Business.hr broj 687

polUGodIŠte Za ZaBoraV 19

UGoVorI s molom

Ericssonu posao u Kazahstanu izbio 42,3 milijuna kuna

Sanader, Jurčić Polančec i Linić svjedoče 13. rujna Sabor je pozvao svjedoke kako bi rasvijetlili okolnosti privatizacije Ine koja je započela još 2003. godine, a zanimaju ih izmjene ugovora iz 2009. i izdvajanje plinskog poslovanja iz Ine 8

Ericsson Nikola Tesla, koji vodi Gordana KovaËeviÊ, morao je otpisati nenaplativo potraæivanje

srijeda 28/7/2010

broj 687 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INterVjU 4-5 Krešimir Kuterovac, direktor Agrokorova Vukovarskog kombinata

U Vupik ulažemo

500

mil. kuna tirati na 200 hektara Vinogradi bi se trebali pros junadi a, dvije farme krava i farma U planu su šest farmi svinj ća na području Grabova Ide se u proizvodnju povr

reportaæa s prVe hrVatske hIdroceNtrale U posljedNjIh 20 GodINa

Struja iz HE Lešće poteći će do kraja kolovoza ove godine Hidrocentrala će proizvoditi struje koliko troši primjerice grad Karlovac

6

info&stav

indikator

2-3

Crna statistika

dva poglavlja manje

U prometnim nesrećama na hrvatskim cestama lani je poginulo 616 osoba, 91 osoba manje nego 2008. Najviše je ljudi poginulo u vozilima, njih 443 ili 71,9 posto te 95 pješaka ili 15,4 posto, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku

Hrvatska je u utorak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila još dva poglavlja - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika i Financijski nadzor.

Do završetka pristupnih pregovora preostalo joj je zatvoriti jednu trećinu svih poglavlja… business.hr Srijeda 28/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SUkoB orCa i HFP-a PrESELio SE U PariZ

Orco: Duvnjak ima dopušte objavi ugovor o Sunčanom Popis 20 obveza iz Sporazuma dioničara koje HFP nije realizirao sada je u nadležnosti orcova odvjetničkog tima, odnosno pariške Uprave koja je preuzela svu komunikaciju s HFP-om i Zagrebom draGan LaZUkić, Orco grupa Snimio Saša ćetković

Predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak u četvrtak je na Upravnom odboru HFPa poručio da je spreman objaviti Sporazum dioničara o Sunčanom Hvaru ako za to dobije suglasnost Orco Property grupe. Orcov direktor posebnih projekata Dragan Lazukić na upit Business.hr-a hoće li dati suglasnost HFP-u za objavu Sporazuma dioničara, gorko se nasmijavši odgovara kako su i on i predsjednik Uprave Orca Jean-Francois Ott više puta i javno pozivali HFP da objavi sadržaj sporazuma, a to su tražili i u prepisci s HFP-om.

Uostalom, dodaje Lazukić, Orco Property

grupa učinila je to i u priopćenju objavljenom 20. srpnja na Orcovim internetskim stranicama, dva dana prije sjednice UO-a HFP-a na kojoj je Vedran Duvnjak iskazao spremnost za objavu sporazuma ako dobije suglasnost Orca. I doista, na kraju priopćenja u kojemu reagira na odluku HFP-a da raskine, odnosno ne produlji sporazum s njima, Orco grupa "još jednom poziva HFP da objavi Sporazum dioničara i svu prepisku koju je Orco vodio s HFP-om".

nema tajni

Lazukić tvrdi i da osim Sporazuma dioničara iz 2005. godine nema nika-

kva drugog tajnog ili sličnog dodatnog dokumenta o javno-privatnom partnerstvu HFP-a i Orca u Sunčanom Hvaru. Ne misli ni da bi razlog za Duvnjakovo igranje ping-ponga s objavljivanjem sporazuma moglo biti štićenje nekoga od sadašnjih ili bivših članova Vlade koji su sudjelovali u njegovu kreiranju i realizaciji.

Pariz vodi igru

Kako se u Orcovu priopćenju navodi i da je Orco grupa 13. srpnja HFP-u poslala popis 20 obveza iz Sporazuma dioničara koje HFP nije realizirao, upitali smo Lazukića može li se taj popis dobiti i objaviti, no on odgovara

kad SE VEć raZBaCUJE BroJkaMa...

Zna li premijerka da 41% više Ukrajinaca znači samo 15 Svaka čast premijerki Kosor na osmijehu kojim je počastila turiste na naplatnim kućicama u Lučkom - jer je ljubaznost element usluge za koju gost u Hrvatskoj prečesto ostaje uskraćen.

Ali čemu razbacivanje irelevantnim brojkama?

Spomenuvši kako je na Jadranu 13 posto više Slovenaca nego lani, premijerka je nanizala i kako imamo 20 posto više Rusa i Kineza te 41 posto više

Ukrajinaca. Pritom nije propustila pohvaliti samu sebe tj. svoju vladu naglasivši kako je za taj 'bum s istoka' sigurno zaslužna i odluka države da u sezoni ukine vize građanima nabrojenih zemalja.

Isticati veći broj Slovenaca ima rezona jer su oni jedini, uz Talijane i Nijemce, prošle godine premašili brojku od milijun dolazaka, ali Rusi, Kinezi i Ukrajinci zajedno samo su kap u moru. Rusa je prošle

godine bilo 133 tisuća tj. 24 posto manje nego 2008., tako da će se ukidanjem viza vjerojatno postići samo to da se njihov broj dolazaka vrati na razinu otprije dvije godine. Ukrajinaca je prošle godine bilo 37.000, a Kineza 7600, te su i lani bilježili porast od 18 do 19 posto u odnosu na godinu prije. Brojka od 41 posto više Ukrajinaca možda odlično zvuči, ali 'u prijevodu' na apsolutni broj znači samo nekih 15

tisuća turista više, čime premijer ni jedne mediteranske zemlje vjerojatno ne bi ozbiljno mahao.

Neobično je odjeknula i vijest kako na Jadran stiže milijun Čeha. Iza takve prognoze stoji češka asocijacija putničkih agencija, dok domaća statistika za prvih šest mjeseci bilježi minus upravo iz Češke, ali i Njemačke te Mađarske. Čeha je prošle godine bilo nešto više od 607 tisuća, iako sami Česi tvrde da su

brojka

››

biser dana

Kape partizanke su lijepe, nose poruku mira

Predsjednik rH ivo josipović na otvaranju spomenika u srbu

500

milijuna premašio je ove godine broj stanovnika Europske unije, a s obzirom na prošlu godinu povećao se za 1,4 milijuna, objavio je Eurostat

uvodnik

enje da Kompromisno znojenje pred Hvaru istražnim povjerenstvom niječno, jer je i to sada u nadležnosti Orcova odvjetničkog tima, odnosno pariške Uprave Orca koja je preuzela svu komunikaciju s HFPom i Zagrebom.

Zoran Daskalović

vedran duvnjak, HFP Snimio Saša ćetković

15.000 gostiju? te brojke puno veće. Za razlike u evidenciji kažu da je krivo sivo tržište, i to upravo u privatnom smještaju, kojem su Česi više skloni.

Ministar Bajs već je najavio pojačanu inspekciju kojom namjerava smanjiti broj 'ilegalaca', a za ocjenu uspješnosti te akcije valja pričekati kraj godine i konačni zbir. Možda rezultat rata protiv sive ekonomije upravo treba tražiti na broju ukupno evidentiranih čeških turista. M. g.

nina Domazet nina.domazet@business.hr

D

ragica Zgrebec, predsjednica Istražnog povjerenstva za privatizaciju Ine, svojedobno je najavljivala da će kao svjedoka pozvati i premijerku Jadranku Kosor. Ona je svojedobno potpisala dokument kojim se daju ovlasti potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu da potpiše izmjene dioničarskog ugovora kojim su Molu dana velika upravljačka prava. Međutim, Kosor se u rujnu neće naći s druge strane stola već će umjesto nje na "vruću fotelju" pred povjerenstvo, mikrofone i TV kamere sjesti bivši premijer Ivo Sanader. očigleDno je riječ o kompromisnom rješenju koje je SDP iza zatvorenih vrata postigao s HDZ-om, jer Zgrebec medijima izjavljuje da nije zvala premijerku zato što povjerenstvo istražuje poslove koji su sklopljeni prije nego što je došla na tu funkciju te da će o papirima koje je potpisivala Kosor ispitati samozatajnog Sanadera.

Povjerenstvo će preslušavati i političare Slavka Linića, Lju-

››

bivŠeM PreMijeru ivi sanaderu, bivšem vicepremijeru Damiru Polančecu i sadašnjem ministru financija ivanu šukeru neće se u svjedočenju pred istražnim povjerenstvom pridružiti premijerka jadranka Kosor Snimio hrvoje dominić

S obzirom na to da se pred istražnim povjerenstvom o privatizaciji Ine može šutjeti kako se ne bi završilo u zatvoru, od svjedočenja nema smisla očekivati spektakularne rezultate bu Jurčića i Ivana Šukera, sadašnjeg predsjednika Uprave Ine Zoltána Áldotta, kao i njegova prethodnika Tomislava Dragičevića te ključnu osobu — Damira Polančeca.

S obzirom na to da se u skladu sa Zakonom o istražnim povjerenstvima pred povjerenstvom može i šutjeti kako se ne bi završilo u zatvoru, od svjedočenja nema smisla očekivati spektakularne rezultate. Najzanimljivije svjedočenje možda se može oče-

kivati od Polančeca koji je već davao intrigantne izjave i najavio memoare.

DosaDašnji raD povjerenstva uglavnom se svodio na prepucavanje SDP-a i HDZ-a. HDZ-ovci prigovaraju SDP-u što je uopće prodavao Inu te da je u izboru strateškog partnera favorizirao Mol, a SDP-ovci im obilato vraćaju činjenicom da nije bilo potrebe mijenjati dioničarski ugovor i povećavati upravljačka prava. Kako

god bilo, dosadašnji tijek privatizacije Ine neće se poništiti, revizije nema, kao ni policijske istrage spornih ugovora koji nanose štetu državi i građanima. Iz svega čini se da će mnogi jedinu zadovoljštinu doživjeti gledajući kompromisno preznojavanje i petljanje ključnih aktera najvažnije privatizacije u povijesti države. To baš i nije neki pretjerani užitak, ali bitno je da je forma zadovoljena.

tema 4-5

INTERVJU Krešimir Kuterovac, predsjednik Uprave Vupi kombinata u Hrvatskoj pola godine nakon što ga je preuzeo

U Vupik ulažemo 5 Vupik još nije profitabilan, ali kada provedemo zacrtane investicije i restrukturiramo tvrtku, za tri godine ostvarivat ćemo planirane prihode, a samo ove godine uložit ćemo približno 300 milijuna kuna

Agrokor je, nakon preuzimanja najvećeg poljoprivrednog kombinata u istočnoj Hrvatskoj - vukovarskog Vupika - 13. siječnja ove godine, krenuo u temeljito restrukturiranje i obnovu njegove proizvodnje u koju će samo ove godine uložiti približno 300 milijuna kuna. Do kraja 2012., kada bi se zacrtane reforme trebale provesti, ulaganja će premašiti i 500 milijuna! Kako bi se sve odvijalo prema planu i Vupik s Beljem zaokružio Agrokorov poljoprivredni program u istočnoj Hrvatskoj, odgovorna dužnost predsjednika Uprave pripala je čovjeku od najvećeg povjerenja Ivice Todorića, donedavnom državnom tajniku u Ministarstvu poljoprivrede i članu uprave Belja Krešimiru Kuterovcu, koji je na tu dužnost stupio 7. travnja.

"Prvo smo restrukturirali tvrtku i ugasili sporedne djelatnosti i neperspektivne pogone te zadržali samo one za koje imamo resurse, znanje, ljude i tržište. Ugasili smo, primjerice, klaonicu koja je građena prije tridesetak godina i, osim što je samo prošle godine stvorila gubitak od 14 milijuna kuna, prijetila je i mogućnost da je zatvori veterinarska inspekcija. Pedesetak zaposlenih prerasporedili smo u sustavu, a deset poslali na edukaciju u PIK Vrbovec, kako bismo ih pripremili za rad u novoj Beljskoj klaonici kod Belog Manastira za godinu dana.

Gubitke je stvarao i Transport s više od dvadeset kamiona, od kojih je vozilo sedam. Cijeli smo biznis s vozačima prebacili u Beljetransport. Slično je bilo i s Tvornicom stočne hrane iz-

građenom još 1963. godine, Održavanjem poljoprivredne mehanizacije, pojedinim skladištima… zbog kojih je Vupik prošlu godinu završio sa 434 milijuna kuna gubitka i mi koji radimo u Vupiku to ćemo morati zaraditi i vratiti.

Prihodi Vupika prošle su godine bili 163,1 milijun kuna, a nakon gašenja neperspektivnih djelatnosti u prvoj polovici godine gotovo su prepolovljeni, dok su rashodi pali na trećinu. " Vupik je dugo imao blokiran račun. Jesu li te obveze podmirene i u kojim rokovima danas plaća?

- Otprilike 200 milijuna kuna zaostalih obveza podmirili smo ili preuzeli u rokovima koje smo prihvatili prilikom kupnje. Imamo zatvorenu financijsku konstrukciju za investicije koje plaćamo u dogovorenim rokovima. Vupik još nije profitabilan, no kada provedemo zacrtane investicije i restrukturiramo tvrtku za tri godine, ostvarivat ćemo planirane prihode i profite kojim ćemo

moći servisirati sve obaveze.

Vupik je prije rata obrađivao 16.000 hektara zemlje. Danas je ta površina puno manja.

- Danas raspolažemo s otprilike 7200 hektara na poslovnim jedinicama u Boboti i na Ovčari. Po programu raspolaganja imamo 5000 hektara, a za nešto više od dvije tisuće još se natječemo u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave. Naš je cilj doći do barem 10.000 hektara, što bi nam bio tehnološki optimum. Imamo i 220 hektara minski sumnjivih površina, pa smo ponudili program razminiranja, o čemu razgovaramo s nadležnim ministarstvima.

U što ćete konkretno investirati ove godine?

- U ratarsku mehanizaciju uložili smo više od 20 milijuna kuna i sada osposobljavamo ljude za primjenu nove tehnologije. U odnosu na prošlu godinu proizvodnja pšenice veća je za dvije tone po hektaru, šećerne repe očekujemo više od 650

DIO PLANOVA • 200 ha pod vinogradima • šest svinjogojskih farmi • farma za tov junadi i teladi • dvije farme mliječnih krava • proizvodnja povrća na području Grabova • uređenje sustava za utovar i istovar robe iz silosa Dunav u blizini Luke na Dunavu, što će stajati 50 milijuna kuna

t/ha, a porast će i proizvodnja ostalih kultura. Idućih godina u novu mehanizaciju i tehnologiju ulagat ćemo desetak milijuna kuna godišnje. Uredit ćemo infrastrukturu, kanale i navodnjavanje kako bismo mogli regulirati vodne režime tla. Početkom godine iskrčili smo 106 hektara neperspektivnih nasada vinograda i danas ih imamo 165 hektara, a zaokružit ćemo 200 hektara pod vinogradima. Planiramo izgraditi šest svinjogojskih farmi, farmu za tov junadi i teladi, te dvije farme mliječnih krava u kojima ćemo, nakon ulaganja 45 milijuna kuna, dogodine imati 1800 krava i proizvoditi više od 13 milijuna litara mlijeka.

Na području Grabova razvijat ćemo proizvodnju povrća, a u blizini Luke na Dunavu uredit ćemo najmoderniji sustav za utovar i istovar robe na silosu Dunav, što će nas stajati 50 milijuna kuna.

U trenutku raspisivanja natječaja u Vupiku je radilo 840 ljudi. Kada ste preuzeli društvo, bilo ih je stotinu manje. Koliko je danas zaposlenih?

- Percepcija je da je riječ o manjem broju zaposlenih (s prosjekom bruto plaća 5,5 tisuća kuna) jer je dio zaposlenika iz trgovine otišao u Konzum, vozači su prešli u Beljetrans, a manji je dio napustio tvrtku uz otpremninu… Dio ljudi trenutačno je na obuci jer će nam trebati dogodine kad farme stavimo u funkciju. Na edukacijama za svinjogojstvo nam je 45 ljudi.

Zatekli ste i nekoliko tvrtki kćeri preko kojih je Vupik poslovao kada je imao blokiran račun. Što ste učinili s njima?

- Bršadin promet i Terra-

Tost restrukturirali smo i spojili u sustav VUPIK-a, a trenutačno radimo i na restrukturiranju ribnjaka Grabovo i Agro-Lovasa. Zatekli smo i tehnološki zastarjelu poljoprivrednu mehanizaciju, posljednja je nabavljena prije 12-13 godina i mora-

ika, govori o obnovi i rastu devastiranog, nekad najboljeg Todorićev Agrokor

business.hr Srijeda 28/7/2010

500 milijuna kuna RURALNI TURIZAM

Za hotel Dunav tražimo partnera koji bi ga preuzeo - Hotel Dunav koji smo zatekli u sustavu Vupika predstavlja vrstu posla kojim se unutar Agrokora ne bavimo i nastojat ćemo pronaći partnera koji bi ga preuzeo.

Naša je orijentacija ruralni turizam i zato smo obnovili Vinogradarsku kuću Goldschmidt, pa želimo biti sudionik turističke ponude na ovom području zajedno s Beljem i Ilokom sa sličnim sadržajima.

TRŽIŠNA CIJENA PŠENICE

Kome treba novac dat će žito za 1,1 kn po kilogramu - Nema nikakve urote na domaćem tržištu. Naši poljoprivredni proizvođači mogu odvesti svoju pšenicu na Budimpeštansku burzu i, ako mogu, prodati je po višoj cijeni. I naša mlinsko-pekarska industrija može tu pšenicu uvesti ako joj se isplati. Onaj kome danas treba novac prodat će pšenicu za realnu cijenu koja je važeća na tržištu, primjerice 1,1 kunu za kilogram, jer nema vremena čekati da cijena poraste, a onaj tko ima vremena spekulirat će i to će mu donijeti bolju ili lošiju cijenu, ali to je ovisno o tržištu.

Novi pravilnik kojim se mijenjaju parametri kvalitete pšenice ocjenjujem u najmanju ruku problematičnim, jer mijenja ustaljene kriterije koji vrijede za mlinsko-pekarsku industriju i trgovinu.

Vjerujem da su ti kriteriji prihvatljivi u slučaju kad država kupuje pšenicu, kao što vjerujem da se svi otkupljivači drže tih normi te da su primili svu pšenicu u silose po tim kriterijima, ali drugo je pitanje cijene pšenice sa 11 ili 12 posto primjese, jer se dosad trgovalo sa 2 posto. Pitanje je kako će kupci vrednovati tu razliku od desetak posto primjese, što u stvari nije pšenica, pa će opet tržište odrediti konačnu cijenu za neku kvalitetu jer se tako pšenica i prodaje i na domaćem i na inozemnom tržištu.

PIPUNIĆEVO CARSTVO

Žito nam nije konkurencija Snimio goran flauder

li smo je obnoviti ako želimo biti konkurentni. Navodnjavamo i tristotinjak hektara, a planiramo te površine povećati na dvije tisuće hektara, uglavnom na području Ovčare gdje imamo tri tisuće ha zemljišta i gdje ćemo izgraditi rashladne skladišne kapa-

citete.

Kako se Vupik priprema za ulazak na europsko tržište?

- Nakon ulaska u EU bit će nam poznata pravila igre i nećemo imati nelojalnu konkurenciju, ali bit će jača lojalna konkurencija, no i mogućnost plasmana na to veliko tr-

žište. Siguran sam da ćemo se kao Agrokor dobro pozicionirati. Svakodnevno radimo na daljnjem razvoju proizvoda te smo sigurni da ćemo ulaskom u EU konačno i profitirati.

Nedavno je otvorena Konzumova akademija. Kako sura-

- Žito d.o.o., kao ni jednu kompaniju u Hrvatskoj, ne doživljavam kao konkurenciju. U Hrvatskoj nemamo dovoljno proizvoda u poljoprivredi kako bismo jedni drugima konkurirali. Nama konkurencija dolazi izvana. Za takvu se konkurenciju moramo pripremiti i nastojati biti što bolji.

đujete sa znanstvenim institucijama?

- Suradnja s Poljoprivrednim fakultetom nastavak je cijele naše poljoprivredne priče unutar sustava Agrokor, s kojim već imamo potpi-

sane ugovore na razini Belja i PIK-a Vrbovec. Znanje je velika prednost u proizvodnji i u spoju s novom tehnologijom znatno podiže konkurentnost.

Goran Flauder

tema 6-7

NAPUNJENA AKUMULACIJA Prva hidroelektrana izgrađena provedeni još 1984., ovih dana prolazi posljednje provjere, a proi

Struja iz HE Lešće Punjenje akumulacije Hidroelektrane Lešće počelo je sredinom lipnja, a 176 metara dugačka brana u kanjonu Dobre, pod opterećenjem od 25 milijuna m3 vode u 12,5 km dugom akumulacijskom jezeru, zadovoljila je sva ispitivanja Mirna, tamnozelena voda u kojoj se ogledaju borovi i bjelogorica dopire gotovo do vrha brežuljkaste obale. Spokojan prizor novostvorene akumulacije hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri neočekivano nalikuje prirodnom jezeru. Međutim, još sredinom lipnja te silne duboke vode iza masivne gravitacijske brane dužine 176 metara, koja je presijecala kanjon te naoko pitome, a zapravo bujične rijeke, tu nije bilo.

Punjenje akumulacije počelo je sredinom lipnja i trajalo je dvadesetak dana, govori Tomislav Tomić, rukovoditelj tima za izgradnju HE Lešće. Tijekom tog razdoblja razina vode u kanjonu Dobre — sada akumulacijskom jezeru — postupno se povećala za 44 metra. Pod pritiskom vode masivna brana, 36 metara široka u podnožju i samo četiri metra u kruni, našla se na velikom testu izdržljivosti. Inženjeri su danonoćno budno pratili ponašanje brane i podzemne zavjese. Velik broj ugrađenih instrumenata mje-

rio je opterećenje objekata, a svi rezultati dosad bili su pozitivni. Golema betonska brana visoka 52 metra uspješno zadržava pritisak čak 25 milijuna prostornih metara vode u novoj akumulaciji koja se proteže kanjonom Dobre u dužini 12,5 kilometara.

Laserska mjerenja

Hidroelektrana Lešće snage je 42 MW i godišnje će proizvoditi 98 milijuna kilovatsati električne energije, koja će se puštati u mrežu u trenucima takozvanih vršnih opterećenja, kada je potražnja za energijom najveća. Elektrana će proizvoditi prosječno osam sati dnevno, a količina električne energije koja će se proizvesti u Lešću zadovoljila bi godišnje potrebe grada nešto manjeg od Karlovca u kojem živi gotovo 60 tisuća stanovnika.

U strojarnici u podnožju brane, srcu nove elektrane, bučno je i, čini nam se, nekako svečano. Nekolicina muškaraca u radnim odjelima promatra laserska mjerenja

spojne osovine generatora i turbine koja vrti generator jednog od dva velika agregata koji proizvodi struju. Agregat tijekom ispitivanja radi sa samo deset posto protoka vode, a sva mjerenja obavljaju se kompjutorski.

"Ispitujemo opremu u stvarnim uvjetima. Radili smo mehaničke vrtnje sva tri agregata koji se pomalo prilagođavaju. Nakon toga radit ćemo na sinkronizaciji jednog po jednog stroja na mrežu, čime će elektrana započeti isporučivati struju. Računamo da će to biti do kraja kolovoza. Tijekom pokusnog pogona ispitat će se garantirane vrijednosti strojeva", rekao je Josip Gabela, direktor sektora hidroelektrana u HEP-u.

Naravno, cijeli objekt mora proći tehnički pregled kako bi dobio uporabnu dozvolu.

Urušavanje tunela

Rijeka Dobra koja će omogućiti proizvodnju struje ljeti se odlikuje malim protokom, no u proljeće i jesen snažno reagira na kiše i obi-

broJKE

96 52,5 176 milijuna eura uloženo je u HE Lešće

metara visina je gravitacijske brane

luje vodom. HE Lešće sastavni je dio HE Gojak i akumulacija Sabljaci i Bukovnik koje se nalaze uzvodno. Neobično je da takav respektabilno velik objekt kao što je HE Lešće uopće neće imati ljudske posade već će se elektranom upravljati iz HE Gojak, gdje će se broj zaposlenih povećati za petero.

Posljednju hidroelektra-

metara dužina je brane u kruni

nu HEP je gradio prije čak 21 godinu, a s Lešćem se startalo još 1984. godine, kada su obavljena prva istraživanja. Projekt gradnje doživio je devedesete i Domovinski rat i zamrznut dočekao 2005. godinu, kada je donesena konačna odluka o gradnji tog energetski malog objekta na Dobri. Radovi su započeli u rujnu 2005. i trajali ukupno

u posljednja dva desetljeća, za koju su prvi pripremni radovi izvodit će struje koliko je potrebno primjerice Karlovcu

business.hr Srijeda 28/7/2010

Snimio Saša ĆetkoviĆ

e do kraja kolovoza JosIP gAbELA, direktor sektora za hidroelektranu, i tomislav tomi∆, rukovoditelj tima za izgradnju

ŽIVoTNI VIJEK - 100 goDINA

Skupa investicija, jeftina proizvodnja Ako se izuzme NE Krško, više od polovine energije proizvedene u Hrvatskoj dolazi iz hidroelektrana. U sustavu HEP-a još uvijek rade hidroelektrane puštene u pogon 1906. godine (HE Miljacka,), 1908. (HE Ozalj) i 1912. (HE Kraljevac). Josip Gabela, prvi čovjek za hidroelektrane u toj tvrtki, uvjeren je da će i novosagrađena HE Lešće raditi barem stotinu godina. "Hidroelektrane su jako skupe u investiciji, ali trošak eksploatacije je malen. Cijena energije iz hidroelektrane Lešće 25 godina bit će konkurentna, a nakon toga trošak proizvodnje rapidno pada i struja je vrlo jeftina", kaže Gabela. Na pitanje o neiskorištenim vodnim potencijalima on kaže da Hrvatska danas ima tehnički iskoristivo između 2,5 i 3 milijarde kilovatsati godišnje iz hidropotencijala, ali da je u ovom trenutku to pitanje ekonomske iskoristivosti.

NoVA TURIsTIČKA META

Rast će cijene zemljišta

četiri građevinske sezone.

Gradilištem je prošlo do dvije tisuće ljudi, a prosječno je na njemu dnevno radilo 250 radnika, inženjera i pratećeg osoblja. Na projektiranju su radili IGH, Projektni biro Split i Elektroprojekt. Glavne radove izveo je konzorcij koji čine Končar Inženjering za energetiku i transport, Ingra i Konstruktor Inženjering.

Končarova su domena elektrostrojarski radovi, Ingra se brinula za strojarnicu i isporučila hidromehaničku opremu, a Konstruktor Inženjering sagradio je branu i izveo ostale građevinske radove.

Od podizvođača pojavljuju se Litostroj, čije su turbine, Gopla, Međimurje i ABB. "Jedina nepredviđena otežavajuća okolnost na gradnji

hidroelektrane bilo je urušavanje obilaznog tunela u koji smo morali skrenuti rijeku kako bismo mogli graditi branu. Na sredini tunela naišli smo na jedan geološki rasjed koji se produžio po koritu točno ispod mjesta na koji dolaze generatori. Tunel se urušio, na čemu smo izgubili dva mjeseca", rekao je Gabela. U sklopu projek-

Zemljište pokraj akumulacije do sada nije imalo tržišnu vrijednost, no pitanje je vremena kad će je dobiti. Akumulacija Sabljaci pokraj Ogulina omiljeno je kupalište s većim brojem vikendica, pa nema razloga da i obale Dobre ne postanu turistička meta. U selu Trošmarija gradit će se vidikovac i kupalište, a s HEP-ovcima je prije kontaktirao Hrvatski veslački savez s inicijativom da se pokraj Dobre napravi kamp za veslače. Dugačak kanjon s mirnom vodom idealan je za trening, osobito za osmerce koji u nedostatku bolje varijante sada treniraju na zagrebačkom Jarunu.

ta HEP je napravio vodovod do hidroelektrane, sufinancirao magistralni vodovod Karlovac - Duga Resa te vodovodnu mrežu općina Bosiljevo i Generalski Stol. Uz to

su napravljene prometnice, dva velika mosta preko Dobre u selu Trošmarija i spojna cesta.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 28/7/2010

URED ZA JAVNU NABAVU

'Nije kupnja nego obnova voznih parkova' Zagreb. Vladin Ured za središnju javnu nabavu Vlade izvijestio je jučer kako u središnjoj javnoj nabavi najma automobila operativnim leasingom nije riječ o novom trošku i kupnji koja će povećati broj vozila ministarstava i državnih upravnih organizacija, nego isključivo o na-

HYPO ALPE ADRIA BANK

Nova prijava protiv Zagorca U istrazi koja se vodi protiv umirovljenoga hrvatskoga generala Vladimira Zagorca i bivših članova Uprave Hypo Alpe Adria banke, austrijski istražitelji odlučili su u vezi sa Zagorčevim poslovima s nekretninama podnijeti tužiteljstvu u Klagenfurtu prijavu i za kriminalno udruživanje Pretresajući spise koruške banke Hypo Alpe Adria, austrijski istražitelji odlučili su u vezi s poslovima s nekretninama umirovljenoga hrvatskoga generala Vladimira Zagorca podnijeti tužiteljstvu u Klagenfurtu prijavu i za kriminalno udruživanje, piše u utorak bečki dnevnik Der Standard.

Prijava i zloupotreba

Istraga se vodi protiv Zagorca i bivših članova bančine uprave Wolfganga Kulterera i Guentera Striedingera i drugih.

Dosad su podignute prijave za prijevaru i zloupotrebu ovlasti.

Istražiteljski tim očigledno uočava sustavnost u Hypovoj dodjeli kredita Zagorcu koji nije osiguravao nužna jamstva. Riječ je o poslovima s nekretninama u Hrvatskoj iz 2004. i kreditnom volumenu od 5,6 milijuna eura.

40 mil. eura kredita

Zagorec je u međuvreme-

nu počeo prodavati svoje nekretnine u Beču. Trenutačno se nalazi u zatvoru u Hrvatskoj, a poslove vodi njegova supruga. Prodaje se bivši telegrafski ured na bečkom Trgu burze (Boerseplatz) i dva objekta u Wien-Doeblingu. Po pisanju medija Zagorec je na temelju tih nekretnina od koruškog Hypa dobio oko 40 milijuna eura kredita.

U utorak je dužnosnik Socijalističke stranke Austrije (SPOe) Guenther Kraeuter zatražio od Austrijske narodne stranke (OeVP) "opsežno izvješće o napredovanju pravosudnih tijela u kaznenom gonjenju počinitelja gospodarskih zločina" u slučaju Hypo. U službenom je priopćenju Kraeuter zatražio i gospodarsko statusno izvješće o nacionaliziranoj banci. H

VLADIMIR ZAGOREc, umirovljeni hrvatski general

arhiva business.hr

jmu "radi obnove postojećih voznih parkova, a najam potrebnih vozila omogućava daljnje redovito obavljanje poslova iz njihove nadležnosti".

Reagirajući na medijske napise navodi da je prikupio podatke o potrebama pojedinačnih naručitelja automobila operativnima leasingom te ističe kako je u sklopu redovite obnove voznih parkova bilo potrebno nabaviti ukupno 1103 automobila, a njih 856 odnosi se na vozila za potrebe MUP-a. H

SINDIKATI KOSORIcI

'Ne odričite se radnika u korist kapitala' Zagreb. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u jučerašnjem pismu premijerki Jadranki Kosor ističu kako su neugodno iznenađeni vijestima iz medija kako hrvatska Vlada namjerava prodati državne udjele u tvrtkama bez socijalne klauzule.

"Smatramo da pitanje najav-

ljene prodaje državnih udjela u vlasništvu poduzeća treba prije početka provođenja biti raspravljeno između Vlade RH i socijalnih partnera, a pogotovo zbog najave ukidanja socijalne klauzule", navodi se u pismu koje potpisuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

"Vlada upravo iz obveze prema narodu kao vlasniku i prema narodu kao stvaratelju tih dobara nema pravo ponašati se kao najneoliberalniji kapitalist i odricati se radnika u korist kapitala", navodi NHS u pismu premijerki Kosor. H

Sanader, Pola i Jurčić svjed UGOVORI S MOLOM Povjerenstvo koje istražuje ugovore između Vlade i Mola pozvalo je na svjedočenje Slavka Linića, Ljubu Jurčića, Tomislava Dragičevića, Ivana Šukera, Damira Polančeca, Ivu Sanadera i Zoltána Áldotta - koji poziv ne smiju odbiti, pod prijetnjom novčane i zatvorske kazne

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine i svim ugovorima između Vlade i Mola na drugoj sjednici održanoj u utorak odlučilo je za svjedoke pozvati redom Slavka Linića, Ljubu Jurčića, Tomislava Dragičevića, Ivana Šukera, Damira Polančeca, Ivu Sanadera i Zoltána Áldotta.

Predsjednica istražnog povjerenstva Dragica Zgrebec (SDP) pojasnila je da je povjerenstvo odlučilo pozvati svjedoke kako bi rasvijetlili okolnosti kompletne privatizacije Ine koja je započela još 2003. godine, zanimaju ih okolnosti izmjene dioničarskog ugovora iz 2009. godine, kao i izdvajanje plinskog poslovanja

Zg BOLNICE

NAZUBLJENI rEMEN

financiranje preko sestara milosrdnica

Borovo ulaže 35 mil. kn u proizvodnju

Zagreb. Ministar zdravstva Darko Milinović i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dogovorili su prijelazno rješenje u kojem će pet gradskih bolnica biti financirane preko KB "Sestre milosrdnice".

Prijelazno rješenje vrijedi do odluke zagrebačke Skupštine kojom će biti promijenjen organizacijski oblik. H

Vukovar. Tvrtka Borovo-Gumitrade, koja je u sastavu Borova d.d., na jesen počinje proizvoditi nazubljeni remen koji će plasirati na tržišta regije.

Po riječima direktora BorovoGumitradea Husnije Burića, riječ je o investiciji vrijednoj oko 35 milijuna kuna.

"Do kraja kolovoza planiramo

osposobiti proizvodnu liniju, osposobiti radnike i početi probnu proizvodnju. Očekujemo da proizvodnja nazubljenog remena, novija varijanta remenja koja ima širu primjenu od klinastog remena, počne u rujnu", rekao je novinarima Burić, dodajući kako tvrtka već proizvodi klinasti remen.

Tvrtka na godinu proizvede 200.000 pari gumeno-plastične obuće, uz mogućnost proizvodnje do 400.000 pari, te 1,5 milijuna metara remenja, uz mogućnost proizvodnje do pet milijuna metara. H

AP TOUrs

Tridesetak autobusa na javnu dražbu

Varaždin. Tridesetak autobusa, jedina preostala imovina Autobusnog prijevoza Tours u stečaju, prodat će se na javnoj dražbi. Odlučeno je to u utorak na skupštini vjerovnika pošto je obustavljeno poslovanje najvećeg međimurskog linijskog prijevoznika jer Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, kao naj-

veći vjerovnik, nije dala suglasnost stečajnom planu po kojem bi tvrtka bila prodana Presečki grupi za namirenje 30% potraživanja vjerovnika te ulaganje u poduzeće kroz 16 autobusa. "Ministarstvo financija nastavlja ovršni postupak nad autobusima propalog poduzeća od kojih je samo trećina u voznom stanju. Pitanje je ne samo koliko će uspjeti namiriti potraživanja od 3,2 milijuna kuna, nego i što će biti s preostalim, neprodanim vozilima", upozorava Marko Lapaine, stečajni upravitelj. I. K.

čeka cijenu ančec, Linić Ikea prenamjene 28 doče 13. rujna hektara zemljišta

OCJENJUJU UTJECAJ NA OKOLIŠ

DrAgICA ZgrEBEC, predsjednica istražnog povjerenstva, i član gOrDAN MArAs, koji ističe kako zbog gubitka upravljačkih prava Vlada nema utjecaja ako Mol odluči godišnje prodati 10 posto Inine imovine snimio hrvoje dominić

iz Ine. Svjedoci bi se pred povjerenstvom trebali pojaviti na sljedećoj sjednici zakazanoj za 13. rujna, koja će se po potrebi produžiti i na 14. rujna.

Poslovna tajna

Njihovo svjedočenje bit će javno, izuzev dijela koji je proglašen poslovnom tajnom, a riječ je o glavnom

ugovoru o plinskom poslovanju, s kojega Mol ne želi skinuti oznaku tajnosti.

Prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, sva šestorica dužni su se odazvati pozivu povjerenstva pa i predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott, iako nije hrvatski državljanin. Prema članku 25., za nedolazak, odnosno ne obavještavanje istražnog povjerenstva o njima poznatim činjenicama i dokumentaciji koju posjeduju, pozvani riskiraju novčanu kaznu od 50 tisuća do milijun kuna ili kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Pozvani svjedoci dužni su upoznati povjerenstvo o tome što znaju te predati dokumentaciju koju posjeduju, ali mogu uskratiti svjedočenje ako bi se njime neposredno izvrgnuli kaznenom progonu.

Na sjednici je rečeno da bi rad povjerenstva trebao

čima Igora Štefanca, PR menadžera Ikee Hrvatska, predani su i zahtjevi za ishođenje lokacijskih dozvola za pristupne prometnice.

završiti do 23. listopada, a predsjednica povjerenstva Zgrebec sigurna je da će do tog roka uspjeti dovršiti rad započet početkom svibnja.

Naplatne kućice

Nema zapisnika iz Vlade

Na sjednici je istaknuto da povjerenstvo i dalje nije dobilo kompletnu dokumentaciju. Primjerice nema ni jednog zapisnika sjednice Vladina povjerenstva koje je trebalo raditi na pripremi izmjena dioničarskog ugovora, a nedostaju i procjene konzultanata iz privatizacije 2003., dok se Zlatko Koračević (HNS) požalio da im je Ina dostavila srednjoročni i godišnji investicijski plan u kojem su zacrnjeni podaci o ulaganjima u rafinerije. Glavni plinski ugovor o kojem se raspravljalo iza zatvorenih vrata članovima povjerenstva nerazumljiv je bez objašnjenja svjedoka.

"Rezultat izmjena upravljačkih prava jest činjenica da Vlada ne može utjecati na to da Mol odluči godišnje prodati 10 posto Inine imovine. U 10 godina Mađari mogu rasprodati cijelu Inu, a da Vlada na to ne može utjecati", istaknuo je Gordan Maras (SDP).

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

IgOr ŠTEfANAC, PR menadžer Ikee Hrvatska arhiva business.hr

Planirano je da investicija vrijedna oko 300 milijuna eura bude završena do kraja 2012. godine kada bi napokon mogla biti otvorena prva Ikeina robna kuća u Zagrebu i Hrvatskoj Dok čeka rješavanje pravnih zavrzlama oko prenamjene poljoprivrednog zemljišta, Ikea Hrvatska zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ocjenu studije utjecaja na okoliš za svoj trgovački centar koji planira graditi u Rugvici. Zahtjev je predan 20. srpnja, a pozitivna ocjena ministarstva jedan je od glavnih preduvjeta kako bi Ikea mogla krenuti u ishođenje lokacijske dozvole za dva objekta - robnu kuću Ikea te trgovački centar Zagreb East koji će biti dio jedne cjeline. Prema rije-

Jedna od posljednjih prepreka koju švedski lanac treba svladati kako bi došao u Hrvatsku vezana je uz ocjenu ustavnosti više spornih članaka Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji su vezani uz prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Naime, Ustavni je sud suspendirao članak 25. koji se tiče kriterija i cijene prenamjene poljoprivrednog zemljišta pa Ikea još uvijek ne zna koliko će je u trenutku gradnje stajati prenamjena oko 28 hektara zemljišta.

"Ne možemo krenuti u izgradnju dok ne znamo koliko nam ‘visi’ investicija tako da ćemo u svakom slučaju čekati da Ustavni sud donese pravorijek", pojašnjava Štefanac.

Premda je s HAC-om načelno postignut dogovor o premještanju naplatnih kućica u Ivanjoj Reci, ugovor još nije potpisan. Prema najavama Ikee, plan je da investicija vrijedna oko 300 milijuna eura bude završena do kraja 2012. kada bi napokon mogla biti otvorena prva Ikeina robna kuća u Zagrebu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 28/7/2010

JADROLINIJA

govora u Zagrebu koji je vodio državni tajnik za more Mario Babić s predstavnicima Sindikata pomoraca, Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske-Split, Radničkog vijeća i Uprave Jadrolinije te Agencije za obalni linijski promet.

Po podacima Jadrolinije, krajem svibnja utvrđeno je da 957 pomoraca ima oko 780 tisuća neiskorištenih sati s naslova preraspodjele, a iznose 29 milijuna kuna (manje od jedne i pol mjesečne bruto plaće u Jadroliniji). H

Obveze pomorcima riješit će do lipnja 2013.

Zagreb. Sve obveze Jadrolinije prema pomorcima nastale s osnova neiskorištenih i neisplaćenih sati preraspodjele bit će podmirene najkasnije do lipnja 2013., a počevši od 2011., zaključeno je na jučerašnjem sastanku u Splitu između predstavnika Ministarstva mora, Uprave Jadrolinije i sindikata.

Nastavak je to prošlotjedna raz-

ISTRAGE U GRAĐEVINSKIM KOMPANIJAMA

Slovenci presuđuju kartelu, u Hrvatskoj istraga još traje Slovenski Ured za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdio je postojanje kartelnog sporazuma tamošnjih građevinara, a službenu presudu donijet će do kraja ljeta. Hrvatski AZTN pak još istražuje kartel domaćih građevinara, a kad će okončati istragu — ne zna se Slovenski Ured za zaštitu tržišnog natjecanja do kraja ljeta okončat će postupak protiv tamošnjih 11 građevinskih tvrtki koje su kroz kartelni sporazum dijelile poslove na cestogradnji u Sloveniji.

Prema pisanju poslovnog lista Finance, Ured za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdio je da su građevinci bili u kartelu, no cijeli slučaj bit će okončan pošto se građevinske tvrtke očituju na taj zaključak Ureda.

Slovenci su u travnju ove godine otkrili postojanje kartela građevinara koji su među sobom dijelili poslove na gradnji autocesta.

Priznanje sudionika

Osim otkrivenog sporazuma, ključno u istrazi je bilo i priznanje nekih sudionika o postojanju kartela.

Tako su tvrtke CMC Celje i CPM priznale istražiteljima dogovaranje o podjeli poslova i cijena. Sad je na ostalim sudionicima kartela da odgovore na ono što je Ured nakon istrage utvrdio, a nakon očitovanja građevinaca donijet će i konačnu odluku.

OLGIcA SPEVEc, šefica Antimonopolske agencije

Snimio Saša ćetković

Ured je utvrdio da su se građevinari na natječajima dogovarali odnosno usklađivali svoje ponude, davali zajedničke ponude i dogovarali veće cijene, podijelili tržište i razmjenjivali informacije o ponudama.

Slovenskim građevinarima zbog svega toga prijeti kazna od 10 posto njihovih prošlogodišnjih prihoda.

Slični dogovori o podjeli poslova na cestogradnji postojali su i u Hrvatskoj, o čemu je Business.hr više puta pisao.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je pak istragu o kartelnom sporazumu nakon što smo objavili dokumente koji pokazuju da su domaći građevinari sporazumima također dijelili poslove u cestogradnji.

No istraga o građevinskom kartelu u Hrvatskoj još nije, čini se, ni blizu završetka.

U AZTN-u kažu da dokumenti koje smo objavili i dostavili njima predstavljaju

indiciju o postojanju zabranjenog sporazuma poduzetnika kojemu je cilj sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, zbog čega je AZTN pokrenuo istragu.

U kojoj je fazi pak ta istraga i kad bi mogla biti završena, iz AZTN-a nam nisu mogli odgovoriti.

Zasad bez komentara

"Za trajanja konkretnog postupka nismo u mogućnosti komentirati postupak odnosno radnje koje u tom postupku provodimo, no obveza je Agencije po okončanju postupka odnosno po donošenju meritorne odluke tu odluku u cijelosti objaviti u Narodnim novinama i na internetskoj stranici Agencije, kako bi bila dostupna javnosti", rekli su nam u AZTN-u.

Komentirajući slovenski slučaj, u AZTN-u navode da u pravu tržišnog natjecanja ne postoje dva identična postupka i dvije identične povrede zakona te stoga nije moguće raditi usporedbu između različitih predmeta.

Slovenski Ured za zaštitu tržišnog natjecanja u svojoj je istrazi građevinskog kartela imao olakotnu okolnost to što su neki njegovi sudionici progovorili i priznali to nelegalno dogovaranje. AZTN pak nema takvog pokajnika pa je i pred težim zadatkom dokazivanja kartela u Hrvatskoj.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

ŠTRAJK U TLOS-u

Sindikate iznenadili zaštitari Zagreb. U zagrebačkoj Tvornici laboratorijske opreme i stakla (TLOS) jučer ujutro počeo je štrajk koji će trajati do ispunjenja zahtjeva radnika, odnosno isplate drugog dijela plaće za travanj, potvrdio je predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) Ivan Tomac.

Napomenuo je kako su izne-

nađeni jer je poslodavac unajmio zaštitarsku službu.

Sindikalni povjerenik Marko Ivančić potvrdio je kako će u štrajku ostati do ispunjenja zahtjeva, odnosno isplate drugog dijela plaće za travanj.

Sindikat EKN-a u ponedjeljak se pismom obratio ministru Ivanu Šukeru zatraživši rješavanje problema u kojima se našlo 175 radnika koji za neisplaćene plaće potražuju ukupno oko 2,18 milijuna kuna bruto, plus doprinose. TLOS je privatizirana tvrtka u vlasništvu obitelji Peričić. H

U godinu d čak 90.000 VIŠE NEGO ŠTO SE MISLI Gubitak radnih mjesta mnogo je veći od onih 50.000 koliko se obično sugerira javnosti, a osim recesije do njega je dovelo i lanjsko povećanje poreza te pojačani odlasci u mirovinu U Hrvatskoj je od lipnja prošle godine pa do lipnja ove godine izgubljeno gotovo 90.000 radnih mjesta. Pokazali su to najnoviji podaci Državnoga zavoda za statistiku objavljeni u utorak.

Prema podacima DZS-a, broj ukupno zaposlenih u lipnju ove godine u Hrvatskoj iznosio je 1.435.341 osobu, dok je u istom lanjskome mjesecu broj zaposlenih bio 1.524.360 osoba, što znači da se broj ukupno zaposlenih u tih godinu dana smanjio za točno 89.019 osoba.

Siva ekonomija

"Ovi nam podaci govore kako je gubitak radnih mjesta puno veći od onih 50.000 koliko se obično sugerira javnosti, a osim recesije do njega je dovelo i lanjsko povećanje poreza, što je uzrokovalo rast sive ekonomije. Svako povećanje poreza u doba re-

cesije uvijek uzrokuje veći rad na crno, ali i odlaske iz tržišta rada u mirovinu", komentirao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Kada se promatraju podaci na godišnjoj razini, gotovo sve djelatnosti koje je promatrao DZS bilježe pad zapošljavanja. Najoštriji pad bilježi građevinarstvo, i to 15,5 posto, zatim povezano poslovanje nekretninama 11,2 posto, a pad od pet do sedam posto bilježe i prerađivačka industrija, poljoprivreda i financijske djelatnosti.

Međutim, kada se gleda na mjesečnoj razini, u ovogodišnjem je lipnju u odnosu na svibanj primjetan trend blagog rasta zaposlenosti. Tako je ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj u lipnju u odnosu na svibanj povećan 0,7 posto te je iznosio 1.435.341 osobu, ili oko 10.000 osoba više.

DeSTinAcijSki MenADŽMenT

istraturist nastupa pod brendom umaga

Željko kukurin, direktor Istraturista arhiva business.hr

Zagreb. Koncept i vizualno rješenje novog brenda Umaga predstavili su u ponedjeljak navečer Željko Kukurin, direktor Istraturista, Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, i Sanda Radizlović Bravar, direktorica umaškoga TZ-a.

"Istraturist i Sol Melia odlučili su ubuduće nastupati pod

brendom destinacije Umag, tako da korporativne oznake tvrtki idu tek u drugi plan”, izjavio je Kukurin, ističući da su prvi u Hrvatskoj napravili korak u brendiranju destinacije, a ne vlastitog poduzeća.

Posrijedi je prvi veliki projekt klastera Umag. Prema strateškom planu razvoja, Istra je, naime, podijeljena u 7 klastera, a vizualni identitet umaškoga izradila je agencija Nomentas.

Istraturist i Sol Melia u svojoj će tržišnoj komunikaciji kao glavnu marku koristiti destinaciju Umag. B.hr

BrojkA

8

hrvatskih kampova dobilo je priznanja talijanske udruge kampista Federcampeggio i više od tisuću čitatelja njezina časopisa Il campeggio italiano, izvijestili su iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH)

MAli liŠinj

Milijunto noćenje Zagreb. Mali Lošinj danas će obilježiti ovogodišnje milijunto noćenje na svom području, čime je u srpnju, nakon lošijeg lipnja, dostigao lanjske rezultate. Direktorica gradske Turističke zajednice Đurđica Šimičić kaže da se trenutačno ondje odmara 23.500 gostiju, što je 2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Očekuje da će ponoviti lanjski rezultat od 250 tisuća turista. H

dana izgubljeno Ivo Čović: Plaće padaju 10 posto 0 radnih mjesta ZAGreBAČki HolDinG

U pravnim je osobama u lipnju radilo 0,4 posto osoba više nego mjesec prije, ili 1.163.002 osobe, a nešto veće zapošljavanje bilježe obrti i slobodne profesije, 2,3 posto odnosno za 239.992 osobe. Broj zaposlenih osiguranika u poljoprivredi bilježi pad, i to 0,5 posto, na 32.347 osoba.

Preokret trendova

"Podaci o rastu na mjesečnoj razini očekivani su i ne pokazuju preokret nepovoljnih trendova. Turizam i veći dolasci stranih gostiju na Jadran kratkotrajno su povećali potrošnju, no već u kolovozu vidjet ćemo slabljenje sezonskih utjecaja i povećanje nezaposlenosti i na mjesečnoj razini", smatra Šantić. Gledano po sektorima, najveće povećanje zapošljavanja u lipnju u odnosu na svibanj ostvareno je u turizmu, odnosno sektoru pruža-

ZArADe MAnje neGo lAni

Prosječna plaća iznosi 5277 kn Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2010. iznosila je 5277 kuna, što pokazuje nominalni porast 0,6 posto, a realni porast 0,4 posto u odnosu na travanj 2010.

Međutim, u odnosu na isti mjesec prethodne godine plaća je nominalno niža 0,9, a realno 1,7 posto. I. M.

nja smještaja i pripremanja hrane, i to 8,1 posto, što je sezonski utjecaj.

Do blagog povećanja od 0,6 posto došlo je u trgovini, a 2,4 posto u administrativnim službama. Pad bilježe informacije i komunikacije, tehničke djelatnosti i obrazovanje.

Povoljni sezonski utjecaji u lipnju nisu imali utjecaja na građevinarstvo, pa je tako u tom sektoru radilo 89.986 ljudi, 1 posto manje

nego u svibnju. "Za ozbiljniji rast zaposlenosti morat ćemo pričekati 2012. godinu. Naime, bez rasta BDP-a od najmanje 3,5 do 4 posto neće biti ni znatnijega novog zapošljavanja, a očekivani rast u 2011. bit će skromnih 1,5 posto", ocjenjuje Šantić.

Igor Medić

PAD ZAPoSlenoSTi

Po sektorima na godišnjoj razini: lipanj 2009. - lipanj 2010.

1. Građevinarstvo: -15,5 posto 2. Poslovanje nekretninama: -11,2 posto 3. Prerađivačka industrija: -6,7 posto 4. Trgovina na veliko i malo: -6,3 posto 5. Rudarstvo: -6 posto 6. Prijevoz: -5 posto

AnkicA jArAllAH, šefica Zavoda za zapošljavanje snimio h. dominić

Predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga ivo Čović kazao je kako je imenovanje novih direktora odgodio za rujan, ali i kako još nije siguran kako će reorganizirati Holding — jedini plan smanjenja troškova koji za sada ima je "kresanje" izdataka za zaposlene 10 posto

Imenovanje novih 23 direktora podružnica i tvrtki Zagrebačkog holdinga (ZGH) odgođeno je za kraj kolovoza ili početak rujna. Prvi rok za imenovanja bio je 15. srpnja, a drugi kraj mjeseca.

Stranačke podjele

"Napravili smo uži izbor kandidata, negdje smo sve to zaokružili i na jednog kandidata, ali negdje nismo i ima još posla", pojašnjava predsjednik Uprave ZGH Ivo Čović, koji vodi izbor novih kadrova. Tvrdi da političkog pritiska nema iako se u gradskim kuloarima i prije nego što je raspisan natječaj naveliko govorilo kojoj bi stranci mogla pripasti koja fotelja, a po istom su principu podijeljena i mjesta u upravi Holdinga. Voditelji podružnica kojima su ovih dana istekli ugovori dobili su nove na određeno vrijeme. Nova radna mjesta u Holdingu dobili su i bivši članovi Uprave bliski gradonačelniku Milanu Bandiću iako su prema ugovorima imali pravo samo na otpremninu u iznosu tri-

ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga snimio hrvoje dominić

ju plaća. Tako Slavka Megla Reljić sada radi kao pomoćnica direktora u ZET-u, dok je Stipan Matoš na istoj poziciji u Zagrebparkingu. Jedina koja je odlučila otići iz Holdinga bivša je šefica nabave Lidija Tomić.

ušteda 180 mil. kuna

Osim novih direktora podružnica, sasvim je sigurno da će se Holding već u rujnu zadužiti za oko 900 milijuna kuna. Čović još nije siguran kako će reorganizirati Holding premda ga je Skupština zadužila da napravi prijedlog. Jedini plan smanjenja troškova koji za sada ima "kresanje" je izdataka za zaposlene 10 posto, što bi donijelo godišnju uštedu od 180 milijuna kuna.

"Naši sindikati uvijek su bili razumni", kaže Čović, uvjeren da će dogovor sa sindikatima postignuti do kraja rujna.

N. Cuglin

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 28/7/2010

BICRO

Za osječki Inkubacijski centar TERA 3,5 mil. kn Zagreb. Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICRO financirat će osnivanje znanstvenoinkubacijskoga poslovnog centra TERA Osijek s više od 3,5 milijuna kuna, što čini 32 posto ukupnih troškova projekta, priopćili su jučer iz BICROa. Ostatak novca za provedbu projekta osigurat će TERA TEHNOPOLIS d.o.o. i partne-

ri Grad Osijeka, Osječko-baranjska županija i Sveučilišta J. J. Strossmayera. Projekt je sastavni dio sustava koji Sveučilište u Osijeku izgrađuje u području transfera tehnologije i komercijalizacije javno financiranih istraživanja. Njime se žele stvoriti uvjeti za nadogradnju poslovanja vezanog uz poticanje razvitka inovativnog poduzetništva i potaknuti razvoj, zaštita i komercijalizacija znanstveno-tehnologijskih inovacija generiranih na Sveučilištu u Osijeku. B. hr

J. FOLEY

U Međimurju uskoro nova am. delegacija Varaždin. Prevelike namete i birokraciju veleposlanik SADa u RH James Foley izdvojio je za posjeta Međimurskoj županiji kao glavne zapreke ulaganju u Hrvatsku, i to na temelju vlastitih te iskustava američkih gospodarstvenika koji su htjeli ulagati. Istaknuo je da bi njihovim rješenjem gospodarski odnosi mogli biti

bolji s obzirom na dobar gospodarski potencijal Hrvatske, a političku je suradnju ocijenio odličnom.

Nakon obilaska razvojne agencije REDEA-e i Međimurskoga veleučilišta, američko izaslanstvo posjetilo je poduzeće LPT u Prelogu, jedinu direktnu američku investiciju u Međimurju, te Tehnix u Donjem Kraljevcu, tvrtku koja se bavi proizvodnjom uređaja za zaštitu okoliša. Foley je najavio skori posjet djelatnika Veleposlanstva zaduženih za gospodarsku suradnju. I. K.

Radnici razgrabili dionice Čateksa, u Belju traje upis JEFTINE 'RADNIČKE' DIONICE U mjesec i pol dana otkako je Vlada donijela odluku o prodaji 26 posto vlasničkog udjela u Čateksu i 15 posto u Belju po povlaštenim uvjetima zaposlenici Čateksa već su upisali sve, a u Belju je zainteresirano čak 70 posto zaposlenih

BROJKE

13.860

kuna razlika je u vrijednosti paketa od 165 dionica Čateksa koliko su mogli maksimalno u prvom krugu upisati zaposlenici u odnosu na posljednju cijenu dionica na burzi

19.000

kuna razlika je vrijednosti paketa od 616 dionica Belja koju upisuju zaposlenici u odnosu na aktualnu vrijednost tog paketa na burzi DAMIR VITEZ, direktor Čateksa, potvrdio je da zaposlenici već potpisuju ugovore s HFP-om Snimio Saša ćetković

Odluka Vlade da vlasnički udjel Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u tvrtkama Belje i Čateks po povoljnim uvjetima ponudi radnicima jedna je od malobrojnih u posljednje vrijeme koja je postigla uspjeh — u samo mjesec i pol dana od donošenja te odluke zaposlenici Čateksa upisali su sve ponuđene dionice, a u Belju se za kupnju dionica tvrtke prijavilo 70 posto zaposlenih.

Naime Vlada je 10. lipnja donijela odluku o tome da 63.660 dionica koje čine

oko 26 posto temeljnog kapitala Čateksa i 1.262.739 dionica odnosno nešto više od 15 posto Belja HFP ponudi radnicima po povoljnijim uvjetima od tržišnih.

Dok se dionicama Čateksa posljednji put trgovalo po 120 kuna, radnici ih mogu kupiti po 36 kuna, a za dionice Belja koje na burzi stoje oko 60 kuna radnici trebaju platiti 30 kuna.

Odrađen i drugi krug

"Od ukupno 385 zaposlenih u prvom je krugu 358 radnika upisalo ukupno 55.546

dionica, a preostali broj upisan je u drugom krugu", doznajemo od Damira Viteza, direktora Čateksa.

Naime, prema uvjetima iz Vladine odluke, u prvom krugu radnici su mogli kupiti najviše do 165 dionica, a u drugom su krugu mogli sudjelovati samo oni koji su iskazali interes u prvom krugu, no maksimalno do 82 dionice.

U Čateksu je za drugi krug ostalo samo 8114 neupisanih dionica pa je, s obzirom na velik interes radnika, 148 radnika moglo upisati po 65 dionica.

"Dionice će se uglavnom otplaćivati uz pomoć kredita za koje su ugovore radnici pojedinačno sklopili s poslovnom bankom, i tu nije bilo nikakvih problema, dok se određeni broj zaposlenika odlučio za plaćanje gotovinom. Stoga se već potpisuju ugovori o kupnji dionica s HFP-om, tako da

će ovih dana sve biti riješeno", naglašava Vitez.

Krediti za dionice

U Belju radnici za kupnju dionica imaju vremena do kraja srpnja, a prijavljuju se za otkup paketa od 616 dionica po cijeni nešto ispod 18.500 kuna, rekli su nam u sindikatu PPDIV-a. Osta-

ne li neprodanih dionica, u drugom krugu moći će ih kupiti oni koji su već kupili svoj paket u prvom krugu. Rezultat je to dogovora sa Županijom i HFP-om iz doba početka privatizacije Belja. Sindikat je za otkup dionica osigurao kredite kod pet banaka.

I. Kruhoberec, G. Flauder

RIZIK TORBARENJA

Hoće li jeftine dionice poslužiti za preuzimanje tvrtke?

Dok je u Belju vlasnička struktura jasna jer je većinski dioničar Agrokor, pa problem torbarenja i skupljanja jeftinih "radničkih" dionica u mutnom kako bi se pojedinci dokopali kontrole nad tvrtkom ne postoji, u slučaju Čateksa koji nema većinskog vlasnika taj problem postoji. Najveći je vlasnik Čateksa MTČ Tvornica čarapa sa 33,7 posto udjela, a čak je 8,71 posto dionica spremljeno u trezor tvrtke. Sličan bi se problem mogao pojaviti i u varaždinskom Varteksu koji je nedavno aktivirao svoj ESOP program kojim će zaposlenicima biti ponuđeno gotovo 16 posto dionica tvrtke ispod tržišne cijene. A najveći dioničari Varteksa i dalje su skriveni iza skrbničkih računa i toliko su tajnoviti da se i ne pojavljuju na skupštini dioničara tvrtke.

IT i tehnologija Srijeda 28/7/2010

Žarna nit ili LED rasvjeta?

EKOLOŠKA RASVJETA Povećanje energetske efikasnosti jedna je od najvažnijih mjera za smanjenje troškova i negativnog utjecaja na okoliš, a u tome pomaže primjena LED rasvjete

D

ruštvo inovatora Sigma najavilo je kako će do kraja 2010. godine u sklopu programa "Energetski sektor i sektor održive energetske politike" i nacionalnog projekta "Zelene inovacije - stvaramo zeleno gospodarstvo" javnosti predstaviti rezul-

tate Studije o utjecaju na okoliš korištenjem rasvjete sa žarnom niti u odnosu na LED rasvjetu za Grad Zagreb (industrijski sektor, javna uprava i domaćinstva), a ujedno će provesti program informiranja građana Zagreba o važnosti korištenja LED rasvjete.

"Zelene inovacije — stvaramo zeleno gospo-

darstvo" projekt je koji su tijekom 2010. godine partnerski pokrenuli Društvo inovatora Sigma, Društvo za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta i Udruga poduzetnika u energetici i zaštiti okoliša Ekoenergo te društva M2 Euro grupa, Ideator i japansko-korejska tvrtka Fawoo Ltd.

NOVI UREĐAJI

> LED rasvjeta > procesna industrija > poslovna računala

14-15 business.hr Srijeda 28/7/2010

Projekt će se provoditi od kraja srpnja 2010. do kraja srpnja 2015. godine.

"Taj sveobuhvatni projekt usmjeren je na poticanje poslovne zajednice na doprinos u primjeni načela održivog razvoja u poslovnom sektoru. Organizacija čija je strategija zasnovana na održivom razvoju postaje kompetentna i prepoznatljiva na lokalnoj i globalnoj razini. Društveno odgovorno poslovanje ne odnosi se samo na odgovorno ponašanje prema okolišu već i na brigu prema zaposlenicima i zajednici, socijalnoj pravednosti i ekonomskoj sigurnosti. Organizacija koja svojim poslovanjem pridonosi u primjeni načela održivog razvoja ujedno posluje na društveno odgovoran i održiv način, unapređuje svoje poslovanje, privlači nove klijente, ponuđače i proizvođače, potiče kreativni i inventivni rad u svojem poslovnom okruženju te se pridržava i slijedi suvremene regulative Europske unije i šire", rekao nam je predsjednik Društva inovatora Sigma Tomislav Marjanović.

Energetska efikasnost

Među glavnim je ciljevima projekta "Zelene inovacije" poticanje tržišta energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija kako bi oni bili što dostupniji krajnjim korisnicima. Važno je i informiranje i educiranje krajnjih korisnika o energetskoj efikasnosti te o dostupnosti energetski efikasnih tehnologija i uređaja na tržištu, zatim poticanje inovatorskog i poslovnog

Epson najavio Full HD kućno kino

Lider na svjetskom tržištu videoprojektora Epson predstavit će na vodećem međunarodnom sajmu potrošačke elektronike i bijele tehnike, berlinskom sajmu potrošačke elektronike IFA, između 3. i 8. rujna 2010., gamu najnovijih Full HD uređaja za kućno kino. Osim toga bit će demonstrirani novi

trendovi u razvoju 3LCD projekcijske tehnologije. U sklopu demonstracije širokoga raspona konzumnih projektora Epson će razdijeliti svoj štand u četiri dijela; high-end kućna kina, kućna kina za dnevni boravak, igre te kućna zabava. Svaki će prostor biti postavljen kao simulacija stvarnoga života, prikazujući proizvode u najprikladnijem okružju kako bi se na najbolji način pokazalo na koje se načine projektori uklapaju u moderan dom.

Epson je vodeća tvrtka u

svijetu za proizvode za kreiranje slika i inovacije, koja nadmašuje viziju i očekivanja svojih kupaca diljem svijeta proizvodima poznatima po kompaktnosti, energetskoj učinkovitosti

Autom proce

ULIčNA RASVJETA Korištenjem LED rasvjetnih tijela ostvaruju se goleme uštede arhiva business.hr

okruženja na primjenjiva istraživanja, razvoj, proizvodnju i primjenu energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija.

Treba dostupnima učiniti kompetentne metode i primjenjive domaće i međunarodne tehnologije na tržištu ponude u Hrvatskoj.

Marjanović nadalje ističe kako je potrebno povezivanje i udruživanje poslovnog okruženja u konzorcije u sljedeća dva oblika: "zeleni ured — proizvodimo zeleno" i "plavi ured — stvaramo da ostane plavo" i promoviranje domaćih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija te zastupanje međunarodnih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija.

Među ciljevima projekta su i provođenje aktivnosti usmjerenih na razvoj energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija u području energetske

i visoko preciznim tehnologijama, od pisača i 3LCD projektora za poslovne i privatne korisnike do elektroničkih i kristalnih uređaja. "Sajam IFA ključni je događaj za tržište potrošačke elektronike i zbog toga smo uzbuđeni uoči najave naših novih projektora za kućna kina te demonstracije najnovijeg razvoja tehnologije projektora", rekla je viša menadžerica za poslovanje projektora u tvrtki Epson Europe Valerie Riffaud.

G. K.

učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, transporta i sprečavanja klimatskih promjena, provođenje aktivnosti usmjerene na zaštitu vodnih potencijala na temeljima održivog rasta i razvoja te provođenje aktivnosti usmjerene na promociju kulturno-povijesne baštine u svrhu poticanja razvoja i promocije ekopoljoprivrede i ekoturizma.

Održivi razvoj

Marjanović je istaknuo kako se projekt "Zelene inovacije — gradimo zeleno gospodarstvo" među ostalim odnosi na poticanje djelovanja poslovne zajednice tako da se smanji negativan utjecaj na okoliš, a poveća efikasnost korištenja obnovljivih i zelenih resursa. "Povećanje energetske efikasnosti jedna je od najvažnijih mjera za smanjenje troškova i negativnog utjecaja na okoliš.

Energetski efikasni poslovni subjekti ne gube na udobnosti već pametno gospodare energijom tako da isti ili veći opseg posla obavljaju uz manje potrošene energije, a ušteđena financijska sredstva ulažu u unapređenje svoga poslovanja", rekao je Marjanović, dodavši kako programom informiranja fizičkih i pravnih osoba o važnosti primjene ekološki prihvatljivih tehnologija u području rasvjete i rasvjetnih tijela u sklopu projekta žele tijekom 2010. godine informirati više od 100.000 građana Zagreba o važnosti uvođenja i primjene LED rasvjete i time dati doprinos održivom razvoju gradova. Društvo inovatora Sigma pokrenut će osnivanje prvog zelenog ureda u sklopu kojeg će djelovati informativni centar o "zelenoj" rasvjeti.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

VISOKA TEHNOLOGIJA Kriza je vrijeme za restrukturiranje kompanija, a na ulaganjima u procesnu industriju koja donose oporavak - ne treba štedjeti

I

z krize će prva izaći gospodarstva i kompanije koji su tijekom krize ulagali u razvoj, nove tehnologije te usavršavanje procesa proizvodnje i samih proizvoda. Vrijeme krize vrijeme je za restrukturiranje kompanija, a ulaganje u procesnu industriju jedan je od indikatora oporavka.

"Strateško ulaganje u visoke tehnologije nije nešto na čemu treba štedjeti, posebno u zemlji koja tvrdi da bi htjela ojačati svoj izvoz.

Domaće tvrtke u većini slu-

OGLAS

matizacija proizvodnih esa preduvjet je uspjeha regionalna prisutnost

slaven vujić, direktor tvrtke Sinitech snimio saša ćetković

Velik potencijal izvoza Tvrtka Sinitech, uz niz domaćih kupaca iz industrije hrane i pića, čak 65 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu. Angažirani su u sustavu Coca-Cole diljem Europe, a posluju i s tvrtkama koje dolaze iz zemalja bivšeg SSSR-a poput Moldavije, Litve i Ukrajine, te u Siriji, Jordanu, Egiptu i Libiji. "Važno je napomenuti da zemlje u razvoju poput Libije imaju velik potencijal za proizvodne procese, no i da su njihova tehnološka znanja daleko, daleko skromnija. Njihovo tržište ne poznaje procesnu industriju, stoga su mu potrebni naša asistencija i cijelo naše znanje", kaže Vujić.

čajeva optimistično gledaju na budućnost proizvodnih procesa. Tome u prilog govori velik broj svakodnevnih upita o novim tehnološkim rješenjima. Trenutačno u Hrvatskoj postoji određena zadrška prema novim krugovima investicija, no profesionalci u punom smislu te riječi ne spavaju nego pomno planiraju svoju prisutnost na tržištu", kaže nam Slaven Vujić, direktor tvrtke Sinitech koja se bavi izradom rješenja iz procesne industrije.

Hrvatske su tvrtke, čini se, opterećene problemima preživljavanja te uglavnom još ne ulažu u razvoj, prijeko potreban ako oporavak žele dočekati spremni. Umjesto da sada, kad su svi pokazatelji tržišta u stagnaciji, ulažu u visoke tehnologije, njihov je odnos prema takvim investicijama uvjetovan strahom od daljnjeg produbljivanja krize.

"No, nema sumnje u to da svi pomno prate europske trendove i informiraju

se o mogućnostima daljnjih investicija. Prirodno je da svaki kupac želi uložiti novac u najbolju uslugu ili proizvod i sigurno je da će se, u slučaju pozitivnih tendencija na tržištu, ohrabren, opredjeljivati za nova ulaganja", objašnjava Vujić. Upravo s namjerom ohrabrivanja tržišta, u listopadu će se u Zagrebu prvi put održati konferencija o procesnim industrijama PROCESSTEQ2010.

U nove tehnologije ula-

žu svi vodeći prehrambeni brendovi, s namjerom njegovanja tržišnih prednosti. No, osim njih procesna industrija zanima i druge proizvodne djelatnosti poput kemijske i petrokemijske te farmaceutske, naftne i duhanske industrije, kao i srodne djelatnosti koje ih prate pripremu i pročišćavanje otpadnih voda, energetiku i automatiku, klimatizaciju i ventilaciju.

odlični stručnjaci

Za moderne se tehnologije u Hrvatskoj trenutačno zanima relativno malen broj tvrtki i tržište zainteresiranih definitivno je u padu. S druge je strane, ističe Vujić, situacija u ino-

zemstvu bitno drugačija.

Nosioci tamošnjih uistinu modernih tehnologija stižu iz priznata europskog okruženja, poput tvrtki iz Njemačke, Italije, Austrije i Švicarske. "Hrvatska raspolaže odličnim stručnjacima i svim potrebnim potencijalom koji bi joj lako mogli pomoći da postane jak izvoznik znanja i tehnologija, no sve to trenutačno ovisi o općoj gospodarskoj situaciji, strategijama razvoja Vlade i drugih relevantnih institucija. Sigurno je jedno, svaka izdvojena kuna za potrebe proizvodnih tvrtki višestruko će se isplatiti", zaključuje Vujić.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

POHRANA PODATAKA > LED rasvjeta > procesna industrija > poslovna računala

16 business.hr Srijeda 28/7/2010

Verbatimovo rješenje za kućne korisnike Verbatim je predstavio MediaShare Home Network Server, novo rješenje za mrežnu pohranu podataka, dizajnirano da korisnicima efikasno pomogne organizirati digitalni sadržaj na jednom pouzdanom uređaju visokih performansi, omo-

gućujući im da tom sadržaju pristupe ma gdje se nalazili.

Korisnici mogu jednostavno dijeliti, pohranjivati i reproducirati videozapise, slike i druge datoteke spremljene na MediaShare Serveru.

MediaShare nudi do 2 TB kapaciteta za pohranu i dolazi u elegantnom i robusnom

aluminijskom kućištu.

Mnogi domovi danas imaju više od jednog računala, što stvara potrebu za dijeljenjem i pristupanjem digitalnim sadržajima iz udobnosti dnevnog boravka, ali i iz učionice ili kafića. Verbatim nudi uređaj jednostavan za upotrebu koji omogućuje upravo to i koji se po nekoliko hardverskih i softverskih karakteristika razlikuje od sličnih uređaja dostupnih na tržištu. Pregledavanje fotografija, slušanje glazbe i preuzimanje ili slanje sadržaja preko internetske

veze vrlo su jednostavni uz MediaShare. MediaShare se može koristiti i za prikazivanje fotografija ili slušanje glazbe na televizorima uz pomoć DLNA-kompatibilnih uređaja kao što su Playstation 3 ili XBox360.

Korištenjem jedinstvenog gumba Easy Transfer, korisnici mogu prebacivati sadržaj izravno na server s bilo kojeg prijenosnog diska, USB memorije ili (jednoutornog) čitača memorijskih kartica spojenog na USB priključak s prednje strane uređaja. G. K.

Najsnažnije i energetski učinkovito poslovno računalo POSLOVNO RAČUNALSTVO Novom generacijom snažnih računala, svojevrsnim hibridom između mainframe i poslužiteljskih računala, IBM će pokušati zadržati vodeći položaj

U

svijetu ozbiljne uporabe poslovne informatike u posljednje vrijeme vrlo je živo. Konkurencija se sve više zahuktava, a tržištem "drmaju" tri glavna igrača IBM, Hewlett-Packard i Dell.

Predvodnik tog tržišta, tvrtka IBM, krajem srpnja predstavila je inovaciju koja bi joj trebala učvrstiti položaj. Riječ je o svojevrsnom tehnološkom hibridu koji se sastoji od jednog mainframe računala, nazvanog IBM zEnterprise, s kojim je spojen veći broj raznih tzv. blade poslužitelja.

Taj različiti hardver (platforme x86, Unix, itd.) povezuje poseban softver koji im omogućuje da rade kao da su jedno jedino računalo.

Sjedinjavanje resursa

IBM zEnterprise prvo je računalo sastavljeno od nekoliko tehnoloških platfor-

mi koje, putem softvera koji su u IBM-u nazvali Unified Resource Manager (URM), omogućuje sjedinjavanje različitih tehnoloških resursa.

Riječ je o posebnom programu koji nadzire funkcioniranje povezanog hardvera i njime upravlja kao da je to samo jedan (kako informatičari kažu - virtualizirani) sustav. U IBM-u tvrde da je putem zEnterprise mainframe sustava moguće upravljati s više od sto tisuća poslužitelja.

Energetska učinkovitost

Unified Resource Manager usto može identificirati uska grla i kvarove u sustavima te posao, ako se jedan poslužitelj pokvari, prebaciti odmah na neko drugo računalo koje će ga završiti. Softver (porukom e-pošte) sam poziva službu održavanja i definira redoslijed izvedbe pojedinih računalnih zadaća kako bi se bolje postigli postavljeni po-

NOVI POSLUžITELJ ugrađuje se poput knjige u policu: IBM-ov inženjer Joseph Corrado instalira novi x86 blade poslužitelj u IBM zEnterprise System mainframe Foto: IBM

slovni ciljevi.

Kada se govori o IBM zEnterprise računalu, valja naglasiti izrazitu energetsku učinkovitost - troši i do 60 posto manje energije nego njegovi prethodnici, a uz vodeno hlađenje i do 72 posto manje.

Glavni su mu kupci tvrtke koje imaju podatkovne centre (banke, telekomunikacije, javna uprava) jer je zEnterprise i osmišljen kao stroj koji cijeli podatkovni centar - bez obzira na to od kojih se tehnologija sastoji - promatra i njime upravlja kao jednim jedinim sustavom.

Zvonko Pavić

ODGOVOR KONKURENCIJI

Ekosustav IBM mainframe računala

Danas je IBM na tržištu mainframe računala praktično usamljen, no taj segment još uvijek čini oko tri posto tvrtkina prihoda. Kad se tome pribroje prihodi i od proizvoda koji su povezani s mainframe računalima (pohrana podataka, softver, usluge), poslovi vezani uz tu platformu čine više od 20 posto ukupnog IBM-ova prihoda. Tehnološkim povezivanjem mainframe tehnologije i poslužitelja IBM želi s zEnterprise modelima potaknuti novu potražnju na segmentu velikih poslovnih rješenja i tako, s jedne strane, potaknuti zamjenu svojih starih mainframea novima te jače tehnološki vezati korisnike uz svoje platforme, a s druge strane parirati sve snažnijoj konkurenciji na Unix platformama poslužitelja.

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

TRANSFER

1,32

Srbijanski guverner preuzima mađarsku središnju banku?

Mađarska vlada ponudila je Radovanu Jelašiću, guverneru Narodne banke Srbije u ostavci, da preuzme tamošnju središnju banku, a Jelašić će to vjerojatno prihvatiti, tvrdi sugovornik srbijanskog Pressa.

"Oni smatraju Jelašića izuzetno sposobnim u vođenju monetarne politike. Mađari ističu da je on spasio bankarski sektor Srbije, kao jedan od rijetkih u Europi

kojemu u vrijeme krize nije bila potrebna pomoć države. Osim toga, Jelašić je rođen u Mađarskoj, odlično govori mađarski jezik i ima njihovo državljanstvo", objašnjava dobro upućeni sugovornik Pressa.

On tvrdi i da Jelašić ozbiljno razmatra ponudu Mađarske, ali da je dobio još najmanje 10 ponuda različitih međunarodnih financijskih institucija. B.hr

milijarde eura deficita zabilježio je slovenski državni proračun krajem prvoga polugodišta; planirani deficit za cijelu 2010. iznosi 1,77 milijardi eura RADOVAN JELAŠIĆ, guverner NBS-a u ostavci arhiva business.hr

Srijeda 28/7/2010

Poljuljano carstvo šefa Love paradea MCFIT I TECHNO Iza Love paradea protekle tri godine stoji njemački poduzetnik Rainer Schaller, koji je u posljednjih 15 godina razvio lanac fitness studija McFit koji trenutačno ima 800 tisuća korisnika. Za Love parade se odlučio kako bi 'postao poznat'

R

ainer Schaller, jedan od rijetkih njemačkih poduzetnika koji su vlastitim rukama u samo posljednjih petnaestak godina stvorili pravi poslovni imperij, svakako je požalio što je 2006. odlučio iz marketinških razloga preuzeti organizaciju Love paradea, piše Deutsche Welle. Schaller je, nakon tragedije u kojoj je 19 mladih izgubilo život, objavio kako je to bio posljednji Love parade i kako se on više neće održavati.

Voli Schwarzeneggera

Schallerov poslovni put počinje u bavarskom gradiću Würzburgu 1997. Od obitelji je preuzeo četiri trgovine lanca Edeka, ali je maštao o nečem sasvim drugom. Kao ljubitelj Arnolda Schwarzeneggera i pasionirani sportaš želio je otvoriti vlastiti fitne-

ss studio. U banci su ga "smatrali ludim", kako je sam izjavio, i odbili mu dati kredit da započne posao, ali je Schaller prodao dvije od četiri samoposluge.

Već mu je prvi reklamni slogan bio na rubu laži: "McFit - sada i u Würzburgu". Jer McFit nije postojao nigdje drugdje, ali je Schaller želio pobuditi dojam kako je dio nekoga velikog američkog lanca. Od početka je McFitu bilo svojstveno malo osoblja koje bi pomoglo s vježbama.

Prvih je dana sam Schaller bio baš sve - od trenera do knjigovođe. Ali zato je članarina u klubu bila nepojmljivo niska: 16,90 eura mjesečno za fitness studio koji je otvoren od 0 do 24. Doduše, ta cijena vara, jer su mušterije za "luksuz" tuširanja poslije treninga morali svaki put platiti 50 centi.

Ali poslovni je koncept bio i više nego uspješan: u me-

đuvremenu je nastalo više od 120 podružnica McFita u svim većim mjestima u Njemačkoj, Austriji - i za Nijemce samo po sebi razumljivo - na španjolskoj Mallorci. Zapošljava oko 3000 suradnika i broji više od 800 tisuća klijenata. Tu se vidi i poslovno načelo lanca McFit: na 7000 klijenata dolazi samo deset trenera. Promet McFita lani je iznosio više od 134 milijuna eura, a prema poreznoj prijavi iz 2008. tada mu je dobit bila 10,3 milijuna eura.

Braća Kličko

Rainer Schaller želio je proširiti svoj posao - i bilo mu je jasno mu je potrebna dobra reklama. Reklamirali su ga boksači Vladimir i Vitalij Kličko, a tamo negdje 2006. su "dugo razmišljali", kako je lani kazao Schaller, kako "s razmjerno malenim budžetom učiniti nešto naj-

RAINER SCHALLER, vlasnik lanca fitness studija McFit, preuzeo je Love parade jer je želio 's razmjerno malim budžetom učiniti nešto najluđe što možemo da postanemo poznati' arhiva business.hr

luđe što možemo da postanemo poznati". I odlučili su preuzeti manifestaciju Love parade.

Rainer Schaller i njegova tvrtka Lopaevent doveli su Love parade u Ruhrsko područje - najnapučenije područje u Njemačkoj u blizini nizozemske granice. Troškovi su se doista "držali u granicama": u načelu je organizacija Love paradea stajala oko tri milijuna eura, što je vrlo skroman iznos za manifestaciju koja okuplja milijun i pol posjetitelja.

Ali takvom izvještavanju

kao što je bila ova tragedija u Duisburgu sa 19 žrtava i više od 300 ozlijeđenih se Schaller nipošto nije nadao.

Tim više što su i vrlo glasne kritike medija protiv organizatora i "njegove želje za dobiti". Koliko je odgovoran sam Schaller, koliko Lopaevent, a koliko grad Duisburg - to će tek utvrditi državno odvjetništvo. Ali Rainer Schaller u svakom je slučaju gorko požalio što je svoju tvrtku vezao uz manifestaciju koja će ostati u crnom sjećanju i pouka za sve buduće velike koncerte. B.hr/DW

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 28/7/2010

BEZ PRISILNE NAPLATE

dogovor Validusa i Croatia Lloyda U sklopu sveobuhvatnog financijskog restrukturiranja Validus d.d. napravio je prvi velik i važan korak u zaustavljanju prisilne naplate koja mu, nakon blokade računa, prijeti od više vjerovnika, prije svega financijskih institucija.

Naime, kako je na Zagrebačkoj burzi izvijestio član Uprave Vladimir Šelebaj-Sellier, u

CIJENA POHLEPE

British Petroleum izgubio 17,2 milijarde dolara U moru su nestale milijarde dolara BP-jeve zarade

Izvor: Business.hr, Bloomberg

Uz prijavljeni trošak sanacije štete u Meksičkom zaljevu od 32,2 milijarde dolara tvrtka se priprema na prodaju imovine u visini 30 milijardi dolara British Petroleum objavio je rekordni gubitak u visini od čak 17,2 milijarde dolara u drugom kvartalu ove godine, nastao kao posljedica nesreće u Meksičkom zaljevu. Kako bi nadoknadili rekordni gubitak, koji su sami skrivili vlastitom pohlepom jer nisu sanirali kvar na bušotini koja je potom u travnju eksplodirala i izazvala ekološku katastrofu, morat će tijekom sljedećih osamnaest mjeseci rasprodati imovinu u vrijednosti čak

30 milijardi dolara. Osim toga, novi glavni izvršni direktor tvrtke Robert Dudley, koji prvoga rujna zamjenjuje Tonyja Haywarda koji je podnio ostavku, morat će smanjiti investicije i srezati dividendu kako bi platio račune za saniranje štete nastale u Meksičkom zahtjevu. Od eksplozije u travnju kompanija je izgubila čak 70 milijardi dolara tržišne vrijednosti, a prijavili su 32,2 milijarde dolara troškova sanacije prije poreza. Već je prošlog tjedna BP objavio kako je imovinu u visini sedam milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Egiptu prodao Apache Corpu, a planiraju prodati imovinu u Pakistanu i Vijetnamu. U prvom je ovogodišnjem kvartalu BP udvostručio dobit u odnosu na prošlu godinu. No, teško je povjerovati da će predugo patiti zbog onečišćenja koje su izazvali. Rast rafinerijskih marži pomogao im je u drugom ovogodišnjem tromjesečju rastom na prosječnih 5,49 dolara u drugom kvartalu u odnosu na 3,08 dolara u prvom tromjesečju godine. Kompanija ne odustaje ni od nastavka bušenja u Meksičkom zaljevu, gdje do 2015. planiraju pokrenuti od 25 do 40 proizvodnih projekata.

J. Jagić

utorak je zaključen sporazum o reprogramu svih otvorenih dugovanja te obustavi mjera prisilne naplate između predstavnika Validusa i Croatia Lloyda, prvog vjerovnika koji je početkom svibnja blokirao račun varaždinskog poduzeća, a prije toga pokrenuo ovrhu radi naplate potraživanja od 45 milijuna kuna od svih sljednika Fima grupe.

Postignuti sporazum s Croatia Lloydom rezultat je pregovora započetih prije i mjesec i pol dana koji se usporedno vode i s ostalim vjerovnicima

s kojima se također želi postići dogovor radi zaustavljanja prisilne naplate odnosno stabilizacije poslovanja Validusa i ostalih društava u njegovu vlasništvu.

Budući da je imovina Validusa veća od obveza, pregovori se vode s ciljem reprograma obveza, a ne njihova otpisa.

S obzirom na to i nepovoljnost druge opcije, u Validusu vjeruju da će sa svim vjerovnicima postići dogovor u iduća dva mjeseca, pa očekuju da će u rujnu izaći iz blokade. I. K.

VLAdIMIR šELEBAJ-SELLIER,, član Uprave Validusa d.d. snimio hrvoje dominić

HFP odustao o dionica Transad BORBA SE NASTAVLJA Hrvatski fond za privatizaciju ipak nije bio u stanju ignorirati odluku Hanfe o obvezi za preuzimanje tvrtke od strane sedam dioničara bliskih upravi Rezultati javne dražbe održane na Zagrebačkoj burzi Oznaka

Društvo

TIMT-R-A DALEKOVOD TIM d.d.Topusko

Brokerska kuća kupca Credos d.o.o.

JADT-R-A JADRO-TRGOVINA d.d. Split Agram brokeri d.d.

Početna Zaključna Postotak % od cijena paketa cijena paketa promjene temeljnog (HRK) (HRK) cijene kapitala

Promet (HRK)

104.800,00

110.040,00

5%

0,37% 110.040,00

103.200,00

125.904,00

22%

23,97% 125.904,00

MNJA-R-A

MUNJA d.d. Zagreb

Agram brokeri d.d.

185.220,00

194.481,00

5%

0,63%

VELS-R-A

VELEBIT d.d. Senj

EA sistem d.o.o.

236.800,00

236.800,00

0%

11,71% 236.800,00

Ukupno:

194.481,00 667.225,00 Izvor: ZSE

Nakon nekoliko godina sukoba malih dioničara s Upravom Transadrije, koja je prije nekoliko dana opet intenzivirana, Hrvatski fond za privatizaciju ipak je povukao dionice s dražbe održane u utorak.

HFP je prije ponudio 27,94 posto dionica riječke špediterske tvrtke za koju je određena početna cijena od 23,6 milijuna kuna.

Vrijednost nekretnina Transadrije procjenjuje se na oko 55 milijuna eura, dok je vrijednost povezanih poduzeća još tolika.

Država je uoči dražbe ponudila dionicu po početnoj cijeni od nešto manje od 3 tisuće kuna, iako je Hrvatska agencija za nadzor financij-

skih usluga zaključila kako je za sedam dioničara Transadrije nastupila obveza objavljivanja ponude za preuzimanje društva, a cijena u ponudi dvostruko je viša od početne cijene na dražbi. Vlada je promijenila propise kojim bi se i HFP-u omogućilo javljanje na javne pozive i time prodaja dionica po puno višoj cijeni. Sada je prodaja preko javne dražbe ponovo stopirana, kao što je i napravljeno, nakon što se udruga malih dioničara suprotstavila prodaji udjela HFP-a.

Vladi se žuri

Udruga malih dioničara do sada je najviše računala upravo na podršku HFP-a kao naj-

većeg pojedinačnog vlasnika.

Međutim odlukom Vlade da rasproda svoju imovinu u poduzećima u kojima ima manjinsko vlasništvo odnosi se i na Transadriju.

Procjene Vlade govore da je nominalna vrijednost 484 poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele oko 11 milijardi kuna.

Osim što je odlučeno o prodaji svih udjela koji ne prelaze 25 posto, Vlada je također odlučila osnovati agenciju za upravljanje državnom imovinom, čime će s radom prestati HFP, Agencija za promet nekretnina i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Ante Pavić

DiskOnt na nav

imovina Quaestusa 115,94 kn po dionici

Neto vrijednost imovine Quaestus nekretnina nekretnina iznosiiznosila je 261,51 milijun kuna 30. lipnja ove godine, objavio je fond u utorak. Vrijednost imovine po dionici iznosila je 115,9452 kune, a diskont na neto vrijednost iznosio je gotovo 25 posto. Zadnja trgovina dionicom Quaestus nekretnina odrađena je 23. lipnja, kad je cijena iznosila 87 kuna. B.hr

BrOjka

3,45

milijuna kuna iznosio je gubitak Apartmana Medena u prvih šest mjeseci ove godine, 1,26 posto manje od gubitka iz istog prošlogodišnjeg razdoblja

od prodaje drije

POLuGODiŠte

3,24 MiL. kuna

Turisthotel je u prvih šest mjeseci ove godine izgubio 5,78 milijuna kuna. Ostvaren je ukupni prihod u iznosu 50,03 milijuna kuna, 11 posto manji od prošlogodišnjeg za isto razdoblje. Pad prihoda zabilježen je kod usluga cateringa u inozemstvu, 16 posto, a kod financijskih prihoda 49 posto. Ukupni su pak rashodi pali samo jedan posto, na 55,81 milijun kuna. B.hr

Kreditna banka Zagreb u prvih je šest mjeseci ove godine zaradila 3,24 milijuna kuna, gotovo upola manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci objavljeni na Zagrebačkoj burzi. Banka je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila neto prihod od kamata u visini 27,31 milijuna kuna, 14,64 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Spori-

turisthotel izgubio kBZ-u upola 5,78 mil. kn manja dobit

kOBni kaZaHstan

Ericsson Nikola Tesla izgubio 42,3 mil. kuna

GOrDana kOva�ević,, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle snimio saša ćetković

Petar �OBankOvić, ministar poljoprivrede i šef Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, gdje nisu mogli prodati kontrolni udjel Transadrije snimio hrvoje dominić

667 tisuća kuna

Prodana četiri udjela Na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi na kojoj su se prodavali manjinski dionički udjeli sedam tvrtki u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prodani su udjeli u četiri tvrtke, a ukupni ostvareni promet iznosio je 667.225 kuna. Najveći udjel prodan je u splitskoj Jadro-trgovini čijih je 23,97 posto ukupnog vlasništva ili 516 dionica prodano za ukupno 125.904 kune odnosno 22 posto više od početne cijene paketa. Brokerska kuća kupca bila je Agram brokeri, koja je na istoj dražbi bila i broker za kupnju Munje s kojom je ostvareno 194.481 kunu odnosno 5 posto više od početne cijene. Dan prije na dražbi su se nudili paketi 14 tvrtki, dok su prodani udjeli u šest poduzeća te je promet bio gotovo pet puta veći nego u utorak.

Najveći promet ostvaren je u utorak senjskim Velebitom čijih je 2368 dionica koje čine 11,71 posto ukupnog temeljnog kapitala prodano za 236.800 kuna, koliko je iznosila početna cijena. Prodano je i 1048 dionica tvrtke Dalekovod TIM za 110.040 kuna, što je 5 posto više od početne cijene. Za dionice Banovine prometa i Merkantilea nije bilo zainteresiranih kupaca.

je su rasli neto prihodi od provizija i naknada, po stopi 7,75 posto, na 6,45 milijuna kuna.

Banka je na negativnim tečajnim razlikama izgubila 996 tisuća kuna.

Na kraju lipnja ove godine banka je držala 177,29 milijuna kuna gotovine i depozita kod Hrvatske narodne banke, 12,7 posto manje nego na kraju lipnja prošle godine. Ukupna aktiva banke smanjena je 0,67 posto, na 1,63 milijarde kuna, a izvanbilančni zapisi spušteni su 2,31 posto, na 174,86 milijuna kuna. B.hr

u drugom ovogodišnjem kvartalu ericsson nikola tesla izgubio je 75,8 milijuna kuna zbog otpisa potraživanja u kazahstanu, a operativna je dobit iznosila 72,5 milijuna kuna Ericsson Nikola Tesla ostvario je u prvih šest mjeseci ove godine gubitak od 42,3 milijuna kuna, s time da gubitak za drugo tromjesečje iznosi 75,8 milijuna kuna. Prema izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi, ENT je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio pad ukupnih prihoda 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te su oni iznosi-

li 644,6 milijuna kuna.

Ukupni su pak rashodi porasli 10,2 posto, na 686,9 milijuna kuna. Poslovni prihodi ENT-a lagano su porasli sa 624,8 na 626 milijuna kuna, no poslovni su rashodi imali veći rast — sa 619,9 na 680 milijuna kuna, i to najviše zbog vrijednosnog usklađivanja koje je iznosilo 131 milijun kuna, dok je lani u istom razdoblju ta stavka rashoda iznosila samo 2,1 milijun kuna.

Zahtjevno okruženje

Predsjednica Uprave ENTa Gordana Kovačević u komentaru rezultata poslovanja navodi da je tvrtka zabilježila umanjene vrijednosti potraživanja od 126,5 milijuna kuna na kazahstanskom tržištu pa je zbog toga u prvom polugodištu ove godine ostvaren operativni gubitak od 54 milijuna kuna.

Ako se izuzme to umanjenje vrijednosti, ENT je ostvario operativnu dobit od 72,5 milijuna kuna, što prema riječima Kovačević pokazuje znat-

no poboljšanje u usporedbi s pet milijuna kuna iz istog razdoblja lani.

"Poslovanje ENT-a i u prvoj se polovici ove godine odvijalo u vrlo zahtjevnom i složenom okruženju. No glavni pokazatelji poslovanja kompanije i dalje su stabilni. Iako je razina narudžbi u prvih šest mjeseci ove godine niža nego u istom razdoblju lani, uspjeli smo osigurati nove poslovne prilike na izvoznim tržištima, a prihode od prodaje zadržati na razini prošlogodišnjih", navodi Kovačević i dodaje da je rastom izvoznih tržišta kompenziran manjak posla na domaćem tržištu, gdje je ENT ostvario 30 posto manje prihoda nego lani u prvih šest mjeseci.

ENT je 2009. godinu završio sa 128 milijuna kuna dobiti.

Josip Bohutinski

Business tv Kapital Network, Srijeda 28. 7.

20:00 VIJESTI 20:15 NOVI PRAVAC,

emisija o energetici 21:00 VIJESTI 21:15 REPORTAŽE SA ZEMLJE

MIRA 21:45 VIJESTI 22:00 - THE NEW EDGE 22:20 1 NA 1 Sučeljavanje stavova 22:30 VIJEST 22:40 E- HRVATSKA ( R ) emisija 23:15 VIJESTI

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nešto je veće zanimanje ulagača u utorak iznenađujuće potaknula dionica Jadranskog naftovoda, koja je porasla gotovo deset posto. Janaf je dobio 9,84 posto te je kraj trgovinskog dana dočekao na razini 2746 kuna. Na tu je dionicu potrošeno nešto više od pola milijuna kuna, što je bilo dovoljno za petu najlikvidniju poziciju. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Iznimno loš trgovinski dan imali su dioničari Instituta IgH, čija je dionica potonula dodatnih 1,67 posto, na 1649 kuna.

Tijekom dana najniža cijena IgH spuštala se i do 1600 kuna, dok je zadnja ostvarena cijena ujedno dnevni maksimum. Domaći su ulagači na IgH potrošili samo 440.000 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla, SN holding Ingra Jadranski naftovod Institut građevinarstva hrvatske Viro tvornica šećera d.d.

Karlovačka banka Ina-industrija nafte d.d.

Adris grupa Luka ploče Atlantska plovidba d.d.

AD plastik Kraš, prehrambena industrija Medika Podravka prehrambena industrija, d.d.

Viadukt Dalekovod Ledo Končar - elektroindustrija Transadria Fima proprius d.d.

Fima validus Zagrebačka banka Zvijezda Atlantic grupa Končar Liburnia riviera hoteli Tehnika Jadroplov d.d.

Jadranska banka OT-optima telekom d.d.

IPK Kandit Čakovečki mlinovi Dom holding DIOKI d.d HUP - Zagreb Luka Rijeka Tankerska plovidba Hidroelektra niskogradnja Đuro Đaković holding Laguna Novigrad Uljanik plovidba Centar banka Dukat Prehrambeno-industrijski kombinat Auto Hrvatska Belišće Tvornica duhana Zagreb Tisak Erste&Steiermärkische banka Podravska banka Veterina d.d.

HTP Korčula Lošinjska plovidba Riviera poreč Arenaturis Zvečevo, prehrambena industrija Kutjevo Chromos agro Istraturist Umag d. d.

Magma d.d.

Konzum Adriatic Croatia International Club d. d.

Belje Lavčević Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Petrokemija Maistra Atlas nekretnine HG Spot Sunčani Hvar

Najniža

Najviša

Zadnja

254.00 1,231.00 190.00 22.00 2,598.50 1,600.00 295.00 59.98 1,651.01 252.55 1,580.00 786.20 89.99 397.16 7,300.00 270.00 220.00 271.53 5,740.00 451.20 3,099.00 20.00 11.50 210.50 3,010.00 696.00 1,901.01 2,299.00 995.00 134.55 2,799.99 26.99 225.07 2,995.00 31.00 85.00 1,430.00 180.02 1,221.00 155.00 28.60 10.00 533.50 250.00 315.20 178.00 377.50 449.99 2,300.00 185.00 440.00 402.02 65.00 80.01 127.13 140.00 52.06 108.01 25.00 300.00 356.94 53.72 150.50 2,650.00 61.00 272.90 41.00 110.00 65.68 32.01 25.00 29.10

255.79 1,270.00 201.00 23.75 2,746.00 1,649.00 300.00 60.60 1,655.57 259.00 1,600.00 807.00 94.38 405.00 7,500.00 287.90 230.00 276.99 5,900.00 451.23 3,100.00 21.50 12.56 210.82 3,098.89 702.00 1,901.02 2,335.00 1,025.90 138.55 2,799.99 27.02 225.26 2,995.00 32.00 85.50 1,430.00 180.17 1,285.00 163.10 30.50 10.00 535.00 250.00 315.20 178.00 380.00 450.00 2,300.00 188.00 440.00 402.02 69.49 80.02 137.89 141.58 52.06 108.01 25.00 300.00 356.94 55.47 150.50 2,650.00 61.00 272.90 41.00 110.00 65.68 32.01 25.00 29.10

255.67 1,270.00 200.00 23.49 2,746.00 1,649.00 300.00 60.50 1,651.43 252.80 1,593.00 807.00 90.00 405.00 7,300.00 287.90 230.00 274.99 5,740.00 451.23 3,100.00 21.50 12.56 210.81 3,098.89 702.00 1,901.01 2,299.00 995.00 136.14 2,799.99 26.99 225.25 2,995.00 32.00 85.50 1,430.00 180.02 1,285.00 163.10 30.50 10.00 535.00 250.00 315.20 178.00 380.00 450.00 2,300.00 185.00 440.00 402.02 69.49 80.01 137.89 140.00 52.06 108.01 25.00 300.00 356.94 55.47 150.50 2,650.00 61.00 272.90 41.00 110.00 65.68 32.01 25.00 29.10

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 12.708.883,04 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.27% 0.48% 7.53% 6.39% 9.84% -1.67% 0.67% 8.04% -0.52% -0.86% 0.00% 2.54% 0.12% -1.22% -2.67% 7.26% 0.89% -0.02% -2.71% -0.83% -3.03% 11.40% 11.25% 0.21% 2.95% 0.29% 0.00% -0.69% -3.29% 0.10% 0.00% -1.85% 0.78% -0.10% -1.54% 0.00% 0.00% -0.07% 4.05% 0.00% 5.17% 11.23% -0.56% -4.58% 0.06% -1.11% 0.00% 0.00% 0.00% 2.20% -1.12% 0.50% 0.00% -0.01% -0.44% -1.08% 3.91% -9.99% -23.08% 0.00% -0.29% 0.98% -0.99% 0.00% 3.37% -0.76% -2.12% -1.79% 0.02% 0.00% 1.96% 0.00%

7,097 977 3,869 32,606 207 273 1,372 5,328 171 950 107 197 1,641 336 17 373 433 288 13 162 23 3,210 5,393 300 20 78 27 21 46 296 14 1,234 147 11 1,030 350 20 148 20 159 730 2,000 35 71 50 80 36 30 5 57 23 25 137 111 50 39 100 41 159 13 10 62 20 1 32 5 27 6 10 10 10 3

1,809,094.94 1,233,582.41 761,550.48 734,926.83 560,767.82 441,313.50 410,612.10 319,685.30 282,882.57 240,515.80 170,050.45 157,225.36 149,742.15 135,728.08 127,300.00 102,118.93 97,328.52 78,837.05 76,021.01 73,097.35 71,284.00 66,426.95 65,158.86 63,181.16 60,378.89 54,627.10 51,327.30 48,369.00 46,174.50 40,793.92 39,199.86 33,326.41 33,106.49 32,945.00 32,330.95 29,773.86 28,600.00 26,651.21 25,172.08 24,899.80 20,951.40 20,000.00 18,695.00 17,750.00 15,760.00 14,240.00 13,595.00 13,499.80 11,500.00 10,548.00 10,120.00 10,050.50 9,071.13 8,881.29 6,431.01 5,500.72 5,206.00 4,428.41 3,975.00 3,900.00 3,569.40 3,394.69 3,010.00 2,650.00 1,952.00 1,364.50 1,107.00 660.00 656.80 320.10 250.00 87.30

Trž. kap. (mil kn) 20,936.44 1,691.20 544.00 176.18 2,039.86 261.50 416.00 81.02 16,514.30 1,715.02 354.62 1,126.18 377.96 556.32 220.42 1,560.42 105.07 630.78 1,263.78 1,160.62 89.14 43.07 33.93 13,502.04 310.69 1,733.94 58.39 695.77 188.51 222.82 334.94 76.11 161.07 314.48 238.95 345.60 674.07 1,076.61 804.90 101.75 98.73 155.96 310.30 15.63 945.60 41.56 251.46 523.94 747.06 441.52 7,473.04 268.85 128.20 34.12 91.34 511.49 113.62 33.25 143.16 36.15 1,668.69 270.37 3,416.78 294.31 501.14 130.50 13.73 367.52 718.82 106.78 8.25 212.75

CROBEX: 0,42% 365 dana Najniža Najviša 222.22 1,207.01 55.95 22.00 1,811.01 1,600.00 275.13 53.00 1,358.00 225.50 1,084.11 723.23 42.00 250.05 6,556.01 225.34 220.00 270.20 3,951.01 321.02 2,101.03 19.19 10.55 181.00 2,851.00 510.00 1,540.00 1,413.01 949.03 124.01 2,006.00 21.28 190.06 2,107.10 28.70 70.07 1,125.00 162.00 1,200.01 155.00 22.36 8.99 533.13 240.01 223.00 120.00 373.02 290.00 2,300.00 174.15 305.05 400.00 52.05 72.10 121.00 100.00 40.01 87.56 23.11 200.01 270.00 48.11 112.02 2,650.00 59.00 210.00 15.17 105.50 61.00 20.00 20.08 25.00

332.84 1,777.00 242.00 61.49 3,750.00 4,375.00 505.00 106.80 1,940.00 318.99 2,093.00 1,195.95 109.30 410.00 8,500.00 400.00 498.99 443.00 7,679.00 517.00 3,492.99 48.75 29.01 310.00 5,898.00 760.00 2,198.00 2,890.00 2,769.99 209.00 3,100.00 56.00 345.00 3,799.21 54.00 172.01 1,860.00 246.00 2,013.99 370.00 58.00 13.00 743.00 329.00 400.00 221.00 578.99 580.00 2,300.00 369.00 447.00 500.57 88.99 185.00 179.00 197.50 70.00 139.00 45.51 441.50 410.00 78.00 185.00 3,896.00 108.00 300.00 87.99 192.99 88.00 38.67 109.19 46.97

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG LKPG KBMR GRVG RS66 SOS2E MELR PETG AELG ZVTG ABKN PBGS NF1N NF2R

KRKA TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 66. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR PETROL AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV ABANKA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C NPDK-R-A TRAN-R-A BSNT-R-A VELE-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A HETR-R-A ZPTP-R-A JHKP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NAPREDAK AD BIJELJINA TRANSPED AD BANJA LUKA BOSNA TRGOVINA AD BANJA LUKA VELEZ AD NEVESINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE

SARAJEVSKA BURZA BIHKD FBIHK1D FBIHKC FBIHKJ FBIHKH FBIHKG FBIHKI FBIHKB FBIHK1C FBIHK1E

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA IMLK A2011 AGBN PRBN AIKB A2016 A2013 ENHL A2014 A2015 A2012 CCHS SJPT MLSU PLNN

Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Mlekara a.d. Subotica Planinka a.d. Kuršumlija

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TEL ALK GRNT KMB MPT TPLF MTUR TNB RMDEN08 CEVI

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO

+

Oznaka

Srijeda 28/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

64,30 89,10 15,00 9,61 11,81 107,00 105,97 137,30 242,00 23,79 17,75 42,50 0,66 0,83 2,76

64,50 90,75 15,35 10,10 12,00 107,00 106,01 139,10 245,00 24,00 18,30 42,50 0,68 0,85 2,85

64,48 90,07 15,30 10,07 11,90 107,00 106,00 139,00 243,99 24,00 18,23 42,50 0,68 0,83 2,85

Promet

valuta: EUR - euro 64,38 90,01 15,31 10,01 11,90 1.070,00 37,70 139,00 243,91 24,00 18,20 42,50 0,68 0,84 2,83

0,03 % 0,61 % 0,26 % 0,00 % 0,76 % 2,49 % 0,00 % 2,21 % 0,26 % 0,00 % 0,44 % 0,00 % -0,59 % -1,54 % 0,00 %

7788 2459 10242 14791 11043 91 1870 402 186 1762 2323 400 23617 18378 3450

501.429,56 221.332,55 156.756,38 148.108,22 131.403,27 97.370,00 70.506,95 55.877,30 45.367,10 42.285,63 42.277,85 17.000,00 15.987,26 15.346,26 9.754,74

Bosnalijek +3,33% AIK banka +3,14% Nova kreditna banka Maribor +1,21% Telekom Srpske +0,80% Alkaloid +0,03%

Napredak Bijeljina Agrobanka Komercijalna banka Skopje Crobih fond Krka

Imlek

Petrol

+

Powered by

business.hr

-6,90% -0,82% -0,37% -0,20% -0,08%

+3,05 -1,88

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,75 29,01 1,35 1,20 3,60 1,00 28,51 1,26 0,35 3,89 2,81

28,00 30,00 1,35 1,20 3,60 1,00 28,60 1,26 0,35 3,89 2,81

28,00 30,00 1,35 1,20 3,60 1,00 28,60 1,26 0,35 3,89 2,81

0,28 0,30 1,35 1,20 3,60 1,00 0,29 1,26 0,35 3,89 2,80

-0,67 % 180863 0,00 % 55186 -6,90 % 9344 0,00 % 6000 0,00 % 1316 0,00 % 3040 -1,38 % 7132 0,80 % 1113 0,00 % 1000 0,00 % 89 0,00 % 92

50.471,62 16.460,32 12.614,40 7.200,00 4.737,60 3.040,00 2.037,09 1.402,38 350,00 346,21 258,52

valuta: BAM - konvertabilna marka 88,00 24,00 93,50 79,52 93,01 98,00 85,02 98,00 25,63 23,15

88,00 24,50 93,50 79,52 93,01 98,00 85,02 98,00 26,00 23,50

1.330,00 97,02 7.200,00 600,00 2.850,00 81,30 90,33 900,00 87,20 84,20 93,50 5.122,00 725,00 1.410,00 10.200,00

1.352,00 97,07 7.500,00 600,00 2.900,00 81,50 90,50 910,00 87,26 84,26 93,57 5.122,00 735,00 1.410,00 10.200,00

77,60 420,00 3.850,00 631,00 3.070,00 27.000,00 3.599,00 2.399,00 3.800,00 77,50 742,00

78,20 420,00 3.860,00 635,00 3.100,00 27.200,00 3.600,00 2.400,00 3.800,00 78,00 745,00

88,00 24,50 93,50 79,52 93,01 98,00 85,02 98,00 25,65 23,50

88,00 24,47 93,50 79,52 93,01 98,00 85,02 98,00 25,89 23,27

2,89 % 14590 1.283.920,00 1,96 % 44451 1.087.813,72 0,00 % 10080 942.480,00 0,51 % 6658 529.444,16 -0,52 % 5270 490.162,70 0,00 % 4811 471.478,00 -2,28 % 4220 358.784,40 0,00 % 3645 357.210,00 -1,35 % 9133 236.421,24 1,34 % 9173 213.411,99

valuta: RSD - srpski dinar 1.350,00 97,07 7.272,00 600,00 2.891,00 81,45 90,44 901,00 87,25 84,25 93,56 5.122,00 734,00 1.410,00 10.200,00

1.349,98 97,07 7.272,33 600,00 2.890,51 81,43 90,43 901,14 87,24 84,25 93,56 5.122,00 733,96 1.410,00 10.200,00

3,05 % 0,06 % -0,82 % 0,00 % 3,14 % 0,17 % 0,12 % -0,11 % 0,05 % 0,05 % 0,04 % -1,50 % -1,74 % -11,65 % 0,00 %

169225 228.450.834,00 221496 21.500.310,92 993 7.221.424,00 7228 4.336.800,00 733 2.118.746,00 18647 1.518.436,68 14825 1.340.580,90 1467 1.321.968,00 14408 1.256.990,05 14336 1.207.759,90 11910 1.114.249,54 181 927.082,00 614 450.652,00 159 224.190,00 20 204.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 78,04 420,00 3.851,29 634,91 3.088,75 27.050,00 3.599,93 2.399,68 3.800,00 77,83 743,45

48,00 420,00 3.851,29 634,91 3.088,75 27.050,00 3.599,93 2.399,68 3.800,00 47,87 743,45

0,89 % 44162 2.119.868,45 0,00 % 1705 716.100,00 0,03 % 153 589.247,00 0,63 % 862 547.290,00 -0,37 % 120 370.650,00 -1,64 % 12 324.600,00 -0,01 % 70 251.995,00 -2,76 % 95 227.970,00 -0,02 % 52 197.600,00 0,06 % 4093 195.922,05 -0,87 % 166 123.412,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Beogradski Imlek u utorak je bio u središtu interesa ulagača, što jasno pokazuje promet od 228,45 milijuna dinara, kakav na Beogradskoj burzi već dugo nije viđen za pojedinačnu dionicu, unatoč činjenici kako su se utišale glasine o skorom preuzimanju tvrtke. Vlasnike je promijenilo čak 169 tisuća dionica uz rast cijene 3,05 posto. Tako je zadnja realizirana cijena iznosila 1350 dinara, samo dva dinara manje od najviše realizirane cijene u utorak.

Slovenski trgovac naftom Petrol u utorak je bio druga dionica po ukupnom prometu na Ljubljanskoj burzi. O tome kolika je pustoš u Ljubljani dosta govori činjenica da je za drugo mjesto bilo dovoljno samo nešto više od 57 tisuća eura prometa.

Ne može se govoriti o rasprodaji, no ulagači su bili spremni riješiti se dionica po 243,30 i 243,35 eura, što je bila i zadnja realizirana cijena u utorak, pa je pad cijene iznosio 1,88 posto.

REGIONALNI INdEkSI +0,08% BIRS +0,16% 803,63 814,61 LJSEX +0,16% FIRS 0,00% 1.360,86 3.280,20 Belex15 -0,10% MBI10 -0,25% 2.349,89 622,58 Belexline -0,50% MOSTE -0,77% 493,67 1.211,71 SASX10 +1,85% NEX20 -0,59% 13.216,74 883,97 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,43% WIG20 +1,38% 2.494,95 BuX +0,09% 22.200,63 +1,07% +0,33% ATX +2,00% 2.449,62 indeksa na zatvaranju u +0.84% Stanje ponedjeljak 26. srpnja 2010.

FTSE100 5.327,22

dAX 6.170,97

CAC40

3.625,29

MICEX 1,408.64

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,97% S&P500 +1,12% 10.525,43 1.115,01 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,19% ponedjeljak 26. srpnja 2010.

2.296,43

investor 22 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

88,0933

22,97

PBZ I-Stock

60,2600

20,59

6,4640

20,45

AC Rusija

40,7195

19,53

NFD BRIC

28,2891

18,55

FIMA Equity

79,0407

-21,13

ST Global Equity

48,6213

-20,53

Erste Total East

30,8900

-13,55

C-Zenit

50,2546

-12,18

Erste Adriatic Equity

83,1900

-7,59

KD Nova Europa

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

+ MjeŠoviti

Aureus US Equity MP-Global HR Aureus Equity Raiffeisen World KD Nova Europa NFD Nova Europa Platinum JIE ZB euroaktiv AC Rusija AC G Dynamic EM KD Prvi izbor MP-Bric HR NFD BRIC C-Zenit ZB trend Prospectus JIE OTP meridian 20 Platinum Blue Chip MP-Mena HR KD Energija OTP Europa Plus HI-growth HPB WAV DJE ZB aktiv FIMA Equity Raiffeisen Emerging M. Raiffeisen C. Europe Ilirika JIE PBZ Equity fond VB High Equity

+

139,8200

13,41

Raiffeisen Balanced

148,5600

12,04

OTP uravnoteženi

107,1132

7,47

AC G Balanced EM

10,8261

6,79

KD Balanced

8,3100

6,78

ICF Balanced

113,4029

-25,74

ST Balanced

177,9185

-17,31

ST Aggressive

65,4627

-14,85

HPB Dynamic

49,7557

-12,78

5,5064

-6,41

C-Premium

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn € kn kn kn € € € kn kn € kn € kn € € kn kn € € € kn kn € € € kn kn

121,2477 290,0438 92,0505 98,3700 6,4640 119,9330 68,9027 101,4500 40,7195 10,8065 12,0338 324,6115 28,2891 50,2546 127,6200 58,0383 81,6873 83,7537 426,5286 9,5609 108,5655 8,0564 88,0933 95,2300 79,0407 55,8900 59,8100 155,9428 76,1800 46,9170

3,61 1,26 0,87 0,67 0,65 0,65 0,64 0,62 0,57 0,51 0,45 0,44 0,40 0,34 0,28 0,27 0,22 0,17 0,14 0,10 0,08 0,07 0,07 0,01 -0,04 -0,04 -0,12 -0,16 -0,17 -0,18

-16,13 -4,70 -9,71 -6,61 -4,83 -8,71 -2,48 -5,04 -13,71 -2,68 -3,25 -8,25 -2,91 -14,82 -3,76 -10,91 -12,69 -1,24 -5,09 -4,09 0,84 -8,13 -3,49 -6,99 -12,22 -7,54 -13,48 -11,39 -14,60 -8,48

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

9,44 5,16 -2,41 3,08 3,22 -2,57 -0,02 1,70 -0,37 4,28 3,30 0,60 10,84 -11,26 5,54 -9,70 -8,21 9,55 9,86 N/A 4,17 -3,71 6,75 -0,08 -10,38 1,60 -10,96 -7,38 -10,72 -8,44

5,07 13,60 -2,22 11,10 20,45 1,94 7,05 12,46 19,53 7,26 6,66 10,94 18,55 -12,18 18,44 -1,91 8,10 15,93 13,19 N/A 8,37 5,73 22,97 9,06 -21,13 13,44 1,01 -0,99 1,37 3,30

11,36 -13,78 -1,76 -0,24 -14,52 11,12 -12,26 0,23 -23,34 5,72 2,52 -8,43 -15,77 -24,63 3,20 -14,45 -8,62 -6,69 2,73 N/A 8,43 -2,53 -4,28 -1,19 -3,75 -20,07 -9,29 8,03 -5,41 -23,55

9,18 2,83 -6,17 2,10 2,47 -1,11 -2,79 0,10 0,12 4,96 4,48 -4,50 4,48 -11,07 4,89 -8,32 -5,68 5,67 9,32 -4,38 0,87 -3,52 7,14 -2,04 -12,63 -1,25 -7,96 -5,01 -7,81 -6,24

Imovina

14,817 5,189 70,919 37,809 17,974 8,473 4,967 206,124 8,970 12,984 4,952 12,526 10,946 6,303 164,454 23,968 16,865 6,230 7,653 5,266 8,274 67,552 12,507 509,822 26,529 25,313 227,144 95,659 413,914 12,861

Starost

Datum

1,79 2,17 4,65 6,82 2,78 1,73 2,85 6,23 3,38 1,40 7,45 2,38 3,32 2,44 7,75 3,49 2,24 2,56 2,39 0,40 1,02 8,42 2,90 4,08 6,15 2,60 5,27 5,75 4,89 2,82

26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010

MješOVItI fOnDOVI

AC G Balanced EM C-Premium KD Balanced Aureus Balanced HI-balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond HPB Dynamic Allianz Portfolio ST Aggressive ZB global Agram Trust ST Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced ICF Balanced HPB Global Erste Balanced

€ kn kn kn € € € kn kn kn kn € kn kn kn € kn kn €

10,8261 5,5064 8,3100 79,9285 9,6921 148,5600 105,9200 96,5600 49,7557 107,9311 65,4627 139,8200 66,6047 177,9185 107,1132 138,5612 113,4029 100,5356 113,4500

0,52 0,45 0,20 0,09 0,06 0,03 0,03 0,00 0,00 -0,11 -0,16 -0,21 -0,21 -0,30 -0,36 -0,40 -0,60 -0,69 -0,70

-2,72 -9,64 0,21 -3,52 -4,08 -4,65 3,80 -9,59 -4,21 -1,59 -7,52 -4,89 -8,83 -6,55 -6,57 -9,36 -13,31 -6,66 -9,39

4,40 -7,40 1,90 -1,08 -1,06 -2,06 N/A -5,89 -5,93 2,65 -3,53 1,80 -6,48 -5,38 -6,28 -5,36 -14,29 -5,60 -5,68

6,79 -6,41 6,78 -1,63 6,52 12,04 N/A 4,60 -12,78 6,47 -14,85 13,41 0,47 -17,31 7,47 1,96 -25,74 4,93 -2,01

5,85 -15,76 -4,01 -5,41 -0,37 5,13 N/A 4,48 -16,34 6,53 -8,37 3,77 -4,02 7,94 1,50 7,51 1,87 0,11 -0,89

5,04 -6,67 0,69 -0,63 -0,98 1,14 5,92 -3,87 -9,41 2,87 -7,87 1,98 -4,32 -7,54 -6,16 -3,12 -11,63 -5,61 -1,76

12,539 12,763 12,632 16,065 65,682 325,640 107,051 293,396 22,288 6,990 4,192 731,388 12,345 11,665 39,636 43,244 12,335 118,525 105,265

1,40 3,48 4,53 4,03 8,42 7,91 0,38 8,87 3,91 1,21 4,85 9,07 2,04 7,55 4,62 4,51 8,24 4,81 9,52

26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010

kn € € € € € € € €

155,9000 127,0200 170,6500 11,2140 125,5715 138,0059 126,9200 123,3176 159,1600

0,12 0,11 0,08 0,06 0,06 0,03 0,03 -0,08 -0,14

1,32 -0,17 0,98 0,76 0,26 0,98 0,13 0,66 1,33

4,15 4,65 4,47 3,84 1,59 2,95 4,39 2,70 4,03

9,00 8,68 13,06 3,05 12,98 6,35 4,69 7,02 10,42

8,03 4,51 6,76 1,37 5,06 3,88 4,27 4,45 5,26

5,00 5,54 6,07 4,39 2,64 3,09 6,00 3,27 4,78

12,601 76,526 291,525 6,034 10,302 41,531 97,019 46,052 187,894

5,75 7,38 8,17 8,42 4,62 8,45 7,15 4,81 9,07

26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010

kn € kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn € kn $ kn kn

136,6300 124,6200 142,7700 133,5217 115,5265 11,1950 10,5434 101,3167 104,3300 131,2200 161,1165 130,4619 121,2508 138,7935 139,5444 124,0200 107,1462 137,1048

0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,91 1,06 0,80 0,74 0,81 0,87 0,83 0,72 1,09 0,62 0,44 0,72 0,70 0,56 0,82 0,55 0,75 0,49

1,80 2,32 1,85 1,61 1,63 1,94 1,84 0,10 2,47 1,52 0,99 1,77 1,48 1,44 1,96 1,86 1,83 1,25

4,98 5,02 6,00 4,79 4,72 4,75 4,44 N/A N/A 5,15 4,47 5,91 4,05 3,43 6,40 3,13 5,34 3,32

4,46 4,48 4,92 4,50 5,44 6,36 4,73 N/A N/A 6,48 4,88 5,68 4,29 3,33 4,36 4,16 5,88 4,72

2,12 2,71 2,32 2,18 1,90 2,25 2,14 0,10 2,79 1,84 1,29 2,47 1,74 1,66 2,28 2,09 2,14 1,36

925,970 244,992 1202,488 37,643 162,321 59,230 35,902 5,220 429,455 1487,404 2865,469 275,163 138,391 83,106 102,700 44,498 136,600 124,708

7,15 8,01 7,42 6,57 2,73 1,83 1,15 0,99 0,84 11,33 10,01 4,81 4,59 10,01 7,81 5,29 1,21 6,84

26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010 26.07.2010

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

170,6500

13,06

OTP euro obveznički

125,5715

12,98

ZB bond

159,1600

10,42

Capital One

155,9000

9,00

PBZ Bond fond

127,0200

8,6

11,2140

3,05

Erste Bond

126,9200

4,69

ICF Fixed Income

138,0059

6,35

HPB Obveznički

123,3176

7,02

PBZ Bond fond

127,0200

8,68

+

HI-conservative

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obveznički ICF Fixed Income Erste Bond HPB Obveznički ZB bond

nOVčanI fOnDOVI Erste Money PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus HPB Novčani OTP novčani fond ZB europlus ICF Money Market PBZ Dollar fond Allianz Cash HI-cash

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 28/7/2010

tReZoRCi

nakratko manji kratkoročni dug države Nakon aukcije trezorskih zapisa održane u utorak Ministarstvo financija Republike Hrvatske nakratko je smanjilo svoju izloženost kratkoročnom kunskom i eurskom zaduženju. Ukupna je zaduženost tako iznosila 20,68 milijardi kuna. Od toga se 481 milijun kuna odnosi na zapise s dospijećem od 91 dana, 1,66 milijardi kuna na zapise s dos-

pijećem od 182 dana, a 8,757 milijardi kuna na zapise s dospijećem od 364 dana, odnosno ukupno 10,899 milijardi kuna.

Uz to, Ministarstvo knjiži i 2,653 milijarde kuna dvogodišnjih zapisa odnosno obveznica koje dospijevaju kasne jeseni ove godine. Trezorski zapisi s valutnom klauzulom spušteni su na 1,335 milijardi eura. Ovog utorka prodano je trezorskih zapisa s dospijećem od 91 dana u visini 54 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od samo dva posto i cijenu od 99,504 posto. Banke su pokupile 98,15 posto iz-

danja. Trezoraca na šest mjeseci prodano je u visini 57 milijuna kuna, dok su ponude dosegle 82 milijuna kuna. Kamata je iznosila 3,30 posto, a jedinstvena prodajna cijena 98,381 posto, pri čemu je nebankarski sektor pokupio 91,23 posto izdanja. Nebankarski sektor dominirao je i u kupnji kunskih zapisa na 364 dana. Kupili su 93,90 posto izdanja vrijednog 164 milijuna kuna, prodanog uz kamatu od 4,25 posto. Prodani su i eurski zapisi vrijedni 35 milijuna eura, s kamatom od 3,55 posto po cijeni od 96,581 posto. J. J.

Ulagači dignuli Janaf gotovo 10 posto RaSt na maLom PRometU Dan siromašan trgovinom malobrojni su investitori iskoristili za podizanje Crobexa na 1828,74 boda, dok je Crobex 10 poskupio 0,7 posto Uz skroman promet i stagnaciju indeksa na Zagrebačkoj je burzi nastavljena posvemašnja letargija koju nije uspjela prekinuti ni objava financijskog izvješća jednog od najlikvidnijih izdanja - Ericssona Nikole Tesle.

Redovan promet dionicama iznosio je samo 12,7 milijuna kuna, a jedini su milijunaši bile dionice HT-a i Ericssona. Crobex je porastao 0,42 posto, na 1828,74 boda, a Crobex 10 ojačao je 0,7 posto, na 973,96 kuna.

Najlikvidniji je bio HT sa

1,8 milijuna kuna prometa i minimalnim, 0,27-postotnim rastom, na 255,67 kuna. Nešto je veće zanimanje ulagača u utorak iznenađujuće potaknula dionica Jadranskog naftovoda, koja je porasla gotovo deset posto.

Janaf je dobio 9,84 posto te je kraj trgovinskog dana dočekao na razini 2746 kuna. Na tu je dionicu potrošeno nešto više od pola milijuna kuna, što je bilo dovoljno za petu najlikvidniju poziciju. Zadovoljni mogu biti i dioniča-

snimio h. knez

ri Karlovačke banke koja je skočila osam posto, dosegnuvši razinu od 60,5 kuna. Više od sedam posto plusa nabacio je i SN holding, a nakon pada u ponedjeljak oporavila se i Ingra, koja je porasla gotovo sedam posto, na 23,49 kuna.

Na Ingru je potrošeno oko 700.000 kuna.

Izrazito loš trgovinski

dan imali su dioničari Instituta IGH, čija je dionica potonula dodatnih 1,67 posto, na 1649 kuna. Tijekom dana najniža cijena IGH spuštala se i do 1600 kuna, a zadnja je ostvarena cijena ujedno dnevni maksimum. Domaći su ulagači na IGH potrošili samo 440.000 kuna.

Nikola Sučec

Indeksi u plusu, prometi mizerni porasti promet. U Ljubljani, čiji je glavni dionički indeks LJSEX porastao 0,16 posto, na 3280,20 bodova, najviše se trgovalo dionicom Krke. No taj promet iznosio je samo 196 tisuća eura, a nijedna druga dio-

1,335 milijardi eura iznosila je u utorak izloženost Ministarstva financija trezorskim zapisima s valutnom klauzulom

komentaR

Dražba

ante Pavić ante.pavic@business.hr

ante maRkov, predsjednik Uprave Janafa, ne mora se brinuti za lošu sliku tvrtke u javnosti ni nakon incidenta na zagrebačkom Žitnjaku

Regija

Iako se nastavak dominacije trgovine s pozitivnim predznakom na burzama regije treba pozdraviti, samo naivci su mogli očekivati kako će nakon niskolikvidnog ponedjeljka u utorak zasjati sunce odnosno

bRojka

nica nije probila ni granicu od sto tisuća eura. Na Sarajevskoj su burzi brokeri ponovno najviše trgovali obveznicama stare devizne štednje i ratnih odšteta, dok je među dionicama najlikvidniji Bosnalijek dosegao

samo 21 tisuću konvertibilnih maraka, uz rast cijene 3,33 posto, na 15,50 KM. U Makedoniji slična situacija: najlikvidniji Makedonski telekom skupio je samo 716 tisuća denara prometa, bez promjene cijene. J. J.

t

rakavica oko riječke Transadrije nastavljena je i u utorak, kada se paket od 27,94 posto državnog udjela jednostavno nije pojavio na dražbi, iako je prije najavljena prodaja paketa po početnoj cijeni od 23,6 milijuna kuna.

Izgubljene sudske bitke i Vladina odluka da krene u prodaju udjela u tvrtkama gdje je manjinski vlasnik trebala je zapečatiti sudbinu pobunjenih malih dioničara. Međutim, HFP-ova ponuđena cijena od 23,6 milijuna kuna ili oko 3 tisuće kuna po dionici na javnoj dražbi upola je manja od one koju bi Vlada mogla dobiti nakon što je Hanfa ustvrdila da nekolicina dioničara ima obvezu davanja javne ponude.

Vlada čak i mijenja zakon kako bi HFP-u omogućio da se javlja na obvezne javne ponude i tako ostvaruje profit. Sada su se u HFP-u naknadno sjetili da bi mogli dobiti dvostruko veću cijenu te su povukli Transadriju s dražbe, iako su imali dovoljno vremena za izbjegavanje takvog gafa.

SAd dopušta dekodiranje iPhonea Vlasnicima Appleova uređaja iPhone američka je administracija omogućila zakonito koriπtenje aplikacija i programa koje nije odobrio sam proizvoaË Apple, a da

pritom ne krše autorska prava. Oni koji su se dosad držali postupka neotključavanja iPhonea (tzv. jailbreaka) mogli su koristiti samo aplikacije kupljene u Appleovom 'duÊanu' za aplikacije, popularnom iTunes-u.

Oni koji su iPhone dosad nezakonito dekodirali kako bi koristili i druge aplikaci-

dOBiTnici dAnA (ZSE) Karlovačka banka +13,91 % Elektropromet +12,95 % Laguna Novigrad +11,23 % Validus +10,56 % Proprius +10,22 % 29 Raste

je osim onih dostupnih na iTunesu činili su to riskirajući prekid garancije, kao i potpuno onesposobljavanje uređaja od strane Applea.

Tim su presedanom u SAD-u korisnici ipak dobili malo viπe slobode u koriπtenju popularnog iPhonea.

GUBiTnici dAnA (ZSE) Kutjevo -23,08 % Centar banka -4,58 % Dom holding -4,39 % Ledo -2,71 % Medika -2,67 %

14 Nema promjene

29 Pada

indEKSi CROX Mirex

Vrijed.

1.094,68 148,05

Prom.

0.12% 0,06%

Sirova nafta 78,98 Prirodni plin 4,64 Zlato 1.183,36 Srebro 18,17 Goveda 95,00

0,00% 1,17% 0,50% 0,33% 0,04%

POP KULTURA i diOnicE RUKU POd RUKU

Zvijezde reality showa otvorile Newyoršku burzu Otvaranjem trgovin­ skog dana na burzi seri­ ja 'Jersey Shore' najavi­ la je svoju drugu sezo­ nu, a newyorška burza računa na veću popular­ nost među gledateljima MTV­a Popularna televizijska kuća MTV i Newyorška burza (NYSE) odlučili su udružiti snage pa su jučer na otvaranju trgovinskog dana zvonjavu prepustili sudionicima gledanog re-

ality showa 'Jersey Shore'.

Zvonom kojim se obilježava otvaranje i zatvaranje trgovanja na najutjecajnijem svjetskom tržištu kapitala zvonili su Mike 'The Situation', Nicole 'Snooki', DJ Pauly D i ostale pop-ikone MTV-jeva realityja. Ruka ruku mije, pa je otvaranjem burze serija 'Jersey Shore' najavila svoju drugu sezonu, a NYSE računa na veću popularnost među gledateljima MTV-a. N. T.

Europski tržišni regulator pokrenuo je dvije istrage protiv IBM-a zbog sumnje u kartelno povezivanje. IBM-u zamjeraju što je IBM svoj hardver, posebno tzv. glavna računala, kombinirao s operativnim sustavima. N.T.

www.business.hr

UKRATKO... ... ustraje na rezovima bez obzira na cijenu

©panjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero ustraje na strogoj proraËunskoj πtednji i dodatnom rezanju potroπnje iako je, priznaje, svjestan da time riskira politiËku podrπku

...uspješna reorganiza­ cija UBS­a

nAJSKUPLJE ULicE nA SViJETU

Kvadrat stana u Severn Roadu u Hong Kongu 70.000, na Petoj aveniji 65.000 dolara Ulica s najskupljim nekre nekretinama na svijetu ne nalazi se u zapadnim metropolama ni u mondenim europ europskim ljetovalištima već u dugogodišnjoj britanskoj koloniji Hong Kongu.

Kvadratni metar hon stana ili kuće u hongkonškom Severn Roadu, zavojitoj ulici u

EU istraga protiv iBM­a

četvrti Victoria Peak koja se nalazi iznad poslovnog središta grada, stoji 70.000 dolara, pokazalo je treće godišnje istraživanje tjednika Financial News.

Drugo mjesto na listi dijele dvije ulice za koje se zna da su omiljene među bogatašima — londonski Kensington Palace Gardnes, poznat kao ulica milijardera, i mondena Peta avenija u New Yorku

Hoće li polugodišnji rezultati kompanija pokrenuti ulagače, čitajte na...

— gdje je prosječna cijena kvadrata stambenog prostora 65.000 dolara. Četvrto i peto mjesto zauzele su dvije lokacije na Azurnoj obali — Avenija Princeze Grace u Monte Carlu, gdje kvadrat stoji 64.000 dolara, i Chemin de Saint-Hospice u mjestašcu Cap Ferrat u blizini Nice u kojem se četvorni metar nudi po 55.000 dolara.

Oswald Gruebel, prvi čovjek najveće švicarske banke UBS, izjavio je kako je vrlo zadovoljan poslovnim rezultatima nakon reorganizacije banke koju je proveo, a u kojoj su posao izgubile tisuće ljudi

....za Tursku u Europskoj uniji

Britanski premijer David Cameron pozvao je u utorak članice Europske unije da zanemare svoje primjedbe na članstvo Turske u Uniji te poruËio da bi time pomogli „popločiti put od Ankare do Bruxellesa“

Nikolina Rivosechi

www.business.hr