Business.hr broj 689 by Business.hr

Eiz: pad bdp-a 1,7 poSTo 2

Švaljek: Još uvijek tražimo dno krize Ekonomski institut koji vodi Sandra ©valjek, savjetnica premijerke Kosor, objavio je novu, pesimistiËniju prognozu za ovu godinu - pad BDP-a neÊe biti 0,7 veÊ Ëak 1,7 posto

dozVola za Rad 8

Zašto bi itko štedio u Ljubljanskoj?

petak/subota 30 i 31/7/2010

broj 689 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

RWE, E.on, OMV: Želite graditi elektrane, a

nemate pravilnik ulazimo u mJESEC FERRaGoSTa 6

Dolazi više od milijun Talijana; je li to dovoljno za spas ovogodišnje sezone? Profil talijanskog gosta: zanimaju ga last minute aranžmani • traži hotele s tri i četiri zvjezdice • voli Dalmaciju, a posebno gradove • dolazi vlastitim prijevozom • skloniji provesti pet umjesto sedam dana jer time izbjegava gužve • puno troši

info&stav

indikator

2-3

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Mlađahni euroskepticizam Hrvatski su maturanti izrazito podijeljeni po pitanju ulaska Hrvatske u EU, pokazalo je istraživanje GONG-a. Od 999 anketiranih maturanata, 50% na referendumu bi glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, dok bi ih 49 posto glasovalo protiv, a jedan posto ih se izjasnilo da ne zna što bi zaokružilo na listiću

oporavak zračnog prometa Svjetska potražnja za uslugama zračnog prijevoza putnika porasla je u lipnju 11,9 posto, a zračni prijevoz tereta skočio je 26,5 posto, izvijestilo je udruženje prijevoznika IATA. Europa se oporavlja upola sporije nego Azija, s rastom putničkog prometa od 7,8 posto u usporedbi sa 15,5-postotnim rastom u azijsko-pacifičkoj regiji

noVa PESiMiStiČniJa ProGnoZa EkonoMSkoG inStitUta

Švaljek: Još uvijek tražim drŽaVa i daLJE PrEViŠE troŠi

nova očekivanja Ekonomskog instituta Realni BDP (%) Osobna potrošnja (%) Državna potrošnja (%) Investicije (%) Izvoz (konstantne cijene, %) Uvoz (konstantne cijene, %) Bilanca tekućeg računa (% BDP) Stopa nezaposlenosti (%) Ukupni prirast kredita (%)

2010.

2011.

-1,7 -2,7 -0,7 -11,2 5,8 -0,5 -4,4 17,5 9,0

1,6 1,8 0,8 4,5 3,5 4,2 -5,0 18,1 12,0

Izvor: Ekonomski institut

Zbog izmjerenog neočekivano snažnog pada ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine kada je BDP na godišnjoj razini pao 2,5 posto i čak 0,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, i nastavka pada osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje u nastavku godine, Ekonomski institut objavio je novu, pogoršanu prognozu pada BDP-a u ovoj godini - umjesto minusa 0,7 posto sada predviđaju minus od čak 1,7 posto.

Problem investicija

ke Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i savjetnica premijerke Jadranke Kosor. Švaljek je već u lipnju najavila reviziju procjene instituta, no tada je rekla da će nova prognoza za ovu godinu biti pad BDP-a

"Reviziju smo napravili kada smo vidjeli podatke o kvartalnom BDP-u, a potom je došla i statistika za investicije koja je Sandra pokazala nastavak ŠVaLJEk, ravnatepada, posebno u ljica Ekonomskog sektoru građeviinstituta i ekonomne", objasnila je ska savjetnica preza Business.hr mijerke Kosor nove pesimiSnimio S. ćetković stičnije broj-

Vlada je propustila trenutak za reforme Postalo je izvjesno da Vlada, ali i društvo u cjelini, nisu spremni podržati ozbiljne strukturne prilagodbe, stoji u komentaru nove prognoze Ekonomskog instituta. Isto tako, napominju, vidi se da aktualna Vlada ne pokazuje namjeru nastaviti s reformama ako ih procijeni politički skupima. Čini se da je Vlada propustila povoljan trenutak pa će s vremenom biti sve teže provesti nužne reforme. Ako izostanu, mogu se očekivati znatni negativni učinci na ekonomske rezultate u srednjem roku, upozoravaju u institutu. Nespremnost Vlade u usklađivanju fiskusa (od prvog kvartala 2008. državna potrošnja je porasla 2,7 posto, a BDP je pao 9 posto) rezultirat će većim proračunskim deficitom od planiranog pa u institutu procjenjuju minus 4,5 posto uz potrebu novog zaduživanja do kraja godine.

jedan posto. "Čini se da još uvijek tražimo dno", komentirala je Švaljek novu službenu prognozu. U novom kvartalnom biltenu instituta kao najveći problem ističu nastavak

pada investicija koji je u prvom kvartalu ove godine bio najveći od početka krize (-7%) te ističu da su investicije od početka krize kumulativno pale 24,2 posto, od čega čak 13,9 posto prošle godine. Tome najviše pri-

LiPanJSka StatiStika

Industrijska proizvodnja pa Industrijska proizvodnja kalendarski prilagođena u lipnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine pala četiri posto, dok je za prvo polugodište pad iznosio 2,3 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku. Desezonirana industrijska proizvodnja u lipnju 2010. u usporedbi sa svibnjem

pala je 2,7 posto. U lipnju 2010. u usporedbi s lipnjem 2009. industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u području rudarstvo i vađenje bilježi pad 10,6 posto, u području prerađivačka industrija pad od 5,3 posto, a u području opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast od 13 posto. Prema područjima NKD-

brojka

››

biser dana

300

Mi ćemo tijekom cijelog ljeta djelovati potpuno nepredvidljivo i otpor u Varšavskoj nikad neće stati! Ako radovi ne stanu, pozvat ćemo građane da zatrpaju rupu

tisuća eura dat će Vladina agencija Bicro za dva međunarodna projekta tvrtkama TEB Kompleksni sustavi i rješenja i Horizont Internacional

Teodor Celakoski iz prava na grad, objašnjavajući da je priča o obustavljanju prosvjeda bila medijski spin

uvodnik

mo dno Za slovenski NLB već je donosi nastavak pada aktivnosti u građevini koja je od početka 2009. godine smanjena oko 20 posto.

davno prošla baka s kolačima

››

ipak brz oporavak?

Negativan je efekt za BDP i uporan nastavak pada osobne potrošnje, koji će se prema prognozi nastaviti do kraja ove godine, a koja je od drugog kvartala 2008. kumulativno smanjena čak 14 posto. Ipak, Ekonomski institut optimističniji je u prognozi za sljedeću godinu od objavljenih analiza najvećih domaćih banaka - vide rast BDP-a čak 1,6 posto. To temelje na očekivanom snažnom oporavku investicija (+4,5%), ali i osobne potrošnje (+1,8%) koja će najviše porasti u drugoj polovici godine kada se stabilizira tržište rada i obuzda rast nezaposlenosti. igor prstec

ala 4 posto a 2007., desezonirana industrijska proizvodnja u lipnju 2010., u usporedbi sa svibnjem 2010., u području rudarstvo i vađenje bilježi rast od 6,5 posto, u prerađivačkoj industriji bilježi pad od 2,2 posto, a u području opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi pad od 1,7 posto. petra bulić

ante pavić ante.pavic@business.hr

adranka Kosor i guverner Željko Rohatinski ponovno su se sastali da rasprave slučaj Ljubljanske banke koja hrvatskim štedišama duguje njihov novac. Istodobno Nova ljubljanska banka i dalje tvrdi da hrvatska poduzeća njoj duguju još više. Kosor i slovenski joj kolega Borut Pahor opet će se u subotu sastati državnički ozbiljno, ali dobrosusjedski nasmiješeno, da bi raspravili problem NLB-a zbog kojega Slovenija prijeti blokadom pregovora. Rohatinski je na sastanku bio jasan, kao i svih ovih godina: NLB u Hrvatsku neće ući dok ne riješi problem štediša. Nesumnjivo je da će i Kosor i Pahor biti jednako dosljedni pa neće skinuti srdačan osmijeh s lica. problem jedne banke, koja je u Sloveniji najveća, ali na području regije igra malu ulogu, pretvorio se odjednom u vanjskopolitički problem broj jedan kada su u pitanju pregovori s EU. Pitanje je što bi uopće NLB mogao napraviti na tržištu na kojemu suvereno i du-

Premijerka ima interes u podgrijavanju problema devizne štednje - plašiti javnost da bi prijevremeni izbori usporili pregovore sa Slovencima i ulazak u eU Snimio Saša ćetković

gi niz godina vladaju najveće talijanske i austrijske banke, s tim da ove potonje svoj rast ponajviše mogu zahvaliti prodorom prema istoku. Slovenci su zakasnili, iako su u istočnom susjedstvu zauzeli neke pozicije. Za ambiciozniji plan trebala im je Hrvatska u devedesetim godinama jer su kolači s kojima je prošla baka već davno pojedeni. Teško da bi mala banka koja je jedva prošla europski test na stres mogla nešto značajnije napra-

Teško da bi mala banka koja je jedva prošla europski test na stres mogla nešto značajnije napraviti u zemlji u kojoj uz oštru konkurenciju ima i vrlo loš imidž. To u Zagrebu i Ljubljani dobro znaju. Pa čemu inat?

viti u zemlji u kojoj uz oštru konkurenciju ima i vrlo loš imidž. To u Zagrebu i Ljubljani dobro znaju. Stoga je pitanje kome odgovara ovakav inat. Ako se sjetimo indicija o dogovaranju bivših slovenskih premijera o incidentima kod Savudrije, onda i nije tako teško zamisliti kome paše ponovno zahuktavanje za države minornog, a za štediše golemog problema. Nakon što je opozicija na čelu s Janezom Janšom napala arbi-

tražni sporazum, Pahoru zasigurno problem NLB-a dobro dođe da pokaže kako je ipak nepopustljiv. Jadranka Kosor, s druge strane, svaki stidljivi zov slabe oporbe za izvanrednim izborima zagušuje zazivanjem opasnosti da će takav korak usporiti put Hrvatske u EU. Na sastanku u Bohinju najmanje će biti riječi o štedišama, a jedva čekamo čuti što su to dvoje premijera odjenuli za sastanak i što ih je dočekalo na trpezi.

tema 4-5

OPET PODZAKONSKI AKTI Njemački RWE zainteresiran je dok austrijski OMV pokazuje interes za plinske elektrane, no nji

RWE, E.On i OMV ž elektrane, ali još n Vodeće europske energetske grupacije već su pohodile Ministarstvo gospodarstva želeći krenuti s ulaganjima u velike elektrane, no iako zakon još od 2004. dopušta ulazak konkurencije HEP-u u proizvodnju struje, to još nije moguće jer nedostaju podzakonski akti koje treba donijeti ministar gospodarstva Potencijalni investitori u veće elektroenergetske objekte snage iznad 50 MW već su pohodili Ministarstvo gospodarstva zanimajući se za investicije u proizvodne objekte. Hrvatska uvozi 35 posto električne energije, a prodajna cijena sve je konkurentnija, što je odličan preduvjet za ulazak stranih investitora. Kako neslužbeno doznajemo, njemački RWE zainteresiran je za gradnju elektrana na ugljen i plin, kao i njemački E.On, dok austrijski OMV pokazuje interes samo za plinske elektrane.

'Nije bilo potrebe'

No, investitori za sada ne mogu graditi u Hrvatskoj jer za to još ne postoje podzakonski propisi. Primjerice, nisu propisani uvjeti za izbor investitora u veće energetske objekte. Dosad se kao investitor u veće objekte pojav-

ljivao samo HEP, sam ili u partnerstvu, kao što je ono u Plominu 2 s RWE-om. Ako izgradnja proizvodnih objekata nije dovoljna da uz mjere energetske učinkovitosti pokrije nacionalne potrebe, prema Zakonu o tržištu električnom energijom donesenom 2004., može se u interesu sigurnosti opskrbe donijeti odluka o izgradnji elektrana za proizvodnju električne energije, a izbor izvođača predviđen je natječajem. Za izgradnju proizvodnih objekata snage do 50 MW odluku o raspisu natječaja donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a za izgradnju proizvodnih objekata snage 50 MW i veće odluku o raspisivanju natječaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vlada na prijedlog HERA-e. U natječaju za izbor investitora mora se navesti lokacija, vrsta energenta,

PROSTORNI PLANOVI

Još 62 elektrane Ni iz Ministarstva gospodarstva ni iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva nismo uspjeli dobiti podatak na kojim je točno lokacijama prostornoplanski moguće graditi veće energetske objekte. U oba ministarstva rečeno nam je da takve podatke nemaju te da se obratimo onom drugom ministarstvu. Komora inženjera građevinarstva naglašava da Hrvatska ima mogućnost sagraditi još 62 hidroelektrane s prosječnom godišnjom proizvodnjom 5900 GWh električne energije. Kao najisplativiji sustav izdvojena je HE Kosinj-Senj 2, koja bi koštala 550 milijuna eura uz siguran povrat uloženog za 7-8 godina i prosječnu dobit od 40 do 75 milijuna eura.

e za gradnju elektrana na ugljen i plin, kao i njemački E.On, ihovi su posjeti Ministarstvu gospodarstva uzaludni

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

žele ulagati u nema pravilnika ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva, nije donio potrebne pravilnike, kao ni njegov prethodnik Damir Polančec. U Ministarstvu kažu kako se dosad "postupkom autorizacije postizala potrebna dinamika izgradnje elektrana i procjenjivalo se da nije bilo potreba za raspisivanje javnog natječaja, pa time ni za izradu odgovarajućeg pravilnika"

DAMIR BEGOVIĆ, CRODUX PLIN

'Investitore ne treba gušiti'

PARTNERSTVO RWE-a s HEP-om u Plominu 2 zasad je jedini slučaj većeg ulaganja u elektroenergetska postrojenja koje nije proveo HEP snimio ratko bošković

Damir Begović, predsjednik Uprave Crodux plina, kaže da je naša zakonska regulativa nedorečena i da nikakav državni natječaj ne bi trebao blokirati potencijalne investitore da iskažu interes za izgradnju energetskih objekata u skladu s prostornim planovima. "Takve bi objekte investitori trebali realizirati u izravnom kontaktu s energetskom regulatornom agencijom i operatorom tržišta energije, bez natječaja. Ako izuzmemo povlaštene proizvođače električne energije, prema EU pravilima svaki novi proizvodni objekt cjenovno je na tržištu, što znači da proizvedenu energiju ne mora otkupljivati HEP već netko treći. Na investitoru je da napravi svoju ekonomsku računicu isplati li mu se graditi takav objekt s obzirom na inicijalno ulaganje, cijenu energenta i krajnju tržišnu cijenu struje, pa ne vidim što s tim treba imati država", kaže Begović i dodaje da bi država trebala privlačiti ulagače.

način i uvjeti proizvodnje, uvjeti zaštite okoliša i slično. U zakonu stoji da se način raspisa natječaja za izbor investitora, uvjeti i odredbe ugovora te kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja trebaju odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministar gospodarstva. Međutim, iako je Zakon o tržištu električne energije davno donesen,

ključni pravilnik do danas nije napravljen.

Rok u ožujku 2011.

Na upit zašto nema tog pravilnika u Ministarstvu gospodarstva kažu da se dosad postupkom autorizacije postizala dinamika izgradnje elektrana koja je osiguravala poželjnu sigurnost opskrbe i procjenjivalo se da nije bilo potreba za ras-

SLOŽEN PROCES

'I HEP-u je teško doći do dozvole za elektranu' Leo Prelec, direktor Hrvatskog operatora tržišta energije, kaže da je ulazak stranih investitora jedno od najkompleksnijih pitanja u energetici uopće jer je procedura komplicirana, a zakonodavni okvir manjkav, pa je i nacionalnoj elektroprivredi teško doći do dozvole za gradnju elektrane. Primjerice, još nije jasno bi li investitor mogao struju izvoziti ili bi HEP imao pravo prvokupa. "U Hrvatskoj je najveći interes za obnovljive izvore energije jer se jamče otkup i minimalna cijena. Natječaji za veće objekte uobičajeni su u EU, a investitore prije svega zanima dobra cijena i mogućnost otkupa, zbog čega se najradije upuštaju u joint-venture varijante s lokalnim elektroprivredama", kaže Prelec.

pisivanjem javnog natječaja pa time ni za izradu odgovarajućeg pravilnika. Ipak, to će se brzo promijeniti. U Ministarstvu je u tijeku izrada studije o usklađivanju hrvatskog energetskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih zakona EU, a slijedit će usklađivanje nacionalnog energetskog zakono-

davstva i sektora s Trećim paketom. "Rok za usvajanje zakona je 3. ožujka 2011. U sklopu te reforme zakonodavstva predviđeno je i uređivanje pitanja javnog natječaja za izgradnju proizvodnih objekata u elektroenergetskom sustavu donošenjem odgovarajućeg pravilnika", kažu u resornom ministarstvu. Nina Domazet

tema 6-7

MJESEC FERRAGOSTA Kolovoz je tradicionalno mjesec kasnije, tjedan nakon popularnog ferragosta ili čak početko

Od vikenda navala Talijana - više od milijun njih i ove sezone Talijani koji su u prvom dijelu sezone najviše zbog Svjetskog nogometnog prvenstva podbacili u interesu za Hrvatsku ipak će nam spasiti sezonu, pokazuju procjene turističkih agencija. Prema sadašnjem stanju bukinga, i ove ih se godine očekuje oko 1,2 milijuna, no doći će nešto kasnije, a moguće je i da će zbog krize skratiti boravak Jadran bi i ove sezone moglo posjetiti više od milijun Talijana, a dosadašnji trend rezervacija pokazuje da sve veći broj talijanskih turista ljetovanje ne planira početi 15. kolovoza, tj. blagdanom Velike Gospe (talijanski Ferragosto), kad Talijani zatvaraju svoje firme i masovno odlaze na odmor, nego ljetovanje pomiču prema drugoj polovici kolovoza i početku rujna. Iako su brojke do svibnja bile pomalo zabrinjavajuće, last minute aranžmani popravljaju situaciju i dosadašnje stanje bukinga je s talijanskog tržišta uglavnom na razini prošlogodišnjeg, kažu predstavnici domaćih turističkih agencija. Prošle je godine Hrvatsku posjetilo 1,2 milijuna Talijana, čime zauzimaju dru-

go mjesto po brojnosti, nakon Nijemaca kojih je bilo 1,6 milijuna. Iako se invazija talijanskih turista očekuje već od ovog vikenda, najveći bi broj mogao stići tek u drugoj polovici mjeseca.

Lastminutaši

"Talijani su pravi ‘lastminutaši’, praktički čekaju do zadnjeg trenutka. Što se tiče dosadašnjih rezervacija one su otprilike jednake prošlogodišnjim brojkama, ali je primjetan trend bukiranja kasnijih termina, nakon same špice sezone, tako da se dio rezervacija sa 15. kolovoza prelijeva na 21. i 28. kolovoza. Razlog tome su niže cijene, ali i izbjegavanje prometnih gužvi te loših vremenskih prilika koje su, sudeći prema po-

DOBRI GOSTI

Talijani vole potrošiti, za njih se uvijek nađe mjesta Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice Split, kaže da su Talijani u dalmatinskoj prijestolnici značajni gosti te da je Split za njih poput Italije u malom, ali preferiraju i druge zvučne destinacije na Jadranu poput Dubrovnika i Hvara. "Talijani vole šušur grada, vole se pokazati, vole šminku i dobre restorane. Više od Nijemaca i Čeha preferiraju zvučne destinacije, gradove poput Dubrovnika, Hvara, jer pomalo pate od toga. U Split talijanski turisti dolaze već početkom kolovoza, a na tradicionalnim, splitskim Danima Dioklecijana nastupit će i gosti iz Rima odjeveni u gladijatore i legionare. Talijani ne bukiraju una-

sljednjim godinama, redovito bolje krajem kolovoza i početkom rujna nego u prvoj polovici kolovoza", kaže Sandro Siljan, zamje-

VEDRAN MATOŠIĆ, direktor Turističke zajednice Split foto nikolić/cropix

prijed jer se zna da je njihovo vrijeme ferragoste i rijetko dolaze u drugom terminu. Iako je kolovoz špica sezone i sve je popunjeno, za njih će se uvijek naći mjesta. To su gosti koji će rado potrošiti", kaže Matošić.

nik direktora turizma pulskog Unilinea. U Kompasu također procjenjuju da će rezervacije Talijana biti bliske lanj-

skim brojkama, ali i dosta očekuju od rujna i kraćih boravaka, osobito gostiju za gastroture, wellness i spa programe jer su im

talijanskih gostiju, no ove sezone najveći će ih broj doći om rujna

PRoFil TalijansKoG GosTa: • Zanimaju ga gotovo isključivo last minute aranžmani • Traži bolje hotele s tri i četiri zvjezdice • Voli Dalmaciju, a posebno gradove — Dubrovnik, Split, Hvar • Dolazi vlastitim prijevozom i ne voli organizirane dolaske • Skloniji provesti pet umjesto sedam dana jer time izbjegava gužve tijekom vikenda

Talijani dosta skloni. "Bilo je nešto ‘ispada’ u prvom dijelu godine što se tiče rezervacija, jer Italija nije u najboljem gospodarskom stanju. To je nama blisko tržište pa u pravilu gosti dolaze u last minute i samo ako je dobra vremenska prognoza. Nekoliko dana kiše može porušiti buking i do deset posto. Zvuči okrutno, ali je tako. Osim toga, s tog tržišta dolazi velik broj individualaca, njihov je broj oko 80 posto u odnosu na 20 posto koji dolaze organizirano", kaže Ivan Pukšar, direktor Kompasa. I u Adriatica.netu kažu da pokazatelji iz prvog dijela sezone s talijanskog tržišta nisu bili previše optimistični te se do sredine svibnja na tom tržištu bilježio pad, ali je sadašnji

buking na tragu prošlogodišnjeg. "To je dobar rezultat ako uzmemo u obzir ukupnu situaciju u turizmu. Osim gospodarske krize, treba uzeti u obzir činjenicu da su Talijani sudjelovali na Svjetskom nogometnom prvenstvu, pa je to bio razlog odgode bukinga", smatra Kristijan Gržetić, glasnogovornik Adriatica.neta.

Nema velike agencije

Jedan od razloga za relativno mali broj organiziranih gostiju s talijanskog tržišta čelnik Kompasa vidi u nedostatku kvalitetne, veće turističke agencije specijalizirane za Hrvatsku. "Na tom se tržištu agencije rađaju i umiru preko noći. Tržište je vrlo dina-

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

Talijani - dolasci i noćenja 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.

Dolasci

Noćenja

1,200.126 1,167.646 1,249.343 1,235.413 1,252.684

5,135.275 5,069.287 5,451.968 5,474.456 5,698.791

KRISTIJAN GRŽETIĆ, Adriatica.net snimio s. ćetković

IVAN PUKŠAR, direktor Kompasa snimio s. ćetković

mično, ali i nesigurno pa znam da hotelijeri imaju problema u naplati potraživanja od agencija koje su u međuvremenu otišle u stečaj. To u postotku nisu velike brojke, ali rizik postoji", napominje Pukšar. U Kompasu su se, kaže, tek ove godine posebno pozabavili tim tržištem i

potpisali ugovor s talijanskom agencijom Alba, specijaliziranom isključivo za on-line prodaju, za što su se morali i tehnološki pripremiti. Domaći su hotelijeri prepoznali prednosti on-line rezervacija i ponudili im dovoljno kapaciteta za talijansko tržište, ali su problemi nastali zbog pre-

kasnog bukinga. "Pravi buking krenuo je tek prije mjesec dana, i to najviše za kolovoz, pa smo bili primorani dobrim dijelom stopirati prodaju u destinacijama koje su u potpunosti rasprodane. Glavna karakteristika tog tržišta je ipak last minute. Prema trenutačnim saznanjima bukiraju bolje hotele s tri i četiri zvjezdice, jako vole Dubrovnik i Dalmaciju, dolaze vlastitim prijevozom i sve su skloniji provesti pet umjesto sedam dana jer time izbjegavaju gužve tijekom vikenda. Prolazi vrijeme ranog bukinga, kataloga i klasičnih dolazaka subotom i prilagođavamo se novim navikama gostiju", zaključuje Pukšar. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

POLUGODIŠTE

Dobit Uljanik plovidbe porasla 37% Zagreb. Neto dobit pulske Uljanik plovidbe u prvom je ovogodišnjem polugodištu porasla 37 posto, skočivši sa 27 na 37 milijuna kuna. U odnosu na prošlu poslovnu godinu porast bilježe i poslovni prihodi (154 milijuna kuna u odnosu na 124 milijuna kuna), kao rezultat više ostvarenih redovnih prihoda te ostalih prihoda po osnovu pro-

daje broda FR8 Adria. Poslovni rashodi u prvom polugodištu 2010. uvećani su u odnosu na isto razdoblje 2009. sa 86 na 102 milijuna kuna zbog povećanih troškova pripreme odnosno inicijalnog opremanja novog tankera Verige, kao i njegovih operativnih troškova. Neto financijski rashodi u prvom polugodištu iznose 13,1 milijun kuna, a u istom su razdoblju prethodne godine iznosili 8,7 milijuna kuna. Unatoč smanjenju financijskih rashoda po osnovi kamata na kredite, na ukupnu visinu neto ostvarenih

BOLJA PRODAJA VODE

Dobit Jamnice 35% veća, Zvijezdina pala 48% Dok je Jamnica povećala prihode osam posto, na 521,9 milijuna kuna, Zvijezda je zabilježila slabije rezultate u prvom polugodištu: prihod im je pao 1,7 posto, na 422,6 milijuna kuna Ukupni prihodi Jamnice, članice koncerna Agrokor Ivice Todorića, porasli su solidnih 8,06 posto, na 521,93 milijuna kuna, a neto dobit skočila je 35 posto, na 41,17 milijuna kuna. Poslovni prihodi pritom su porasli 3,3 posto, na 489,62 milijuna kuna, što su pratili i poslovni rashodi koji su porasli jednakom stopom, na 444,44 milijuna kuna.

Financijski prihodi

Međutim, financijski su se prihodi gotovo učetverostručili, sa 9,1 na 32,3 mili-

Polugodišnji rezultati Jamnice i Zvijezde Jamnica Zvijezda PIK Vinkovci

Ukupni prihod

521,93 422,59 161,08

8,06% -1,69% 16,96%

Snimio hrvoje dominić

41,17 35,02% 8,28 -48,46% 0,63 -73,75% Izvor: ZSE

juna kuna i to zahvaljujući prije svega stavci 'kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima'. Financijski rashodi povećani su istodobno 85 posto, na 28,1 milijun kuna. Među troškovima poslovanja, troškovi osoblja smanjeni su 3,5 posto, na 76,8 milijuna kuna, a materijalni su troškovi povećani 8,8 posto, na 290,28 milijuna kuna. Iznos povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje povećan je 24,3 posto, na 9,9 milijuna kuna. Potraživanja Jamnice povećana su 57 posto, na 264,4 milijuna kuna, većom stopom od stope rasta obveza. Naime, dugoročne obveze Jamnice porasle su 32,8 posto, na 93,9 milijuna kuna, dok su im kratkoročne obveze povećane 12,8 posto, 556,1 milijun kuna.

Smanjili potraživanja IVICA TODORIĆ, vlasnik koncerna Agrokor

Dobit

Za razliku od Jamnice, Agrokorova Zvijezda bilježila je slabiji polugodišnji rezultat:

ukupni im je prihod pao 1,69 posto, na 422,59 milijuna kuna, zbog čega je i neto dobit smanjena čak 48,46 posto, na 8,28 milijuna kuna. Pritom je poslovni prihod Jamnice smanjen 4,35 posto, na 403,91 milijun kuna. Financijski su prihodi, kao i kod Zvijezde, znatno povećani: 145 posto, na 18,7 milijuna kuna, ali su financijski rashodi povećani još više: 162,7 posto, na 26,53 milijuna kuna. Kod Zvijezde su potraživanja u odnosu na kraj prošle godine smanjena čak 20,3 posto, na 191,89 milijuna kuna, dok su im obveze rasle. Naime, dugoročne obveze povećane su 50,4 posto, na 85,54 milijuna kuna, a kratkoročne neznatnih 1,6 posto, na 1,08 milijardi kuna. Kod PIK-a Vinkovci i uz rast prihoda od 17 posto, na 161 milijun kuna, znatno je pala neto dobit: čak 73,8 posto, na samo 625 tisuća kuna. Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

financijskih rashoda utjecale su znatne tečajne razlike nastale svođenjem obveza po deviznim kreditima na kunsku protuvrijednost, zbog rasta tečaja dolara u prvom polugodištu 2010. godine. Dugotrajna materijalna imovina povećana je u prvom kvartalu 2010., a povećanje se odnosi na aktiviranje novog tankera Verige koji je isporučen od brodogradilišta 3. maj. Krajem travnja 2010. godine prodan je tanker FR8 Adria. Na dan 30. lipnja knjigovodstvena vrijednost brodova iznosila je 1,6 milijardi kuna. N. Sučec

VLADA

Jamstva HŽ Cargu i Vuči Zagreb. Vlada je na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice prihvatila Odluku o davanju državnog jamstva u korist OTP banke Hrvatska za kreditno zaduženje Lučke uprave Zadar, radi financiranja projekta Nova luka Zadar. Dala je i jamstvo u korist Hrvatske poštanske banke za kreditno zaduženje HŽ Carga te za kredit HŽ Vuči vlakova. B. hr

'Tko bi uo u Ljubljan POLITIČKO PITANJE Dok neki analitičari smatraju da bi se guverner u slučaju Nove ljubljanske banke trebao voditi samo zakonima, drugi napominju kako je upitno bi li NLB uopće uspio na hrvatskom tržištu Iako se čini da nepopustljivi stav guvernera Željka Rohatinskog o zabrani ulaska Novoj ljubljanskoj banci (NLB) na hrvatsko tržište dok se ne riješi pitanje vraćanja štednje bivšim štedišama u Hrvatskoj ima potporu svih dijelova društva, pojedini ekonomisti smatraju da se guverner time ne bi trebao baviti.

Arbitrarna odluka

Damir Novotny, nezavisni analitičar, tvrdi da HNB ne bi trebao na takav arbitraran način ocjenjivati smije li neka banka ući na hrvatsko tržište. "To ne može biti pitanje kojim bi se trebao baviti guverner. Naravno da sam su-

glasan da NLB mora vratiti dug štedišama, ali bi HNB trebao gledati zakone, a ne baviti se političkim implikacijama jer se ovakvo pitanje ne smije politizirati. Osim toga, Hrvatska će za manje od tri godine ući u Europsku uniju pa Ljubljanskoj banci neće ni trebati dozvola", kaže Novotny, dodajući da je drugo pitanje je li Nova ljubljanska banka uopće zrela za hrvatsko tržište na kojemu je konkurencija izrazito snažna i na kojem vladaju snažne i visokokapitalizirane banke, što se ne bi moglo reći za NLB. Guvernerova nepopustljivost traje već 10 godina, a Novotny tvrdi da je njegov motiv prije svega emo-

SMANJILI RASHODE

Dobit Vira 26,3 milijuna kn Zagreb. Viro tvornica šećera u prvom je polugodištu ove godine ostvarila dobit od 26,3 milijuna kuna, za razliku od istog lanjskoga razdoblja, kada je imala 11,2 milijuna kuna gubitka, podaci su iz nekonsolidiranog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi iznosili 257,5 milijuna kuna i sma-

njeni su 4,6 posto, a glavninu čine prihodi od prodaje, koji su povećani jedan posto, na 245,7 milijuna kuna. Istodobno su financijski prihodi smanjeni sa 21,5 milijuna kuna na 7,3 milijuna kuna. Tvrtka je u prvom polugodištu ostvarila 231,18 milijuna kuna ukupnih rashoda, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine 10,6 posto. Poslovni su rashodi pritom smanjeni 7,6 posto, na 218,04 milijuna kuna, a financijski rashodi 66 posto, na 7,39 milijuna kuna. H

BEZ CESTOGRADNJE

Prihod Dalekovod TIM-a pao 66,3% Zagreb. Ukupni prihodi Dalekovod TIM-a (Tvornica istegnutih metala) pali su u prvom polugodištu čak 66,3 posto, na samo 14,75 milijuna kuna, objavljeno je u četvrtak u financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi. Nakon lanjske dobiti od 754 tisuće kuna u prvom polugodištu, ove je godine Dalekovod TIM tako pao u gubitak koji je dosegnuo 2,28

milijuna kuna. Razlog je tako značajna pada prihoda, navodi se u obrazloženju Uprave koje potpisuje direktor Ivan Perković, "neispunjenje plana, zbog otežavajuće situacije na tržištu, po pitanju nedostatka posla (u većem dijelu programa cestogradnje). Ishod navedenog je nepuna zaposlenost kapaciteta". Navedeni rezultat iznosi samo 62 posto prihoda planiranih za prvo polugodište, navodi se u obrazloženju, dok je težinsko ostvarenje plana samo 46 posto plana. Komentirajući očekivanja za ostatak

godine, Perković samo kaže kako će "učiniti maksimum". " S obzirom na otežanu situaciju na tržištu, koja je rezultat recesije, a za posljedicu ima nedostatnost poslova, pogoršanu likvidnost i produljenje rokova naplate potraživanja - što također dovodi do otežanog plaćanja obveza prema dobavljačima, očekujemo da će Društvo u narednom periodu učiniti maksimum kako bi uposlilo kapacitete, odnosno zadržalo zaposlenost", navodi se u obrazloženju Uprave. P. Bulić

kažnjava opće štedio Vlada prijevremenu anskoj banci?' mirovinu DESTIMULACIJA

tivne prirode i želje za dosljednošću. Rohatinski je s istim stavom otišao i na sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor u četvrtak poslijepodne. "Nepromijenjen je stav koji HNB zastupa već sedam godina. Nema razloga da ga mijenjamo", kazao je Rohatinski ulazeći u Banske dvore. "Međutim, mislim da će na neki način doći do popuštanja, kao što se dogodilo u slučaju Bayerische Landesbanka ili UniCredita", uvjeren je Novotny. Slavko Linić, saborski zastupnik SDP-a i bivši dopredsjednik Vlade, smatra da se slučaj BLB-a prilikom kupnje Hypo banke i NLB-a nikako ne mogu dovoditi u vezu. Po njemu, prodajom Riječke banke državi za jednu kunu BLB nije prevario štediše, kao što je to učinila Ljubljanska banka. Stoga smatra da će Rohatinski ostati odlučan u svojem stavu. Slovenija pokušava vršiti politički pritisak ponovo prijeteći blokadom hrvatskih pregovora s EU, obrazlažući da je stav HNB-a, a time i Hrvatske, protivan europskim pravilima o tržišnom natjecanju i kreta-

nju kapitala. Neven Mimica, predsjednik saborskog Odbora za europske integracije, kaže da je upravo način na koji je Ljubljanska banka napustila štediše protivan tim istim europskim pravilima, što je i stav HNB-a.

Pritisak Njemačke

Mimica kaže da je stav Hrvatske da je u pitanju privatni spor štediša i banke, dok Slovenci inzistiraju na tome da je u pitanju državni problem bivše države, zbog čega bi se slučaj tre-

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNBa, deset godina odbija popustiti Novoj ljubljanskoj banci Snimio h. dominić

bao riješiti sukcesijom. "Nezavisnost i ovlasti guvernera neupitne su", napominje Mimica, pitajući se tko bi u Hrvatskoj uopće štedio u NLB-u nakon ovakvog iskustva. A i europsko iskustvo s BLB-om, smatra Mimica, ipak je bilo nešto drukčije jer je pritisak dolazio od mnogo moćnije članice od Slovenije. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

Prema predloženim izmjenama zakona odlazak u mirovinu pet godina prije starosne umanjit će mirovinu za više od petine Onima koji se ubuduće odluče za prijevremeni odlazak u mirovinu polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu povećat će se sa sadašnjih 0,15% na 0,34% za svaki mjesec odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, ali najviše za pet godina. Po tome ispada da bi odlazak u mirovinu pet godina prije starosne umanjio mirovinu za više od petine. Istodobno će se za svaki kasniji mjesec odlaska u mirovinu nakon godina propisanih za starosnu mirovinu mirovina povećavati na isti način kao što se umanjuje za prijevremeni odlazak u mirovinu.

Uvjeti za žene

Vlada je, naime, u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru izmjene Zakona o mirovinskom sustavu kojima se stimulira odlazak u mirovinu nakon 65 godina života, a destimulira prijevremeno umirovljenje. Zakonskim promjenama predlaže se i postupno izjednačavanje uvjeta za mirovinu za muškarce i žene, čime se provodi odluka Ustavnog suda. U razdoblju od 2011.

do 2019. u svakoj kalendarskoj godini dobna granica za odlazak žena u mirovinu povećavat će se za šest mjeseci, tako da bi 2020. godina ona bila izjednačena s dobnom granicom muškaraca. Vlada je jučer u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojima se, među ostalim, predlaže da se oni koji steknu uvjete za prijevremeno umirovljenje mogu prijaviti u evidenciju nezaposlenih i ostvarivati pravo na naknadu i druga prava do stjecanja uvjete za starosnu mirovinu, na što dosad nisu imali pravo.

Manje nezaposlenima

Vlada je usto predložila i da novčana naknada nezaposlenima u prvih 90 dana iznosi 70%, a za preostalo vrijeme 35% posto prosjeka plaće prije prestanka radnog odnosa umanjen za doprinose. Smanjenjem pune naknade Vlada želi stimulirati nezaposlene na obrazovanje, pogotovo one koji se među nezaposlene uvrste s minimalnom plaćom jer bi im nakon tri mjeseca nezaposlenosti naknada iznosila 787 kuna, a ako bi se obrazovali primali bi novčanu pomoć u visini neoporezive stipendije (sada 1600 kuna). Zoran Daskalović

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

ReZOVI

Croatia otpušta 144 ljudi

ZDRAVKO ZRINuŠIĆ, predsjednik Uprave Croatia osiguranja foto midžor/cropix

Nadzorni odbor Croatia osiguranja na današnjoj je sjednici dao suglasnost na odluku o prihvaćanju plana smanjenja broja zaposlenih 5 posto prema zaključku Vlade od 28. svibnja, navodi se u priopćenju CO-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Kako je prema posljednjem poslovnom izvješću na kraju prvog kvartala u Croatiji radilo 2872 zaposlenih, petpostotno smanjenje znači 144 radnika manje. Iako je dnevnim redom sjednice bila predviđena i odluka o imenovanju članova Uprave Croatia osiguranja, na čijem je čelu od ožujka ove godine Zdravko Zrinušić, o toj točki dnevnog reda Nadzorni odbor nije raspravljao i odlučivao. Nadzorni odbor je primio na znanje i informaciju o poslovanju tvrtke za šest mjeseci ove godine, no brojke još nisu objavljene. H, I.P.

ZA 15 MIL. KN

SIGuRNOSt

Mercatorov novi supermarket

tunel Sveti Rok treći u europi

Zagreb. Mercator-H otvorio je novi supermarket u blizini KBC-a Rebro u Zagrebu. Riječ je o investiciji od 15 milijuna kuna. Otvorenje trgovine koja u ponudi ima više od 5500 proizvoda obilježeno je i tehnološkom inovacijom hologramskim prikazima proizvoda. Mercator-H darovao je tim povodom informatički kutak dječjoj igraonici Klinike za pedijatriju KBC-a Rebro. B.hr

Zagreb. Većina hrvatskih cestovnih tunela već zadovoljava pravila Europske unije o sigurnosti tunela koja stupaju na snagu 2014., dok ih velik broj u Europi to neće stići uskladiti bez obzira na sva ulaganja, istaknuto je jučer u Hrvatskom autoklubu (HAK) na predstavljanju rezultata ovogodišnjega europskog testiranja sigurnosti tunela Eu-

roTAP u kojem je hrvatski tunel Sveti Rok zauzeo treće mjesto među 26 tunela iz 13 europskih zemalja. Voditelj EuroTAP projekta u HAK-u Darko Brozović ocijenio je da su svi tuneli na autocestama u nadležnosti tvrtki koncesionara Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Zagreb-Rijeka (ARZ) obnovljeni i zadovoljavaju europske standarde, dok na autocesti Zagreb-Macelj još treba urediti drugu cijev tunela Sveta tri tuNeL Sveti Rok 3. među kralja te tunel Učka koji je u 26 tunela iz 13 europskih nadležnosti Bina-Istre. H zemalja arhiva business.hr

Orient Express H donosi 10-postot OSAM SAtI BRŽe Putovanje od Ljubljane do Istanbula nakon pokretanja projekta trajat će 35 do 37 sati, oko osam sati manje nego sada. Slovenske, hrvatske i srbijanske željeznice u tom će poduzeću imati po 20 posto udjela, a Željeznice BiH i Republike Srpske po 10 posto

Željeznice Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Republike Srpske osnovat će zajedničko poduzeće za prijevoz robe kroz te zemlje odnosno na X. paneuropskom koridoru. U Beogradu će stoga u petak resorni ministri prometa tih zemalja potpisati izjavu o namjeri osnivanja tog poduzeća, koje bi trebalo biti operativno početkom sljedeće godine. Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Carga, objašnjava da je cilj toga zajedničkog poduzeća željeznica s prostora bivše Jugoslavije povećati obujam prijevoza robe na X. koridoru, i to kroz zajednički nastup na prijevoznom tržištu i usklađivanje prodajne politike kako bi ona postala jedinstvena.

Velike uštede

ZORAN POPOVAC, predsjednik Uprave HŽ holdinga, i Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Carga foto mužević/cropix

Orient Express za robu, kako su neki prozvali taj projekt, trebao bi, prema procjenama u HŽ Cargu, HŽ-u u prvoj polovici godine donijeti tri milijuna tona dodatne robe za prijevoz, a to bi značilo povećanje od 10 posto u odnosu na postojeći obujam prijevoza. "Vrlo nam je važno po-

NEKRETNINE

Godišnji pad traženih cijena 4 posto Zagreb. Tražene cijene nekretnina ponovno bilježe lagani pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je on neznatno veći za Jadran (0,9%) u odnosu na Zagreb (0,2%), priopćio je Centar nekretnina. Promotri li se prosjek za cijelu Hrvatsku i usporedi sa srpnjem 2009., tražene cijene nekretnina niže su 4 posto. U srpnju se korek-

cija traženih cijena nekretnina nastavila kako u gradu Zagrebu, tako i na Jadranu. U prva tri mjeseca ove godine završeno je 297 stanova, a u istom lanjskom razdoblju 1365 stanova, što je pad od gotovo 80 posto. Broj stanova u gradnji u Zagrebu je smanjen 53 posto, komentirao je Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina. Ukupan iznos stambenih kredita odobrenih stanovništvu (HNB-ovi podaci za svibanj) bio je 53,8 mlrd. kuna, 850 mil. kuna više nego u prosincu 2009. H

UGOVORENO

Četiri Siemensove vjetroturbine za Veliku Popinu Zagreb. Za vjetroelektranu Velika Popina, nedaleko od Gračaca, Siemens Hrvatska ugovorio je isporuku četiriju najmodernijih vjetroturbina, priopćili su iz te tvrtke. Puštanjem u rad nova će vjetroelektrana prosječno proizvoditi oko 26.000 MW/h godišnje, što je dovoljno za opskrbu električnom energi-

jom oko 8000 kućanstava. Ukupna investicija vrijedna je 16,2 milijuna eura, a dovršetak izgradnje planiran je za kraj 2010. godine. Riječ je o prvom projektu izgradnje vjetroelektrane čiji su i investitor i izvođači radova domaće tvrtke: razvija ga Dalekovod u suradnji s tvrtkom EKO Murtela. U Hrvatskoj su dosad sagrađene četiri vjetroelektrane (Pag, Trtar-Krtolin, Orlice i Vrataruša) u kojima su sudjelovali strani investitori. B.hr

DOPREMANJE vjetroturbina u luku Gaženica arhiva buSineSS.hr

HŽ Cargu Ingrin gubitak 24,7 mil. kn, prihod tni rast pao gotovo 60 posto KRIZA SMANJILA I MARŽE

stati što konkurentniji na X. koridoru prije liberalizacije i dolaska privatnih operatera. S ovim projektom postajemo i cjenovno i vremenski konkurentni ne samo drugim operaterima na ovom koridoru nego i IV. koridoru", objašnjava Rogožar. Tako će putovanje od Ljubljane do Istanbula nakon pokretanja projekta trajati 35 do 37 sati, što je oko osam sati manje nego sada. Slovenske, hrvatske i srbijanske željeznice u tom će poduzeću imati po 20 posto udjela, a Željeznice BiH i Republike Srpske po 10 posto. Zajednička radna skupina, kaže Rogožar, trenutačno radi na definiranju temeljnog kapitala, a dok poduzeće ne počne raditi njegovi će ga osnivači sufinancirati. No, poslije početka rada to će se zajed-

ničko poduzeće financirati samo. Tvrtka će imati sjedište u Ljubljani, sa 15 zaposlenih za početak.

Carina i policija

Formiranje zajedničke tvrtke željeznica iz četiriju zemalja ima podlogu u Sporazumu o zajedničkoj suradnji i nastupu na transportnom tržištu s ostalim željeznicama u okruženju, kao što su Slovenske željeznice, Željeznice Republike Srpske, Željeznice Bosne i Hercegovine i Željeznice Srbije. Sporazum su inicirali HŽ holding i HŽ Cargo, a potpisan je u travnju u Opatiji. Sudjelovanje vlada zemalja uključenih u taj projekt nužno je pak kako bi se s njim uskladile carine i granične policije koje su bitne u vremenskoj komponenti tog projekta. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

ROBNO-TRANSPORTNI CENTAR

Zajedno i u Pločama

HŽ Cargo osniva zajedničko poduzeće i s Lukom Ploče, Željeznicama BiH te tvrtkama iz te države - Mittal, Gikil i Aluminij. Ta će tvrtka biti robno-transportni centar s prostorima u Luci Ploče, a prema riječima Zlatka Rogožara, projekt je pri kraju i uskoro se očekuje početak rada te tvrtke.

Ukupni prihodi Ingre u šest su mjeseci ove godine pali na 145,5 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani iznosili 352,7 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Igor Oppenheim kaže kako se i dalje osjeća jaka kriza Ingra je u prvoj polovici ove godine zabilježila gubitak od 24,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine imala dobit od 234 tisuće kuna. Ukupni prihodi Ingre u šest su mjeseci ove godine pali 58,7 posto, na 145,5 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani iznosili 352,7 milijuna kuna. Ukupni rashodi pali su pak sa 352,5 na 170,2 milijuna kuna. Poslovni prihodi Ingre za prvo polugodište ove godine pali su 60,9 posto, sa 329,5 na 128,9 milijuna kuna.

Neisplativo financiranje

U komentaru rezultata poslovanja dostavljenom Zagrebačkoj burzi predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim navodi da se i dalje osjeća jaka kriza u segmentu građevinskog i industrijskog inženjeringa na većini tržišta uzrokovana trenutačnom ekonomskom situacijom. Kriza je, navodi Oppenheim, uz prihode utjecala i

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre Snimio Saša ćetković

na marže u svim segmentima poslovanja, ali i na smanjenje izloženosti u projektima s otežanom naplatom ili nesigurnom financijskom podlogom. "Visoka cijena financiranja projekata trenutačno mnoge od njih čini neisplativima, zbog čega je Ingra određene projekte odgodila na neodređeno vrijeme", objašnjava Oppenheim.

Dvori Lapad

On u svom komentaru navodi da je Ingra završila projekt Dvori Lapad u Dubrovniku,

vrijedan 55 milijuna eura, kao svoj najveći investicijski projekt koji će efekte od prodaje tek donijeti. Usto, Ingra je ugovorila poslove u Iraku od 4,2 milijuna eura i Makedoniji od 4,1 milijun eura. Natječaji u Alžiru na kojima Ingra sudjeluje vrijedni su ukupno 230 milijuna eura, navodi Oppenheim i dodaje da je Ingra krenula u proces restrukturiranja pa se stabilizacija poslovanja očekuje tijekom ove godine. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

MARIĆEVE OPTUŽBE

Ina: Čist angažman 50 Mađara

Zagreb. Inspektori rada Državnog inspektorata obavljaju nadzor kako bi provjerili jesu li istinite tvrdnje saborskog zastupnika Gorana Marića (HDZ) o nezakonitu zapošljavanju djelatnika mađarskog Mola u Ini. O rezultatima nadzora inspektorat će uskoro izvijestiti javnost. Marić je ustvrdio da u toj kom-

paniji radi više od 300 mađarskih menadžera bez boravišne i radne dozvole, a plaću im obračunava vanjska računovodstvena tvrtka, “kako se ne bi vidjelo koliko koštaju Inu”. U Ini kažu da u Ini poslove obavlja određeni broj stručnjaka iz Mol grupe koji dolaze uglavnom iz Mađarske i Slovačke, te čine samo 0,5 posto od ukupna broja radnika a odabrani su kako bi popunili postojeće potrebe u vještinama i iskustvu radi bržeg razvoja tvrtke. "Riječ je o manje od 50 osoba. Broj stranih struč-

njaka smanjivat će se u idućim godinama, a zamijenit će ih domaći ljudi. Svi zaposlenici MOL grupe koji trebaju plaćati porez u Hrvatskoj sukladno važećim poreznim zakonima i praksama plaćaju svoje poreze u Hrvatskoj", kažu u Ini. Dodaju da se plaće za Inin menadžment godinama obračunavaju putem vanjske kompanije, čiji je angažman uobičajena praksa. Na pitanje hoće li tužiti Marića za klevetu ako se njegovi navodi pokažu neistinitima, iz Ine nismo dobili odgovor. N. Domazet

VLADA

Uljanik ide iz problematičnih

Zagreb. Vlada je pokrenula postupak "skidanja" brodogradilišta Uljanik s popisa tvrtki u teškoćama jer je lani i ovoj godini poslovalo s dobiti. Kako bi zbog toga morao vratiti državne potpore primljene nakon 1. 3. 2006., predlaže da se obešteti za imovinu na pomorskom dobru koju mu je država izvlastila i tako „prebije“ iznos. Za to treba dobiti suglasnost AZTN-a i EK. Z. D.

Varteks pregovara o preseljenju u Novi Marof DARKO HRENIĆ, gradonačelnik Novog Marofa, u preseljenju Varteksa vidi šansu za zapošljavanje građana, ali i povećane prihode gradskih komunalnih tvrtki foto Hajdinjak/CRoPiX

ODLAZE IZ VARAŽDINA? Nakon godina pregovora s varaždinskim čelnicima o lokaciji na koju bi se preselio Varteks, Uprava je pokrenula pregovore s Novim Marofom, koji je spreman i na izmjene prostornih planova Varteks će se s lokacije u širem varaždinskom centru prije preseliti u Novi Marof nego, kako se očekivalo, na rubni dio Varaždina, zaključak je koji se može izvesti sudeći po točci do koje su došli pregovori Varteksa s čelnicima Novog Marofa. "Projekt preseljenja naj-

veće domaće tekstilne tvrtke sigurno nije nešto što se može ostvariti u roku nekoliko mjeseci. Riječ je o složenu procesu koji može uspješno završiti ako obje strane imaju dobru volju, a mi je imamo", rekao nam je Darko Hrenić, novomarofski gradonačelnik, nakon

sastanka u četvrtak sa Zoranom Košćecom, predsjednikom Uprave Varteksa.

Prostor u rezervi

Sastanak je uslijedio nakon prvih kontakata koje su novomarofski čelnici imali s Upravom Varteksa početkom godine. Usporedno s njima, članovi Uprave i NOa Varteksa nekoliko su puta obišli pogone kompanije u Novom Marofu u kojima se prije proizvodio program za Levi's. Oni su, naime, ostali prazni otkako je prije dvije godine istekao ugovor o proizvodnji s Levi'som. Usprkos zanimanju za unajmljivanje praznih prostora, Varteks nije sklapao nikakve ugovore za iznajmljivanje, a još manje za prodaju, iako je zbog teškoća u poslovanju morao početi prodavati nekretnine u Hrvatskoj, kao što je slučaj s riječkim City centrom. Očigledno, poslovodstvo je novomarofsku lokaciju otpočetka držalo kao rezervu ako pregovori s čelnicima Grada Varaždina ne budu išli željenom dinamikom i smjerom. Kada su prilikom jednog posjeta vidjeli da je stanje postojećih objekata u Novom Marofu odlično, članovi izaslanstva Varteksa pitali su se zašto razgovore s Novim Marofom nisu započeli prije nekoliko godina, umje-

STAV GRADONAČELNIKA

'Neka riješe dug pa ćemo pričati o zemljištu' "Članovi NO-a i Uprave Varteksa moraju shvatiti da su dugovi prema gradskom proračunu jedno, a moguće preseljenje kompanije nešto drugo. Stoga tražim da se u roku sedam dana najprije potpiše sporazum o načinu rješavanja duga, a tek onda možemo početi razgovarati o zemljištu jer ga Grad u ovom trenutku nema, niti ga može dati poduzeću koje mu je dužno", ustvrdio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok početkom ove godine, i to nakon petogodišnjih pregovora s Upravom Varteksa o novoj lokaciji kompanije i uvjetima dodjele koji se mijenjaju gotovo iz godine u godinu. Tako se tijekom 2008. u rubnom dijelu Varaždina Varteksu nudilo 148 tisuća kvadrata u zamjenu za Varteksov autosajam u Biškupcu, a lani 40 tisuća, ali s naznakom da će se od Vlade pokušati doći do ukupno 100 tisuća kvadrata…

sto trošenja vremena u Varaždinu koji im je iz godine u godinu za zamjenu zemljišta nudio sve manji prostor za preseljenje, koji je pao na aktualnih oko 30 tisuća kvadrata.

Park će premjestiti

Nasuprot tome, Varteks u Novom Marofu već ima oko 40 tisuća m2 u središtu grada, a postoji i mogućnost proširenja za još toliko. Naravno, ako novomarofski gradski čelnici pristanu na prodaju susjednog zemljišta na kojem je, prema važećim prostornim planovima, predviđen sportski park. "Novca za gradnju sportskog parka sad nemamo, a imamo još jednu dobru lo-

kaciju za park. Stoga ne vidim prepreku za dolazak, tim više ako se to pokaže dobrim za grad, u što ne sumnjam jer će se zbog troškova prijevoza, ali i iskustva naših ljudi, vjerojatno oni prvi zapošljavati", rekao je Hrenić napominjući da je zbog obustave proizvodnje Levi'sa samo komunalac Novokom izgubio milijun kuna prihoda. "Dođe li Varteks s više od tisuću zaposlenika, vjerujem da će prodaju zemljišta, kao i njegovu prenamjenu, podržati većina gradskih vijećnika. A u ugovoru ćemo se osigurati da nam Varteks, ako se ne preseli u roku recimo godine dana, vraća nekretninu", napominje Hrenić. Ivica Kruhoberec

business plus Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

Pahorove mjere spašavaju Pomurje NAJGORA REGIJA POSTALA UZOR Kad je Mura završila u stečaju, regija Pomurje završila je na koljenima sa 12 tisuća nezaposlenih i stopom nezaposlenosti od 20 posto. Međutim, zahvaljujući mjerama za Pomurje, nezaposlenost je smanjena više nego drugdje u Sloveniji, a nova Mura zapošljava oko 1300 ljudi

> analiza > inovacija

14-15 business.hr Petak30/7/2010 Subota 31/7/2010

ANdREJ HORvAT, državni tajnik iz Pahorova kabineta, dvije će godine voditi posebni razvojni ured foto finance

BOJAN STARMAN, stečajni upravitelj Mure

foto finance

KAKO JE SMANJENA NEZAPOSLENOST U POMURJU • Poslodavac koji najmanje na godinu dana zaposli nezaposlenog radnika u Pomurju ima pravo 70 posto smanjiti porezne troškove koje plaća za tog zaposlenog radnika

• Poslodavac koji nezaposlenog radnika zaposli na dvije godine ima pravo na povrat socijalnih doprinosa koje za njega plati u tom razdoblju

• Poslodavci koji u razdoblju do 2015. investiraju u Pomurju imaju pravo i na smanjivanje porezne osnovice u visini 70 posto uloženog iznosa investiranog u novu opremu i tehnologiju

BORUT PAHOR, slovenski premijer, nakon uspjeha Zakona o mjerama za Pomurje prisiljen je odbijati i druge nerazvijene regije koje su počele tražiti 'svoj' posebni razvojni zakon, tvrdeći da od pomurskog izuzetka ne želi raditi pravilo ravnomjernog regionalnog razvoja arhiva business.hr

Kad je prošle jeseni, nakon najvećega sindikalnog pro protesta zadnjih godina u Slo Sloveniji, vlada Boruta Pahora odlučila petnaestogodišnje konfek propadanje modne konfekcije Mura presjeći slanjem u stečaj, na regionalnom zavodu za zapošljavanje u Pomurju završilo je oko 2600 Murinih radnika. jed Pomurje, i do tada jednajnerazvijeni na od najnerazvijenijih slovenskih regija, bezna potonulo je u beznanezapo đe jer se broj nezaposlenih popeo na oko 12 nezapo tisuća, a stopa nezaposlenosti narasla na više dvostru od 20 posto, dvostruslo ko više od prosječne slonezaposleno venske stope nezaposlenosti koja se u kriznoj godini u razdo odnosu na prijašnje razdoudvo blje također gotovo udvodese stručila popevši se na desetak posto. Međutim, zahvaljujući provedenim mjerama, već oslika ovoga ljeta brojke oslikavaju bitno drukčiju sliku iz nezaposle Pomurja. Broj nezaposlenih u Pomurju smanjio se na 9800. U novoj Muri, koja ban je nastala na zgarištu ban-

krotirane modne konfekcije, zaposleno je gotovo 1250 radnika, a početkom kolovoza zaposlit će se dodatnih 80 radnika. U Pomurju je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci posao dobilo 2372 radnika, što je najbrži rast zaposlenosti u Sloveniji, zbog čega su Pomurci postali i lideri u smanjivanju nezaposlenosti u deželi.

Posebni zakon Što je potaklo takav obrat na obalama Mure? S jedne strane razlog su novi poslovni vjetrovi u Muri u stečaju, a s druge su strane poticajne razvojne mjere koje je Pahorova vlada inicirala donošenjem posebnog Zakona o razvojnoj potpori Pomurske regije u razdoblju 2010.-2015., čiji je temeljni cilj "programskim pristupom i osiguravanjem financijskih sredstava ostvariti u regiji uvjete za razvojno dostizanje drugih slovenskih regija i ublažavanje posljedica financijske i gospodarske krize". Novu Muru, odnosno tvrtku Mura i partneri koja

je osnovana u proljeće prošle godine kako bi sačuvala jezgru posrnule modne konfekcije, ali je i sama od početka poslovala s gubitkom, preuzeo je kao stečajni upravitelj Bojan Starman, koji se i ranije iskazao u restrukturiranju bankrotiranih tvrtki. Odmah nakon proglašavanja stečaja nova Mura je nastavila raditi preuzevši 471 radnika i već u listopadu prošle godine poslovala je s dobitkom ponešto većim od 100 tisuća eura. I od tada do danas nastavila svakoga mje-

NOVA MURA, nastala na zgarištu bankrotirane modne konfekcije, zapošljava gotovo 1250 radnika, a početkom kolovoza zaposlit će dodatnih 80 radnika foto finance

seca ostvarivati malu, ali konstantnu dobit, istodobno neprestano povećavajući broj zaposlenih, gotovo utrostručivši njihov početni broj.

Razvojni ured Nova Mura radi za druge, za oko 40 partnera, a za njezin opstanak i polagano uspravljanje ključni su bili doradni poslovi za Hugo Boss, kao najvećeg njezina poslovnog partnera. Sigurna budućnost međutim ovisit će o tome hoće li nova Mura uspjeti kao nekada na trži-

šte izaći i sa svojim robnim markama koje bi joj većom dodanom vrijednošću donosile i veću dobit, a i zaposlenima veće plaće od sadašnjih minimalnih koje su zakonom propisane, a koje prima dvije trećine Murinih radnika. U novoj Muri danas radi 1050 od 2600 Murinih radnika koji su prošle jeseni nakon stečaja ostali bez posla. Oko 1100 ih je još uvijek na zavodu za zapošljavanje, dok su se preostali uspjeli zaposliti u drugim tvrtkama ili samozaposliti zahvaljujući mjerama koje je Zakonom

o Pomurju inicirala Pahorova vlada. Osim definiranja operativnog programa poticanja konkurentnosti Pomurja i otvaranja posebnog razvojnog ureda koji će dvije godine voditi državni tajnik iz Pahorova kabineta Andrej Horvat, Zakonom o Pomurju propisani su i poticaji za zapošljavanje, porezne olakšice za ulaganja i prioritetni status pomurskih projekata i programa na natječajima za dobivanje sredstava iz slovenskih državnih fondova te iz programa europskih

kohezijskih politika i politike regionalnog razvoja. Primjerice, poslodavac koji najmanje na godinu dana zaposli nezaposlenog radnika u Pomurju ima pravo 70 posto smanjiti porezne troškove koje plaća za tog zaposlenog radnika. Ako takvog radnika zaposli na dvije godine, ima pravo na povrat socijalnih doprinosa koje za njega plati u tom razdoblju. Poslodavci koji u razdoblju do 2015. investiraju u Pomurju imaju pravo i na smanjivanje porezne osnove u visini 70 posto ulo-

ženog iznosa investiranog u novu opremu i tehnologiju. I premda je Zakon o Pomurju popraćen i kritikama i sumnjama da neće ostvariti željene ciljeve, sudeći već po prvih šest mjeseci njegova provođenja, počeo je davati rezultate, pa su i druge najnerazvijenije regije počele tražiti "svoj" posebni razvojni zakon. Pahorova vlada ih zasad odbija tvrdeći da od pomurskog izuzetka ne želi raditi pravilo ravnomjernog regionalnog razvoja. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

> analiza > inovacija

16 business.hr Petak30/7/2010 Subota 31/7/2010

prijedLog zakona za uvođenje hidrolize u saveznoj državi New York dobio je nadimak Hannibal Lecter’s Bill aludirajući na serijskog ubojicu kojega igra Anthony Hopkins u filmu 'Kad jaganjci utihnu' arhiva business.hr

Ekološki recept EU: Rastopite voljene u lužini Možemo li ubuduće računati na to da će u Europskoj uniji posmrtne ostatke otapati i na kraju će ostati samo kalijeva lužina? Vlasti u Belgiji i Škotskoj trenutačno ispituju mogu li dopustiti takav način uklanjanja posmrtnih ostataka. Što se tiče troškova, znatno su manji od onih u krematoriju, štedi se energija, a ta je metoda i ekološki prihvatljivija.

Tri puta jeftinije

Flamansko udruženje pogrebnika zatražilo je dozvolu od nadležnog ministra Geerta Bourgeoisa. Iz Europske komisije poručuju kako oni ne vide nikakve probleme u vezi s metodom kalijeve lužine. U

aLkaLijSka HidroLiza Takav način sahrane smatra se jeftinim i ekološki prihvatljivim. Kritičari pak imaju etičke zadrške i primjedbe. Sjevernoameričke države već koriste tu metodu najvećoj članici Unije, Njemačkoj, i njemačkom saveznom udruženju pogrebnika smatraju kako je zasad teško prognozirati bi li takav model mogao zaživjeti i na njemačkom tržištu pogrebnika. Ipak, rasprava je pokrenuta i u Njemačkoj. Kod alkalijske hidrolize tijelo preminule osobe stavlja se u spremnik od plemenitog čelika i ono se u roku dva do tri sata na tempera-

turi od 170 Celzijevih stupnjeva pretvori u kalijevu lužinu. Osim smeđe tekućine, na kraju ostane samo još nekoliko poroznih komadića kostiju. Njih se samelje i nakon toga one se mogu sahraniti. Taj se način odnedavno koristi u dijelovima Kanade, a već nekoliko godina pojedine američke savezne države, primjerice Minnesota i New Hampshire, uspješno šire taj način sahrane. Troš-

kovi iznose oko 500 eura, dok primjerice kremiranje u Njemačkoj u prosjeku stoji više od 1500 eura.

Lecterov zakon

Iako je ekološki, te unatoč niskoj cijeni, takav način sahrane ostaje sporan i podsjeća na mafijaške metode i strahovite rituale. Tako je jedan prijedlog zakona za uvođenje hidrolize u saveznoj državi New York dobio

nadimak Hannibal Lecter’s Bill aludirajući na serijskog ubojicu kojega igra Anthony Hopkins u filmu "Kad jaganjci utihnu". Kritičari navode etička razmatranja u kojima ističu da ljudsko tijelo nije materijal koji treba odložiti na otpadu, već ga treba dostojanstveno pokopati. Tako u pojedinim zemljama članicama udruženja pogrebnika ističu da čovjek zaslužuje dostojanstvenu sahranu. U crkvenim krugovima posebno je kritiziran prijedlog iz SAD-a da se tekućina koja ostaje nakon hidrolize i otapanja tijela jednostavno ili prolije u kanalizaciju ili se koristi kao gnojivo na poljima. Alen Legović, Bruxelles

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

40-PoSToTNo RAZoČARANJE

NARUDŽBE

Bayerova dobit pala 1,3 posto Siemensu Frankfurt. Bayerova je neto do- sto, na 575 milijuna eura, dok 12% veća dobit bit u drugom tromjesečju pala je u odjelu za gnojiva i ostana 525 milijuna eura. Iako je pala samo 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, analitičari su očekivali njezin rast 45 posto. Slab je rezultat posljedica smanjene prodaje Bayerovih farmaceutskih i poljoprivrednih proizvoda, ističe se u priopćenju grupe. Pritom je dobit prije poreza i kamata (EBIT) u odjelu za lijekove potonula 30 po-

le proizvode za poljoprivredu pala 33,2 posto, na 203 milijuna eura. U Bayeru navode da je njihov pad rezultat "tržišnog okruženja koje je otežano zbog konkurencije i nepovoljnih vremenskih prilika". Na razini grupe prihodi su pak porasli 14,6 posto, na 9,1 milijardu eura, zahvaljujući oporavku odjela za kemikalije. H/AFP

München. U trećem fiskalnom tromjesečju Siemensova je dobit porasla 12%, na 1,41 milijardu eura, u usporedbi sa 1,26 milijardi u istom razdoblju prošle godine, a posljedica je snažnog rasta narudžbi iz SAD-a, Kine i Njemačke. Operativna dobit grupe skočila je 40%, na rekordnih 2,33 mlrd. eura, a narudžbe 22 posto na 20,87 milijardi eura. H/dpa

posto, na 2 milijarde dolara, porasli su prihodi Vise u trećem tromjesečju, u kojem je neto dobit te kartičarske kuće bila 716 milijuna dolara

Pretkola Lige prvaka spašavaju male klubove ZAČARANI KRUG UEFA daje financijske potpore za klubove koji nastupaju u pretkolima europske Lige prvaka, i upravo klubovi malih nogometnih nacija zahvaljujući tom novcu uspijevaju zadržati dominaciju u domaćim prvenstvima

ako prvak prve slovenske, litavske ili moldavske nogometne lige neće vidjeti Ligu prvaka, američki Wall Street Journal navodi kako mnogi od klubova malih nogometnih "nacija" ostaju prvaci u kontinuitetu u domaćem prvenstvu upravo zbog financijskih bonusa za nastupe u Uefinim pretkvalifikacijama za prestižnu europsku nogometnu ligu. Oni koji prođu tri pretkvalifikacijska kola i "play-off" mogu se uključiti u utrku za 50 milijuna eura, koliko može osvojiti momčad koja neporažena dođe do finala Lige prvaka koju sponzoriraju Heineken, Ford, UniCredit, Master Card. Fernando Gomes, potpredsjednik portugalskog FC Porta, koji je 2004.

osvojio Ligu prvaka, a sudjeluje u prestižnoj ligi redovito od njezina početka, smatra da je potrebno "analizirati i promijeniti" način na koji se Uefin novac distribuira klubovima.

Novac za male

Pridodaje kako taj novac i dosadašnja praksa distribucije "ozbiljno disbalansira" male nacionalne lige. Američki mediji navode kako upravo mali klubovi poput moldavskog Sheriffa uspijevaju zadržati vrh domaćeg prvenstva jer se dio od ukupno 1,15 milijardi eura odvaja za momčadi koje igraju u pretkvalifikacijama za Ligu prvaka. Američki poslovni list spekulira kako je upravo zbog bonusa koje dobivaju za utakmice u pretkvalifikacijama moldavski Sheriff

stekao premoć u domaćoj ligi u kojoj je prvak već 10 godina zaredom. Iako nije riječ o velikim iznosima koji se iz Uefe uplate na račun "sretnih gubitnika", opet, WSJ spekulira kako je riječ o dovoljnom bonusu za mali klub koji nije iz neke od europskih "liga petice" da ponovo osvoji domaće prvenstvo.

Bišćanova priča

"Svake godine ista priča. Dominiramo u domaćem prvenstvu, no kad se približimo ulasku u Ligu prvaka, zakažemo, nismo dovoljno dobri", ispovjedio se Igor Bišćan, kapetan zagrebačkog Dinama, koji se nakon nekoliko sezona na klupi Liverpoola i dvije sezone u Panathinaikosu, gdje je igrao zajedno s nekoliko Splićana, odlučio kao slobodan igrač 2007.

ZDRAvKo MAMIć, izvršni dopredsjednik udruge građana Dinamo, koja zahvaljujući dotacijama Uefe podebljava svoje račune i zadržava dominaciju u 1. HNL foto nacional

vratiti u klub u kojem je i počeo karijeru. Veliki klubovi poput Manchester Uniteda, Valencije i Milana nemaju prednost od financijskih bonusa iz Uefe kao mali klubovi iz neke od 53 nacionalne lige koliko Uefa broji. Naime nositelji Lige prvaka, prvaci u nekoj od "liga petice", mogu naći još 2-3 kluba koji im kon-

kuriraju za naslov prvaka u domaćem prvenstvu. Time su odnosi u ligama petice među klubovima dosta otvoreniji iako ima slučajeva poput prvaka Rumunjske ili donedavno prvaka Portugala, da su ne samo jedini sudionik iz svojeg prvenstva u Ligi prvaka nego imaju i status nositelja u Ligi prvaka.

Nikola Tomić

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

Business tv Kapital Network, Petak 30. 7.

20:00 20:15 21:00 21:15 21:30 21:40 21:45 22:00 23:30

VIJESTI KN INTERVJU VIJESTI PREGLED TJEDNA 1 NA 1 KN REPORT VIJESTI NAPAD NA POLICIJSKU POSTAJU 13 ( 15 ), igrani film ZNANSTVENI FORUM

Kapital Network, Subota 31. 7.

19:30 KN REPORT 19:45 GLAM LX ( reportaža ) 19:50 KN REPORT 20:00 KAPITAL ZNANJA 20:15 GLAM LX Magazin 20:30 ZNANSTVENI FORUM 21:00 KN REPORT 21:05 PREGLED TJEDNA 21:15 KN INTERVJU 22:00 ZAŠTITA ( 15 ), igrani film 23:35 TERMINATORI ( 18 ), igrani film 01:10 - ZAŠTITA ( 15 ), igrani film ( R )

Kapital Network, Nedjelja 1. 8. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:30

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV POVJERLJIVO ( 12 ), igrani film PUNOLJETNA DJEVICA ( 15 ), igrani film

14,46 MiL. Kn

Finvest otišao u gubitak

Čabarski Finvest u prvih je šest mjeseci ove godine izgubio 14,46 milijuna kuna, dok je u prvih šest mjeseci prošle godine radio uz neznatan plus. Ukupni su prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 90,92 milijuna kuna, 22 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a rashodi su pali devet posto, na 105,39 milijuna kuna. J. J.

BROjKA

88,6

milijuna kuna iznosili su prihodi Mlinara u šest mjeseci ove godine, 31,71 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine

POReČ

Riviera izgubila 118 mil. kuna

Riviera Poreč u prvih je šest mjeseci ove godine izgubila 118,06 milijuna kuna, čak 44,7 posto više od istog prošlogodišnjeg razdoblja. Ukupni su prihodi porasli 8,79 posto, na 198,52 milijuna kuna, dok su rashodi porasli gotovo 20 posto, na 316,58 milijuna kuna. Prihodi od prodaje porasli su 2,44 posto, na 180,95 milijuna kuna, a ostali su se poslovni prihodi gotovo udvostručili na

6,29 milijuna kuna. Materijalni su troškovi spušteni za 6,92 milijuna kuna, a troškovi osoblja porasli su 1,36 posto, na 71,76 milijuna kuna. Amortizacija je iznosila čak 76 milijuna kuna, porasla je 36,54 posto. Ostali su troškovi porasli 10,42 posto, na 40,04 milijuna kuna. Financijski su prihodi porasli 322 posto, na 11,16 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 45,44 milijuna kuna, skočili su čak 266 posto. Ukupni je kapital na kraju razdoblja iznosio 1,2 milijardi kuna. J. J.

Veliki fondovi najviše Jugoslaviju, Rusiju i J eGZOtiKA Četiri hrvatska dionička fonda s najvećom imovinom najviše su novca plasirali u hrvatske dionice, a druge prilike za zaradu traže na tržištima koja nude više prinose uz više rizika

Četiri najveća domaća dionička fonda, koja upravljaju imovinom od gotovo milijardu i pol kuna, od početka godine bilježe negativan rast u rasponu od dva do osam posto, a od osnutka su u minusu od pet pa do čak 40 posto. Osim znatnog ulaganja u Hrvatsku koje je propisano prospektom fondova, četiri najveća fond menadžera poza-

mašne su iznose potrošili na tržišta bivše Jugoslavije (oko petina ukupne imovine), a znatni se udjeli nalaze i u Rusiji te u Južnoj Koreji. Najveći domaći dionički fond, ZB Aktiv, koji raspolaže imovinom vrijednom nešto više od pola milijarde kuna, najveću pojedinačnu izloženost ima prema dionicama Konzuma,

koje predstavljaju 4,91 posto njegova ukupna portfelja. Nešto više od četiri posto portfelja Aktiv drži u još jednoj kompaniji Ivice Todorića - Ledu. Oko četiri posto zauzimaju i dionice raznih rudnika zlata te raznih dionica u Južnoj Koreji. 3,56 posto imovine tog fonda uloženo je i u Agrokorove obveznice. Od ostalih pojedinačnih udje-

la vrijedi spomenuti da je 2,97 posto imovine uloženo u dionice AIK banke. Geografski gledano, fond je 37 posto izložen Hrvatskoj, 14 posto Srbiji i 16 posto Rusiji, dok je sektorski gledano fond 35 posto izložen potrošnji te po 16 posto ostalim investicijskim fondovima te financijama. Više od 68 posto imovine su dionice, a fond je valut-

AKTIVNOSTI PALE DVIJE TREĆINE

Prepolovljena dobit Hidroelektre Neto dobit Hidroelektre Niskogradnje u prvih je šest mjeseci ove godine iznosila 1,778 milijuna kuna, odnosno 55 posto je niža od ostvarene neto dobiti u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi iznose 239,415 milijuna kuna i 62 posto su manji nego u istom razdoblju prošle godine, a pad ukupnih rashoda, koji je iznosio jednako velikih 62,24 posto, ukazuje na

ozbiljan pad poslovnih aktivnosti Hidroelektre. Prihodi od prodaje pali su 63,74 posto, na 226,21 milijun kuna s prošlogodišnjih 623,8 milijuna kuna. Materijalni troškovi pali su gotovo sedamdeset posto, na 150,39 milijuna kuna, dok su troškovi osoblja pali 36 posto, na 49,68 milijuna kuna. Kratkotrajna je imovina na kraju polugodišta iznosila 309,08 mil. kuna od čega se 190,1 mil. kuna odnosi na kratkotrajna potraživanja od kupaca, a 29,06 milijuna kuna na dane depozite bankama i dane pozajmice. B.hr

REGIJA

Srezani dobici u Sarajevu

RADE PILIPOVIĆ, predsjednik Uprave Hidroelektre Niskogradnje snimio hrvoje dominić

še ulažu u bivšu Južnu Koreju PETAR PIERRE mATEK, predsjednik Uprave ZB Investa, najvećeg hrvatskog društva za upravljanje fondovima u Hrvatskoj snimio žarko bašić

no najizloženiji američkom dolaru - 42 posto, te kuni -24 posto. Prema podacima Hrportfolija, ZB Aktiv je u ovoj godini u minusu 2,18 posto, dok je od osnutka u minusu nešto manje od pet posto.

PBZ u ZABI

U drugom najvećem dioničkom fondu, PBZ-Equityju, situacija je obrnuta. On je 55 posto izložen kuni, a čak 48,99 posto njegove imovine uloženo je u Hrvatskoj, a 17 posto portfelja drži na području bivše Jugoslavije. Najveću pojedinačnu poziciju drži u Belišću (5,9 posto), a zanimljivo je da najveći PBZov dionički fond drži 4,2 posto imovine u dionica-

ma Zagrebačke banke. Oko četiri posto imovine uloženo je i u dionice Čakovečkih mlinova, dok su po tri posto ravnomjerno raspoređena na povlaštene i redovne dionice Adris grupe. Znatnije udjele veće od dva posto u PBZ-u su uložili i u dionice Krke, AIK Banke, Petrola te u Russia Infrastructure Equity. Ukupna imovina PBZ Equityja iznosi 413 milijuna kuna, a fond je u dosadašnjem dijelu godine ostvario negativan prinos od 7,7 posto. Od osnivanja je u minusu 23,79 posto.

Industrija i financije

Geografski je najizloženiji Hrvatskoj i treći najveći dionički fond, Raiffei-

sen Central Europe. Taj fond u Hrvatskoj drži 48 posto imovine, a sa po deset posto slijede Slovenija i Austrija. Treba napomenuti da su najveća pojedinačna ulagačka pozicija dionice Gorenja (7,79 posto ukupna portfelja), a sa 6,71 posto slijede dionice Zagrebačke banke. Više od pet posto imovine vrijedne nešto više od 200 milijuna kuna u Raiffeisenu su uložili u Agrokorove obveznice. Sektorski gledano, fond je podjednako u industriji i financijama (oko dvadeset posto), a preostala su sredstva uložena u komunikacije, građevinu, prehranu i ostalo. U ovoj je godini fond pao 7,85 posto, a od osnutka je u minusu čak 40 posto. Na ulaganje u Hrvatsku najviše je potrošio Erste Adriatic Equity. Fond težak 200 milijuna kuna u Hrvatsku je uložio gotovo 80 posto svoje imovine, a po pet posto imovine potrošeno je na dionice Podravke, Ine, Končara i Ericssona. I preostale četiri najveće pozicije dolaze sa ZSE-a: Zagrebačka banka, Dalekovod, Atlantska plovidba i Adris grupa. U ovoj je godini fond ostvario osam posto negativnog prinosa, a od osnutka je slabiji 16,8 posto. Nikola Sučec

Rast cijena dionica u Europi u četvrtak dobio je neznatan odjek na burzama regije, gdje su indeksi tri od pet burza zabilježili blage pluseve. Slovenski je indeks LJSEX porastao 0,28 posto, na 3292 boda, a samo je farmaceut Krka uspio premašiti pola milijuna eura prometa, uz plus od 0,90 posto, na 65,08 eura. Nakon nekoliko dana u minusu banjalučki je indeks

BIRS porastao 0,12 posto, na 802 boda. No zato je u četvrtak sarajevskom indeksu SASX-10 oduzet sav rast iz prethodna tri dana, izgubio je 2,74 posto i pao na 867 bodova. Najviše, a u vrijednosti od slabih 67 tisuća maraka, trgovalo se dionicama Crobih fonda iz Mostara, koje su poskupjele šest posto, na 6,50 eura. Beogradski indeks Belex 15 porastao je u četvrtak 0,14 posto, na 627,35 bodova, s tim da je od velikih u minusu bio samo Energoprojekt holding. J. J.

ZAGREBAČKA BURZA

Dobri rezultati digli Viro 9 posto Početak sezone objave poslovnih rezultata donekle je razbudio domaće ulagače, koji su na dionice u četvrtak potrošili nešto više od 20 milijuna kuna Osam milijuna kuna prometa u četvrtak je otišlo samo na dionicu Hrvatskog Telekoma, no uz njega je zabilježeno još pet milijunaša. Nešto jača kupnja potjerala je oba Crobexa u plus. Crobex je porastao 1,31 posto, na 1863,15 bodova, dok je Crobex 10 skočio 1,34 posto, na 992,65

ŽELJKO ZADRO, predsjednik Uprave Vira, u četvrtak je obradovao ulagače objavom dobiti od 26,3 milijuna kuna u prvom polugodištu snimio saša ćetković

bodova. Ukupan promet na ZSE-u u četvrtak je dosegnuo 90 milijuna kuna.

Rasli i građevinari

Najlikvidnija dionica, Hrvatski Telekom, porasla je više od jedan i pol posto, na završnih 260 kuna, a najviša dnevna cijena bila joj je i kunu viša. Titulu uvjerljiva dobitnika dana ponovno je osvojila slabije likvidna dionica - šećerana Viro. Dionica virovitičke šećerane porasla je impresivnih 8,99 posto, na 326,98 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 302 do 327 kuna, pri čemu su ulagači potrošili oko 300.000 kuna. U iznenađujuće dobrom trgovinskom danu nešto veći gubitak zatekao je dionice Genere. Ta je farmaceutska kompanija izgubila pet posto vrijednosti te je trgovinski dan završila na razini od samo 66 kuna. Ulagače može tješiti podatak da se žestoki pad dogodio uz simboličan promet koji je iznosio samo 29.000 kuna. Dobar su dan konačno imali i građevinari. Dalekovod je uz dva milijuna kuna prometa porastao tri posto, na 282 kune, dok je IGH uz milijun kuna prometa porastao 0,5 posto. U plusu je čak završila i Ingra, na 23,42 kune, uz 300.000 kuna prometa. Nikola Sučec

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

255.80

261.00

260.00

1.56%

32,970

8,505,452.48

21,291.02

222.22

332.84

Dalekovod

272.00

283.40

281.99

3.29%

7,413

2,055,150.61

646.83

270.20

443.00

Adris grupa

258.90

261.00

260.50

0.66%

5,503

1,425,387.70

1,767.26

225.50

318.99

Institut IGH

1,659.99

1,670.03

1,670.00

0.36%

700

1,162,194.28

264.83

1,600.00

4,375.00

Ericsson Nikola Tesla

1,262.51

1,280.00

1,262.51

0.20%

898

1,140,946.73

1,681.22

1,207.01

1,777.00

Adris grupa

300.00

1.69%

3,514

1,054,200.00

2,884.77

250.00

373.00

Uljanik plovidba

550.00

559.00

3.31%

934

518,147.80

324.22

533.13

743.00

Atlantska plovidba d.d.

813.00

845.99

3.18%

580

482,128.39

1,180.60

723.23

1,195.95

Končar - elektroindustrija

460.00

471.10

2.41%

966

451,261.96

1,211.73

321.02

517.00

Viro tvornica šećera d.d.

302.00

326.98

8.99%

1,104

338,087.44

453.41

275.13

505.00

22.80

23.43

23.42

0.99%

12,249

282,641.11

175.65

22.00

61.49

186.00

200.00

4.71%

1,326

259,989.06

544.00

55.95

242.00

Liburnia riviera hoteli

2,200.00

2,272.99

0.00%

104

231,372.26

687.90

1,413.01

2,890.00

Fima validus

12.50

13.74

13.01

-1.21%

16,297

212,763.55

35.15

10.55

29.01

Dom holding

33.40

36.59

36.57

4.58%

5,249

185,257.53

273.08

28.70

54.00

138.00

143.41

143.30

2.36%

1,059

150,492.64

234.54

124.01

209.00

Jadroplov d.d. Ina-industrija nafte d.d.

1,651.02

1,660.00

-1.05%

137,631.77

16,600.00

1,370.00

1,940.00

Tehnika

975.00

1,044.89

2.90%

124

124,707.47

197.96

949.03

2,769.99

Tisak

174.77

189.99

6.74%

576

105,621.72

453.43

174.15

369.00

2,700.00

2,700.01

2,700.00

-0.19%

105,300.17

2,005.68

1,811.01

3,750.00

Belje

59.80

63.00

3.28%

1,486

92,492.14

517.58

59.00

108.00

AD plastik

88.70

91.00

89.50

-1.65%

1,007

90,272.96

375.86

42.00

109.30

Valamar grupa

41.00

44.00

41.00

-6.61%

1,992

84,694.91

258.12

25.06

45.00

Kraš, prehrambena industrija

400.00

405.00

400.00

0.50%

184

74,494.71

549.45

250.05

410.00

Privredna banka Zagreb

514.99

519.00

518.00

0.00%

143

74,097.98

9,880.73

480.50

715.00

Zagrebačka banka

212.30

216.96

0.44%

330

70,816.10

13,895.94

185.00

310.00

Fima proprius d.d.

21.50

0.00%

3,220

69,230.00

43.07

19.19

48.75

697.00

701.00

0.72%

67,899.00

1,731.47

510.00

760.00

5,708.00

5,709.02

5,708.00

-0.02%

51,373.08

1,256.73

4,002.01

7,679.00

225.60

226.02

225.60

0.22%

183

41,356.88

161.32

190.06

345.00

35,000.00

3.70%

35,000.00

774.41

31,101.00

44,494.00

Jadranski naftovod

Atlantic grupa Ledo

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

IPK Kandit Jamnica Turisthotel

550.19

0.95%

31,911.02

217.19

520.01

701.00

Veterina d.d.

66.00

-5.02%

446

29,436.00

121.76

52.05

88.99

Đuro Đaković holding

28.60

30.88

1.25%

993

29,429.90

99.96

22.36

58.00

Konzum

151.93

152.00

2.21%

175

26,589.01

3,450.83

114.50

185.00

Medika

7,300.00

0.00%

21,900.00

220.42

6,556.01

8,500.00

277.26

287.80

4.20%

21,521.77

1,559.88

225.34

400.00

Maistra

65.60

65.70

65.60

-0.12%

300

19,689.70

717.95

61.00

88.00

Zvijezda

3,150.00

3,200.00

2.53%

18,994.00

320.82

2,851.00

5,898.00

Čakovečki mlinovi

2,994.00

0.00%

14,970.00

314.37

2,107.10

3,799.21

24.50

25.99

24.50

-6.91%

486

12,263.35

8.09

20.08

109.19

Luka Rijeka

178.00

182.50

178.00

-1.12%

11,990.39

1,064.52

162.00

246.00

Istraturist Umag d. d.

358.00

0.00%

11,456.00

1,673.65

270.00

410.00

7.84

7.85

-0.38%

1,344

10,546.37

8.27

5.51

47.01

155.00

160.00

3.23%

9,365.00

99.82

155.00

370.00

2,799.94

2,800.00

0.04%

8,399.88

334.94

2,006.00

3,100.00

227.98

231.96

0.85%

8,247.48

105.96

220.00

498.99

Tankerska plovidba

1,289.00

3.95%

6,445.00

807.41

1,200.01

2,013.99

Luka Ploče

1,590.00

1,600.00

1,596.00

0.25%

6,376.00

355.29

1,084.11

2,093.00

375.00

1.35%

6,375.00

248.15

370.00

578.99

2,940.00

0.00%

5,880.00

44.15

2,211.02

3,130.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

HG Spot

Đakovština Hidroelektra niskogradnja Jadranska banka Viadukt

Auto Hrvatska Metalska industrija Varaždin Atlas nekretnine Lošinjska plovidba

U iznenađujuće dobrom trgovinskom danu nešto veći gubitak zatekao je dionice genere. Ta je farmaceutska kompanija izgubila pet posto vrijednosti te je trgovinski dan završila na razini od samo 66 kuna. Ulagače može tješiti podatak da se žestoki pad dogodio uz simbolični promet koji je iznosio samo 29.000 kuna.

CROBEX: 1,31% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

SN holding

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ingra

Titulu uvjerljiva dobitnika dana ponovno je osvojila slabije likvidna dionica — šećerana Viro. Dionica virovitičke šećerane porasla je impresivnih 8,99 posto, na 326,98 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 302 pa do 327 kuna, pri čemu su ulagači potrošili oko 300.000 kuna.

Redovan promet: 20.040.423,06 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Končar Slatinska banka Sunčani Hvar Dukat OT-optima telekom d.d. Chromos agro Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

32.00

32.21

32.00

-0.03%

172

5,529.10

106.75

20.00

38.67

130.02

137.99

0.07%

5,439.65

91.41

121.00

179.00

1,900.07

-0.05%

3,800.14

58.36

1,540.00

2,198.00

109.00

111.00

5.70%

3,623.00

102.01

93.60

135.00

26.66

28.00

26.66

-4.75%

120

3,339.10

194.91

25.00

46.97

316.12

0.29%

3,161.20

948.36

226.32

400.00

28.01

29.47

28.01

0.04%

110

3,095.70

78.99

21.28

56.00

300.00

0.00%

3,000.00

36.15

200.01

441.50

40.99

41.00

0.00%

2,992.29

13.73

15.17

87.99

Petrokemija

111.11

-1.67%

2,888.86

371.23

105.50

192.99

Magma d.d.

55.00

55.60

0.36%

2,776.60

271.00

48.11

78.00

HTP Korčula

77.02

-3.73%

2,695.70

32.84

72.10

185.00

Belišće

449.99

3.45%

2,249.95

523.93

290.00

580.00

Žitnjak

85.90

85.91

85.90

0.00%

2,233.52

17.66

60.01

195.00

Centar banka

249.99

0.00%

1,249.95

15.62

240.01

329.00

Tvornica istegnutih metala

100.00

0.00%

100.00

28.54

99.00

100.01

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KBM9 SOS2E KRKG GRVG TLSG PETG SAVA NF1N KBMR ZVTG NF2R MEO1 MELR PBGS KDHR

NOVA KBM 9. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KRKA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD HOLDING POSLOVNI SISTEM MERCATOR MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B KRIP-R-A RTEU-R-A ZPTP-R-A TLKM-R-A MRDN-R-A PTKZ-R-A RITE-R-A RNAF-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA MERIDIAN AD BANJA LUKA POTKOZARJE AD GRADISKA R I TE GACKO AD GACKO RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKI FBIHKE FBIHKJ FBIHKD FBIHKG FBIHKC FBIHKK FBIHKB FBIHKL

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2015 A2016 A2014 A2013 VZAS A2012 SJPT KMBN A2011 AGBN TPLA ENHL DMNR ALFA

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Topola a.d. Backa Topola Energoprojekt holding a.d. Beograd Dimnicar a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 PPIV TNB ALK RADE KMB FERS GRNT TEL MPT RMDEN08

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE FERSPED SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

Oznaka

Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

102,00 106,03 64,55 11,90 90,10 243,00 158,00 0,82 10,04 18,10 2,77 100,85 136,50 0,67 46,80

102,00 106,05 65,00 12,04 91,50 247,00 169,90 0,85 10,39 18,45 2,85 100,85 139,10 0,68 46,95

102,00 106,05 64,76 12,04 91,00 243,00 168,98 0,85 10,20 18,20 2,85 100,85 139,00 0,68 46,80

Promet

valuta: EUR - euro 1.020,00 37,72 64,76 12,00 90,57 243,63 167,18 0,84 10,18 18,31 2,82 100,84 138,44 0,68 46,88

0,00 % 973 0,00 % 6209 -0,49 % 3322 0,33 % 11723 -0,34 % 1414 -0,82 % 160 5,13 % 111 0,47 % 13359 0,20 % 1103 0,22 % 600 0,00 % 3412 0,00 % 77 -3,97 % 54 -0,59 % 10000 -0,11 % 100

992.460,00 234.215,52 215.118,41 140.709,80 128.071,00 38.980,00 18.557,50 11.247,11 11.232,26 10.988,00 9.608,01 7.765,45 7.476,20 6.756,96 4.688,50

ZIF Crobih Luka Koper AIK banka Petrol Alkaloid Skopje

+6,00% +1,83% +0,92% +0,41% +0,02%

Krka

Rafinerija nafte B.Brod Fabrika duhana Sarajevo Veterinarski zavod Subotica Zavarovalnica Triglav Makpetrol

business.hr

-4,26% -1,23% -0,74% -0,38% -0,18%

Energoprojekt holding

+0,90 -1,89

valuta: BAM - konvertabilna marka 28,00 29,60 30,00 4,50 0,16 3,89 1,26 1,04 0,20 0,12 0,09

29,00 30,00 30,00 4,50 0,17 3,89 1,28 1,05 0,20 0,12 0,09

29,00 30,00 30,00 4,50 0,16 3,89 1,26 1,04 0,20 0,12 0,09

0,29 0,30 0,30 4,50 0,16 3,89 1,26 1,05 0,20 0,12 0,09

3,57 % 1,35 % 4,86 % 0,00 % 7,33 % 0,00 % 0,00 % 5,05 % 0,00 % 1,65 % -4,26 %

234505 80000 63000 3633 57800 2400 3195 3300 13000 20000 12500

66.930,42 23.980,00 18.900,00 16.348,50 9.507,43 9.336,00 4.040,70 3.452,00 2.600,00 2.460,00 1.125,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 93,01 86,00 81,00 80,20 86,17 98,00 93,01 75,40 98,05 58,00

93,51 87,50 81,00 81,50 86,17 98,30 93,50 76,10 98,30 58,00

2.920,00 84,26 81,45 87,29 90,43 531,00 93,56 735,00 27.999,00 97,07 7.300,00 30.000,00 880,00 10.919,00 7.900,00

2.990,00 84,56 81,61 87,30 90,44 540,00 93,59 740,00 28.000,00 97,08 7.400,00 30.000,00 890,00 10.919,00 7.900,00

78,10 10.000,00 3.800,00 3.850,00 1.800,00 3.099,00 44.000,00 630,00 415,00 27.000,00 78,00

79,00 10.100,00 3.800,00 3.850,00 1.800,00 3.100,00 44.000,00 630,00 420,00 27.000,00 78,10

93,50 87,01 81,00 81,50 86,17 98,30 93,01 76,10 98,30 58,00

93,42 86,55 81,00 80,76 86,17 98,15 93,19 75,60 98,17 58,00

0,00 % 1,17 % 1,73 % 1,62 % -2,08 % 0,31 % -0,52 % 0,97 % 0,31 % 0,87 %

34039 24228 20478 20084 16979 13280 12785 15477 7290 8162

3.179.933,90 2.096.837,69 1.658.718,00 1.621.983,60 1.463.080,43 1.303.498,40 1.191.438,30 1.170.055,60 715.695,75 473.396,00

valuta: RSD - srpski dinar 2.951,00 84,49 81,58 87,29 90,44 539,00 93,58 739,00 27.999,00 97,07 7.343,00 30.000,00 882,00 10.919,00 7.900,00

2.951,41 84,46 81,56 87,29 90,44 539,20 93,57 738,70 27.999,10 97,07 7.343,14 30.000,00 882,46 10.919,00 7.900,00

0,92 % 0,27 % 0,16 % 0,00 % 0,01 % -0,74 % 0,00 % 1,23 % 0,72 % 0,00 % -1,48 % 0,00 % -1,89 % 0,00 % 1,15 %

7334 21.645.633,00 81008 6.842.136,92 71631 5.842.404,79 21508 1.877.435,32 15462 1.398.350,12 2262 1.219.680,00 12132 1.135.225,41 1357 1.002.420,00 31 867.972,00 8110 787.240,61 58 425.902,00 11 330.000,00 344 303.566,00 25 272.975,00 30 237.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 78,72 10.000,58 3.800,00 3.850,00 1.800,00 3.099,59 44.000,00 630,00 418,66 27.000,00 78,06

48,42 10.000,58 3.800,00 3.850,00 1.800,00 3.099,59 44.000,00 630,00 418,66 27.000,00 48,01

0,86 % 169082 8.187.123,33 -1,96 % 182 1.820.105,00 0,00 % 217 824.600,00 0,02 % 165 635.250,00 16,13 % 248 446.400,00 -0,01 % 85 263.465,00 -4,35 % 5 220.000,00 0,60 % 320 201.600,00 0,48 % 410 171.650,00 -0,18 % 6 162.000,00 0,30 % 3327 159.738,66

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Krka je u četvrtak na Ljubljanskoj burzi jedina prikupila promet veći od sto tisuća eura; ulagači su njome odradili transakcije vrijedne 508 tisuća eura. Rast cijene iznosio je solidnih 0,90 posto, pa je završila na 65,08 eura. Unatoč kontinuirano dobrim rezultatima poslovanja, Krka je nakon cjenovnog vrhunca ispod 73 eura početkom travnja ove godine ponovno stagnirala, tako da joj minus od početka godine iznosi skromnih i rezignirajućih 1,30 posto.

Ulagači na Beogradskoj burzi u četvrtak nisu pokazali pretjerano oduševljenje objavljenim novim poslovima Energoprojekt holdinga u inozemstvu, možda i zbog odgađanja već prije najavljene glavne skupštine. Tvrtka je objavila kako je sklopila novi ugovor vrijedan 14 milijuna eura za poslove u Kazahstanu, u izgradnji vinarije i rezidencijalnog kompleksa do listopada 2011. godine. Uz samo 303 tisuće dinara prometa, cijena dionice spuštena je 1,89 posto.

REGIONALNI INdEKSI -0,05% BIRS +0,12% 802,55 817,49 LJSEX +0,28% FIRS -0,14% 1.360,05 3.292,69 Belex15 +0,14% MBI10 +0,03% 2.340,52 627,35 Belexline -0,07% MOSTE -0,04% 495,94 1.213,46 SASX10 -2,74% NEX20 +0,82% 13.289,31 867,04 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,81% WIG20 -0,99% 2.470,16 BuX -0,73% 22.200,63 +1,07% -0,19% ATX -0,35% 2.474,61 indeksa na zatvaranju u +1.93% Stanje srijedu 28. srpnja 2010.

FTSE100 5.322,23

dAX 6.161,80

CAC40

3.659,56

MICEX 1,421.87

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,38% S&P500 -0,69% 10.497,88 1.106,13 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,04% srijedu 28. srpnja 2010. 2.264,56

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

22 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

87,6939

PBZ I-Stock

60,4300

22,01

6,4544

21,14

NFD BRIC

28,3300

20,23

AC Rusija

40,8282

19,70

ST Global Equity

48,5935

-20,76

FIMA Equity

78,6002

-18,79

C-Zenit

49,7064

-12,77

Erste Total East

30,8800

-12,12

Erste Adriatic Equity

83,4800

-6,78

KD Nova Europa

22,82

+ MjeŠoviti

A1 Prospectus JIE VB CROBEX10 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity HPB Dionički MP-Mena HR Raiffeisen C. Europe AC G Dynamic EM Poba Ico Equity KD Victoria OTP meridian 20 Capital Two PBZ Equity fond VB High Equity Platinum Blue Chip NFD BRIC ST Global Equity Erste Total East HI-growth NFD Nova Europa KD Prvi izbor ZB BRIC+ PBZ I-Stock HPB Titan Ilirika JIE Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity Raiffeisen World

139,1500

13,03

Raiffeisen Balanced

149,1000

12,85

OTP uravnoteženi

107,5425

8,68

AC G Balanced EM

10,8232

7,34

KD Balanced

8,3155

7,21

ICF Balanced

113,8261

-25,31

ST Balanced

177,8051

-17,60

ST Aggressive

65,2799

-15,33

HPB Dynamic

48,9099

-12,68

5,4915

-6,42

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

Erste Balanced Agram Trust ICF Balanced HPB Global Aureus Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Allianz Portfolio PBZ Global fond Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced HI-balanced ST Balanced KD Balanced ST Aggressive ZB global C-Premium HPB Dynamic

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € € kn kn € kn € € € kn €

78,8100 58,4147 88,4635 36,8846 66,8600 83,4800 84,8768 432,0333 60,0300 10,8057 5457,0500 14,5457 82,3251 66,8500 76,2100 46,9222 83,7463 28,3300 48,5935 30,8800 8,0438 122,0286 12,0415 97,3800 60,4300 67,1945 155,4256 55,9000 78,6002 99,0500

0,81 0,65 0,57 0,53 0,47 0,45 0,42 0,28 0,25 0,22 0,20 0,08 0,07 0,04 -0,01 -0,01 -0,01 -0,04 -0,06 -0,06 -0,12 -0,16 -0,19 -0,24 -0,25 -0,30 -0,35 -0,37 -0,38 -0,40

-9,95 -8,27 -16,06 -14,89 -12,89 -14,44 -8,74 -2,91 -11,60 -2,22 -7,31 -9,12 -10,25 -9,43 -14,11 -6,19 0,49 -0,21 -5,63 -10,70 -6,53 -4,80 -0,52 1,37 -7,12 -6,32 -10,54 -4,67 -11,61 -3,12

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-11,73 -8,62 -13,72 -13,96 -11,33 -13,77 -7,68 11,05 -11,71 3,67 -9,08 -7,43 -7,84 -4,99 -12,08 -9,16 9,00 11,09 -5,94 -10,18 -3,71 -0,91 3,40 N/A 0,85 -0,74 -8,95 1,49 -10,82 5,42

0,88 -1,31 N/A 3,55 6,92 -6,78 5,08 11,63 2,07 7,70 3,60 -6,46 9,54 2,47 2,02 3,96 15,68 20,23 -20,76 -12,12 6,11 3,61 6,67 N/A 22,01 8,47 -0,69 12,84 -18,79 12,14

-10,30 -14,28 N/A -31,95 -19,28 -3,69 -3,35 3,27 -9,22 5,70 -18,25 3,40 -8,28 -11,54 -5,40 -23,50 -6,69 -15,71 -7,13 -34,03 -2,55 12,21 2,52 N/A -15,30 -12,35 7,96 -20,03 -3,83 -0,14

-6,11 -7,72 -11,54 -5,90 -3,56 -8,08 -6,25 10,73 -7,62 4,95 -5,53 -4,51 -4,95 -5,27 -7,77 -6,23 5,66 4,63 -9,53 -9,26 -3,67 0,61 4,55 -2,62 -0,46 -3,10 -5,33 -1,24 -13,12 2,80

Imovina

22,819 23,968 7,202 119,645 14,173 206,191 40,153 7,653 227,144 12,984 5,931 63,707 16,865 6,586 413,914 12,861 6,230 10,946 14,405 47,114 67,552 8,473 4,952 58,471 196,634 10,665 95,659 25,313 26,381 37,809

Starost

Datum

2,19 3,49 0,52 2,59 1,88 4,80 4,82 2,39 5,28 1,40 3,01 11,22 2,25 3,28 4,90 2,82 2,56 3,32 9,76 2,82 8,42 1,73 7,46 0,29 3,03 3,02 5,76 2,61 6,16 6,82

28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010

€ kn kn kn kn € € kn kn kn € € € kn kn kn € kn kn

114,0900 66,7330 113,8261 101,0046 80,3346 10,8232 149,1000 107,5425 108,1685 96,5900 106,1200 139,1116 9,6873 177,8051 8,3155 65,2799 139,1500 5,4915 48,9099

0,46 0,41 0,40 0,27 0,26 0,21 0,18 0,11 0,11 0,09 0,08 0,06 -0,03 -0,06 -0,20 -0,28 -0,37 -0,39 -0,42

-8,18 -7,97 -12,57 -5,96 -1,28 -2,25 -3,86 -6,84 -0,82 -9,44 3,39 -7,75 -3,18 -6,49 -0,02 -6,61 -4,61 -8,78 -5,75

-6,41 -7,67 -14,89 -5,47 -0,91 3,76 -2,48 -6,73 2,79 -6,80 N/A -5,94 -1,07 -5,50 2,24 -3,24 0,96 -8,10 -7,22

-1,02 1,35 -25,31 5,70 -1,14 7,34 12,85 8,68 6,69 5,19 N/A 2,70 6,84 -17,60 7,21 -15,33 13,03 -6,42 -12,68

-0,83 -3,92 1,92 0,21 -5,28 5,81 5,17 1,59 6,69 4,48 N/A 7,59 -0,38 7,93 -3,99 -8,42 3,71 -15,80 -16,69

-1,20 -4,13 -11,30 -5,17 -0,13 5,01 1,51 -5,78 3,09 -3,84 6,12 -2,73 -1,03 -7,60 0,76 -8,13 1,49 -6,92 -10,95

105,265 12,345 12,335 118,525 16,065 12,539 325,640 39,636 6,990 293,396 107,051 43,244 65,682 11,665 12,632 4,192 731,388 12,763 22,288

9,53 2,05 8,24 4,82 4,03 1,41 7,92 4,62 1,21 8,88 0,39 4,51 8,42 7,55 4,53 4,85 9,07 3,49 3,92

28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010

€ € € € € € kn € €

127,2900 171,0100 123,5404 127,2600 138,1578 11,2223 156,0200 126,1400 159,3500

0,20 0,15 0,15 0,14 0,08 0,07 0,07 0,07 0,01

0,53 1,27 1,06 0,13 1,08 0,83 1,34 0,52 1,50

4,61 4,66 3,44 4,52 2,93 3,82 4,19 2,02 4,16

4,88 13,07 6,97 8,80 6,42 3,12 9,17 13,30 10,36

4,31 6,78 4,49 4,53 3,90 1,38 8,03 5,16 5,27

6,31 6,29 3,46 5,74 3,20 4,46 5,08 3,11 4,90

97,019 291,525 46,052 76,526 41,531 6,034 12,611 10,302 187,894

7,16 8,18 4,82 7,39 8,46 8,42 5,76 4,62 9,07

28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010

kn kn kn € kn kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn € €

139,5864 131,2400 161,1343 124,6400 142,8000 136,6600 137,1236 133,5354 124,0300 130,4844 121,2670 115,5440 11,1973 10,5453 107,1636 101,3266 104,3600 138,8029

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,84 0,61 0,44 1,08 0,80 0,91 0,49 0,74 0,50 0,72 0,70 0,81 0,87 0,83 0,75 0,73 1,08 0,55

2,04 1,51 0,98 2,31 1,85 1,80 1,25 1,62 1,84 1,76 1,48 1,62 1,94 1,85 1,83 0,14 2,47 1,43

6,38 5,08 4,39 5,00 5,94 4,92 3,29 4,76 3,12 5,84 3,99 4,66 4,75 4,44 5,32 N/A N/A 3,40

4,36 6,47 4,88 4,48 4,92 4,46 4,72 4,50 4,15 5,68 4,29 5,44 6,35 4,72 5,87 1,33 N/A 3,33

2,31 1,85 1,30 2,73 2,34 2,14 1,37 2,19 2,10 2,49 1,76 1,92 2,27 2,16 2,15 0,10 2,82 1,66

102,700 1487,404 2865,469 244,992 1202,488 925,970 124,708 37,643 44,498 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 429,455 83,106

7,81 11,33 10,02 8,02 7,42 7,16 6,84 6,57 5,29 4,82 4,60 2,73 1,84 1,15 1,21 0,99 0,85 10,02

28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 28.07.2010 27.07.2010 28.07.2010 28.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

126,1400

13,30

Raiffeisen Bonds

171,0100

13,07

ZB bond

159,3500

10,36

Capital One

156,0200

9,17

PBZ Bond fond

127,2600

8,80

11,2223

3,12

Erste Bond

127,2900

4,88

ICF Fixed Income

138,1578

6,42

HPB Obveznički

123,5404

6,97

PBZ Bond fond

127,2600

8,80

Erste Bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički PBZ Bond fond ICF Fixed Income HI-conservative Capital One OTP euro obveznički ZB bond

nOVčanI fOnDOVI

HI-conservative

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus

investor 23 > kolumna

MOŽDA nAgODinU

Dobrodošla privatizacija

Odnos vrijednosti ugovorenih poslova i cijene po dionici Đuro Đaković holdinga ide u prilog rastu cijene. Također, buduće projicirani multiplikatori pružaju obećavajuću sliku. U cijenu dionica ukalkuliran je loš razvoj događanja na području poslovanja holdinga. Trenutačna fiskalna pozicija Hrvatske upućuje na mogućnosti privatizacije pojedinih kompanija.Takav je scena-

business.hr Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

rij vidljiv i kod programa gospodarskog oporavka. Đuro Đaković holding vjerojatno bi profitirao promjenom vlasnika. S obzirom na strukturu prihoda, poslovanje holdinga ovisit će o usporavanju pada industrijske proizvodnje pa se u skladu s time mogu očekivati znatnije promjene tek tijekom iduće godine. S obzirom na rast potraživanja i produljenje roka plaćanja, podržavam inicijativu restrukturiranja duga koja bi omogućila likvidnije poslovanje holdinga.

MARKET insighT

Bez izvoza Đuro Đaković holding nema budućnosti

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Đuro Đaković holding dobio je krajem prošlog tjedna državna jamstva za financiranje dodatnih sredstava za potrebe proizvodnje borbenih oklopnih vozila, kao i jamstva za plaćanje gotovih borbenih vozila. Time je omogućen nastavak proizvodnje borbenih oklopnih vozila i daljnja suradnja konzorcija Patria Đuro Đaković Specijalna vozila. Kako bi nastavio proizvodnju, Đuro Đaković holding vjerojatno će vratiti dio radnika. Pad vrijednosti dionica Đuro Đaković holdinga na Zagrebačkoj burzi argumentirao se vjerojatnošću nastavka lošeg trenda poslovanja holdinga. Dobivanjem novih ugovora, zaposlenjem tekućih kapaciteta i porastom prihoda holding bi izbjegao mogućnost stečaja. Sve u svemu, ovaj je ugovor za tu kompaniju vrlo važan i povećava mogućnost njezina opstanka. Holding ovisi o domaćoj industrijskoj proizvodnji, ali će njegovo dugoročno preživljavanje biti uvjetovano orijentacijom prema inozemnom tržištu. Očigledno je da poslovanje holdinga ne smije ovisiti samo o domaćim industrijskim potrebama s obzirom na trenutačni nedostatak potreba hrvatske industrije za kapacitetima holdinga. Udjel inozemnih prihoda i ukupnih prihoda nije povoljan pa je jasno u kojem bi smjeru trebalo razvijati poslovanje holdinga. Pad prihoda rezultat je utjecaja recesivnih kretanja, ali i prodaje Đuro Đaković Montaže koja je svojim poslovanjem pridonosila rastu prihoda. Rast industrijske proizvodnje na zapadu trebao bi potaknuti poslovanje Đure Đakovića. Naime, broj upita posljednjih je mjeseci povećan pa je i veća moguć-

nost zaključivanja ugovora u inozemstvu. očekujeM da će Đuro Đaković holding potpisati ugovor s Hrvatskim željeznicama kako bi nastavio s popunjavanjem proizvodnih kapaciteta o kojima ovisi opstanak i razvoj holdinga te očuvanje radnih mjesta. Potpisi-

orijentacija. ugovori s janaFoM i dalje su mogući i prijeko potrebni. Kada je u pitanju ugovaranje poslova s Janafom, treba uzeti u obzir prisutnost konkurencije na domaćem tržištu pa je dobivanje poslova izgradnje spremnika na Krku dvojbeno. Iako je u domeni

Povećan broj upita za poslove u inozemstvu pozitivan je putokaz za budući razvoj tvrtke kojoj bi narudžbe od 300 do 500 vagona godišnje omogućile uspješan razvoj vanje ugovora s Hrvatskim željeznicama imat će utjecaja na poslovanje holdinga, ali valja imati na umu da su kapaciteti holdinga veći od potencijalne narudžbe. Uprava bi trebala težiti narudžbama od 300 do 500 vagona godišnje, stoga je nužna izvozna

takvih poslova holding konkurentan, cjenovna konkurencija drugih nije beznačajna. Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju dionica. Autor ne posjeduje dionice Đuro Đaković holdinga

Grčka bez benzina, 100 tisuća turista blokirano Najmanje 100 tisuća turista ostalo je blokirano u Grčkoj zbog štrajka prijevoznika koji su benzinske postaje ostavili bez benzina, a turisti se ne mogu vratiti kućama ili putovati po zem-

dObiTniCi dAnA (ZSE) Liburnia Riviera +9,00% Dom holding +7,29% Tisak +6,49% ĐĐ holding +6,04% Tehnika +5,41% 39 Raste

GUbiTniCi dAnA (ZSE) Sunčani Hvar -4,75% HTP Korčula -3,75% Medika -2,51% Valamar -1,47% HGspot -1,21% 12 Nema promjene

16 Pada

lji. Takva nestašica benzina na "službenim" postajama razbuktala je prodaju na crno, pa se gorivo kupuje u bocama po astronomskim cijenama od 5 eura za litru benzina. Inače je cijena litre benzina u Grčkoj između 1,25 i 1,40 eura. Na rijetkim benzinskim postajama gdje još ima benzina stvorili su se dugi redovi ili se on toči

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,182.33 148,14

Prom. 1,23% 0,00%

Sirova nafta 76,99 Prirodni plin 4,80 Zlato 1.163,46 Srebro 17,50 Goveda 95,00

0,66% 1,59% 0,17% 0,96% 0,00%

nASTUPA eRA RAZUMne POTROŠnJe

Warren Buffett, Oprah Winfrey i Ludacris bogataši su koji sebi mogu priuštiti sve što požele. Ipak, smatra ih se trenutačno najvećim promotorima štedljivosti u SAD-u. "Prorok iz Omahe", milijarder Buffett poznat je po tome što živi skromno, što se ne bi moglo reći i za popularnu Oprah koja ne

krije ljubav prema luksuzu. Glazbenik Ludacris nešto je manje poznat javnosti kao veliki filantrop. Upravo taj trojac smatra se najutjecajnijim na novu potrošačku eru u Americi - eru konzumerizma, koja će zamijeniti onu hiperkonzumerizma, koja je postojala do trenutka stupanja globalne krize na scenu. Andrew Benett, koautor knjige "Promišljanje o poslu i era razumne potrošnje", smatra da Buffett, Winfrey i Ludacris svojim ponašanjem, točnije filantropijom, potiču Amerikance da više štede, a manje troše. B. S.

...Tursku ne treba zaobilaziti

Novi britanski premijer David Cameron osudio je i prozvao protivnike pristupa Turske Europskoj uniji, i obećao kako će se on ‘boriti’ za kandidaturu Turske za članstvo u EU.

...Villa Certosa za 450 milijuna eura

Silvio Berlusconi odlučio je staviti na prodaju svoj luksuzni ljetnikovac od 2500 četvornih metara na Sardiniji na rivijeri Costa Esmeralda. Kuća je poznata po Berlusconijevim zabavama s mladim djevojkama.

APeL bRiTAnSKe TAJniCe ZA JAVnO ZdRAVSTVO

One s viškom kila zovite debelima, a ne pretilima Budu li liječnici nazivali ljude debelima, umjesto pretilima, vjerojatno će ih bolje potaknuti da smršave, smatra britanska državna tajnica za javno zdravstvo Anne Milton. Liječnici i ostali radnici u zdravstvu često se previše brinu zbog uporabe izraza "debeo", rekla je Anne Milton u razgovoru za BBC, ali tako mogu potaknu-

www.business.hr

UKRATKO...

Prebogati Buffett i Oprah glavni promotori štedljivosti Taj trojac smatra se najutjecajnijim na novu potrošačku eru u Americi - eru konzumerizma, koja će zamijeniti onu hiperkonzumerizma, koja je postojala do početka globalne krize

samo vozilima hitne pomoći, vatrogasaca i policije. U najgorem su položaju turisti koji su otišli u Grčku u osobnom aranžmanu. Punjenje čak i minimalnih količina benzina može se usporediti s dobivanjem na lotu, kažu turisti. Grci uvjeravaju goste da će se to uskoro riješiti, no rijetko im tko vjeruje.

ti ljude da preuzmu osobnu odgovornost za svoje zdravlje. "Ako se pogledam u ogledalo i mislim da sam pretila, bit ću manje zabrinuta nego ako mislim da sam debela", objasnila je Milton, bivša medicinska sestra. Velika Britanija ima jednu od najviših stopa pretilosti u Europi, koja polako, ali uporno, raste već 10 godna.

Najnovije polugodišnje rezultate hrvatskih kompanija pratite na...

Gotovo četvrtina odraslih stanovnika je predebela. Steve Field, čelnik britanskog udruženja liječnika, i rekao kako je potrebno da liječnici budu iskreniji s pacijentima. Međutim, suprotno misli predsjednica škole za javno zdravstvo Lindsey Davies, koja smatra da su ljudi s viškom kilograma u društvu već dovoljno obilježeni.

...tečaj dinara ugrožava planiranu inflaciju...

Novi guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić mora donijeti mjere kako bi spriječio da inflacija izbjegne kontroli zadržavanjem tečaja ispod 110 dinara za 1 euro.