najvažnije je da član društva predaje društvu mlijeko na otkup i da ni on ni s njim povezane osobe ne mogu steći više od 5 posto udjela u mljekari", ističe Milorad Batinić, predsjednik skupštine Domaće mlijeko i gradonačel-

nik Ivanca, napominjući da je prodavanje udjela nužno zbog otvaranja mogućnosti prijavljivanja te tvrtke na natječaje u kojima udjel jedinica lokalne i regionalne samouprave ne smije prelaziti 25 posto.

Ulog od 9500 kuna

Budući da je vrijednost udjela svih osnivača u ožujku procijenjena na 950.000 kuna, vlasnici jednog poljoprivrednoga gospodarstva mogli bi kupiti udjele od najviše 47.500 kuna, a najmanje u vrijednosti 9500 kuna. "Prijave će biti obvezujuće za osobe koje se jave jer

bi na osnovi prijava, a nakon odlučivanja tijela jedinica lokalne samouprave osnivača, trebalo provesti svu potrebnu proceduru propisanu zakonom i društvenim ugovorom. Međutim, poziv ne obvezuje osnivače trgovačkog društva Domaće mlijeko na prijenos udjela jer on ovisi o ukupno prijavljenom interesu te odluci nadležnih tijela jedinica lokalne samouprave koje su osnivači tvrtke Domaće mlijeko", napominje Batinić i dodaje da mali poljoprivrednici ponude mogu podnijeti osnivačima do kraja kolovoza. Ivica Kruhoberec


mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 22/7/2010

BANKE U NOVIM KAMPANJAMA

Inovacije u službi bankarenja

Rašeljka Maras Juričić, Meritor Media, o on-line PR-u 15. obljetnica Amazon.coma


UVOĐENJE PRETPLATE > mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 22/7/2010

po poslovanje, lako je moguće da će i drugi portali s vijestima početi razmišljati o uvođenju pretplate za svoje sadržaje. Pitanje koje ostaje bez odgovora jest kako će smanjenje broja čitatelja djelovati na prihode od oglašavanja na internetu. Iako se, naime, broj posjetitelja Britanski The Times izgubio smanjio, očito je riječ o skupini je gotovo 90 posto svojih inkoja je spremna na plaćanje. ternetskih čitatelja, ali je zato Cijena pretplate za pristup ostvario prihod od 120.000 funti mjesečno, pokazuju kal- webu iznosi dvije funte tjedno, kulacije Guardiana. Podaci su a prema nekim kalkulacijama to koji su izračunati nakon ne- čitatelj tiskanog izdanja vrijedi puna tri tjedna od uvođenja na- barem 2,5 puta više od onoga plate, a pokažu li se pozitivnim na internetu. B.hr

Times izgubio 90% internetskih čitatelja

BRITANSKI The Times izgubio je gotovo 90 posto svojih internetskih čitatelja, ali je ostvario prihod od 120.000 funti mjesečno, pokazuju kalkulacije Guardiana

Erste vodi marketinški 'S KIM BANKARITE' Erste banka iznimka je u marketinškoj praksi da domaće podružnice banaka samo preuzimaju kampanje središnjica i prilagođavaju ih. Prvi val cjelokupne produkcije njihove nove kampanje odrađen je u Hrvatskoj, a materijal će koristiti i Rumunjska, Slovačka i Mađarska

T

easerom s "S kime bankarite" početkom srpnja Erste banka počela je marketinšku kampanju koja je pažnju privukla samom novokovanicom - bankariti. Dva tjedna kasnije nastavljena je image spotovima i oglasima putem svih medikonvenci ja. Korak dalje od konvencionalnoga oglašavanja u Er-

steu su napravili tako što su na jednoj od komercijalnih televizija u lifestyle emisiji bili pokrovitelji celebrity intervjua. Po svemu inovativna kampanja zanimljiva je i po tome što je "hrvatski proizvod". Prvi val cjelokupne produkcije odrađen je u Hrvatskoj, a materijal će koristiti i Rumunjska, Slovačka i Mađarska.

Dva koncepta

"Novi marketinški koncept radi se na razini međuna međuna-

NINA PENTEK, direktorica Službe marketinga u Erste banci

arhiva business.hr

rodne Erste grupacije i to tako da postoje dva koncepta, jedan je 'Uravnoteženo bankarstvo', a drugi 'S kim bankarite?'. Hrvatska se, zajedno s Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, priklonila konceptu 'S kim bankarite?'", kaže Nina Pentek, direktorica Službe marketinga u Erste banci. Posrijedi je koncept, objašnjava, koji naglašava važnost svjesnog izbora banke temeljenog na pouzdanosti i povjerenju te otvorenoj komunikaciji s klijentom. "Glavni je slogan kampanje - S kim bankarite, što se tumači kao - s kim vodite svoje financije i bankarske poslove, kome ste ih povjerili. Kako i dalje nastojimo biti inovativni, ovaj put promoviramo novi glagol - bankariti. Ako s nekim trgujete, zašto s bankom ne biste mogli bankariti? S kime bankarite znači - s kojom bankom poslujete? Osim toga, sama riječ ima i zgodnu igru u sebi jer na neki način asocira i na 'bankar - i - ti'. Za taj smo se koncept odlučili jer je inovativan, pruža

NOVI TV SPOT Erstea iz radionice Young&Rubicama

arhiva business.hr

mogućnost humora koji je blizak našem mentalitetu, bliži je prosječnom konzumentu jer ima 'ljudsko lice' te je na tragu onoga što smo i dosad komunicirali - ljudskost i profesionalnost u bankarskom poslovanju", objašnjava Pentek.

Prepoznatljivost

U Hrvatskoj je čest slučaj da domaće podružnice preuzimaju snimljene materijale iz središnjice, koje se onda samo sinkroniziraju i prilagođavaju. "Zbog toga mi je posebno drago da se Erste banka u Hrvatskoj nametnula kao marketinški lider te da smo mi ti koji predvodimo projekt. Tome su pridonijeli i rezultati marketinškog istraživanja IMAS, koji posljednje dvije godine pokazuju da smo po prepoznatljivosti kampanja, odnosno prema prisjećanju, i to i potaknutom i spontanom, vodeća banka u kategoriji glavnih konkurentskih banaka u Hrvatskoj", ističe Pentek. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

JEDNI NA NOVOJ

PBZ i ZABA na Privredna banka Zagreb trenutačno ima dvije marketinške kampanje za novu generaciju stambenih i nenamjenskih kredita u povoljnije uvjete i akcijske fiksne kamatne stope. "Uz te je kampanje PBZ svakodnevno prisutan u medijima kroz dva projekta: PBZ Pitanje dana na televiziji i PBZ info na radijskim postajama. Projekt PBZ Pitanje dana poseban je format koji omogućuje gledateljima


GOOGLE

Rast mobilnog oglašavanja Američki softverski div Google izvijestio je prošloga tjedna da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvario snažan rast prihoda i dobiti, pri čemu je posebno snažan rast zabilježen u novim segmentima poslovanja, poput mobilnog oglašavanja. U drugom je tromjesečju zabilježio prihode u visini 6,82

milijarde dolara, što je 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Operativna dobit iznosila je 2,37 milijardi dolara, u usporedbi s 1,87 milijardi dolara ostvarenih u drugom tromjesečju 2009. "Zabilježili smo rast u svim ključnim proizvodnim područjima, zahvaljujući tome što sve više tradicionalnih oglašivača prihvaća pretraživačko oglašavanje dok veliki oglašivači pojačano provode integrirane kampanje", kazao je izvršni direktor Erik Schmidt. H

YAHOO

U minusu oglasi povezani s pretraživanjem

GOOGLE Prihodi su mu u drugom tromjesečju porasli 24%

Neto dobit Yahooa porasla je u drugom tromjesečju 51 posto, na 213 milijuna dolara, zahvaljujući programu rezanja troškova. Prihodi su mu iznosili 1,6 milijardi dolara, povećavši se samo dva posto u odnosu na isto razdoblje lani. Posebno su razočarali prihodi

od oglašavanja povezanog s pretraživanjem interneta. Na tom je području Yahoo udružio snage s Microsoftom, ali su njegovi prihodi od tog tipa oglašavanja pali osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi od uobičajenog internetskog oglašavanja porasli su pak 19 posto. "Rast internetskog oglašavanja bio je vrlo snažan, a stanje na području oglašavanja povezanog s pretraživanjem stabilizira se", kazala je izvršna direktorica Yahooa Carol Bartz. H

ovoj godini rast projekt regije Uoglašavanja 3,5% ZENITHOPTIMEDIA

Nakon lanjskih katastrofalnih rezultata u središnjoj i istočnoj Europi, gdje je zabilježen pad potrošnje 24,6 posto, ZenithOptimedia u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji... prognozira rast između 11 i 26 posto

J, DRUGI NA HRT-u

atječu se TV formatima u udarnom terminu da svakodnevno čuju novosti iz svijeta financija uz mogućnost da točnim odgovorom na dnevno pitanje osvoje 800 kuna. Emisija se emitira radnim danom na Novoj TV prije Dnevnika. PBZ info emitira se putem Medijskog servisa na 56 radijskih postaja", kaže Dražen Dumančić iz ureda Uprave za korporativne komunikacije PBZ-a. Marketinške aktivnosti Zagrebačke banke fokusirane su u nekoliko smjerova. Pri-

je svega, to je TV format Zaba 90 sekundi, koji se emitira u prime timeu, odmah nakon Dnevnika na Prvom programu HRT-a. "U odnosu na klasične marketinške kampanje, taj kanal omogućuje nam da iznesemo više karakteristika pojedinog proizvoda, zašto smo ga uveli i na koji način njime klijentu olakšavamo život i svakodnevno poslovanje. Klijentima se približavamo i kroz javne nastupe na sajmovima,

stručnim skupovima i interesnim druženjima… A pri uvođenju u ponudu novih proizvoda poput Zelenih kredita dodatno pojačavamo svoju prisutnost u ciljanim medijima i prilozima koji se, primjerice u slučaju navedenih Zelenih kredita bave energetskom učinkovitošću. Tijekom srpnja naše se aktivnosti intenziviraju i na događanjima koja podupiremo, kao što je ATP turnir u Umagu", kažu iz Zabinih Odnosa s javnošću. H. R.

"Vodeća međunarodna tvrtka za usluge oglašavanja ZenithOptimedia u svojoj je novoj procjeni povećala prognozu globalnog oglašivačkog rasta sa 2,2 posto na 3,5 posto tijekom 2010. Posrijedi je treća uzastopna prognoza rasta, kojoj je prethodilo šest procjena negativnog predznaka. U zapadnoj bi se Europi potrošnja na oglašavanje u tekućoj godini trebala popeti na nešto više od 102 milijuna dolara. Za usporedbu, lanjska potrošnja u tom dijelu Europe iznosila je 99,9 milijuna dolara.

Španjolski minus

Jedino zapadnoeuropsko tržište koje ne bilježi rast jest ono u Španjolskoj, gdje se prvotno predviđeni minus od 0,4 posto popeo na 0,7 posto. Ipak, zahvaljujući oporavku cijele regije, očekuje se da će i Španjolci u sljedećim godinama bilježiti pozitivne rezultate. Nakon lanjskih katastrofalnih rezultata u središnjoj i istočnoj Europi, gdje je zabilježen pad potrošnje

od 24,6 posto, ova godina donosi razloge za optimizam. U Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Rusiji, Srbiji, Sloveniji, Turskoj i Ukrajini ZenithOptimedia ove godine prognozira rast između 11 i 26 posto. Bugarska, Estonija, Mađarska i Letonija prema svemu sudeći morat će se zadovoljiti rastom između 3 i 16 posto, što je i dalje iznad svjetskog prosjeka. Istočna bi Europa u tekućoj godini trebala zabilježiti 7 posto rasta, u 2011. godini 9,8 posto, a 2012. godine trebala bi se popeti još 10,9 posto.

Javni dug

"Za marketinšku politiku ovog dijela Europe ključne su dvije stvari: mogući nastavak financijskih problema pojedinih država i nedostatak povjerenja potrošača uzrokovan strahom od gubitka radnog mjesta. Tijekom posljednjih mjeseci naša je glavna briga javni dug u gospodarstvima južnoeuropskih zemalja i pitanje može li on zapravo biti financiran. Države poput Grčke, Portugala i Španjolske mogu stvoriti veliku zabrinutost među oglašivačima, što bi izravno moglo uvjetovati veliko smanjenje proračuna u pojedinim zemljama", istaknuo je Jonathan Barnard, voditelj publikacija u ZenithOptimediji. H. R.


NOVA SERIJA VINA

> mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr Četvrtak 22/7/2010

Suradnja Gastro grupe, Plančića i Hajduka U povodu stote obljetnice HNK Hajduka nedavno je potpisan ugovor između poznate vinarske kuće Plančić, Gastro grupe i Hajduka o proizvodnji i plasmanu nove serije vrhunskih vina pod nazivom "Naprid bili", objavili su iz Gastro grupe. Za tržište je već spremno 10.000 boca, a ovisno o potre-

bama, proizvest će se i dodatne količine. Kako objašnjavaju, riječ je o poznatoj sorti Bogdanuša i poznatom hvarskom vinu Plavac mal. U suradnji proizvođača vina Plančića i NK Hajduka, koji je ustupio svoj amblem i znakovlje, Gastro grupa bit će ekskluzivni distributer vina. Ugovor su u ime Plančića potpisali vlasnik te vinarije Antun Plančić, u ime Gastro grupe predsjednik Uprave Dragan Munjiza, a u ime NK Hajduka direktor kluba Josip Grbić. D. T.

ATLAS

Program regionalnog turizma

ILOČKI PODRUMI dio su turističke ture arhiva business.hr

Putnička agencija Atlas, članica Adriatica.net grupe, predstavila je program "U kraljevstvu vina Baranje i Srijema", a cilj mu je razvoj domaćeg regionalnog turizma. Riječ je o trodnevnim aranžmanima koji obuhvaćaju Ilok, Kneževe vinograde i Iločke podrume, koji godišnje proizvode 4,5 milijuna litara vina. B.hr

Scene iz M budućnos

TURISTIČKE ATRAKCIJE otoka Visa, koji je Yahoo travel proglasio 'jednim od deset neotkrivenih otoka iz snova' ahiva business.hr

DRUKČIJA TURISTIČKA PROMOCIJA

Na Visu 'no bullshit holydays' Viška turistička agencija Visit na originalan način promovira taj otok, na kojem su popisali lokacije, osmislili sadržaj, napravili cjelokupan vizualni identitet, džepne karte, kreativne brošure i web site "Turizam se može raditi i drukčije", osnovno je moto Visita, specijalizirane turističke agencije iz grada Visa, koja je pod parolom "Jedan otok - tisuću tajni" ponudila vrlo originalne načine za otkrivanje svog otoka. "Iako se o netaknutim ljepotama Visa dosta pisalo, naš je otok još uvijek turistički neotkriven. Turizam nisu sunce, more i smještaj, turizam je ponuda - pogotovo kada svi pričaju o produljivanju sezone", naglašavaju u Visitu, gdje u razvoju specijalizi-

ranog turizma pomaže vrlo dobar marketinški pristup, s originalnim promotivnim materijalima.

Military tour

Visitovci su popisali lokacije, osmislili sadržaj, napravili cjelokupan vizualni identitet, džepne karte Visa, kreativne brošure i web site, sve u skladu s jednim od svojih slogana - "no bullshit hollydays". Kao zaljubljenici u Vis, osnivači Visita godinama su otkrivali tajne otoka i čuvali ih samo za sebe, da bi ipak zaključili kako ta znanja treba podijeliti i s drugima. Goste sada zovu na military tour, obilazak labirinta tunela koje je JNA godinama nepotrebno svrdlala kroz otok. U ponudi Visita su i caving tour, discovery tour, trekking, posjet vinskim cestama, podrumima i gastronomiji, izvor-

ni Vis, kajaking, ronjenje, biciklizam, penjanje, paragliding, team building programi i egzotična vjenčanja. Military i caving izleti dio su tzv. special interest turizma, a za konzumaciju takvih specijaliziranih sadržaja nisu bitni temperatura i doba godine, što će Vis učiniti atraktivnim i izvan top sezone, napominju u Visitu.

Neotkriven

Iako je posrijedi površinom malen otok, Vis je zapravo pravi div kad su posrijedi zanimljivi sadržaji. Upravo je to ono što Visit želi dočarati: poseban otok prošaran legendama, udaljen od Splita samo 1.10 sati vožnje. Nije slučajno Yahoo travel u travnju ove godine objavio da je "Vis jedan od deset neotkrivenih otoka iz snova". S. P.

RAŠELJKA MARAS JURIČIĆ Od masovne pojave interneta kod nas do pojave Facebookaprošlo je više od desetljeća. Do novog 'booma' vjerojatno neće proći toliko vremena, kaže direktorica Meritor Medije

O

dnosi s javnošću u Hrvatskoj se i dalje snažno naslanjaju na tradicionalne medije, no domaće kompanije sve su aktivnije na društvenim mrežama. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci svoje su stranice na Facebooku otvorile Erste banka, Zabina agencija za nekretnine Zane… I Gorenje Hrvatska pohvalilo se nedavno prisutnošću na Facebooku. Rašeljku Maras, direktoricu Meritor Medije, agencije za tržišno komuniciranje koja se prije tri godine počela baviti on-line PR-om, upitali smo što se otada promijenilo i što nas u toj branši čeka sutra. Koliko su hrvatske kompanije prigrlile društvene mreže kao oblik komunikacije? - U odnosu na vrijeme kada

smo mi počeli raditi, danas je to znatno više. Ako pogledate stanje samo na Facebooku, vidjet ćete da je velik broj kompanija odlučio komunicirati sa svojim klijentima baš tim putem. Svjesne su prednosti izravne komunikacije s kupcima, potencijalnim kupcima ili medijima. Broj takvih tvrtki i dalje će strelovito rasti. Može li se on-line PR povezati s određenim sektorima? - Uglavnom je riječ o sektorima koji tržištu nude proizvod. Primjerice, mi radimo kampanju za Gorenje koje je putem društvenih mreža predstavlja svoje proizvode smatrajući da je to najbolji medij za reklamiranje novih proizvoda. S obzirom na broj korisnika interneta i učestalost njegova korištenja, on to uistinu jest. Osobito ako su mladi ciljana publika.


Kako napraviti blog i voditi ga Kako napraviti blog i voditi ga, te kako biti prisutan na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera, može se doznati u eKnjizi koja se može besplatno preuzeti na blogu tvrtke Etarget. U knjizi ćete doznati koje elemente treba imati blog da bi dobio povjerenje kupaca, koji tip sadržaja možete emitirati putem interneta, koji su alati

na raspolaganju za praćenje sadržaja i mnoge druge stvari od pomoći pri promociji tvrtke. “U Hrvatskoj internet koristi više od polovice stanovništva kao kanal informiranja o vijestima, ali i o proizvodima. Štoviše, većina korisnika informira se o proizvodu na internetu prije nego što se odluči za kupnju. Stoga je razumljivo da brendovi koji su zastupljeni na internetu imaju dobru reputaciju i mnogo veće izglede za uspjeh”, ističu u e-Targetu. H. R.

cIJENA ONEčIšćENJA

Upitno BP-ovo sponzorstvo OI u Londonu

EKNJIGA koja se može besplatno preuzeti na blogu tvrtke Etarget

Matrixa bliska st marketinga Je li riječ o jeftinijem oglašavanju, kako se mjeri njegova učinkovitost? - Oglašavanje na internetu u svakom je slučaju isplativije od onoga u ostalim medijima. No, griješi svatko onaj tko misli da internetom može nadomjestiti sve drugo. Iako postoje proizvodi koji su usko vezani uz internet i kod kojih takva marketinška politika može proći, kod većine je ipak potrebna sinergija različitih medija. Metrika na internetu je vrlo jasna jer se učinkovitost može u potpunosti kvantificirati. No, osim onih podataka koje pružaju same društvene mreže, treba im dodati vrijednost vlastitim istraživanjima. U konačnici dobivamo spektar podataka kojim klijenti mogu lako baratati.

Gdje je kraj razvoja te interakcije između tvrtke i klijenta? - To je vrlo teško prognozirati. Prije deset godina govorili smo o tome da tko nema web stranicu, zapravo i ne postoji. Danas smo dosegnuli razinu na kojoj tko nema komunikaciju preko interneta, ozbiljno kaska za konkurencijom. No, činjenica je da se danas ti vremenski periodi smanjuju. Od masovne pojave interneta kod nas do pojave Facebooka prošlo je više od desetljeća. Do novog 'booma' vjerojatno neće proći toliko vremena. Scene iz Matrixa u kojima ljudi hodaju dućanom i razgovaraju s reklamama i naša su bliska budućnost. Hrvoje Reljanović hrvoje.reljanovic@business.hr

MANE OTVORENOSTI

Tanka granica između cenzure i kontrole "Ne postoji savršen model. Primjerice, mana društvenih mreža je da netko može doći na Facebook i svašta pisati. Iako to moramo kontrolirati, moramo paziti da ne prijeđemo u cenzuru, jer je to na internetu zabranjeno. Treba biti vrlo oprezan jer je tanka linija između cenzure i kontrole komunikacije. Kako bi to što kvalitetnije odradili, imamo tim ljudi koji je fokusiran samo na to. Oni tome pristupaju vrlo ozbiljno i predano, kao da je riječ o tradicionalnim medijima."

British Petroleum još bi dugo mogao snositi posljedice zbog istjecanja nafte u Meksičkom zaljevu. Ne samo što su dosad potrošili gotovo 4 milijarde dolara na sanaciju, već su se susreli i s prijetnjom Međunarodnog olimpijskog odbora da bi mogli izgubiti sponzorska prava za

Olimpijske igre u Londonu 2012. ako budu proglašeni krivima za nemar. Iako čelni ljudi organizacijskog tima sljedećih OI daju podršku jakom sponzorskom partneru, svjesni su veličine problema u koji bi se priča mogla razviti. Upozorenje organizatorima pristiglo je i od Greenpeacea, koji je poručio da bi nastavak suradnje 'sportaša' s British Petroleumom mogao baciti ozbiljnu sjenu na njihovu reputaciju i društvenu odgovornost. H. R.

Snimio SAŠA ∆ETKoVi∆

EKNJIGA


E-KUPNJA

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr Četvrtak 22/7/2010

Treba bolje zaštititi podatke o kupcima Europska i američka udruženja za zaštitu potrošača zauzimaju se za sustav obilježavanja privatnih podataka koji bi pojačao svijest kupaca na internetu o tome kako se njihovi osobni podaci koriste i prenose na druge kompanije. "Slanjem narudžbe preko internetske stranice ustupate nam

neprenosivo pravo da sada i dovijeka raspolažemo vašom besmrtnom dušom. Ukoliko a) ne vjerujete da ste besmrtna duša; b) već ste dali svoju dušu nekom drugom; i c) ne želite nam dati to odobrenje, kliknite na link naveden ispod teksta kako biste poništili tu pod-klauzulu i nastavite s transakcijom". Iako je u početku trebala biti samo prvotravanjska šala, navedenu je klauzulu britanski internetski trgovac GameStation u međuvremenu umetnuo u obavijest o mjerama zaštite

JEFF BEZOS s prodajom knjiga putem interneta krenuo je 16. srpnja 1995., a danas njegov Amazon.com ima centre u 12 američkih država te u osam u ostatku svijeta

arhiva business.hr

privatnosti. Čovjek bi pomislio da je većina kupaca odabrala c). No, 7500 ljudi ili 88% svih kupaca u jednom danu nije kliknulo na link za poništavanje navedenog prava! "To je smiješan ali i vrlo znakovit primjer da nitko ne čita pravila o privatnosti prilikom kupovine preko interneta", kazao je David Vladeck, direktor za zaštitu potrošača u američkoj Saveznoj komisiji za trgovinu (FTC) na nedavnom brifingu o zaštiti privatnosti komercijalnih podataka u Bruxellesu. "Najbolji način obrazovanja

potrošača bilo bi razvijanje tržišta privatnosti, sa standardiziranim obavijestima o privatnosti, kako bi se potrošačima omogućilo uspoređivanje i odabir", rekao je Vladeck, navodeći kao primjer informacije na ambalaži prehrambenih proizvoda o "nutritivnim vrijednostima". Za sličan model u EU zalaže se Europska organizacija potrošača BEUC, čija je ravnateljica Monique Goyens, koja je upozorila na to da se u Europi ne prijavljuje 92 posto slučajeva povrede podataka. H

Amazon.c globalnog E-TRGOVINA Biznis koji je počeo 1995. kao on-line knjižara prerastao je u e-trgovinu DVDa, CD-a, kompjutorskog softvera, videoigrica, elektroničke opreme, odjeće, namještaja, hrane... Vizionarska ideja njegova pokretača Jeffa Bezosa pokazala se otpornom i na velike udarce poput katastrofe dot-coma

A

mazon.com proslavio je prošloga tjedna 15. obljetnicu. Kada je krenuo s prodajom knjiga putem interneta 16. srpnja 1995. Jeff Bezos naručenu je robu pakirao u garaži, na uredskim stolovima napravljenima od ulaznih vrata. Pokretanje kompanije koja je danas svjetski lider u on-line kupnji priča je o vizionarskome poslovnom potezu čovjeka koji je u porastu korištenja interneta prepoznao poslovnu šansu. Bezosov biznis i u vrijeme recesije ostvaruje rast prihoda. Samo u Sjedinjenim Američkim

Državama prošle je godine prodaja putem interneta porasla 11 posto. Tržišni kapital Amazona danas vrijedi 53 milijarde dolara, a svake godine ostvaruje promet u milijardama dolara.

Ključno širenje

Amazon se danas ubraja među najpoznatije svjetske brendove, na 43. je mjestu u 2009. godini, dok je glavni konkurent, eBay, na 46. mjestu. U samo godinu dana razlike, Amazon je napravio pomak sa 58 mjesta i pretekao eBay. Tajna Bezosove priče o uspjehu polazi od činjenice


OGLAS

com - od garaže do g brenda u 15 godina PROMJENA NAVIKA

Elektroničke knjige pretekle klasične Prije tri godine Amazon je bio prvi koji je počeo ulagati u knjige u elektroničkom obliku izbacivši na tržište svoj prvi čitač elektroničkih knjiga Kindle. Pritom je Kindle u međuvremenu dobio neke nove inačice, konkurenciju iz drugih online knjižara, a prije nekoliko mjeseci izašao je i Appleov iPad. Iako se pretpostavljalo, a neki su to katastrofično i najavljivali, da će Kindle propasti dolaskom iPada, to se nije dogodilo. Jeff Bezos nedavno je istaknuo kako prodaja Kindlea raste iz mjeseca

da su kupci iz raznih udaljenih i nepristupačnih krajeva mogli putem interneta naručiti i poštom dobiti knjigu koje nije bilo u njihovoj lokalnoj knjižari. No, pitanje je bi li Amazon ostvario svoj uspjeh da je sve ostalo samo na prodaji knjiga. Ubrzo su se na Amazonu počeli nuditi i kompjutori, elektronika... i slična roba koja je mogla biti poslana poštom a da se ne pokvari u transportu. Godine 1998. otvoren je web-shop glazbe, a iste je godine pokrenuta i prodaja videa. Istodobno su pokrenute i prve regionalizirane verzije Amazona za Njemačku i Veliku Britaniju. Godinu dana poslije Amazon je proširio svoju ponudu i na

u mjesec iako nije želio govoriti koliko ih je prodano. Apple se pak pohvalio da jer prodao tri milijuna iPada. "Prodaja Kindlea se utrostručila otkad smo snizili cijenu sa 259 na 189 dolara", rekao je Jeff Bezos. Apple je u prvih mjesec dana u svome iBookstoreu prodao 1,5 milijuna knjiga, no Amazon je istaknuo kako je kod njih situacija mnogo bolja. Naime, prema nekim podacima prodaja digitalnih knjiga nadmašila je prodaju izdanja u tvrdom uvezu u omjeru 143 naprama 100. D. T.

područje zabavne elektronike i igračaka. Razvojem on-line trgovine sve više velikih imena potrošačke robe okrenulo se prodaji putem interneta. Među prvima su 2002. godine krenuli Gap i Sears, poznati odjevni brendovi, zatim Bed, Bath and Beyond i Hugo Boss, koji su kupcima putem interneta pružali mogućnost da putem videa i zumiranja fotografija lakše odluče o kupnji.

Godine pada

Time Magazin Bezosa je 1999. proglasio čovjekom godine u znak priznanja na uspješnosti kompanije i širenju popularnosti on-line kupnje. Uslijedila je katastrofa dot-coma, koja je Amazon.com stajala

1300 otkaza i na gotovo tri godine zaustavila njegovo širenje. Od 2000. do 2002. otvoreno je još nekoliko regionalnih verzija, pokrenuta je trgovina rabljenom robom. Nakon stabiliziranja biznisa 2003. prodaja je proširena na sport i prehranu, a godinu dana poslije u prodaju je uvršten nakit. Širenju prostora za Amazon.com kao glavni portal za kupnju putem interneta pridonosili su i programi za zaštitu osobnih podataka, koji su jačali povjerenje kupaca u internet. Bezos danas uspjeh duguje i svojim kupcima koji vjeruju posredniku s 'najvećim izborom na svijetu', kako je 2002. Business Week opisao Amazon.com. N. TomiÊ

POVIJEST AMAZONA

Kako se razvijalo on-line trgovanje

1994. prva poznata 2002. Business kupnja ostvarena putem Week proglašava Amazon. interneta: naručena je pizza sa sušenom kobasicom i gljivama iz Pizza Huta

com projektom s 'radovima u tijeku' zbog velikih gubitaka: od 1999. dosegnuli su gotovo milijardu dolara

uredu sa stolovima od uredskih vrata

(uglavnom Appleovih iPoda) nego knjiga

društvo i bilježi milijun kupaca. Objavljuje IPO sa početnom cijenom od 18 dolara po dionici, iako je na kraju dana cijena dionice otišla na 24 dolara. Amazon.com završava godinu sa 15,7 milijuna dolara prihoda

Monday) kojim se opisuje navala na on-line prodaju ponedjeljkom nakon crnog petka (Black Friday)

1995. 16. srpnja startao Amazon.com, internetski 2004. prvi je put prodano više elektronike portal za on-line kupnju, u

1997. Amazon.com 2005. Nastaje izraz postaje javno trgovačko Virtualni ponedjeljak (Cyber

1999. Time Magazine proglasio Jeffa

Bezosa, osnivača Amazona., osobom godine. Tvrtka završava godinu s više od milijardu dolara vrijednosti prodaje. No, milenijski 'bug' ruši ugled internetskih portala

2007. Amazon.com lansirao je Kindle, vlastiti čitač elektronskih knjiga s bežičnim pristupom

2010. Amazon.com zapošljava 21.000 radnika, ima centre u 12 saveznih država SAD-a i osam zemalja u ostatku svijeta


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 22/7/2010

regija/svijet

Grad k i polic PLAyBoy ENtERPRISES INc. LANSIRAo wEB StRANIcU BEZ GoLotINJE

Playboy bez zečica za gledanje na poslu

Umjesto golišavih zečica, časopis će preko te stranice do ciljane publike, muškaraca u dobi od 25 do 34 godine, pokušati doprijeti humorom i zanimljivim sadržajima Oni koji tvrde da Playboy čitaju isključivo zbog članaka, konačno to imaju priliku i dokazati. Playboy Enterprises Inc. u utorak je lansirao internetsku stranicu za koju tvrdi da će biti "sigurna" za gledanje na poslu, što znači da se ljubitelji Playboya na

radnome mjestu više neće morati bacati na monitor ili panično otvarati druge stranice kada netko iznenada naiđe.

Golotinja i humor

Stranica nazvana TheSmokingJacket.com objavljivat će sadržaje bez golotinje po kojoj je Playboy poznat, a što mnoge košta posjeta njegovim stranicama za radnog vremena. Umjesto golišavih zečica, časopis će preko te stranice do ciljane publike, muškaraca u dobi od 25

do 34 godine, pokušati doprijeti humorom i zanimljivim sadržajima.

Neće biti intervjua

Playboy se na 'pročišćenu' verziju internetske stranice odlučio nakon što su primijetili da im stranica bilježi posjete tek nakon radnog vremena te da propuštaju priliku da na stranicu privuku posjetitelje u vrijeme kada su najviše on- line - tijekom dana, odnosno kada sjede za radnim stolom u vrijeme pauze.

Internetska stranica, koja je ime dobila po jednom od omiljenih odjevnih predmeta oca Playboya Hugha Hefnera (prvotno se trebala zvati silkpajamas.com, ali to je ime bilo zauzeto), neće sadržavati opsežne intervjue i ozbiljne članke koje se inače može pronaći u tiskanom izdanju Playboya. Umjesto toga, stranica će uglavnom donositi kratke, zanimljive članke, novosti iz show biznisa te duhovite tekstove namijenjene uglavnom muškoj populaciji. B. S.

IZNAJMILI SVE GRADSKE SLUŽBE U tri tjedna otkad je mali kalifornijski gradić Maywood pred bankrotom na čuđenje cijelog svijeta otpustio sve gradske službenike, pa i vatrogasce i policiju, te sve službe unajmio od susjednoga grada, nije zavladala anarhija - upravo suprotno


EU VS. WTO

DOBAR KVARTAL

Žalba na odluku o pomoći Airbusu Fiat poslovao s dobiti Europska unija u srijedu je priopćila da je podnijela žalbu na presudu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kojom je dio državnih potpora europskom proizvođaču zrakoplova Airbusu proglašen protivnim međunarodnim trgovinskim propisima. EU i Sjedinjene Države vode dugogodišnju bitku pred WTO-om oko državnih potpora Airbusu i njegovom američkom konkurentu Boeingu. U lipnju je panel WTO-a odlučio da dio potpore koje su europske vlade isplatile Airbusu nije u skladu s međunarodnim trgovinskim propisima. "EU je danas podnio žalbu nadležnom WTO-ovom tijelu na presudu panela. Iako je njome prihvaćen značajan dio europskih argumenata kojima se pobijaju tvrdnje američke strane, pojedini njezini aspekti moraju biti ispravljeni ili pojašnjeni", navela je u priopćenju Europska komisija. H

Fiat je u srijedu izvijestio da je u drugom tromjesečju ponovno počeo poslovati s dobiti zahvaljujući poboljšanoj prodaji poljoprivredne opreme i kamiona. Neto dobit iznosila je 90 milijuna eura (115,6 milijuna dolara) u usporedbi s gubitkom od 168 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Neto prihodi bili su viši 12,5 posto i iznosili su 14,8 milijardi eura. Prihodi odjela građevinske i poljoprivredne opreme porasli su 16 posto, na 3,3 milijarde eura. Dobar rezultat zabilježen je i u odjelu kamiona, uz rast prihoda od prodaje kamiona Iveco čak 18,3 posto. Broj isporučenih kamiona porastao je 32 posto. Fiatov upravni odbor odobrio je plan o odvajanju automobilskog od dijela poslovanja s industrijskim vozilima u dvije zasebne tvrtke. H

FIAT odvaja automobilski od dijela poslovanja s industrijskim vozilima arhiva business.hr

koji je raspustio vatrogasce cajce sigurniji nego ikad

N

akon što je kalifornijski gradić Maywood došao na rub bankrota, gradsko vijeće odlučilo je početkom srpnja poduzeti drastičan rez - otpustilo je sve gradske zaposlenike, raspustilo vijeće i sve komunalne službe, pa i vatrogasce i policiju. Nakon toga nije zavladala anarhija, koje su se bojali njegovi stanovnici, već savršen red. Maywood je nakon raspuštanja policije povratak u vrijeme Divljeg zapada izbjegao tako što je unajmio policajce iz okruga Los Angelesa, a iz istog okruga dolaze i ostale outsourcane komunalne službe. Cijena je toga da sada u Maywoodu nije neobično da kaznu za parkiranje prometnik iz susjednoga grada Bella ispiše na iznos od 50.000 dolara.

Pola budžeta na policiju

UNAJMLJENI POLICAJCI IZ LOS ANGELESA brzo su zaveli red u Maywoodu - za pogrešno parkiranje jednom stanovniku naplatili su čak 50.000 dolara

arhiva business.hr

Što se tiče javnog reda, 30ak tisuća stanovnika toga grada nakon tri tjedna funkcioniranja 'nove' uprave sigurnije je nego prije. Kalifornijsko državno odvjetništvo prije je dobivalo brojne pritužbe na rad policije zbog 'manjka rasne, kulturološke i etničke osjetljivosti i poštovanja', što je bilo praćeno vulgar-

nim ponašanjem prema građanima i među samim policajcima. Usto, troškovi policije bili su previsoki: 8 milijuna dolara godišnje, odnosno više od pola gradskog proračuna, a nesavjesnim obavljanjem posla nakupili su i 19 milijuna dolara potraživanja.

Problemi s osiguranjem

Sigurnost grada prvi je put poljuljana prilikom atentata na gradskog vijećnika 2006. godine. Atentat je pokušao upravo jedan od gradskih službenika u strahu od otkaza, odnosno u strahu da proračunski rezovi ne zahvate i njegovu plaću. Gradske su financije kritične već nekoliko godina jer su gradske vlasti prikupljale sve manje poreza. Samo u 2007. od poreza na imovinu prikupljeno je čak 300.000 dolara manje u odnosu na prethodnu godinu. No, problemi s proračunom, koje imaju i mnogi drugi američki gradovi, nisu rezultirali tako drastičnom odlukom gradskih vlasti. Kako pišu lokalni mediji, kap koja je prelila čašu bila je što grad zbog problematičnog vođenja policije više nije mogao naći osiguravajuću kuću koja bi pokrivala rizik od tužbi protiv policije. Nikola Tomić


investor 24-25

prodavat ćemo sve skuplje obveznice Obveznice deset godina samo su kap u moru za hrvatski proračun

Irska je izdala naj mi najskuplje Hrvatska

Iako zbog nepripadanja eurozoni Hrvatska ne može računati na premije rizika kakve uživa čak i Grčka, fiskalni bolesnik EU, nesposobnost Vlade RH da se ulovi u koštac s nepovoljnom strukturom hrvatskog gospodarstva dodatno joj poskupljuje izdavanje obveznica na stranom tržištu

Hrvatska

Međunarodno je tržište duga puno življe nego što nas je prije desetak dana pokušao uvjeriti ministar financija Ivan Šuker tvrdnjom da se nitko ne usudi zaduživati se "vani", ali eto, usu-

GrËka

dila se Hrvatska prodajom dolarskih obveznica vrijednosti 1,25 milijardi dolara pod jednakim uvjetima kao što je to učinila prošle jeseni. A kamata koju je postigla prošle jeseni, kao i sad po-

četkom srpnja, i dalje je najviša od svih europskih zemalja koje su ove godine izašle na strano tržište. Uvjeti pod kojim se Hrvatska zadužuje ipak su posljedica objektivnih okolnosti, u kojima Hrvatska i dalje nije dio Europske unije, a kamoli eurozone, pa za nju vrijedi znatno viša premija rizika nego za one koji su članovih tih ekskluzivnih klubova, unatoč tome što hrvatski inozemni dug nije premašio sto posto BDP-a (ali nije ni daleko od toga), kao što je slučaj s primjerice Mađarskom. Program otkupa duga perifernih članica eurozone pod sponzorstvom ECB-a učinio je gotovo "junk" dug tih zemalja puno atraktivnijim od hrvatskog.

irci i Španjolci

››

Ulagači će najesen jako gledati na to koliko je u godini uštedjela Vlada Jadranke Kosor i na nesposobnost da se pokrenu strukturne gospodarske reforme

Hrvoje stojić, šef odjela istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Snimio Saša ćetković

Upravo je u utorak Irska izdavanjem novih milijardu i pol eura inozemnog duga zatvorila devedeset posto najavljenog zaduživanja od 20 milijardi eura za ovu godinu, kojim planiraju zakrpati proračunski deficit koji će im ove godine dosegnuti astronomskih 11,3 posto, što je čak više od mađarskog deficita, koji bi na kraju godine trebao dosegnuti ukupno 3,8 posto BDP-a, prema tvrdnjama premijera Viktora Orbana. Prije nje to su učinile i Španjolska i Portugal, a prije

njih, sve jeftinije nego Hrvatska, i Slovenija i Češka. Hoće li Mađari uspjeti u ostvarivanju zadane razine deficita, sve je manje izvjesno. Upravo su u petak, nakon što su Mađari od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije povukli više od polovice ukupnog paketa pomoći vrijednog dvadeset milijardi eura, prekinuti razgovori između Mađarske i MMF-a. MMF nije zadovoljan Orbanovom namjerom da uvede porez na banke, kao i odustajanjem od najavljenih mjera štednje i rezanja proračuna. Sekundarno tržište obveznica automatski je negativno reagiralo na takav razvoj događaja, ali samo nakratko. Prema riječima Zrinke Živković Matijević, direktorice Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, ulagači su već ukalkulirali mađarsku nepredvidivost. Ovogodišnje hrvatsko zaduživanje, smatra ona, odgovara uvjetima na tržištu. A Hrvatska, smatra glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, ne treba strahovati od prelijevanja mađarske situacije na cijene hrvatskog zaduženja. Na daljnje korake presudan će utjecaj imati sentiment investitora, odnosno mogućnost Mađarske da nastavi financiranje na tržištu, kao i cijena samog financiranja, što će biti jasnije u

Maarska

Irska

©panjolska

Portugal

»eπka

Slovenija

nadolazećem razdoblju. "Mogućnost eventualnog dodatnog zaduženja Hrvatske ovisit će prije svega o sentimentu investitora koji će biti pod utjecajem globalnih događanja, ali i smjera fiskalne politike - što će na kraju imati utjecaj na samu cijenu zaduženja", tvrdi Kovač. Još je jasnije rekao je-


e u vrijednosti 1,25 milijardi dolara po 6,75 posto kamate na

business.hr Četvrtak 22/7/2010

jviše obveznica, a se izdvaja iz druπtva ovisnika o zaduæivanju kamata zadnjeg izdanja

ukupan iznos izdanja 2010.

proraËunski deficit

6,75%

1,25 mlrd. $

-4,9% BDP-a

6,269%

2 mlrd. �

-3,8% BDP-a

Cijene hrvatskih obveznica rastu, ukazujuÊi na spuπtanje rizika %

Hrvatska 2019.

Hrvatska 2015.

Hrvatska 2011.

Hrvatska 2020.

450 400 350 300 250 200 150 100 31. XII. ‘09.

11. II.

21. I. ‘10.

4. III.

6. V.

15. IV.

25. III.

Izvor: RBA

6,37%

13 mlrd. �

-8,1% BDP-a

Petogodiπnji CDS-ovi dræava CEE regije bazni bodovi

Hrvatska Poljska

1000

5,537%

18 mlrd. �

-11,7% BDP-a

Rumunjska »eπka

Maarska Slovenija

Bugarska GrËka

800 600 400 200

5,116%

3 mlrd. �

-3% BDP-a

0

VII. ‘09.

IX.

XI.

I. ‘10.

III.

V.

VII. Izvor: Bloomberg

5,034%

1,68 mlrd. �

-8,3 % BDP-a

Kretanje cijena dugogodiπnjih obveznica zemalja EU %

10 8

5%

383 mil. $

-5% BDP-a

6 4 2

dan od sugovornika Business.hr-a koji je zamolio da ostane anoniman: "Tržište će dugoročno kazniti izostanak hrvatske fiskalne prilagodbe i strukturnih reformi, i daljnja zaduživanja bit će još skuplja." No, to je moguće zaključiti i iz izjave Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Soc-

Gen Splitske banke, koji kaže kako zabrinjava dinamika rasta javnog duga, koja je dugoročno neodrživa pogotovo jer je dominantno strukturne, a ne cikličke prirode.

idemo na eu ili aziju

Svi se sugovornici slažu da će ove godine Hrvatska morati barem još jednom izaći

na inozemno tržište kako bi pokrila svoj proračunski deficit, jer Šukeru i dalje, prema proračunima bankara, nedostaje milijarda eura. Izdanje će biti vjerojatno u Europi ili Aziji, što će ovisiti primarno o intenzitetu pada proračunskih prihoda u drugoj polovici godine te razvoju situacije na finan-

Nizo

-5,8% BDP-a

na EU 2 7 Belgij a Buga rska »eπk a Dans ka Njem aËka Eston ija Irska GrËk a ©pan jolsk a Franc uska Italija Cipar Leton ija Litva Luks embu rg Ma arska

1 mlrd. �

Euro zo

2,75%

Malt a zems ka Aust rija Poljs ka Portu gal Rum unjsk a Slove nija Slova Ëka Finsk a ©ved ska V. Br itanij a

0

cijskim tržištima. Potražnja za izdanjima Portugala i Irske, kao i svježim kratkoročnim trezorcima Grčke, upućuje na to da je sentiment dobar, a činjenica da su mnoge zemlje EU svoja nova obveznička izdanja odgodile za jesen upućuje na to da će biti prostora za hrvatsko izdanje.

Izvor: Eurostat

Može se očekivati da će se dio pribavljenih sredstava iskoristiti za refinanciranje inozemnih obveza koje dospijevaju početkom iduće godine, kao što je dospijeće 750 milijuna eura vrijedne euroobveznice u ožujku, zaključuje Šantić.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr


investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

LAVČEVIĆ

Dobit pala 56 posto

Dobit građevinske kompanije Lavčević u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pala je čak 56,34 posto i spustila se sa 1,9 milijuna kuna na samo 853.000 kuna. Poslovni prihodi Lavčevića pali su čak 33 milijuna kuna, sa 92,75 milijuna kuna lani na 64,66 milijuna kuna. Ukupni prihodi Lavčevića pali su 31 posto, sa 96,1 na 65,8 milijuna kuna. Istodobno su poslov-

ni rashodi smanjeni sa 89,9 na 63,7 milijuna kuna, tj. 26,2 milijuna kuna. Najveća su stavka materijalni rashodi koji su smanjeni sa 73,4 na 56,02 milijuna kuna. Financijski prihodi tvrtke pali su sa 3,4 milijuna kuna na samo 1,1 milijun kuna, a financijski su rashodi s milijun kuna pali na 690.000 kuna. Ulagači su objavu poslovnih rezultata nagradili rastom dionice, koja je u srijedu porasla gotovo osam posto, na 275 kuna, uz standardno slab promet. N. S.

AKO NEĆE BANKARI, KREDITIRAJU MAFIJAŠI

Banke idu na ruku talijanskoj mafiji Talijanska je mafija intenzivirala pranje novca nakon što su zbog krize banke smanjile kreditiranje ostavljajući tako prostor mafijaškom novcu, tvrde iz Banca d'Italia "Kriza je organiziranom kriminalu dala prostor za rast upravo zbog otežanog pristupa kreditima", rekla je za Bloomberg zamjenica guvernera talijanske središnje banke Anna Maria Tarantola.

Peru novac

"Svatko tko posjeduje veću svotu gotovine, poput mafije, može investirati na način koji drugima zbog krize nije dostupan, i to posve legalno." Financijska obavještajna jedinica talijanske središnje banke tako je u prvoj polovini ove godine ušla u trag 15.000 sumnjivih transakcija, što je čak 52 posto više u odnosu na isto razdoblje lani i više od brojke zabilježene u cijeloj 2008. godini. Talijansko je gospodarstvo, inače četvrto u Europi, lani potonulo pet posto, a ove bi godine, prema najavama središnje banke, trebalo zabilježiti rast jedan posto. U posljednje dvije godine bankovno kreditiranje u toj zemlji u stalnom je padu. Sos Impresa, organizacija koja se bori protiv reketarenja, izvijestila je da je mafija

BROJKA

2,37

milijardi dolara iznosila je neto dobit Coca-Cole u drugom tromjesečju ove godine

NEMAJU

Chromos Agro ne da dividendu

Kompanija za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja Chromos Agro obavijestila je preko Zagrebačke burze da neće moći isplatiti dividendu u najavljenom roku do 30. srpnja. Kao jedan od razloga navodi se i tradicionalno vrlo loša naplata potraživanja u ljetnom periodu, što je 'ove recesijske godine naglašeno i daleko ispod očekivanja'. B. S.

Zbog proda dobit Atlant

IZNENAĐENJE Dan prije službene najave Atlantic je objavio kako je u prvih šest mjeseci ove godine zaradio 77,8 milijuna kuna, za što ima zahvaliti prodaji stare Nevine tvornice u središtu Zagreba ANNA MARIA TARANTOLA, zamjenica guvernera talijanske središnje banke, kaže kako postoji snažna veza između gospodarskog pada i rasta kriminala ArhIvA BUsINess.hr

lani povećala prihode četiri posto, na 135 milijardi eura.

Što južnije to tužnije

PremaprocjenamaMeđunarodnog monetarnog fonda, 'oprani' novac čini dva do

BROJKE

135 11

milijardi eura iznosili su prihodi mafije u 2009. godini

posto talijanskog BDP-a odnosi se na oprani novac mafije

pet posto svjetskog BDP-a, a u Italiji ta stopa iznosi čak 11 posto državnog BDP-a. Središnja talijanska banka izrađuje studiju procjenjivanja ozbiljnosti problema, a prema Tarantolinim riječima, troškovi kreditiranja veći su u južnim talijanskim regijama, a niža je stopa gospodarskog rasta. To je područje ujedno najveće mafijaško uporište. "Postoji snažna veza između gospodarskog rasta i organiziranog kriminala", kazala je Tarantola te dodala da je od 1983. do 2007. godine pet regija u kojima je mafija najaktivnija zabilježilo najniži rast BDP-a po stanovniku. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

Atlantic grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila 77,8 milijuna kuna neto dobiti, što je čak 61,81 posto više nego lani, kada je dobit iznosila 48,08 milijuna kuna. No u Atlanticovu priopćenju, koje je mnoge iznenadilo budući da je bilo objavljeno da će ta kompanija polugodišnje rezultate objaviti u četvrtak, ističe se

da neto dobit bez jednokratnih utjecaja iznosi 41,4 milijuna kuna, što je 8,2 posto više nego prošle godine. U Atlanticu kažu da su nastavak rasta profitabilnosti osigurale divizije Sportska i aktivna prehrana te Pharma, kojoj je operativna dobit skočila čak 70,2 posto. Najveći pozitivan utjecaj na dobit imala je proda-


KRPANJE RUPE

DRUGI KVARTAL

Građevinska tvrtka Tehnika obavijestila je u utorak na internetskim stranicama Zagrebačke burze da je kao izvođač radova sklopila s HEP-om ugovor o sanaciji jame u zagrebačkoj Kupskoj ulici. Ta se ulica urušila u rujnu 2007. godine kada je prilikom iskopa za novu zgradu HEP-a urušena ulica s tri kuće, a za takav propust optuženi su Tehnika i Conex. A. Pa.

Američka banka Morgan Stanley izvijestila je u srijedu da joj je neto dobit u drugom tromjesečju porasla na 1,58 milijardi dolara i nadmašila očekivanja analitičara zahvaljujući snažnom doprinosu brokerskog odjela Smith Barney. Neto dobit nakon isplate dividende vlasnicima povlaštenih dionica porasla je na 1,09 dolara po dionici nakon gubitka

Tehnika sanira Kupsku

Morgan Stanleyju 1,58 mlrd. dolara

FILIP FILIPEc, predsjednik Uprave Tehnike SNiMio HrvojE KNEZ

aje nekretnina ntica skočila 62% 41,4 BROJKA

milijuna kuna iznosila je neto dobit Atlantica bez jednokratnih utjecaja

ja stare Nevine tvornice u Tuškanovoj ulici, na čijem će se mjestu izgraditi luksuzan stambeno-poslovni kompleks.

Prihodi nepromijenjeni

Dobit iz poslovanja prije amortizacije u prvih je šest mjeseci iznosila 89,5 milijuna kuna i bila 2,6 posto veća nego prošle godine. "S obzirom na nastavak izrazito nepovoljnih makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj, našem najvećem tržištu, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima i rastom prihoda i profitabilnosti", izjavio je potpredsjednik Uprave Atlantica za financije Zoran Stanković te dodao kako će nedavna akvizicija Droge Kolinske omogućiti dodatnu stabilnost poslovanja. Među šturim podacima koje je Atlantic objavio jest i ukupan prihod od prodaje koji je dosegnuo 1,073 milijarde kuna i jedva zabilježio pomak u odnosu na prošlu

godinu kada je iznosio 1,061 milijardu kuna - povećan je samo 1,4 posto. Najveći udjel u prodaji 43 posto - imaju vlastite robne marke, a slijedi distribucija proizvoda robnih marki principala sa 38 posto te Atlantic Farmacia sa 11 posto, dok proizvodi koje Atlantic proizvodi kao privatne robne marke čine osam posto prodaje.

Nikolina Ri-

Hrvatskoj 55 posto U ukupnoj prodaji grupe hrvatsko tržište sudjeluje sa 55 posto, a međunarodno sa 45 posto. Najveće strano tržište i dalje je Njemačka, a najveći rast prodaje - više od 20 posto - zabilježen je u Italiji. Prodaja na slovenskom tržištu porasla je 2,7 posto. Atlantic ističe da će se ti udjeli promijeniti nakon dovršetka preuzimanja Droge Kolinske, kada će hrvatsko tržište u prodaji sudjelovati sa 30 posto, a međunarodna sa 70 posto, s time da će Srbija biti drugo, a Slovenija treće tržište u konsolidiranim prihodima dviju kompanija.

1,10 dolara po dionici u istom razdoblju lani, kada je banka zabilježila 1,26 milijardi dolara gubitka. Prihodi su u drugom tromjesečju porasli 53 posto, na 7,95 milijardi dolara. Analitičari su očekivali dobit po dionici u visini 46 centi i prihode od 7,93 milijarde dolara. Glavni pokretač snažne dobiti bio je brokerski odjel za poslovanje s građanima Morgan Stanley Smith Barney, čiji su prihodi porasli na 3,07 milijardi dolara u usporedbi sa 1,92 milijarde u istom razdoblju lani. U Morgan Stan-

NEZNATNO NIŽE NEGO U 2009.

Končar DST zaradio 17,68 milijuna kuna Dobit kompanije Končardistributivni i specijalni transformatori u prvoj polovini godine iznosila je 17,68 milijuna kuna, što je 0,89 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada je zabilježena dobit iznosila 17,84 milijuna kuna Kako stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješću objavljenom na stranicama Zagrebačke burze, ukupni prihodi te kompanije u prvih šest mjeseci ove godine rasli su s prošlogodišnjih 369,21 milijuna kuna na 372,93 milijuna kuna. Poslovni prihodi rasli su dva posto, na 370,35 milijuna kuna, od čega se 369,7 milijuna kuna odnosi na prihode od prodaje. Kako se napominje u izvješću, prihodi od prodaje u Hrvatskoj porasli su u usporedbi s prvim polugodištem 2009. godine 21 posto, odnosno sa 57,4 na 69,6 milijuna kuna. Izvoz je u usporedbi s prvim polugodištem 2009. smanjen dva posto i čini 81 posto prihoda od prodaje.

393,3 mil. kn poslova EMIL TEDEScHI, predsjednik Uprave Atlantica, mora biti zadovoljan šestomjesečnom zaradom koju će gotovo sigurno morati dati za kredit za kupnju Droge Kolinske SNiMio SAšA ćETKović

leyju ističu da su prihodi odjela za trgovanje i investicijsko bankarstvo pali u odnosu na prethodno tromjesečje zbog naglog pada tržišta dionica proljetos. Prihodi od trgovanja, koji uključuju zaradu na kupnji i prodaji dionica i ostalih vrijednosnih papira, pali su devet posto u odnosu na prethodno tromjesečje, na 3,11 milijardi dolara. Prihodi odjela za investicijsko bankarstvo pali su manje od jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje i iznosili su 885 milijuna dolara. B.hr

Financijski su prihodi pak pali čak 59 posto, na 2,58 milijuna kuna. Vrijednost ugovorenih poslova na dan 30. lipnja 2010. godine iznosila je 393,3 milijuna kuna, a na isti dan prošle godine 507,3 milijuna kuna, napominju iz Uprave.

Ukupni rashodi kompanije porasli su 1,12 posto, na 350,83 milijuna kuna. Poslovni su rashodi bili veći za 8,7 milijuna kuna i iznosili 347,4 milijuna kuna, a financijski su rashodi srezani sa 8,21 na 3,42 milijuna kuna. Kako se napominje iz Uprave, opće stanje u kompaniji je stabilno, a najveća se pozornost posvećuje ugovaranju novih poslova. Ovogodišnje investicije obilježit će priprema projektne dokumentacije za gradnju novog VN laboratorija za ispitivanje energetskih transformatora s dodatnim proizvodnim i skladišnim prostorima, a u taj će se projekt ulagati sljedeće dvije godine.

Biljana Starčić

BUSINESS TV Kapital Network, Četvrtak 22. 7. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX, magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE , magazin 1 NA 1 Sučeljavanje stavova VIJEST DRIVE IT! auto magazin


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Prošloga je tjedna Uprava Varteksa najavila da će kroz program ESOP-a radnicima prodati 305.000 trezorskih dionica, odnosno 15 posto udjela. U zadnja je dva dana cijena dionice Varteksa eksplodirala pa je u srijedu dosegnula 19 kuna, vrativši se ponovno na razinu iz početka srpnja. OglaS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Nakon što je dan prije rasla po znatnijoj stopi, dionica lošinjske plovidbe u srijedu je snažno potonula po stopi većoj od 5 posto. Tim je padom izdanje kojim se rijetko trguje ponovo zaronilo ispod cijene od 140 kuna. Ukupan promet iznosio je nešto više od 22 tisuće kuna, što je za tu dionicu iznadprosječno.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Atlantska plovidba d.d. Ina-industrija nafte d.d. Ingra Dalekovod Tehnika Luka ploče Atlantic grupa Adris grupa Tisak Kraš, prehrambena industrija Zagrebačka banka Ericsson Nikola Tesla, Dom holding Erste&Steiermärkische banka Sunčani Hvar Institut građevinarstva hrvatske Đuro Đaković holding Industrogradnja d.d Jadroplov d.d. Liburnia riviera hoteli AD plastik HG Spot Zvijezda SN holding Viadukt Valamar grupa Petrokemija HUP - Zagreb Jamnica Luka Rijeka Adris grupa Končar - elektroindustrija Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Jadranska banka Konzum Ledo Uljanik plovidba Lošinjska plovidba Riviera poreč Belje Privredna banka Zagreb Exportdrvo Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Čakovečki mlinovi Božjakovina Viro tvornica šećera d.d. Magma d.d. Slatinska banka Jadransko osiguranje Belišće Imunološki zavod Proficio Končar Karlovačka banka Franck prehrambena industrija Badel 1862 Đakovština Auto Hrvatska Veterina d.d. Jadranski naftovod Solaris Istraturist Umag d. d. Tankerska plovidba Fima validus Imperial hoteljerstvo Lavčević DIOKI d.d

Najniža

Najviša

Zadnja

254.50 298.05 777.01 1,650.17 25.01 276.03 1,000.00 1,585.07 704.00 259.02 181.01 380.01 210.00 1,271.00 30.63 440.00 29.00 1,740.00 31.00 370.25 135.05 2,058.00 85.20 29.11 2,955.01 152.00 233.26 34.00 107.60 1,430.00 32,152.00 174.00 287.00 443.50 19.00 2,750.01 151.50 5,910.01 555.00 121.00 140.01 61.00 501.00 305.00 165.00 31.00 2,997.96 115.00 298.00 53.51 105.01 2,500.50 450.00 150.00 11.52 1,957.00 53.04 735.00 62.99 7.40 389.99 70.00 2,422.00 171.00 335.17 1,235.03 12.10 150.00 275.00 85.49

256.90 312.00 795.00 1,670.00 26.51 283.99 1,047.49 1,611.00 708.50 259.27 205.00 383.00 215.00 1,310.00 32.00 440.00 32.00 1,773.87 33.00 400.00 137.39 2,099.99 87.90 31.00 3,294.00 162.99 241.00 36.50 113.00 1,470.00 32,152.00 180.00 287.01 447.77 19.00 2,750.01 153.01 5,950.00 556.00 138.50 144.01 62.96 501.14 305.00 172.18 31.22 2,997.98 115.00 301.00 55.95 105.50 2,500.50 450.00 150.00 11.54 1,957.00 53.21 735.00 64.99 7.89 390.00 70.00 2,422.00 171.00 355.95 1,235.03 12.29 150.00 275.00 85.49

255.49 306.50 789.00 1,670.00 25.22 278.00 1,034.00 1,611.00 708.50 259.02 202.98 381.01 215.00 1,271.00 31.10 440.00 32.00 1,740.00 32.00 400.00 135.05 2,099.99 85.20 29.11 3,294.00 155.10 233.26 34.00 107.60 1,470.00 32,152.00 180.00 287.00 445.07 19.00 2,750.01 151.50 5,950.00 556.00 138.50 140.01 61.00 501.12 305.00 165.10 31.00 2,997.98 115.00 298.00 55.69 105.01 2,500.50 450.00 150.00 11.52 1,957.00 53.04 735.00 64.99 7.89 390.00 70.00 2,422.00 171.00 335.17 1,235.03 12.10 150.00 275.00 85.49

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 8.288.994,51 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.59% 2.85% 0.61% -0.87% -1.10% -1.30% -0.58% 0.06% 0.50% -0.40% 1.49% 0.27% 2.87% -0.55% -1.89% 0.00% 10.34% -0.40% -1.39% 2.36% 0.04% 5.00% -1.02% -2.97% 9.80% -4.84% -2.80% -14.79% -3.51% 2.80% 2.07% 0.00% -4.33% -0.88% 24.59% 0.00% -2.26% -0.83% 0.36% -5.14% -9.67% 0.00% 0.22% -23.56% -2.31% -13.89% 0.00% -4.17% -0.67% -0.46% 0.01% -7.39% 0.00% -22.68% -4.24% 3.00% -11.60% 0.68% 7.42% 9.58% 4.55% 0.00% 0.04% -10.00% -2.85% -0.08% 2.98% -11.76% 7.84% -0.48%

12,162 2,679 880 406 13,185 886 188 88 180 439 536 260 450 68 2,794 185 2,630 45 2,230 156 432 27 633 1,734 16 280 165 1,114 337 24 1 165 100 64 1,486 10 180 4 42 183 113 254 31 50 85 416 4 101 37 192 100 4 20 60 772 4 140 10 101 800 15 80 2 26 11 3 133 7 2 1

3,102,017.52 829,341.95 696,259.05 675,281.47 336,499.42 248,489.86 189,512.44 141,046.55 126,994.73 113,763.83 104,964.87 99,061.63 96,495.90 86,953.00 86,766.36 81,400.00 79,743.56 78,672.75 70,071.05 61,248.43 58,958.82 56,247.58 54,072.17 52,738.40 47,872.25 44,669.89 39,339.44 38,985.24 37,033.00 34,521.00 32,152.00 29,060.24 28,700.50 28,534.06 28,234.00 27,500.10 27,455.65 23,721.01 23,317.00 22,480.26 15,877.73 15,633.55 15,533.44 15,250.00 14,097.80 12,959.82 11,991.88 11,615.00 11,047.00 10,565.37 10,547.06 10,002.00 9,000.00 9,000.00 8,895.20 7,828.00 7,445.17 7,350.00 6,363.99 6,164.30 5,849.90 5,600.00 4,844.00 4,446.00 3,894.67 3,705.09 1,625.07 1,050.00 550.00 85.49

Trž. kap. (mil kn) 20,921.70 1,661.23 1,101.07 16,700.00 189.15 637.68 195.90 358.63 1,749.99 1,757.22 484.43 523.36 13,770.40 1,692.53 232.23 7,473.04 233.95 275.93 103.59 180.96 221.03 635.54 357.80 9.61 330.25 421.87 106.56 214.05 359.50 692.92 711.40 1,076.49 2,759.76 1,144.77 36.50 328.96 3,439.48 1,310.01 322.48 91.74 511.53 501.14 9,558.75 43.92 103.00 103.41 314.79 23.57 413.23 271.44 96.50 312.56 523.94 33.79 45.08 60.11 71.03 313.97 48.88 8.31 258.08 129.14 1,799.17 105.63 1,566.92 773.60 32.69 95.38 131.50 345.56

CROBEX: 0,04% 365 dana Najniža Najviša 222.22 225.34 723.23 1,350.00 22.25 270.20 949.03 1,084.11 510.00 220.00 174.15 250.05 181.00 1,207.01 28.70 300.00 25.00 1,658.01 22.36 292.00 124.01 1,413.01 41.70 20.08 2,851.00 55.95 232.50 25.00 105.50 1,125.00 31,101.00 162.00 248.95 321.02 12.69 2,006.00 112.02 3,821.00 533.13 121.00 100.00 59.00 480.50 305.00 159.87 20.00 2,107.10 103.74 275.13 48.11 93.60 2,100.00 290.00 120.00 11.50 1,266.00 53.04 715.10 58.00 5.51 373.02 52.05 1,770.00 160.00 270.00 1,200.01 10.55 120.00 210.00 70.07

332.84 400.00 1,195.95 1,940.00 61.49 443.00 2,769.99 2,093.00 760.00 318.99 369.00 390.00 310.00 1,777.00 54.00 447.00 46.97 4,375.00 58.00 570.00 209.00 2,890.00 109.30 109.19 5,898.00 212.70 498.99 40.00 192.99 1,860.00 44,494.00 246.00 373.00 517.00 37.05 3,100.00 185.00 7,679.00 743.00 179.00 197.50 108.00 715.00 550.00 370.00 38.67 3,799.21 200.00 505.00 78.00 135.00 3,400.00 580.00 331.00 17.95 2,198.00 106.80 944.00 144.00 47.01 578.99 88.99 3,750.00 260.00 410.00 2,013.99 29.01 219.00 300.00 172.01


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG SOS2E PETG GRVG KBMR SAVA MELR NF1N HDOG ZM2R PBGS NF2R KBM9 ZTOG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD HELIOS ZLATA MONETA II PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING NOVA KBM 9. IZDAJA ZITO

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B HETR-R-A NOVB-R-E EINP-R-A BLBP-R-A TEKM-R-A ZPTP-R-A KRJN-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TEKOM AD TESLIC ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA KRAJINA GP AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKG FBIHKJ FBIHKI FBIHKC FBIHK1A FBIHKK FBIHKB FBIHK1B FBIHK1C

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

BEOGRADSKA BURZA IMLK AIKB AGBN ENHL A2015 A2016 A2012 A2014 FMTZ CNTPB GMON SCEN SACI JMBN SJPT

Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Fabrika mernih transformatora a.d. Zajecar Centroproizvod a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Sacen a.d. Novi Sad S&A Capital Investments a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

MAKEDONSKA BURZA RMDEN06 MPT BIM ALK CEVI RMDEN02 TEL RZLE RMDEN08 ZPKO MPOL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 MAKPETROL SKOPJE BIM SVETI NIKOLE ALKALOID SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ZK PELAGONIJA BITOLA HOTELI METROPOL OHRID

+

Oznaka

Četvrtak 22/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,30 90,30 106,00 246,00 11,70 9,75 178,00 142,60 0,83 300,10 3,00 0,66 2,75 102,00 85,00

Najviša 64,80 94,00 106,00 250,00 12,00 10,09 181,00 146,20 0,86 300,10 3,00 0,67 2,85 102,00 85,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,43 90,30 106,00 247,90 11,70 9,79 178,10 143,87 0,84 300,10 3,00 0,67 2,84 102,00 85,00

Promet

valuta: EUR - euro 64,35 93,02 37,70 248,19 11,95 9,90 180,15 145,70 0,84 300,09 3,00 0,67 2,82 1.020,00 85,00

0,20 % -3,94 % 0,03 % -0,84 % -2,01 % -2,10 % 1,77 % -2,08 % -0,12 % -9,06 % 0,00 % -0,88 % -1,05 % 0,00 % 0,00 %

11020 890 1974 227 3785 4343 212 127 21600 54 5000 21188 3850 10 89

709.125,88 82.785,35 74.428,09 56.340,00 45.231,50 42.992,21 38.191,00 18.504,60 18.099,21 16.205,40 15.000,00 14.236,64 10.856,24 10.200,00 7.565,00

Makpetrol Skopje Pozavarovalnica Sava Telekom Slovenije Toplifikacija Skopje Petrol

+2,86% +2,44% +1,95% +1,09% +0,73%

Sarajevska pivara Tigar Pirot Agrobanka Beograd Komercijalna banka Skopje Rade Končar Skopje

+

Powered by

business.hr

-11,5% -3,92% -1,92% -0,29% -0,13%

Energoprojekt holding Beograd

Mercator

Druga najlikvidnija na Beogradskoj burzi sa 1,6 milijuna dinara prometa, dionica Energopetrola, zabilježila je i rast cijene 1,01 posto. Tijekom dana se cijena te dionice kretala od 885 do 901 dinara, a posljednja je zabilježena iznosila 898 dinara. Osim Energopetrola, rast cijene zabilježile su i dionice beogradske Komercijalne banke te Imleka, i to 3,09 i 0,54 posto. Oba su beogradska indeksa BELEX 15 i BELEXLINE rasla, i to po 0,07 posto.

Samo je 114 dionica slovenskog trgovačkog lanca u srijedu na Ljubljanskoj burzi promijenilo vlasnika te je ukupan promet tom dionicom iznosio nešto više od 16.000 eura. Osim toga, vrijednost te dionice pala je 2,69 posto pa je zadnja zabilježena cijena iznosila 140 eura, što je ujedno bila najniža cijena tog dana. Krka je bila najlikvidnija sa 284.897 eura prometa, a slijedila je dionica Petrola s prometom 270.932 eura. Objema je dionicama vrijednost rasla.

+1,01 -2,69

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,10 1,24 28,20 28,20 0,34 1,00 6,00 2,70 0,52 3,93 3,01

27,62 1,26 28,26 28,21 0,35 1,00 6,00 2,71 0,52 3,94 3,01

27,15 1,24 28,20 28,20 0,34 1,00 6,00 2,71 0,52 3,93 3,01

0,27 0,52 % 220518 1,25 -1,59 % 27031 0,28 0,32 % 58900 0,28 0,00 % 22376 0,35 0,00 % 17905 1,00 0,00 % 6000 6,00 0,00 % 748 2,70 0,37 % 1170 0,52 79,31 % 6021 3,93 0,00 % 606 3,01 0,00 % 370

60.360,60 33.725,26 16.627,40 6.311,53 6.238,70 6.000,00 4.488,00 3.159,92 3.130,92 2.384,69 1.113,70

valuta: BAM - konvertabilna marka 93,00 96,00 79,00 86,01 93,00 30,00 75,00 98,00 25,20 24,75

1.302,00 2.787,00 7.201,00 870,00 83,75 80,70 93,40 86,87 380,00 1.200,00 2.100,00 1.860,00 23.531,00 9.000,00 753,00

80,50 26.500,00 9.150,00 3.835,00 728,00 91,00 420,00 150,00 78,00 2.100,00 210,00

93,12 98,00 79,50 87,00 93,00 31,00 75,00 98,00 25,20 24,75

93,12 97,00 79,50 87,00 93,00 30,00 75,00 98,00 25,20 24,75

93,06 96,71 79,24 86,99 93,00 30,72 75,00 98,00 25,20 24,75

0,66 % 1,04 % 0,00 % 1,15 % 1,02 % 0,00 % 2,74 % 1,02 % 0,08 % 0,73 %

valuta: RSD - srpski dinar

1.320,00 1.308,00 1.308,21 0,00 % 2.805,00 2.800,00 2.799,88 0,00 % 7.400,00 7.397,00 7.396,55 -0,62 % 890,00 889,00 889,01 0,23 % 84,00 83,97 83,96 0,19 % 81,00 81,00 80,99 0,33 % 93,43 93,43 93,43 0,00 % 87,00 86,92 86,92 -0,08 % 380,00 380,00 380,00 2,70 % 1.200,00 1.200,00 1.200,00 0,00 % 2.100,00 2.100,00 2.100,00 0,00 % 1.860,00 1.860,00 1.860,00 20,00 % 23.531,00 23.531,00 23.531,00 20,00 % 10.500,00 9.033,00 9.033,06 -8,38 % 780,00 773,00 772,69 1,58 %

22305 2.075.658,69 11564 1.118.412,00 12884 1.020.949,00 9171 797.775,03 8080 751.440,00 13832 424.960,00 4838 362.850,00 1327 130.046,00 3342 84.218,40 2938 72.715,50

20552 6680 2049 11363 62538 51495 26781 23670 4442 777 410 420 29 67 739

26.886.276,00 18.703.180,00 15.155.536,00 10.101.795,00 5.251.000,71 4.170.646,67 2.502.103,01 2.057.329,41 1.687.960,00 932.400,00 861.000,00 781.200,00 682.399,00 605.215,00 571.021,00

valuta: MKD - makedonski denar

80,80 80,62 49,61 26.500,00 26.500,00 26.500,00 9.150,00 9.150,00 9.150,00 3.851,00 3.848,59 3.848,59 750,00 739,54 739,54 91,00 91,00 56,00 426,00 425,77 425,77 150,00 150,00 150,00 48,00 78,00 78,00 2.100,00 2.100,00 2.100,00 210,00 210,00 210,00

0,78 % 0,00 % 0,00 % -1,39 % -1,37 % 1,11 % 1,39 % -0,66 % 0,45 % 0,00 % -0,47 %

17997 20 37 86 343 4466 520 1129 3200 65 610

892.782,86 530.000,00 338.550,00 330.979,00 253.662,00 250.081,12 221.400,00 169.350,00 153.590,87 136.500,00 128.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INdEkSI -0,73% BIRS -0,60% 803,85 821,87 LJSEX -0,80% FIRS -0,60% 1.366,37 3.332,74 Belex15 +0,07% MBI10 +0,65% 2.356,09 620,69 Belexline +0,07% MOSTE +0,40% 493,81 1.209,60 SASX10 +0,15% NEX20 +0,52% 13.192,46 862,78 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +1,80% WIG20 +1,14% 2.414,83 BuX +0,91% 22.303,06 +2,28% +1,35% ATX +1,64% 2.341,51 indeksa na zatvaranju u + 1,97% Stanje srijedu 21. srpnja 2010.

FTSE100 5.232,06

dAX 6.021,60

CAC40

3.514,82

MICEX 1,354.83

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,74% S&P500 +1,14% 10.229,96 1.083,48 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,10% utorak 20. srpnja 2010. 2.222,49


investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

85,3943

20,71

AC Rusija

39,2196

20,65

PBZ I-Stock

59,1300

20,40

124,1200

16,94

82,9145

16,32

ST Global Equity

48,7923

-20,10

FIMA Equity

79,8667

-18,86

C-Zenit

49,2688

-13,29

Erste Total East

31,0200

-13,26

KD Victoria

14,5236

-7,39

ZB trend Platinum Blue Chip

+ MjeŠoviti

+

Aureus US Equity ZB BRIC+ Ilirika BRIC NFD BRIC MP-Global HR KD Energija MP-Bric HR Ilirika Azijski tigar Aureus Equity PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. KD Prvi izbor ZB aktiv ST Global Equity Capital Two Platinum JIE HI-growth Raiffeisen HR dionice KD Nova Europa OTP Europa Plus ZB trend Platinum Blue Chip KD Victoria VB High Equity Poba Ico Equity Erste Total East FIMA Equity A1 AC G Dynamic EM Raiffeisen World

138,6900

13,24

Raiffeisen Balanced

147,6500

11,75

OTP uravnoteženi

106,0639

7,11

HI-balanced

9,6299

6,60

Allianz Portfolio

107,4293

6,06

ICF Balanced

113,9761

-25,84

ST Balanced

178,5861

-17,01

ST Aggressive

64,4003

-16,08

HPB Dynamic

49,9601

-12,34

5,4260

-7,71

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

Aureus Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM ST Balanced ZB global ICF Balanced KD Balanced HI-balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio Erste Balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced C-Premium HPB Dynamic HPB Global Agram Trust OTP uravnoteženi

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,9546

12,61

Raiffeisen Bonds

169,9800

12,60

ZB bond

158,5800

10,47

Capital One

155,4300

8,66

HPB Obveznički

123,3603

7,39

11,2019

3,01

HI-conservative

110,2159 93,7700 104,0096 27,1418 278,4381 9,3015 313,8793 56,1759 91,0179 59,1300 54,0800 11,5586 93,9000 48,7923 67,7200 67,4167 7,9631 67,3200 6,1169 104,6949 124,1200 82,9145 14,5236 46,3771 5461,9300 31,0200 79,8667 78,7800 10,6560 94,1300

Prom. %

2,77 1,54 1,51 1,38 1,34 1,34 1,29 1,22 0,92 0,80 0,80 0,70 0,55 0,46 0,42 0,32 0,31 0,31 0,27 0,25 0,23 0,22 0,21 0,21 0,11 0,06 0,05 0,05 0,04 0,01

3 mj. %

-19,92 -4,24 -3,03 -5,93 -7,23 -6,35 -10,14 -1,90 -8,47 -9,66 -10,45 -6,98 -7,59 -6,09 -8,30 -3,13 -8,56 -11,56 -8,58 -2,10 -5,81 -1,02 -7,32 -8,09 -7,07 -10,19 -10,09 -9,79 -3,44 -9,99

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-2,65 N/A 4,90 1,25 -3,53 N/A -7,33 2,86 -5,26 -4,87 -5,17 -0,90 -3,67 -8,39 -5,88 -5,56 -6,32 -9,27 -6,29 -2,30 0,60 4,84 -6,93 -10,10 -9,01 -10,35 -11,08 -11,33 1,99 -4,13

-4,49 N/A N/A 15,78 12,20 N/A 9,59 7,68 -3,13 20,40 10,77 2,61 8,17 -20,10 3,53 5,31 5,41 5,22 15,59 4,70 16,94 16,32 -7,39 1,44 2,13 -13,26 -18,86 -0,10 5,89 8,48

5,64 N/A N/A -16,89 -15,50 N/A -9,78 -16,67 -2,01 -16,01 -21,19 1,97 -1,54 -7,10 -11,26 -13,00 -2,67 -19,19 -16,29 4,70 2,84 -7,10 3,39 -23,98 -18,35 -34,14 -3,60 -10,41 4,72 -0,89

-0,75 -6,23 4,01 0,24 -1,28 -6,98 -7,66 4,50 -7,22 -2,60 -4,45 0,35 -3,40 -9,16 -4,04 -4,88 -4,64 -2,90 -3,04 -2,72 2,01 4,61 -4,65 -7,32 -5,44 -8,85 -11,72 -6,15 3,49 -2,30

Imovina

14,817 58,471 14,602 10,946 5,189 5,266 12,526 5,463 70,919 196,634 25,313 4,952 509,822 14,405 6,671 4,967 67,552 14,173 17,974 8,274 164,454 6,230 63,707 12,861 5,937 47,114 27,223 22,819 12,984 37,809

Starost

Datum

1,78 0,27 0,54 3,30 2,15 0,39 2,36 3,16 4,64 3,01 2,58 7,44 4,07 9,74 3,25 2,83 8,40 1,86 2,76 1,00 7,73 2,55 11,20 2,80 2,98 2,80 6,14 2,17 1,38 6,80

20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010

kn kn € kn € kn kn € kn kn € € € € kn kn kn kn kn

79,8329 64,4003 10,7215 178,5861 138,6900 114,2560 8,1788 9,6299 96,7100 107,4293 114,6400 138,0494 105,7000 147,6500 5,4260 49,9601 101,3808 66,5394 106,0639

1,46 0,52 0,43 0,37 0,36 0,25 0,17 0,16 0,11 0,08 -0,11 -0,13 -0,14 -0,17 -0,24 -0,25 -0,27 -0,30 -0,42

-2,49 -8,88 -3,00 -6,06 -4,97 -12,11 -1,08 -4,11 -9,40 -1,72 -7,00 -8,66 3,39 -5,24 -10,53 -2,51 -5,49 -8,10 -6,61

-1,82 -8,74 2,49 -7,26 -0,73 -13,97 -0,94 -2,75 -6,24 1,93 -5,58 -6,55 N/A -3,56 -10,10 -6,84 -5,65 -6,99 -8,60

-1,24 -16,08 5,89 -17,01 13,24 -25,47 4,91 6,60 4,38 6,06 -1,26 2,10 N/A 11,75 -7,71 -12,34 5,04 -0,64 7,11

-5,46 -8,71 5,18 8,01 3,68 1,97 -4,36 -0,45 4,51 6,21 -0,78 7,45 N/A 5,06 -16,18 -16,32 0,29 -4,10 1,29

-0,75 -9,37 4,03 -7,20 1,15 -10,97 -0,90 -1,62 -3,72 2,39 -0,73 -3,47 5,70 0,52 -8,03 -9,03 -4,82 -4,41 -7,08

16,065 4,192 12,539 11,665 731,388 12,335 12,632 65,682 293,396 6,963 105,265 43,244 107,051 325,640 12,763 22,288 118,525 12,345 39,636

4,01 4,83 1,38 7,53 9,05 8,22 4,51 8,40 8,85 1,19 9,50 4,49 0,37 7,90 3,47 3,90 4,79 2,03 4,60

20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010

kn € € € € € € € €

155,4300 126,6400 124,9546 158,5800 169,9800 123,3603 126,4900 11,2019 137,7499

0,10 0,03 0,03 -0,01 -0,05 -0,07 -0,08 -0,09 -0,11

1,18 -0,39 -0,23 1,09 0,72 0,77 -0,04 0,77 0,91

4,17 4,48 1,22 3,58 4,19 2,77 4,13 3,73 2,36

8,66 7,29 12,61 10,47 12,60 7,39 3,68 3,01 6,25

7,99 4,47 4,97 5,23 6,72 4,48 4,23 1,36 3,87

4,68 5,23 2,14 4,40 5,65 3,31 5,64 4,27 2,90

12,563 76,526 10,302 187,894 291,525 46,052 97,019 6,034 41,531

5,73 7,36 4,60 9,05 8,15 4,79 7,13 8,40 8,44

20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010

kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn $ kn kn € kn €

139,3920 133,4401 121,1938 115,4584 107,0881 104,2600 131,1700 161,0601 124,5400 142,6800 136,5300 137,0555 123,9300 130,3972 11,1884 10,5378 101,2572 138,7641

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,77 0,73 0,68 0,80 0,75 1,09 0,64 0,43 1,06 0,80 0,89 0,48 0,53 0,73 0,87 0,82 0,70 0,58

2,08 1,94 1,49 1,64 1,83 2,48 1,54 1,02 2,36 1,91 1,79 1,25 1,86 1,90 1,95 1,85 0,10 1,48

6,07 4,80 4,08 4,73 5,43 N/A 5,21 4,52 5,03 6,05 4,99 3,39 3,08 5,95 4,78 4,51 N/A 3,44

4,36 4,50 4,29 5,45 5,92 N/A 6,48 4,88 4,49 4,92 4,46 4,73 4,15 5,69 6,39 4,75 N/A 3,33

2,17 2,12 1,70 1,84 2,08 2,72 1,80 1,25 2,65 2,26 2,04 1,32 2,02 2,42 2,19 2,09 0,04 1,64

102,700 37,643 138,391 162,321 133,401 429,455 1487,404 2865,469 244,992 1202,488 925,970 124,708 44,498 275,163 59,230 35,902 5,220 83,106

7,79 6,55 4,58 2,71 1,19 0,82 11,31 9,99 7,99 7,40 7,13 6,82 5,27 4,79 1,81 1,13 0,98 9,99

20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010 20.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn € € € kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn kn € kn kn € € € kn kn kn € kn kn € €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

Capital One PBZ Bond fond OTP euro obveznički ZB bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički Erste Bond HI-conservative ICF Fixed Income

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,4900

3,68

ICF Fixed Income

137,8981

6,40

PBZ Bond fond

126,6400

7,29

HPB Obveznički

123,3603

7,39

ICF Money Market ST Cash OTP novčani fond VB Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash ZB europlus

+


investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 22/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

kamata na 1,07 posto

korekcija za zapadne burze

Ukupan je promet na Tržištu novca u srijedu iznosio 47,4 milijuna kuna uz kamatnu stopu 1,07 posto. Najviše je plasirano prekonoćnih kredita, i to u iznosu 45,9 milijuna kuna, dok je 1,5 milijuna kuna odobreno na rok iznad tri mjeseca. Trgovalo se i devizama, i to u iznosu 1,5 milijun eura na rokove od tjedan dana te dva i tri mjeseca. B. S.

Sarajevski indeks SASX-10, nakon što je tri trgovinska dana zaredom bio u minusu, u srijedu je konačno završio u zelenom - rastao je 0,15 posto, na 862,78 bodova, a najtrgovanija je još jednom bila dionica BH Telecoma sa 17.596 konvertibilnih maraka prometa. Nijedna druga dionica na Sarajevskoj burzi nije premašila promet od

10.000 konvertibilnih maraka. I beogradski je BELEX 15 dan zaključio u plusu - rastao je 0,07 posto, a četirima se dionicama trgovalo u vrijednosti većoj od milijun dinara. Najlikvidnija je sa 13,3 milijuna dinara bila dionica AIK banke Niš, a slijedili su Energoprojekt holding, Alfa plam i Soja protein sa 1,6, 1,3 i milijun dinara prometa. Najveći pad vrijednosti od 0,80 posto zabilježio je slovenski LJSEX, a banjalučki je BIRS pao 0,6 posto, na 803,85 bodova. B. S.

brojke

0,65 0,73 posto rastao je makedonski MBI 10

posto pao je slovenski SBITOP

Tko to diže Podravku? U DeSeT DaNa 27 PoSTo Dok neki ulagači spekuliraju o navodno jako dobrim polugodišnjim rezultatima, analitičari su skloniji hladnijim objašnjenjima, od prodaje državnog udjela do raspleta Nadzornog odbora Dionica Podravke raste već deset trgovinskih dana zaredom - sa 244,8 kuna dionica je dospjela na 310 kuna, što je 27 posto plusa. Strelovit rast Podravke počeo je još 7. srpnja u očeki-

vanju sjednice Nadzornog odbora Podravke na kojoj je konačno dogovoren budući oblik NO-a Podravke koji će biti izglasan na glavnoj skupštini dioničara koja će se održati 31. ko-

››

Ne očekujem da će rezultati previše pozitivno iznenaditi s obzirom na daljnje slabljenje kupovne moći domaćih potrošača tijekom drugoga kvartala

Maja beŠeVić, analitičarka brokerske kuće Abacus brokeri Snimio Saša ĆetkoviĆ

lovoza. "Ako pogledate grafikon, evidentno je pojačavanje volumena trgovanja Podravkom 13. i 14. srpnja. Prema mojem je mišljenju vijest o NO-u bila najvažniji faktor za rast cijene dionice, tj. postignuti kompromis između institucionalnih investitora i države (vlasnici su se konačno dogovorili i mogu se okrenuti jačanju poslovanja kompanije, a ne međusobnom prepucavanju). Nadalje, ako se uzmu u obzir medijski napisi o rezanju troškova u kompaniji, te defenzivnost prehrambenog i farmaceutskog sektora koji je zastupljen u Podravki, realno je očekivati manji pad prihoda nego kod drugih industrijskih grana. To bi ovisno o postignutoj razini ušteda od rezanja troškova moglo dovesti do veće dobiti u odnosu na prošlogodišnje obračunsko razdoblje", objasnio je za Business.hr Stjepan Laća, analitičar i investicijski savjetnik u brokerskoj kući Finesa Capital. No, ne očekuju svi bolje rezultate. Maja Bešević,

Poslovni rezultati Podravke u zadnjih šest godina Prihodi 2004.

3.414,30

Rashodi 3.311,70

Dobit 102,60

2005.

3.411,40

3.361,10

50,30

2006.

3.476,50

3.381,50

95,00

2007.

3.431,80

3.413,50

18,30

2008.

3.660,03

3.615,44

44,59

2009.

3.580,01

3.861,01

-281,00

u milijunima kuna Izvor: Zse.hr

analitičarka Abacus brokera, ne vjeruje da se ulagači pozicioniraju pred objavu rezultata.

Lani izgubili 281 milijun "Ne očekujem da će rezultati previše pozitivno iznenaditi s obzirom na daljnje slabljenje kupovne moći domaćih potrošača tijekom drugoga kvartala", kaže Bešević i dodaje da vjeruje kako je riječ o spekulacijama investitora o prodaji državnog udjela u kompaniji. Naravno, osim dogovo-

ra o NO-u i očekivanja boljih financijskih rezultata, na cijenu dionice pozitivno utječu i medijski napisi o prodaji državnog udjela od 26 posto u Podravki, o čemu je Business.hr već pisao. Treba reći da je Podravka lani poslovala s gubitkom od 281 milijuna kuna, dok je prethodnih godina bila iznimno profitabilna. U 2004. je godini, primjerice, neto dobit Podravke premašila sto milijuna kuna. Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr


BALKANSKI TIGAR

TVORNICA NEVA

Irska se ove godine zadužila najviše, a Hrvatska najskuplje

Zbog prodaje nekretnine u Tuškanovoj dobit Atlantica skočila 62%

Hrvoje Stojić, šef odjela istraživanja Hypo Alpe Adria banke, kaže da će ulagači jako gledati na uštede vlade Jadranke Kosor i nepostojeće strukturne reforme 24

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica, mora biti zadovoljan šestomjesečnom zaradom koju će gotovo sigurno morati dati za kredit za kupnju Droge Kolinske 26

dOBITNICI dANA (ZSE) Sunčani Hvar +10,34% Zvijezda +9,8% Liburnia Riviera Hoteli +5% Zagrebačka banka +2,87% Podravka +2,85% 27 Raste

7 Nema promjene

GUBITNICI dANA (ZSE) Adris -4,33% Božjakovina -4,17% Petrokemija -3,51% HGspot -2,97% Viadukt -2,8% 36Pada

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,102.51 147,92

Prom. 0,20% 0,00%

Sirova nafta 77,44 Prirodni plin 4,61 Zlato 1.191,97 Srebro 17,70 Goveda 90,88

1,18% 0,88% 0,77% 0,51% 2,52%

Sunčani Hvar skočio više od deset posto 32 KUNE Dok Orco prijeti tužbom, ulagači su na vijest o tome da će mu država smanjiti udjel u Sunčanom Hvaru cijenu agresivno dignuli uz slabašan promet Na Zagrebačkoj je burzi u srijedu ostvareno samo osam milijuna kuna prometa. Crobex je porastao zanemarivih 0,04 posto, na 1843,06 bodova, a Crobex 10 pao je 0,02 posto, na 986,07 bodova. Jedini milijunaš na tržištu bio je HT, a samo je sa tri dionice ostvaren promet veći od pola milijuna kuna. "Domaćim tržištem vlada teška stagnacija. Obujam trgovanja iznimno je slab, ulagači nemaju nikakvih poticaja, tržište je bez smjera i jedva diše. Vjerojatno ništa neće promijeniti ni sezona objave financijskih izvještaja kompanija", rekao je za Hinu Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital. Milijunski promet ostva-

rila je samo dionica HT-a, i to u visini 3,1 milijun kuna. Cijena joj je porasla 0,59 posto, na 255,5 kuna. Na drugu je najlikvidniju poziciju zasjela dionica Podravke, koja je rasla deseti trgovinski dan zaredom. Podravka je skočila gotovo tri posto, na 306,5 kuna, a najviša joj je dnevna cijena iznosila čak 312 kuna. Više od 10 posto plusa uhvatila je dionica Sunčanog Hvara, koja je dan završila na 32 kune.

Krenuli rezultati

Sezonu objave financijskih izvještaja započeo je u srijedu Končar - distributivni i specijalni transformatori izvijestivši o blagom porastu prihoda u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, i to 1,4 posto, na 350,8 milijuna kuna, te dobiti od 17,9 mi-

www.business.hr

KOmENTAR

Prijezir prema biračima

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

I dRAGAN LAzUKIć, regionalni direktor Orca, vlasnika Sunčanog Hvara, kojemu država planira oteti 7,44 posto dionica snimio saša ĆetkoviĆ

lijuna kuna, što je na razini dobiti ostvarene u istom lanjskom razdoblju. Međutim, povlaštenom dionicom te kompanije protrgovano je samo otprilike 8000 kuna, pri čemu joj je cijena porasla tri posto, na 1957 kuna. Redovnom dionicom nije bilo prometa.

ATGR skuplji 0,5 posto

U međuvremenu je Atlantic grupa izvijestila da je u prvom polugodištu 2010. godine ostvarila ukupan prihod od prodaje u iznosu 1,073 milijardi kuna i neto

dobit od 77,8 milijuna kuna. Navedeni prihod je 1,4 posto veći u odnosu na isti period lani. Bez jednokratnih utjecaja neto dobit je povećana 8,2 posto, na 41,4 milijuna kuna, a dobit iz poslovanja prije amortizacije je 2,6 posto viša nego godinu prije i iznosi 89,5 milijuna kuna. Cijena dionice Atlantic grupe do podneva je bila u plusu 0,5 posto, na 708,55 kuna, a njome je ostvareno oko 100.000 kuna prometa.

Nikola Sučec

Počela je sezona objava polugodišnjih rezultata. Kako su poslovale hrvatske tvrtke pratite na...

ako ima proračunski deficit gotovo 12 posto, Irska se ovoga tjedna zadužila po kamati 5,537 posto, a ove su godine prodali duga u ukupnoj vrijednosti 18,5 milijardi eura. Grčka je ove godine prodala obveznice od 13 milijardi eura, a Španjolska je prodala tri milijarde eura po 5,116 posto. Treba priznati, te zemlje uživaju u pogodnostima članstva u eurozoni. No, proglašavati hrabrošću prodavanje novih hrvatskih obveznica po kamati 6,75 posto kad novca na tržištu ima dovoljno, i to denominirano u dolaru, za koji se može očekivati da će samo rasti, stvarno je bezobrazno od ministra financija Šukera i puno prijezira prema vlastitim građanima. Osobito kada se zna da će se najesen još skuplje prodavati nove obveznice kako bi se pokrile stare, koje su izdane jeftinije. To samo znači da u vremenu između dvaju velikih međunarodnih zaduženja nije napravljeno baš ništa da bi se gospodarstvo ojačalo, već se hrane svi ovisnici o proračunu.

www.business.hr


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.