Business.hr broj 684 by Business.hr

kONTRA PRODAJE bRODOSPLITA 10

Kerum: Samo Todorić ima snage za kupnju škvera, a on to neće!

DEAL NA POMOLU 2

Crobenz pada u ruke Lukoilu

petak/subota 23 i 24/7/2010

broj 684 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: SLObODAN ŠkOLNIk 4-5 Predsjednik Uprave Emmezete govori o dvostrukim mjerilima države prema velikim trgovcima namještaja i opreme za kuću i poslovanju u recesijsko vrijeme

Država pogoduje Ikei, a za nas

ne mari! Dubrovčani okrenuli ploču – sad bi htjeli više kruzera ZA I PROTIV kRUZERSkOG TURIZMA Jedni smatraju da gosti s kruzera 'pune' grad poslijepodne kad je ionako pust te dopunjavaju turistički budžet, drugi pak vide više štete nego koristi. Ipak, Dubrovčanima je laknulo što će ih biti više nego lani

info&stav

indikator

2-3 Ubrzan rast eurozone Gospodarski rast u 16-članoj eurozoni u srpnju je ubrzao prvi put u protekla tri mjeseca, pokazale su prve procjene Markita. Indeks menadžera nabave porastao je s lipanjskih 56 na 56,7 bodova business.hr

odbojkaši ispali iz Hoo-a Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) donijelo je odluku o prestanku članstva u HOO-u Hrvatskom odbojkaškom savezu (HOS) u stečaju, koji je prije tri dana suspendirala međunarodna federacija CEV. Zlatko Mateša rekao je da će HOO, bude li potrebno, podmiriti dugove HOSa prema CEV-u…

Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

raSkinULi SU

Duvnjak: Objavit ćemo ugovor ako Orco pristane ŠEF HFP-a zaziva Orcov pristanak, a Orco je još prije nekoliko dana rekao da nema ništa protiv objave spornog ugovora snimio saša ćetković

Ministar Petar Čobanković, predsjednik Upravnog odbora HFP-a, obavijestio je jučer kako je odbor prihvatio raskid sporazuma dioničara o Sunčanom Hvaru, i to zato što Orco Property grupa nije ispunjavala svoje obveze. Orco se prije očitovao da ne prihvaća jednostrani raskid sporazuma poručivši da će,

ne uspije li mirno rješenje spora, pribjeći arbitraži na nadležnom sudu po međunarodnom pravu.

Još jedan pokušaj

Ugovor je raskinut zbog zaštite interesa hrvatskih građana, objasnio je Čobanković, te pozvao stručne službe Fonda da još jednom poku-

šaju sve mirno riješiti te da, ako u tome ne uspiju, podignu tužbu pred nadležnim tijelima. Predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak kazao je kako je spreman objaviti Sporazuma dioničara, ali tek ako za to dobije suglasnost druge strane, odnosno Orca. Nekoliko govornika, među ostalim i ministar turizma Damir Bajs, kazalo je kako se nada da rješavanje vlasničkih odnosa u Sunčanom Hvaru neće utjecati na sezonu. Na kritike da je termin raskida loše odabran, odnosno da se to dogodilo usred sezone, Duvnjak je rekao da nije bilo izbora jer je 13. srpnja istekao zadnji rok za takav prekid. Rečeno je da je u Orcovu vlasništvu još uvijek 55 posto

dionica Sunčanog Hvara, ali je ostalo nejasno pod kojim bi uvjetima Orco mogao HFP-u vratiti 7 posto dionica koje je svojedobno besplatno dobio.

Pjerino likuje

Duvnjak je također istaknuo kako nije istina da je izbjegavao predstavnike Orca, s kojima se primjerice sastao i u veljači i u ožujku ove godine te da je Orco o raskidu ugovora obaviješten na vrijeme. Orcu je Duvnjak zamjerio i što nije prihvatio izbor jednog predstavnika HFP-a u Nadzorni odbor Sunčanog Hvara. Na konferenciji je bio i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić, koji je vrlo otvoreno pozdravio raskid ugovora s Orcom. Saša Paparella

dEaL na PoMoLU

Crobenz pada u ruke Lukoilu Ruski Lukoil vjerojatno je novi kupac Crobenza prema dogovoru Ine i Mola. Budući da je 21. srpnja istekao rok za provedbu naloga Agencije za prodaju Crobenza, Ina i Mol dostavili su Agenciji i povjerenici kupoprodajni ugovor o prodaji koji su sklopili s društvom Lukoil Croatia, odgovorila

je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec na naš upit o prodaji Crobenza. Ugovor o kupoprodaji potpisali su Mol i Ina s tvrtkom Lukoil Croatia, a konačnu odluku o tome treba donijeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Povjerenica ima rok sedam dana dostaviti

Agenciji obrazloženi prijedlog odluke o odabranom kupcu, a Agencija će na osnovi tog prijedloga donijeti konačnu odluku o tome odgovora li kupac uvjetima iz njezina rješenja, ističu iz Agencije. Uz Lukoil za kupnju Crobneza bio je zainteresiran i slovački fond Slavia Capital. R. D.

ŠEF LUkoiLa u Hrvatskoj Nikolaj Ivčikov snimio hrvoje dominić

brojka

››

biSer dana

Ne treba biti hobotnica Paul da bismo vidjeli da ćemo dno dna dotaknuti oko Uskrsa iduće godine

20,1 posto porasle su u svibnju prema istom lanjskom mjesecu industrijske narudžbe u 27 članica EU

damir kajin, ids-ov saborski zastupnik, na presici u Puli

na PrijedLoG uSkoka

Polančecu ukinut pritvor Zagreb. Ukinut je istražni zatvor bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu. Zagrebački Županijski sud odlučio je pustiti Polančeca na slobodu na prijedlog Uskoka, koji je u istrazi o nezakonitostima u HEP-u saslušao sve svjedoke pa više nema opasnosti od utjecaja na njih. Pritvor je ukinut i čelniku šibenskog TLM-a Ivan Koštan, ali ne i bivšem direktoru HEP-a Ivan Mravku, također osumnjičenom za nezakonitosti u HEP-u. Osim u slučaju HEP i Podravka, Polančeca se tereti i zbog narudžbe i plaćanja nepotrebne stručne studije vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću, vrijedne pola milijuna kuna, te nezakonita trošenja 230.000 kuna za rasvjetu igrališta nogometnog kluba u njegovu rodnom mjestu Đelekovcu. H

uvodnik

Crno na bijelom: sivo tržište je raslo 50 posto ante Pavić ante.pavic@business.hr

FLekSiSiGurnoST sigurno dobro zvuči jednom Gustaffssonu koji svojih 50 godina smatra naponom snage i mudrosti, ali ne i Mirku koji svojih 50 godina na plećima gleda kao teret Snimio Saša ćetković

ospodarska kriza ponovo je na velika vrata vratila u Hrvatsku sivu ekonomiju koja je u samo godinu dana povećana 50 posto (tvrdi Svjetska banka). Hrvatska u tome nije izuzetak u odnosu na Europu, ali i ta siva ekonomija, baš kao i kriza, u ovoj zemlji ima svoje specifičnosti koje ih razlikuju od ostalih zemalja. Gospodarska kriza u Hrvatskoj nije se u najvećoj mjeri dogodila zbog financijske krize, nego naprotiv, zbog velikih strukturnih problema i gospodarstva u kojemu državna stranačka oligarhija i s njom podijeljene sinekure kakve su se dijelile vazalima u 18. stoljeću igraju najveću ulogu. Tako je i sa sivom ekonomijom, ona nije izravno posljedica gospodarske krize, nego je gospodarska kriza samo pojačala osnovne slabosti države koja nema dovoljnu snagu za obračun s korupcijom, a kamoli sa sivom ekonomijom. Zadatak je sVake države da omogući pravni, porezni i mirovinski sustav koji će

››

Svjetska banka vidi kako se u nas neplaćanje i izbjegavanje poreza shvaća kao snalažljivost

poticati pojedince i poduzeća da djeluju u službenom gospodarstvu, odnosno da ne sudjeluju u neslužbenom gospodarstvu. Kao što se vidi iz podataka, ta se definicija ne može povezati s Hrvatskom, a reforme u tom smjeru stalno se odgađaju. Kako je rekla glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, ova je zemlja specifična po nelikvidnosti i raširenoj kulturi neplaćanja. Neplaćanje i izbjegavanje poreza shvaća se kao snalažlji-

vost. Siva ekonomija dodatno ugrožava ionako raspucali mirovinski sustav kojemu prijeti kolaps ako se nešto stubokom ne promijeni jer bi se svaka vlast i poslodavac trebali dobro zabrinuti ako se svi u ovoj državi guraju u mirovinu. Većina radnika, doduše, u prijevremenu mirovinu ne odlazi svojevoljno, nego zato što se na taj način godinama rješava problem viška radnika. Na takvu državu, koja je u priličnom raskoraku s mo-

dernim vremenom, i na takav mirovinski i radni sustav koji je gotovo na izdisaju, žele se kalemiti novi i moderni pojmovi i mehanizmi kakvi prolaze primjerice u Danskoj. Fleksisigurnost sigurno dobro zvuči jednom Gustaffssonu koji svojih 50 godina smatra naponom snage i mudrosti, ali ne i Mirku koji svojih 50 godina na plećima gleda kao teret jer se njegove godine u radnom sustavu Hrvatske gledaju upravo tako.

tema 4-5

INTERVJU: SlobodaN ŠkolNIk Predsjednik Uprave E velikim trgovcima namještaja i opreme za kuću i poslovanju

Država pogoduje Ikei, a za nas ne mari!

Ne treba blokirati ulazak nijednog investitora, ali ni pogodovati Ikei i onima koji će povećati uvoz, a ne izvoz. Budući da tržište neće rasti sljedećih pet godina, znači da oni moraju drugima uzeti tih 15 posto. Mi ćemo pokušati zadržati svoje kupce, kaže Školnik

Šoping centar Emmezeta u posljednjih se 10 godina mijenjao u skladu s prilikama i danas je to specijalizirana trgovina namještaja i opreme za kuću. Nije propao, kako su mnogi prognozirali. Štoviše, prošle je godine od svih trgovaca bio na trećem mjestu po profitabilnosti, iza Drogerie Markta i Bauhausa. Ne brine ih kriza jer se prilagođavaju svojim kupcima, a ne brine ih ni dolazak popularne Ikee. “Mislim da bi državne institucije i tvrtke koje se bave infrastrukturom trebale imati isti pristup pre-

ma svim investitorima. Mi u Lučkom čekamo rješenje problema naplatnih kućica i čvorišta već 10 godina, a u Rugvici će HAC za Ikeu graditi poseban izlaz. Ne mislim da treba blokirati ulazak nijednog investitora, ali ne treba pogodovati investitorina čiji je cilj iskorištavati domaće tržište. Pogodovati treba onima koji će povećati izvoz, a ne uvoz”, kaže nam Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete. Kako ćete se izboriti za svoj dio tržišta nakon ulaska Ikee?

- Činjenica je da oni dolaze na tržište koje je malo, a da bi funkcionirali, moraju uzeti barem 15 posto tržišta. Budući da naše tržište neće rasti sljedećih pet godina, to znači da oni moraju drugima uzeti tih 15 posto. Mi ćemo pokušati raznim aktivnostima zadržati svoje kupce jer imamo jak brend. Osim toga, iako je Ikea snažniji brend, uglavnom je okrenuta mlađim i urbanim kupcima. Kod njih ne možete naći sve, recimo oni nemaju klasičniji najmještaj, pa ćemo mi ponuditi ono što oni nemaju.

Emmezeta je prvi trgovački centar otvoren u Zagrebu. Možete li usporediti Emmezetu u prvim godinama po otvorenju i danas? - U brojkama je to neusporedivo. Prije 10 godina imali smo gotovo isti broj stanovnika kao danas, imali smo veliku glad za trgovinom i kad se pojavio prvi šoping centar naravno da smo imali nenormalne gužve. Posjećenost je u odnosu na tada prepolovljena. No, posljednjih pet godina bez obzira na to bilježimo rast profitabilnosti. Kako to uspijevate?

- Trudimo se zadržati atraktivnost. Dobitna je kombinacija dobar asortiman i cijena, a to je ono što ljudi prepoznaju. Emmezeta više nema imidž koji je nezasluženo dobila, a to je da se tu prodaje talijanski bofl. Široj javnosti uopće nije poznato da je tvrtka u 100-postotnom vlasništvu francuske korporacije PPR. No, menadžment u Emmezeti ima veliku autonomiju, odnosno samostalno odlučuje što će se ovdje prodavati. Je li se smanjila prosječna vrijednost računa kod vas?

Emmezete, govori o dvostrukim mjerilima države prema u u recesijsko vrijeme

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

PREVIŠE PRodaJNIH MJESTa

Previše je prodavača odjeće, a prvi će stradati domaći obrtnici Što će se događati na našem retail tržištu u sljedećih nekoliko godina? - Ono što će se događati s našim gospodarstvom, BDP-om i kupovnom moći. Kada je riječ o trgovcima, pitanje je ima li Hrvatska dovoljno ili previše prodajnih kapaciteta. Očito je da ima dovoljno za trenu-

tačnu kupovnu moć. U nekim segmentima već ima i previše kapaciteta, recimo u segmentu odjeće. To je izrazito zasićen segment i neki će stradati. Prvi uvijek stradaju domaći obrtnici i manji trgovci jer su najmanji, ali stradaju i neki veći jer nisu dovoljno kapitalizirani, a napadaju ih veliki svjetski igrači.

PokUĆSTVo IZ bRaZIla I RUMUNJSkE

Ni jedan hrvatski proizvođač namještaja nije ponudio proizvode Emmezata uvozi sav namještaj?

››

Emmezeta više nema imidž koji je nezasluženo dobila, a to je da se tu prodaje talijanski bofl. Široj javnosti uopće nije poznato da je tvrtka u 100postotnom vlasništvu francuske korporacije PPR SlobodaN ŠkolNIk, predsjednik Uprave Emmezete

- Ne, nije se smanjila nego je porasla oko 10 posto. Kod nas se struktura ponude iz godine u godinu mijenja jer je asortiman širok i već smo dvije godine zaredom imali izrazit rast prodaje elektronike i bijele tehnike, a to su proizvodi čija je cijena veća pa oni podižu vrijednost košarice. Koji segment asortimana ima najveći udjel u prometu Emmezete? - Definitivno elektronika i bijela tehnika. Pozicionirali smo se među tri najjača trgovca elektronikom nakon što su prošle godine

znatan pad doživjeli HGspot i Pevec. Kako će dalje teći razvoj i širenje Emmezete? - Od velikih formata planiramo otvoriti prodajna mjesta u Rijeci i Zadru, a razmišljamo i o otvaranju manjih formata s kojima bismo ušli u manje gradove. Nema smisla da ne dohvatimo i taj dio tržišta samo zato što ne možemo s tako velikim formatom doći do kupaca u manjim sredinama. Zato bismo otvarali manje trgovine veličine oko 2000 kvadrata.

- Kad bi hrvatska drvna industrija bila dovoljno moćna i imala dovoljne konkurentne i dobre proizvode, ne bismo kupovali ništa drugo nego samo lokalne proizvode jer nam je jednostavnije dovesti iz neke lokacije u Hrvatskoj nego iz Šangaja, Brazila, Rumunjske.

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Ima li uopće domaćih? - Vrlo malo.

Emmezeta je bila prvi trgovački centar u Zagrebu i centar prve generacije kojima su mnogi prognozirali propast. Kako ste opstali? - Opstali smo zato što smo se promijenili. Naime, Emmezeta je otvorena s namjerom da bude šoping centar, a u međuvremenu se promijenila u specijaliziranu trgovinu za opremanje kuće. Kupci dolaze k nama upravo zbog toga.

rast koji nismo imali prošle godine. Sad smo na razini 2008. godine i po prometu i po posjetiteljima, što je odličan rezultat.

Je li vam se broj posjetitelja smanjio u odnosu na prošlu godinu? - Ne, povećao se. U prvoj polovini ove godine imamo

Znači li to da ste već izašli iz krize? - Rekao bih da dobro plivamo u krizi. Osim što se trudimo biti fleksibilni,

Zašto? - U šest godina otkad sam u Emmezeti, koja je dio Conforame, trećeg po veliči-

ni maloprodajnog lanca namještaja u svijetu, nitko od domaćih drvnih proizvođača nije nas nazvao i ponudio svoje proizvode. Godišnje ta industrija izvozi milijardu dolara sirovine i proizvoda što je odlično, ali s nama nisu ni pokušali razgovarati. Koliki je tržišni udjel Emmezete u segmentu namještaja? - Teško je to reći jer nema točnih podataka uopće o veličini tržišta. Procjenjujem da je hrvatsko maloprodajno tržište veliko oko 500 milijuna eura, a mi držimo između 3 i 5 posto.

imamo i malo sreće jer naš diskontni model trgovine jednostavno bolje prolazi u krizi u odnosu na ostale. Osim toga, još smo 2008. krenuli u 15-postotno smanjenje broja zaposlenih i racionalizaciju troškova, što radimo i danas.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

tema

ZA I PROTIV KRUZeRsKOg TURIZMA Dok jedni smatra dopunjavaju budžet, drugi vide više štete nego koristi. Ipak,

6-7

Dubrovčani okre

sad bi htjeli viš Dubrovnik - broj ticanja i broj putnika Broj ticanja

Broj putnika

Godina

Ukupno

2006.

563

599.462

2007.

699

730.529

2008.

771

852.692

2009.

658

846.190 Izvor: Županijska lučka uprava Dubrovnik

Dubrovnik je potpuno stihijski postao šesta najpopularnija kruzerska destinacija na Mediteranu, pokazuju brojke, a ova godina mogla bi biti rekordna. Stručnjaci savjetuju da se prekinu rasprave 'za i protiv' i počne razvijati taj oblik turizma - Dubrovčani bi više zaradili počnu li organizirati dodatne izlete i pretvore li grad u polaznu luku

Broj putnika s kruzera u Dubrovniku ove godine, već je sigurno, neće podbaciti - u Dubrovniku očekuju jednak broj kao i lani, kada ih je bilo jedan posto manje u odnosu na 2008. godinu, ali dosadašnja statistika pokazuje da bi mogli i premašiti rezultate u posljednje dvije godine. Optimistične prognoze u dubrovačkoj gradskoj luci potkrepljuju podacima za prvih šest mjeseci prema kojima ukupan broj putnika u obje dubrovačke luke, Gruž i Gradskoj luci Dubrovnik, iznosi 310.046 putnika, što je 7,62 posto više u odnosu na lanjskih 288.092

putnika. "Prošle je godine broj ticanja brodova bio 15 posto manji u odnosu na prethodnu godinu, ali je zato bilo više većih brodova pa se ukupan broj putnika nije drastičnije smanjio" , objašnjava Željan Matić, zamjenik ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik.

Ostave po 66 eura

Prema njegovim riječima, i klima u samome gradu ove je sezone drukčija po pitanju kruzera i njihovih putnika, na koje su se prethodnih godina mnogi žalili da stvaraju gužvu i malo troše,

a da brodovi zagađuju more i okoliš. " Najviše je prigovora bilo 2007., kada je bila i najveća euforija s kruzerima. Sada je situacija drukčija, svi pitaju zašto nema više brodova. Osobito su za grad važni brodovi koji dolaze u 11.30 i odlaze oko 18 sati. Da nema njihovih putnika, u to doba, po najvećoj vrućini, ne bi bilo nikoga u gradu jer stacionarni gosti u to doba uglavnom ne izlaze" , kaže Matić. Prema Studiji održivog razvoja kruzerskog turizma u Hrvatskoj, koju je 2007. godine izradio Institut za turizam, putnici s kruzera

aju da gosti s kruzera 'pune' grad poslijepodne te Dubrovčanima je laknulo što će ih biti više nego lani

enuli ploču -

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

MegAcRUIseR Nieuw Amsterdam u dubrovačkoj luci Gruž kojim je stiglo 2106 putnika i 929 članova posade foto buljubašić/cropix

še kruzera

prosječno troše 41 euro po danu, najviše na kupnju raznih predmeta, hranu i piće u ugostiteljskim objektima te na izlete, ulaznice i dr. Matić prenosi i novije, za Dubrovčane mnogo bolje podatke iz istraživanja dubrovačke Turističke i ugostiteljske škole, koje je pokazalo da turisti s kruzera prosječno troše 66 eura po danu. Napominje i da je potrebno daljnje ulaganje u tu industriju kako bi dosegnula zrelost, ali i upozorava da konkurencija radi svoje pa je za 26 brodova jedne kompanije najavljeno da će umjesto u Dubrovnik stizati u cr-

nogorski Kotor. Osim toga, usporedo s Dubrovnikom sve se snažnije kao kruzing destinacije na Jadranu razvijaju Bari i Split.

Različite strategije

Ove je godine završena i rekonstrukcija dubrovačke luke Gruž, što je, kaže Matić, važno za dodatno pozicioniranje Dubrovnika kao kruzerske destinacije na Mediteranu. Jedan od autora navedene studije Instituta za turizam je Siniša Horak, koji prenosi svoja iskustva sa studijskog putovanja u španjolsku Palmu, glavni grad

otoka Mallorca u Balearskom otočju. "Palma je četvrti grad na Mediteranu po broju putnika s kruzera i u razgovoru s predstavnicima grada, luke, relevantnih institucija vezanih uz turizam i promet zanimalo nas je kako njihova destinacija reagira na razvoj kruzinga, tj. kakvi kod njih nastaju problemi vezani uz kruzing, ima li njegovih protivnika. No, njima nije bilo jasno što ih pitamo. Kod njih se nitko ne buni jer svi očekuju razvoj", priča Horak, ali odmah napominje da u svijetu ima različitih iskustava.

Vodeće kruzne luke u 2008.* Luka

Ukupno putnika

2.070.000 Barcelona 1.819.000 Rim 1.237.000 Napulj Palma de Mallorca 1.131.000 1.265.000 Venecija 772.000 Savona *Mediteran

Izvor: MedCruise

Na Karibima i u Kanadi postoje destinacije koje su odlučile ne prihvaćati kruzere. Postoje otoci na Karibima koji ne dopuštaju do-

Broj putnika prema zemljama u čijim su se lukama ukrcali* Zemlja

Broj putnika

1.682.000 Italija 1.038.000 Španjolska 724.000 Velika Britanija 472.000 Grčka 215.000 Njemačka 157.000 Danska 110.000 Francuska 74.000 Cipar 72.000 Nizozemska 37.000 Portugal 20.000 Švedska 12.000 Malta *2008. Izvor: European Cruise Council

tema 8-9

foto babić/cropix

lazak kruzera, a u Kanadi nisu uveli zabranu nego podignuli cijene pa se smanjio broj brodova. "Na Mediteranu nije bilo prevelike suzdržanosti prema razvoju kruzerskog turizma i sve su ga destinacije uglavnom podržale. Najveće kruzing luke u EU su Barcelona, Rim (Civitavecchia), Napulj, Palma de Mallorca, Venecija i Savona" , kaže Horak. Dubrovnik sa svojih gotovo 850.000 prošlogodišnjih putnika s kruzera nadmašuje brojku od 772.000 putnika u Savoni i time zauzima šesto mjesto na Mediteranu.

Potiče industriju

Horak upozorava da Dubrovnik ima samo putnike u tranzitu i da je pritom utjecaj kruzera na turizam destinacije različit od onog u lukama u kojima se putnici ukrcavaju i iskrcavaju. "Ako vam je destinacija polazna luka, turisti u njoj dulje borave, obično dođu dan prije, ostaju u hotelu, razgledaju destinaciju, odlaze na izlete. Računa se da je potrošnja turista u polaznim lukama oko stotinu eura, tj. dvostruko veća nego u tranzitnim lukama, gdje se turist zadržava nekoliko sati i ide dalje" , objašnjava Horak. Osim toga, u polaznim lukama na kruzere se nadovezuje i ostala industrija, catering kompanije koje opskrbljuju brodove hranom i pićem, servisi za održavanje brodova, prateća prometna infrastruktura. Horak smatra da je to vrsta turizma s kojom treba ozbiljno računati s obzirom na

››

Ako vam je destinacija polazna luka, turisti u njoj dulje borave. Računa se da je potrošnja turista u polaznim lukama oko stotinu eura, tj. dvostruko veća nego u tranzitnim lukama

Ekološka šteta od kruzera sedam je puta veća od zarade od kruzing turizma. Na Jadranu ne postoji institucija koja prati zagađenje mora, a ono je pogubno

SINIŠA HORAK, Institut za turizam

MIRKO PETRIĆ, sociolog, Sveučilište u Zadru

narudžbe brodova i trendove potražnje na glavnim europskim tržištima, kao što su Italija, Španjolska i Njemačka, čiji turisti sve više odlaze na krstarenja. No upozorava i na probleme, a to je da se organizatori putovanja sve više okreću velikim brodovima koji poput malih gradova turistima pružaju kompletnu uslugu pa zapravo nemaju potrebu trošiti u destinaciji. "Za putnike s kruzera mogli bi se organizirati dodatni izleti na Pelješac, Elafitske otoke, Neretvu, kada bi ostajali dulje u Dubrovniku, ali to već zadire u segment organizacije. Dubrovniku je stoga potrebna menadžment agencija koja bi se

foto sebelić/cropix

bavila upravljanjem kruzingom" , kaže Horak. Sociolog Mirko Petrić, predavač na zadarskom Sveučilištu, smatra da je kruzing turizam više nego poguban za samu lokalnu zajednicu jer devastira destinaciju, kako na moru tako i na kopnu, i predstavlja "vrlo brutalan oblik masovnog turizma" .

Profit kruzing tvrtki

"Kruzerski biznis je oličenje globalizacije jer zarada u najvećem dijelu ide samo velikim kruzing kompanijama. Troškovi ulaganja u luke, koje snose država i lokalna zajednica, disproporcionalni su koristi koju kruzeri donose lokalnom stanovništvu.

Ekološka šteta od kruzera sedam je puta veća od zarade od kruzing turizma, a ta zarada ne ide nikome na kopnu. Na Jadranu ne postoji ni jedna institucija koja prati zagađenje mora, a ono je pogubno" , upozorava Petrić navodeći kako Ministarstvo prometa u razdoblju od 2007. do 2013. godine ima plan ulaganja u lučku infrastrukturu, što je golema investicija, ali se pita komu one koristi. "EBRD je dao zajam za rekonstrukciju gruške luke u Dubrovniku, a banka je istaknula kako je cilj te investicije pretvoriti državno vlasništvo u privatno. U Italiji jedina privatna luka postoji u Raveni i svi imaju pritužbe

snimio h. knez

na njezin rad. U Veneciji postoji građanski pokret protiv kruzera" , nabraja Petrić. Prema njegovim procjenama, oko 75 posto prihoda koje kruzeri utrže od putnika odlazi na pokrivanje troškova gradnje broda, plovidbe i plaće zaposlenih u industriji, a oko 25 posto prihoda generira se od potrošnje na samom brodu i organizacije izleta u destinaciji, što je čista zarada kruzing kompanija. Kako bi povećale zaradu, u posljednje vrijeme kruzeri više ne nude all inclusive uslugu, nego putnicima dodatno naplaćuju i razne atrakcije na brodu. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

JAvnA nAbAvA

14 tvrtki s kojima Split ne smije poslovati Grad Split objavio je juËer da ubuduće neće smjeti sklapati ugovore o javnoj nabavi sa čak četrnaest tvrtki s kojima je povezan gradonačelnik Željko Kerum, što je vjerojatno dosad najdetaljnije napravljena inventura svih njegovih poslovnih pothvata, koja se dosad nij mogla vidjeti na jednom mjestu. Na popisu su Kerum d.o.o, Split, Neva Kerum d.o.o. Split, Ribo-miks d.o.o. Split, Fanat d.o.o. Split, Lazina d.o.o. Split, Lora-projekt d.o.o. Split, Joker d.o.o. Split, Kerum trgovina d.o.o. Split, Dalmacija iskra d.o.o Dugi Rat, Koteks d.d. Split, DOC Dubrovnik d.o.o. Dubrovnik, Adriatic d.d. Split, Uvala Vlaška d.o.o. Split i Uvala Bene d.o.o Split. Taj je popis napravljen temeljem Zakona o javnoj nabavi, po kojem naručitelj - dakle gradonačelnik - ne smije sklapati nikakve ugovore o javnoj nabavi s tvrtkama u kojima obnaša upravljačke ili druge Ëelne poslove, odnosno ako je u njima vlasnik više od 20 posto poslovnog udjela, dionica ili upravljačkih prava. B.hr

'MALI MAESTRO'

Gotovac i Stanić opet na suđenje Zagreb. Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu bivšem potpredsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Ivanu Gotovcu i poduzetniku Svjetlanu Staniću u slučaju "mali maestro" i odredio ponovno suđenje pred novim sudskim vijećem. Sud je prihvatio žalbu državnog odvjetništva i ukinuo presudu iz veljače 2009.

Gotovac je bio oslobođen Uskokove optužbe da je zlouporabio položaj te od Stanića kao mito primio peku i plaćeno putovanje u Monte Carlo kako bi mu pogodovao u privatizaciji Dalmacijavina i splitskog hotela Bellevue. Vrhovni sud je ustvrdio kako je prijašnje vijeće pogrešno zaključilo da sadržaj telefonskih razgovora, u kojima Gotovac obavještava Stanića o postupku privatizacije Dalmacijavina, nije poslovna tajna te da bivši potpredsjednik fonda nije zlouporabio položaj. Vrhovni sud, pak, smatra da

iskazi svjedoka i tajno snimljeni razgovori dvojice optuženika pokazuju da se Gotovac, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, jako trudio da pomogne Staniću i u tančine ga obavještavao o svim aktivnostima koje je poduzeo i koje će poduzeti. Ocijenjeno je i kako zaključak da nije dokazano kazneno djelo zagrebački županijski sud nekritički temelji isključivo na obranama optuženika koji su tvrdili da su prijatelji te da je logično da se prijatelji međusobno daruju. H

IvAn GOTOvAc, bivši potpredsjednik HFP-a Snimio d. mAri∆

Kerum: Samo T za kupnju škver

O©TAR nASTuP gradonaËelnika Splita Æeljka Keruma i sestre Nevenke BeËiÊ, koji ne pristaju na prodaju Brodosplita DIV-u foto ČiZmiĆ/CroPiX

Splitsko Gradsko vijeće usprotivilo se na svojoj tematskoj sjednici posvećenoj Brodosplitu privatizaciji najveće gradske tvrtke, a najjači zamah takvome stavu dao je gradonačelnik Željko Kerum ušavši u polemiku s državnim tajnikom Ruđerom Friganovićem jer ministar Đuro Popijač nije došao. Nije došla ni šefica AZTN-a Olgica Spevec. Kerum smatra da su sve priče o privatizaciji nerealne i nekorektne prema škveru i njegovim radnicima. "Danas svatko gleda kako će spasiti živu glavu u poslovanju, pa bi, a govorim iz

poduzetničke perspektive, malo tko ušao u takav posao", kaže Kerum, koji je za takav stav dobio nepodijeljenu podršku prisutnih predstavnika sindikata.

FriganoviÊ iznenaen

Friganović je, uz iznenađenost Kerumovim stavom, kazao da je Vlada privatizacijom željela uvesti reda u brodogradnju. "Brodogradnja u ovome obliku više ne može opstati jer je država više ne može plaćati. Zato me čudi što se unaprijed odbacuje koncept privatizacije u kojem bi neki

KOnTRA PRODAJE Ne može tvrtka sa 500 radnika odjednom kazati da može zaposliti 3500 ljudi, to je kao da Segesta želi kupiti Real. Netko bi sa 50 milijuna eura mogao isplatiti radnike i dobiti zemljište uz more vrijedno 700 milijuna eura

poduzetnik preuzeo odgovornost za poslovanje vlastitim novcem i zaveo reda. Ako uprava i sindikati koji su odbili ponudu DIV-a imaju vlastiti plan kako to izvesti, Vlada će to podržati", rekao je Friganović. No, onda se ponovo oglasio Kerum još oštrijim riječima: "Poslovanje škvera je dokaz da imaju lošeg vlasnika, a kvalitetne ljude. Zato sam apsolutno protiv privatizacije jer ona donosi samo špekulaciju zemljištem. Danas bi u Hrvatskoj samo Todorić mogao imati snage za ulaganje u brodogradnju, a

on to neće. Pa ne može netko tko je dosad imao 500 ili 1000 radnika odjednom kazati da može zaposliti 3500 ljudi i osigurati im egzistenciju, to je kao da Segesta želi kupiti Real. Taj koji bi došao bi sa 50 milijuna eura mogao svim radnicima dati po 150.000 kuna otpremnine i dobiti zemljište uz more vrijedno 700 milijuna eura, dobio bi cijeli sjeverni dio Splita. Zato ćemo nastojati iskoristiti svoje pravo prvokupa kao Grad ako procijenimo da je riječ o špekulaciji. A jedini krivac je loš vlasnik, država, koja ne može riješiti

SINDIKAT ISTRE

'Brodogradnju se uništava planski'

Rijeka. Predstavnici Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) upozorili su jučer da brodogradnju očekuje "vruća jesen" nastavi li se planski uništavati tu djelatnost, za što ponajviše krive Vladu. Predsjednik SIK-a Bruno Bulić ocijenio je stanje u brodogradilištima kao "zatišje pred buru" i Vladu pozvao da ne srlja u privatizaciju da bi udovoljila za-

htjevima EK. Glavni povjerenik SIK-a u 3. maju Vedran Sabljak osvrnuo se na rad povjerenstva za praćenje privatizacije procesa i izrazio nezadovoljstvo suradnjom s tvrtkom Crown Investment, koja je u ime austrijske tvrtke A-tec dala ponudu za kupnju 3. maja. "Sastanak s predstavnicima Crown Investmenta trebao se održati prije tri tjedna, no to se, iz nepoznatih razloga, nije dogodilo. Sadašnja ponuda potencijalnog kupca nije odgovarajuća jer ne garantira zadržavanje

brodograđevne djelatnosti, a povjerenstvo ima kratak rok da ponudu prilagodi zahtjevima Vlade i EK", kazao je Sabljak. Predsjednica Radničkog vijeća 3. maja Nada Jelinić-Starčević podsjetila je da je protiv Mirka Kovatsa, vlasnika tvrtke Atec, podnesena kaznena prijava zbog krađe poslovne tajne. Sindikati Kovatsa optužuju da je kao sastavni dio ponude za kupnju brodogradilišta priložio program restrukturiranja koji je u najvećoj mjeri prepisani program restrukturiranja 3. maja iz 2008. H

BROJKA

milijuna kuna kredita nudi Zagrebačka županija za razvojne projekte obrtnika i poduzetnika uz fiksnu kamatu od 3,5 posto

INGRA

Mesić novi član NO-a Zagreb. Glavna skupština Ingre jučer je za novog člana Nadzornog odbora te tvrtke izabrala bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića, objavila je Ingra putem Zagrebačke burze. Član NO-a Ingre više nije Nadan Vidošević. Skupština Ingre, kako se navodi, prihvatila je i odluku o provedbi financijskog restrukturiranja kratkoročnih i dugoročnih obveza društva. H

Todorić ima snage rova, a on to neće! BRODOSPlIT OSOBNA KARTA • zaposleni: 3500 (od toga u BSOu 190) • sastavnice: Brodogradilište i Brodogradilište specijalnih objekata • bilanca u 2009: gubitak 90 milijuna, iz poslovanja dobit 30 milijuna kuna • stanje kapitala: gubitak 3,2 milijarde kuna iznad visine temeljnog kapitala od 480 milijuna kuna (obveze po kreditima 2004.-2010.) • Ministarstvo financija u 2009. i 2010. platilo 1,1 milijardu obveza • u 2009. zbrinuto 150 ljudi, a zaposleno 40 novih pripravnika • svjetske narudžbe: 2007. - 5300 brodova; 2008. - 2900 brodova; 2009. - 704 broda ni Dalmacijavino, a kamoli Brodosplit." Predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač rekao je da je toj tvrtki nužno restrukturiranje i bez privatizacije, a kao jedan od najvažnijih problema naveo je česte promjene uprava. Tako se u posljednjih desetak godina dogodilo da nijedan direktor nije uspio isporučiti brod koji je ugovorio. Zanimljivo je da je Friganović za

česte smjene uprava dijelom amnestirao centralne vlasti premda je država vlasnik škverova.

Svi stali uz Keruma

Sindikalisti su listom zauzeli stranu Željka Keruma. Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, smatra da je upravo splitska vlast posljednja linija obrane brodogradnje pokuša li se prenamijeniti škver-

sko zemljište pa je zatražio da se pruži prilika Upravi i radnicima da žurno ponude svoj plan restrukturiranja. Marin Jurjević se zauzeo i za osnivanje "grupe za pritisak" splitskih zastupnika koja će se boriti za očuvanje Brodosplita. HDZ-ov zastupnik Jerko Rošin tome je pridodao da bi gašenje Brodosplita bacilo na koljena cijeli grad i regiju. B.hr

TAJNIK NAPUSTIO VIJEĆE

N. Bečić: Nije vama stalo do nas, pa sretan vam put! Ruđer Friganović je oko 13 sati otišao sa sjednice u Splitu objasnivši da žuri na sjednicu HFP-a o Sunčanom Hvaru. Izazvao je tako ljutnju vijećnika koje je u svome stilu artikulirala predsjednica Gradskog vijeća i Kerumova sestra Nevenka Bečić. Ona je Friganoviću, koji je ostao bez komentara, sasula da svojim odlaskom pokazuje koliko je državi stalo do problema Brodosplita i stava Splita o tom problemu. "Ali, ako ste odlučili otići, želimo vam sretan put", kazala je.

BRANKO GRČIĆ, EKONOMSKI STRATEG SDP-a

Vlasnik Brodosplita treba biti netko iz branše Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra da je kroz dva kruga privatizacije izgubljeno dragocjeno vrijeme, a kako će po svemu sudeći propasti i drugi krug, zatražio je od države kao vlasnika te od Uprave procjenu je li moguće restrukturiranje provesti i vlastitim snagama te kako uopće namaknuti potrebnih 40 posto vlastitih sredstava za taj proces. On procjenjuje da bi pravi vlasnik Brodosplita morala biti tvrtka iz branše, dakle brodogradnje i brodarstva, ali i spremna na odgodu stjecanja profita. Složio se sa Željkom Kerumom da bi očekivanja nekog investitora da će odmah poslovati s dobiti bila nemoguća misija. Zato je i Grčić upozorio na potencijalne motive "iz sive zone" koji bi mogli stajati iza želje za ulaganjem, posebno špekulaciju zemljištem. Grčić je ustvrdio i da bi državne potpore kooperantima i dobavljačima mogle zaobići pravila EU, a istodobno bi oni mogli pojeftiniti svoje isporuke Brodosplitu.

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

POLJOP. KOMORA

'Laslu članarina smeta tek sad' Zagreb. "Skupština Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) još je u veljači odredila visinu godišnjih članarina po razredima koji su u skladu s visinom poticaja koje članovi komore primaju. Kako porezna uprava nije željela sudjelovati u prikupljanju članarine, bili smo prisiljeni poslati uplatnice poštom. Zasad smo poslali oko tisuću uplatnica čla-

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

novima koji dobivaju najveće godišnje poticaje, od 700 tisuća do sedam milijuna kuna ili više, i sad neki kažu da im je puno dati tisuću kuna godišnje članarine", kaže Darko Grivičić, predsjednik HPK, odgovarajući na najnovije pritužbe pojedinih farmera koji smatraju da su članarine previsoke za seljake i da vodstvo komore nije legitimno izabrano. Među 'bundžijama' su ovaj put Ivica Miketek, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije, i Antun Laslo, lider Zajednice

UGROŽENA ODRŽIVOST GOSPODARSTVA

'Posao nam ne ide sve više posustajemo' Kao što je dosad ulagala u ceste, Vlada bi trebala pokrenuti ulaganje u zaštitu okoliša, obrazovanje, željeznicu, luke, riječni i morski promet, obnovljive izvore energije, odvodnju i vodovode koji ne cure, preporučili su iz Savjeta za održivi razvoj Ekonomska održivost članica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HP PSOR), koji okuplja ekonomski najuspješnije hrvatske tvrtke, ugrožena je jer "posao nam ne ide, zapravo posustaje", poručio je Trpimir Renić, predsjednik HR PSOR-a i predsjednik Uprave tvrtke Cemex Hrvatska, na jučerašnjoj konferenciji za novinare pod nazivom "Pretjerano zaduživanje ugrožava održivost gospodarstva, a time i održiv razvoj Hrvatske". Renić, u ime HR PSOR-a, predlaže Vladi da kao što se dosad ulagalo u ceste pokre-

ne ulaganja u zaštitu okoliša, obrazovanje, željeznicu, luke, riječni i morski promet, obnovljive izvore energije, odvodnju i vodovode koji ne cure. Pokretanje tih investicija, smatra Renić, moguće je na dva načina: ili ćemo se sami zadužiti ili ćemo dopustiti nekome drugom da uloži svoj novac u takve projekte.

Beskorisna Vlada

Dopredsjednik HR PSOR-a i prvi čovjek Elektro-kontakta Vladimir Ferdelji dodaje kako svaka profitabilna investicija ne traži dodatni kapital nego je dovoljan kredit koji će se vraćati iz tih infrastrukturnih projekata jer će ih plaćati njihovi korisnici. No, da bi se te investicije pokrenule, nužan je zaokret u ekonomskoj politici zemlje, smatra Ferdelji, jer je ekonomska situacija u Hrvatskoj katastrofalna. Kriza koja traje već treću godinu, industriji je odnijela stotinjak tisuća radnih mjesta, a

SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ Vladimir Ferdelji, dopredsjednik Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, upozorio je da je kriza već odnijela stotinjak tisuća radnih mjesta, a potezi vlasti ne daju rezultate

Snimio hrvoje dominić

potezi vlasti ne daju rezultate, tvrdi Ferdelji, dodajući da se stalno odlučujemo na nova zaduživanja, a ništa ne mijenjamo.

Nelikvidnost 10% veća

Zato je važno, kaže Ferdelji, stalno upozoravati javnost da se aktualna ekonomska politika permanentno nastavlja. Svi su njezini elementi isti kao prijašnjih godina. Pogledajte proračunsku politiku, tečajnu politiku, poreznu politiku... Vlada samo pokazuje dobre teorijske želje, nastavlja Ferdelji, ali nakon što se četiri mjeseca borimo protiv nelikvidnosti, ona se povećala desetak posto, sa 27 na 30 milijardi kuna. Ferdelji stoga zaključuje: "Ako mi ne želimo promijeniti društvena kretanja, onda će ona promijeniti nas". Odnosno, zaokret u ekonomskoj politici sigurno će se dogoditi, ali je upitno kada jer ako ga odmah napravimo platit ćemo manju štetu. Zoran Daskalović

udruga seljaka Slavonije i Baranje. On je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o HPK-u, koji među ostalim, propisuje da se komora, osim iz državnog proračuna, financira ubiranjem članarina od svih upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Damjan Bogdanović, tajnik komore, kaže da se na skupštini u veljači Antun Laslo jedino bunio što njegova, Osječko-baranjska županija, nije jače zastupljena u komori, ali da se nije bunio protiv same komore.

Tada je skupština odredila da članovi koji primaju više od sedam milijuna kuna poticaja plaćaju 2400 kuna članarine, za one od 720 tisuća do 7,2 milijuna kuna poticaja članarina je 1200 kuna, u razredu od 100 tisuća do 720 tisuća kuna poticaja ona je 600 kuna, od 24 tisuće do 100 tisuća kuna poticaja iznosi 240 kuna, do 24 tisuće kuna poticaja članarina je 120 kuna, a za sve koji nisu u sustavu poticaja određeno je da plaćaju 60 kuna komorske članarine. M. Grbić

Rasprod zajedno PROPALI DILERI POLOVNJAKA Iako se među rabljenim vozilima može po povoljnijim cijenama pronaći apsolutno sve, saloni propadaju zbog lošeg poslovanja. Tržište rabljenih vozila nije iskoristilo prostor otvoren padom tržišta novih vozila Internetski portali namijenjeni za prodaju i kupnju automobila u posljednje vrijeme bilježe povećanu ponudu luksuznih vozila marki Bentley, Rolls Roys, Mercedes, Ferrari i rijetke primjerke poput Nissan GT-R. Očito je da i oni dubljeg džepa, pogođeni krizom, teško uspijevaju otplaćivati i održavati svoja skupa vozila. Stoga, ako ste ikada sanjali o kupnji Ferrarija ili Rolls Royca, sad je najbolja prilika da ih kupite debelo ispod realne tržišne vrijednosti. Naravno, ako imate novca... No, potencijalni kupci ne samo da nemaju gotovine, već im je otežana i realizacija kredita. Unatoč tome što se među rabljenim vozilima može po povoljnijim

cijenama pronaći apsolutno sve, od Fiće do Ferrarija, mnogi saloni rabljenih vozila zatvaraju vrata zbog lošeg poslovanja. Naime, tržište rabljenih vozila nije iskoristilo prostor otvoren velikim padom prodaje tržišta novih vozila.

Raste potražnja

"Oglasnik za kupnju/prodaju automobila Auti.hr počeo je raditi 2007., kada je tržište rabljenih automobila bilo dinamično i stabilno. U 2008. godini na našem je portalu bilo 192.000 oglasa za vozila. No, kraj 2009. i početak 2010. donijeli su usporavanje tržišta rabljenih vozila. Situacija u prvih šest mjeseci ove godine, što se ponude tiče, pokazuje da je dosad na portalu Auti.hr

UDVOSTRUČILI ULAGANJE

Za on-line promociju turizma 34 mil. kn Zagreb. Zbog sve veće važnosti on-line promocije za hrvatski turizam Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) ove godine u tu promociju ulažu dvostruko više nego lani ili 15,8 milijuna kuna, dok se s još 18,1 milijun kuna udruženih sredstva za oglašavanje putem interneta s

domaćim i stranim subjektima ukupan iznos za tu promociju 'penje' na gotovo 34 milijuna kuna. Rečeno je to na jučerašnjoj presici u HTZ-u, na kojoj je ministar Damir Bajs istaknuo da je internet sve važniji, posebno u krizi i prevladavajućem trendu 'last minute'. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić naveo je pet osnovnih načina ovogodišnje on-line promocije: oglašavanje na bannerima (3 mil. kn), na Googleu, e-mail marketing, društvene mreže (2 mil. kn) te videospotovi i vinjete. H

PREUZIMANJA

JP Morgan vlasnik Belišća Zagreb. Američka investicijska banka JP Morgan postala je vlasnik više od 50 posto temeljnog kapitala tvrtki Belišće i Bilokalnik IPA, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. JP Morgan je većinski vlasnik tvrtki postao nakon što je austrijska tvrtka Sulipo preuzela više od 90 posto tvrtke Constantia Packaging, stoji u priopćenju. B. hr.

VISINO ISTRAŽIVANJE

TV reklame dovele 14 posto stranih turista

Zagreb. Većina stranih turista (65%) koji su sudjelovali u najnovijem Visinu istraživanju izjavila je da su u Hrvatsku putovali u vlastitom aranžmanu, dok je preostalih 35 posto koristilo usluge putničke agencije. Njih samo 36 posto putem interneta je dobilo prve informacije o tome gdje

ići na godišnji, prema njih 44 posto lani. Istraživanje je otkrilo i povećani trend u prepoznavanju hrvatskih TV reklama: 14 posto ispitanih turista prve su informacije vezane uz Hrvatsku dobili tim putem (samo 4% u 2009.), a 6 posto preko turističkih sajmova (8% u 2009.). Visino je istraživanje pokazalo i da su prirodne ljepote bile glavni razlog za odabir Hrvatske za odmor za čak 65 posto. Njih samo 16 posto navelo je dobru zabavu kao glavni razlog posjeta Hrvatskoj. B. hr.

daja: Ferrari i Fićo traže nove vlasnike IDU RABLJENI GOLFOVI, VECTRE I BMW-i

'Nijemci' stariji od deset godina već od 2000 kuna Među rabljenim vozilima najtraženije se marke VW i Opel, što je i logično s obzirom na to da je riječ o najzastupljenijim markama vozila na našim cestama i najprodavanijim markama novih vozila. Kod VW-a se najviše ponuđenih vozila odnosi na Golfove, od kojih je trećina mlađa od deset godina, a ostali su stariji. Cijena im je već od dvije do sto tisuća kuna. Od Opela je najzastupljenija Vectra, a zamjetan je veći broj modela novijega godišta. Zanimljivo je da su neobično dobro traženi rabljeni modeli BMWa, koji su očito cjenovno puno prihvatljiviji od novih modela.

objavljeno više od 127.000 oglasa", ističe Nataša Martinić, voditeljica korporativnih komunikacija grupacije Oglasnik. Ostaje pitanje, unatoč stalnom rastu broja oglasa, koliko je tih vozila uistinu prodano. "Potražnja za rabljenim automobilima, usporedimo li lipanj 2009., kada je našu stranicu posjetilo 50 posto više posjetitelja nego 2008. godine, pokazuje da je u ovogodišnjem lipnju zabilježeno povećanje samo 10 posto. Iz toga možemo za-

ključiti da i ponuda i potražnja za vozilima u tekućoj godini stagniraju u odnosu na 2009. godinu", dodaje Martinić.

Cijene odoka

Trenutačna situacija na tržištu vozila najteža je za vlasnike vozila srednjeg i vi-šeg ranga u odličnom stanju (kupljenja prije tri-četiri godine, uredno servisirana, održavana, garažirana i slično).

"Oni pokušavaju prodati vozila po realnim cijenama, prema trendu pada vrijednosti od novokupljene vrijednosti vozila. No, kako su cijene novih vozila spuštene prodava i više od 25 posto, prodavatelji su primorani spuštati cijene dale dale-

ko ispod uobičajenog pada vrijednosti. Dodamo li tome povećanje nezaposlenosti, opću lošu gospodarsku situaciju, povećano vraćanje vozila financijskim kućama zbog nemogućnosti plaćanja i sl., dolazimo do znatnog pada realno ostvarenih prodajnih cijena. Kriza je pravo vrijeme za neke da po povoljnoj cijeni kupe kvalitetno vozilo,

osobito ako raspolažu gotovinom", ističe Martinić savjetujući pritom prodavateljima da prate tržište u srpnju i definiraju cijenu kako bi se vozilo prodalo prije početka jeseni, koja donosi razdoblje smanjene potražnje. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

UBRANO 797,5 MILIjUNA KUNA

Prihodi od cestarine u pola godine pali 6%

Zagreb. Prihodi koncesionara autocesta u Hrvatskoj od naplate cestarina u prvoj polovici ove godine iznosili su ukupno 797,5 milijuna kuna (bez PDVa), što je 5,79 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).

Više od polovice ostvarile su Hrvatske autoceste (HAC), koje su time zabilježile pad od 4,4 posto. Najveći pad prihoda od cestarine (10,33%), bilježi se kod autocesta u nadležnosti tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) s naplaćenih 182,2 milijuna kuna. Koncesionar Autocesta Zagreb - Macelj (AZM) s naplaćenih 69,9 milijuna kuna cestarine imao je pak najmanji pad tih prihoda od 0,34 posto. Pad prihoda od 9,75 posto imala je Bina-Istra s naplaćenih 50,3 milijuna kuna. H

SINDIKALNA KOŠARICA

Podstanarima plaća pokriva 62% troškova

Zagreb. Prosječna potrošačka košarica četveročlane obitelji za lipanj iznosi 6631,27 kuna, što je 0,03 posto više nego u svibnju, a prosječna neto plaća pokriva 79,11 posto prosječne košarice, objavili su iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Pokrivenost košarice prosječnom plaćom manja je 1,73 po-

sto nego prethodnog mjeseca zbog pada prosječne neto plaće za 113 kuna. Najveći relativni udjel u košarici ima hrana (39,7%), kao i prethodnih šest mjeseci. Uključe li se u nju troškovi koje imaju podstanari, košarica bi iznosila 8.428,69 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom bila bi 62,24 posto, napominju iz NHS-a. Potrošačka košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u vlastitom stanu za lipanj iznosi 3583,13 kuna, a pokrivenost mirovinom je 60,3 posto. H

EBRD: Izgradili ste kompaniju, a ne ego DOKAPITALIZACIjA ATLANTICA Istodobno s objavom dobrih polugodišnjih rezultata, Atlantic grupa objavila je rezultate dokapitalizacije, u kojoj je EBRD sudjelovao sa 27,58 milijuna eura, a njemački DEG sa 10,35 milijuna eura Atlantic grupa i službeno je predstavila novu vlasničku strukturu nakon dokapitalizacije vrijedne 605 milijuna kuna, odnosno 84 milijuna eura, u kojoj Emil Tedeschi ostaje najveći dioničar sa 50,2 posto dionica. Drugi po veličini 'novi' dioničar sa 8,53 posto udjela je Europska banka za obnovu i razvoj, a slijedi je DEG (Njemačka investicijsko-razvojna banka), čiji je udjel 8,49 posto. EBRD je

ušao u vlasničku strukturu, kako kažu, jer je zadovoljan razvojem Atlantica, ali i kako bi podržao akviziciju Droge Kolinske te razvoj obiju kompanija.

Vjeruju Atlanticu

U dokapitalizaciji Atlantic grupe EBRD je sudjelovao sa 27,58 milijuna eura, a razvojna banka DEG sa 10,35 milijuna eura. "Zaradili ste pravo na našu

potporu. Gledali smo kako ste posljednjih godina izgradili kompaniju bez da ste gradili ego", obratio se Emilu Tedeschiju Lindsay Forbes, direktor investicija u EBRD-u. "Naše sudjelovanje u dokapitalizaciji znak je povjerenja u Atlantic, a pružit će priliku za rast i Atlanticu i Drogi Kolinskoj", kazao je jučer Forbes. Tedeschi se osvrnuo na postupak preuzimanja Droge, koji je započeo nakon potpisivanja ugovora, kada je Atlantic dobio pravo promatrača. "Dobili smo priliku upoznati se s tržištem, kompanijama, zaposlenicima i moram reći da sam sada i zadovoljniji nego što sam bio kad smo proveli dubinsko snimanje. Dosadašnje uprave puno su napravile u stvaranju jedinstvene korporativne strukture, a nas su primili iznenađujuće dobro", kazao je Tedeschi. Dodao je i kako u novoj vlasničkoj strukturi gotovo trećinu čine institucionalni investitori jer su u dokapitali-

POSTALI PARTNERI Emil Tedeschi ostaje većinski vlasnik Atlantic grupe, ali dobio je novog suvlasnika - Europsku banku za obnovu i razvoj, čiji direktor investicija Lindsay Forbes za Atlantic ima samo riječi hvale foto pongra»I∆/CropIX Ključni poslovni pokazatelji Atlantic grupe u prvom polugodištu 2010. 1H10

1H09

Promjena 10/09

Prihodi 1.087 Prodaja 1.073,1 Neto dobit 77,8 Neto dobit bez jednokratnih 41,4 utjecaja Neto profitna marža 7,2%

1.070 1.058,5 48,1

1,6% 1,4% 61,8%

38,2

8,2%

4,5%

+271 bps

zaciji uz EBRD i DEG sudjelovala sva četiri obvezna mirovinska fonda. Osvrnuo se i na financijske rezultate za prvih šest mjeseci te kazao kako je zadovoljan divizijom sportske i aktivne prehrane koja se nalazi u Hamburgu i počela je generirati dobit. "Zadovoljni smo i što je naša Pharma počela ostvarivati dobit", kaže Tedeschi. U postupku dokapita-

lizacije Atlantic grupe temeljni je kapital kompanije sa 98,799.800 kuna povećan za 34,572.200 kuna, na 133,372.000 kuna. Provedba dokapitalizacije organizirana je u dva kruga. U prvom krugu pravo na upis i uplatu novoizdanih dionica imalo je prvih 15 dioničara Atlantica, a u drugom krugu dionice su ponuđene DEG-u i EBRD-u. Romana Dugandžija

business plus Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

ulaganje u rizik

Milijunaši imaju fond za klađenje na utakmice novi pansioni nisu u istri, već u gorskom kotaru anketa Business. hr-a: ana Hanžeković Čorak je najseksepilnija poduzetnica

> klađenje > turizam > anketa

16-17 business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

NEMA BOLJEG posla, kaže sportski trader Tony Hargraves, koji zarađuje oko 100 dolara po satu. 'Sjediš, gledaš utakmice i zarađuješ

DIONICE vs. UTAKMICE Je li veći rizik ulaganje u dionice i njihove derivate ili klađenje u sportske utakmice? U Londonu postoji tim koji smatra da je bolje ulagati u klađenje, 'ulaznica' u njega stoji 100.000 dolara i već ima 20 ulagača. Nadaju se da će ostvarivati 15 do 20 posto povrata na uloženo

Da, postoji i fo ... i zove se Galileo, a sjedište mu je u Londonu. Njegovu menadžeru Tonyju Woodhamsu užasno smeta kada ga ljudi nazivaju kockarom iako se njegov posao sastoji od klađenja na tisuće sportskih utakmica, i to tjedno.

U igri tisuće utakmica

"Ono čemu smo posljednjih godina svjedočili na Wall Streetu možemo nazvati kockanjem", kaže Woodhams, čovjek čije zanimanje mnogi povezuju upravo s tom vrstom aktivnosti. Kompanija u kojoj radi, fond Galileo, svakoga se tjedna kladi na rezultate nekoliko tisuća utakmica, ali prema Woodhamsovim

riječima, to nije neuobičajena praksa. "Mi radimo ono što rade i drugi, širimo rizik i kladimo se samo na one utakmice za koje vjerujemo da imamo konkurentsku prednost", kazao je za Businessweek. Galileo Managed Sports fond, koji je počeo raditi u travnju kao dio Centaur Groupa, prvi je hedge fond u svijetu koji se kladi na rezultate sportskih utakmica, a ideja o njegovu osnivanju rađala se dugo. Prije šest godina milijarder Mark Cuban, inače vlasnik košarkaške momčadi Dallas Mavericks, predložio je osnivanje sličnog fonda, no njegov projekt nika-

da nije ugledao svjetlo dana. NBA, naime, ljudima iz lige ne dopušta klađenje na utakmice, a još je veću prepreku predstavljala činjenica da je klađenje u Americi svuda ilegalno osim u Nevadi, Delawareu i Oregonu.

Plan: 50 milijuna USD

Woodhams je još uvijek daleko od zacrtanih 50 milijuna dolara koje namjerava prikupiti od ulagača. Minimalan udjel iznosi 100.000 dolara, a zasad Galileo ima 20-ak ulagača, od kojih nijedan nije Amerikanac. Ako se taj fond samo i približi onome čemu se nadaju, 15 do 25 posto povrata na ulaganja, definitivno neće osta-

ti posljednji takav. Nakon dva desetljeća trgovine derivatima Woodhamsa ne zanimaju sportski fanovi, cilj su mu ozbiljni ulagači koji žele raznolikiji portfelj. "Ovo su bile teške dvije godine za ulagače, dionice su padale, kao i vrijednost njihove imovine", kaže. "Sportsko klađenje pak nije vezano uz zbivanja na tržištima, ljudi se uvijek klade na utakmice". Povremeni navijač Woodhams sada se prilikom gledanja utakmice osjeća poput Nea u Matrixu - vidi samo brojke i potencijalne dobre prilike za klađenje. On vjeruje da je takav način

Galileo: Klađenje na utakmice sigurnije je od ulaganja na financijskom tržištu s obzirom na promjenjivost faktora koji utječu na taj sektor

ond za klađenje... klađenja sigurniji od ulaganja na financijskom tržištu s obzirom na promjenjivost faktora koji utječu na taj sektor. U Galileu ulažu bez emocija i u biti rade isto što i profesionalni kockari - u obzir uzimaju kontekst. Kao primjer navodi se klađenje na košarkaškim turniru NCAA, gdje se favoriziraju momčadi slavne povijesti ili informacije koje će kockari prikupiti o drugoj postavi njemačke nogometne reprezentacije. Jedina je razlika u tome što kockari sami prosuđuju o pojedinim momčadima, a u Galileu se oslanjaju na javne informacije poput stati-

stika s utakmica ili vijesti u novinama. "Ne mogu zamisliti bolji posao od toga da po cijeli dan gledaš utakmice i zarađuješ od toga", kaže Woodhamsov kolega Tony Hargraves, koji kao sportski trader u Galileu zarađuje oko 100 dolara po satu.

Čekaju koeficijente

Kako objašnjavaju, u Galileu se klade tek nakon proglašavanja koeficijenata, a kako se izgledi mijenjaju tijekom utakmice bilo zbog rezultata ili igre momčadi, baš kao što se cijena dionice mijenja tijekom trgovanja, Galileovi zaposlenici odlučuju hoće li se povući ili ne.

Znakovit je podatak da je u prvih 19 dana Svjetskog nogometnog prvenstva zarada fonda porasla 8,5 posto. U Galileu smatraju da je Amerika 'kockarska' nacija i da je samo pitanje vremena kada će se politika promijeniti te početi zarađivati od tog trenda. U prilog takvom mišljenju ide i procjena Merril Lyncha prema kojoj će online klađenje u idućih pet godina postati industrija u kojoj će se godišnje zarađivati 528 milijardi dolara. Ipak, klađenje na sportske rezultate u Americi ostavilo je velike ožiljke, a samo je jedan od primjera NBA sudac Tim Donaghy,

koji se kladio na ishode utakmica na kojima je sudio.

Rulet na terenu

Mišljenje mnogih u jednoj je rečenici izrazio bivši senator New Jerseya Bill Bradley rekavši kako se igrači ne bi smjeli pretvarati u čipove na stolu za rulet. S druge strane, postoje oni koji zagovaraju klađenje u sportu kao način da se sport pročisti. Kako navodi Businessweek, pravi primjer za to epizoda je iz 2007. godine kada je najveća svjetska on-line kladionica Betfair Udruzi profesionalnih tenisača prijavila nepravilnost na meču Nikolaja Davidenka i Marti-

na Arguella. Naime, oklade su padale na Arguella čak i nakon što je Davidenko osvojio prvi set. Kada se Davidenko vratio u igru s ozlijeđenom nogom, Betfair je obustavio sve oklade i nepravilnost prijavio nadležnima. I dok prepirke oko uloge klađenja u sportu traju, Galileo se brine samo o tome kako dobro zaraditi. Woodhams se nada da će uskoro privući i američke ulagače te da će američki regulator za burzu SEC shvatiti da je klađenje na nečiju igru mnogo sigurnija investicija od, primjerice, hipotekarnih obveznica.

Biljana Starčić

> klađenje > turizam > anketa

18-19 business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

Umjesto u Istri, p

sagradili u G

PLANINSKI TURIZAM U Sungeru pored Mrkoplja Robert Spišić i Jagoda Vukušić ovih su dana otvorili oko 3,3 milijuna kuna vrijedan pansion, čiju su gradnju počeli bez obzira na krizu. Ulaganje - i početne planove - znatno otežava često kontradiktorna birokracija Usred Gorskog kotara ovih dana svoja vrata prvim gostima otvara domaćinstvo "Japodi", novi, 450 tisuća eura (oko 3,3 milijuna kuna) vrijedan ugostiteljsko-smještajni objekt koji gostima nudi boravak u autohtonu goranskom ambijentu. Drvena kuća s toplim seljačkim podom, prostranim dnevnim boravkom kojim dominira kamin, rustikalnom kuhinjom, bibliotekom, trijemom koji uokviruje cijelu južnu stranu prizemlja i pogledom na okolno zelenilo upućuje da je to mjesto idealno za odmor u prirodi. Cijelom se kućom širi miris drveta, a s prozora na katu, gdje se nalazi šest dvokrevetnih soba s kupaonicama, puca pogled na Risnjak.

Gosti iz Norveške

Vlasnici kuće, Robert Spišić i Jagoda Vukušić, već su svoju zagrebačku adresu zamijenili za novu, goransku, a ovoga vikenda dočekuju i prve goste iz Norveške. O kući u prirodi koja bi ujedno bila mali obiteljski hotel bračni par sanja posljednjih

desetak godina. Jagoda Vukušić je kolumnistica i nekadašnja veleposlanica RH u Norveškoj, a Robert Spišić bivši pomorac, dok je njegova obitelj četrdesetak godina vezana uz turizam. Majka Spišić je prije mirovine na oto-ku Lošinju vodila turističku zajednicu, a brat Ronald drži obiteljski hotel Manora u Nerezinama na Lošinju. Iako su oboje vezani uz morski kraj, nakon povratka iz Norveške odlučili su da kuća svakako mora biti u planinskom kraju. U selu Sunger u blizini Mrkoplja kupili su zemljište i u ljeto 2008. godine udarili temelje svojega drvenog zdanja. "Prvo smo razmišljali o Istri, ali smo uvidjeli da je u Gorskom kotaru takvo što puno povoljnije i jednostavnije ostvariti iako iziskuje i mnogo fizičkog rada", govori Jagoda Vukušić, čiji je brat arhitekt Željko Vukušić projektirao kuću. "Inače je sklon modernim, minimalističkim varijantama, ali smo mu odmah rekli da želimo nešto toplo,

JAGodA VUKUšIć I RobeRT SPIšIć vezani su uz morski kraj, ali odlučili su da kuća bude u planinama Snimio Saša ĆetkoviĆ

romantično", kaže naša sugovornica. U projekt su uložili oko 450 tisuća eura, za što su osigurali i kredit. Gradnja je počela nekoliko mjeseci prije izbijanja gospodarske krize. "Toga se ljeta počelo govoriti o krizi i bili smo u dilemi što činiti. Mogli smo

zamrznuti novac, ali razmišljali smo, moramo negdje živjeti, nešto raditi, već smo bili napravili temelje i nije imalo smisla odustati", prisjeća se Robert Spišić.

Lokalna podrška

Iako došljaci, u svojem su naumu imali podršku mještana, što se pokazalo vrlo važnim u srazu s birokrat-

skim barijerama. "Da bismo dobili dozvolu za gradnju objekta namijenjenog seoskom turizmu, morali smo imati dvije tisuće kvadrata, a našoj je parceli nedostajalo 69 kvadrata. U toj nam je situaciji jedan susjed izašao u susret i dao u zakup dio zemlje", govori naša sugovornica komenti-

pansion za 3,3 mil. kn

Gorskom kotaru OGLAS

toplo i romantično bili su zahtjevi u kreiranju kuće Snimio Saša ĆetkoviĆ

rajući kako su u Hrvatskoj mnogi propisi međusobno kontradiktorni što koči ulaganja. Zbog sličnih razloga, iako su prvotno planirali nuditi smještaj uz puni ili polupansion, na kraju su objekt mogli registrirati samo za bed&breakfast. "Planirali smo ovo voditi kao seosko domaćinstvo, ali to ne možemo kao poduzeće. No da nismo registrirali tvrtku, teško bismo dobili kredit", objašnjavaju vlasnici "Japoda".

"Bit ćemo otvoreni 12 mjeseci. Ciljamo na publiku koja poput nas voli mir, ali i aktivnosti u prirodi, druženje", nastavlja naš domaćin. U marketingu zasad surađuje s bratovim hotelom pa nastoje privući goste koji bi nekoliko dana proveli na moru, a zatim u planinama. Planiraju oglašavanje na internetu i putem jedne engleske agencije koja promovira samo manje objekte. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

> klađenje > turizam > anketa

Anketa-a

Business.hr

20-21 business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

ŠARM I KARIJERA Članicu Uprave Genere u stopu su pratile Gordana Deranja iz Tehnomonta i Piruška Canjuga iz Agrokora

ANA HANŽEKOVIĆ ČORAK

21%

Ana Hanžeković Čorak, članica Uprave Genere, najseksepilnija je poslovna žena po izboru čitatelja Business.hr-a. U anketi po izboru Business.hr-a, koja je trajala od ponedjeljka, a zaključena je u četvrtak u 13 sati, glasalo je ukupno 1248 čitatelja, a čak 21 posto ih je odlučilo da je upravo Hanžeković Čorak najseksepil najseksepilnija poslovna žena u Hrvat Hrvatskoj. Osim što je šarmira šarmiraHanže la naše čitatelje, Hanžeković Čorak ima i za zavidnu karijeru. Prije nego što je potkraj 2008. godine postala članica Uprave Genere, gradila je petogodišnju odvjetničku karijeru u društvu Hanžeković, Radaković i partneri. Menadžersko iskustvo stekla je u Diners Clubu Adriatic. Drugoplasirana je sa 18

Ana najs

posto glasova Gordana Deranja, direktorica pulskog Tehnomonta, koja je 2009. proglašena poduzetnicom godine u izboru koji su organizirali Hrvatska udruga poslovnih žena Krug i HGK. Treće mjesto osvojila je Piruška Canjuga (15 posto), dugogodišnja izvršna potpredsjednica Agrokora, koju je javnost prvo upoznala kao ženu Zlatka Canjuge, jednog od istaknutijih članova HDZ-a devedesetih godina. Taj je trojac prva mjesta na listi izborio u konkurenciji s drugih devet poduzetnica, a one listu dalje kreiraju na sljedeći način: Maja Brinar (9%), Lada Karninčić (8%), Višnja Pevec (7%), Lada Tedeschi Fiorio (6%), Vedrana Likan (5%), Snježana Mehun (4%), Gordana Kovačević (3%), Nikolina Vicelić (2%) i Biserka Preninger Fižulić (1%). Branka Suvajac

PiRuškA CANJuGA

15%

GORDANA DERANJA

18%

MAJA BRiNAR

a Hanžeković je seksi poslovna žena

SNJEžANA MEhuN

LADA kARNiNčić

VišNJA PEVEC

GORDANA kOVAčEVić

LADA TEDESChi FiORiO

VEDRANA LikAN

NikOLiNA ViCELić

BiSERkA PRENiNGER FižuLić

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

regija/svijet

RAST ŠVEDSKOG DIVA

Volvo u drugom kvartalu zaradio 432 mil. dolara Krajem lipnja Volvo Group imao je oko 88.412 stalno zaposlenih i 12.087 privremeno zaposlenih radnika i konzultanata. Na kraju 2009. grupa je imala 89.178 stalno zaposlenih i 7104 privremeno zaposlena radnika i konzultanta Švedski proizvođač teških vozila Volvo izvijestio je jučer o neto dobiti u drugom tromjesečju u iznosu 3,2 milijarde švedskih kruna (432 milijuna dolara), što je premašilo prognoze analitičara. U istom razdoblju lani Volvo Group izvijestio je o 5,5 milijardi kruna neto gubitka.

Postupan oporavak

Volvo Group ne uključuje odjel za vozila koji američki div Ford planira prodati kineskom proizvođaču automobila Geely Zhejian. Neto prihodi od prodaje porasli su 27 posto, na 68,7 milijardi kruna. "Rezultati odražavaju postupan oporavak potražnje na većini tržišta grupe", kazao je izvršni direktor Volva Leif Johansson u priopćenju

naglasivši snažnu prodaju u Aziji i Južnoj Americi. Istaknuo je i utjecaj mjera rezanja troškova te njihovu strogu kontrolu.

Kamioni skočili 44%

Volvo je zadržao prognozu za 2010. i procjenjuje da će potražnja porasti oko 10 posto u Europi te 20 do 30 posto u Sjevernoj Americi. Narudžbe za teretna vozila u drugom tromjesečju porasle su 10 posto u odnosu na prvo tromjesečje, odnosno 82 posto u odnosu na isto razdoblje lani i ukupno su obuhvaćale 48.418 vozila. Isporuke kamiona skočile su 44 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 42.614 vozila, priopćio je Volvo. Odjel autobusa prodao je 5253 vozila, što je rast 12 posto u odnosu na prethodnu godinu iako su nove narudžbe pale četiri posto. Volvo Group prodaje kamione i teška vozila, autobuse i građevinske strojeve, a obuhvaća i ogranke Volvo Aero i Volvo Penta. Svi odjeli posluju u plusu, rekao je Johansson. H

Kakva kriza: bogat još sretniji i rastroš IZOBILJE Amerikanci će na luksuzne proizvode potrošiti čak 28 milijardi dolara pa će potrošnja luksuza u 2010. prvi put porasti nakon tri godine, a najviše će se novca trošiti na kupnju automobila, putovanja, dječju odjeću i razne usluge arhiva business.hr

ogati Amerikanci ove će godine potrošiti čak 28 milijardi dolara na luksuzne proizvode, procjenjuju stručnjaci koji su proveli istraživanje "Bogatstvo i izobilje u Americi". Kako prenosi Re-

uters, pokazalo se da su bogataši i dalje vrlo sretni te da jako dobro žive unatoč tome što se vjeruje da su Sjedinjene Države još u recesiji. Tako će potrošnja luksuznih proizvoda u 2010. prvi put porasti nakon tri godine, a najviše će se novca trošiti na kupnju

automobila, putovanja, dječju odjeću i razne usluge.

Interes za luksuz

S druge strane, internetsko istraživanje koje je obuhvatilo 1900 kućanstava s prosječnim godišnjim primanjima većim od 235.000 dolara

ZAJAM

ZATRAŽILI KONCESIJU

MMF dao Kosovu 108,9 mil. eura Gazprom bi naftu iz Glamoča Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u srijedu da je Kosovu dodijelio pomoć od 108,9 milijuna eura tijekom 18 mjeseci. Kosovo već može povući 22,1 milijun eura od MMF-a, ostatak iznosa bit će progresivno deblokiran, ovisno o provedbi mjera ozdravljenja javnih financija na što se obvezala tamošnja vlada. Kosovo je u veljači 2008. proglasilo neovisnost, a dotad je bilo srbijanska pokrajina, i dosad ga je priznalo 70-ak zemalja, ali ne i Ujedinjeni narodi. No, to nije spriječilo MMF i Svjetsku banku da prime tu zemlju u članstvo u lipnju 2009. godine. Pomoć MMF-a omogućit će vlastima u Prištini deblokadu financiranja Svjetske banke i Europske unije. H

Predstavnici Naftne industrije Srbije (NIS) i njezina većinskog vlasnika, ruskoga Gazprom Nefta, zatražili su od Hercegbosanske županije dodjelu koncesije za istraživanje nafte i plina na području općine Glamoč, te u slučaju dobivanja koncesije najavili ulaganja vrijedna više stotina milijuna dolara, priopćeno je jučer iz vlade te županije. Željko Kirin, direktor tvrtke Gazprom za područja Balkana, rekao je kako je u istražne radove na području Glamoča ta tvrtka spremna uložiti 15 milijuna dolara, dok se investicija u crpljenje nafte procjenjuje na 600 milijuna dolara. Iz Gazproma i NIS-a najavili su da bi, u slučaju dobivanja koncesije, s istražnim radovima započeli dogodine, a ove bi godine trebale počele pripremne radnje kako bi se do 2013. ispitalo ukupno 600 km seizmičkih profila. H

posto, na 4,2 milijarde eura, skočila je dobit farmaceutskoga diva Rochea u prvih pola godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje

ti Amerikanci Portugalci leže na zlatu, a dužni na sve strane šniji! ›› REZERVE ZLATA NE POMAŽU U OTPLATI DUGOVA

pokazalo je kako čak 94 posto ispitanih vjeruje da je Amerika još u recesiji. Istraživanje su proveli American Express Publishing i Harrison Group od siječnja do travnja ove godine, a kućanstava obuhvaćena istraživanjem predstavljaju 10 posto Amerikanaca i 50 posto cjelokupne maloprodaje. "Zanimanje za luksuz raste, ali taj se interes kvalitativno razlikuje od nezaustavljiva entuzijazma karakteristična za sredinu ovog desetljeća. Ljudi su ponosni na to kako su prošli kroz krizu", kaže Jim Taylor, potpredsjednik Harrison Groupa, i dodaje: "Mislimo da će sljedeći Božić biti jako dobar i uspješan za trgovce." U istraživanju je 71 posto bogatih izjavilo da su sretni, što je čak 40 posto više nego 2007. godine. Istraživanje je pokazalo i da nakon ekonomske krize sve više Amerikanaca svoj uspjeh gleda kroz privatni život, a ne kroz posao. Samo ih je 45 posto kazalo kako je bilo uspješnije prije tri godine, a ove se godine 76 posto ispitanih smatra uspješnima u privatnom životu, a 67 posto u poslu.

Samopouzdanje

"To je zato što prije krize nisu ni bili svjesni da mogu preživjeti nešto tako grozno.

Mislimo da će sljedeći Božić biti jako dobar i uspješan za trgovce JIM TAyLOR, potpredsjednik Harrison Groupa

arhiva business.hr

Danas znaju da su sposobni nositi se s krizom, dobili su novo samopouzdanje, a obitelji su se zbližile", izjavio je Taylor na marketinškom savjetovanju o luksuznim proizvodima održanom u New Yorku. Više od 80 posto obitelji danas objeduje zajedno najmanje četiri puta tjedno, a prije pet godina to ih je činilo samo 16 posto. "Prije izbijanja krize ljudi su uspjeh mjerili po tome tko može kupiti veću kuću ili priuštiti sebi bolji godišnji odmor ili napredovati u poslu. Danas su malobrojni oni koji o uspjehu tako razmišljaju. Važniji im je način na koji žive od onoga što imaju", zaključila je Cara David iz American Express Publishinga. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Iako imaju 382,5 tona zlata u državnim rezervama, a zlatu se i dalje predviđa nastavak rasta cijene, prezaduženi Portugalci ne mogu 'prebiti' dugove i početi ispočetka - zakon im brani bilo kakvu rasprodaju zlata

Iako Portugal ima najveće rezerve zlata u Europi s udjelom 6,8 posto u BDPu, a analitičari zlatu predviđaju nastavak snažnog rasta cijene, prezaduženim Portugalcima to neće pomoći u vraćanju dugova, odnosno neće im uopće biti od pomoći. Naime, 382,5 tona zlata čini čak 82 posto ukupnih državnih rezervi Portugala pa bi pokušaj rasprodaje izazvao trenutačnu destabilizaciju državnih financija. S druge strane, zakon brani bilo kakvu prodaju monetarnih rezervi. Čak i u slučaju prodaje, 14,7 milijardi dolara, na koliko je procijenjena denominirana vrijednost portugalskog zlata, ne bi bilo dovoljno za namirivanje državnog duga koji se popeo na 84 posto BDP-a.

Zalihu stvorio Salazar

Portugal je došao do zlata u vrijeme vladavine diktatora Antonia de Oliveire Salazara, koji je od 1950. godine, kada je država imala 151 tonu zlata, zalihu pove-

ZALIHE ZLATA najveće u Europi Portugalci imaju još od vremena vladavine diktatora Antonia de Oliveire Salazara, koji je svu zaradu na izvozu volframa i konzervirane ribe pretvarao u zlato arhiva business.hr

ćao na 866 tona i to pretvarajući svu zaradu na izvozu volframa i konzervirane ribe u zlato.

Rast cijene zlata

U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Portugal prednjači po vrijednosti rezervi zlata u odnosu na udjel u BDP-u. Iza Portugala su na top listi po rezervama zlata Italija s oko 4,8 posto zlata u BDP-u, Njemačka sa 4,2 posto, a prezadužena Grčka ima 1,4 posto zlata u BDP-u. Ostale zemlje EU, prema procjenama Bloomberga i MMF-a, imaju manje zlata u zalihama.

Neki analitičari, uza sve negativnosti tako visokog udjela imobiliziranog zlata u rezervama, smatraju da u vrijeme kreditne nesigurnosti zlato zaduženim državama pruža čvrsto uporište od daljnjeg propadanja u dužničku krizu. Naime, rast cijene zlata povećava vrijednost rezervi pa se relativno smanjuje dug. No, iz Europske unije Portugalce učestalo opominju zbog prevelike zaduženosti zbog koje je zemlja i ušla u skupinu zemalja koju se pogrdno naziva PIGS (Portugal, Italija, Grčka i Španjolska). Nikola Tomić

investor 24-25

DRŽAVA U MINUSU Gospodarska kriza u Hrvatskoj dublj banka revidirala očekivanja za hrvatski gospodarski rast s prv

Svjetska banka: U radi 150.000 ljudi

Hrvatska će se, po Svjetskoj banci, oporavljati nešto sporije nego ostale zemlje u regiji 10 novih članica EU, ali će njezin oporavak ovisiti ponajprije o oporavku starih članica EU koje su prilično uzdrmane dužničkom krizom tako da poboljšanja u 2010. godini neće biti Siva ekonomija u Hrvatskoj zbog gospodarske je krize procvjetala, a u posljednjih se godinu dana broj radnika koji rade u sivoj ekonomiji popeo na 150.000 tisuća ili 50 posto više nego prije godinu dana. To su podaci koje je iznijela Sanja MađarevićŠujster, glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. Povećanje rada u sivoj ekonomiji znači i manje prihode u državnoj blagajni, koja je suočena sa sve većim manjkovima, a utječe i na buduće mirovine. Kad su mirovine u pitanju, Vlada bi što prije trebala početi reforme mirovinskog sustava jer bi u pitanje mogao doći i drugi

stup, a treba povećati i kontrolu prikupljanja poreza na dohodak i doprinosa. "Treba inzistirati na jednom kontrolnom mjestu, gdje bi se prikupljali podaci o doprinosima i porezu na dohodak pa bi poslodavcima bilo puno teže samo djelomično plaćati te svoje obveze. Tako je učinjeno u nizu zemalja, ali morate imati na umu da je Hrvatska specifična po visokoj nelikvidnosti i kulturi neplaćanja obveza pa bi svaka najava strože kontrole, kao i efikasnija pravila o ovrsi, dobrodošla", kaže Mađarević-Šujster. Sljedeće bi se godine nezaposlenost u Hrvatskoj trebala početi smanjivati. Zbog sezonskog

Rast BDP-a EU 10 i Hrvatska (%) 2009. 2Q ‘09. 3Q ‘09. 4Q ‘09. 1Q ‘10. Slovačka Poljska Češka Mađarska Slovenija Estonija Hrvatska Rumunjska Litva Bugarska Letonija

-4,7 1,7 -4,1 -6,3 -7,8 -14,1 -5,8 -7,1 -14,8 -5,0 -18,0

-5,5 1,2 -5,0 -7,5 -9,2 -16,1 -6,3 -8,7 -19,5 -4,9 -18,1

-4,9 1,2 -5,0 -7,1 -8,3 -15,6 -5,7 -7,1 -14,2 -5,4 -19,1

-2,6 4,8 3,5 2,9 -2,9 1,1 -4,0 0,1 -5,5 -1,2 -9,5 -2,0 -4,5 -2,5 -6,5 -2,6 -12,1 -2,8 -5,9 -3,6 -16,8 -6,0 Izvor: Svjetska banka

karaktera ona se, doduše, privremeno smanjuje, ali u Svjetskoj banci predviđaju njezin ponovni rast u jesen ove godine. Tijekom 2010. moglo bi doći do povećanja fiskalnog deficita, ali sve će ovisiti o spremnosti Vlade da rebalansom deficit sreže na održive razine. Naglasila je da i dalje postoji strukturna zabrinutost zbog fiskalnog rizika na koji Svjetska banka, kazala je Mađarević-Šujster, upozorava već godinama.

U najgoroj smo krizi

Gospodarska kriza u Hrvatskoj dublja je i složenija nego što se prije pretpostavljalo, pa je Svjetska banka revidirala očekivanja za hrvatski gospodarski rast s prvotnih 0 posto gospodarskog rasta na minus 1 posto unatoč tome što kratkoročni pokazatelji ukazuju na nastavak oporavka. "Sporiji rast u Hrvatskoj nego u najuspješnijim državama EU10 kao što su Slovačka, Češka ili Poljska pokazuje manjak povjerenja u oporavak. To dodatno naglašava potrebu za bržom i odlučnijom provedbom Vladina Programa gospodarskog oporavka koji predstavlja čvrst temelj za nastavak oporavka", rekla je Sanja Mađarević-Šujster, dodajući da će

svako oklijevanje provedbe programa samo poskupiti i otežati izlazak iz krize. A provođenje Programa, po mišljenju Mađarević-Šujster, prilično je usporeno pa se u javnosti počelo spekulirati o potencijalnom dolasku Međunarodnog monetarnog fonda. Na pitanje hoće li Hrvatskoj biti potreban MMF, Mađarević-Šujster naglasila je da ta institucija nije bauk, ali i da nije nužan, budući da se MMF-ovi uvjeti već nalaze u Vladinu Programu, a razlika je samo u tome da bi MMF inzistirao na strožem provođenju rokova. "Ulagači su prepoznali i pozdravili Program, a sada samo treba inzistirati na njegovoj što bržoj provedbi", kazala je Ma-

đarević-Šujster. Hrvatska će se, po mišljenju Svjetske banke, oporavljati nešto sporije nego ostale zemlje u regiji novih članica EU, ali će njezin oporavak ovisiti o oporavku starih članica EU koje su prilično uzdrmane dužničkom krizom zbog čega će se teško očekivati neka poboljšanja u 2010. godini. Hrvatska je zbog krize smanjila vanjskotrgovinski deficit te je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 61 posto. Upravo je rast izvoza doveo do djelomičnog rasta. U Svjetskoj su banci velik rast izvoza od 14,1 posto u siječnju ove godine nazvali iznenađujućim, ali navode da je taj rast uzrokovan izvozom broda u Italiju pa će biti zanimljivo vidjeti kakvi će rezul-

ja je i složenija nego što se prije pretpostavljalo, pa je Svjetska votnih 0 posto gospodarskog rasta na minus 1 posto

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

U sivoj ekonomiji BROJKA

BUSINESS TV

Kapital Network, Petak 23. 7. 20:00 20:15 21:00 22:40 22:55 23:00 23:30

posto posto ljudi više radi u sivoj ekonomiji nego godinu prije

Kapital Network, Subota 24. 7.

SANJA MAĐAREVIĆ - ŠUJSTER, glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku poziva na što hitnije provođenje Programa gospodarskog oporavka Snimio XXXXXXXX

SANJA MAĐAREVIĆ-ŠUJSTER, glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku, poziva na hitno provođenje Programa gospodarskog oporavka Snimio HRvojE Dominić

tati izvoza biti kada dođe do restrukturiranja brodogradilišta, odnosno do potencijalnoga gašenja nekih od njih.

Ovisni o ino-bankama

Sanja Mađarević-Šujster naglašava da je država prilično vezana uz financijski sektor, pogotovo inozemni. Stabilnost financijskog sektora stoga je prilično bitna kako za javni, tako i za privatni sektor. Zbog djelovanja monetarne politike vlada visoka likvidnost i nije došlo do pada kamatnih stopa. Osim toga, vidljiv je rast spreadova na državni dug u Europi, što je utjecalo i na privatne dugove. "Tako će ostati do kraja ove godine, a vjerojatno će se preliti i na 2011. godinu", kaže Mađarević-Šujster.

Ulagači zasad vide veliki rizik, a tako je i s domaćim poduzećima, bankama i stanovništvom, koji se od tečajnih rizika brane pretvarajući depozite i kredite u inozemne

valute pa je tako danas u Hrvatskoj 80 posto svih depozita u stranoj valuti. Također je naglašeno da će u ovoj godini udjel nenaplativih kredita dosegnuti 10 posto, što je u

skladu s prognozom HNB-a. "Očekujemo da će se do kraja godine ti trendovi početi mijenjati", smatra MađarevićŠujster.

Ante Pavić

NAJGORE SLOVENIJA I HRVATSKA

I EBRD revidirao prognoze Europska banka za obnovu i razvoj tvrdi da se gospodarstva srednje i istočne Europe polako oporavljaju, ali su primjetne znatne razlike među pojedinim zemljama kada je u pitanju dinamika oporavka. Regija se suočava i sa sve većim vanjskim rizikom, koji proizlazi iz nepredvidivosti financijskog tržišta i posljedica fiskalnog stezanja. Zbog toga su analitičari

VIJESTI KN INTER VJU NIŠTA POPUT PRAZNIKA ( 12 ), igrani film PREGLED TJEDNA EU INFO POGLD UNATRAG ZNANSTVENI FORUM

EBRD-a revidirali svoje prognoze gospodarskog rasta regije u 2010. godini naniže, sa 3,7 posto iz svibnja na najnovijih 3,5 posto. Smanjena je i prognoza za 2011. godinu, na 3,9 posto. najveći pad gospodarskog rasta u srednjoj će Europi imati Slovenija i Hrvatska. Također se očekuje daljnje usporavanje kreditne aktivnosti. U Svjetskoj banci, međutim, bi-

lježe rast kreditne aktivnosti poduzeća u Hrvatskoj. izvješće naglašava veliku nesigurnost te će oporavak u ovoj i sljedećoj godini biti slabiji nego što to trenutačne gospodarske aktivnosti ukazuju. "Budući da je prognoza za eurozonu slaba, problemi u vanjskom okruženju regije bit će manje benigni nego što se to prvotno mislilo."

19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00 23:45 01:15

KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, magazin ZNANSTVENI FORUM KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU GRANICE LJUBAVI ( 15 ), igrani film PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE ( 15 ), igrani film GRANICE LJUBAVI ( 15 ), igrani film ( R )

Kapital Network, Nedjelja 25. 7. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:30

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV VIJEST DANA ( 12 ), igrani film ZVUK MORA ( 15 ), igrani film

investor 26 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

DOMAĆA TVORNICA RUBLJA

DTR izgubio 3,45 milijuna kuna

Zagrebački tekstilac DTR objavio je polugodišnje rezultate prema kojima je gubitak tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 3,45 milijuna kuna, čak 82 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Unatoč velikom rastu ukupnih prihoda od 97 posto, na 4,29 milijuna kuna, i skoku prodajnih prihoda od 146 posto, na 3,96 milijuna

kuna, u prvom polugodištu ove godine, materijalni troškovi i troškovi osoblja bili su gotovo udvostručeni. Tako su materijalni troškovi porasli 81 posto na 1,95 milijuna kuna, a troškovi osoblja rasli su gotovo 100 posto, na 4,11 milijuna kuna. Ukupni su rashodi dosegnuli 7,74 milijuna kuna, devedeset posto više od rashoda iz prvih šest mjeseci prošle godine. Kapital je na kraju polugodišta iznosio 16,84 milijuna kuna, 17 posto manje nego na kraju prošle godine. J. J.

ODLUKA DIONIČARA

Validus pokriva gubitke

Na glavnoj skupštini Validusa održanoj 15. srpnja donesena je odluka o pokriću gubitka iz prošle godine u iznosu 21,9 milijuna kuna iz zadržane dobiti prethodnog razdoblja, vidljivo je iz izvještaja dostavljenog Zagrebačkoj burzi. Odluka je donesena većinom glasova iznad 95 posto, a na skupštini je imenovan i novi Nadzorni odbor

kompanije. Umjesto dosadašnjih članova Nade Kozulić i Stipana Penavina koje je imenovao sud na prijedlog Uprave te vlasnika Dubravka Žganca koji je dao ostavku, za nove članove NO-a imenovani su Ivan Brnardić, Krešimir Šurina i Dean Montilia. Osim toga, revizorska kuća DTCC iz Varaždina potvrđena je kao revizor Društva za 2010. godinu, a Uprava i Nadzorni odbor Validusa dobili su razrješnice za prošlu godinu. B. S.

RBA: Vladu očekuje politička nestabilnost

žURNI REBALANS Do zime nas očekuju problemi sa skupljim uvozom energenata zbog rasta tečaja dolara, skuplje zaduživanje za krpanje deficita, a Vlada se mora suočiti s nezadovoljnim masama Prvi ispit vjerodostojnosti ekonomske politike u provođenju reformi očekivani je ljetni rebalans proračuna, navodi se u RBA analizama za srpanj. Prošle je godine država umjesto usklađivanja javnih rashoda povećala poreze te je tako došlo do produljenja recesije i u 2010. godinu, a kako se pretpostavlja, sljedeći bi rebalans mogao imati drugačiji pristup.

Neravnoteže prijete

Naime, snažnije smanjenje državne potrošnje trebalo bi kompenzirati snižavanje prihoda nastalo zbog uvođenja

nižih stopa oporezivanja dohotka te ujedno smanjiti ovogodišnji deficit. U prilog naporima za smanjenje deficita ne idu kretanja na vanjskim tržištima koja ne pridonose ni stabilizaciji od-

nosa s inozemstvom. Slabljenje eura prema dolaru odražava se pogoršavanjem uvjeta razmjene jer je Hrvatska ovisna o uvozu energije čija cijena kotira u dolarima, upozoravaju u RBA-u.

Inflacija 2 posto

Prognoza tečaja 2010. 2011.

EUR/HRK, pr

7,28

7,30

EUR/HRK, kr

7,32

USD/HRK, pr

5,83

6,24

USD/HRK, kr

6,10

6,37

pr - prosjek razdoblja kr - kraj razdoblja

Izvor: HNB

Rast premija rizika za visokozadužene europske države pogoduje rastu averzije prema riziku tranzicijskih tržišta pa posljedično raste i cijena financiranja hrvatskog duga. U uvjetima razmjerno visokih potreba refinanciranja kratkoročnog duga na razini jedne četvrtine ukupnog inozemnog zaduženja, nuž-

nost novih izdanja pri povećanim premijama rizika ubrzano se iskazuje u povećanju troškova financiranja, što je u suprotnosti s mjerama za oporavak gospodarstva. Uspjeh aktivnosti za poticanje rasta zato će ovisiti o smanjivanju državnog rizika žurnim uravnoteženjem proračuna te o smanjivanju rizičnosti zajmoprimaca uvođenjem reda u naplatu potra-

živanja u sektoru poduzeća. Prema prognozama analitičara, Hrvatska će u ovoj godini zabilježiti pad BDP-a jedan posto, a dogodine se očekuje rast od dva posto. Prosječna stopa inflacije za ovu godinu ne bi trebala prijeći dva posto. Tečaj kune u odnosu na euro do kraja godine trebao bi se održavati u rasponu od 7,2 do 7,32 kuna za euro. Biljana Starčić

maraka, a to su ujedno bile jedine dvije dionice koje su premašile 10.000 KM. Dionica AIK banke Niš sa 7 milijuna dinara prometa bila je jedina na Beogradskoj bur-

zi s milijunskim prometom. Slijedila ju je dionica još jedne banke - Agrobanke, kojom se trgovalo u iznosu 782.463 dinara. BELEX 15 pao je 0,09 posto. B. S.

REGIJA

Bosanski indeksi jedini u plusu U četvrtak su u plusu bili samo bosanskohercegovački indeksi - sarajevski SASX 10 rastao je drugi dan zaredom i to 0,54 posto, na 867,45 bodova, a

banjalučki BIRS zabilježio je rast vrijednosti 0,27 posto i dan zaključio na 805,99 bodova.

Sarajevski brokeri najviše su trgovali dionicom BH Te-

lecoma, kojom je ostvareno 13.049 konvertibilnih maraka prometa. Slijedila je dionica kakanjske Tvornice cementa kojom je trgovano u iznosu 12.466 konvertibilnih

investor 27 > kolumna

u STRAHu

Ljudi žele manje trošiti

Štednja je jedna od determinanti agregatne potražnje i zbog toga predstavlja ekonomsku veličinu koja je predmet promatranja. Rast štednje uzrokovan je slabijim oporavkom na tržištu rada nego što se očekivalo, a slabiji je od očekivanja i oporavak cijena nekretnina i druge imovine. Iako se bilježi efekt rasta radnih tjednih sati i dohotka, rast štednje upućuje na ne-

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

sigurnosti i slabija očekivanja. Potrošači očigledno svoj dohodak ne smatraju ni sigurnim ni stalnim pa u skladu s time na žele smanjiti štednju. Trebali bismo imati na umu kako je normalno da raste štednja prilikom rasta dohotka, kao i bruto društvenog proizvoda. Problem vidimo u prosječnoj sklonosti štednji koja nam govori da štednja raste brže od rasta dohotka pa s rastom dohotka pojedinac ne usmjerava dohodak kroz potrošnju u gospodarstvo, već ga štedi.

MARKET INSIGHT

Kobna privlačnost štednje

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

ProbleMi s dugoviMa europskih zemalja i postupno povlačenje fiskalnih stimulansa utječu na percepciju privatnog sektora. Podatak koji govori o rastu štednje nije nimalo ohrabrujući, osobito u trenutku povlačenja javne potrošnje. Rast dohotka 0,4 posto, a potrošnje 0,2 posto upućuje na daljnji pritisak štednje privatnog sektora. Iako je štednja stanovništva dugoročno zahvalna, trenutačno uzrokuje bojazan jer je prilikom povlačenja fiskalnih stimulansa vrlo bitno da privatni sektor ne korigira svoju potrošnju. Problematika štednje zasigurno će biti česta tema s obzirom na to da će takvi faktori utjecati na daljnji oporavak gospodarstva. Nakon povlačenja fiskalnih mjera očekuje se da privatni sektor nastavi funkcionirati kao i u vrijeme mjera stimulacije, što nije izgledno ako se povećava omjer štednje u odnosu na potrošnju. PrilikoM oPoravka gospodarstava s visokom stopom nezaposlenosti potrebna su nam suprotna ekonomska kretanja od trenutačnih jer štednja ne podržava pad nezaposlenosti. Rastom štednje umanjujemo potrošnju koja negativno utječe na stvaranje radnih mjesta. Nadalje, visoka stopa nezaposlenosti podržava ideju štednje zbog nesigurnosti vezanih uz dohodak i radno mjesto. Uočljiv je zatvoreni krug, koji bi trebao biti prekinut smanjenjem štednje, ali i drugih faktora. Slabije kreditiranje malih i srednje velikih tvrtki nije isključivo rezultat nepovjerenja financijskih institucija, već i pesimizma zajmoprimaca. Također, kompanije koje posjeduju gotovinu, ali nisu spremne na radikalnije investicije time pokazuju kako i dalje smatraju da nije pravi trenutak za investicije. Štednja tako utječe na udaljavanje subjekta od kreditira-

Štednja građana EU raste, a vlade zemalja EU riskiraju i očekuju da privatni sektor nastavi funkcionirati kao u vremenu kada su te iste vlade davale milijarde za poticanje rasta gospodarstva nja, kao i zadržavanje gotovine na računu iako je kamata na depozit izrazito malena. Zabrinjavajuća je činjenica da je iznos od plaća koji neće biti usmjeren u štednju 2,6 puta manji nego prilikom izlaska iz recesije 1980.-1981. godine. Rast štednje stanovništva Amerike utječe na poslovne rezultate velikih

trgovačkih kompanija, a rast štednje na razini tvrtki bitno utječe na investicijski ciklus i tržište rada. Konzervativniji pristup financijskih institucija kreditiranju stanovništva utječe na porast štednje zbog nemogućnosti dobivanja hitnih kredita. Takav konzervativniji stav kreditiranja stanovništva vjerojatno će imati i dugoročniji utjecaj na štednju.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,16% 365 dana Najniža Najviša

253.50

255.00

-0.19%

25,502

6,489,432.85

20,881.58

222.22

332.84

456.00

455.00

2.23%

8,506

3,869,841.45

1,170.31

321.02

517.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,665.01

1,676.89

1,675.00

0.30%

255

426,329.82

16,750.00

1,350.00

1,940.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,279.95

1,285.90

1,284.90

1.09%

288

368,660.21

1,711.04

1,207.01

1,777.00

440.00

445.00

1.14%

615

273,559.71

7,557.96

300.00

447.00

24.50

25.37

24.90

-1.27%

9,128

229,134.47

186.75

22.25

61.49

1,690.00

1,720.00

1,716.97

-1.32%

118

201,431.42

272.28

1,658.01

4,375.00

Đuro Đaković holding Zagrebačka banka

29.18

31.52

31.00

-3.13%

3,964

120,279.61

100.35

22.36

58.00

210.01

216.00

210.05

-2.30%

545

116,363.04

13,453.36

181.00

310.00 1,195.95

Atlantska plovidba d.d.

779.50

798.00

1.14%

146

115,185.26

1,113.62

723.23

Uljanik plovidba

554.10

563.99

554.10

-0.34%

186

103,540.35

321.38

533.13

743.00

Kraš, prehrambena industrija

381.03

400.00

4.98%

267

103,493.30

549.45

250.05

400.00

Adris grupa

256.01

260.00

259.99

0.37%

378

97,236.16

1,763.80

220.00

318.99

Ledo

5,940.00

5,999.00

0.82%

95,648.00

1,320.80

3,821.00

7,679.00

Luka ploče

1,590.33

1,628.80

1,623.49

0.78%

91,959.33

361.41

1,084.11

2,093.00

Dalekovod

277.00

280.00

279.99

0.72%

329

91,672.57

642.24

270.20

443.00

Liburnia riviera hoteli

2,158.00

2,249.00

2,240.00

6.67%

86,219.00

677.92

1,413.01

2,890.00

Jadranski naftovod

2,468.01

2,500.00

3.22%

74,753.55

1,857.12

1,811.01

3,750.00

134.58

137.16

1.56%

518

70,642.74

224.49

124.01

209.00

27.50

30.79

27.73

-4.74%

2,062

57,766.45

9.15

20.08

109.19

Jadroplov d.d. HG Spot Viadukt

234.50

241.00

238.00

2.03%

226

53,503.67

108.72

232.50

498.99

Podravka prehrambena industrija, d.d.

290.50

305.00

290.50

-5.22%

162

48,154.52

1,574.51

225.34

400.00

SN holding

155.00

162.98

5.08%

264

41,727.44

443.31

55.95

212.70

Atlantic grupa

700.10

704.89

700.10

-1.19%

40,702.77

1,729.24

510.00

760.00

AD plastik

85.16

85.28

85.20

0.00%

421

35,861.30

357.80

41.70

109.30

IPK Kandit

223.40

231.99

3.98%

147

33,782.68

165.89

190.00

345.00

Đakovština Valamar grupa

7.10

7.35

-6.84%

4,300

31,230.00

7.74

5.51

47.01

34.00

39.50

16.18%

802

30,202.42

248.68

25.06

40.00

Plava laguna

1,345.00

1,400.01

1,345.00

-3.93%

27,625.03

734.80

1,125.00

1,800.00

Jadransko osiguranje

2,504.00

0.14%

22,536.00

313.00

2,100.00

3,400.00

298.00

301.00

1.01%

21,558.00

417.39

275.13

505.00

30.66

31.00

-0.32%

624

19,233.84

231.48

28.70

54.00

9.00

-8.16%

1,907

17,163.00

140.37

9.00

13.00

Viro tvornica šećera d.d. Dom holding Laguna Novigrad

80.01

80.05

80.01

5.96%

206

16,485.16

34.12

72.10

185.00

Croatia osiguranje d.d.

HTP Korčula

4,700.00

-2.08%

14,100.00

1,445.71

3,250.00

6,000.00

Zvijezda

5,898.00

2,957.02

2,965.01

2,957.02

-10.23%

11,845.03

296.46

2,851.00

Hidroelektra niskogradnja

168.00

171.00

168.00

1.76%

10,980.00

104.81

159.87

370.00

Auto Hrvatska

380.00

395.00

380.00

-2.56%

9,270.00

251.46

373.02

578.99

Belišće Čakovečki mlinovi

450.00

0.00%

9,000.00

523.94

290.00

580.00

2,997.97

2,997.98

0.00%

8,993.92

314.79

2,107.10

3,799.21

Maistra

65.60

65.68

65.67

-6.17%

137

8,990.04

718.71

61.00

88.00

DIOKI d.d

85.34

-0.18%

100

8,534.00

344.95

70.07

172.01

Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

35.00

41.89

4.73%

213

7,731.44

14.03

15.17

87.99

Elektroprojekt, projek., konz. i inž. d.d.

717.00

10.31%

6,453.00

64.39

500.01

798.99

Industrogradnja d.d

419.80

4.95%

6,297.00

189.92

292.00

570.00

Adris grupa

290.00

1.05%

5,800.00

2,788.61

249.95

373.00

Banco Popolare Croatia

2,800.00

1.82%

5,600.00

379.29

2,400.00

2,800.00

Badel 1862

61.50

-5.37%

4,366.50

46.25

58.00

144.00

Veterina d.d.

69.00

70.00

0.00%

4,105.00

129.14

52.05

88.99

Karlovačka banka

53.05

53.80

53.05

0.02%

3,983.45

71.04

53.04

106.80

Istraturist Umag d. d.

Jedan od najvećih gubitnika u četvrtak bila je dionica Đuro Đaković holdinga koja je pala čak 3,13 posto, na 31 kunu. Tijekom trgovinskog dana najniža cijena te dionice spuštala se i do 29,18 kuna, a dnevni joj je maksimum bio samo pola kune veći od zadnje cijene. Na tu je dionicu potrošeno oko 100.000 kuna.

Redovan promet: 14.905.105,58 Kn Promjene Količina Promet Cijene

445.00

Institut građevinarstva hrvatske

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Erste&Steiermärkische banka

oglas

Najviša

Končar - elektroindustrija

Ingra

Najniža

353.00

5.32%

3,530.00

1,650.27

270.00

410.00

Tehnika

1,044.72

1.04%

3,134.16

197.93

949.03

2,769.99

Konzum

185.00

151.41

-0.06%

3,028.20

3,437.44

112.02

Magma d.d.

55.54

55.67

-0.04%

2,779.34

271.34

48.11

78.00

Jadroagent

548.90

3.76%

2,744.50

60.84

425.50

620.00

Riviera poreč

197.50

155.00

10.71%

2,325.00

566.30

100.00

Fima proprius d.d.

19.19

20.35

19.19

-10.74%

114

2,238.70

38.44

19.19

48.75

Fima validus

12.00

12.39

2.40%

169

2,052.57

33.47

10.55

29.01

Luka Rijeka

174.10

-3.28%

1,741.00

1,041.20

162.00

246.00

Privredna banka Zagreb

502.00

0.18%

1,506.00

9,575.53

480.50

715.00

Belje

62.98

63.00

3.28%

1,448.68

517.58

59.00

108.00

Tisak

198.00

-2.45%

1,188.00

472.54

174.15

369.00

32.50

1.56%

975.00

237.61

25.00

46.97

0.79

12.86%

500

395.00

2.11

0.60

1.30

138.50

0.00%

277.00

91.74

121.00

179.00

Sunčani Hvar Pounje trikotaža Lošinjska plovidba Hrvatski duhani Petrokemija Vupik

44.90

40.31%

269.40

37.84

25.00

74.00

115.11

6.98%

230.22

384.60

105.50

192.99

85.00

6.25%

85.00

127.97

54.00

230.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG ZVTG LKPG ZTOG MELR NF1N GRVG NF2R SAVA PETG AELG KBMR SOS2E KDHR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER ZITO MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE NFD HOLDING SAVA PETROL AERODROM LJUBLJANA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KD GROUP

BANJALUČKA BURZA BLKP-R-A RSRS-O-D ZPTP-R-A HEDR-R-A NOVB-R-E HETR-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A BRSP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B

ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKC FBIHKD FBIHKH FBIHKG FBIHK1A FBIHKB FBIHK1C FBIHKI FBIHK1E

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2011 A2013 A2014 A2016 A2015 AGBN IMLK VPDU JGHM JMBN SJPT ENHL KOPB DINNPB

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd VP Dunav a.d. Backa Palanka Jugohemija a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Kopaonik a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 RM01 RMDEN08 TPLF MPT ALK GRNT SBT STIL TEL

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE

Oznaka

Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,35 89,95 18,40 15,00 85,00 137,00 0,83 11,75 2,73 165,40 245,10 23,74 9,70 106,00 46,40

Najviša 64,95 93,15 18,50 15,74 85,00 140,10 0,84 12,00 2,85 173,00 247,00 24,20 10,00 106,10 46,95

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,66 90,00 18,40 15,20 85,00 139,97 0,83 11,77 2,76 165,40 247,00 24,20 9,99 106,00 46,80

Promet

valuta: EUR - euro 64,56 90,43 18,41 15,19 85,00 139,19 0,84 11,79 2,81 169,91 246,38 24,05 9,86 37,71 46,80

0,40 % -2,24 % -0,54 % -3,12 % 1,67 % -0,02 % -1,76 % -0,25 % -3,16 % -7,13 % -1,08 % 0,83 % 0,91 % -0,01 % -0,32 %

3141 1445 4710 3559 312 141 19718 1294 3913 57 39 390 772 177 120

202.783,95 130.674,95 86.718,79 54.050,00 26.520,00 19.626,20 16.498,67 15.253,50 10.998,24 9.685,30 9.609,40 9.379,93 7.615,92 6.675,96 5.616,15

Žito BH Telecom Sarajevo Soja protein Makpetrol Skopje Makedonski telekom

+1,67% +1,16% +1,08% +0,89% +0,11%

AIK banka Niš

Tvornica cementa Kakanj Luka Koper Bosnalijek Petrol Agrobanka Beograd

business.hr

-3,23% -3,12% -1,23% -1,08% -1,01%

Sava

+0,00 -7,13

valuta: BAM - konvertabilna marka 5,30 27,51 3,84 0,34 1,00 0,35 1,25 4,50 2,50 28,50 28,10

5,30 28,30 4,00 0,34 1,00 0,35 1,25 4,50 2,71 28,57 28,20

5,30 27,65 4,00 0,34 1,00 0,35 1,25 4,50 2,71 28,57 28,12

5,30 0,00 % 20300 0,28 -0,11 % 226062 3,98 4,44 % 10466 0,34 3,03 % 100757 1,00 0,00 % 30934 0,35 0,00 % 80000 1,25 0,81 % 17408 4,50 0,00 % 3735 2,71 8,40 % 5152 0,29 0,60 % 37998 0,28 0,04 % 21370

107.590,00 62.817,73 41.656,06 34.257,38 30.934,00 28.000,00 21.760,00 16.807,50 13.944,28 10.837,56 6.009,56

valuta: BAM - konvertabilna marka 79,62 93,00 87,01 93,01 98,00 31,00 97,20 26,12 87,00 23,03

2.799,00 96,90 90,00 86,92 81,00 83,96 7.113,00 1.315,00 8.000,00 2.905,00 9.100,00 750,00 875,00 1.900,00 2.200,00

3.099,00 78,00 95,00 78,00 3.590,00 27.500,00 3.850,00 632,00 2.550,00 180,00 420,00

84,70 93,51 87,50 93,50 98,00 31,00 98,00 26,49 87,00 23,41

2.800,00 97,00 90,25 87,08 81,00 84,00 7.201,00 1.330,00 8.000,00 2.905,00 9.111,00 766,00 890,00 1.900,00 2.200,00

79,62 93,01 87,01 93,01 98,00 31,00 97,20 26,49 87,00 23,40

84,27 0,09 % 61854 93,28 0,00 % 36980 87,25 0,00 % 33958 93,37 -0,53 % 18874 98,00 1,02 % 10065 31,00 3,33 % 29927 97,60 0,19 % 7290 26,47 5,96 % 24107 87,00 0,00 % 4220 23,37 4,00 % 14947

5.212.221,56 3.449.670,00 2.963.005,29 1.762.357,76 986.370,00 927.737,00 711.504,00 638.184,84 367.140,00 349.385,16

valuta: RSD - srpski dinar 2.800,00 96,98 90,14 87,02 81,00 83,96 7.179,00 1.323,00 8.000,00 2.905,00 9.100,00 750,00 882,00 1.900,00 2.200,00

2.799,99 0,00 % 96,92 0,08 % 90,14 0,16 % 87,02 0,12 % 81,00 0,00 % 83,96 -0,05 % 7.178,56 -1,01 % 1.322,41 0,61 % 8.000,00 0,00 % 2.905,00 -11,97 % 9.100,24 -8,97 % 750,38 1,08 % 882,15 -1,78 % 1.900,00 0,00 % 2.200,00 0,00 %

2530 27955 26662 26189 16137 15130 109 519 64 175 55 628 493 120 100

7.083.970,00 2.709.260,80 2.403.200,64 2.279.052,36 1.307.097,00 1.270.360,00 782.463,00 686.330,00 512.000,00 508.375,00 500.513,00 471.240,00 434.900,00 228.000,00 220.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.101,00 3.100,05 3.100,05 78,10 78,00 47,98 96,50 96,49 59,36 78,00 78,00 47,98 3.600,00 3.596,13 3.596,13 27.500,00 27.500,00 27.500,00 3.900,00 3.876,05 3.876,05 650,00 645,58 645,58 2.600,00 2.554,67 2.554,67 185,00 180,74 180,74 425,00 421,21 421,21

-0,03 % -0,60 % 1,57 % -1,27 % -0,91 % 0,89 % -0,47 % -0,86 % 0,18 % -0,88 % 0,11 %

608 1.884.829,00 10499 503.786,53 8028 476.528,23 8653 415.182,28 106 381.190,00 11 302.500,00 63 244.191,00 361 233.056,00 90 229.920,00 1160 209.664,00 475 200.075,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Jedina s milijunskim prometom na Beogradskoj burzi u četvrtak bila je dionica niške AIK banke kojom se trgovalo u vrijednosti nešto višoj od sedam milijuna dinara. Najviša cijena koju je ta dionica dosegnula tijekom dana iznosila je 2800 dinara, a to je ujedno bila zadnja zabilježena. Slijedile su dionice Agorbanke i Imleka, a promet manji od pola milijuna dinara zabilježen je dionicom Energoprojekt holdinga, čija je cijena pala 1,78 posto.

Iako je većina dionica na Ljubljanskoj burzi zabilježila pad cijene, nijedna nije bila ni približno minusu od 7,13 posto, koliko je pala vrijednost dionice Save. Samo je 57 dionica promijenilo vlasnika, a ukupan promet bio je nešto manji od 10.000 eura, što je tu dionicu pozicioniralo na deveto mjesto popisa najlikvidnijih. Prva je i ovaj put bila Krka sa 202.783 eura prometa, a ta je dionica bila i jedna od rijetkih koja je zabilježila porast cijene.

REGIONALNI INdEKSI -0,54% BIRS +0,27% 805,99 817,47 LJSEX -1,17% FIRS +1,07% 1.380,99 3.293,60 Belex15 -0,09% MBI10 -0,23% 2.350,77 620,15 Belexline -0,52% MOSTE +1,28% 500,13 1.203,33 SASX10 +0,54% NEX20 -0,01% 13.191,56 867,45 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +1,36% WIG20 +2,28% 2.414,83 BuX +1,78% 22.303,06 +1,64% +2,44% ATX +2,44% 2.398,62 indeksa na zatvaranju u + 1,71% Stanje četvrtak 22. srpnja 2010.

FTSE100 5.303,16

dAX 6.128,92

CAC40

3.600,54

MICEX 1,377.98

AMERIčKI INdEKSI dJIA -1,07% S&P500 -1,28% 10.120,53 1.069,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,58% srijedu 21. srpnja 2010. 2.187,33

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

86,1549

21,08

PBZ I-Stock

59,3300

20,10

AC Rusija

39,8219

19,71

NFD BRIC

27,3009

17,09

6,2224

16,99

48,8769

-19,94

FIMA Equity

79,3409

-19,24

Erste Total East

31,0000

-13,89

C-Zenit

49,2240

-13,26

KD Victoria

14,3932

-7,86

KD Nova Europa

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

AC Rusija KD Nova Europa MP-Mena HR NFD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE ZB BRIC+ Prospectus JIE ZB euroaktiv KD Prvi izbor HPB Titan Poba Ico Equity NFD BRIC Raiffeisen C. Europe OTP meridian 20 Ilirika JIE Raiffeisen World PBZ I-Stock Platinum JIE AC G Dynamic EM VB High Equity Ilirika Azijski tigar Platinum Blue Chip Erste Adriatic Equity ST Global Equity Ilirika BRIC Raiffeisen HR dionice OTP Europa Plus A1 OTP indeksni

138,5300

13,09

Raiffeisen Balanced

147,9500

12,05

9,6275

6,52

OTP uravnoteženi

105,3927

6,29

Allianz Portfolio

107,3199

5,87

ICF Balanced

114,2560

-25,47

ST Balanced

178,8979

-16,81

ST Aggressive

64,7945

-15,54

HPB Dynamic

49,8848

-12,39

5,4270

-7,72

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

ST Aggressive Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global Erste Balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium Aureus Balanced HI-balanced Agram Trust PBZ Global fond Allianz Portfolio AC G Balanced EM ZB global HPB Dynamic OTP uravnoteženi

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

170,0800

12,82

OTP euro obveznički

124,5065

12,08

ZB bond

158,8100

10,49

Capital One

155,2300

8,43

PBZ Bond fond

126,6500

8,37

11,2126

3,37

HI-conservative

39,8219 6,2224 422,9137 117,3342 54,6000 86,1549 94,6000 57,4874 97,9100 11,6397 67,2383 5494,7100 27,3009 59,8200 80,6188 154,8623 94,4900 59,3300 67,4167 10,6897 46,5131 56,3344 82,9145 84,6800 48,8769 104,1764 67,4100 104,7791 78,8100 36,9857

Prom. %

1,79 1,72 1,10 1,10 0,96 0,89 0,89 0,82 0,78 0,70 0,64 0,60 0,59 0,49 0,49 0,44 0,38 0,34 0,32 0,32 0,29 0,28 0,22 0,20 0,17 0,16 0,13 0,08 0,04 0,03

3 mj. %

-14,28 -6,41 -4,10 -11,00 -9,20 -3,89 -2,52 -12,22 -7,58 -5,82 -6,57 -7,88 -4,68 -13,70 -13,81 -12,07 -9,00 -9,30 -3,13 -3,23 -8,88 -2,03 -1,02 -13,67 -5,65 -2,92 -13,34 -1,37 -10,76 -15,66

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-6,54 -3,73 5,98 -5,98 -3,12 3,55 N/A -11,54 -3,27 -0,07 -2,23 -8,71 3,59 -11,77 -10,93 -8,80 -3,00 -3,02 -5,56 1,93 -9,71 5,14 4,84 -12,58 -7,85 7,09 -9,33 -1,07 -11,04 -12,83

19,71 16,99 12,88 1,67 12,16 21,08 N/A -1,78 10,90 3,18 9,19 3,26 17,09 1,18 7,39 -1,94 8,88 20,10 5,31 6,32 1,51 8,28 16,32 -5,90 -19,94 N/A 5,59 4,88 0,04 0,81

-23,92 -15,76 2,38 9,80 -20,88 -5,04 N/A -14,74 -0,34 2,06 -12,40 -18,17 -16,73 -9,31 -9,21 7,92 -0,83 -15,91 -13,00 4,95 -23,88 -16,59 -7,10 -3,42 -7,08 N/A -19,10 4,77 -10,38 -32,08

-2,09 -1,36 8,39 -3,26 -3,53 4,79 -5,40 -9,19 -3,39 1,06 -3,03 -4,88 0,83 -7,94 -6,92 -5,67 -1,93 -2,27 -4,88 3,82 -7,05 4,80 4,61 -6,76 -9,00 4,18 -2,77 -2,65 -6,11 -5,64

Imovina

8,970 17,974 7,653 8,473 25,313 12,507 58,471 23,968 206,124 4,952 10,665 5,972 10,946 227,144 16,865 95,659 37,809 196,634 4,967 12,984 12,861 5,463 6,230 206,191 14,405 14,602 14,173 8,274 22,819 119,645

Starost

Datum

3,37 2,77 2,38 1,71 2,59 2,88 0,27 3,47 6,22 7,44 3,00 2,99 3,30 5,26 2,23 5,74 6,80 3,01 2,83 1,38 2,81 3,16 2,55 4,78 9,75 0,54 1,86 1,00 2,17 2,57

21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010

kn € kn € kn kn € kn € kn kn € kn kn kn € € kn kn

64,7945 138,5965 114,2560 147,9500 178,8979 101,5479 114,8100 8,1815 105,7300 5,4270 79,8256 9,6275 66,4967 96,6100 107,3199 10,7100 138,5300 49,8848 105,3927

0,61 0,40 0,25 0,20 0,17 0,16 0,15 0,03 0,03 0,02 -0,01 -0,02 -0,06 -0,10 -0,10 -0,11 -0,12 -0,15 -0,63

-8,23 -9,16 -12,11 -5,34 -5,89 -5,71 -7,67 -1,25 3,14 -10,66 -1,72 -4,54 -8,64 -9,75 -1,83 -3,18 -5,03 -2,92 -7,38

-7,44 -5,76 -13,97 -2,94 -7,13 -5,29 -5,68 -0,75 N/A -9,87 -1,24 -2,22 -7,64 -5,96 1,92 2,01 -0,07 -5,82 -8,80

-15,54 2,15 -25,47 12,05 -16,81 4,87 -0,82 4,73 N/A -7,72 -1,34 6,52 -0,48 4,23 5,87 5,86 13,09 -12,39 6,29

-8,59 7,54 1,97 5,08 8,03 0,32 -0,77 -4,35 N/A -16,17 -5,46 -0,45 -4,12 4,50 6,10 5,09 3,67 -16,34 1,15

-8,81 -3,09 -10,97 0,73 -7,04 -4,66 -0,58 -0,87 5,73 -8,02 -0,76 -1,64 -4,47 -3,82 2,28 3,91 1,04 -9,17 -7,67

4,192 43,244 12,335 325,640 11,665 118,525 105,265 12,632 107,051 12,763 16,065 65,682 12,345 293,396 6,963 12,539 731,388 22,288 39,636

4,83 4,49 8,22 7,90 7,53 4,80 9,51 4,51 0,37 3,47 4,01 8,41 2,03 8,86 1,19 1,39 9,05 3,90 4,60

21.07.2010 21.07.2010 20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010

€ € € € € € € kn €

158,8100 11,2126 170,0800 126,5500 126,6500 123,3456 137,7499 155,2300 124,5065

0,15 0,10 0,06 0,05 0,01 -0,01 -0,11 -0,13 -0,36

1,27 0,84 0,75 -0,02 -0,40 0,74 0,91 1,02 -0,46

3,72 3,77 4,28 4,24 4,59 2,75 2,36 4,01 0,83

10,49 3,37 12,82 4,53 8,37 7,18 6,25 8,43 12,08

5,24 1,37 6,73 4,23 4,47 4,47 3,87 7,97 4,88

4,55 4,37 5,71 5,69 5,23 3,29 2,90 4,55 1,77

187,894 6,034 291,525 97,019 76,526 46,052 41,531 12,546 10,302

9,05 8,41 8,16 7,14 7,37 4,80 8,44 5,74 4,60

21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010

kn € kn $ kn kn € kn € kn kn € kn kn kn kn kn kn

139,3920 124,5500 136,5400 123,9400 130,4087 11,1896 10,5387 101,2572 104,2700 131,1700 161,0668 138,7684 142,6800 133,4342 121,1942 115,4592 107,0924 137,0456

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,77 1,05 0,89 0,54 0,73 0,87 0,82 0,70 1,09 0,62 0,43 0,57 0,79 0,72 0,68 0,79 0,75 0,47

2,08 2,36 1,79 1,84 1,79 1,95 1,85 0,10 2,48 1,53 1,02 1,47 1,89 1,93 1,48 1,63 1,82 1,24

6,07 5,02 4,97 3,09 5,94 4,78 4,51 N/A N/A 5,18 4,50 3,43 6,01 4,77 4,06 4,71 5,41 3,35

4,36 4,48 4,46 4,15 5,69 6,38 4,75 N/A N/A 6,48 4,88 3,33 4,92 4,50 4,29 5,45 5,91 4,73

2,17 2,65 2,05 2,03 2,43 2,20 2,10 0,04 2,73 1,80 1,25 1,64 2,26 2,12 1,70 1,84 2,08 1,31

102,700 244,992 925,970 44,498 275,163 59,230 35,902 5,220 429,455 1487,404 2865,469 83,106 1202,488 37,643 138,391 162,321 133,401 124,708

7,79 8,00 7,14 5,27 4,80 1,82 1,13 0,98 0,83 11,31 10,00 10,00 7,41 6,55 4,58 2,71 1,19 6,82

20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 20.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010 21.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

€ kn kn kn € € € kn € kn € kn € € € € € kn kn € kn € € € kn € kn € kn kn

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički ICF Fixed Income Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,5500

4,53

ICF Fixed Income

137,7499

6,25

HPB Obveznički

123,3456

7,18

PBZ Bond fond

126,6500

8,37

ICF Money Market PBZ Euro Novčani Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Allianz Cash HI-cash

OGLAS

Ostanite informirani i na godišnjem odmoru! Potražite svoj primjerak Business.hr-a na kioscima Tiska, Slobodne Dalmacije te iNovina.

Direktorica Credosa najveći je dioničar Dalekovoda presloženi Suzana Lončar, direktorica Tipurićeve brokerske kuće Credos i njegova partnerica, raspadom CTG-a stekla je dionice Dalekovoda vrijedne 65,8 milijuna kuna Zagrebačka burza izvijestila je da je tvrtka CTG otpustila 15,37 posto dionica Dalekovoda, što je posljedica registracije ugovora o razdvajanju i preuzimanju CTG-a od 9. srpnja ove godine. S Burze su stigla još dva priopćenja iz kojih se vidi da je veći dio tog paketa, odnosno 236.650 dionica, koje čine 10,32 posto temeljnog kapitala Dalekovoda, a tr-

suzana lončar, suvlasnica Tipurićeve brokerske kuće Credos i najveća vlasnica Dalekovoda SnimiO SAšA ćetkOvić

žišno vrijede 65,8 milijuna kuna, stekla tvrtka Curatus iz Zagreba osnovana sa 20.000 kuna temeljnog kapitala.

lončar bez komentara

Direktorica Curatusa je Suzana Lončar, inače predsjednica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima pri HGK te predsjednica Uprave i suvlasnica brokerske kuće Credos, koja je pak u većinskom vlasništvu smijenjenog deka-

na Ekonomskog fakulteta i poduzetnika Darka Tipurića. Credos je do prije nekoliko godina držao 5,2 posto dionica Dalekovoda, koje je kasnije preuzeo CTG, da bi se sada ta tvrtka raspala, a dionice su, preko Curatusa, ponovno prepuštene predsjednici Uprave Credosa. Do komentara Suzane Lončar, koja je prije imala funkcije i u Dalekovodu i u CTG-u, unatoč obećanju nismo uspjeli doći. Kako se navodi u sudskom re-

Darko Tipurić, bivši dekan Ekonomskog fakulteta, bio je i autor spornog elaborata o privatizaciji Dalekovoda, ali je s mjesta dekana na kraju službeno otišao zbog mutnih poslova oko Ljetne škole fakulteta SnimiO hrvOje knez

gistru, "Curatus je do dionica došao sudjelovanjem u postupku razdvajanja s preuzimanjem istodobnim prijenosom svih dijelova imovine CTG-a".

Telegra od povjerenja

Preostalih 115.824, odnosno 5,05 posto dionica Dalekovoda, stekla je tvrtka Telegra iz Svete Nedjelje direktora Mladena Glada. "Odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu CTG je prestao postojati kao pravni subjekt, partneri su se razišli i podijelili imovi-

nu", rekao nam je dobar poznavatelj prilika u Dalekovodu, koji tvrdi da ta kompanija već godinama surađuje s Telegrom, primjerice na poslovima oko autocesta i željeznice. Nakon tih promjena Curatus je postao najveći dioničar Dalekovoda, a Telegra je druga jer od ostalih dioničara nitko ne premašuje dva posto. Telegra je i jedan od najvećih podizvođača Dalekovoda na njihovim poslovima na hrvatskim autocestama. Saša Paparella

KeŠ nA RUKe

RASPAD CTG-a

Sanja Mađarević-Šujster, glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku, poziva na što hitnije provođenje Programa gospodarskog oporavka 24

Suzana Lončar, direktorica Tipurićeve brokerske kuće Credos i njegova partnerica, raspadom CTG-a stekla je dionice Dalekovoda vrijedne 65,8 milijuna kuna 31

Svjetska banka: U sivoj ekonomiji radi 150.000 ljudi

Suzani Lončar 10,32 posto Dalekovoda

DobiTniCi DAnA (ZSE) Hrvatski duhani +40,31% Valamar +12,86% Pounje +12,86% Lošinjska plovidba +12,75% Riviera Poreč +10,31%

GUbiTniCi DAnA (ZSE) HGspot -8,81% Podravka -6,16% Đakovština -4,67% Ingra -2,43% Luka Rijeka -1,15%

39 Raste

5 Nema promjene

24 Pada

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,106.92 147,65

Prom. 0,40% 0,18%

Sirova nafta 76,28 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.185,09 Srebro 17,66 Goveda 91,00

1,50% 1,74% 0,58% 0,25% 0,13%

Končar gore, Đuro Đaković holding dolje

Rast u eurozoni

"Domaće tržište je bez smjernica, a moglo bi se reći gotovo i bez ulagača. Trgovanje je usredotočeno samo na dvije dionice - Končar elektroindustriju i HT, a sva ostala iz-

danja bilježe vrlo nizak promet", istaknula je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Dionicom Končar Elektroindustrije ostvareno je 3,8 milijuna kuna prometa, pri čemu je poskupjela nešto više od 2 posto, na 455 kuna. Istodobno je dionicom HT-a ostvareno 6,5 milijuna prometa, što je gotovo pola redovnog prometa dionicama, uz pad cijene 0,2 posto, na 255 kuna. Na svjetskim burzama pak zavladalo je pozitivno raspoloženje nakon što je objavljen podatak o snažnom skoku narudžbi industriji u eurozoni u svibnju, i to 3,8 posto na mjesečnoj, odnosno čak 22,7 posto na godišnjoj razini. Ulagače je ohrabrio i Markitov indeks

KomenTAR

Kud će suza, neg' na oko

nikola Sučec

PLeS Po ŽiCi Nakon cjelodnevnog plesa na ishodištu, Crobex je porastao 0,16 posto, a blue chip Crobex 10 je malo zaronio, 0,05 posto; nisu ga spasile ni dobre strane vijesti Na Zagrebačkoj burzi indeksi su u četvrtak blago oscilirali između pozitivnog i negativnog područja, a malobrojni ulagači bili su usredotočeni na dvije dionice - Končar elektroindustriju i HT. Crobex je porastao 0,16 posto, na 1846,08 bodova, a Crobex 10 proklizao je minimalnih 0,05 posto, na 985,5 bodova. Redovan promet bio je nekoliko milijuna kuna viši nego u srijedu i dosegnuo je 14,9 milijuna kuna. Ukupan promet na tržištu iznosio je 22,5 milijuna kuna.

www.business.hr

nikola.sucec@business.hr

b ZDRAvKo STiPeTić, predsjednik Uprave Đuro Đaković holdinga, koji je u četvrtak spušten na 31 kunu snimio saša ĆetkoviĆ

menadžera nabave eurozone, koji za srpanj iznosi 56,7 bodova, što je njegova najviša razina u posljednja tri mjeseca.

Kraš skočio na 400 kn

Jedan od najvećih gubitnika u četvrtak bila je dionica Đuro Đaković holdinga, koja je pala čak 3,13 posto, na 31 kunu. Tijekom trgovinskog dana najniža cijena te dionice iznosila je i 29,18 kuna, a dnevni joj je maksimum bio samo pola kune veći od zadnje cijene. Na Đuru je potrošeno oko 100.000 kuna.

Vrlo dobar dan imala je dionica Kraša. Zagrebački je konditor poskupio gotovo pet posto, točnije 4,98 posto, na okruglih 400 kuna. Na Kraš je potrošeno samo 100.000 kuna, a dnevna mu se cijena kretala u rasponu od 381 do 400 kuna. Vlasnika je promijenilo 267 dionica. Nakon deset dana strelovitog rasta prekinut je uspon Podravke. Dionica je pala pet posto, na 290,05 kuna, uz simboličan promet od 48.000 kuna. Nikola Sučec

rokerska kuća u suvlasništvu bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darka Tipurića postala je najveći vlasnik najveće hrvatske građevinske kompanije - Dalekovoda, nakon što je preuzela tvrtku CTG, kojom je, kako se spekuliralo, upravljao sadašnji šef Dalekovoda Luka Miličić. Najveći pojedinačni udjel Dalekovoda, kako sada izgleda, nije Miličićev nego Tipurićev, koji je, podsjetimo se, neslavno odletio s Ekonomskog fakulteta nakon što je omogućio kupovanje ispita preko tzv. Ljetne škole. Kako to biva, Tipurić je sankcioniran samo razrješenjem s dužnosti dekana, što ga vjerojatno nije jako pogodilo. Do tada je pisao i privatizacijske planove, referate te rješenja i prodavao besplatne ugovore Dalekovodu, ali i mutio s HEPom te Polančecom i Romcem. Sva sreća da najveći pojedinačni vlasnički udjel u Dalekovodu teži samo 15 posto kapitala tvrtke.

nikola.sucec@business.hr

Hoće li se Damir Polančec odlučiti na javni istup već prvog dana na slobodi, pratite na...