Business.hr broj 685 by Business.hr

KAKVA NAs JEsEN ČEKA: gOVORE PRIVREDNICI I sINDIKAlCI 6

Teško je gledati kako padamo dok se druga gospodarstva oporavljaju ponedjeljak 26/7/2010

broj 685 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU 4-5 Darko Ostoja, vlasnik Liburnia Riviera Hotela i prvi čovjek SN holdinga, u razgovoru za Business.hr govori o svojoj viziji razvoja Liburnije, višegodišnjem sudovanju, kuponskoj privatizaciji, ali i što je radio sve vrijeme daleko od očiju javnosti

Sada ostajem u turizmu na dugi rok Banke spašavaju Orešarov Jadrankamen POZIV DRŽAVI Jedna je od varijanti za stabiliziranje najvećeg proizvođača bračkog kamena da država na ime 10-ak milijuna kuna duga za doprinose postane suvlasnik tvrtke iz Pučišća 12

info&stav

indikator

2-3 Wto optimističan Svjetska trgovinska organizacija (WTO) povisila je u petak prognozu rasta svjetske trgovine u ovoj godini na 10 posto. Generalni direktor WTO-a Pascal Lamy rekao je da bi se ta prognoza mogla pokazati i "previše niskom"

'Poljoprivredna županija' Po udjelu u županijskom prihodu poljoprivreda je u Vukovarsko-srijemskoj županiji tek treća ili četvrta gospodarska grana, a u prosječnu poljoprivrednom godišnjem prihodu od oko 1,7 milijarda kuna poticaji sudjeluju s čak 400 milijuna, od kojih oko 300 milijuna kuna odlazi na pšenicu, upozoreno je na sjednici županijskoga GSV-a

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Ministri rade, a tajnici iZbjeGLi 'radnU obveZU'

Tri mjeseca kasne s potpora je državni tajnik - na godišnj

Poduzetnici koji su podnijeli zahtjev za dodjelu državnih potpora za istraživačkorazvojne projekte za 2009. godinu i očekivali rješenje do 30. travnja ove godine i dalje čekaju rješenja iz nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jer je državnik tajnik za financije Stipo Mamić - na godišnjem odmoru, požalili su nam se iz brojnih tvrtki. Naime, rješenja o potporama po njihovim su informacijama već napisana, a to nam je potvrdila službenica u Ministarstvu znanosti s kojom smo razgovarali, no nisu potpisana. Stoga ih, gotovo tri mjeseca nakon roka propisanog Zakonom o porezu na dobit, poduzetnici još nisu primili. Naime, tvrtke kojima država dodijeli potporu za istraživanje i razvoj

dvostrUka MjeriLa

Kosorica bi u petu brzinu, a ministarstva prazna Dok je premijerka Jadranka Kosor ove godine ograničila godišnje odmore hrvatskim ministrima na jedan tjedan u kojemu neće biti sjednica Vlade, državni tajnici, o kojima zapravo ovisi funkcioniranje ministarstava, imaju više slobode. Kako navodi Martina Banić, glasnogovornica premijerke Kosor, državni su tajnici slobodni ići na godišnji odmor u razdoblju koje izravno dogovaraju s ministrima u svojem resoru. Pa iako premijerka želi da Vlada funkcionira u 'petoj brzini', ministarstva ostaju 'prazna' i operativno 'izvan pogona' sve dok se državni tajnici ne vrate s godišnjih odmora.

mogu umanjiti poreznu osnovicu za proteklu godinu pa je svima itekako važno da se to riješi što prije. A osoba ovlaštena za potpis rješenja, rekli su nam poduzetnici, državni je tajnik Stipo Mamić, čija nam je tajnica potvrdila da je na godišnjem odmoru. No, Mamićeva je taj-

nica porekla da je potpisivanje tih rješenja njegova ovlast i uputila nas na državnu tajnicu za znanost Ivanu Mrkonjić. Do nje pak čitav prošli tjedan nismo mogli doći.

jako opseæan posao

Tjedan dana čekali smo i službeni odgovor iz Ministarstva

Ministar Radovan Fuchs

znanosti o tom problemu, no glasnogovornik Duje Bonacci nije nam otkrio koji bi državni tajnik trebao potpisati rješenja. A za zastoj u izdavanju rješenja u Ministarstvu ne krive osobu ovlaštenu za potpisivanje rješenja već uvećan broj zahtjeva za potporama u

sManjenje drŽavne UPrave

Vlada gasi 14 agencija, zavoda i fondova, a ide i Provodeći Program gospodarskog oporavka, Vlada je u petak ukinula i reorganizirala 14 agencija, zavoda, fondova i drugih regulatornih tijela. Dio njih pripojila je resornim ministarstvima i drugim državnim tijelima, a dio spojila u nove tri pravne osobe. U ukinutim agencijama, zavodima i centrima dosad je bilo 962

zaposlenih, godišnje se za njihove plaće izdvajalo više od 110 milijuna kuna, za zakup i održavanje prostora više od 10 milijuna kuna, za telekomunikacijske usluge više od 4 milijuna kuna, a za intelektualne i druge usluge više od 32 milijuna kuna. ZaposlEnE ćE preuzetiministarstva i druga tijela kojima su dosadašnje agencije

i zavodi pripojeni, a višak zaposlenih bit će zaposlen u drugim dijelovima uprave ili će uz otpremnine biti otpušteni, odnosno zbrinuti. Među ostalim, ukinut će se Agencija za promicanje izvoza i ulaganja i pripojiti Ministarstvu gospodarstva, ukinut će se i Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, zatim Zavod

za sjemeničarstvo, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetovanje te Šumarska savjetodavna služba i Državna ergela lipicanaca. Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je kako je ukidanje i reorganiziranje tih 14 agencija, zavoda i fondova tek prvi korak, a ukidanje i reorganiziranje ostalih uslijedit će nakon konzultacija s EU.

brojka

››

biSer dana

Svaki dan molim se Bogu kako se više ne bi dogodile tragedije

božidar kalMeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, u povodu godišnjice željezničke nesreće u rudinama

posto skočila je dobit Microsofta u četvrtom fiskalnom tromjesečju, na 4,52 milijarde dolara

uvodnik

ama jer Od Vladinih umirujućih jem tonova ne može se živjeti

››

Gotovo svaki građanin zna da padamo u ponor i da nas može lako zahvatiti grčki sindrom ako se nešto ne poduzme. No, izgleda da ne želimo mijenjati ništa i ako je stvarno tako, može se reći da Hrvatska u bilo kojem smislu zasad stoji odlično

nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

odnosu na prošle godine zbog čega za neke projekte još nisu donesene konačne recenzije. Iz Ministarstva navode kako je rok prekoračen zbog opsega posla i angažiranja stručnjaka koji mogu znanstveno, tehnički i financijski procijeniti opravdanost projekta. Nikola Tomić

i 'drugi krug' resorNa miNisTarsTVa moraju u roku 15 dana Vladi dostaviti zakonske prijedloge kojima se utvrđuje prestanak rada tih 14 agencija i zavoda, a Ministarstvo financija mora izraditi financijsku procjenu ušteda koja će biti ostvarena njihovim ukidanjem i reorganiziranjem. zoran Daskalović

esen nam neće donijeti ništa dobra. Glavno slijedi tek idućeg proljeća, kad ćemo, kako kažu mnogi analitičari, udariti u dno. Nakon udarca, čeka nas nekoliko godina skupljanja mrvica jer nitko od hrvatskih političara nema snage provesti reforme o kojima se govori već godinama. Neodgovorni kakvi jesu, zasipat će nas pričama o reformama, gostovati na radiju, televiziji i mljeti o reformama, a možda neki 'genijalac' ponovo izjavi da nam ide bolje od Njemačke ili Južne Koreje. Pogledajte samo vladajuću i oporbenu strukturu u Hrvatskoj. Ima li tko od njih snage provesti reforme? Nema. Jesu li im usta puna reformi i bolnih rezova? Jesu. Gospodo političari, ovo nije odgovorna politika, a više od svjetske krize vi ste odgovorni što nam je gospodarstvo na koljenima. Problemi za bilo koju vladu mogli bi nastati kad građani shvate da umirujućim tonovima ne mogu ništa kupiti. Zar se trebaju do-

goditi neredi pa da Vlada posluša građane, kad već neće ekonomiste i gospodarstvenike? Zašto bi se netko u Hrvatskoj uopće trebao baviti poduzetništvom - preskupi smo, nekonkurentni, zatvoreni i zaostali, što god tko tvrdio. Zanimljivo je i feno-

menalno kako to već godinama svi znamo, a nitko ništa ne poduzima. Neće ni dogodine, jer se približavaju izbori. Vrijeme je da se podijelimo u tabore i plješćemo lažnim obećanjima koja će izlaziti iz stranačkih tabora. Sa-

mo će nekoliko poduzetnika u isto vrijeme moći bezbrižno raditi, investirati, platiti radnike i gledati svoja posla. Ostali će vjerojatno biti prezauzeti doniranjem u stranačke kase u iščekivanju izbornih rezultata i unosnih i sigurnih poslova s državom.

tema 4-5

INTERVJU Darko Ostoja, prvi čovjek SN holdinga, u razgo Liburnije, višegodišnjem sudovanju, kuponskoj privatizaciji

Znam kako uspjeti što sam znao razv Previše smo naučili sudovati, pa je ovo primjer kako treba rješavati probleme u Hrvatskoj. Nemam ništa protiv suvlasništva grada Opatije u Liburniji, dapače to je ključan element u razvoju kompanije. Tako ćemo vratiti onaj sjaj staroj dami Opatiji i ono mjesto koje joj pripada

Kao i mnogi Hrvati, šef SN holdinga Darko Ostoja proteklog je vikenda krenuo na more. Iako mu je nakon pet godina pravne bitke konačno pripala Liburnia, kaže da ne žuri u Opatiju... "Liburnia ima sposobnu upravu na čelu s gospodinom Staničićem, ljude koji su se i u ovim teškim uvjetima uspjeli izboriti za pozitivno poslovanje. Tako da s te strane znam da je tvrtka u dobrim rukama i tu nema žurbe. Kad SN holding bude registriran kod SKDD-a kao većinski dioničar Liburnije, zamolit ću predsjednika Uprave Liburnije gospodina Staničića da se predstavnici SN holdinga sastanu s Upravom, Nadzornim odborom i predstavnicima zaposlenika, kako bismo se upoznali te predstavili naše prve planove." Sad kad je sve gotovo, što vam se čini: kad je slučaj i zbog čega krenuo krivo? - Pravno se nije puno toga promijenilo u odnosu na situaciju prije pet godina. No i vi u medijima jako dobro znate što se dogodi kada se odluke donose pod utjecajem emocija i javnosti umjesto temeljem prava i neospornih činjenica. Trebalo je proći pet godina da se skupi dovoljno hrabrosti na sve strane i sklopi nagodba, što smatram ve-

likim uspjehom ove vlade. Sama geneza sporova između HFP-a i SN holdinga, u kojima se našla Liburnia, datira od početka kuponske privatizacije, kad se nekadašnje Ministarstvo privatizacije i HFP nisu pridržavali propisanih obveza. Prije nekoliko se godina zbog Liburnije i vas stvorila prava histerija. Danas je to rješenje svima prihvatljivo, čak djeluje da vas mnogi s veseljem iščekuju kao većinskog vlasnika. Što mislite, otkud takav obrat? - Prvo, promijenile su se okolnosti u državi. Hrvatsku sada vode neki drugi ljudi koji su promovirali neku drugu politiku koja je omogućila i ovu nagodbu. Predsjednica Vlade Kosor imala je hrabrosti ući u nešto što je, kao što i vi sami kažete, na početku izgledalo kao nemoguća misija. Ali, ako postoji spremnost i mudrost na obje strane, i nemoguće postaje moguće. Drugo, u vrijeme krize, svaka je vlada sretna da može osigurati dolazak investitora, naročito u strateški sektor poput turizma. Dakle, poklopilo se puno toga uz puno strpljenja i kompromisa. Ništa se nije prelomilo preko noći. Treće, godine su pokazale nužnost izlaska iz stagnacije i blokade razvoja Liburnije.

Čula sam da ste u jednom društvu rekli da vam se ne žuri sa sudskim raspletima, jer vrijeme radi za vas: kamata je u procesima curila na vašu stranu. Što vam je davalo takvu sigurnost u ishod slučaja? - Mislim da sam vam na to već odgovorio. Sve sudske odluke bile su u našu korist, ali sudski bi postupci trajali još dugo i već je odavno svima bilo jasno da je nagodba najbolje rješenje za sve. Čim prije, tim bolje. Ali, ponavljam, moralo se puno toga poklopiti. Mislim da je ovo put kojim se inače moraju rješavati sporovi u Hrvatskoj. Nekako smo previše naučili sudovati. S vremenskim odmakom: je li kuponska privatizacija bila dobra ili loša? - Odlična ideja, koja je mogla biti bolje realizirana. Vidjeli ste da nije bilo problema s braniteljskim udjelima jer s njima nisu mogli odmah raspolagati. S druge strane, da smo mi kao fondovi dobili kvalitetne dionice ili bar ono što smo morali dobiti, danas bismo zasigurno imali više uspješnih priča poput Valamara i bolje bi se upravljalo preostalom državnom imovinom. SN holding je sa 33 tisuće izvornih malih dioničara otprije 11 godina, uglavnom stradal-

PROGNOZE

‘Turizam se mijenja nevjerojatnom brzinom’ Sad kad ste u branši - vaše prognoze za ovu sezonu? - Ne treba očekivati čuda, ali smo očigledno zbog dobre cestovne infrastrukture i položaja atraktivna destinacija za one koji u zadnji tren odlučuju kamo će na odmor. Takvi su izgleda danas u većini i tu bismo ove godine mogli ostvariti pozitivne učinke. Dugoročno moramo strateški definirati kakav proizvod želimo nuditi u turizmu i onda ga ponuditi, svi zajedno - od Vlade do nas u turističkom sektoru. Dosadašnji se model potrošio, a svjetski se turizam mijenja nevjerojatnom brzinom.

nika Domovinskog rata, danas došao na otprilike 5 tisuća, koji su ostali dugoročni investitori. Ipak, u SN holdingu smo ponosni na to što smo svojim radom tijekom godina podigli vrijednost dionica toliko da je prosječni stradalnik mogao prodati svoj paket dionica za više od 40 tisuća kuna, što su mnogi i učinili te se time pomogli u obnovi ili povratku, a to je i bila svrha kuponske privatizacije. Liburnia je značajna hotelijerska tvrtka. Vidite li sebe u tom biznisu na dugi rok? - Da, jer sam osobno bio sudionik ideje i razvoja koncepta na kojem je nastao danas vrlo uspješan Valamar, a to je hotelska menadžment kompani-

ja. Bez obzira na to što više nisam u Valamaru, i dalje sam ponosan na to kako se ta grupacija razvila i kamo ide. Znate što danas Valamar u hrvatskom turizmu znači, a prije sedam godina nije ga bilo! Imali ste dovoljno vremena za razmišljanje o Liburniji. Kakvu tvrtku želite kreirati iz ovoga što danas postoji? - Tvrtku koja će, zajedno sa strateškim partnerom Gradom Opatijom, staroj dami Opatiji vratiti onaj sjaj i mjesto koje joj pripada kao jednoj od najprestižnijih turističkih destinacija na Jadranu. Uz maksimalno produljenje turističke sezone. Za to nam trebaju jaka svjetska imena, partneri koji će svoje znanja i kapital uložiti u razvoj

ovoru za Business.hr govori o svojoj viziji razvoja i, ali i što je radio sve vrijeme daleko od očiju javnosti

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

i s Liburnijom, kao viti grupu Valamar ››

Od uspješnih se uvijek može naučiti, naravno i od Georga Eltza, ako su spremni to iskustvo podijeliti. To Êe nam iskustvo pomoći da izbjegnemo početničke zamke

objekata Liburnije u skladu sa svjetskim trendovima. Vaš prijašnji poslovni partner Georg Eltz već je izvjesno vrijeme u hotelijerstvu. Hoćete li ići k njemu po koji savjet? Ima li zamisli o povezivanju biznisa? - Od uspješnih se uvijek može naučiti, naročito ako su spremni to iskustvo podijeliti. Vjerujem da će nam njihovo iskustvo pomoći da izbjegnemo neke početničke zamke. Grad Opatija zasad ostaje u vlasničkoj strukturi s kontrolnim paketom. Mislite li da je to održivo stanje? - Grad Opatija ključan je da se bilo što pokrene u razvoju Liburnije i zato mislim da će mudro iskoristiti ovu priliku i to što su postali suvlasnici te učiniti sve da pomognu razvoju Liburnije. Puno je preduvjeta već ispunjeno - od sređivanja gradskih planskih dokumenata do postizanja ove nagodbe. Nije vas dugo bilo u javnosti. Čime ste se bavili? - Pa iskustvo mi kaže da je bolje raditi i ne biti u medijima! (smijeh, op.a.). Trenutačno razvijamo određene projekte energetike iz obnovljivih izvora - vjetro i solarne parkove kroz tvrtku FEH. Zbog krize su trenutačno usporene investicije u nekretnine na moru: konkretno u stambenim zonama u Rovinju i Starigradu na Hvaru. Radimo i na drugim projektima, te upravljamo poslovnim prostorom i garažom u Zagrebu pored Hotela International gdje je sjedište SN holdinga. Sonja Hodak

tema

PROGNOZE POSLOVANJA Što nam donose idući mjesec dobitaka na burzama, novih otkaza, rebalansa proračuna, ko

Kakva će b 6-7

Jesen u Hrvatskoj neće donijeti gotovo nikakvu pozitivnu promjenu, tvrde ekonomisti, analitičari, poslodavci i sindikalisti koje je anketirao Business.hr. Čeka nas daljnji pad osobne i javne potrošnje, novi

val nezaposlenosti koji će slijediti nakon isteka sezonskih ugovora, a tvrtke će i dalje grcati u nelikvidnosti. Jedini stabilan faktor u Hrvatskoj gospodarskoj priči ostat će tečaj eura, koji u sadašnjoj situ-

aciji ne možemo i ne smijemo oslabiti jer bi ionako veliki dug tada postao još veći. Nakon ljeta možemo očekivati rebalans ili dva koji će pokazati kuda ide fiskalna politika i koliko ćemo se morati prilagoditi

kako bismo se još malo zadužili. Privatni sektor morat će nastaviti reorganizacije i racionalizacije u uvjetima smanjene potrošnje, a tvrtke koje su ispucale sva sredstva u borbi protiv krize čeka stečaj.

sindiKALisTi

KOnZULTAnT

OZREN MATiJAšEVić, predsjednik HUS-a

ŽELJKO PERić, vlasnik konzultantske kuće Caper i Vladin savjetnik za gospodarstvo

KrEŠIMIr SEVEr, predsjednik NHS-a

MAKROEKOnOMisTi

POsLOdAVCi

ALEN KOVAČ, ekonomist Erste banke

DAMIr KUŠTrAK, predsjednik HUP-a

ZDESLAV ŠANTIĆ, glavni ekonomist Splitske banke

BErNArD JAKELIĆ, v.d. direktor udruge poslodavaca

TEČAJ EURA

KRETANJE BDP-a

Treba očekivati slabljenje kune - od 7,30 do 7,45 za euro

Optimisti očekuju nula posto, a realisti pad veći od jedan posto

MATIJAŠEVIĆ: Nastavit ćemo politiku precijenjenog tečaja kune jer ga sada moramo održavati. Naime, kuna bi realno trebala oslabjeti oko 30 posto, što bi nas u ovom trenutku odvelo u još veće dužničko ropstvo. Tečaj će i dalje biti stabilan jer to pogoduje uvozničkom lobiju.

SEVEr: Zbog znatnog pada potrošnje ne može se očekivati nikakva veća promjena nabolje.

ŠANTIĆ: Suprotno uobičajenim sezonskim kretanjima, tijekom ljetnih mjeseci mogli bismo zabilježiti veću razinu tečaja euro-kuna nego na početku godine. Stoga u drugoj polovici godine očekujemo trgovanje na razinama bližima 7,30 kuna za euro. PErIĆ: Možemo očekivati slabljenje kune do razine 7,45 kuna za euro. Ne očekujem u kraćem roku nagle promjene tečaja.

ŠANTIĆ: Sadašnje procjene upućuju na stagnaciju. Međutim, podaci iz industrijskog i građevinskog sektora te trgovine s kraja drugog tromjesečja ukazuju na dodatni oprez i smanjenje očekivanja u nastavku godine. PErIĆ: Nažalost, bit će uspjeh ako ne bude pada. Dakle, moja je prognoza nula posto.

ci, kakav tečaj treba očekivati do kraja godine, hoće li biti ome će biti najteže i kada će nam svima biti bolje?

business.hr Petak 23/7/2010 Subota 24/7/2010

biti jesen? Svako smanjenje rada razlog za radovanje

Pozitivni faktori ove gospodarske jeseni bit će simbolični manji padovi nego što smo ih dosad bilježili. Dok putujemo prema dnu, optimistični statističari i analitičari moći će se radovati manjem padu potrošnje, investicija, industrijskih i građevinskih aktivnosti...

GRAĐEVINARSTVO

Teško je gledati kako drugi rastu, a mi padamo

Dovoljno je pogledati razvijena gospodarstva koja su počela zaboravljati recesiju. Globalna kreditna kriza još nije posve gotova, no uz oštre i odlučne mjere, borba protiv nje se dobiva. U Hrvatskoj ni ove jeseni neće biti nikog tko je spreman poduzeti potrebne mjere.

TRŽIŠTE RADA

Oporavak nije ni izdaleka na vidiku, ali ni dodatni pad

Nakon sezone povratak na burzu i otkazi do sredine 2011.

Sever: Građevinski sektor i dalje će biti najugroženiji, što zbog pada aktivnosti, što zbog pada prodaje. Pale su cijene nekretnina, ali nitko ne kupuje jer građani to sebi uz visoke kamate jednostavno ne mogu priuštiti.

Matijašević: Čeka nas novi val nezaposlenosti jer nakon turističke sezone nestaju svi efekti sezonskog zapošljavanja koji se sada vide.

Perić: Kako nema dovoljno novih investicija, ne možemo očekivati skori oporavak građevine, ali mislim da neće biti dodatnog pada. Građevinske su aktivnosti ionako na minimalnoj razini.

šantić: Od kolovoza očekujemo prekid sezonskih utjecaja na tržište rada i daljnji rast nezaposlenosti. na godišnjoj razini nezaposlenost bi mogla rasti do drugog kvartala 2011. godine, a dinamika će uvelike ovisiti o rezultatima restrukturiranja brodogradnje te eventualnim reformama javne uprave.

KuštraK: što se tiče javnih investicija, ne možemo očekivati nikakve promjene, a ponuda i potražnja stanova trebale bi se u sljedećem razdoblju stabilizirati i uravnotežiti.

KuštraK: Mislim da će zaposlenost ove jeseni biti manja nego sada zbog isteka utjecaja sezonskog zapošljavanja, koje ove godine nije toliko veliko kao prijašnjih godina. većih poremećaja neće biti.

UVJETI POSLOVANJA

KREDITI I KAMATE

Izvoznicima će biti lakše, a ostalima i dalje vrlo teško

Zajmovi i dalje skupi, a sve manje ljudi moći će ih dizati

Matijašević: uvjeti poslovanja u zemlji neće biti ništa bolji nego sada zbog nelikvidnosti koju još nismo naučili sankcionirati.

Matijašević: ne oporezujemo dovoljno dobit banaka. Kada bismo je i oporezivali, strane banke majke, koje drže 95 posto bankarskog sustava, podignule bi kredite građanima kako bi nadoknadile plaćanje poreza.

jaKelić: uvjeti poslovanja dobrim će dijelom ovisiti o realizaciji mjera gospodarskog oporavka. nužno je zaoštriti financijsku disciplinu, krenuti u žestok obračun sa svim oblicima sive ekonomije te ubrzati sve administrativne procedure koje koče poduzetnike. Fiskalna i monetarna politika imat će sve važniju ulogu. KuštraK: tvrtke koje su se uspješno restrukturirale i prilagodile uvjetima na tržištu lakše će poslovati, a svi oni koji su zakasnili u prilagodbama i dalje će kaskati.

šantić: Očekuje se nastavak pada kamatnih stopa, što će prije svega biti posljedica pritiska na smanjenje aktive banaka te konkurencije. nastavak zaduživanja države mogao bi indirektno usporiti pad kamatnih stopa. Perić: Dugotrajan trend oslabljenih financijskih pokazatelja i izostanak oporavka klijenata bankama predstavlja povećani rizik, pa će kamate u najboljem slučaju ostati na sadašnjoj razini, ali će se broj klijenata koji će moći dobiti kredit dodatno smanjiti.

recesija završiti lani, ali Ive Mustać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe: 'Mislili smo da će biti loša kao prošla' nije. Ova će godina biti teška, no poslovni rezultati pokazuju da ipak neće icija i Vlada će to Boris Teški, predsjednik Uprave Adriatica.neta: 'Nema aktivnosti i invest će godine' morati brzo promijeniti ako želi imati bilo kakav pozitivan rezultat sljede

je. Dno ćemo dotaknuti Branko Roglić, direktor Orbica: 'Svatko tko misli da je kriza prošla, zbunjen ništa ne radi' tek sljedeće godine, a na dnu ćemo biti sljedećih pet, šest godina zato što nitko

STEČAJEVI

Ubrzani postupci trebali bi riješiti dio nelikvidnosti MATIJAŠEVIĆ: Upravo će nelikvidnost pokopati brojne tvrtke, i to u kombinaciji s lošim stečajnim zakonom i neekipiranim trgovačkim sudovima. KUŠTrAK: Ako Vlada realizira novi zakon o skraćenom stečajnom postupku, dogodit će se masovni stečajevi, ali oni neće utjecati na tržište. Naime, tim će se stečajevima raščistiti dobar dio nelikvidnosti. KOVAč: Tvrtke će morati nastaviti restrukturirati poslovanje, povećavati efikasnost te se prilagoditi trenutačnom poslovnom okruženju. Samim time ne može se isključiti mogućnost novih stečajeva.

ZAGREBAČKA BURZA

REBALANS

Jedan,dva... Vlada, čini se, još nije spremna za jače rezove SEVEr: Ako bude sveobuhvatan, neće nam trebati još jedan. No, slijedeći logiku Vlade, na jesen možemo očekivati još dva rebalansa. ŠANTIĆ: Potreba za ozbiljnijim smanjenjem javne potrošnje postoji već dvije godine, ali uštede su bile samo kozmetičke. Bez obzira na uspješnost rebalansa, ne mogu se očekivati uštede u proračunu. Međutim, taj će rebalans pokazati mogu li se očekivati znatnije promjene u proračunu za 2011., jer ni iduće godine ne treba očekivati osjetan rast proračunskih prihoda. PErIĆ: rebalans proračuna je realnost i dogodit će se neovisno o našoj procjeni postojanja političke volje.

TRŽIŠTE KAPITALA

Bez optimizma nema izlaska iz mrtvila, niti dobitaka

Vani oporavak, u nas nervoza i strah investitora

SEVEr: U nastavku godine ništa se bitno neće mijenjati, niti će biti življeg trgovanja. Prodavat će oni koji budu morali, a kupovati oni koji imaju. S obzirom na to da je kupaca malo, cijene dionica mogle bi i dalje padati.

SEVEr: Za razliku od domaćeg tržišta, na stranim burzama možemo očekivati oporavak jer su svjetska gospodarstva uglavnom izišla iz recesije, što će povratiti povjerenje ulagača.

ŠANTIĆ: Na domaćem tržištu kapitala trebao bi se osjetiti i znatniji makroekonomski rizik za domaće gospodarstvo, odnosno spor i težak gospodarski oporavak koji je pred nama. Određeni sektori, pogotovo oni izvozno orijentirani, ipak bi mogli zabilježiti povoljnije rezultate.

ŠANTIĆ: Na inozemnim financijskim tržištima nastavit će se razdoblje povećane neizvjesnosti, pa i nervoze i straha investitora. Ne smijemo zaboraviti ni mogućnost eskalacije novih problema koji bi jako utjecali na tržišta kapitala.

PErIĆ: Tržište je potonulo na malim volumenima trgovanja, pa bi za oporavak trebala neka injekcija optimizma. Ključni investitori (mirovinski fondovi) spremni su za ulaganja i odluka je na potencijalnim izdavateljima.

PErIĆ: Bit će još puno fluktuacija, ali će se europska tržišta ipak lagano oporavljati u skladu s oporavkom svojih ekonomija.

sada. Kriza neće Neno Pivac, suvlasnik mesne industrije Pivac: 'Na jesen će biti gore nego . Nakon toga bit proći sama od sebe, a dno dna dotaknut ćemo tek poslije Uskrsa iduće godine iz krize' će nam isto ako se ne promijenimo, tj. ako svi samo nastave pričati o izlasku čka sezona biti dobra, Dragan Munjiza, predsjednik Uprave Gastro grupe: 'Budući da će turisti morat ćemo se oštrije i jesen bi mogla donijeti blagi oporavak i poboljšanje likvidnosti. Međutim, odlučnije uhvatiti u koštac s važnijim pitanjima poput proračuna' Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

'MJENICE'

Banke počinju isplatu seljacima Zagreb. Na temelju ugovora Ministarstva poljoprivrede s 11 banaka, poljoprivredna gospodarstva mogu unaprijed naplatiti potraživanja po osnovi prava na neisplaćene poticaje i potpore, pri čemu će sredstva od banke dobiti umanjeno za naknadu i kamatu, iako su neki, na temelju neslužbenih informacija, očekivali da će seljaci dobiti pun iznos poticaja, a

PrIhoD je u prvih šest mjeseci iznosio 538 milijuna kuna FOTO NObilO/crOpix

PoLUGoDIŠNJI rEZULTATI

Ledova dobit pala 5,5 posto Zagrebačka je tvornica sladoleda Ledo u prvom polugodištu ove godine poslovala sa 58,3 milijuna kuna dobiti, što je 5,5 posto manja dobit u odnosu na isto razdoblje lani. Ledo, koji je dio koncerna Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića, u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode u iznosu 538,2 milijuna kuna, što je pad 7,3 posto u odnosu na prihode iz prvog polugodišta 2009. godine. No, Ledo je imao i pad ukupnih rashoda, i to sa 512,1 na 473,7 milijuna kuna.

Prodaja

Pritom su poslovni prihodi najveće hrvatske tvornice sladoleda u prvom polugodištu ove godine pali na 515 milijuna kuna, dok su lani u istom razdoblju iznosili 568,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su sa 536,9 milijuna kuna na 510,6

milijuna kuna. Poslovni su pak rashodi u prvom ovogodišnjem polugodištu u Ledu smanjeni 11 posto, sa 498,6 na 444,1 milijun kuna. Materijalni su troškovi smanjeni sa 379,8 na 345 milijuna kuna, a troškovi osoblja sa 65,5 na 56,7 milijuna kuna.

Dugoročne obveze

Ledove dugoročne obveze na kraju prvog polugodišta ove godine iznosile su 121,3 milijuna kuna, što je 27 posto više nego u prvih šest mjeseci 2009. godine. Kratkoročne obveze skočile su pak sa 687,2 na 772,2 milijuna kuna. Potraživanja Leda u prvih šest mjeseci ove godine iznosila su 248,7 milijuna kuna, što je znatno povećanje u odnosu na prvih šest mjeseci 2009. godine kada su ta potraživanja iznosila 148,3 milijuna kuna. Josip Bohutinski

da će umanjenje za prijevremenu naplatu snositi država. Poljoprivredna su gospodarstva nedavno dobila obavijesti Ministarstva s navedenim iznosima poticaja iz 2008. i investicijskih potpora na koja imaju pravo i koje im se država obvezala isplatiti do kraja lipnja 2011. No, mnogim je farmerima novac potreban sad i s primljenom obavijesti pokušat će do sredstava doći u jednoj od sljedećih banaka: Zaba, PBZ, Erste, Partner banka, HAAB, HPB, Croatia, Podravska banka, Centar banka, Karlovačka banka i

RBA. U Podravskoj banci svoju će "mjenicu" seljaci moći unovčiti uz naknadu od 1,5% i diskont na bazi godine dana od 7,25% (plus PDV), a u PBZu će se diskont biti oko 6%. U PBZ-u kažu da će zasebno razmotriti svaki pisani zahtjev. Na isplatu će morati pričekati nekoliko dana jer svaka obavijest o pravu na poticaj ide prethodno na provjeru u ministarstvo. Potom poljoprivrednik potpisuje ugovor s bankom i dobiva novac, a oni koji žele puni iznos morat će pričekati do 30. lipnja 2011. M. G.

BroJKA

7,5

milijuna kuna investirao je McDonald’s u restoran u Šibeniku, prvi McDrive u Dalmaciji, a do kraja godine najavljeno je otvaranje još jednoga za čiju lokaciju pregovori još traju

Brijuni rivij požurnicu SKINUTI S ČEKANJA Sva su državna tijela dobila naredbu da 'gurnu' projekt. Ujesen se očekuje natječaj za investitore koji bi trebali uložiti 895 milijuna eura u bivše vojne lokacije Vlada je u petak obvezala nadležna tijela državne uprave da bez odlaganja poduzmu sve potrebne radnje nužne za provedbu projekta Brijuni rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza, Otok sv. Katarina-Mulimenti i Muzil. Istodobno je preporučila tijelima Istarske županije, gradova Pule i Vodnjana te općine Fažana da učine isto s radnjama iz njihova djelokruga. Svojim je zaključcima Vlada ispunila jedan od glavnih preduvjeta kako bi se već ove jeseni raspisao natječaj za investitore koji bi na bivšim vojnim lokacijama Pineta, Hidrobaza, Sv. Katrina i Muzil u dvije godine trebali uložiti 895 milijuna eura i otvoriti oko 3500 novih radnih mjesta, a sve "bez novca iz državnog proračuna", kako je istaknula predsjednica

Vlade Jadranka Kosor. Već početkom tjedna, prilikom posjeta Istarskoj županiji, premijerka Jadranka Kosor najavila je ubrzavanje projekta o kojem se govori već godinama, ali su se realizaciji ispriječila brojna sporna pitanja nakon čega je došla i ekonomska kriza.

U Istri ushiÊeni

U Istri su jedva dočekali dobre vijesti koje dolaze od države u čijem je vlasništvu 67 posto društva Brijuni rivijera, a ostalo je u rukama Županije. Ratomir Ivičić, predsjednik Uprave tvrtke, ističe kako osim 'lokalaca' i država ima puno razloga za što skoriju realizaciju projekta. Naime, prema financijskim pokazateljima, javni bi sektor od projekta trebao ostvariti popriličnu financijsku korist, čak 1,34

milijarde eura. Oko 360 hektara zemljišta koje je predmet natječaja definitivno se neće prodavati, već će se ići s koncesijskim modelom i pravom građenja koje će budući investitori dobiti na vjerojatno 60 godina. Na četiri lokacije koje se nalaze na području Fažane i Pule prostornim je planovima uglavnom predviđena gradnja elitnih turističkougostiteljskih sadržaja. U budućim hotelskim resortima s četiri i pet zvjezdica Brijuni rivijera, Istra i Hrvatska trebali bi biti bogatiji za 5500 novih kreveta, a izravno bi se trebalo zaposliti 1850 osoba. Uz to, na Sv. Katarini trebao bi biti sagrađen moderan nautički centar koji bi mogao primati i megajahte, a planirana je gradnja i dviju manjih marina. Ivičić priznaje kako je

OGLAS

konačno ijera dobili Vlada utvrdila imovinu DRŽAVA U TVRTKAMA IMA 11 MlRD. Kn

na raspolaganju

1. ORNITOLOŠKI REZERVAT PALUD 2. SAN POLO KOLONE 3. FORMIO MENIGET RESORT* BARBARIGA

Država slobodno može raspolagati sa 484 tvrtke, sa 241 tvrtkom ne može slobodno raspolagati, a 49 tvrtki ne obavlja svoju djelatnost

4. GOLF & YACHT CLUB PORTO MARICCIO RESORT 5. DRAGONERA VILLAS & HOTELS 6. BRIONI* HOTELS & VILLAS 7. PINETA FAŽANA* 8. VALBANDON 9. HIDRO BAZA* 10. PUNTIŽELA 11. PULA* - Monte Kristo, Monumenti, Zonki, Katarina, Muzil 12. ZAŠTIĆENI KRAJOLIK KAMENJAK KOnCESIJA Oko 360 ha zemljišta koje je predmet natječaja definitivno se neće prodavati, već će se ići na koncesiju, vjerojatno na 60 godina ARHIVA BUSINESS.HR

mislio da će se stvari brže odvijati, ali i da nisu gubili vrijeme dok je projekt tapkao na mjestu te da su praktički završili sve administrativne i tehničke poslove potrebne za raspisivanje natječaja.

Investiori Ëekaju

"Očekujemo da ćemo natječaj za ulagače okončati do kraja godine te da će gradnja početi u jesen 2011., a završiti za dvije godine", ističe Ivičić. Prema njegovim riječima, za projekt Brijuni rivijera i dalje je zainteresira-

na većina od 17 investitora koji su se kvalificirali u prednatječaju prije tri godine, a čija je završnica odgođena zbog ekonomske krize. "Proveli smo anketu u kojoj je većina potencijalnih investitora potvrdila svoj ostanak, ali su zbog krize predložili odgodu. Imamo razloga vjerovati da je jesen dobro vrijeme za raspisivanje natječaja", ističe Ivičić. Od najvećeg istarskog i jednog od najvažnijih hrvatskih turističkih projekata neki su investitori

ipak morali odustati zbog nepovoljne situacije na financijskom tržištu. Jedan je od njih njemački poduzetnik Franz Stangl, koji se razišao s partnerom Dankom Končarem. Končar je, međutim, nedavno kupio projekt Barbariga (milijun četvornih metara zemljišta predviđenih za turističke sadržaje) za 50 milijuna eura pa se mnogi nadaju da je zainteresiran za širenje ulaganja u Istri, a samim time i za Brijuni rivijeru. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Zakonom o upravljanju državnom imovinom, koji je Vlada u petak uputila u redovitu parlamentarnu proceduru, upravljanje cjelokupnom državnom imovinom preuzet će Agencija za upravljanje državnom imovinom. Zakonom je predloženo ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda, a njihove ovlasti i poslovi spojit će se i prenijeti na agenciju koja će se osnovati.

Interes javnosti

Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da je Vlada zbog njegove važnosti i interesa javnosti predložila da se zakon prihvati u redovitoj proceduri kako bi se raspravili svi njegovi aspekti i dometi. Rekla je i da su trenutačno u državnom vlasništvu 774 tvrtke, od kojih država slobodno može raspolagati sa 484, sa 241 tvrtkom ne može slobodno raspolagati, a 49 tvrtki ne obavlja svoju djelatnost. Procijenjena nominalna vrijednost 481 tvrtke kojom država može slobodno raspolagati iznosi

oko 11 milijardi kuna. "Sam taj iznos govori o važnosti zakona", zaključila je Jadranka Kosor.

Efikasnija prodaja

Zakonom se propisuje i obveza Hrvatskom saboru da donosi trogodišnju strategiju upravljanja državnom imovinom, obveza Vladi da donosi godišnji plan upravljanja državnom imovinom, a morat će se donijeti i kodeks upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Kako danas ne postoji jedinstven i potpun sustav evidentiranja državne imovine, predloženim zakonom predviđa se osnivanje i vođenje središnjeg registra državne imovine. Ministar Petar Čobanković i predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak istaknuli su da su najvažniji ciljevi koji se žele postići novim modelom upravljanja državnom imovinom da država konačno počne ostvarivati korist od svoje imovine, ali i da stalno uvećava tu korist. Njime će se istodobno omogućiti jednostavnija i efikasnija privatizacija državne imovine, a sve bi to trebalo pridonijeti ukupnom gospodarskom oporavku i razvoju. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

KONTROVERZNI NAMET

Mađarska uvela porez za banke Budimpešta. Mađarski parlament odobrio je u četvrtak navečer uvođenje privremenog poreza za banke. Po njemu će banke u trogodišnjem razdoblju zaključno sa 2011. morati platiti 0,5 posto poreza na ukupnu vrijednost bilance iznad 50 milijardi forinti, te 0,15 posto na ukupnu vrijednost bilance ispod toga

praga. Iako će većina prihoda od tog poreza potjecati od banaka, plaćat će ga i ostale financijske tvrtke, pa će se tako prihodi osiguravatelja oporezivati po stopi 6,2 posto. Novi porez trebao bi u ovoj godini povisiti prihode koji se u proračun slijevaju iz financijskog sektora na 200 milijardi forinti (909 milijuna dolara), s dosadašnjih 13 milijardi, kazao je ministar financija Gyorgy Matolcsy. Zakon omogućuje primjenu tog privremenog poreza po potrebi i u 2012. H/dpa

N. VIdOšEVIĆ

do ulaganja dubrovačkom diplomacijom Zagreb. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević potpisali su u petak Memorandum o suradnji na području međunarodne promocije hrvatskoga gospodarstva i gospodarske diplomacije. MVPEI će svoje

gospodarske aktivnosti kanalizirati kroz predstavništva HGK u svijetu, a tamo gdje Komora nema predstavništva zajednički će se djelovati preko novoustrojenih komercijalnih atašea, kazao je Jandroković. "Želio bih da današnja Hrvatska baštini ono najbolje od nekadašnje dubrovačke diplomacije koja je znala u ondašnjim okolnostima promovirati interese male i siromašne zemlje", rekao je Vidošević dodavši kako je potpisani Memorandum "civilizacijski sporazum". H

Banke ipak spašavaju Orešarov Jadrankamen POZIV dRŽAVI Jedna je od varijanti za stabiliziranje najvećeg proizvođača bračkog kamena da država, na ime 10-ak milijuna kuna duga za doprinose, postane suvlasnik tvrtke iz Pučišća

BRUNO OREšAR drži najveći broj dionica Jadrankamena lider

Proteklog je petka u Zagrebu održan sastanak Uprave Jadrankamena i nekoliko banaka koje prate tvrtku iz Pučišća, kako bi se pronašlo rješenje za njezino ozdravljenje. Po riječima Miodraga Stančića, predsjednika Uprave najvećeg proizvođača bračkog kamena, glavna je tema bila smanjenje troškova i pretvaranje kratkoročnih u dugoročne zajmove, što bi donijelo sigurnost u poslovanju i smanjilo mogućnost da ih vjerovnici odluče blokirati.

Ćakule u Pučišćima

Jedan je od većih vjerovnika Ministarstvo financija, dug za doprinose iznosi desetak milijuna kuna, pa je moguće i da država uđe u suvlasništvo

nad Jadrankamenom. "Zasad se ne razgovara o tome, s Ministarstvom dogovaramo otplatu duga u ratama, no ako negdje zapne, moguć je i model C", kaže Stančić. Tvrdnje sindikalnog povjerenika Tonća Drpića da postoji i prijedlog o razdvajanju Jadrankamena na više tvrtki, pri čemu bi se kolektivni ugovor stavio

u stanje mirovanja, Stančić demantira. Poriče i druge "ćakule" koje kruže Pučišćima, od toga da su stručnjaci KPMGa, koji rade na restrukturiranju tvrtke s više od 300 zaposlenih, predložili mogućnost da banke koje su kreditirale tvrtku postanu njezini suvlasnici, pa do varijante da se ide

POSLOVANJE

Uteg su loši rezultati Uzora Jadrankamen je lanjsku godinu uspio završiti s dobiti od 60-ak tisuća kuna, dok je Grupa Jadrankamen imala gubitak od 6,8 milijuna kuna, i to prvenstveno zbog lošeg poslovanja splitskog Uzora, tekstilne tvrtke sa 90 zaposlenika čiji je račun trajno blokiran. Prema konsolidiranom izvješću, Grupa je 2009. imala 20,9 milijuna kuna dugoročnih i 116,8 milijuna kuna kratkoročnih obveza.

na stečaj s preustrojem. KPMG Croatia smješten je na istoj adresi kao i Orbis holding, tvrtka u vlasništvu zagrebačkog poduzetnika Brune Orešara koja drži najveći broj dionica Jadrankamena. U istom je neboderu i sjedište Erste banke koja Orešara, nakon njegova razlaza s Hypo bankom, prati u nekoliko projekata. "Naša tvrtka sada posluje donekle normalno, nema više čestih blokada računa kao prije, a tržište se nakon 50-postotnog pada donekle stabiliziralo", kaže Stančić. Jadrankamen trpi zbog krize u građevinarskom sektoru, čemu valja pribrojiti i dug od 2,5 milijuna kuna nastao prilikom obnove dubrovačkog hotela Lacroma, a sada se rješava arbitražom. Dužnik je i tvrtka Hoteli Novi iz Novog Vinodolskog, kamo je zadnjih godina poslan vrijedan kamen koji nije do kraja naplaćen. Stančić ne zna koliko Hoteli Novi točno duguju, iako se slaže da su "broj-

ke velike", no napominje da je stalno otvorena mogućnost namirenja duga preuzimanjem nekih apartmana u Novom Vinodolskom. U tom je poslu poveznica bio Bruno Orešar, koji je kroz nekoliko svojih tvrtki najveći dioničar Jadrankamena, ali i pokretač projekta Hoteli Novi. Jedan od većih dioničara, varaždinska Fima, usprotivila se kreditiranju Orešarovih tvrtki. Prije nekoliko mjeseci Trgovački sud u Splitu odbacio je Fimin prijedlog da se sazove skupština dioničara.

Buljubašićeva marina

Stančić poriče i da je parcela stare pilane kamena u širem centru Pučišća prodana splitskom poduzetniku Juroslavu Buljubašiću, koji bi tamo sagradio malu marinu. "Buljubašić je samo jedan od zainteresiranih kupaca, a od njegove smo Banke Splitskodalmatinske dobili kredit", kaže predsjednik Uprave Jadrankamena. Saša Paparella

moje financije

PLIN

Ponedjeljak 26/7/2010

Opet red na šalterima - traže se gotovinski, ali i stambeni krediti RBA pojeftinila kredite u 'švicarcima'

U OČEKIVANJU RASTA CIJENA BENZINA

Razmišljate o autoplinu? Prvo pogledajte računicu...

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > automobili > krediti

14-15

7,24 5,59 kune za euro zaključni je prošlotjedni tečaj pa je u posljednjih tjedan dana kuna u odnosu na euro oslabjela 0,43 posto

kuna za dolar prošlotjedni je tečaj, što znači da je u tjedan dana kuna u odnosu na dolar oslabjela 0,67 posto

1843,5

bodova iznosio je Crobex i u tjedan dana pao 0,63 posto

95,96 147,9 bodova prošlotjedna je razina Crobisa, što znači da je u tjedan dana oslabio novih 0,31 posto

obračunskih jedinica vrijedio je Mirex pa je u tjednu ojačao 0,05 posto

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

Zatišje pred skok cij idealno je za 'plinsku ISPLATI LI SE AUTOPLIN? Ugradnja autoplina u novije i jače automobile isplati se tek na 50-ak tisuća prijeđenih kilometara, no vozači vozila niže klase štede već od 25.000 kilometara. Računicu u korist plina mijenja i svako poskupljenje benzina

splati li se ugraditi plinski sustav u automobil i koliko kilometara godišnje treba proći da bi se početna investicija isplatila? Je li ta ušteda uopće vrijedna truda jer ne možemo biti sigurni što će se

u budućnosti događati s cijenom autoplina? Ta se pitanja ponovo aktualiziraju kako analitičari, iako nesigurni u procjeni u kratkom roku, gotovo jednoglasno, na prvi jači znak izlaska globalnog gospodarstva iz krize predviđaju novi skok

cijena nafte što bi onda ponovo podignulo cijene benzina. No, za razliku od prije dvije godine kada se zbog približavanja cijene benzina 10 kuna na ugradnju plina čekalo i do dva mjeseca, danas je potražnja bitno

InIcIjalnI troškovI ugradnje plInske InstalacIje: 1. Cijena i ugradnja uređaja: - 3000 kuna za automobile s rasplinjačem (karburatorom) - 4500 kuna za automobile s direktnim ubrizgavanjem bez katalizatora - 6000 do 8000 kuna za automobile s direktnim ubrizgavanjem i katalizatorom - 9000 do 13.000 kuna za automobile sa šest cilindara i direktnim ubrizgavanjem

arhiva business.hr

redovnI godIšnjI troškovI: 2. Atest: oko 1100 kuna 3. Cestarina za plin: oko 500 kuna 4. Dodatan trošak na tehničkom pregledu: oko 50 kuna 5. Održavanje: oko 250 kuna na svakih 10.000 kilometara

manja. Osnovni je razlog padu potražnje činjenica da se razlika između cijene benzina i plina od tada bitno smanjila, što mijenja računicu na štetu plina. Naime, u lipnju 2008. litra benzina stajala je 9,4 kune, a cijena autoplina bila je 3,35 kuna. Danas su te cijene 8,45, odnosno 4,45 kuna. Drugi je razlog što država još uvijek ne daje signale da uopće razmišlja o subvencioniranju vožnje na plin. Štoviše, još uvijek propisuje dodatne namete svim vlasnicima vozila na takav pogon.

Nema subvencije

"Da biste legalizirali plinski sustav, potrebno je izraditi atest vrijedan oko 1100 kuna te platiti dodatnu naknadu za cestarinu u visini 500 kuna. Za dostavna vozila ta naknada prelazi i 2000 kuna, što je poražavajuće s obzirom na to da se u brojnim zemljama daje stimulacija za ugradnju plina", ističe Ladislav Brešković, direktor Autoplina Brešković, tvrtke koja se bavi ugradnjom plinskih instalacija u automobile.

SKUPI FRANAK

RBA spušta kamate, ostale 'prate situaciju' Kamate na stambene kredite u švicarskim francima u Raiffeisen banci od 1. kolovoza će umjesto dosadašnjih 5,2 do 6,95 posto iznositi pet posto, priopćili su iz banke. Tako će na primjeru kredita od 136.000 franaka, koji je dignut na rok od 20 godina, umjesto dosadašnjih anuiteta od 1050,33

(za kamatu od 6,95 posto), 970,43 (za kamatu od 5,95 posto) te 931,69 franaka (za kamatu od 5,45 posto) anuitet iznositi 897,54 franaka. Iz ostalih su se banaka izjasnili da zasad neće slijediti primjer Raiffeisena te da samo prate situaciju. "Smanjenjem kamata na stambene kredite banka nastoji olakšati teret otplate kredita klijentima jer se zbog lipanjske aprecijacije franka u odnosu na euro, a time i na kunu, znatno povećala kunska protuvrijednost otplatne rate za kredite u francima“, kažu

iz banke. Naime, franak je u travnju ove godine prvi put u sedam godina probio granicu od pet kuna, a dodatne je brige onima koji rate svojih stambenih kredita vraćaju u toj valuti zadalo približavanje franka razini od 5,5 kuna. Iako većina banaka nudi konverziju kredita iz 'švicaraca' u valutnu klauzulu u eurima, izračun portala moj-bankar pokazao je da se pri konverziji nužno poveća glavnica pa mjesečne otplate mogu i porasti. Dalje sve ovisi o tečaju, a njegovo je kretanje vrlo neizvjesno. B. S.

jena benzina u' računicu UŠTEdA NA POTROŠNJI gORIVA: Prijeđeni kilometri

SuperPlus98 - 8,45 kn/l

Autoplin - 4,45 kn/l

Ušteda na gorivu pri vožnji na plin

10.000 km

6760 kuna

4005 kuna

2755 kuna

20.000 km

13.520 kuna

8.010 kuna

5510 kuna

50.000 km

33.800 kuna

20.025 kuna

13.775 kuna

100.000 km

67.600 kuna

40.050 kuna

27.550 kuna

* računica je rađena na temelju potrošnje automobila s pogonom na benzin od 8l/100 km te 9l/100km za automobile s pogonom na plin

Ipak, unatoč kretanju cijena goriva i državnim nametima, računica i dalje jasno pokazuje da je vožnja na plin jeftinija od one na benzin. Cijene plinskih sustava danas se kreću od 3 tisuće kuna za vozila s rasplinjačem, 4500 kuna za vozila s direktnim ubrizgavanjem bez katalizatora, te između 6 i 8 tisuća kuna za automobile s direktnim ubrizgavanjem i katalizatorom. Sve se navedene cijene odnose na vozila s 4 cilindra. Za vozila sa šest cilindara i direktnim ubrizgavanjem, cijena sustava iznosi između 9 i 13 tisuća kuna. Nedavno je i Zagrebačka banka u liniji svojih 'zelenih kredita' ponudila namjenski kredit za ugradnju plinske instalacije

u vozila do 22 tisuće kuna, rok otplate do 36 mjeseci i s relativno povoljnom kamatom od 5,9 posto. "Za povrat ulaganja potrebno je napraviti oko 25 tisuća kilometara, a potom je sve zarada vlasniku vozila. Ta je kilometraža još manja za vozače iz velikih gradova poput Zagreba, u kojima je nekad za 15 kilometara potrebno voziti i više od pola sata", objašnjava Brešković.

Koji sustav odabrati?

Uz to, održavanje plinske instalacije ne stoji mnogo pa serviseri navode da je prosječan trošak održavanja na svakih 10 tisuća kilometara oko 250 kuna. No, Brešković upozora-

va da u jednom ne smijete pogriješiti - dodatnu uštedu nikako ne pokušavajte ostvariti kupnjom jeftinijih sustava anonimnih proizvođača. Prema njegovim riječima, posljednjih se godina na našem tržištu pojavilo mnogo uređaja sumnjive kvalitete. "Riječ je o uređajima iz istočnih zemalja poput Poljske, Češke, Bugarske i Turske. Danas je za njih teško pronaći rezervne dijelove i kvalitetne servisere, a pravo na garanciju prava je rijetkost. Često se želja za uštedom od nekoliko stotina kuna pokazala promašajem i velikim troškom", opominje Brešković. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

ERSTE bANKA

za vrijeme puta i boravka u inozemstvu ili putno osiguranje za domaća turistička putovanja te kratkoročno osiguranje imovine. U sklopu Ljetnog paketa možete dobiti gotovinski kredit od tisuću do 10 tisuća eura, rok povrata je do sedam godina, a Erste banka kreirala je "ljetni paket" - kombinaciju proizvoda naknada za obradu kredita 50 posto je niža od uobičajene. Za za postojeće i nove klijente banke koji planiraju putovanje podizanje kredita nije potreban jamac, garantni polog kao niti za vrijeme godišnjih odmora, priopćili su iz Erstea. Akcija će polica životnog osiguranja. Efektivna je kamatna stopa trajati do 15. rujna, a uključuje - gotovinski nenamjenski kredit, za taj kredit, ovisno o ocjeni Erste tekući račun, dragovoljno kreditne sposobnosti klijenta, zdravstveno osiguranje osoba između 9,71 i 10,71 posto. B.hr

Gotovinski krediti iz 'ljetnog paketa'

SRAMEŽLJIV POVRATAK NA ŠALTERE

Traže se 'brzi' i stambeni krediti Najveće domaće banke u posljednjih nekoliko mjeseci bilježe rast potražnje građana za kreditima - najtraženiji su kratkoročni nenamjenski krediti, ali sve je više zahtjeva i za stambenim kreditima, sažetak je odgovora banaka na upit Business.hr-a. Za razliku od buđenja želje za investicijama među građanima, tvrtke i dalje traže samo kredite za održavanje likvidnosti, za obrtna sredstva i za refinanciranje dugova.

Rast od 3,1 posto

Nenamjenski krediti najviše se traže u Erste, Zagrebačkoj, Raiffeisen, Hypo i Poštanskoj banci, od kojih samo u Hypo banci ne bilježi rast potražnje kredita u odnosu na lani. Osim nenamjenskih, Zaba i Erste ističu i porast odobrenih stambenih kredita, a u Hypu su na drugom mjestu autokrediti. Erste banka je u segmentu kreditiranja stanovništva u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila rast 0,5 posto, a najzastupljeniji su bili gotovinski i stambeni krediti koji bilježe rast 3,1 posto. U prvoj

polovini godine odobrili su više od 700 stambenih kredita vrijednih više od 264 milijuna kuna, a plasirano je i više od 13.500 gotovinskih kredita vrijednih oko 891 milijun kuna, rekli su u Ersteu.

Krediti za likvidnost

U Zabi je slično: građanima se najviše odobravaju stambeni i gotovinski krediti, a odobreno ih je više nego lani. Zaba je u prvih šest mjeseci odobrila oko 700 milijuna kuna stambenih kredita, odnosno 15 posto više u odnosu na lani, a realiziranih gotovinskih bilo je oko šest posto više. Što se tiče kredita tvrtkama, javljaju iz HPB-a, najviše se traže krediti za likvidnost, za obrtna sredstva te za refinanciranje dugova, a rast plasmana poduzetnicima bilježe od ožujka. U segmentu kreditiranja gospodarstva općenito Erste banka je u prvih pet mjeseci ostvarila rast 7,7 posto, a Zaba je u prvom polugodištu malim poduzetnicima i obrtnicima odobrila oko 25 posto kredita više. Biljana Starčić

KOLIKO SU bANKE OdObRILE KREdITA? Stambeni krediti Auto krediti Kreditne kartice Ostali krediti Krediti tvrtkama

V. 2009. 51.963.928 8.684.958 5.160.751 51.839.635 87.811.418

V. 2010. 53.260.216 6.931.244 4.549.033 49.934.180 89.495.046

promjena +2,49% -20,19% -11,85% -3,67% +1,91% Izvor: HNB

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

SN holding

KD Nova Europa Aureus Balanced NFD Nova Europa PBZ I-Stock ZB BRIC+

12,59%

16-17

HG Spot

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> automobili > krediti

-18,86%

naJGOriH 5 FOndOVa 2,23 2,01 1,94 1,88 1,80

Platinum Blue Chip Erste Total East Platinum JIE KD Victoria C-Premium

Tjedni pregled

-2,56 -1,12 -1,08 -0,82 -0,73 Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

OTP Splitska banka RBA

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

PBZ Karlovačka banka

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11,63%

106

6.367

9,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Hypo Alpe-Adria-Bank

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA Volksbank ERSTE RBA

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Banco Popolare

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

PBZ Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B

10,28%

245

20.593

9,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

poLUGodiŠte

kraš zaradio 18 posto manje

Zagrebački konditor Kraš u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je 15,57 milijuna kuna dobiti, 18 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Kraš grupa je u prvom polugodištu 2010. godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode u visini 475,9 milijuna kuna, 3,4 posto manje od ukupnih prihoda ostvarenih u prvom polugodištu 2009. godine. Na domaćem

tržištu ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu 268,2 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu, uz nepovoljno kretanje tečaja, ostvareni su u iznosu 187,3 milijuna kuna i u prihodima od prodaje čine 41 posto. Kraš je povećao izvoz na tržišta Saudijske Arabije, Velike Britanije i Kanade, a u regiji je znatno povećan izvoz u Crnu Goru. Ukupni konsolidirani rashodi u prvom polugodištu 2010. godine ostvareni su u iznosu 454,4 milijuna kuna, što je 2,8 posto manje od konsolidiranih rashoda u

prvom polugodištu 2009. godine. Ukupni poslovni rashodi smanjeni su za 13 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine unatoč velikom porastu cijena glavnih sirovina - kakaovca i prerađevina na bazi kakaovca, šećera, mlijeka i drugih sirovina te energenata jer se uštedjelo na ostalim troškovima. Poslovni planovi i ciljevi u ovoj godini usmjereni su na održavanje likvidnosti i financijske stabilnosti uz kontinuirano restrukturiranje i širenje izvoznih tržišta. J. J.

brojka

11,28 kuna iznosi zarada po dionici Kraša za prvih šest mjeseci 2010. godine

Tajni vlasnici sabotiraju Varteks

neopravdani izostanak Promjena međusobnih odnosa među dioničarima Varteksa rezultirala je propašću glavne skupštine, na kojoj se nisu registrirali najveći dioničari Neodržavanje glavne skupštine Varteksa, koja je u petak odgođena za rujan zbog nedostatka kvoruma, posljedica je opće krize u toj kompaniji, koja je prvi put ozbiljnije utjecala na vlasnike. Doduše, kriza nije utjecala

bUsiness tv Kapital Network, Ponedjeljak 26. 7. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:4 23:15

VIJESTI OBJEKTIV Magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

na promjenu ponašanja, što govori nazočnost predstavnika Udruženja malih dioničara, ali i članova Uprave te većine članova Nadzornog odbora, koji su bili uvjereni da će i ove godine sve ići glatko, pa nema razloga mijenjati praksu iz prošlih godina kada su skupštine održavane uglavnom s minimalnim brojem glasova iznad kvoruma. Sad se to, međutim, nije dogodilo zbog nedolaska predstavnika više od 70 posto temeljnog kapitala kompanije, što zbog nezainteresiranosti, a što zbog izostanka nužnih promjena koje ne mogu provesti uslijed odnosa (snaga) među dioničarima, ali i donedavnih partnera unutar bivše Fima grupe.

validus kao izgovor

Potonje je, vrlo vjerojatno, bio i razlog nedolaska predstavnika Validusa, čiji je do-

lazak tjedan dana prije uredno prijavljen, ali se ipak nije pojavio na glavnoj skupštini, pa se pokušavalo u zadnji čas dovesti zamjenu koja nije imala punomoć. To se međutim pokazalo uzaludnim, pa je od potrebnih 30 posto temeljnog kapitala osigurano 27,44, od čega na Udruženje malih dioničara otpada 17,18 posto, Karlovačku banku 9,19 posto dionica te Fima Global 1,07 posto. Iako se u traženju razloga propasti skupštine prstom upire na Validus, koji je spao na 6,04 posto dionica, nitko ne objašnjava zašto se opet nastavila praksa neodazivanja drugih važnih dioničara ili njihovih predstavnika. Tako već tradicionalno nitko nije bio nazočan u ime najvećeg pojedinačnog dioničara koji ima 10,90 posto dionica, a skriva se iza skrbničkog računa pri Raif-

zoran koŠćec, predsjednik Uprave Varteksa, nije bio zabrinut zbog nedolaska dioničara predstavnika Sibelina, navodno švicarskog fonda koji preko skrbničkog računa drži najveći pojedinačni udjel u tvrtki Snimio Saša ĆetkoviĆ

feisen Bank Austria. Doduše, među nazočnima na skupštini bila je i direktorica varaždinske podružnice RBA, ali vjerojatno zbog sasvim drugog razloga. Osim toga, nije bilo ni predstavnika još četiriju dioničara koji se skrivaju iza skrbničkih računa, a koji su među deset najvećih dioničara.

rasprodaja imovine

Takva praksa neprijavljivanja, koja otvara dvojbu tko je zapravo većinski vlasnik Varteksa, prije je uglavnom prolazila nezamijećeno i smatrala se nevažnom, no to više nije tako s obzirom prilike u kompaniji. Naime, zbog loših

rezultata poslovanja, upravo vlasnici Varteksa iz godine u godinu gube sve više. Zaposlenici, naime, usprkos svemu dobivaju plaće, koje su doduše vrlo male kada je riječ o radnicima, pogotovo u usporedbi s primanjima poslovodstva, osobito članova Uprave. S druge strane, da bi se i to namirilo te pokrili gubici, rasprodaje se imovina kompanije. Sada u Hrvatskoj, i to krajnje dvojbenim kupcima koji ne mogu izvršiti preuzete obveze, a prije toga u Srbiji, gdje je navodno ostalo malo imovine koja je Varteksu vraćena i zahvaljujući kojoj se pokreće ESOP. Ivica Kruhoberec

559 TISUĆA KUNA

Zvečevo jedva do dobiti

Zvečevo je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo dobit u visini 559 tisuća kuna, 74 posto nižu od istog razdoblja prošle godine, objavila je tvrtka u izvješću na Zagrebačkoj burzi. U prvih je šest mjeseci ove godine tvrtka ostvarila ukupne prihode u visini 87,6 milijuna kuna, osam posto više od ostvarenih u prvih šest mjeseci prošle godine, a ukupni su rashodi porasli 10,3

posto na 87,04 milijuna kuna. Prihodi od prodaje porasli su 9,73 posto, na 86,3 milijuna kuna. Tvrtka je ove godine započela restrukturiranje gdje su kratkoročni krediti Erste banke zamijenjeni dugoročnim kreditima HBOR-a, a to planiraju učiniti i s kreditima Splitske banke. Poput Kraša, i Zvečevo je imalo problema s rastom troškova sirovina, a najveći dio prihoda, 69 posto, ostvarili su na domaćem tržištu, a onda slijede BiH, Srbija, Makedonija, Slovenija, Jordan i SAD. J. J.

brojKA

1,22

milijuna kuna iznosio je gubitak Jadran Kapitala u prvih šest mjeseci ove godine

LoŠE PoLUGoDIŠTE

Lantea u gubitku, Tekstilprometu niža dobit

Lantea grupa u prvom je polugodištu ove godine zabilježila gubitak od 22,2 milijuna kuna, što je rast u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 21,9 milijuna kuna, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupan konsolidirani prihod iznosi 145,85 milijuna kuna

i manji je 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno je Tekstilpromet, većinski vlasnik Lantea grupe, također polugodište završio s nižim poslovnim rezultatima. Ostvareni ukupan prihod iznosio je 174 milijuna kuna, ili 26 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 5,6 milijuna kuna i manja je 35 posto. U drugom kvartalu ostvaren je gubitak u iznosu 1,1 milijun kuna i upola je manji nego u istom razdoblju prošle godine. B.hr

Sumnjivi rezultati testa izdržljivosti zaustavili euro LAbAVI KrITErIjI Samo sedam europskih banaka koje su pale na testu izdržljivosti pobudile su kod ulagača sumnju da regulator nije dobro obavio svoj posao Od 91 europske bankarske grupacije koje su bile izložene testu izdržljivosti Europske središnje banke samo sedam njih nije uspjelo proći, objavio je u petak kasno poslijepodne Odbor europskih bankarskih nadzornika, na taj način pokušavajući odgoditi negativnu reakciju financijskih tržišta. No, zbog sumnjivih kriterija po kojima su banke prošle, a koje su uočili europski ulagači, već je u petak popodne pao tečaj eura. I dok se za njemački Hypo Real Estate znalo da nije prošao test već prije deset dana, mali broj banaka koje nisu

prošle bio je najveće iznenađenje, koje je pobudilo sumnje ulagača. Osim Hypo RE, nije prošlo pet španjolskih tzv. komunalnih banaka, takozvanih 'Caja': Banca Civica, Diada, Espiga, Unnim i Cajasur, a nije prošla ni grčka agrarna ATE banka. Španjolskim bankama nedostaje 1,84 milijarde eura da bi

bile adekvatno kapitalizirane. Svima je zajedničko da nemaju dovoljno kapitalnih rezervi da zadrže kapitalnu adekvatnost na razini šest posto u slučaju recesije ili krize duga države u kojoj posluju ili čije obveznice drže, što je bio sadržaj testa izdržljivosti. No, analitičari na cijelom europskom kontinentu sum-

njičavo gledaju na rezultate i pitaju se zašto je pao tako mali broj banaka. Jedno od objašnjenja moglo bi biti da je ECB u svojim procjenama baratao samo s potencijalnim gubicima na obveznicama kojima banka trguje, umjesto da testira i potencijalne gubitke na obveznicama koje banke misle držati do dospijeća.

Imovinske klase dostupne za trgovinu i nakon zatvaranja europskih burza u petak, kao što je euro na međunarodnom tržištu, odmah su krenule prema dolje. Euro je prošloga je tjedna izgubio 0,2 posto i završio na 1,2909 dolara na trgovini u New Yorku. Josip Jagić josip.jagic@business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,14% 365 dana Najniža Najviša

255.97

255.31

0.12%

12,614

3,219,775.26

20,906.96

222.22

332.84

1,720.00

0.18%

410

703,427.84

272.76

1,658.01

4,375.00

252.58

260.00

258.00

-0.77%

1,482

378,858.81

1,750.30

220.00

318.99

24.41

25.34

24.50

-1.61%

13,563

336,517.97

183.75

22.25

61.49

Atlantska plovidba d.d.

790.00

800.00

792.00

-0.75%

392

312,294.63

1,105.25

723.23

1,195.95

Ina-industrija nafte d.d.

1,672.00

1,694.97

1,672.00

-0.18%

179

301,993.94

16,720.00

1,350.00

1,940.00

Adris grupa

289.99

290.00

0.00%

1,030

298,699.50

2,788.61

249.95

373.00

Končar - elektroindustrija

455.00

456.30

0.29%

597

271,706.00

1,173.66

321.02

517.00

Dalekovod

277.12

280.00

279.99

0.00%

885

245,958.30

642.24

270.20

443.00

Erste&Steiermärkische banka

444.99

445.00

0.00%

522

232,286.00

7,557.96

300.00

447.00

5,940.00

5,999.90

0.02%

173,391.79

1,321.00

3,821.00

7,679.00

400.00

405.00

1.25%

418

167,806.04

556.32

250.05

405.00

25.50

28.59

25.56

-7.83%

4,823

127,333.11

8.43

20.08

109.19

1,594.50

1,618.49

-0.31%

122,510.07

360.30

1,084.11

2,093.00

Atlantic grupa

700.10

707.49

705.10

0.71%

173

121,475.37

1,741.59

510.00

760.00

Jadroplov d.d.

136.80

140.00

136.80

-0.26%

850

118,063.08

223.90

124.01

209.00

1,430.00

1,431.00

1,430.00

-2.72%

117,261.00

674.07

1,125.00

1,860.00

285.18

295.00

285.50

-1.72%

365

106,390.79

1,547.41

225.34

400.00

11.11

11.80

-4.76%

8,098

92,574.02

31.88

10.55

29.01

229.01

241.00

236.97

-0.43%

327

75,849.14

108.25

229.01

498.99

Ericsson Nikola Tesla,

1,270.00

1,290.00

1,279.99

-0.38%

65,416.88

1,704.50

1,207.01

1,777.00

Jadranski naftovod

2,470.01

2,647.00

5.88%

63,435.11

1,966.31

1,811.01

3,750.00

Uljanik plovidba

550.18

554.22

554.00

-0.02%

110

60,780.44

321.32

533.13

743.00

Petrokemija

115.00

118.00

2.51%

473

55,033.08

394.25

105.50

192.99

Zvečevo, prehrambena industrija

107.00

120.00

12.97%

451

49,063.97

36.94

87.56

139.00

Tisak

184.00

189.50

184.00

-7.07%

241

44,616.52

439.13

174.15

369.00

2,175.00

0.00%

43,500.00

211.18

1,480.00

2,450.00

85.10

86.00

85.10

-0.12%

396

33,760.82

357.38

42.00

109.30

8.99

-0.11%

3,667

32,966.33

140.21

8.99

13.00

1,245.00

0.81%

32,370.00

779.85

1,200.01

2,013.99

352.92

357.00

1.13%

31,256.88

1,668.97

270.00

410.00

59.70

61.00

60.10

-4.60%

469

28,224.31

493.75

59.00

108.00

2,800.00

-6.67%

28,000.00

80.51

2,101.03

3,492.99

Ledo Kraš, prehrambena industrija HG Spot Luka ploče

HUP - Zagreb Podravka prehrambena industrija, d.d. Fima validus Viadukt

Končar AD plastik Laguna Novigrad Tankerska plovidba Istraturist Umag d. d. Belje Transadria Valamar grupa

34.01

40.00

1.27%

626

22,892.36

251.83

25.06

40.00

Privredna banka Zagreb

500.00

502.00

0.00%

22,050.50

9,575.53

480.50

715.00

Auto Hrvatska

385.00

390.00

385.00

1.32%

19,300.00

254.77

373.02

578.99

Zagrebačka banka

210.20

210.30

210.20

0.07%

18,287.60

13,462.97

181.00

310.00

Imperial hoteljerstvo

178.90

19.27%

100

17,890.00

113.75

120.00

219.00

60.00

61.20

60.00

-2.44%

257

15,697.15

45.13

58.00

144.00

638.45

0.24%

12,769.00

603.91

500.00

680.00

7.74

7.88

7.21%

1,540

12,085.54

8.30

5.51

47.01

2,998.00

0.00%

11,992.00

314.79

2,107.10

3,799.21

Badel 1862

Siemens dioničko Đakovština Čakovečki mlinovi Industrogradnja d.d

420.00

429.90

2.41%

11,349.90

194.49

292.00

570.00

Đuro Đaković holding

30.50

30.90

30.76

-0.77%

336

10,304.32

99.57

22.36

58.00

Dom holding

32.00

3.23%

300

9,600.00

238.95

28.70

54.00

4,700.00

4,800.00

2.13%

9,500.00

1,476.47

3,250.00

6,000.00

Croatia osiguranje d.d. Hidroelektra niskogradnja

172.19

2.49%

9,470.45

107.43

159.87

370.00

9,301.00

-30.59%

9,301.00

74.67

9,301.00

15,000.00

Belišće

450.00

0.00%

9,000.00

523.94

290.00

580.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

198.00

-6.16%

7,722.00

46.23

120.00

221.00

Konzum

151.42

151.50

151.42

0.01%

7,573.40

3,437.67

112.02

185.00

BC institut

221.05

0.02%

7,515.70

36.80

192.00

300.00

1,006.00

1,028.89

-1.52%

6,058.89

194.93

949.03

2,769.99

Montmontaža

Prošli je tjedan bio loš za dionicu Hgspota. To je izdanje u petak zabilježilo snažan pad, uz dvostruko veći promet nego dan prije. Ukupan promet iznosio je nešto više od 127.000 kuna te je trgovano sa 4823 komada dionica. Hgspot tako je zabilježio četvrti dan u nizu sa snažnim padom cijene.

Redovan promet: 16.947.245,54 Kn Promjene Količina Promet Cijene

1,720.00

Ingra

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

255.02

Adris grupa

oglas

Najviša

1,701.10

Institut građevinarstva hrvatske

Prehrambena dionica u petak je zabilježila snažan rast cijene uz iznadprosječni promet od 49.000 kuna. Dan prije Zvečevo je palo gotovo 8 posto pa su ulagači vjerojatno zaključili da je vrijeme za kupnju. Ekološka katastrofa na zagrebačkom Žitnjaku nije nimalo naštetila Janafu koji je rastao po stopi od gotovo 6 posto.

Najniža

Tehnika HTP Korčula

80.03

0.02%

5,682.13

34.13

72.10

185.00

231.00

-0.43%

5,544.00

165.19

190.00

345.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.51

-13.58%

158

4,504.58

95.41

15.15

39.00

Magma d.d.

55.67

0.00%

2,783.50

271.34

48.11

78.00

DIOKI d.d

85.50

0.19%

1,966.50

345.60

70.07

172.01

1,957.00

0.00%

1,957.00

60.11

1,266.00

2,198.00

17.00

19.00

17.00

-10.53%

1,677.00

32.65

12.69

37.05

301.00

0.00%

903.00

417.39

275.13

505.00

IPK Kandit

Končar Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Viro tvornica šećera d.d. Fima proprius d.d. Luka Rijeka

19.30

20.00

19.30

0.57%

573.70

38.66

19.19

48.75

183.00

5.11%

183.00

1,094.43

162.00

246.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG BCE11 AELG SOS2E ZVTG NF1N KBMR LKPG SAVA SALR ZVIR GRVG NF2R

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL BANKA CELJE 11. IZDAJA AERODROM LJUBLJANA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER SAVA SALUS ZVON ENA ID GORENJE NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B NOVB-R-E TRZN-R-A HEDR-R-A TLKM-R-A HETR-R-A RNAF-R-A RITE-R-A MATE-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD R I TE GACKO AD GACKO TP MATEX AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D FBIHKC FBIHKD FBIHKB FBIHK1A FBIHK1B FBIHKG FBIHKH FBIHK1E

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA AIKB AGSK A2011 MLSU A2015 A2012 SJPT A2016 A2014 ENHL A2013 MTBN AGBN CHMS JGHM

AIK banka a.d. Niš Agroseme a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2011K Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Metals banka a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Chemos a.d. Palic Jugohemija a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TNB GRNT RMDEN04 ALK RMDEN06 RM01 TEL TPLF MPT KMB

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE

Oznaka

Ponedjeljak 26/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,50 90,10 246,00 98,95 23,90 106,00 18,30 0,83 9,90 15,22 170,00 421,00 6,19 11,56 2,73

Najviša 64,90 91,45 249,00 98,95 25,00 106,01 19,00 0,85 10,00 15,40 174,90 440,00 6,19 12,40 2,85

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,51 91,00 248,00 98,95 23,90 106,00 18,30 0,83 9,95 15,32 170,00 440,00 6,19 12,00 2,85

Promet

valuta: EUR - euro 64,68 90,80 246,81 989,50 24,00 37,71 18,36 0,84 9,93 15,31 172,35 426,59 6,19 11,95 2,82

-0,23 % 1,11 % 0,40 % -0,95 % -1,24 % 0,00 % -0,54 % 0,00 % -0,40 % 0,79 % 2,78 % 0,25 % 0,16 % 1,95 % 3,26 %

3029 2053 497 52 1810 1133 1752 36671 2749 1526 100 39 2405 884 3574

195.929,75 186.413,20 122.663,00 51.454,00 43.436,80 42.721,01 32.170,70 30.719,24 27.295,22 23.370,92 17.235,00 16.637,00 14.886,95 10.563,82 10.072,96

Coca-Cola Srbija Standard Sarajevo Agrobanka Makpetrol Skopje Toplifikacija Skopje

+19,93% +14,29% +2,56% +0,21% +0,11%

Jugohemija Rafinerija nafte Bosanski brod Bosnalijek Garant Futog BH Telecom

business.hr

-11,84% -10% -1,24% -0,86% -0,18%

Energoprojekt holding Beograd

Alkaloid Skopje

Osim što je zabilježila jedan od većih porasta cijene na Beogradskoj burzi, dionicom Energoprojekt holdinga posljednjeg radnog dana u tjednu trgovalo se u vrijednosti 1,68 milijuna dinara. Cijena dionice tijekom dana kretala se od 885 do 901 dinar, a zadnja zabilježena iznosila je 898 dinara. Prometom od 11,8 milijuna dinara ostale je opet zasjenila dionica AIK banke Niš. Beogradski indeks BELEX 15 rastao je u petak 0,47 posto.

Jednim od likvidnijih izdanja Makedonske burze, dionicom farmaceutske kompanije Alkaloida Skopje, u petak se trgovalo u vrijednosti 474.050 denara, a cijena dionice pala 0,57 posto i zadnja zabilježena iznosila je 3854 denara. Samo su 123 dionice promijenile vlasnika. Nijedna dionica na burzi nije premašila promet od milijun denara, a za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih Tutunskoj banci bilo je dovoljno 826.800 denara prometa.

+1,81 -0,57

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,70 28,52 28,12 1,00 0,98 0,34 1,25 0,35 0,09 0,12 0,50

28,00 29,01 28,15 1,00 0,98 0,34 1,26 0,35 0,09 0,12 0,50

28,00 28,60 28,12 1,00 0,98 0,34 1,26 0,35 0,09 0,12 0,50

0,28 1,25 % 357185 0,29 0,10 % 52568 0,28 0,00 % 30862 1,00 0,00 % 5000 0,98 -2,00 % 4000 0,34 0,00 % 10000 1,25 0,80 % 1715 0,35 0,00 % 5700 0,09 -10,00 % 21833 0,12 10,00 % 7571 0,50 0,00 % 1645

99.909,07 15.153,74 8.685,20 5.000,00 3.920,00 3.400,00 2.150,81 1.995,00 1.964,97 916,09 822,50

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,00 24,02 93,01 87,01 98,00 31,00 27,50 98,00 93,50 23,10

2.800,00 1.260,00 96,90 1.400,00 83,93 93,42 730,00 81,00 86,95 885,00 90,04 3.900,00 7.210,00 350,00 2.561,00

77,80 3.800,00 640,00 86,00 3.850,00 82,40 96,50 420,00 3.600,00 27.499,00 3.100,00

26,12 24,49 93,01 87,01 98,00 31,01 27,50 98,00 93,50 23,10

2.810,00 1.260,00 97,01 1.400,00 84,22 93,51 755,00 81,30 87,23 901,00 90,31 4.000,00 7.450,00 350,00 2.561,00

26,00 24,49 93,01 87,01 98,00 31,01 27,50 98,00 93,50 23,10

26,01 -1,85 % 57907 1.505.916,32 24,33 1,96 % 48209 1.173.002,13 93,01 0,00 % 8080 751.520,80 87,01 0,00 % 8537 742.804,37 98,00 0,82 % 7290 714.420,00 31,00 0,03 % 22389 694.067,33 27,50 0,00 % 21322 586.355,00 98,00 0,00 % 4626 453.348,00 93,50 0,53 % 4477 418.599,50 23,10 -1,28 % 16596 383.367,60

valuta: RSD - srpski dinar 2.800,00 1.260,00 96,99 1.400,00 84,17 93,50 741,00 81,23 87,14 898,00 90,22 3.914,00 7.363,00 350,00 2.561,00

2.800,15 0,00 % 1.260,00 0,00 % 96,98 0,01 % 1.400,00 0,00 % 84,08 0,25 % 93,48 0,09 % 741,43 -1,20 % 81,10 0,28 % 87,07 0,14 % 898,21 1,81 % 90,17 0,09 % 3.914,29 -2,20 % 7.363,49 2,56 % 350,00 0,00 % 2.561,00 -11,84 %

4214 3965 29214 1800 28974 25426 2780 23444 19747 1879 18221 330 118 1202 124

11.799.815,00 4.995.900,00 2.833.257,27 2.520.000,00 2.436.093,50 2.376.831,44 2.061.170,00 1.901.277,60 1.719.306,47 1.687.745,00 1.642.965,31 1.291.715,00 868.892,00 420.700,00 317.564,00

valuta: MKD - makedonski denar

79,00 77,81 47,86 3.820,00 3.818,52 3.818,52 640,00 640,00 640,00 86,00 86,00 52,90 3.900,00 3.854,07 3.854,07 82,40 82,40 50,68 96,50 96,50 59,35 425,00 422,33 422,33 3.600,00 3.600,00 3.600,00 27.700,00 27.556,71 27.556,71 3.100,00 3.100,00 3.100,00

-0,24 % 118440 5.668.760,02 0,43 % 216 824.800,00 -0,86 % 800 512.000,00 1,06 % 9605 508.070,40 -0,57 % 123 474.050,00 3,00 % 8000 405.457,44 0,01 % 5500 326.451,06 0,27 % 655 276.625,00 56 201.600,00 0,11 % 0,21 % 7 192.897,00 -0,00 % 62 192.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INdEkSI +0,28% BIRS -0,32% 803,41 819,73 LJSEX +0,22% FIRS -1,51% 1.360,13 3.300,76 Belex15 +0,47% MBI10 +0,32% 2.358,26 623,07 Belexline +0,62% MOSTE +0,53% 502,78 1.210,82 SASX10 -0,11% NEX20 +0,32% 13.233,54 866,48 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,32% WIG20 +0,23% 2.460,96 BuX +0,34% 21.965,77 -1,40% ATX +0,37% 2.402,19 -0,46% indeksa na zatvaranju u -0,25% Stanje petak 23. srpnja 2010.

FTSE100 5.296,94

dAX 6.162,98

CAC40

3.613,96

MICEX 1,377.93

AMERIčkI INdEkSI dJIA +1,99% S&P500 +2,25% 10.322,30 1.093,67 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +2,68% četvrtak 22. srpnja 2010. 2.245,89

investor 22 tjedni komentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

nives Bukovac

ionički indeksi Zagrebačke burze, Crobex i Crobex 10, oslabili su krajem prošlog tjedna 0,63, odnosno 1,10 posto. Naime, optimizam koji vlada na svjetskim tržištima kapitala nije se uspio prenijeti i u Hrvatsku u kojoj vlada ljetna letargija. Podjednak broj otvorenih investicijskih fondova prošloga je tjedna završio u minusu i u plusu. Tri najveća tjedna dobitnika među dioničkim fondovima bili su KD Nova Europa (+2,23 posto), NFD Nova Europa (+1,94 posto) i PBZ I-Stock (+1,88 posto), dok su tri dionička fonda s najvećim tjednim minusima bili Platinum Blue Chip (-2,56 posto), HPB World AV-DJE (-1,35 posto) i KD Victoria (1,35 posto). U skupini uravnoteženih fondova redoslijed prva tri fonda je sljedeći: Aureus Balanced (+2,01 posto), ST Aggressive (+1,07 posto) i OTP uravnoteženi (+0,60 posto). Među obvezničkim se fondovima ističu KD Prvi Izbor (+0,61 posto), ZB bond (-0,01 posto) i ICF Fixed Income (-0,02 posto) kao tjedni pobjednici što se promjene vrijednosti udjela tiče, a tu titulu u grupi novčanih fondova zaslužuju ICF Money Market (+0,13 posto), ST Cash (+0,09 posto) i VB Cash (+0,08 posto). Najveći fondovi gledano po iznosu imovine pod upravljanjem u prošlom su tjednu ostvarili uglavnom blagi pad vrijednosti udjela. Tako je ZB global izgubio 0,42 posto vrijednosti udjela na tjednoj razini, a ZB aktiv -0,55 posto. Sljedeći po veličini, PBZ Global, praktički je ostao nepromijenjen sa +0,02 posto promjene vrijednosti udjela, slijedi PBZ Equity sa -0,21 posto te Raiffeisen Balanced sa -0,38 posto promjene vrijednosti udjela.

Aureus US Equity MP-Global HR NFD BRIC Raiffeisen World Aureus Equity KD Energija ZB euroaktiv OTP Europa Plus MP-Bric HR KD Nova Europa ZB BRIC+ KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. ZB trend Ilirika BRIC HPB WAV DJE NFD Nova Europa MP-Mena HR C-Zenit PBZ I-Stock ZB aktiv HI-growth Platinum JIE AC Rusija Ilirika Azijski tigar OTP meridian 20 Ilirika JIE VB High Equity HPB Titan AC G Dynamic EM

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € € kn kn € € kn kn € kn € € € € kn kn kn kn kn € kn € € € € kn € €

113,8103 284,6860 28,0962 97,1800 92,8131 9,5098 100,4400 107,4737 321,4531 6,3769 96,8300 11,8777 55,6900 126,2600 106,0314 87,6568 119,3087 429,4008 49,9065 60,0800 94,7300 8,0455 68,0382 40,2631 56,9446 81,4385 156,3118 46,9334 67,7860 10,7663

5,43 3,02 2,91 2,85 2,63 2,60 2,58 2,57 2,51 2,48 2,36 2,04 2,00 1,86 1,78 1,74 1,68 1,53 1,39 1,26 1,25 1,14 1,14 1,11 1,08 1,02 0,94 0,90 0,81 0,72

-19,00 -5,47 -2,11 -5,71 -7,22 -4,11 -4,27 1,13 -7,50 -3,35 -0,32 -3,56 -6,95 -3,98 -0,89 -2,10 -8,54 -3,29 -14,41 -8,12 -6,78 -7,49 -2,95 -12,37 -1,15 -12,18 -10,36 -7,14 -5,60 -2,72

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

2,35 1,80 7,07 0,87 -2,08 N/A 0,07 2,30 -2,32 -0,15 N/A 2,01 -0,38 3,90 11,36 5,91 -3,19 7,69 -12,73 -1,14 -1,33 -4,14 -2,53 -4,15 8,73 -9,27 -7,44 -8,54 -1,19 2,96

-1,34 14,96 20,76 11,82 -1,22 N/A 13,54 7,56 12,95 20,15 N/A 5,27 14,24 18,86 N/A 22,88 3,38 14,29 -12,05 22,19 9,15 6,57 6,57 21,72 9,28 8,90 -0,78 3,49 10,28 7,05

7,54 -14,59 -16,00 -0,42 -1,59 N/A 0,07 7,44 -8,84 -14,99 N/A 2,34 -20,25 3,06 N/A -4,46 10,86 3,03 -24,95 -15,54 -1,32 -2,55 -12,70 -23,66 -16,29 -8,78 8,09 -23,62 -12,16 5,49

2,49 0,93 3,76 0,86 -5,39 -4,90 -0,90 -0,14 -5,43 1,09 -3,17 3,12 -1,61 3,77 6,03 6,61 -1,63 10,05 -11,69 -1,04 -2,55 -3,65 -4,01 -1,00 5,93 -5,97 -4,79 -6,21 -2,24 4,57

Imovina

14,817 5,189 10,946 37,809 70,919 5,266 206,124 8,274 12,526 17,974 58,471 4,952 25,313 164,454 14,602 12,507 8,473 7,653 6,303 196,634 509,822 67,552 4,967 8,970 5,463 16,865 95,659 12,861 10,665 12,984

Starost

Datum

1,78 2,16 3,31 6,81 4,64 0,39 6,22 1,01 2,36 2,77 0,27 7,44 2,59 7,74 0,55 2,88 1,72 2,38 2,42 3,02 4,07 8,41 2,84 3,37 3,17 2,23 5,74 2,81 3,00 1,39

22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

Aureus Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced ZB global ST Aggressive HI-balanced Allianz Portfolio C-Premium Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM Agram Trust Raiffeisen Prestige PBZ Global fond ST Balanced Erste Balanced HPB Global HPB Dynamic ICF Balanced

kn kn kn € kn € kn kn € € € kn € kn kn € kn kn kn

81,2831 106,9339 8,2672 139,8400 65,2174 9,6859 107,7578 5,4469 139,1013 148,4600 10,7449 66,6582 105,7400 96,6100 178,5376 114,5700 101,3326 49,7769 114,1890

1,83 1,46 1,05 0,95 0,65 0,61 0,41 0,37 0,36 0,34 0,33 0,24 0,01 0,00 -0,20 -0,21 -0,21 -0,22 -0,24

-0,77 -5,51 0,02 -4,23 -7,10 -3,61 -1,50 -10,05 -8,08 -4,76 -3,05 -8,06 3,70 -9,15 -5,98 -7,44 -5,75 -3,14 -12,03

0,77 -7,21 1,39 1,15 -3,92 -1,34 2,43 -9,01 -5,02 -2,49 2,65 -6,78 N/A -5,97 -5,12 -5,17 -5,43 -6,02 -13,64

0,53 8,19 6,07 14,37 -14,96 7,26 6,32 -7,08 2,77 12,61 6,18 1,29 N/A 4,69 -17,00 -0,65 5,01 -13,18 -25,18

-5,03 1,47 -4,13 3,77 -8,46 -0,38 6,45 -16,07 7,62 5,13 5,32 -4,00 N/A 4,50 8,00 -0,79 0,28 -16,37 1,96

1,05 -6,32 0,17 1,99 -8,22 -1,04 2,70 -7,68 -2,74 1,08 4,25 -4,24 5,74 -3,82 -7,22 -0,79 -4,86 -9,37 -11,02

16,065 39,636 12,632 731,388 4,192 65,682 6,990 12,763 43,244 325,640 12,539 12,345 107,051 293,396 11,665 105,265 118,525 22,288 12,335

4,02 4,61 4,52 9,05 4,84 8,41 1,20 3,47 4,50 7,90 1,39 2,03 0,37 8,86 7,53 9,51 4,80 3,90 8,22

€ € kn € € € € € €

125,0315 159,2400 155,4500 170,3000 137,8834 126,6500 126,7300 123,3075 11,2022

0,42 0,27 0,14 0,13 0,08 0,08 0,06 -0,03 -0,09

-0,05 1,49 1,09 0,87 1,00 0,03 -0,33 0,70 0,75

1,16 4,07 3,99 4,25 2,36 4,22 4,66 2,73 3,73

12,55 10,72 8,59 12,94 6,38 4,59 8,46 7,07 3,24

4,97 5,27 7,99 6,74 3,88 4,24 4,48 4,46 1,36

2,20 4,83 4,69 5,85 3,00 5,77 5,30 3,26 4,28

10,302 187,894 12,564 291,525 41,531 97,019 76,526 46,052 6,034

4,61 9,05 5,74 8,16 8,44 7,14 7,37 4,80 8,41

22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010

kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € kn kn € $

139,4834 124,5700 142,7100 133,4658 121,2158 115,4807 104,2900 131,1800 161,0785 136,5600 137,0644 130,4190 11,1906 10,5396 107,1069 101,2770 138,7709 123,9400

0,07 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,82 1,06 0,80 0,73 0,69 0,80 1,10 0,62 0,43 0,89 0,47 0,73 0,87 0,82 0,75 0,71 0,57 0,50

1,97 2,32 1,88 1,94 1,49 1,64 2,48 1,53 1,01 1,79 1,24 1,79 1,95 1,85 1,83 0,10 1,46 1,83

6,40 5,02 6,01 4,78 4,06 4,71 N/A 5,16 4,48 4,97 3,35 5,92 4,77 4,50 5,40 N/A 3,42 3,08

4,36 4,49 4,92 4,50 4,29 5,45 N/A 6,48 4,88 4,46 4,73 5,69 6,38 4,74 5,90 N/A 3,33 4,15

2,23 2,67 2,28 2,14 1,71 1,86 2,75 1,81 1,26 2,06 1,33 2,44 2,21 2,11 2,10 0,06 1,64 2,03

102,700 244,992 1202,488 37,643 138,391 162,321 429,455 1487,404 2865,469 925,970 124,708 275,163 59,230 35,902 136,600 5,220 83,106 44,498

7,79 8,00 7,41 6,56 4,58 2,72 0,83 11,32 10,00 7,14 6,83 4,80 1,82 1,13 1,20 0,98 10,00 5,28

22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010 22.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus Erste Money HI-cash HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 26/7/2010

1,2% U KVARTALU

TJERAJU DRŽAVU

ODLUKA IZGLASANA

Skok britanskog BDP-a

Gm ide na IPO

450 kn malim dioničarima Erstea

Britanski je BDP u drugom tromjesečju porastao 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a to je najviša stopa rasta u posljednje četiri godine. Oporavak je prvenstveno potaknut rastom u uslužnim djelatnostima, proizvodnji te građevinskom sektoru, a smatra se da bi takvi rezultati mogli dovesti u pitanje održivost stimulativnih mjera britanske središnje banke. B. S.

Američki proizvođač automobila General Motors idući će tjedan burzovnom regulatoru SEC-u podnijeti prijavu za inicijalno izdavanje dionica kao bi se smanjio državni udjel u toj kompaniji. GM je naime tijekom prošle godine primio 50 milijardi dolara pomoći, a postupak za izdavanje dionica kreće netom nakon objave financijskih rezultata drugog kvartala. B. S.

Na izvanrednoj glavnoj skupštini Erste banke održanoj u petak u Rijeci donesena je odluka o prijenosu 664.219 dionica, koje se odnose na 3,91 posto temeljnog kapitala banke čiji su imatelji manjinski dioničari banke, na glavnog dioničara ESB holding GmbH (ESB Holding) uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu u iznosu 450 kuna po jednoj redovnoj dioni-

ĐĐ holding pobjednik lošeg tjedna na ZSE-u 80 mILIJUNA PROmETA Crobex je izgubio 0,63 posto, a među deset dionica s milijunskim prometom samo su dvije završile s pozitivnim rezultatom Prošli trgovinski tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao je relativno mirno s uobičajeno niskim volumenima trgovanja. Crobex je pao 0,63 posto, na 1843,54 boda, dok je Crobex 10 pao nešto više, 1,1 posto, na 981,32 boda. Redovan promet dionicama iznosio je prosječnih 80 milijuna kuna, a ukupna je likvidnost tržišta uključujući i promet obveznicama, iznosila 136 milijuna kuna.

Končaru najviše prometa

Na samo dvije dionice potrošeno je više od deset milijuna kuna, a među deset najlikvidnijih nalaze se samo dva dobitnika.

Titulu najlikvidnije osvojila je dionica Končar Elektroindustrije, na koju je potrošeno 19,4 milijuna kuna. Končar je prošloga tjedna pao 0,8 posto, na 456,3 kune, a tom se dionicom trgovalo u rasponu od 443 do 460 kuna. Drugu najlikvidniju poziciju osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma, koja je pala 0,64 posto, na 255,31 kunu. Ta je dionica tijekom cijelog tjedna doživjela samo simbolične promjene - cijena joj se kretala u rasponu od 253 do 257 kuna.

HGspot pao 19 posto

Najveći prošlotjedni dobitnik definitivno je dionica

Đuro Đaković holdinga, koja je porasla šest posto, a najveći je gubitnik zagrebački HGspot koji je tresnuo gotovo 19 posto. Zadnja cijena Đure Đakovića iznosila je 30,76 kuna, a tjedni mu je maksimum dosezao i 35 kuna. S druge je strane HGspot tjedan okončao na samo 25,5 kuna, iako mu je najviša zabilježena razina iznosila čak 39,95 kuna. Osam posto plusa uzela je i dioZDRAVKO STIPETIć, nica Kraša, na koju predsjednik Uprave Đuro su ulagači potrošiĐaković holdinga, koji je li nešto više od pola prošloga tjedna osvojio šest milijuna kuna. Nikola Sučec

posto

Snimio Saša ĆETKoViĆ

REGIJA

Banke srušile Belex 15 1,3 posto Beogradski je Belex 15 na tjednoj razini zabilježio pad 1,3 posto, na 623,07 bodova, a u petak se na burzi najviše trgovalo dionicom AIK banke Niš koja je zabilježila promet 11,8 milijuna dinara.

S gotovo pet milijuna dinara prometa slijedila je dionica Agrosemena, a još se četirima dionicama trgovalo u iznosu većem od milijun dinara - subotičkom Mlekarom, Soja proteinom, Energoprojekt holdingom te Metals

bankom. Banjalučki je BIRS zabilježio nešto manji pad - 0,8 posto, a najlikvidnija je zadnjeg trgovinskog dana u tjednu bila dionica Nove banke sa samo 5000 konvertibilnih maraka prometa. Dionica Telekoma

Srpske bila je tek četvrta na popisu najtrgovanijih sa 2150 konvertibilnih maraka prometa te jedna od rijetkih čija je cijena u petak rasla. Indeks susjedne Sarajevske burze SASX 10 prošloga je tjedna izgubio 1,25 posto. B. S.

ci banke na kojoj nije upisan teret. ESB holding u banci ima 16.319.956 dionica koje se odnose na 96,09 posto njezinoga temeljnog kapitala. Prijenosom dionica na ESB holding omogućit će se učinkovito korporativno upravljanje i odlučivanje, tvrde u Erste banci. ESB holding angažirao je društvo Nexia revizija d.o.o. kako bi odredio iznos otpremnine u novcu za isplatu manjinskim dioničarima, a primjerenost otpremnine u iznosu 450 kuna po dionici ispitao je i revizor Deloittea kao vještak. J. J.

KOmENTAR

Pravi stres je pravi test

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

ezultati europskih testova izdržljivosti za banke, kojima su bankarski regulatori trebali dokazati da je EU siguran od propasti banaka u slučaju nove recesije ili krize u plaćanjima europskih vlada, nisu izazvali jednoglasno oduševljenje ulagača ni analitičara s obje strane Atlantika. Točnije bi bilo reći da nitko nije zadovoljan. Dok velike europske banke poput belgijskog KBC-a ili Erste grupe veselo objavljuju kako su rezultati potvrdili ono što su oni cijelo vrijeme govorili, ulagači su već doveli u pitanje metodologiju testa. Dok su regulatori testirali adekvatnost kapitala banaka za državne obveznice kojima banke trguju, kritičari smatraju da je test adekvatnosti kapitala trebao biti proširen na sve državne obveznice, koje bankari drže do dospijeća. Na taj bi način obuhvaćen bio puno veći postotak bilance banaka, a sigurno je da bi i zahtjevi za financiranjem bili puno veći. Prvi sljedeći stres bit će pravi test sposobnosti preživljavanja banaka.

OGLAS