Business.hr broj 688

OPet se RADi PO stAROM 4-5

Rekordnu cijenu za 762 m autoceste HAC povećao za još 22 milijuna kuna »ak 137 mil. kuna konzorciju na čelu sa Strabagom nije bilo dovoljno za gradnju manje od 1 km autoceste pa im je Stjepko Boban, direktor HAC-a, aneksom poveÊao iznos

»etvrtak 29/7/2010

broj 688 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

sARAjevski DOGOvOR 6-7 Predstavnici lutrija BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Kosova dogovorili su zajedničku loto igru s tjednim izvlačenjima i eurom kao bazom za dobitke

Sredinom 2011. kreće YU lutrija jOŠ Uvijek nA APARAtiMA 8

televizijski biznis 12

Iako zadovoljan restrukturiranjem, Hrvoje PrpiÊ, savjetnik Uprave HGspota, nije zadovoljan polugodiπnjim rezultatom, pa sve nade polaže u prosinac i blagdanski šoping

milijuna kuna

HGspot smanjio gubitak, Dobit Nove TV porasla 2,9 prihodi pali 64,5 posto

info&stav

indikator

2-3

Loš kvartal LG-a

nekretninske korekcije

Južnokorejski LG Electronics Inc zabilježio je u drugom tromjesečju pad neto dobiti 32,9 posto, na 721 milijun dolara.

Glavni je razlog zaostajanje za konkurencijom u segmentu "pametnih telefona". LG Electronics je treći proizvođač mobitela po obujmu isporuka, nakon Nokije i Samsunga

Najveći pad prosječne oglašavane cijene stana u srpnju je u odnosu na lipanj zabilježen u Osijeku (3,9 posto). Slijede Pula (2,8%) i Split (0,6%).

Najveći, iako tek blagi rast, bilježi se u Zadru (1,4 posto), podaci su portala Crozilla.com business.hr »etvrtak 29/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

ankEta PortaLa MoJ PoSao

Vlada nema podršku građan korupcije i starih promašaja Hrvatska vlada nema podršku javnosti u provođenju mjera koje mogu pridonijeti izlasku iz krize i gospodarskom oporavku, zbog nepotizma, korupcije i nekompetentnosti, pokazalo je istraživanje portala MojPosao.

Javni sektor siguran

Taj je portal tijekom srpnja proveo anketu o razlozima zbog kojih Vlada nema dovoljnu podršku javnosti, i to na uzorku od 733 ispitanika. Prema rezultatima ankete, 38 posto ispitanika smatra da hrvatska vlada nema podršku javnosti zbog toga što nije dovoljno "počistila pred svojim vratima".

Svoj stav ti ispitanici obrazlažu raširenim nepotizmom i korupcijom u državnim službama, nekompe-

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Skrivanje promašaja

Drugi su po udjelu, sa 30 posto, ispitanici koji su ustvrdili da Vlada nema podršku zbog loših poteza u prošlosti. Ti ispitanici smatraju da je globalna kriza dobro došla kako bi Vlada sakrila svoje promašaje. Nadalje, mišljenja su da sadašnja vlada nema legitimitet tražiti odricanja, jer

je upravo zbog njezine prošle politike situacija kritična.

Kritiziraju i sadašnju politiku zaduživanja za pokrivanje proračunskih manjkova umjesto za pokretanje proizvodnje i to smatraju dokazom da Vlada nastavlja "po starom".

Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a i jedan od čelnika te stranke, rekao je kako je HDZ tijekom svoja posljednja dva mandata dramatično povećavao proračun te radi dobivanja izbora 2007. godine enormno povećao socijalna prava.

„Tijekom godine dana mandata Jadranke Kosor izgubljeno je oko 90.000 radnih mjesta, Vlada se zadužuje samo radi kupovanja socijalnog mira po načelu - poslije nas potop. HDZ je žrtvovao cijelu Hrvatsku radi ostanka na vlasti“, komentirao je Kajin rezultate istraživanja. Kajin se slaže s ocjenama o korupciji, dodajući kako se „za vrijeme mandata Ive Sanadera kralo znatno više nego za prethodnih HDZ-ovih vlada iz 90-ih godina“.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

PrEMiJErka Jadranka koSor nije dovoljno počistila ispred svojih vrata, smatraju sudionici ankete portala MojPosao arhiva buSineSS.hr

iZBJEGnUt ŠtraJk

Uprava Croatia Airlinesa popustila zahtj

kontakt Telefon:

tentnošću i bahatošću Vlade te nedostatkom volje da se riješe brojne afere.

Ispitanici smatraju da teret recesije pada na obične radnike koji financiraju neproizvodni sektor, a kojima se smanjuju plaće, povećavaju porezi i koji dobivaju otkaze, dok u javnom sektoru smanjenja gotovo i nema ili su neznatna.

ivan MiŠEtić, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Snimio h. dominić

Piloti Croatia Airlinesa postigli su dogovor s Upravom i neće u štrajk. Višednevni pregovori Hrvatskog sindikata prometnih pilota i Uprave hrvatske nacionalne aviokompanije u utorak su, naime, ipak okončani popuštanjem vodstva CA. Uprava CA na čelu s Ivanom Mišetićem pristala je na većinu od 21 zahtjeva HSPP-a, piloti su od nekih

svojih zahtjeva odustali, a oko nekih je postignut kompromis.

Tako je primjerice, kako doznajemo, Uprava pristala na izjednačavanje plaća svih pilota na razini plaća pilota na airbusu 320. Postignut je dogovor i o redoslijednoj listi te dogovor o plaćanju troškova za letačke dozvole koje će snositi sindikat, dok će CA plaćati

liječničke preglede.

Dogovoreno je da se plaće pilota povećavaju od pete do osme godine provedene u tvrtki 0,5 posto godišnje, a nakon devete godine jedan posto.

Dogovorom s pilotima Croatia je tako izbjegla novi štrajk kojim su piloti prijetili ako se ne udovolji njihovim zahtjevima.

Nedavni štrajk stjuardesa

brojka

››

bisEr dana

Na izborima 2011. očekujem 10 mandata za svoju Hrvatsku građansku stranku. To je milijardu posto sigurno! ŽEljko kErum, gradonačelnik splita i predsjednik Hgs-a, u intervjuu globusu

3,52 milijarde eura duguju španjolski nogometni prvoligaši; Barcelona duguje 442 milijuna eura, a u odnosu na prošlu sezonu dug klubova iz Primere povećao se za 300 milijuna eura

uvodnik

na zbog I političari bi trebali za svoju

mirovinu raditi kao ostali smrtnici nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

s

tjevima pilota skupo je stajao CA pa je Uprava ipak na kraju pristala na zahtjeva Sindikata kabinskog osoblja.

Upućeni u zbivanje u Croatia Airlinesu kažu da su piloti “gurnuli” kabinsko osoblje u štrajk kako bi se time omekšala Uprava i oni lakše postigli svoje ciljeve u pregovorima o svojim zahtjevima. josip Bohutinski

aborski zastupnici, bivši članovi vlade te osobe koje su bile na nekoj od političkih funkcija ne zaslužuju povlaštenu mirovinu. Da bi i političari za svoju mirovinu trebali raditi kao i svi ostali „smrtnici“, u Hrvatskoj smatra čak 84 posto građana koji su se u istraživanju GFK izjasnili kako političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, te da uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki kao za sve druge, utemeljeni ponajprije na radu i plaćanju doprinosa. u HrvatskOj danas ima čak 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina, a u tom „privilegiranom sustavu“ nalazi se 181.224 korisnika. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja više od 720 milijuna kuna. No, problem nije samo u načinu stjecanja mirovine preko političkih funkcija i stranačkih kadroviranja nego i u visini mirovina. Najveći revolt u javnosti izazivaju tzv. saborske mirovine, a to nije ni čud-

››

Po kojem to pravu zastupnici za manje rada mogu imati više od pet puta veće mirovine od kuhara ili medicinske sestre

no ako se zna da prosječni umirovljenik mjesečno dobije 2166 kuna dok je mirovina bivšeg saborskog zastupnika oko 10 tisuća kuna. I dok je jedan kuhar morao „odguliti“ 35 godina za štednjakom, saborski je zastupnik samo trebao mirno odsjediti u svojoj klupi četiri godine, a da čak nije trebao ni misliti ni „beknuti“ već samo dizati ruku kako stranka kaže. U Hrvatskoj saborsku mirovinu prima gotovo 500 osoba, pa ako se to pomnoži s prosje-

kom, dobije se respektabilna svota od pet milijuna kuna mjesečno.

Ove su gOdine u svrhu štednje povlaštene mirovine smanjene 10 posto, a saborskim je zastupnicima ukinut, gle čuda, neograničeni besplatni javni prijevoz. Ostaje, međutim, bolna činjenica da oko 80 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od 3000 kuna, i da čak 74 posto umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pri-

stojan život.

Hrvatski mirovinski sustav prema mnogim je pokazateljima pred slomom, prije svega zbog činjenice da ima 1,15 milijuna umirovljenika te da na jednog aktivnog radnika dolazi 1,28 „penzića“. No, teško da će išta biti bolje dok oni koji kroje zakone ne budu spremni prekrižiti svoje privilegije, a fotelju u koju su sjeli ne prihvate kao dužnost i radno mjesto koje se ni po čemu ne razlikuje od mjesta kuhara za štednjakom.

tema 4-5

OPET ANEKS UGOVORA Ugovorena cijena od 137 mil. kuna ko manje od 1 km autoceste i platoa ispred prijelaza Goričan - što je po

Rekordnu cijenu za HAC povećao za jo Cijena gradnje jednog metra autoceste ispred graničnog prijelaza Macelj porasla je sa 179.000 na nevjerojatnih 208.661 kunu zbog toga što je propao materijal za nasipanje, gradnje vodovoda i ceste do sela Cafuti te skretanja potoka, što je procijenjeno na čak 22 milijuna kuna Najskuplji komad autoceste u Hrvatskoj — 762 metra prometnice i plato na graničnom prijelazu Macelj — postaje još skuplji: Hrvatske autoceste, koje su s izvođačima krajem 2007. taj posao ugovorile za 137 milijuna kuna, isplatit će im dodatnih 22 milijuna kuna pa će konačna cijena dosegnuti čak 159 milijuna kuna.

Izvođač radova na Macelju je konzorcij Strabaga, Viadukta, Hidroelektre-Niskogradnje i Cesta Varaždin.

Oni su krajem 2007. taj posao dobili iako na javnom nadmetanju nisu ponudili najnižu cijenu.

Naime, konzorcij tvrtki Jedinstvo iz Krapine, IGM Tounj i Ciglenica iz Zaprešića ponudio je gotovo upola nižu cijenu od 74 milijuna kuna, no HAC je njihovu ponudu odbio uz objašnjenje da te tvrtke nemaju potrebnu referencu izgradnje najmanje dva kilometra autoceste u zadnjih pet godina. U tim su tvrtkama, kada je Business.hr svojedobno pisao o tome slučaju, tvrdili da ipak imaju potrebne reference, no prigovor koji

su uputili bio je bez rezultata.

Jeftini tuneli i vijadukti

Sad pak HAC za isti posao ugovara aneks od čak 22 milijuna kuna pa će tih 762 metra autoceste povećati svoju prednost na rang-listi najskupljih autocesta u Hrvatskoj. Po cijeni od 137 milijuna kuna gradnja jednog metra tog dijela autoceste dosezala je 179.000 kuna, a kad se doda još 22 milijuna kuna, cijena metra skače na astronomskih 208.661 kunu! Za usporedbu, cijena jednog metra autoceste na ostatku prometnice od Zagreba do Macelja, koja je zbog šest tunela i devet vijadukata među najskupljima u Hrvatskoj, skromnih je 94.000 kuna!

U HAC-u, kojem je potpisivanje aneksa na ugovore o gradnji autocesta uobičajena praksa bez obzira na predsjednika Uprave (2007. je to bio Mario Crnjak, a sada je Stjepko Boban, koji je naslijedio smijenjenog Juricu Prskala), dodatne troškove za Macelj objašnjavaju time što je promijenjen plan definiran glavnim projektom i građevinskom dozvolom,

prema kojem su zatvaranje graničnog prijelaza Macelj i izgradnja autoceste i platoa površine 50.000 četvornih metara bili predviđeni u jednoj fazi.

No na zahtjev Ministarstva financija, navode u HAC-u, odustalo se od privremenog zatvaranja teretnog prometa na graničnom prijelazu Macelj pa se dogovorila izgradnja u dvije faze.

"U tom slučaju iskorištenost iskopanog materijala na tom području (lapor) više nije bila moguća te se taj materijal morao odvoziti i deponirati, a zatim i osigurati novi materijal", objašnjavaju u HAC-u.

Dodatne radove, a time i troškove, pravdaju i time da je projektom i ugovornim troškovnikom bila predviđena izgradnja samo kratke premosnice u dužini 350 metara ceste do sela Cafuti kako bi se zaobišao teritorij Republike Slovenije. No, prema tvrdnjama iz HAC-a, s obzirom na prometnu izoliranost i lokaciju sela Cafuti neposredno uz državnu granicu sa Slovenijom, s ciljem smanjenja kasnijih troškova, na zajedničkim koordi-

josip.bohutinski@business.hr

onzorciju na čelu sa Strabagom nije bila dovoljna za gradnju osao za koji su njihovi konkurenti 2007. tražili samo 74 mil. kuna

business.hr Četvrtak 29/7/2010

Snimio hrvoje knez

Snimio Saša ĆeTkoviĆ

a 762 m autoceste oš 22 milijuna kuna

STJEPKO BOBAN, sadašnji predsjednik Uprave HAC-a, priznat će dodatne troškove za posao koji je ugovorio Mario Crnjak 2007. godine

nacijama s Ministarstvom financija, zaključeno je da je u sklopu izvođenja radova izgradnje GP Macelj potrebno položiti vodovodne instalacije te završiti kompletnu kolničku konstrukciju do sela.

Mađarska štednja

Dodatni su radovi, kažu u HAC-u, uključivali i skretanje toka potoka Maceljčica i njegovo nadsvođenje, a prilikom bušenja geotehničkih sidara za osiguranje pokosa usjeka uočeni su povećani dotoci vode pa su zbog toga morali napraviti drenove.

No da nešto ne štima u tim brojkama i cijenama ukazuje i primjer sličnih radova na graničnom prijelazu Goričan. Naime gradnju 1400 metara autoceste ispred graničnog prijelaza Goričan, dakle dvostruko dulje nego kod Macelja, HAC je ukupno s opremanjem platio 50 milijuna kuna! Usto, u sklopu tog projekta bila je i izgradnja mosta preko rijeke Mure, daleko složenijeg objekta od platoa, a cijena tog 216 metara dugog mosta bila je osam milijuna eura ili oko 58 milijuna kuna!

Sveukupno je dakle 1400

metara autoceste i 216 metara mosta na Goričanu stajalo oko 110 milijuna kuna, dok je 762 metra autoceste i 50.000 četvornih metara platoa na Macelju plaćeno gotovo 40 milijuna kuna više.

No znakovito je i to da su projekt mosta na Dravi zajednički financirali HAC i mađarska tvrtka Nemzeti Infrastruktúra Fejleszt, a da je projektant također bila mađarska tvrtka Uvaterv, dok je u slučaju Macelj HAC bio jedini investitor, poznat već otprije po širokoj ruci.

Josip Bohutinski

tema 6-7

SARAJEVSKI LOTO DOGOVOR Lutrijske organizacije Bo Gore i Kosova osnovale su zajedničke igre s jedinstvenom up

Sredinom iduće go lutrija s vrtoglavim Igra je zajednička, zajednički je jack-pot, a isplate nagrada vrši svaka od nacionalnih lutrija na čijem je teritoriju dobitnik. Fondovi se, kao i nagrade, preračunavaju u nacionalne valute, a temeljna je valuta euro. Najvažnije je da će cijena igre biti jedinstvena i iznos dobitaka jedinstven u eurima, preračunat u domaću valutu, kaže Edhem Pašukan, direktor Lutrije Bosne i Hercegovine

BROJKE

500,3 35,4 m�����n�� k�n�� prihod je Hrvatske lutrije u 2009. godini

m�����n�� k�n�� iznosila je dobit Hrvatske lutrije nakon oporezivanja u 2009. godini Hrvatske upisalo je dionice

PREDSTAVnIcI LUTRIJA S PODRUČJA BIVŠE JUGOSLAVIJE ������� ��� �� ���������� ������ p����� ��� n�� t�m p����č�� �m�� 20 m�����n�� �����, ���� �� ��ć ž��� � k��z�, p�� ć� z�������� ��t� p�p����čn��. I����č� ć� p��k ���� �nt���� p��n�����z�t� � ��t�������m n�������n�m f�n����m�� ArhivA business.hr

Lutrijske organizacije s područja bivše Jugoslavije dogovorile su u utorak u Sarajevu formiranje zajedničke igre s jedinstvenom uplatom, nagradnim fondom i premijama. Direktori lutrijskih organizacija tako su realizirali ideju Lutrije Slovenije i Lutrije BiH koja se javila još 2001. godine. Konkretna razrada cijelog projekta započela je tek 2007. godine osnivanjem Udruženja lutrija jugoistočne Europe

(prostor bivše Jugoslavije) sa sjedištem u Ljubljani. GIZ AZLO (Asocijacija lutrijskih organizacija) tada je započela s odlučnom kampanjom da tu ideju pretvori u stvarnost, a vjetar u leđa dobili su krajem 2009. godine priključivanjem Državne lutrije Srbije.

Gotov koncept igre

"S obzirom na to da su glavni detalji igre, koncept igre i način organizacije dogovo-

reni, trenutačno se radi na sklapanju ugovora o zajedničkom priređivanju, čija se finalna verzija očekuje krajem rujna. Zatim je potrebno da ugovor odobre državni regulatori svake od lutrija, negdje vlade zemalja, a negdje ministarstva financija. Naša je procjena da će to potrajati neko vrijeme.

Također, za kvalitetnu marketinšku kampanju potrebno je dosta vremena, tako da prema grubim procjenama

očekujemo početak igre sredinom 2011. godine", otkrio je Edhem Pašukan, generalni direktor Lutrije Bosne i Hercegovine.

Poznato je da ljudi u kriznim situacijama rješenje traže u sreći. S obzirom na to da na prostoru bivše Jugoslavije gotovo 20 milijuna ljudi već dugo godina živi u krizi kojoj se ne nazire kraj, jasno je gdje su priređivači pronašli uporište za pokretanje ove igre. Igrači

će pak svoj interes pronalaziti u vrtoglavim nagradnim fondovima koji će se tim modelom povećati i nekoliko puta u odnosu na ove današnje.

"Igra je zajednička, zajednički je jack-pot, a isplate nagrada vrši svaka od nacionalnih lutrija na čijem je teritoriju dobitnik.

Fondovi se preračunavaju, kao i nagrade, u nacionalne valute, a temeljna je valuta euro. Najvažnije je da će

osne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne platom, nagradnim fondom i premijama

business.hr »etvrtak 29/7/2010

odine kreće YU m jack-potovima SOCIOLOG DRAŽEN LALIĆ

To nije povratak SFRJ nego poslovni iskorak Surađujemo u sportu, kulturi, poduzetništvu, pa čak i kriminalnim aktivnostima, pa zašto ne bismo i u igrama na sreću

cijena igre biti jedinstvena i iznos dobitaka jedinstven u eurima, preračunat u domaću valutu", istaknuo je Pašukan.

uvjereni u uspjeh

Optimizam svih sudionika u pokretanju nove igre krije se i u njihovu bogatu iskustvu u zajedničkom priređivanju igara. Naime svi oni su Loto, kao posebne lutrijske organizacije, već organizirali u bivšoj Jugoslaviji.

"Uvjereni smo u uspjeh igre i njezinu prihvaćenost na tržištima svih zemalja", zaključio je Pašukan.

Iako će svatko racionalan kazati da kriza nije pravo vrijeme za isprobavanje sreće s kuglicama, nema sumnje da će Hrvatska lutrija zadovoljno trljati ruke.

Hrvatima je od milijunskih dobitaka ionako često važnija ona "kruha i igara".

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

SupER 7

Rekord 44 mil. kuna Najveći jack-pot u povijesti Hrvatske lutrije ostvaren je 17. lipnja 2009. godine u igri Loto 7/39. Sretni dobitnik iz Bjelovara osvojio je Super sedmicu u iznosu 43.906.783,61 kunu. U toj su godini izvučena 33 jackpota u različitim igrama.

Hrvati su posebno osjetljivi na bilo kakva povezivanja sa zemljama bivše Jugoslavije, pa zrakom lebdi pitanje kako će reagirati na još jedan zajednički projekt zemalja bivše države. Sociolog Dražen Lalić vjeruje da ta zajednička igra ne bi smjela i neće izazvati velike kontroverze u javnosti.

"Cijeli je taj projekt ekonomski uvjetovan, baš kao što su to dosad bila udruživanja u regionalne sportske ili kulturne priredbe. Hrvatska je brojem stanovnika identična većim europskom gradovima, a život u tako maloj zemlji pruža i manje ekonomskih prilika. Kompanijama su potrebni projekti koji nadilaze naše granice, pa vjerujem da svi razumni ljudi ovo neće poistovjećivati s politikom. Osim toga, Hrvatska je svakim danom sve bliža Europskoj uniji i nema govora o istodobnom

oživljavanju Jugoslavije. To bi jednostavno bila bigamija", jasno je poručio Lalić.

Pritom ističe da su, unatoč događajima iz bliske nam povijesti, ljudi s prostora Jugoslavije i dalje dosta povezani te je logično očekivati međusobne interese i partnerstva. "Surađujemo u sportu, kulturi, poduzetništvu, pa čak i u kriminalnim aktivnostima. To nije povratak Jugoslaviji, već logičan poslovni iskorak kompanija koje žele kvalitetnije iskoristiti potencijale tržišta“, zaključio je profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 29/7/2010

ŠUKER U DUBROVNIKU

EBRD daje 60 mil. eura za autocestu Dubrovnik. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 8 milijuna eura novog zajma financirat će nastavak proširenja Luke Dubrovnik, a ugovor o zajmu i ugovor o državnom jamstvu jučer su u Dubrovniku potpisali predstavnici Lučke uprave Dubrovnik i EBRD-a te potpredsjednik Vlade i mi-

VODEĆI U REGIJI

Hrvati na godišnji troše 340 eura

Među osam zemalja regije samo Slovenci troše više na godišnji odmor od hrvatskih građana, pokazuje istraživanje RegioPlan Consultinga. No u zadnje je tri godine potrošnja na godišnji po stanovniku smanjena za 70 eura Hrvati za svoj godišnji odmor izdvajaju oko 340 eura, što je više nego u bilo kojoj drugoj državi istočne Europe, izuzevši Sloveniju, pokazuje istraživanje tvrtke RegioPlan Consulting. Slovenci izdvajaju u prosjeku dvostruko više — oko 600 eura, dok su na dnu ljestvice Bugarska i Rumunjska sa 100 odnosno 85 eura.

Najviše za put

Najveći udjel izdataka hrvatskih građana odnosi se na putne troškove (oko 42 posto), zatim smještajne troškove, prehranu te troškove za slobodne aktivnosti (oko 25 posto). Znatno manji udjel od osam posto čini po-

trošnja za paket-aranžmane.

Potrošnja za takvu vrstu odmora razmjerno je najmanja u odnosu na stanovnike u regiji. Jedan je od razloga tome činjenica da Hrvati godišnji odmor najradije provode u Hrvatskoj te takvu vrstu aranžmana uzimaju u obzir samo ako idu u inozemstvo.

U 2010. stagnacija

Hrvati za odmor izdvajaju sve manji udjel od svog ukupnog kućnog budžeta. Nakon niza godina u kojima je zabilježen porast kupovne moći nastupio je krizom uvjetovan pad izdataka. Kao posljedica toga u Hrvatskoj su se izdaci za odmor između 2006. i 2009. u prosjeku smanjili za 70 eura.

"Za ovu godinu možemo pretpostaviti da će izdaci za odmor u Hrvatskoj biti bez znatnog porasta. Tek se u sljedećim godinama može računati s novim rastom", kaže Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga. B.hr

nistar financija Ivan Šuker. Šuker je tom prigodom za jesen najavio potpisivanje ugovora s EBRD-om o nastavku gradnje autoceste prema Dubrovniku u vrijednosti od 60 milijuna eura. Sredstvima zajma za projekt rekonstrukcije operativne obale u Luci Gruž na predjelu Batahovina predviđena je gradnja operativne obale u dužini od još 200 metara čime će se povećati kapaciteti dubrovačke luke u prihvatu najvećih brodova na kružnim putovanjima. Direktorica EBRD-a za promet Sue Barrett istaknu-

la je da će projekt poboljšati kapacitet luke i omogućiti Dubrovniku da ostvari komercijalne koristi od povećanog broja kruzera. Zajam EBRD-a je na rok otplate od 13 godina, uključujući tri godine počeka, a kamatna je stopa oko 2 posto.

Posrijedi je proširenje 26,5 milijuna eura vrijednog zajma EBRD-a odobrenog 2005.

Prilikom potpisivanja ugovora rečeno je da se za 2012. planira i nova investicija, projekt i rekonstrukcija operativne obale Batahovina II. u vrijednosti 15 milijuna eura. H

IVAN ŠUKER, ministar financija Snimio hrvoje dominić

HGspot smanjio no prihodi pali 6 JOŠ UVIJEK NA APARATIMA Ukupne poslovne rashode nova Uprava posrnulog HGspota srezala je više od 60 posto i pritom prepolovila troškove zaposlenih, no pad prihoda od prodaje opet je ostavio minus od gotovo 13 milijuna kuna. U HGspotu sve nade polažu u prosinac i blagdanski šoping Nekad jedan od najvećih domaćih trgovaca na malo potrošačkom elektronikom i računalima, HGspot ostvario je u prvih šest mjeseci prihode od 34,84 milijuna kuna, uz pad od čak 64,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, kako je tvrtka u međuvremenu prošla žestoko restrukturiranje, Upravu raduje smanjenje gubitka gotovo 30 posto — sa 18,27 milijuna kuna u prvih šest mjeseci lani na ovogodišnjih 12,84 milijuna kuna. U gubitku su i dalje, kako napominju u komentaru poslovnog izvješća, zbog izostanka poslovnih prihoda i utjecaja krize.

No, kako ističe savjetnik Uprave HGspota Hrvoje Prpić, dokaz da su na pravom putu snažno je sma-

njenje gubitka u drugom ovogodišnjem kvartalu od čak 62,4 posto, na 5,34 milijuna kuna.

Kupci se vraćaju

"Još uvijek nisam zadovoljan rezultatima sve dok ne uđemo u pozitivno područje. Završen je proces restrukturiranja i troškovi se više neće smanjivati.

Od početka jeseni krećemo sa znatnijim povećanjem prometa, a pad prometa dogodio nam se zbog zatvorenih dućana i zapravo se tek sada kupci vraćaju", ističe Prpić.

Da su restrukturiranjem snažno srezali troškove govori i podatak o smanjenju troškova osoblja čak 46,7 posto na šestomjesečnoj razini, a kako navodi Uprava, ukupni poslovni rashodi sma-

njeni su 61,5 posto.

Prema Prpićevim riječima, trenutačne poslovne projekcije govore kako bi HGspot mogao biti u pozitivi na mjesečnoj razini u prosincu, što će prije svega ovisiti o provedbi planova o povećanju prodaje.

Skočile obveze

Tvrtka je ove godine drastično smanjila i zalihe, s nešto više od 18 milijuna kuna na 1,55 milijuna kuna (91,4 posto). Pojačanom naplatom uspjeli su prepoloviti i kratkoročna potraživanja, na 4,3 milijuna kuna. No, s druge strane, kratkoročne su obveze dosegnule 7,9 milijuna kuna, dok ih prethodne godine uopće nije bilo.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

LIKVIDNOST

Mol otkazao 975 mil. eura neiskorištenog kredita Budimpešta. Mađarska naftna i plinska grupa Mol objavila je u utorak na internetskoj stranici Budimpeštanske burze da je otkazala 975 milijuna eura iz neiskorištenih 1,5 milijardi eura u sklopu revolving kreditne linije.

Linija istječe 2. listopada ove

godine a uključuje revolving kredit odobren u više valuta i ukupne vrijednosti 2,1 milijardu eura.

Tvrtka je s bankama potpisala ugovor o kreditu 2. listopada 2007. na razdoblje od tri godine i kamatnu stopu Euribor plus 27,5 baznih bodova. Obvezala se na jednokratni povrat kredita po dospijeću. "Čak i nakon otkazivanja Mol grupa ima dovoljno rezervne likvidnosti, što odražava Molovu snažnu financijsku poziciju", stoji u službenom priopćenju kompanije. H

LRH

TROŠAK 30 MIL. KN

Hidroelektra Otkazana glavna skupština obnavlja most Zagreb. Uprava Liburnia Rivie- Sava Jakuševac ra hotela jučer je opozvala odluku temeljem koje je sazvana glavna skupština LRH za 30. srpnja. Utvrdila je da dioničari Nova Liburnija i SN holding ne mogu ostvarivati prava glasa iz ukupno 79,84% temeljnog kapitala LRH. Zbog toga je, navodi se, izvjesno da skupština zakazana za 30. srpnja neće imati kvorum. B. hr

Zagreb. HŽ-Infrastruktura objavila je jučer da će uskoro početi sanacija željezničkog mosta Sava Jakuševac u Zagrebu koja bi trebala biti gotova do početka prosinca. Taj je most sagrađen 1968., a zbog utonuća jednog od potpornih stupova zatvoren je od ožujka 2009. Na javnom natječaju za njegovu sanaciju odabran

je konzorcij koji čine tvrtke Hidroelektra i Pružne građevine s kojima je ugovor potpisan, a pripremni su radovi već počeli.

Ukupna troškovi radova procjenjuje se na 30 milijuna kuna, od čega se 24 milijuna kuna odnosi na vrijednost ugovora s tvrtkama Hidroelektra i Pružne građevine.

U fazi je projektiranja i obnova tzv. zelenog mosta preko Save.

Početak radova na prvoj fazi sanacije očekuje se ove godine, za što je planirano oko 4 milijuna kuna. H

o gubitak, Klarić konačno pokrenuo stečaj Klariko voća 64,5 posto UNIŠTENA TVRTKA ODLAZI U POVIJEST

I dok Klariko voće Andrije Klarića bez ikakve imovine odlazi u stečaj, sokovi pod popularnim brendom Dona proizvode se u tvrtki čija je vlasnica Klarićeva supruga. Vjerovnici tako neće dobiti ništa, a Klarić će se konačno riješiti 'utega', tj. tvrtke koja je već neko vrijeme blokirana

Iako već godinama neaktivna i u blokadi, Uprava tvrtke Klariko voće, najpoznatije po brendu sokova Dona, čiji je jedini zaposlenik ostao njezin vlasnik Andrija Klarić, pokrenula je prošloga tjedna stečajni postupak, a prvo ročište vjerovnika zakazano je za listopad.

Dužni bankama i državi

››

Nisam zadovoljan rezultatima sve dok ne uđemo u pozitivno područje.

Završeno je restrukturiranje, a od početka jeseni krećemo sa znatnijim povećanjem prometa HRVOJE PRPIĆ, savjetnik Uprave HGspota

Snimio h. dominić

Stečajni upravitelj Božidar Brkljač kaže da tvrtka nema imovine, a najveća potraživanja očekuje od države i banaka. Klariko voće već je više puta bilo pred stečajem.

Početkom prošle godine prijedlog za pokretanjem stečaja podnio je jedan od djelatnika Zoran Milić, ali ga je ubrzo povukao.

"Riječ je o bivšem djelatniku koji se vjerojatno nagodio s vlasnikom", kazala nam je Branka Malbašić, tada imenovana za privremenu stečajnu upraviteljicu. Kako

se došlo tek do prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja, nije imala točan uvid u ukupna dugovanja tvrtke, samo je kazala da su obveze bile jako velike.

Političko zaleđe

Klariko voće pravni je sljednik nekadašnjeg Voća koje je 90-ih godina u jeku pretvorbe dospjelo u ruke tajkuna Jure Klarića. Klarić je imao dobro političko zaleđe, pa se tijekom predsjedničke kampanje 2000. godine spominjalo i da je obitelj Klarić sponzorirala TV i radijske reklame Stjepana Mesića sa 600-ak tisuća kuna.

Proizvodni asortiman Klariko voća i robnu marku Dona stariji Klarić s vremenom je prepustio sinu Andriji koji je imao ambiciozne ideje o modernizaciji proizvodnje zbog čega je tvrtku prezadužio. Nakon 2000. godine ulaganja su se pokazala promašenima i počinju problemi. Klariko voće završilo je u blokadi, mlađi Klarić ostaje bez proizvodnih pogona, a dio dugova pokušava otplatiti otac Jure. Uz tvrtku se vežu brojne afere od neplaćanja radnika i kooperanata do otmice stečajnog upravitelja tvrtke Voće export-import, u čijim je pro-

BREND DONA isprva je bio vlasništvo tvrtke Voće koje se '90ih dočepao tajkun Jure Klarić koji je onda čitav posao prepustio svom sinu Andriji Klariću foto zorić/cropix

storima Klarić poslovao.

Andrija Klarić u međuvremenu je poslovanje prebacio na tvrtke Dona trgovina, koja i dalje proizvodi sokove pod brendom Dona, i Vopi, obje u vlasništvu supruge.

Klariko voće posljednjih godina nitko nije spominjao iako tvrtka i dalje postoji, ali je blokirana - sve dok pitanje stečaja nije konačno pokrenuo sam vlasnik.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 29/7/2010

SINDIKAT ISTRE

Za Brijune rivijeru precizirati broj radnika

Pula. Sindikat Istre i Kvarnera (SIK) predlaže gradonačelnicima Pule i Vodnjana te načelnici općine Fažana da ne potpisuju nikakve dokumente vezane uz projekt Brijuni rivijera koji se "odnose na davanje prostora i nekretnina u zakup ili u koncesiju a da u tim sporazumima nije precizno definiran broj radnika koji će u

VARAŽDIN BUS

Tvrtka u plusu, a ne isplaćuje plaće Zaposlenici Varaždin busa, poduzeća u kojem je svoj poslovni udjel tvrtka Zovko Zagreb nedavno prenijela na Marinka Zovka, nisu primili plaće od svibnja pa bi se uskoro mogli steći uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. Tu ne bi bilo ničega čudnog za jednu tvrtku u vrijeme krize da, govore sindikati, koncesionar javnog gradskog prijevoza u Varaždinu dosad nije poslovao stabilno i s dobiti.

Nagodba s vozačima

"Ako vozači samo pitaju kad će biti plaća za svibanj, prijeti se stavljanjem na popis viška zaposlenika nastalog zbog teškoća u poslovanju.

Na njih se, međutim, pozivalo i prošle i pretprošle godine iako je Varaždin bus tada ostvario milijun, odnosno dva milijuna kuna dobiti, i to dijelom i jer su vozači umjesto osam radili po devet sati, pa i subotom, što im se nije plaćalo", upozorava Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata.

Riječi sindikalista o dobrom poslovanju tvrtke koja obavlja gradski i prigradski prijevoz mini autobusima, a posluje od 2006. godine, potvrđuju i poslovni podaci iz godišnjeg izvještaja — tvrtka je lani imala prihode od 7,4 milijuna kuna i 963 tisuće kuna dobiti.

Ipak je zbog neplaćenih četrdesetak prekovremenih sati mjesečno po zaposle-

MARINKO ZOVKO, vlasnik Varaždin busa foto cropix

niku protiv tvrtke pokrenut i sudski spor, no budući da presude nije bilo ni dvije godine nakon podnošenja tužbe, vozači su pristali na nagodbu.

Potkradaju tvrtku?

"S obzirom na to da se godinama potkrada i da se skrivaju rezultati poslovanja, uspjeli su ih uvjeriti da Varaždin bus loše posluje, pa su pristali na isplatu samo 40 posto potraživanja, i to u četiri rate od kojih su dobili tek dvije", žali se sindikalist.

Miličić sumnja da točne podatke o poslovanju Varaždin busa dobiva i Grad Varaždin kojemu predlaže da samostalno ili sa zaposlenicima Varaždin busa osnuje tvrtku za javni prijevoz, odnosno da koncesiju podijeli vozačima od kojih bi po dvojica dobila dvije-tri gradske linije. I. K.

sklopu projekta raditi na neodređeno".

"Sporazumi moraju imati i klauzulu da se u svakom trenutku mogu raskinuti ako se prekrši odredba o načinu zapošljavanja u budućim objektima Brijuni rivijere. Ne bude li tako, imamo pravo sumnjati da je projekt tek rasprodaja narodnog blaga i podilaženje pojedincima", istaknuo je predsjednik SIK-a Bruno Bulić.

Procjenu ministra gospodarstva da će u sklopu projekta raditi oko 3500 radnika nazvao je neutemeljenom. H

BROjKA

2,5

milijuna kuna dobili su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković za tri projekta Programa znanstvene suradnje iz Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja (UKF), priopćili su iz IRB-a

KONZUM

Internetska prodavaonica u Splitu

Split. Konzum je u Splitu otvorio prvu internetsku prodavaonicu koja će usluge ponuditi kupcima na području grada i šire okolice. Nudi asortiman s više od 20.000 artikala, a minimalan iznos narudžbe je 200 kn. Takve trgovine Konzum već ima u Zagrebu, V. Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Brdovcu, D. Selu, Rijeci i Opatiji. B. hr.

Zaposlenici SM Chupin je kopi SMS VS. DIDA BOŽA (III. DIO) Zaposlenici propalog SMS-a tvrde da je bivši američki distributer SMS-ovih proizvoda Neb Chupin ipak kopirao džem od smokava Srđana Mladinića, odgovarajući na optužbe Chupina da je SMS zapravo iskoristio njegovu ideju Premda je bivši poslovni partner Srđana Mladinića i nekadašnji američki distributer SMS-ovih proizvoda Neb Chupin vrlo oštro demantirao da je džem od smokava za koji je nedavno dobio visoko priznanje u SAD-u zapravo kopija Mladinićeva proizvoda istog imena, mnogo detalja upućuje na to da je možda ipak riječ o prisvajanju tuđeg proizvoda. Naime, nakon dva nastavka koja smo objavili o ovom slučaju, javili su nam se bivši zaposlenici propalog SMS-a tvrdeći da je Chupin doista preuzeo proizvode kojima je bio samo distributer. S obzirom na to da je riječ o ljudima koji su zbog poslovnih poteza Srđana Mladinića ostali bez radnih mjesta, malo je vjerojatno da imaju motiv zaštite bivšeg poslodavca. Sam Mladinić — s obzirom na to da čeka suđenje u aferi Podravka — ne može

istupati u javnosti.

Trotters Importers

Da podsjetimo na prethodna dva nastavka: tvrtka Neba Chupina i Maie Magee American Imports u New Yorku je dobila nagradu za svoj džem od smokava, dio palete proizvoda koji se u SAD-u prodaju pod brendom Dalmatia, a u Hrvatskoj kao Dida Boža. No isti taj American Imports bio je distributer praktički identične palete koju je proizvodio SMS, a za džem od smokava s narančom tada dobio i nagradu na istom sajmu kao sada Chupin i Magee. Identičan dizajn bočica te praktički identična ponuda bude sumnju, no Chupin tvrdi da je zapravo Mladinić preuzeo njegovu ideju.

Kako navodi naša sugovornica, koja je u SMS-u radila od 1995. do 2008. u komercijali i izvozu, suradnja između

SMS-a i Neba Chupina započela je 1997. kad je taj američki Hrvat podrijetlom iz Vodica posjetio SMS zanimajući se za njihovu liniju mediteranskih proizvoda. Tada je s Maiom Magee imao tvrtku Trotters Importers, koja je u SAD uvozila Kraševe čokoladice, ali bez većeg uspjeha.

"Američko tržište je već bilo zasićeno ponudom maslina i maslinovih ulja, pa su Chupinovi kupci tražili da im ponudi nešto što nitko nema", kaže naša sugovornica, pa su SMS-ovi tehnolozi počeli tragati za novim rješenjima. Jedno od takvih bio je i namaz od smokava, u dvije varijante — s komadićima drugog voća i bez njih — i 1999. su obje varijante proizvedene u maloj seriji i poslane u SAD, a uskoro je uslijedila narudžba trgovačkog lanca Whole Foods.

Kad je SMS-ov džem od

OGLAS

MS-a tvrde: Austrijski Lutz kupuje Lesninu irao Mladinića PREUZIMANJE

Iz austrijske tvrtke XXXLutz, jednog od najvećih trgovačkih lanaca za namještaj, najavljuju da će zadržati Lesninin brend i cjelokupni menadžment, a na akviziciju su se odlučili zbog uspješna poslovanja slovenskog lanca namještajem, ali i mogućnosti širenja na tržištu regije

Austrijski XXXLutz, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca namještaja na svijetu, preuzima slovensku Lesninu, pišu slovenski mediji.

Iako ne otkrivaju cijenu koju su ponudili, iz austrijske tvrtke najavljuju da namjeravaju zadržati Lesninin brend i cjelokupni menadžment. Na akviziciju su se, kažu, odlučili zbog uspješna poslovanja slovenskog lanca namještajem, ali i mogućnosti širenja na tržištu jugoistočne regije.

NEB CHUPIN, vlasnik brenda Dida Boža, prema tvrdnjama zaposlenika SMS-a oteo je Mladinićeva komercijalista za SAD koji je imao sve interne informacije o proizvodima, uključujući i recepte

foto nacional

smokava s narančom proglašen najboljim na američkom tržištu, Whole Foods je 2003. odlučio povećati narudžbe, ali uz uvjet da SMS dobije certifikat da je riječ o organskom proizvodu. Kako je to iziskivalo novi oblik proizvodnje, prošlo je godinu dana dok je SMS u tome uspio.

Kasno za žalbu

Naša sugovornica kaže da je Chupin nakon uspjeha dže-

ma pokušao naći druge proizvođače koji bi mu radili isti proizvod za nižu cijenu, ali nije uspio. Pokušao je vrbovati neke od SMS-ovih tehnologa, i opet bez uspjeha.

No uspio je privući SMS-ova komercijalista Chada Henryja, Amerikanca koji je u tu tvrtku došao raditi kroz studentsku razmjenu. Ljudi koji su dotad radili s njim bili su ogorčeni na činjenicu da je raspolagao svim internim informacijama o proizvodi-

Tržište regije ma, receptima, dobavljačima, kalkulacijama...

Zanimljiva je i priča o brendu Dalmatia pod kojim Chupin i Magee danas prodaju svoje proizvode u SADu. Oni su to ime registrirali još 1997. ili 1998., a Mladinić je pet godina kasnije, prekasno za žalbu, slučajno saznao da su njegovi partneri sami zaštitili brend Dalmatia i da je cijelo vrijeme proizvodio nešto što je u suštini tuđa robna marka. B.hr

Nedavno se pojavila informacija da je Lutz zaintere-

siran i za preuzimanje Peveca, što bi značilo da je austrijska kompanija ozbiljno bacila oko na tržište Balkana.

U Lesnini očekuju da će se Lutzovim preuzimanjem povećati asortiman proizvoda u njihovim trgovačkim centrima, ali ne znaju hoće li biti snižavanja cijena. Slovenska je kompanija prošle godine prvi put u 15 godina zabilježila pad dobiti.

1100 zaposlenih

Nakon osamostaljenja Slovenije Lesnina je poslovala s gubitkom, a danas se svrstava među deset najprofitabilnijih grupacija u Sloveniji. Čisti prihodi od prodaje iznose 174,8 milijuna eura, grupacija u tri zemlje (Slovenija, Hrvatska, Srbija) zapošljava ukupno 1100 ljudi u više od 40 prodajnih mjesta. Broj od 500 djelatnika u Hrvatskoj premašuje 429 Lesnininih zaposlenika u Sloveniji, dok ih u Srbiji zapošljava 117. M. G. 40 PRODAJNIH mjesta broji Lesnina, a najviše zaposlenih ima u Hrvatskoj foto markičević/ cropix

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

TROMJESEČJE U PLUSU

Dobit Air Francea 736 milijuna eura Pariz. Air France-KLM drugo tromjesečje ponovno je poslovao u plusu, prognoziravši pozitivan rezultat i za cijelu tekuću fiskalnu godinu.

Ostvario je neto dobit u visini 736 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 426 milijuna eura u istom tromjesečju lani. Prihodi su mu porasli 10,7%, na 5,72 milijarde eura.

business.hr Četvrtak 29/7/2010

Gubici zbog obustave letova u travnju zasjenili su rast broja putnika više od četiri posto u svibnju i lipnju. U cijelom tromjesečju broj putnika smanjen je pak 2,3 posto.

Air France-KLM u prethodnom je tromjesečju zabilježio operativni gubitak od 132 milijuna eura, čime je on smanjen u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 496 milijuna eura.

Ako se isključi smanjeni broj letova u travnju, tvrtka je ostvarila operativnu dobit od 28 milijuna eura. H

ARCELOR MITTAL

Više cijene i prodaja povećali dobit Bruxelles. Najveći proizvođač čelika u svijetu ArcelorMittal izvijestio je da mu je snažan skok prodaje i cijena pomogao ostvariti neto dobit u drugom tromjesečju u visini 1,7 milijardi dolara. Time je poslovao u plusu četvrto tromjesečje zaredom. U istom razdoblju lani zabilježio je neto gubitak od 800 milijuna dolara, dok je u

prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario dobit od 700 milijuna dolara. Ako se izuzmu kamate, porezi i ostali troškovi, dobit je iznosila 3 milijarde dolara i bila je 59 posto viša nego u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Prihodi su iznosili 21,7 milijardi dolara i viši su 43 posto. Problem je prognoza za treće tromjesečje koje će biti obilježeno ljetnim predahom u Europi i SAD-u i sporijim gospodarskim rastom u Kini. ArcelorMittal najavio je prodaju odjela za proizvodnju nehrđajućeg čelika. H

Dobit Nove TV veća za 2,9 milijuna kuna OGLASI, OGLASI Tržište televizijskog oglašavanja u Hrvatskoj u 2009. godini palo je 17 posto, sa 950 milijuna kuna zabilježenih u 2008. na 790 milijuna kuna. Od ukupnog oglasnog kolača na televizije se odnosi 43 posto, a na oglašavanje u tisku 33 posto

2009. godini.

Navodi se to u najnovijem konsolidiranom financijskom izvješću Central European Media Enterprisesa (CME), medijske grupacije u čijem je vlasništvu i hrvatska Nova TV od 2004. godine, koje je objavljeno u srijedu. Čitava je grupacija u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila rast prihoda ostvarivši 345 milijuna dolara, što je 26,5 milijuna više nego u istom razdoblju 2009. godine.

Bolje nego lani

SINIŠA SVILAN, direktor programa Nove TV

ADRIAN SARBU, glavi izvršni direktor CME-a

foto Midžor/cropix

Nova TV u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 2,9 milijuna dolara (15,9 milijuna kuna), što je 2,7 milijuna kuna više nego u istom

lanjskom razdoblju. Gledano samo u drugom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi s istim lanjskim, dobit je pala sa 2,3 milijuna dolara (12,6 milijuna kuna) na 2,047 mi-

arhiva business.hr

lijuna dolara (11,2 milijuna kuna).

U prvih se šest mjeseci bilježi i rast prihoda, pa je tako ostvareno 26,5 milijuna dolara, što je 13 milijuna kuna više nego u

Glavni izvršni direktor CME-a Adrian Sarbu rekao je kako su prihodi u prvih šest mjeseci ove godine znatno bolji nego u istom lanjskom razdoblju unatoč padu televizijskoga oglašavanja.

"Isplatili su se odlučni potezi koje smo povukli u posljednja četiri tromje-

sečja kako bismo repozicionirali svoje poslovanje, uključujući prodaju naših operacija u Ukrajini te kupnju bugarske bTV. Prva polovica ove godine bila je teška i samo se na tržištima Slovenije i Češke vide znakovi oporavka", rekao je Sarbu u svojoj izjavi povodom objave najnovijih poslovnih rezultata.

Tržišni pad

Prema podacima Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), tržište televizijskog oglašavanja u Hrvatskoj u 2009. godini palo je 17 posto, sa 950 milijuna kuna zabilježenih u 2008. na 790 milijuna kuna.

Oglašavanje na televizijama ima najveći udjel u ukupnome oglašavanju u Hrvatskoj, odnosno 43 posto, a za njim slijedi ono u tisku sa 33 posto.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

OGLASNO TRŽIŠTE

Više oglasa tek krajem godine Prognoze industrije govore kako će do prvih znakova oporavka tržišta oglašavanja doći koncem ove godine.

mediji/ marketing/ prodaja

VANJSKO OGLAŠAVANJE Pad manji od ukupnog u branši velike agencije koje se bave vanjskim oglašavanjem mogu zahvaliti i recesijskome trendu: sve više tvrtki veleplakatima, koji osiguravaju velik doseg do ciljanih skupina, oglašava sniženja

Četvrtak 29/7/2010

I

ako je tržište oglašavanje jedno od najpogođenijih krizom, vodeće tvrtke za vanjsko oglašavanje umjereno su optimistične kad je riječ o oporavku. Glavni je razlog tomu što je vanjsko oglašavanje - ono na plakatima i svijetlećim panoima - palo manje od prosjeka branše.

Prema podacima Udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), ukupan pad oglašavanja u 2009. godini bio je 17 posto, a vanjsko je oglašavanje upisalo je minus od 13 posto.

Riječ je o tržištu koje u nas kontroliraju četiri agencije: Europlakat, Zagreb plakat, Outdoor Akzent i P.I.O. Europlakat ima oko 5500 billboarda i 3500 city lighta, Outdoor Akzent 2316 površina, P.I.O. 1221, a Zagreb plakat 1600.

Cijene nepromijenjene

JumbO pLAKAti

"Naš pad manji je od ukupnog u branši, a glavni je razlog što klijenti shvaćaju kako vanjskim oglašavanjem za svoj novac dobivaju u pravilu vrlo velik doseg do ciljanih skupina, primjerice, u doba recesije osobito se oglašavaju razna sniženja i popusti", rekao je za Business.hr Davor Marasović, direktor prodaje Europlakata, jedne od vodećih tvrtki za vanjsko oglašavanje u Hr-

sniženjima drže cijenu

WEB NA 12 JEZIKA

BestBuy cilja na inotržišta > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 29/7/2010

Internetska stranica www.bestbuyaward.org redizajnirana je i odnedavno dostupna na 12 svjetskih jezika. Rezultat je to realizacije poslovnih planova širenja projekta Best Buy Awarda na druga tržišta.

Stranica je namijenjena ponajprije inozemnim turistima u Hrvatskoj kako

vatskoj.

Prema njegovim riječima, Europlakat, koji diljem Hrvatske ima oko 9000 površina za vanjsko oglašavanje, u prvih je šest mjeseci imao pad prihoda od 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Nisu smanjivali ni povećavali broj površina ni cijene oglasnog prostora na njima, a Marasović smatra kako će do prvih znakova oporavka doći u drugoj polovici ove godine.

"Svi veliki oglašivači ostali su nam vjerni, no oni imaju svoje probleme zbog kojih su prilagođavali oglašivačke budžete", rekao je Marasović.

bi se mogli bolje informirati o samom projektu te na taj način lakše birati u hrvatskim trgovinama certificirane Best Buy Award proizvode - one koji u svojim kategorijama kupcima nude najbolji omjer cijene i kvalitete.

Istraživanje Best Buy Award na kojem se temelji dodjeljivanje istoimenih certifikata i nagrada prvi je put po posebnoj metodi Deep Mind Awareness - koju je razvila hrvatska tvrtka Axios u suradnji s

vodećom svjetskom revizorskom i konzultantskom organizacijom PricewaterhouseCoopers te Centrom za istraživanje tržišta GfK provedeno u Hrvatskoj u siječnju ove godine.

U prvom Best Buy Award istraživanju provedenom u Hrvatskoj uključeno je više od 150 kategorija proizvoda. Istoimeni certifikat nose proizvodi i usluge brojnih tvrtki uključujući Podravku, Dukat, Vindiju, Zabu, HG-Spot, Turbo Limač… B.hr

DAVOR MARASOVIć, direktor prodaje Europlakata snimio hrvoje knez

MIRJANA PElAIć, direktorica tvrtke Axios arhiva b.hr

››

Svi veliki oglašivači ostali su nam vjerni, no oni imaju svoje probleme zbog kojih su prilagođavali oglašivačke budžete

Iza TV-a i tiska

U drugoj velikoj tvrtki za vanjsko oglašavanje, Zagrebplakatu, kažu kako im je broj klijenata također isti kao i ranije te kako su broj površina povećali 20 posto te ih sada imaju

1600.

"U 2009. godini pad tržišta bio je oko 20 posto, mi u Zagrebplakatu nismo smanjivali naše cijene

oglasnog prostora", poručuje direktorica pravnih poslova Zagrebplakata Tatjana Operta.

Na tržište vanjskoga

oglašavanja odnosi se 9 posto ukupnih sredstava za oglašavanje, a lani je na taj oblik oglašavanja, prema procjenama HURA-e,

potrošeno oko 171 milijun kuna, što je oko dva milijuna kuna manje nego godinu dana prije. Iznosi koji se plasiraju u oglašavanje

PROJEKT MEDIA MASSE

U mrežu digitalnoga oglašavanja uložili 43 milijuna kuna Prvi sustav digitalnoga oglašavanja na monitorima, razvijen u suradnji s Hrvatskim telekomom i Recro-Netom, omogućuje prikazivanje poruke 160 puta na dan Osvježenje na tržištu vanjskog oglašavanja nedavno je donijela zagorska tvrtka Media Massa, koja je predstavila prvi sustav digitalnog oglašavanja na monitorima vrijedan 42,6 milijuna kuna. "Naši će monitori biti postavljeni unutar kafića, pizzerija pa sve do velikih trgovačkih lanaca. Trenutačno pregovaramo s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom o potpisivanju ugovora za oglašavanje", rekla nam je glasnogovornica Media Masse Marina Buhin.

Sustav digitalnog vanjskog oglašavanja radi tako da se promotivni materijal oglašivača pohranjuje

na jednom mjestu, u takozvanoj medijskoj sobi, odakle se putem telekomunikacijske infrastrukture domaćih operatera emitira na svim lokacijama na kojima postoje ekrani za njegovo prikazivanje.

Cijena oglašavanja viša je nego kod klasičnog vanjskog oglašavanja i iznosi 300 kuna po danu, no za razliku od billboarda koji su statični, oglašavanje na monitorima omogućuje ponavljanje, odnosno prikazivanje poruke 160 puta na dan.

Takvo ponavljanje lakše će potaknuti potrošača na kupnju, procjenjuju u Media Massi.

Projekt digitalnoga oglašavanja razvili su s Hrvatskim telekomom i Recro-Netom. Planovi su im plasirati ga i u inozemstvo. Dosad su napravili mrežu na 100 vanjskih oglasnih površina, a plan im je do kraja godine taj broj povećati na 500. I. M.

KOmUNIKAcIJE

Nagrađen Henkelov izvještaj Prema listi 100 najboljih korporativnih izvještaja koju je sastavila Američka liga komunikacijskih stručnjaka, Henkelov korporativni izvještaj koji sačinjavaju godišnji izvještaj i izvještaj o održivosti uvršten je na listu najboljih na svijetu, smjestivši se na 11. mjestu, te je osvojio platinastu nagradu.

na televizijama i tisku još su uvijek višestruko veći, pa se tako samo na TV odnosi 790 milijuna kuna u 2009.

cjenici

Među tvrtkama za vanjsko oglašavanje nema velikih razlika u cijenama pa

Žiri sastavljen od međunarodnih komunikacijskih stručnjaka procjenjivao je sve aspekte izvještaja poput narativnog, financijskog i kreativnog, kao i jasnoću poruka te dostupnost informacija. Lani je Henkel na istoj ljestvici bio 36. U međunarodnoj usporedbi temeljenoj na kategorijama, Henkel je petu godinu zaredom osvojio prvo (Platinum) mjesto u kategoriji Roba široke potrošnje - potrošnja za kućanstvo/ osobna potrošnja te drugo (Zlatno) mjesto u kategoriji Financije. B.hr

tako Europlakat za veliki osvijetljeni billboard naplaćuje 1580 kuna za 14 dana. Zagrebplakatove cijene nešto su više, pa tako za osvijetljeni plakat iste kategorije naplaćuju 1728 kuna.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

KAmPANJA

4000 izvještaja iz više od 25 zemalja ocijeni se godišnje u sklopu LACP Vision Awarda

Jamnica traži ime Za nove gazirane bezalkoholne osvježavajuće napitke Guarana i Orange Jamnica je pokrenula nagradni natječaj koji traje do 15. rujna. Zadatak je osmisliti ime novim pićima inspiriranim Brazilom, a nagrada 50 tisuća kuna.

Dizajn, kao i cijeli koncept proizvoda, osmišljen je u Jamnici, gdje kažu da su vrlo zadovoljni odzivom.

PROJEKT PHOTO BOUTIGUEA

Biznisom ukoričili digitalne fotografije izvodi su ovih poduzetnika namijenjeni su svima.

ANKETA BUSINESS.HR-a

Planiraju širenje

Najviše glasova Konzumu, Garden Mallu i Westgateu Photo boutique nudi suvremenu inačicu fotoalbuma: besplatan softver pomoću kojega se mogu kreirati vlastiti fotoproizvodi

KONZUmOv plakat osvojio je 53 posto glasova u anketi u kojoj je sudjelovalo 1330 posjetitelja snimio saša ćetković U anketi portala Business.hr u kojoj su čitatelji imali prilike izabrati najinovativniji među deset jumbo plakata poznatih hrvatskih kompanija uvjerljivu pobjedu odnio je Konzum plakatom na engleskom jeziku 'Today in your field, tomorrow your prefect meal'. Konzumov plakat osvojio je 53 posto glasova u anketi u kojoj je sudjelovalo 1330 posjetitelja. Slijede trgovački centri Garden Mall (32%) i Westgate (10%), a čitateljima se najmanje sviđaju plakati T-Mobilea i CMC festivala. Anketa je trajala tjedan dana, zaključno s četvrtkom u 12 sati.

U konkurenciji su bili jumbo plakati Konzuma, trgovačkog centra Westgate, čak dva plakata T-Mobilea, reklama za stranicu velečasnog Zlatka Sudca, zatim reklamni plakat Erste banke, Raiffeisen banke, Garden Malla, Coca-Cole te reklama za CMC festival u Vodicama.

GUARANA novo piće iz Jamnice arhiva business.hr

Mala tvrtke Photo boutique, osnovana prošle godine, nedavno je hrvatskom tržištu ponudila suvremenu inačicu klasičnog fotoalbuma. Riječ je o fotoknjizi, proizvodu koji korisnik kreira sam, korištenjem jednostavnog programa dostupnog na internetu. Korisnik bira dizajn, dimenziju i vrstu uveza te unosi fotografije i komentare. Nakon što je zadovoljan dizajnom, knjigu naručuje i plaća putem interneta, a ona mu za nekoliko dana stiže na odabranu adresu.

"Nudimo besplatan softver pomoću kojega se mogu vrlo jednostavno kreirati vlastiti, personalizirani fotoproizvodi: fotoknjige, fotokalendari, fotočestitke i

fotorazglednice.

Time smo skratili uobičajeno vrijeme potrebno za kreiranje fotoalbuma. Ovdje nije potrebno nositi film na razvijanje, zatim dolaziti po razvijene fotografije, kupovati album, rukom ispisivati komentar", objašnjava Krešimir Dvorski iz tvrtke Photo boutique.

I za tvrtke

Prednost fotoknjige pred klasičnim korporativnim publikacijama, osim jednostavnosti izrade i narudžbe, jest i njezina povoljnost, zato što tehnologija kojom se tiska omogućuje izradu jako malih naklada po povoljnoj cijeni.

Dvorski ističe kako je fotoknjiga atraktivan dar vlasnika zaposlenicima, poslovnim partnerima, a može poslužiti i kao korporativna monografija. Iako ciljanu skupinu dijele u dvije osnovne grupe, fizičke i pravne osobe, pro-

KREšImIR DvORSKI iz tvrtke Photo boutique: Prednost fotoknjige pred klasičnim korporativnim publikacijama, osim jednostavnosti izrade i narudžbe, jest i povoljna izrada jako malih naklada snimio hrvoje dominić

"U današnjem se užurbanom ritmu izgubila tradicija arhiviranja fotografija zbog nedostatka vremena. Vjerujem da ćemo biti interesantni onima koji na taj način žele trajno ovjekovječiti svadbu, maturalnu večeru, rođendanske zabave, poslovne događaje, team buillding. Za klasičan fotoalbum treba uložiti dosta vremena i truda, a naš put je mnogo lakši i pristupačniji novim generacijama", otkriva Dvorski, te dodaje da ih je dobra reakcija tržišta već potaknula na razmišljanja o širenju ponude i njenom preseljenju i na tržišta susjednih država.

Hrvoje Reljanović

DiZAJN

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 29/7/2010

mišljati o tome kako će ljudi pripremati i čuvati hranu, prati rublje i suđe u svojim domovima u 2050., kada se predviđa da će 75% stanovništva živjeti u urbanim područjima što će dovesti do smanjenja životnog prostora.

Međunarodni natječaj za Finalisti će svoje radove dizajn kućanskih uređaja budućnosti Electrolux Design predstaviti u Londonu žiriju Lab 2010 došao je do završ- sastavljenu od poznatih svjetskih dizajnera. Nagrade ne faze. Odabrano je osam finalista, studenata industrij- su novčane, a pobjednik dobiva i šestomjesečno skog dizajna iz Australije, Kine, Amerike, Indije, Irana, usavršavanje u jednom od Rusije, Francuske i Švedske. Electroluxovih centara za Zadatak natječaja bio je pro- globalni dizajn. B.hr

Osam finalista Electroluxova natječaja

HLADNJAK BUDUĆNOSTi, četiri puta manji od običnog, rad studenta iz Rusije arhiva business.hr

Čemu marketingaše danas uči Don Draper MAD MeN i iNOVACiJe Iz televizijske serije koja prati začetke marketinškoga biznisa u New Yorku šezdesetih godina markentigaši bi i danas mogli učiti, ponajprije o inovacijama: rezultati nedavna istraživanja otkrili su veliku povezanost između rasta učinkovitosti i nagrađivanja novih ideja

PLAKAT za 4. sezonu serije koja se prošloga tjedna počela prikazivati u SAD-u arhiva business.hr

N

ije pametno tražiti inspiraciju za velike ideje u televizijskim serijama, no slučaj Mad Mena mogao bi biti drukčiji. Prošloga tjedna u SAD-u je počelo prikazivanje četvrte sezone te

TV serije koja prati začetke marketinškoga biznisa u New Yorku šezdesetih godina prošloga stoljeća. Osobna i profesionalna manipulacija te seksualno iskorištavanje tada su definirali radna mjesta i sklapali ugovore, etičnost na radnome mjestu

i etnička raznovrsnost bili su stvar budućnosti... Iz serije koja otkriva svijet marketinga koji se prvi put susreo s idejama koje su odudarale od tradicionalnih markentigaši bi i danas mogli ponešto naučiti, ponajprije o inovacijama.

Potvrđuje to istraživanje provedeno među 194 zaposlenika u marketinškome sektoru, koji su odgovarali na pitanja o trendovima i praksi u korporativnim inovacijama, objavljeno u Harvard Business Reviewu.

individualan rad

Prema vrstama tvrtki iz kojih dolaze, ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe: one koje potiču individualnu kreativnost i one koje nemaju takav pristup, a rezultati su otkrili veliku povezanost između

rasta učinkovitosti i nagrađivanja novih ideja. Čak 55 posto zaposlenika u kompanijama koje potiču i nagrađuju individualnu kreativnost ističu da takav pristup olakšava stvaranje novih ideja. Kod zaposlenika druge vrste kompanija taj je broj tek 21 posto, što upućuje na zaključak da marketinške kompanije uspijevaju na tržištu isključivo ako imaju maštovite i motivirane ljude kojima je dopušten individualan rad.

Razlika je još veća u testovima koji su pokušali odgonetnuti produktivnost zaposlenika i njihovo stvaranje brzih i opipljivih rezultata. Naime, tu je omjer 73: 21 posto za zaposlenike tvrtki koje se ne oslanjaju na dugoročne planove i strukturirane procese. Za razliku

od svojih kolega iz konzervativnih tvrtki, oni pokušavaju ubrzati procese i raščlaniti ih na nekoliko manjih cjelina kako bi rezultat što prije došao do izražaja.

Vrednovanje ideja

Pritom su mnogi ispitanici istaknuli kako je važno da kompanija ima centar za inovacije te organizacijske grupe koje ocjenjuju i vrednuje sve nove ideje.

Otvorenost prema inovativnom pristupu smanjuje stres, pokazalo je istraživnje.

U tvrtkama koje potiču inovacije samo 18 posto ispitanika strahuje od negativnog ishoda pri realizaciji svojih ideja, a u onima s drukčijim pristupom riječ je o čak 57 posto ispitanika.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

MINISTAR FINANCIJA

PAHOR U BANJALUCI

'Grčka nadmašila zadane fiskalne ciljeve'

Zainteresirani za infrastrukturne projekte u RS

Grčka je čvrsto odlučila pokazati da može i nadmašiti teške fiskalne ciljeve koje su joj odredili MMF i Europska unija, prenosi londonski The Financial Times izjavu grčkog ministra financija Georgea Papakonstantinua. U razgovoru za FT ministar je kazao da je u prvoj polovini godine proračunski manjak srezan 45 posto zahvaljujući snažnom rezanju proračunske potrošnje i kapitalnih ulaganja. Grčka je poduzela više mjera nego što je bilo potrebno kako bi u ovoj godini smanjila manjak na 8,1 posto, s prošlogodišnjih 13,6 posto, naglasio je Papakonstantinu. Početkom tjedna u Atenu je doputovalo 30-člano izaslanstvo EU, MMF-a i Europske središnje banke (ECB) kako bi procijenilo reforme koje grčka vlada provodi u zamjenu za 110 milijardi eura vrijednu kreditnu liniju.

“Da Slovenci ne smatraju da BiH ima perspektivu, kao i Republika Srpska (RS) unutar BiH, danas ne bismo počeli razgovore o investicijama slovenskih kompanija u RS-u”, izjavio je slovenski premijer Borut Pahor jučer u Banjaluci nakon sastanka s predsjednikom Vlade RS Miloradom Dodikom. Istaknuo je da je su zainteresirani za ondašnje infrastrukturne projekte.

Pozvao je političare u BiH da sami postignu dogovor o političkim i ustavnim reformama koje bi dovele do uspostave racionalnije i učinkovitije države. Pahor se u utorak navečer iza zatvorenih vrata sastao i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, a tema razgovora bilo je i rješavanje bilateralnih pitanja poput štednih uloga bivše Ljubljanske banke. H/B. hr

»etvrtak 29/7/2010

Probleme Prevent grupe sa zebnjom prate u AD Plastiku SLOVENCI PRED STEČAJEM Zbog svađe vlasnika, Nijaza Hastora i Janka Zakeršnika, Prevent grupa je zapala u probleme pa joj u Sloveniji prijeti stečaj. Problemi Preventa mogli bi zahvatiti i solinski AD Plastik koji je s tom tvrtkom povezan poslovno i vlasnički

S

lovenski dio multinacionalne kompanije Prevent grupa, koja je vodeći europski proizvođač autonavlaka, našao se pred stečajem.

Kratkotrajni štrajk zaposlenih u proizvodnom dijelu slovenskog Preventa, zbog neisplate lipanjskih plaća, u utorak je prekinut nakon što je poslovodstvo obećalo isplatiti plaće do kraja ovoga tjedna.

Ako u petak plaće ne budu isplaćene, sindikat je najavio opći štrajk za početak sljedećeg tjedna, iako bi eventualni štrajk dodatno pogurnuo u stečaj slovenski dio Preventa, a možda i neke druge dijelove tvrtke koja posluje u 13 država

diljem svijeta. Među njima mogao bi se naći i Prevent Hrvatska iz Zlatara, o čijem se zatvaranju odlučivalo još početkom prošle godine, a odustalo se i zbog sindikalnog protivljenja ad hoc zatvaranju tvornice s oko 500 zaposlenih.

Renomirani partneri

I u solinskom AD Plastiku vjerojatno sa zanimanjem prate što se događa u Prevent Globalu, krovnoj Preventovoj tvrtki, kao i u drugim slovenskim dijelovima Preventa. I AD Plastik je naime poslovno, a i vlasnički povezan s Prevent grupom.

Jedan od članova Nadzornog odbora AD Plastika je i Nijaz Hastor,

POSLOVE za proizvodnju autodijelova za Volkswagen, Renault, Peugeot, BMW i Citroën, za koje radi i AD Plastik, dogovara njemački dio Prevent grupe Snimio h. dominić

koji je 45-postotni vlasnik Prevent Globala, ali i 100-postotni vlasnik Prevent Deva, njemačkog člana Prevent grupe sa sjedištem u Wolsfburgu, preko kojega idu sve narudžbe za Preventove partnere koji su redom vodeći europski proizvođači automobila — Volkswagen, Renault, Peugeot, BMW i Citroën. Većinski je pak, 52-postotni vlasnik Prevent Globala slovenski poduzetnik Janko Zakeršnik. Uz svjetsku krizu, koja je među prvima i najteže pogodila autoindustriju, upravo je sukob Zakeršnika i Hastora, koji traje dulje od godinu dana, doveo pred stečaj Prevent Global kao matičnu i krovnu tvrtku čitave grupe.

Prema pisanju slovenskih medija, sukob je nastao zbog toga što je Zakeršnik "pogurnuo" Prevent Global u djelatnosti izvan autoindustrije, dok Hastor inzistira na Preventovu ostajanju u branši. Sukob se pogotovo rasplamsao kad su "izleti" u druge djelatnosti krahirali. Hastor je ponudio Zakeršniku i da otkupi njegov većinski paket dionica, ali je odbijen.

Dug od 55 mil. eura

Prevent Global u ovom trenutku bankama duguje 55 milijuna eura, a više od dva mjeseca nije platio ni poreze ni doprinose, zbog čega je prošloga tjedna proglašena insolventnost.

Sadašnja uprava pred dogovorom je s državom da joj reprogramira neplaćene poreze i doprinose, ali za vraćanje drugih dugova traži dokapitalizaciju tvrtke, među ostalim predlaže i Hastoru da dodatno uloži više od 5 milijuna eura.

To njemu ne pada na pamet, već najavljuje da će, ako sadašnje stanje potraje još neko vrijeme, proizvodnju iz matičnog slovenskog dijela Preventa preseliti u druge tvornice, prije svega u BiH, Rumunjsku i Slovačku. A to može jer sve narudžbe prema Preventovim tvornicama autonavlaka idu preko njegova Prevent Deva.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 29/7/2010

10,67 MiLiJunA

Banco Popolare opet u plusu

Banco Popolare u šest je mjeseci ove godine zaradila 10,67 milijuna kuna i ponovno posluje s dobiti. Depoziti u banci porasli su 23,1 posto, na 1,792 mlrd. kuna, od čega su najviše rasli depoziti banaka, 186,2 posto. Bruto krediti klijentima porasli su 11,4 posto, na 1,69 milijardi kuna. Od toga su krediti pravnim osobama rasli 22,8 posto, a krediti stanovništvu 6,9 posto. J. J.

BROJkA

9,80 milijuna kuna izgubili su Hoteli Maestral u šest mjeseci ove godine

ŠteDnJA niJe RJeŠenJe?

Amerikanci protiv MMF-ovih uvjeta za Mađare europski oporavak bit će ugrožen ako Međunarodni monetarni fond (MMF) bude inzistirao na postizanju fiskalnih ciljeva u zemljama korisnicama njegovih paketa pomoći, poručio je u srijedu američki Centar za ekonomska istraživanja CePR U analizi objavljenoj na Bloomberg Newsu stoji kako je na primjeru Mađarske dokazano da MMF nije dovoljno fleksibilan što može biti pogubno za određene dijelove Europe.

Naime, MMF i Europska unija prekinuli su razgovore o nastavku angažmana u Mađarskoj koja je dosad primila oko 20 milijardi eura pomoći. Novi izabrani mađarski premijer Viktor Orban nije uspio uvje-

Business tv Kapital Network, »etvrtak 29. 7.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00

22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE Magazin 1 NA 1 Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

riti čelnike MMF-a i EU da će njegova vlada uspjeti napraviti navodno potrebne proračunske rezove. Orban je prošlog tjedna rekao kako njegova zemlja mora "obnoviti ekonomsku nezavisnost" i fokusirati se na rast. MMF je odmah zatražio od Orbana da sreže proračunski deficit, a fond je isto zatražio od Grčke.

Prepreka rastu BDP-a

U Centru za istraživanja napominju kako MMF-ove mjere uglavnom sprečavaju ekonomski rast u regiji istočne Europe. Istog je mišljenja i Orban koji za sljedeću godinu pokušava progurati proračunski deficit veći od 2,8 posto, koliko je zatražio MMF. Mark Weisbrot, zamjenik direktora washington-

skog Centra za istraživanja, izjavio je za Bloomberg kako su MMF-ovi zahtjevi u istočnoj Europi uznemirujući jer bi mogli poništiti svaki rast. Weisbrot smatra da je trenutačni način djelovanja MMF-a u Europi opasan te da fond ne dopušta zemljama da se oporave ugrožavajući tako čitavu regiju.

Orban je najavio da će njegova vlada u budućnosti pregovarati samo s EUom, nakon što MMF-ov program istekne u kolovozu. Osim MMF-a, na Orbana se ljute i zapadni bankari nakon što je u Mađarskoj uveden porez na banke.

Promptno su reagirale i rejting agencije koju redom razmatraju smanjenje mađarskog kreditnog rejtinga.

PRODALi DiOniCe

nava izgubila 9,3 mil. kuna Neto gubitak Nava banke u prvih je šest mjeseci ove godine dosegnuo 9,3 milijuna kuna, nešto više od očekivanog, stoji u komentaru rezultata koji je banka objavila na ZSE-u. Najveći utjecaj na ostvareni gubitak imala je prodaja gotovo 10 milijuna kuna vlasničkih vrijednosnih papira iz portfelja raspoloživog za prodaju radi eliminacije prekoračenja ulaganja u

Dobit Konča na 62,30 mi DOMA Je nAJsLAĐe?

Končar Elektroindustrija i dalje lavovski dio domaćih prihoda ostvaruje kod paradržavnih subjekata - od ZET-a i Hrvatske elektroprivrede uknjižila je više od 46 posto domaćih prihoda čine Grupu Končar, sedam je društava iskazalo gubitak u iznosu 26,02 milijuna kuna od čega imateljima kapitala matice pripada 22,88 milijuna kuna. Ostvarena zarada po dionici u razdoblju od siječnja do kraja lipnja iznosi 19,63 kuna i veća je od zarade po dionici u istom razdoblju prethodne godine za 2,35 kuna.

Nikola Sučec

viktOR ORBAn, mađarski premijer, dobio je alibi za neslušanje MMF-a i od uglednog američkog think tanka CEPR-a ARHIVA BUSINESS.HR

odnosu na jamstveni kapital društva, što je imalo za posljedicu realizaciju 6,6 milijuna kuna gubitka.

Također su se smanjili depoziti kod HNB-a za 9,8 milijuna kuna, a depoziti kod bankarskih institucija za 5,7 milijuna kuna. Primljeni depoziti bili su smanjeni za 30,4 milijuna kuna.

Ukupna aktiva iznosila je na kraju lipnja 299,4 milijuna kuna, što je oko devet posto manje u odnosu na kraj 2009. kada je iznosila 326,7 milijuna kuna. B.hr

Prihodi pali 6,2 posto

Grupa Končar u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila neto dobit u iznosu 62,30 milijuna kuna što je rast 13,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Neto dobit Grupe koja pripada imateljima kapitala matice iznosi 50,50 milijuna kuna, što je 6,07 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od 21 društva koja

Ukupni su prihodi dosegnuli 1,403 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su 6,2 posto, pri čemu su poslovni prihodi, koji čine 95,8 posto ukupnih prihoda, manji 5,3 posto. Ukupni rashodi koji iznose 1,33 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su 6,6 posto, a poslovni rashodi s promjenama zaliha, koji čine 98,2 posto ukupnih rashoda, manji su 5,8 posto.

DOBIT NIŽA 27%

Centar banka zaradila 4,4 mil. kn Centar banka ostvarila je u prvom polugodištu 2010. godine neto dobit u iznosu 4,4 milijun kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine dobit je smanjena za 1,6 milijun kuna odnosno 27 posto.

Ukupan prihod banke iznosi 35,5 milijuna kuna i manji je za 1,8 milijuna kuna od prošlogodišnjeg. Neto kamatni prihod iznosi 27 milijuna kuna, dva milijuna kuna više nego u

istom razdoblju prošle godine.

Na rast neto kamatnog prihoda utjecali su povećani prihodi od kamata za 2,6 milijuna kuna, odnosno pet posto kao rezultat rasta kredita, uz istodobno sporiji rast rashoda od kamata od dva posto.

Neto prihod od naknada u iznosu 6,3 milijuna kuna manji je 30 posto nego u istom razdoblju prošle godine zbog smanjenja naknada od kreditno garantnih poslova i naknada platnog prometa. Troškovi poslovanja porasli su pet posto i iznose 28,2 milijuna kuna. B.hr

KUPILI RIVALA

Gorenje preuzelo švedski Asko

FRANjO BOBINAC, predsjednik Uprave Gorenja snimio hrvoje dominić

Slovensko Gorenje objavilo je u srijedu ujutro kako su preuzeli svojega švedskog rivala Asko Appliances Group, čime bi trebali povećati svoje tržišne udjele na tržištima nordijskih zemalja, ali i Sjeverne Amerike i Australije. Cijena preuzimanja još nije poznata, a tvrtka je kupljena od talijanskog Antonio Merloni Groupa. Asko proizvodi perilice posuđa, rublja i sušilice

visokog cjenovnog razreda u švedskoj Vari i kuhala i pećnice u finskom Lahtiju. Gorenje je početkom srpnja ove godine obavilo dokapitalizaciju kroz koju je u vlasničku strukturu ušao IFC sa 25 milijuna eura. IFC se obvezao Gorenju omogućiti kredit od dodatnih 50 milijuna eura, a sudjelovanjem drugih banaka još sto milijuna eura kredita, koje bi, prema riječima predsjednika Uprave Franje Bobinca, trebali iskoristiti za preuzimanja, restrukturiranje i brži razvoj novih aktivnosti. J. J.

ara skočila 13,7%, Neto dobit Uljanik grupe smanjena ilijuna kuna 26,5 posto RASLI PRIHODI

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije, koja je u prvih šest mjeseci ove godine svojim dioničarima zaradila 19,63 kune po dionici koja je ovog tjedna koštala više od 450 kuna snimio hrvoje dominić

Iz Grupe Končar poručuju da je stanje novca i novčanih ekvivalenata krajem prvog polugodišta 2010. godine u odnosu na početak godine 195 milijuna kuna veće.

Financijski prihodi ostva-

reni su u iznosu 59,4 milijuna kuna, a čine ih prihodi od tečajnih razlika u iznosu 17,5 milijuna kuna, kamate u iznosu 5,8 milijuna kuna te pripadajućeg dijela dobiti pridruženih društava u iznosu 36,1 milijuna kuna.

Financijski rashodi iznose 23,3 milijuna kuna i čine ih negativne tečajne razlike u iznosu 15,8 milijuna kuna te kamate u iznosu 7,5 milijuna kuna. Pozitivna razlika između financijskih prihoda i rashoda ostvarena je u iznosu 36,1 milijuna kuna. Dobit iz poslovnih aktivnosti u iznosu 35,9 milijuna kuna te pozitivna razlika financijskih prihoda i rashoda u iznosu 36,1 milijuna kuna daje konsolidiranu dobit prije oporezivanja u iznosu 72 milijuna kuna.

Nikola Sučec

NIjE BAŠ SVE SUPER

Sklopna postrojenja povećala gubitak 600%!

Ukupni neto gubitak Končar Sklopnih postrojenja u prvom polugodištu porastao je za pet milijuna kuna ili nevjerojatnih 645 posto, na 5,77 milijuna kuna. Ukupni prihod Sklopnih postrojenja pao je 55,5 posto, sa 36,5 na samo 16,4 milijuna kuna. Rashodi su u promatranom razdoblju pali znatno manje - samo 40 posto, spustivši se sa 37,3 na 22,2 milijuna kuna. Za tako znatan pad prihoda može se kriviti znatno slabija proda-

ja, koja je također prepolovljena. Glavninu rashoda u drugom polugodištu čine materijalni troškovi koji su iznosili 15 milijuna kuna, sedam milijuna manje nego u istom polugodištu lani. Prepolovljeni su i troškovi osoblja koji su sa 8,9 milijuna kuna spali na samo 4,3 milijuna kuna. Amortizacija je ostala na istoj razini - 1,5 milijuna kuna.

Financijski prihodi tvrtke iznosili su samo 43.000 kuna.

Ukupni prihodi iznosili su 1,38 milijardi kuna i u odnosu na prvo polugodište lani veći su 134,9 milijuna kuna ili 10,7 posto, a velik rast u ukupnim prihodima zabilježili su poslovni prihodi Neto dobit Uljanik grupe u prvom polugodištu ove godine manja je 26,5 posto nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci iz konsolidiranog izvješća pulskog Uljanika objavljenog na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Uljanik grupa u šest je mjeseci ove godine zabilježila dobit od 7,23 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi istodobno iznosili 1,38 milijardi kuna i u odnosu na prvo polugodište lani veći su 134,9 milijuna kuna ili 10,7 posto. Velik rast u ukupnim prihodima zabilježili su poslovni prihodi koji su dosegli gotovo 1,3 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje lani povećani su 19,4 posto, a najveći udjel pritom imaju prihodi od prodaje koji su povećani gotovo 20 posto, na 1,27 milijardi kuna, odnosno 11 posto više nego u istom razdoblju lani. Financijski su prihodi pak smanjeni 47 posto, na 85,5 milijuna kuna. "U izvještajnom razdoblju nije bilo značajnijih poslovnih događaja koji bi utjecali na promjene financijskog položa-

ja i uspješnosti poslovanja grupe", stoji u komentaru Uprave.

Poslovni su rashodi povećani 18,8 posto, na 1,25 milijardi kuna, dok su financijski rashodi smanjeni 33 posto, na 123,5 milijuna kuna. Financijskim izvješćem Uljanika obuhvaćeno je niz poduzeća koja posluju unutar grupacije, a riječ je o Uljanik Brodogradilištu, Uljanik Strojogradnji, Uljanik Proizvodnji opreme, Uljanik Zajedničkim poslovima, Uljanik IRI, Uljanik Komercijali, Uljanik Financijama i Uljanik Standardu.

Prema podacima iz izvješća, krajem lipnja ove godine Uljanik grupa imala je ukupno 2779 zaposlenih. B.hr

ANTON BRAjKOVIć, predsjednik Uprave Uljanika arhiva business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Dom holdinga u vlasništvu Darka Ostoje u srijedu je zaslužila titulu pobjednice dana nakon što je rasla po stopi gotovo 10 posto, uz iznadprosječni promet. Vlada je na prošlotjednoj sjednici prenijela 54,83 posto dionica opatijske hotelske tvrtke Liburnia Riviera hotela na SN holding.

OgLaS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Dionica s kojom se prilično rijetko trguje u srijedu je pala po velikoj stopi, pojeftinivši gotovo 20 kuna. Loš financijski rezultat utjecao je na ulagače u tu dionicu.

Neto gubitak Nava banke u prvih je šest mjeseci ove godine dosegnuo 9,3 milijuna kuna, nešto više od očekivanog.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba Končar - elektroindustrija Fima validus Atlantska plovidba d.d.

Uljanik plovidba Ina-industrija nafte d.d.

Adris grupa Liburnia riviera hoteli Ingra Dom holding Erste&Steiermärkische banka AD plastik Nava banka Jadroplov d.d.

Valamar grupa Luka Rijeka HG Spot Kraš, prehrambena industrija Viro tvornica šećera d.d.

Institut građevinarstva hrvatske SN holding Dalekovod Podravka prehrambena industrija, d.d.

Jadranski naftovod Auto Hrvatska Petrokemija OT-optima telekom d.d.

Zagrebačka banka Konzum Metalska industrija Varaždin Ledo Istraturist Umag d. d.

Atlantic grupa Tehnika Jadranska banka IPK Kandit Đuro Đaković holding Luka ploče Čakovečki mlinovi HTP Korčula Zvijezda Badel 1862 DIOKI d.d Belišće Zvečevo, prehrambena industrija Jadran kapital d.d. zatv. inv. fond Kemika Mlinar mlinsko-pekarska industrija Arenaturis Centar banka Prehrambeno-industrijski kombinat Plava laguna Fima proprius d.d.

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Vis Belje Jadransko osiguranje Magma d.d.

Solaris Lavčević Adriatic Croatia International Club d. d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Tisak BC institut Chromos agro Vupik Sunčani Hvar Riviera poreč Hidroelektra niskogradnja

Najniža

Najviša

Zadnja

254.40 1,252.00 1,240.00 455.00 12.60 804.00 541.11 1,650.02 253.00 2,155.00 22.77 33.38 445.00 88.00 70.00 135.21 39.19 180.02 23.64 395.01 299.90 1,612.00 191.00 272.00 275.00 2,700.01 370.00 110.03 27.00 210.36 148.71 2,940.00 5,709.00 340.02 696.00 989.00 2,750.01 225.11 29.10 1,592.00 2,994.00 80.00 3,100.00 61.00 85.91 435.00 107.05 16.01 180.00 637.00 52.00 250.00 187.30 1,350.00 21.50 17.12 16.00 61.00 3,009.00 55.40 190.01 273.73 2,700.00 28.51 178.00 203.00 300.00 90.00 27.99 140.06 155.00

256.00 1,270.00 1,250.00 460.02 13.99 820.00 555.00 1,677.61 258.80 2,315.00 23.94 34.97 445.00 91.00 70.00 140.00 45.00 180.04 26.33 405.00 300.00 1,664.00 199.00 275.00 289.10 2,705.02 380.00 113.00 29.50 216.00 150.50 2,940.00 5,730.00 358.00 699.00 1,015.40 2,799.00 225.11 30.50 1,595.00 2,994.00 80.03 3,120.99 63.00 88.00 435.00 107.10 16.01 180.00 637.00 52.00 250.00 187.30 1,350.00 21.50 17.50 16.00 61.00 3,009.00 55.40 190.01 273.73 2,700.00 28.51 180.00 203.00 300.00 90.00 28.00 140.06 155.00

256.00 1,260.00 1,240.00 460.00 13.17 819.94 541.11 1,677.61 258.80 2,273.00 23.19 34.97 445.00 91.00 70.00 140.00 43.90 180.02 26.32 398.00 300.00 1,664.00 191.00 273.00 276.21 2,705.02 370.00 113.00 28.00 216.00 148.72 2,940.00 5,709.00 358.00 696.00 1,015.40 2,799.00 225.11 30.50 1,592.00 2,994.00 80.00 3,120.99 63.00 88.00 435.00 107.05 16.01 180.00 637.00 52.00 250.00 187.30 1,350.00 21.50 17.12 16.00 61.00 3,009.00 55.40 190.01 273.73 2,700.00 28.51 178.00 203.00 300.00 90.00 27.99 140.06 155.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 13.166.208,83 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.13% -0.79% -3.50% 1.94% 4.86% 1.60% 1.14% 1.59% 2.37% -1.13% -1.28% 9.28% 1.14% 1.11% -22.13% 2.84% 21.88% 0.00% 5.28% -1.73% 0.00% 0.91% -4.50% -0.72% -4.06% -1.49% -2.63% 2.73% 3.74% 2.46% -1.18% -0.34% -0.54% 0.30% -0.85% 2.05% -0.04% -0.06% 0.00% -0.06% -0.03% -0.01% 0.71% -3.08% 2.92% -3.33% -0.89% -2.97% 0.00% 0.00% -0.12% 0.00% 5.22% 0.30% 0.00% -9.99% -12.62% 0.00% 20.17% -0.13% 11.12% 0.30% 1.89% 0.00% -3.78% -8.17% 0.00% 0.00% -3.81% 0.04% -4.97%

15,605 1,218 660 1,228 28,853 456 592 182 1,098 92 7,672 4,603 351 1,713 1,858 674 2,182 468 3,319 200 248 40 329 225 197 20 141 406 1,512 179 254 12 6 95 47 33 9 81 562 10 5 180 4 182 106 20 79 503 36 10 121 25 30 4 250 270 214 50 1 52 15 10 1 77 12 10 6 10 20 2 1

3,983,818.45 1,546,756.00 818,444.04 563,491.38 379,584.18 372,139.85 325,392.25 301,821.67 279,465.08 207,721.66 177,140.39 158,062.55 156,195.00 154,412.43 130,060.00 93,927.29 90,785.06 84,250.06 82,307.20 80,710.97 74,398.00 65,619.89 62,971.08 61,334.05 54,842.83 54,020.24 52,427.08 45,563.18 41,357.40 38,209.35 38,008.48 35,280.00 34,338.00 33,195.95 32,718.00 32,712.04 24,799.08 18,233.91 16,367.84 15,935.00 14,970.00 14,403.66 12,441.98 11,322.00 9,204.69 8,700.00 8,457.80 8,053.03 6,480.00 6,370.00 6,292.00 6,250.00 5,619.00 5,400.00 5,375.00 4,705.66 3,424.00 3,050.00 3,009.00 2,880.80 2,850.15 2,737.30 2,700.00 2,195.27 2,146.00 2,030.00 1,800.00 900.00 559.81 280.12 155.00

Trž. kap. (mil kn) 20,963.46 1,677.88 776.72 1,183.17 35.58 1,144.24 313.84 16,776.10 1,755.73 687.90 173.93 261.13 7,557.96 382.16 29.89 229.13 276.38 1,076.61 8.69 546.70 416.00 263.88 519.52 626.21 1,497.06 2,009.41 244.85 377.55 78.96 13,834.45 3,376.37 44.15 1,256.95 1,673.65 1,719.12 192.38 334.82 160.97 98.73 354.40 314.37 34.11 312.90 47.38 355.70 506.48 32.95 12.67 17.15 124.48 113.49 15.63 43.73 737.53 43.07 32.88 8.29 501.14 376.12 270.03 117.37 130.90 299.86 95.41 424.81 33.80 36.15 135.49 204.63 511.71 96.70

CROBEX: 0,56% 365 dana Najniža Najviša 222.22 1,207.01 1,200.01 321.02 10.55 723.23 533.13 1,358.00 225.50 1,413.01 22.00 28.70 305.05 42.00 50.00 124.01 25.06 162.00 20.08 250.05 275.13 1,600.00 55.95 270.20 225.34 1,811.01 370.00 105.50 21.28 181.00 112.03 2,211.02 4,001.00 270.00 510.00 949.03 2,006.00 190.06 22.36 1,084.11 2,107.10 72.10 2,851.00 58.00 70.07 290.00 87.56 16.00 180.00 402.50 40.01 240.01 120.00 1,155.00 19.19 12.69 16.00 59.00 2,200.00 48.11 160.00 210.00 2,650.00 15.15 174.15 192.00 200.01 54.00 25.00 100.00 155.00

332.84 1,777.00 2,013.99 517.00 29.01 1,195.95 743.00 1,940.00 318.99 2,890.00 61.49 54.00 447.00 109.30 248.00 209.00 45.00 246.00 109.19 410.00 505.00 4,375.00 242.00 443.00 400.00 3,750.00 578.99 192.99 56.00 310.00 185.00 3,130.00 7,679.00 410.00 760.00 2,769.99 3,100.00 345.00 58.00 2,093.00 3,799.21 185.00 5,898.00 144.00 172.01 580.00 139.00 22.12 235.00 640.00 70.00 329.00 221.00 1,800.00 48.75 37.05 44.54 108.00 3,400.00 78.00 260.00 300.00 3,896.00 39.00 369.00 300.00 441.50 230.00 46.97 197.50 370.00

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA SOS2E KRKG PETG KBMR TLSG MELR LKPG ZVTG ZTOG NF1N KDIR SAVA GRVG AELG NF2R

SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KRKA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV ZITO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID SAVA GORENJE AERODROM LJUBLJANA NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D BSNT-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B VELE-R-A EINP-R-A TLKM-R-A TRZN-R-A VTRG-R-A KRIP-R-A NVPT-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 BOSNA TRGOVINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 VELEZ AD NEVESINJE ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA VITOROG AD SIPOVO ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE

SARAJEVSKA BURZA FBIHKB FBIHKC FBIHKH SRPVRK1 FBIHKG FBIHKI FBIHKJ FBIHKD FBIHK1D FBIHK1C

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

BEOGRADSKA BURZA MLNT A2014 AIKB RIBS KMBN A2013 IMLK A2016 A2012 DMNR CCHS ENHL A2015 JGHM JESV

Mlintest a.d. Šid Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Ribnjak Sutjeska a.d. Zrenjanin Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Dimnicar a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Jugohemija a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ALK GRNT RMDEN07 TEL SPAZ TPLF STIL CEVI BESK

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Besko a.d. Vlasotince

+

Oznaka

Četvrtak 29/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

106,00 64,40 242,60 10,10 87,35 136,60 15,25 17,66 85,00 0,84 4,87 160,00 11,90 24,00 2,77

106,05 65,70 246,00 10,30 91,50 149,50 15,70 18,74 85,00 0,85 5,00 165,00 12,00 25,10 2,85

106,05 65,08 245,00 10,18 91,31 144,75 15,58 18,16 85,00 0,85 5,00 160,73 12,00 25,10 2,85

Promet

valuta: EUR - euro 37,72 64,80 244,64 10,19 90,15 138,51 15,57 18,22 85,00 0,84 4,99 161,06 11,99 25,04 2,81

0,05 % 17173 0,90 % 7847 0,41 % 343 1,09 % 7989 1,38 % 586 4,14 % 324 1,83 % 2471 -0,38 % 1691 -1,16 % 331 1,56 % 26308 2,04 % 4183 -2,53 % 115 0,84 % 1238 4,58 % 510 0,00 % 3197

647.709,44 508.509,81 83.911,00 81.435,64 52.827,90 44.878,90 38.477,00 30.810,75 28.135,00 22.193,22 20.878,52 18.522,10 14.839,34 12.768,00 8.994,94

Imlek AIK banka ZIF Euroinvestment Telekom Slovenije Komercijalna banka Skopje

+3,70% +1,14% +0,86% +0,61% +0,36%

Gorenje

IK banka Zenica BH Telecom Energoprojekt holding KD Group Alkaloid

+

Powered by

business.hr

-5,58% -0,46% -0,22% -0,11% -0,05%

Komercijalna banka Beograd

+0,76 -0,57

valuta: BAM - konvertabilna marka 28,00 4,90 29,60 28,61 1,00 5,85 1,26 0,95 0,12 4,50 1,20

28,00 4,90 29,60 29,10 1,00 5,85 1,26 0,97 0,12 4,50 1,20

28,00 4,90 29,60 28,61 1,00 5,85 1,26 0,95 0,12 4,50 1,20

0,28 4,90 0,30 0,29 1,00 5,85 1,26 0,96 0,12 4,50 1,20

0,00 % 217197 36,11 % 7968 -1,33 % 47032 0,03 % 22348 0,00 % 3360 0,86 % 546 0,00 % 2306 -5,00 % 2688 0,00 % 5727 0,00 % 123 0,00 % 456

60.815,47 39.043,20 13.921,48 6.458,09 3.360,00 3.194,10 2.905,56 2.585,60 687,24 553,50 547,20

valuta: BAM - konvertabilna marka 98,00 93,50 93,01 9,50 98,00 86,00 80,20 88,00 24,50 25,65

98,00 93,50 93,50 9,50 98,00 86,00 80,20 88,00 25,00 26,50

20.000,00 87,25 2.855,00 1.150,00 27.800,00 90,40 1.350,00 81,45 93,55 10.919,00 5.122,00 895,00 84,25 2.650,00 5.550,00

20.000,00 87,30 2.950,00 1.150,00 27.800,00 90,44 1.420,00 81,45 93,59 10.919,00 5.122,00 903,00 84,26 2.650,00 5.800,00

78,00 3.090,00 3.830,00 621,00 81,20 415,00 7.999,00 3.501,00 180,00 750,00 7.310,00

78,50 3.100,00 3.850,00 631,00 81,20 420,00 7.999,00 3.600,00 182,00 750,00 7.310,00

98,00 93,50 93,50 9,50 98,00 86,00 80,20 88,00 25,00 26,50

98,00 93,50 93,40 9,50 98,00 86,00 80,20 88,00 24,93 26,21

0,00 % 0,00 % 0,53 % -5,00 % 0,00 % 1,15 % 0,86 % 0,00 % 2,04 % 3,31 %

11782 1.154.636,00 11800 1.103.300,00 11104 1.037.154,82 83380 792.110,00 6640 650.720,00 4894 420.884,00 1828 146.605,60 1396 122.848,00 2807 69.991,50 1078 28.255,05

valuta: RSD - srpski dinar 20.000,00 87,29 2.924,00 1.150,00 27.800,00 90,43 1.400,00 81,45 93,58 10.919,00 5.122,00 899,00 84,26 2.650,00 5.563,00

20.000,00 87,29 2.924,30 1.150,00 27.800,00 90,42 1.400,19 81,45 93,57 10.919,00 5.122,00 899,42 84,25 2.650,00 5.571,88

0,00 % 6146 122.920.000,00 0,05 % 20540 1.792.889,69 1,14 % 570 1.666.851,00 0,00 % 1336 1.536.400,00 -0,57 % 40 1.112.000,00 -0,01 % 8736 789.930,96 3,70 % 525 735.100,00 0,00 % 8730 711.058,50 0,02 % 7389 691.390,85 10,35 % 62 676.978,00 0,00 % 100 512.200,00 -0,22 % 555 499.180,00 0,01 % 5555 468.018,75 3,48 % 175 463.750,00 -4,09 % 82 456.894,00

valuta: MKD - makedonski denar 78,05 3.099,86 3.849,29 626,24 81,20 416,66 7.999,00 3.556,62 180,53 750,00 7.310,00

48,01 3.099,86 3.849,29 626,24 49,94 416,66 7.999,00 3.556,62 180,53 750,00 7.310,00

0,01 % 192862 9.258.623,39 0,36 % 714 2.213.303,00 -0,05 % 280 1.077.800,00 -1,37 % 1408 881.748,00 0,25 % 11941 596.368,80 -0,80 % 1177 490.405,00 0,15 % 41 327.959,00 -1,20 % 89 316.539,00 -2,42 % 1700 306.900,00 0,88 % 267 200.250,00 -2,53 % 15 109.650,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Iako slovenski ulagači već neko vrijeme podozrivo gledaju na događaje u proizvođaču bijele tehnike Gorenju, u srijedu ipak nisu kaznili dionicu nakon objave preuzimanja švedskog konkurenta Aska. Cijena preuzimanja nije poznata, a nije poznato ni koliki će dio preuzimanja financirati sami, a koji putem raznih kredita, u kojima im pomaže IFC. Na kraju trgovinskog dana Gorenje je poskupjelo 0,76 posto, na 11,90 eura, uz 131 tisuću eura prometa.

Komercijalna banka Beograd bila je u srijedu crna ovca bankarskog sektora na Beogradskoj burzi. Dok je većina blue chipova gubila na cijeni, a bankarske dionice poput AIK, Agrobanke i Univerzal banke dizale indeks, Komercijalna banka, najveća u Srbiji, našla se meti prodavatelja. Tako je pad cijene dionice u srijedu iznosio 0,57 posto, na 27.800 dinara, a ukupan je promet dosegnuo samo 1,12 milijuna kuna, dosta za četvrto mjesto po ukupnom prometu.

REGIONALNI INdEKSI +0,40% BIRS -0,26% 801,56 817,87 LJSEX +0,10% FIRS +0,08% 1.361,89 3.283,43 Belex15 +0,63% MBI10 -0,43% 2.339,89 626,49 Belexline +0,21% MOSTE -0,50% 496,14 1.214,29 SASX10 +0,85% NEX20 -0,27% 13.181,47 891,51 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,72% WIG20 +1,38% 2.494,95 BuX +0,59% 22.200,63 +1,07% +1,13% ATX +1,37% 2.483,29 indeksa na zatvaranju u -0.26% Stanje utorak 27. srpnja 2010.

FTSE100 5.365,67

dAX 6.207,31

CAC40

3.666,40

MICEX 1,397.93

AMERIčKI INdEKSI dJIA +0,12% S&P500 -0,10% 10.537,69 1.113,84 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,36% utorak 27. srpnja 2010.

2.288,25

investor 22 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

88,2207

23,14

PBZ I-Stock

60,5800

21,18

6,5053

20,84

NFD BRIC

28,3404

18,92

AC Rusija

41,0487

18,57

ST Global Equity

48,5935

-20,76

FIMA Equity

78,8987

-20,60

Erste Total East

30,9000

-13,08

C-Zenit

50,1198

-12,51

Erste Adriatic Equity

83,1100

-7,75

KD Nova Europa

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

+ MjeŠoviti

NFD Nova Europa Raiffeisen World MP-Mena HR AC Rusija ZB euroaktiv OTP meridian 20 VB CROBEX10 Prospectus JIE KD Nova Europa MP-Bric HR PBZ I-Stock OTP indeksni HPB Titan Raiffeisen Emerging M. KD Prvi izbor ZB trend NFD BRIC KD Victoria HPB WAV DJE KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Total East Ilirika JIE VB High Equity Platinum Blue Chip HI-growth Poba Ico Equity

+

139,6700

12,81

Raiffeisen Balanced

148,8300

12,17

OTP uravnoteženi

107,4257

7,78

AC G Balanced EM

10,8010

7,10

KD Balanced

8,3325

7,08

ICF Balanced

113,3730

-25,81

ST Balanced

177,8051

-17,60

ST Aggressive

65,2799

-15,33

HPB Dynamic

49,1175

-13,51

5,5130

-6,30

C-Premium

+ oBveZniČki

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

126,0545

13,28

Raiffeisen Bonds

170,7500

12,96

ZB bond

159,3400

10,45

Capital One

155,9100

9,15

PBZ Bond fond

127,0800

8,62

11,2147

3,04

Erste Bond

127,0300

4,67

ICF Fixed Income

138,0461

6,36

HPB Obveznički

123,3497

6,92

PBZ Bond fond

127,0800

8,6

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € kn € € € kn kn kn kn kn kn € € kn € € kn € kn € € kn kn € € kn € € kn

122,2300 99,4500 430,8192 41,0487 102,2000 82,2663 87,9659 58,4147 6,5053 326,6345 60,5800 36,6891 67,3957 56,1100 12,0641 127,9300 28,3404 14,5339 88,2207 9,5739 97,6100 59,8800 76,2200 84,5253 30,9000 155,9692 46,9251 83,7463 8,0534 5446,0800

1,92 1,10 1,01 0,81 0,74 0,71 0,69 0,65 0,64 0,62 0,53 0,41 0,39 0,39 0,25 0,24 0,18 0,16 0,14 0,14 0,13 0,12 0,05 0,04 0,03 0,02 0,02 -0,01 -0,04 -0,04

-5,44 -3,47 -3,86 -11,87 -2,22 -11,19 -17,45 -8,27 -3,11 -6,95 -7,69 -16,12 -6,25 -5,25 -1,19 -2,27 -0,88 -8,89 -1,70 -1,39 0,83 -12,84 -14,36 -9,57 -11,36 -10,97 -7,33 0,49 -7,06 -7,76

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

0,12 5,00 11,25 -0,57 3,53 -7,67 -14,16 -8,62 3,94 2,30 1,34 -14,51 -0,18 2,28 3,63 5,46 10,69 -6,94 6,90 N/A N/A -11,68 -11,63 -7,79 -9,62 -8,12 -8,99 9,00 -3,91 -8,78

2,98 11,92 11,20 18,57 13,19 8,02 N/A -1,31 20,84 10,89 21,18 1,70 7,90 13,03 6,93 18,37 18,92 -6,74 23,14 N/A N/A 1,08 1,67 4,29 -13,08 -0,94 3,24 15,68 5,32 2,45

12,33 -0,08 3,16 -23,14 0,35 -8,32 N/A -14,28 -14,31 -8,18 -15,25 -32,12 -12,27 -19,93 2,55 3,23 -15,72 3,39 -4,23 N/A N/A -9,27 -5,40 -3,43 -34,04 8,03 -23,52 -6,69 -2,54 -18,32

0,78 3,22 10,42 0,93 0,84 -5,01 -12,03 -7,72 3,12 -3,90 -0,21 -6,39 -2,81 -0,87 4,74 5,15 4,67 -4,58 7,30 -4,25 -2,39 -7,85 -7,76 -6,64 -9,20 -4,99 -6,23 5,66 -3,56 -5,72

Imovina

8,473 37,809 7,653 8,970 206,124 16,865 7,202 23,968 17,974 12,526 196,634 119,645 10,665 25,313 4,952 164,454 10,946 63,707 12,507 5,266 58,471 227,144 413,914 40,153 47,114 95,659 12,861 6,230 67,552 5,919

Starost

Datum

1,73 6,82 2,39 3,39 6,23 2,25 0,52 3,49 2,78 2,38 3,03 2,58 3,01 2,60 7,46 7,75 3,32 11,22 2,90 0,41 0,28 5,27 4,89 4,81 2,82 5,75 2,82 2,56 8,42 3,00

27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

MješOVItI fOnDOVI

Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced Aureus Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced C-Premium Erste Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige HI-balanced ICF Balanced PBZ Global fond ST Balanced ZB global Agram Trust AC G Balanced EM ST Aggressive HPB Dynamic

€ kn kn kn kn € kn € kn € € kn kn kn € kn € kn kn

139,0262 107,4257 8,3325 80,1240 100,7300 148,8300 5,5130 113,5700 108,0446 106,0300 9,6905 113,3730 96,5000 177,8051 139,6700 66,4620 10,8010 65,2799 49,1175

0,34 0,29 0,27 0,24 0,19 0,18 0,12 0,11 0,11 0,10 -0,02 -0,03 -0,06 -0,06 -0,11 -0,21 -0,23 -0,28 -1,28

-8,61 -6,34 0,88 -1,67 -6,72 -4,60 -8,90 -9,01 -1,22 3,26 -3,46 -13,16 -9,47 -6,49 -4,24 -8,63 -2,88 -6,61 -5,39

-5,55 -6,37 2,36 -1,46 -5,64 -2,52 -7,57 -6,23 2,80 N/A -1,21 -14,85 -6,62 -5,50 1,61 -7,32 3,75 -3,24 -7,13

2,19 7,78 7,08 -1,35 5,13 12,17 -6,30 -1,97 6,55 N/A 6,19 -25,81 4,74 -17,60 12,81 0,17 7,10 -15,33 -13,51

7,58 1,56 -3,95 -5,35 0,15 5,15 -15,72 -0,88 6,61 N/A -0,37 1,87 4,47 7,93 3,75 -4,11 5,66 -8,42 -16,61

-2,79 -5,89 0,96 -0,39 -5,43 1,33 -6,56 -1,65 2,97 6,03 -1,00 -11,66 -3,93 -7,60 1,87 -4,52 4,80 -8,13 -10,57

43,244 39,636 12,632 16,065 118,525 325,640 12,763 105,265 6,990 107,051 65,682 12,335 293,396 11,665 731,388 12,345 12,539 4,192 22,288

4,51 4,62 4,53 4,03 4,81 7,92 3,48 9,52 1,21 0,39 8,42 8,24 8,87 7,55 9,07 2,05 1,40 4,85 3,92

27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010

€ € € € € € € € kn

126,0545 159,3400 127,0300 170,7500 127,0800 138,0461 123,3497 11,2147 155,9100

0,38 0,11 0,09 0,06 0,05 0,03 0,03 0,01 0,01

0,87 1,42 0,24 1,02 -0,09 1,03 0,64 0,79 1,25

2,00 4,17 4,41 4,52 4,67 2,81 3,02 3,79 4,13

13,28 10,45 4,67 12,96 8,62 6,36 6,92 3,04 9,15

5,14 5,27 4,28 6,77 4,51 3,89 4,46 1,37 8,02

3,04 4,90 6,09 6,13 5,59 3,12 3,30 4,39 5,00

10,302 187,894 97,019 291,525 76,526 41,531 46,052 6,034 12,602

4,62 9,07 7,15 8,17 7,38 8,45 4,81 8,42 5,75

27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010

€ kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

104,3500 131,2300 161,1256 124,6300 142,7800 136,6500 137,1138 133,5354 130,4742 121,2585 115,5363 11,1963 10,5443 107,1557 101,3266 138,7984 139,5446 124,0200

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

1,09 0,61 0,44 1,06 0,79 0,91 0,48 0,74 0,72 0,69 0,80 0,87 0,83 0,75 0,73 0,55 0,81 0,50

2,47 1,52 0,99 2,32 1,85 1,80 1,25 1,62 1,77 1,48 1,63 1,94 1,85 1,83 0,14 1,44 1,95 1,83

N/A 5,09 4,41 5,00 5,97 4,94 3,31 4,76 5,86 4,00 4,67 4,75 4,44 5,33 N/A 3,40 6,38 3,11

N/A 6,48 4,88 4,48 4,92 4,46 4,72 4,50 5,68 4,29 5,44 6,36 4,73 5,88 1,33 3,33 4,36 4,15

2,81 1,85 1,29 2,72 2,33 2,13 1,36 2,19 2,48 1,75 1,91 2,26 2,15 2,14 0,10 1,66 2,28 2,09

429,455 1487,404 2865,469 244,992 1202,488 925,970 124,708 37,643 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 83,106 102,700 44,498

0,84 11,33 10,01 8,01 7,42 7,15 6,84 6,57 4,81 4,59 2,73 1,83 1,15 1,21 0,99 10,01 7,81 5,29

27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010 27.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ICF Fixed Income HPB Obveznički HI-conservative Capital One

nOVčanI fOnDOVI Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB europlus ICF Money Market PBZ Dollar fond

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 29/7/2010

400 miL. eURa

jaDRankamen

teČaj

Upravni odbor Deutsche Telekoma najavio je otkup dionica u vrijednosti 400 milijuna eura za potrebe dogovorene isplate godišnjih naknada dioničarima. Otkup će početi najranije 10. kolovoza, nakon objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje i prvu polovinu godine, zakazane za 5. kolovoza.

Završetak otkupa planiran je najkasnije 31. prosinca. B.hr

Zbog nedostatka kvoruma nije održana redovna godišnja skupština dioničara Jadrankamena, koja je trebala biti održana ove srijede u Splitu u prostorijama tvrtke, obavijestila je Uprava putem internetskih stranica Zagrebačke burze. Novi je termin održavanja sljedeća srijeda, 4. kolovoza u 11 sati, ponovo u prostorijama tvrtke u Splitu. B.hr

Kuna je u srijedu oslabila prema euru 0,039 posto pa je srednji tečaj eura iznosio 7,242087 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobila i britanska funta, pola posto, na 8,679395 kuna po srednjem tečaju. Američki je dolar oslabio 0,18 posto, pa je srednji tečaj iznosio 5,571265 kuna. Pala je i vrijednost švicarskog franka 0,26 posto, na 5,257413 kuna. B.hr

Dt otkupljuje vlastite dionice

Skupština 4. 8. 2010.

euro na 7,242 kune

Bijeg iz minusa u zadnjim minutama Samo DVa miLijUnaŠa Samo su Hrvatski Telekom i Ericsson Nikola Tesla uspjeli zabilježiti promet veći od milijun kuna, čime je ponovljeno trgovanje od dana prije Na Zagrebačkoj burzi ni u srijedu nije bilo ništa novoga, osim što je Crobex tek u zadnjih 15 minuta uspio pobjeći iz minusa. Skromniji promet i dalje je glavna boljka domaćeg tržišta kapitala, a samo su dva izdanja uspjela dostići promet veći od milijun kuna. Riječ je o Hrvatskom Telekomu, koji je bio najlikvidnija dionica s nešto manje od 4 milijuna kuna, te Ericssonu Nikoli Tesli čiji je promet dosegnuo 1,5 milijuna kuna. Cijena te dionice je, za razliku od HT-a, pala, i to 0,79 posto. Crobex

je glavninu dana bio u minusu, da bi u zadnjim minutama uspio narasti 0,56 posto, zabilježivši 1839 bodova.

Crobex 10 rastao je za samo jedan postotak više, završivši dan na 979,52 boda. Dobri poslovni rezultati objavljeni u srijedu koristili su dionici Končar Elektroindustrije čija je cijena poskočila 1,94 posto uz promet od pola milijuna kuna. Dionica Validusa u srijedu je skočila gotovo 5 posto. Ta je dionica zabilježila iznadprosječni promet od 367.000 kuna te je, probivši cjenovnu granicu

DaRko oStoja, vlasnik Dom holdinga, čije su dionice rasle zahvaljujući nagodbi s Vladom o prijenosu dionica Liburnia Riviera hotela arhiva business.hr

od 13 kuna, ponovno stigla na razine s početka srpnja.

tankerska u padu

Brodarski sektor zabilježio je uglavnom rast cijene svojih izdanja, uz izuzetak Tankerske plovidbe koja je bila najlikvidnija sektorska dionica sa 818.414 kuna pro-

meta. Njezina je cijena pala 3,5 posto. Liburnia Riviera hoteli ni nakon nagodbe s Vladom ne bilježe rast cijene, ali je zato Dom holding u vlasništvu Darka Ostoje koji je dobio dionice LRH profitirao na nagodbi pa su njegove dionice porasle 9,28 posto.

Ante Pavić

Regija

Banke ponovo spasile Belex 15 Od pet burza regije, tri su u srijedu ponovo zaključile dan s pozitivnim rezultatom, no prometi nisu donijeli nikakva oduševljenja. U Sarajevu je fokus i dalje na obveznicama stare devizne štednje i ratnih odšteta, a

malobrojni su ulagači iskoristili niske promete da podignu SASX-10 indeks 0,85 posto, na 891,51 bod, prije svega zahvaljujući Energoinvestu i Fabrici duhana Sarajevo. U Banjaluci je situacija s prometom bila

slična kao u Sarajevu, a indeks BIRS izgubio je 0,26 posto. Glavni beogradski indeks Belex 15 porastao je 0,63 posto, na 626,49 bodova, a redovna je trgovina bila iznimno niska. Najveći je promet ostvaren AIK

bankom, u vrijednosti samo 1,66 milijuna dinara. Cijena dionice rasla je 1,14 posto, na 2924 dinara, a u plusu su bile i dionice drugih banaka. Univerzal banka poskupjela je 1,15, a Agrobanka 2,49 posto.

bRojka

101

tisuću kuna iznosila je dobit Slavonijatekstila u šest mjeseci ove godine

komentaR

Juriš na vjetrenjače

nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

m

ađarski premijer Viktor Orban u prošla dva tjedna stekao je mnogo neprijatelja. Najprije je uveo porez na banke, a onda je otkazao poslušnost Međunarodnome monetarnom fondu. Naime, Orban i mnogi drugi ekonomski stručnjaci tvrde da MMF-ove mjere oporavka nemaju veze s borbom protiv recesije, iz koje je Mađarska nedavno izišla. Stručnjaci poručuju da djelovanje MMFa i insistiranje na proračunskim rezovima može dovesti do nepoželjnih efekata koji bi mogli produžiti krizu u čitavoj regiji. Orban nije poslušao i krenuo je, kako on to kaže, "po ekonomsku neovisnost Mađarske". MMF naravno bjesni, a Orban će čini se morati ublažiti retoriku jer bi ga mogle "pokopati" rejtinške agencije. Nakon što se Mađarska "osamostalila", rejtinške kuće su najavile rezanje kreditnih rejtinga, u čemu se najviše istaknuo Moody’s koji je u srijedu najavio da bi uskoro mogao rezati sve što se rezati bude dalo.

Google svojim Facebookom protiv Facebooka Google, tvrtka koja posjeduje najpopularniji pretraživač interneta, stjecanjem vlasničkih udjela u poznatim gamerskim tvrtkama Playdom, Electronic Arts i Zyn-

Srbija neće uvoditi vinjete

ga približila se Facebooku i Twitteru u području online društvenih mreža. Iako Google nije najavio konačan datum kada će predstaviti svoju mrežu, nedvojbeno je da preko oglašavanja kroz novu platformu i online društvene igre cilja na prikupljanje novih milijardi dolara. N.T.

dObiTnici dAnA (ZSE) HGspot +5,28 % Validus +4,86 % Optima telekom +3,74 % Jadroplov +2,84 % Petrokemija +2,73 % 26 Raste

10 Nema promjene

Srpske autoceste neće uvesti vinjete kao sustav naplate cestarine. U tvrtki Putevi Srbije navode kako bi sustav vinjeta za Srbiju u ovom trenutku bio neprimjenjiv i neisplativ jer se "tri desetljeća ulagalo u infrastrukturu za naplatu cestarina".

GUbiTnici dAnA (ZSE) Podravka -4,06 % Tankerska plovidba -3,5 % AutoHrvatska -2,63 % Kraš -1,73 % Janaf -1,49 % 35 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed.

1,167.96 148,13

Prom.

0,86% 0,06%

Sirova nafta 77,50 Prirodni plin 4,72 Zlato 1.161,54 Srebro 17,67 Goveda 95,00

1,87% 1,72% 1,84% 2,75% 0,00%

POTPUni neRed nA TRŽiŠTU neKReTninA

UKRATKO...

U Pekingu pada cijena stanova - 53.000 kuna za kvadrat iako trgovci nekretninama u Pekingu raznim akcijama počinju spuštati cijene stanova, cijene zemljišta u posljednjih su tjedan dana skočile gotovo tri puta U centru glavnog kineskog grada Pekinga novi tornjevi niču jedan za drugim, a kako bi privukli kupce projektanti tvrtke Shimao grupa nude stanove u novom elitnom stambenom objektu 'Royal Garden' za 65.000 juana po četvornom metru (oko 53.300 kuna), što je, koliko god astronomski zvučalo, oko 4000 kuna manje od cijene kvadrata u zgradama koje grade konkurenti u bliskom susjedstvu.

Shimao nastoji potući konkurente i 'akcijskom

www.business.hr

prodajom' prvih dvadeset stanova za oko 37.000 kuna po kvadratu. Dok se trgovci nekretninama natječu za kupce rušenjem cijena stambenih kvadrata, vrijednost zemljišta raste jer investitori i dalje u građevini vide priliku za zaradu.

Zbog toga su u dvadeset najvećih kineskih gradova cijene zemljišta samo u posljednjih tjedan dana porasle vrtoglavih 193 posto, na 2900 kuna po četvornome metru. Na kineskom tržištu zavladala je atmosfera u kojoj 'ne postoji dovoljno kupaca koliko ima raspoložive zemlje' zbog čega je u samo proteklih tjedan dana prodano nevjerojatnih 1,32 milijuna četvornih metara zemlje u građevinskoj zoni. N.T.

....ubrzani rast ruske privrede

Rast gospodarskih aktivnosti u Rusiji ubrzao je u drugom tromjesečju na 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prvom je tromjesečju BDP na godišnjoj razini porastao 2,9 posto.

...bez mene nema Vlade

Splitski gradonačelnik Željko Kerum otkrio je kako će sa svojom Hrvatskom građanskom strankom (HGS) krenuti u pohod i na Hrvatski sabor. Poručuje kako će u njemu imati 10 ljudi i kako 'bez njega više nema Vlade'.

....i Litavci izlaze iz krize

RUSi ObJAViLi ŠKAKLJiVe FOTOGRAFiJe

Ministrica – striptizeta?

Ruski mediji došli su u posjed fotografije gruzijske ministrice gospodarstva Vere Kobalie, snimljene prije desetak godina na razuzdanom tulumu na kojem se popela na stol u društvu prijateljica. Mediji su je odmah prozvali striptizetom, a ona se brani da je riječ o staroj fotografiji iz studentskih dana.

Koje će mjere iz Programa gospodarskog oporavka Vlada predstaviti na sjednici, pratite na...

Litavski BDP ponovo je u plusu u drugom tromjesečju 2010., nakon šest uzastopnih kvartala pada. Na godišnjoj je razini BDP zemlje kojom upravlja Andrius Kubilius u drugom kvartalu porastao 1,1 posto, nakon 2,8-postotnog pada u prvom kvartalu.

www.business.hr