Business.hr broj 690 by Business.hr

ne kupuje samo Vlada 12

usporedba 13

Koji je telekom jeftiniji?

Bandić naručio 66 novih automobila za 12 mil. kn Svi su automobili marke VW osim jednog audija A6, a među njima je i devet luksuznih passata te jedan touareg i jedan golf 'šestica'

ponedjeljak 2/8/2010

broj 690 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Hrvatski sjever: Međimurci i varaždinci izlaze iz krize boXmark

ZrInskI TeHnoloGIj

CalZedonIa

o k a k o m a n Mi z IGor GreblIČkI

drVodjelaC

ZdraVko markoVI∆

Željko ZrInskI

dubraVko HoIĆ

sInIŠa boGomoleC

mladen leTIna

• Dalekovod (Prihod: 716,8 mil. kn 42,4%; Dobit: 12,2 mil. kn 10%) • Zagrebačka banka (Prihod: 2,36 mlrd. kn 2%; Dobit 512 mil. kn 27,7%) • Croatia osiguranje (Premija: 2,04 mlrd. kn 3,2%; Dobit 54,3 mil. kn 38,33%)

Dobitnici:

Specijal: Polugodišnji rezultati 2010. Gubitnici:

leTIna InoX

Hespo

8-11

• Podravka (Prihod: 1,88 mlrd. kn 5%; Dobit: 57 mil. kn 61%) • Atlantska plovidba (Prihod: 463,8 mil. kn 16,2%; Dobit: 10,3 mil.kn - lani gub. 63,16 mil. kn) • Medika (Prihod: 986,37 mil. kn 0,65%; Dobit: 7,6 mil. kn 42,4%)

info&stav

indikator

2-3

opet pala maloprodaja

aZtn odobrio preuzimanje droge

Promet u maloprodaji u lipnju je realno pao 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je 21. mjesec zaredom kako potrošnja pada. S druge strane, riječ je o najnižoj stopi pada u tom razdoblju, koja je usto bila niža nego što su analitičari očekivali

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je Atlantic grupi Emila Tedeschija preuzimanje Droge Kolinske, kao i 60 milijuna kuna ovogodišnjih potpora za održavanje konkurentnosti tekstilne industrije, industrije kože i proizvoda od kože business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

iZJEdnaČaVanJE doBi Za MiroVinU

Tri godine ignorirali Ustav a sada će ga zloupotrijebiti 50 godina nikome nije bilo sporno da žene mogu prije otići u mirovinu jer im se time priznavao teži socijalni i društveni status.

Vabljenje birača

PrEMiJErka Jadranka koSor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović na suprotnim stranama oko dobi za umirovljenje žena foto cropix

Vladin prijedlog da se postupnim povećanjem dobne granice za odlazak žena u mirovinu izjednače uvjeti za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i

muškarce već je postao predizborna politička tema. SDP-ov predsjednik Zoran Milanović odmah je prozvao Vladu da dokida "sustav vrijednosti" u kojemu dulje od

Milanović poziva Vladu da zajedno promijene i Ustav ako je izjednačavanje predložila ponajprije zbog odluke Ustavnog suda kojom je još prije tri godine presudio da "ne postoje ustavnopravno prihvatljivi razlozi zbog kojih bi Ustavni sud mogao ocijeniti suglasnim s Ustavom različito zakonsko uređenje starosne dobi za stjecanje prava na mirovinu". I vladajući i oporba tri su godine šutjeli o odluci Ustavnog suda, a sada će je, uoči izbora, očito ispoli-

tizirati i (zlo)upotrijebiti za vabljenje birača. Vladajući su se odluke Ustavnog suda sjetili kad su se suočili s financijskom neodrživošću mirovinskog sustava, a SDP bi presudu ustavnih sudaca derogirao promjenom Ustava u ime 50godišnje tradicije.

Moderni i razvijeni

Činjenica je da je Ustavni sud različitim povodima sedam godina vagao kakvu će odluku donijeti, a na koncu se pozvao i na presudu Europskog suda za ljudska prava u kojoj se bavio zabranom diskriminacije po spolu u sustavu mirovinskog osiguranja Velike Britanije. U obrazloženju svoje odluke Ustavni sud priložio je i podatak da je u EU 2006.

koSor i PaHor oBEĆaLi rJEŠEnJE Za tri MJESECa

'Nikakav međudržavni kompromis za Ljubljansku ni Hrvatski i slovenski premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor dogovorili su se u subotu u Bohinju da će se pitanje Ljubljanske banke i njezinih hrvatskih štediša riješiti na temelju međunarodnih ugovora uz poštivanje prava pojedinca i pretpostavljaju da bi se ono moglo zaključiti u iduća tri mjeseca. "Odredili smo smjer rješenja toga pitanja koji će biti usklađen sa sporazumom o

sukcesiji pri čemu se neće ograničavati osnovna prava pojedinca", kazao je Pahor. "Na osnovi potpisanih međunarodnih ugovora i vodeći računa o individualnim pravima dogovorili smo smjer kojim idemo i sigurna sam da nas to vodi k rješenju", istaknula je Kosor. Najavila je da će se ponovo sastati s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim, koji je ulazak NLB-a na hrvatsko tržište

uvjetovao rješavanjem stare devizne štednje. Kao mogući scenariji rješenja - osim isplate štednje štedišama - spominju se posredovanje baselske Banke za međunarodna poravnanja, prebijanje štednje i potraživanja NLB-a od hrvatskih klijenata, te kompromis po kojem bi dio isplatila Hrvatska, a dio Slovenija. Međutim, odvjetnik Zvonko Nogolica koji zastupa niz

štediša Ljubljanske banke smatra kako nema razloga za bilo kakav kompromis. "Slovenci su ti koji moraju popustiti, jer su njihove odluke protivne dobrim poslovnim običajima. Ponašaju kao sitni prevaranti", kaže. "Nikakvi kompromisi nisu potrebni na državnoj razini jer na razini štediša nema alternative povratu duga. Slovenci cijelo vrijeme traže častan izlaz, no svi znaju da

brojka

››

biser dana

Velika mi je dilema otvoriti ili zatvoriti ovu izložbu. (...) Ja bih htio imati nešto jače ivan jakovČiĆ, istarski župan (ids), na otvorenju izložbe 50. Porečkog anala, čija su tema aktualna događanja, uključujući primjerice događanja oko varšavske. Po Jakovčiću izbor djela 'banalizira' Porečko anale

143.025 stranih putnika ušlo je u Hrvatsku od petka do nedjelje u podne preko triju graničnih prijelaza u Istri Kaštela, Plovanije i Požana. Hrvatsku je istodobno napustilo 107.825 stranaca

uvodnik

vni sud, Da, u teškoj smo krizi: čak su i banke u zastoju s prihodima i propisana dob za mirovinu. Tada je u 17 zemalja već bila izjednačena dob za odlazak u mirovinu, a desetak drugih zemalja donijelo je odluku o izjednačavanju. Moderna i razvijena društva i države redom su ukidale povlaštenu starosnu dob za odlazak žena u mirovinu jer su istodobno iskorjenjivale njihov teži socijalni i društveni status od muškaraca. Ustavni sud RH presudio je da i Hrvatska to treba postupno učiniti kako bi se uvrstila među moderna i razvijena europska društva i države. I stoga ne bi bilo dobro Ustavni sud i njegovu odluku vući po predizbornom blatu samo radi glasova birača. Zoran daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

ije potreban' su oni u prijevari. Cijelo vrijeme održavaju privid spora, ali spora nema i štediše se uopće nemaju potrebe time opterećivati. Odnos između ulagača i banke nema veze s odnosom dviju država. Kosor i Pahor mogu pomoći da se to riješi, ali mi smo ti koji imamo moralnu osnovu i nikakav kompromis na državnoj razini nije potreban", zaključuje odvjetnik Nogolica. Petra bulić/h

Josip Jagić, josip.jagic@business.hr

akon što je Državni zavod za statistiku objavio kako je u prvih šest mjeseci ove godine hrvatski bruto domaći proizvod pao 2,3 posto, rezultati poslovanja domaćih tvrtki, koji su se poput kiše loših i bljedunjavih vijesti slili na internetske stranice Zagrebačke burze, ne bi smjeli nikoga čuditi. Neovisno o sektoru, računi dobiti i gubitka u najvećem broju slučajeva pokazuju isto, pad prihoda i pad dobiti, a samo se neke kompanije uspijevaju izdvojiti iz mase pozitivnim pokazateljima. Poslije srceparajućeg prošlogodišnjeg upozoravanja na rizike poslovanja u Hrvatskoj i podizanje kamata zbog rizika poslovanja, banke su tek ove godine počele pokazivati znakove da zemlja doista jest u recesiji. neke od manJih poslovale su s gubitkom. Čak su i velike osjetile pad prihoda, a ne samo njihovo usporavanje. No to nije razlog za neko veselje. S druge strane, HPB je čišćenjem bilance uspio preokrenuti prošlogodišnje mi-

››

Pouka: investiranje u tvrtke ovisne o državnom proračunu na kraju je rizičnije nego u one koje posluju u uvjetima okrutne međunarodne konkurencije

nuse i državna banka ponovo zarađuje. HPB-ova sestra po aferama Podravka uspjela je u šest mjeseci ove godine podići dobit 61 posto, a ako počnu manje izdvajati na kojekakva ulaganja "društvene odgovornosti u lokalnoj zajednici" i nastave se baviti svojim poslom, možda će do kraja godine biti i bolji. Građevinske pak kompanije redom muku muče s dobivanjem poslova i profitabil-

nošću, najviše zbog dva razloga. Prvo, nekretninski balon i umjetno održavane visoke cijene stambenih nekretnina, u čemu sudjeluju i banke, ispuhuje se i nastavit će s ispuhivanjem. Drugo, država, taj nepodnošljivo rasipni ulagač u velike građevinske projekte sumnjive isplativosti i sumnjivih kriterija dodjele poslova, morala je pod teretom pada gospodar-

skih aktivnosti i poreznih prihoda zatvoriti pipu, čime su državni favoriti ostali na suhom. Ulagači u dionice iz ove bi dugotrajne hrvatske recesije morali izvući barem jednu pouku: investiranje u tvrtke ovisne o državnom proračunu na kraju je rizičnije nego u one koje posluju u uvjetima najokrutnije međunarodne konkurencije. Istini za volju, može ih se nabrojiti na prste jedne ruke.

tema 4-5

DRUGA STRANA HRVATSKE Unatoč prognozama da nas t rebalansi, poduzetnici iz hrvatskog sjevera, Varaždina i Međim

Međimurci i Varažd privlače investitore Ludbreški Dulex, lider u izvođenju industrijskih podova, ponovo jača poslovanje, i to zahvaljujući orijentaciji prema manjim investitorima, koji dosta grade. U Prelogu, gradu koji je po ulagačima postao vodeća sredina u Međimurju, tvrtka LPT Tehnologije širi pogone za proizvodnju žičanih jezgri i planira nova zapošljavanja

ZADOVOLJNE TEKSTILKE U pogonima Calzedonije ne govori se o otkazima, nego o novom zapošljavanju

BOXMARK

'Sami školujemo svoje buduće direktore i menadžere' IGOR GREBLIČKI, direktor varaždinskog Boxmarka, s izvozom od 160 milijuna eura najveći je izvoznik u Varaždinskoj županiji: "Samo lani uložili smo 1,3 milijuna eura u nove strojeve i opremu, a ulaganja nastavljamo i ove. Pokrenuli smo projekt stipendiranja učenika, od kojih će neki postati naš budući rukovodeći kadar."

Iako je i sam bio na udaru krize, zbog čega je zaustavio zapošljavanje, Boxmark kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača kožnih krojnih dijelova za autoindustriju u Slobodnoj zoni Varaždin danas zapošljava 2600 ljudi, što je najveći broj zaposlenih od osnutka poduzeća. No to je samo jedna od tvrtki iz dviju najsjevernijih županija, Varaždinske i Međimurske, koje se uspijevaju razvijati, širiti i ulagati, i to usprkos lanjskim teškoćama i aktual nim prilikama u zemlji gdje se još ne vidi ni dno, a kamo li ozbiljnije naznake izlaska iz krize. "Promet nam raste, dije lom i zbog toga što nam je kriza smanjila konkurenci ju, ali cijene kožnih navla ka za automobilska sjedala

i drugih proizvoda od kože za unutrašnjost automobi la ne prate to, pa nema veli kog rasta prihoda kao prije", veli Igor Greblički, direktor varaždinskog Boxmarka, koji je s izvozom od blizu 160 milijuna eura najveći izvo znik u Varaždinskoj župa niji. "U Varaždinu smo u počet ku uložili 28 milijuna eura i još dalje ulažemo jer dobit reinvestiramo. Samo lani dali smo 1,3 milijuna eura za nove strojeve i opremu, a ulaganja nastavljamo i ove. I to ne samo u strojeve, nego i u školovanje svoga kadra za tvornice od Austrije i Slo venije pa do Srbije. I većina drugih, manjih tvrtki u varaždinskoj Slo bodnoj zoni oporavlja se od posljedica svjetske gospo

darske krize. Jedna je od njih Zrinski tehnologija, čiji vla snik Željko Zrinski nije otpu stio ni jednog zaposlenika iako je prihod prošle godine bio prepolovljen u odnosu na 2008. godinu. "Uspjeli smo zadržati ljude i bez pomoći države", kaže vlasnik Zrinski tehnologije, poduzeća koje radi za Siemens i avioindu striju.

Uspjeh s donjim rubljem

Novi rast odnosno prošire nje proizvodnih pogona već je u tijeku u Ytresu, jednoj od četiri hrvatske tvornice Calzedonije, tekstilne kom panije iz Italije (koja proi zvodi čarape, donje rublje i kupaće kostime), gdje je u prvih šest mjeseci industrij ska proizvodnja porasla čak 20 posto. "U Poduzetničkoj

zoni Kneginec dograđujemo tvornicu za oko devet tisu ća kvadrata, tako da ćemo do proljeća iduće godine udvostručiti njezin sadaš nji prostor, a namjeravamo povećati i broj zaposlenih za 70 do sto ljudi. U prošire nje ćemo ukupno uložiti 15 milijuna eura", rekao nam je Dubravko Hoić, član Uprave talijanske Grupe Calzedonia, koja je u Hrvatsku dosad ulo žila više od sto milijuna eura i zaposlila više od 1300 ljudi. Istina, neka su trži šta poput mađarskog pala, ali zato bilježimo rast u Rusiji i Velikoj Britaniji. Zahvaljujući tome, danas imamo više od tri tisuće trgovina u svijetu, od čega u Hrvatskoj 16, a upravo pri premamo ulazak na fran cusko tržište", doznaje

tek čeka dno krize i još veći pad BDP-a, novi otkazi, mjere i murja, ubrzano se oporavljaju: šire se i ponovo ulažu

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

dinci znaju kako: e i povećavaju izvoz OGIJE

ZRINSKI TEHNOL

'Plaće vraćene na one prije krize, a možda ih povećamo' ŽELJKO ZRINSKI, vlasnik Zrinski tehnologija: "Uspio sam zadržati ljude, kao što se to radilo u Njemačkoj, samo što tamo država daje pola plaće. Ovdje nije tako pa sam plaće morao smanjiti, no u ožujku sam ih vratio na starao, a možda ih i povećam."

mo od Hoića. Calzedonia u Hrvatskoj planira otvoriti 60 trgovina. Usporedno s novim ulaganjem u Hrvatskoj, Calzedonia završava tvornicu u Somboru, gdje će se 200-tinjak zaposlenika iz trening-centra preseliti u novih 13.000 kvadrata. Kad smo dolazili u Hrvatsku, ona nije bila konkurentna u nekim stvarima, kao što je cijena nekretnina za industrijsku proizvodnju. Međutim imala je i neke prednosti, poput logističkih. Zato smo i tu gradili tvornice u kojima danas rade osposobljeni zaposlenici. Istina, troškovi rada u Hrvatskoj rastu brže nego u nekim zemljama, ali raste i učinkovitost", rekao je Hoić, koji smatra

CALZEDONIA

DRVODJELAC

HESPO

Tekstilci šire posao i zapošljavaju ljude

Povećali izvoz namještaja u Egipat

'Bilo je teško, ali ponovo ulažemo'

DUBRAVKO HOIĆ, član Uprave talijanske Grupe Calzedonia i njezin direktor za jugoistočnu Europu: "U Knegincu dograđujemo tvornicu za oko devet tisuća kvadrata, a namjeravamo zaposliti još sto ljudi. Dosad smo uložili sto milijuna eura i zaposlili 1300 ljudi, a otvorit ćemo 60 trgovina."

ZDRAVKO MARKOVI∆, vlasnik ivanečkog Drvodjelca: "Već smo godinama prisutni na tržištima europskih zemalja kao što su talijansko, austrijsko i mađarsko, a osobito na njemačkom i švicarskom. Uz to, od lani smo prisutni i u Egiptu, a naročito smo pojačali proizvodnju namještaja."

SINIŠA BOGOMOLEC, direktor Hespa, poduzeća koje posluje osjetno bolje od prosjeka branše koja je izrazito pogođena krizom: "Uz pomoć Hilding Anders grupe i renomiranih lanaca za prodaju namještaja ulazimo i na tržišta Češke, Poljske i Španjolske."

da kriza postoji samo u glavama ljudi.

izvozi gotovo svu svoju proizvodnju, ivanečki Drvodjelac lani je zabilježio rast prihoda oko 20 posto, a ove su godine rezultati još bolji. Godinama se širimo na tržišta drugih zemalja, a to ćemo činiti i ove godine, kaže Zdravko Marković, vlasnik ivanečkog proizvođača građevinske stolarije i namještaja.

tijekom ove godine, te smo u prvih šest mjeseci ostvarili 25-postotni rast proizvodnje, ponajprije zahvaljujući plasmanu na inozemnom tržištu", ističe Mladen Letina. U ludbreškom Dulexu, lideru u izvođenju industrijskih podova, nakon prvog kvartala ove godine počeo je oporavak od posljedica pada investicija u graditeljstvu. "Ni sada nema ulaganja u velike trgovačke ili proizvodne prostore kao prije, ali smo osigurali poslove gotovo do kraja jeseni, i to zahvaljujući orijentaciji i prema manjim investitorima. Dosta grade, a i rizik naplate kod njih je manji", rekao nam je Nino Dulikravić. U Prelogu, gradu koji je zadnjih godina privukao niz ulagača i po tome postao

Njemački kapital

Iako je u odnosu na kneginečku Poduzetničku zonu i varaždinsku Slobodnu zonu počela privlačiti investitore razmjerno kasno, i to u jeku krize prošle i pretprošle godine, ivanečka Industrijska zona ipak popunjava svoj prostor. Tako je u nju, uz ostale, svoju proizvodnju metalnih konstrukcija i raznih vrsta panel-sustava iz Njemačke djelomice preselilo poduzeće Wenker-Križanec. No ne posluju dobro u Ivancu samo nova poduzeća nego i neka već etablirana, i to čak u granama koje su bile izrazito pogođene krizom, kao što je drvoprerađivačka industrija. Zahvaljujući tome što

Inoks za vinare

Čakovečko poduzeće Letina inox d.o.o. jedno je od vodećih domaćih proizvođača opreme od inoksa za vinarsku industriju, koju preko svojih distributera plasira u 40 zemalja svijeta, a najviše u Europu i SAD. Krajem 2009. godine počeli smo dobivati pojačane narudžbe od naših distributera, što se nastavilo i

LETINA INOX

'Više radimo jer narudžbe se povećavaju' MLADEN LETINA, vlasnik vodećeg proizvođača opreme od inoksa za vinarsku industriju: "Kako 80 posto proizvodnje izvozimo, prvi smo osjetili krizu. Tako i sada među prvima zbog oporavka na zapadnim tržištima osjećamo poboljšanje. Već krajem prošle godine krenule su pojačane narudžbe, što traje i ove godine."

vodeća sredina u Međimurju, poduzeće LPT Tehnologije širi proizvodne pogone za proizvodnju žičanih jezgri, a planira i nova zapošljavanja. Ulaže se i u Hespu, najvećem proizvođaču madraca u nas. "Iako manje u odnosu na prethodne godine, i dalje ulažemo i širimo tržišta. Do sada smo bili prisutni u regiji i na tržištima Austrije i Švicarske, a sada uz pomoć Hilding Anders grupe i naših dugogodišnjih poslovnih partnera, renomiranih lanaca za prodaju namještaja, ulazimo i na tržišta Češke, Poljske, Španjolske i Rumunjske", ističe Siniša Bogomolec, direktor Hespa, poduzeća koje posluje osjetno bolje od prosjeka branše koja je izrazito pogođena krizom. Ivica Kruhoberec

tema 6-7

ISPLATE LI SE? Godišnji troškovi dosadašnjih sedam predst nova, u Moskvi i Kabulu, troškovi će znatno rasti - samo iznajm

Vidošević otvara p ali nema ljude koj Iako u Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako su strana predstavništva hrvatskim poduzetnicima otvorila tržišta regije, sami poduzetnici kažu kako je njihova podrška nedostatna - većinom zbog nestručnosti, te kako su prepušteni vlastitim snagama. Jedino što znaju jest uputiti nas na banke, kaže jedan od njih

NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik HGK, u kojem smatraju da je njihova mreža ureda u regiji pridonijela intenzivnom širenju poslova hrvatskih kompanija u jugoistočnoj Europi, o kojima izravno ili neizravno trenutačno ovisi, procjenjuju, više od sto tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj arhiva business.hr

Nakon brojnih najava Hrvatska gospodarska komora koju vodi Nadan Vidošević prije nešto više od mjesec dana otvorila je dugo očekivani ured u središtu Ruske Federacije, a nekoliko tjedana potom i u glavnom gradu Afganistana. Hrvatski poduzetnici u svojim kritikama na račun HGK spominju upravo nedostatak snažnije gospodarske diplomacije i gospodarskih predstavništava na tržištima važnim za izvoznike kao što su Rusija i Bliski istok. Prvi je inozemni ured HGK otvorio 1996. u Sarajevu, slijede uredi u drugim središtima bivše Jugoslavije, te u Bruxellesu, da bismo tek sada dobili prve urede izvan regije i EU.

Pohvale za Kosovo

U Komori smatraju da je njihova mreža ureda u regiji pridonijela intenzivnom širenju poslova hrvatskih kompanija u jugoistočnoj Europi u posljednjih desetak godina. Među pozitivnijim se primjerima spominje

ured HGK na Kosovu, za čiji kadar i mnogi poduzetnici kažu da je vrlo kooperativan. Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske, primjerice kaže kako su zadovoljni suradnjom sa svim predstavništvima te da su u uredu na Kosovu ostvarili vrijedne poslovne kontakte. Ipak, većina poduzetnika reći će da nije zadovoljna podrškom HGK. Predsjednik Hrvatskih izvoznika i Uprave Končara Darinko Bago kaže da u prošlosti nisu osjetili znatnu podršku institucija, posebice kad se naše aktivnosti usporede s drugim zemljama koje agresivno izlaze na vanjska tržišta. Siniša Županić, direktor Cro industrije pri Hrvatskoj

udruzi poslodavaca, kaže da su njihovi članovi općenito nezadovoljni radom predstavništava, ali i veleposlanstvima. "Uvriježeni je stav da su ona preskupa s obzirom na usluge i koristi koje hrvatsko gospodarstvo ima od gospodarskih atašea, koji se uglavnom biraju stranački, a ne stručno", kaže Županić. U devet ureda HGK u sedam zemalja zaposleno je 22 djelatnika, a ukupni godišnji troškovi njihova rada iznose, prema podacima HGK, između šest i sedam milijuna kuna. Ti će troškovi vjerojatno porasti otvaranjem nova dva ureda, s obzirom na to da samo najam prostora površine 780 četvornih metara u Moskvi godišnje stoji 4,37

Predstavništva HGK u inozemstvu Zemlja

Grad

Godina otvaranja

BiH BiH BiH Kosovo Belgija Srbija Crna Gora Ruska Federacija Afganistan

Sarajevo Mostar Banja Luka Priština Bruxelles Beograd Podgorica Moskva Kabul

1996. 1997. 2000. 2000. 2000. 2001. 2002. 2010. 2010.

tavništava HGK u inozemstvu dosezali su 7 mil. kn, a s dva mljivanje prostora u Moskvi stajat će 4,37 milijuna kuna

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

predstavništva, ji donose poslove STJEPAN MESIĆ

'Predstavništva su potrebna, ali ih treba nadzirati'

››

Nismo osjetili znatnu podršku institucija, posebice u usporedbi sa zemljama koje agresivno izlaze na vanjska tržišta

Predstavništva HGK i veleposlanstva preskupa su s obzirom na usluge i koristi od gospodarskih atašea koji se uglavnom biraju stranački

DARINKO BAGO, predsjednik HIZ-a i uprave Končara Snimio SAŠA ĆETKoViĆ

SINIŠA ŽUPANIĆ, direktor Cro-industrije pri HUP-u Snimio SAŠA ĆETKoViĆ

milijuna kuna. "Bilo je ideja da sa Slovenijom ili BiH otvorimo predstavništva i veleposlanstva na Bliskom istoku i tako podijelimo troškove. Za takve su odluke već davno trebali biti jasno određeni naši interesi, potrebe i očekivanja", napominje Županić. U TŽV Gredelju također ističu za primjer druge zemlje, napominjući kako Slovenija uvijek ide korak ispred nas. "Primarni su interesi naše kompanije zemlje okruženja, EU, SAD-a i Bliskog istoka", kaže Mladen Klještan, voditelj pripreme prodaje u Gredelju, dodajući kako bi predstavništva trebala kontinuirano pokazivati rezultate svog rada, a ne upasti u stagnaciju nakon početnog uspjeha. "Veći dio za nas vrlo važnih i financijski respektabilnih poslova na inozemnim tržištima pokrenemo i realiziramo vlastitim kapaciteti-

ma, bez potpore vanjskih institucija i s vrlo malo ljudi", kažu u Gredelju. Ima i onih poduzetnika koji su izrazito 'nabrušeni' na spomen HGK, pa tako i za urede u inozemstvu kažu da su sinekure za podobne kadrove. Mladen Hendija, direktor i vlasnik zagrebačke tvrtke Hen-Mar koja proizvodi opremu od nehrđajućeg čelika, smatra da od predstavništava HGK vjerojatno najviše koristi imaju oni koji su najbliži komori i njihovim dužnosnicima.

Pitanje opstanka

"U doba rata izvozili smo i do 60 posto vlastite proizvodnje bez ikakve pomoći Komore, poslovnih banaka, agencije za izvoz i sl., a danas izvozimo jedva pet posto. Kad bismo tražili pomoć Komore ili Ministarstva gospodarstva, upućivali bi nas na poslovne banke ili besmislene procedure. Sve se svelo na

vlastite snage", kaže Hendija. Posljednje desetljeće i pol HGK je svoje djelovanje u inozemstvu u najvećoj mjeri usmjerilo na tržišta regije, obnavljajući gospodarske veze pokidane nakon raspada Jugoslavije. "Jugoistočna Europa postala je najdinamičnije tržište u Europi, s rastom izvoza većim od tristo posto", kažu u HGK, napominjući kako mnoge domaće tvrtke ne bi opstale bez tog tržišta. Procjenjuju da više od sto tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, izravno ili neizravno, ovisi o poslovima u regiji. Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose, ističe kako je ključno izabrati pravi kadar. "Naš predstavnik u BiH ima veliko iskustvo iz biznisa, a poznaje i državni aparat, što je u Sarajevu vrlo važno", tvrdi Dunja Konjevod, dodajući kako se u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva

"Uvijek prvo gledam što rade drugi. Austrijska privredna komora primjerice ima stotinu gospodarskih ureda u svijetu. I mi smo se dosta angažirali oko gospodarske diplomacije, ali sve skupa nije išlo dalje od imenovanja gospodarskih atašea, koji nisu u potpunosti odigrali svoju ulogu, prije svega u prosljeđivanju relevantnih gospodarskih informacija iz tih zemalja našim poduzetnicima", kaže bivši predsjednik RH Stjepan Mesić. "Drugi je problem naš krivi model razvoja koji je polazio od stava da nam treba dvjesto bogatih obitelji koje će voditi hrvatsko gospodarstvo. To je uništilo proizvodnju. Također se govorilo da nam je dovoljno da živimo od usluga, a ne od proizvodnje. Pogrešni model privatizacije uništio je i poljoprivredu. Izgubili smo proizvodnu bazu i nemamo što izvoziti. Izvozna ofenziva nema smisla ako nemamo što ponuditi stranim tržištima. Zato sad treba an-

razmišlja o novim uredima, prije svega na Bliskom istoku i u zemljama BRIC-a. "U Kini će sigurno trebati predstavništvo. Arapske su zemlje veliko potencijalno tržište, ali i komplicirano. Morate imati infrastrukturu, a mi imamo samo veleposlanstvo u Egiptu i loše ri-

gažirati tuđi kapital, pokrenuti proizvodnju i organizirati se. Podržavam otvaranje novih ureda jer time HGK čini iskorak izvan regije, ali treba pratiti rezultate njihova rada. Moramo se vratiti u zemlje nesvrstanih i na Bliski istok, zemlje nekadašnjeg SSSRa. U zemlje BRIC-a treba ići koncentrirano, uz zajednički nastup HGK, HTZ-a i diplomacije. Sanjamo o kineskom tržištu, ali dobiti jedan njihov grad za nas bi bio uspjeh."

ješen vizni sustav. Na tom se dijelu intenzivno radi. Egipat ili Sirija mogući su novi cilj, samo čekamo povoljan trenutak. Najveće je pitanje sredstava i samih mogućnosti hrvatskih firmi, koliki će iskorak napraviti", napominje Dunja Konjevod. Maja Grbić

Luka Rijeka

rezultati

I.-VI. mjesec 2010. 8-9 business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

godišta 2009. godine. Ukupni rashodi najveće hrvatske luke Prihod: 107,2 mil. kn 8,5% iznose 104,2 milijuna kuna, što je pad od 8,4 posto u od12% Dobit: 2,7 mil. kn nosu na rashode iz prve poloLuka Rijeka u prvom polugo- vice 2009. godine. dištu ove godine poslovala je Poslovni prihodi Luke Rijeka u s dobiti od 2,7 milijuna kuna, prvom su polugodištu 2010. što je pad 12 posto u odnosu iznosili 104,8 milijuna kuna što je pad 10,6 posto u odnona prvih šest mjeseci 2009. godine kada je dobit te tvrtke su na prihode iz istog perioda prošle godine. iznosila 3,1 milijun kuna. Ukupni prihodi Luke Rijeka u Poslovni su rashodi iznosili 102 milijuna kuna i manji su prvoj su polovici ove godine sedam posto od poslovnih iznosili 107,2 milijuna kuna i pali su 8,5 posto u odnosu na rashoda iz prvih šest mjeseci ukupne prihode iz prvog polu- 2009. godine. J. B.

Podravka Odlično polugodište Prihod: 1,88 mlrd. kn

Dobit: 57 mil. kn

61%

Podravka je u prvih šest mjeseci ostvarila neto dobit od 57 milijuna kuna, što predstavlja rast 61 posto (21,5 milijuna kuna) u odnosu na neto dobit prvih šest mjeseci 2009. Veća neto dobit rezultat je nižih troškova

financiranja (-30%), čemu su znatno pridonijeli prihodi od tečajnih razlika po kreditima, ali i niži rashodi od kamata po kreditima (-15%). Usprkos izvanrednim stavkama u iznosu 25,9 milijuna kuna koje se odnose na usklađenje vrijednosti obveznice u iznosu 24,1 milijuna kuna i usklađenje

vrijednosti - prodaju udjela u investicijskim fondovima u iznosu 1,8 milijuna kuna, zabilježeni su pozitivni pomaci u profitabilnosti Grupe Podravka. Prihodi od prodaje u prvih pali su 4 posto na 1,66 milijardi kuna i manji su 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. N. S.

IGH Spas u izvozu Prihod: 278,7 mil. kn

34,7%

Dobit: 4,1 mil. kn

91,8%

Institut IGH u prvoj polovici ove godine ostvario je dobit od 4,1 milijun kuna, što predstavlja strmoglavi pad dobiti te tvrtke u odnosu na isto razdoblje lani kad je ona iznosila 51,2 milijuna kuna. Poslovni prihodi IGH u prvih su se šest mjeseci ove godine gotovo prepolovili u odnosu na prvih šest mjeseci 2009. godine i iznose 252,3 milijuna kuna. Poslovni rashodi pak smanjeni su za 100 milijuna kuna i iznose 244

milijuna kuna. Ukupni prihodi IGH iznosili su 278,7 milijuna kuna, dok su lani u istom razdoblju bili 426,7 milijuna kuna. Ukupni su pak rashodi pali sa 366 na 278,7 milijuna kuna. U ovoj godini IGH je izašao iz nekih projekata poput Centra Črnomerec, a u neke ušao ili postao 100-postotni vlasnik poput stambeno-poslovnog naselja Kila u Splitu. Direktor IGH Jure Radić loše rezultate poslovanje u ovoj godini objašnjava recesijom i smanjenim obujmom građevinske aktivnosti i sta-

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave IGH Snimio h. dominić

gnacijom ulaganja u izgradnji infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, ali navodi da je to ublaženo povećanjem poslova u inozemstvu, koji su iznosili 35 milijuna kuna, što je rast 20 posto. J. B.

Dalekovod U skladu s planom Prihod: 716,8 mil. kn

42,4%

Dobit: 12,2 mil. kn

10%

Ukupni prihod Dalekovoda pao je u prvom polugodištu, prateći trend u cjelokupnom građevinskom sektoru, 42,4 posto, na 716,8 milijuna kuna. No dobit je smanjena manje od deset posto, na 12,2 milijuna kuna. "Prihodi i dobit ostvareni su u visini pla-

niranih iznosa za prvo polugodište, koje zbog sezonskog karaktera radova u našoj djelatnosti nisu ravnomjerno raspoređeni tijekom godine", navodi se u pojašnjenju Uprave koje potpisuje njezin predsjednik Luka Miličić. Poslovni prihodi Dalekovoda smanjeni su 40,2 posto, na 715,65 milijuna kuna. Među poslovnim rashodima

troškovi zaposlenih srezani su samo 9,2 posto, na 149,3 milijuna kuna, dok su materijalni troškovi smanjeni 53,7 posto, na 233,7 milijuna kuna. Potraživanja su im povećana samo 5,4 posto, na 968,15 milijuna kuna, dok su im kratkoročne obveze povećane 7 posto, na 1,37 milijardi kuna. Dugoročne obveze smanjili su 13,1 posto. P. B.

Tehnika Prihod: 357,32 mil. kn

44,6%

Dobit: 3,89 mil. kn

42,8%

Zagrebačka građevinska tvrtka Tehnika u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je s dobiti od 3,8 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvarila dobit od 6,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Tehnike u prvih šest mjeseci ove godine su iznosili 357,3 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani iznosili 645,4 miliju-

na kuna. Ukupni su pak rashodi pali sa 636,9 na 351,4 milijuna kuna. Glavni direktor Filip Filipec objašnjava da je u prvom polugodištu ove godine došlo do podbačaja plana zbog kasnijeg i usporenijeg starta nekih predviđenih i ugovorenih projekata, nedobivanja nekih očekivanih poslova te slabije prodaje stanova na tržištu. Filipec priznaje da tvrtka osjeća velike poteškoće zbog manjka poslova, no očekuje punu uposlenost kapaciteta do kraja godine. J. B.

HT T-Mob od očekiv S padom prihoda 3,9% i padom dobiti 24,7% HT je ipak nadmašio prognoze analitičara, koji su očekivali slabije rezultate T-Mobilea. Bez nedavno preuzetog Combisa, pad prihoda iznosio bi 4,4% Prihod: 4,04 mlrd. kn

3,9%

Dobit: 822 mil. kn

24,7%

Unatoč padu prihoda i dobiti Hrvatski je telekom u prvom polugodištu ipak nadmašio očekivanja analitičara. Prihod HT-a pao je, naime, 3,9 posto, na 4,04 milijarde kuna, što je dijelom posljedica i pada prihoda T-Mobilea zbog posebnog poreza od 6 posto.

Sporiji pad

Dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije smanjila se 10,5 posto, na 1,72 milijuna kuna, dok je neto dobit smanjena još snažnije, na 822 milijuna kuna, odnosno 24,7 posto. Međutim, HT je ostvario snažan novčani tok iz redovnog poslovanja koji je povećan 28,3 posto, na 1,12 milijarde kuna.

Analitičarka Erste grupe Maria Veronika Sutedja kaže kako su rezultati prvog polugodišta bolji od očekivanja prije svega zbog boljih rezultata T-Mobilea. U posljednja dva kvartala pad prihoda TMobilea bio je dvoznamenkast, a u drugom kvartalu ove godine stopa pada iznosila je 7,3 posto usprkos 6postotnom kriznom porezu. Ona napominje i kako se vidi usporenje pada prihoda kompanije u cjelini. Gledajući rezultate samo za drugi ovogodišnji kvartal HT je ostvario vrlo mali pad prihoda, samo 1,7 posto, na 2,14 milijardi kuna. Neto dobit je u istom razdoblju smanjena 13,9 posto, na 438 milijuna kuna. Prema Jindrichu Svateku, analitičaru Raiffeisen banke, ti su kvartalni rezultati bolji od očekivanja, a isto vrijedi i za polugodišnje rezultate.

Franck

Optima Prihod: 227,23 mil. kn Gubitak: 38,8 mil. kn (lani gub. 54,2 mil. kn)

0,13%

Prvih je šest mjeseci ove godine Optima Telekom, najveći alternativni telekom, završio s padom ukupnih prihoda 0,13 posto, na 227,23 milijuna kuna, no u drugom je ovogodišnjem kvartalu zabilježio rast prihoda 3,6 posto. Gubitak je smanjen na 38,8 milijuna kuna, a na kraju lipnja prošle godine iznosio je 54,22 milijuna kuna. D. T.

Tisak

Prihod: 336,36 mil. kn

14%

Dobit: 20,8 mil. kn

15%

Ukupni prihodi Francka porasli su 14 posto, na 336,36 milijuna kuna, a neto dobit porasla mu je 15 posto, na 20,79 milijuna kuna. Rezultati, navodi se u komentarima Uprave, u okviru su planiranih. Također iz Uprave napominju kako su rizik naplate sveli na najmanju mjeru instrumentima osiguranja plaćanja te se ostvaruje zadovoljavajući stupanj naplate.

bile bolji vanja IvICa MudrInIć, predsjednik Uprave HT-a SnimiO Saša ćeTkOvić

Svatek ističe i dobre rezultate na području internetskih usluga koje su porasle 20,4 posto, na 668 milijuna kuna i sada čine 27,7 posto ukupnih prihoda T-Coma.

Combis i Iskon

Oboje analitičara procjenjuje kako će HT godinu završiti s nešto manjim prihodom i EBITD-om.

Iz HT-a ističu kako je doprinos Combisa prihodima iznosio 53 milijuna kuna nakon konsolidacije u svibnju 2010., a bez utjecaja Combisa prihodi su smanjeni 5,2 posto. Iskon, koji je također u vlasništvu HT-a, povećao je svoje prihode 38,6 posto, na 79 milijuna kuna. Dražen Tomić

Prihod: 1,41 mlrd. kn Gubitak: 5,85 mil. kn (lani gub. 14,3 mil. kn)

Dukat 13,4%

Ukupni prihod Tiska povećan je u prvom polugodištu solidnih 13,4 posto, na 1,41 milijardu kuna, te je tako znatno smanjen gubitak na 5,85 milijuna kuna. Rast prihoda, objašnjava Uprava, rezultat je rasta prometa veleprodaje, i to prije svega prepaid bonova za mobilne uređaje, dok je prodaja duhana i tiskovina pala. P. B.

Prihod: 1,13 mlrd. kn

4,8%

Dobit: 68,2 mil. kn

47,2%

Ukupni prihodi Dukata pali su u prvom polugodištu 4,78 posto, na 1,13 milijarde kuna, ali je zato neto dobit povećana čak 47,2 posto, na 68,2 milijuna kuna. Poslovanje u prvih šest mjeseci obilježili su nepovoljni tržišni uvjeti; pad kupovne moći i promjene potrošačkih navika te niže proizvođačke cijene, navodi se u komentaru Uprave, u kojem se dodaje kako do kraja

2010. ne očekuju porast potrošnje i pozitivne promjene u potrošačkim navikama. Rast dobiti, objašnjava Uprava, rezultat je unapređenja poslovanja na međunarodnim tržištima (izvoz im je porastao 0,7%, na 355,8 posto, pri čemu su posebno zadovoljni Srbijom), optimizacije poslovnih procesa, povećanja učinkovitosti i pozitivnih učinaka ulaganja. Pritom su troškovi osoblja neznatno smanjeni, ali su zato materijalni troškovi znatnije skresani. P.B.

Konzum Rekordna prodaja Ukupni prihodi Konzuma, najveće tvrtke iz sastava Agrokora Ivice Todorića, u prvom su polugodištu pali 1,63 posto, na 5,77 milijardi kuna, ali je zato neto dobit skočila 30,56 posto, na 26,56 milijuna kuna, objavljeno je u petak u nekonsolidiranom financijskom izvješću. Prihodi od prodaje pali su 3,4 posto, na 5,18 milijardi kuna, dok su im financijski prihodi skočili 125 posto, na 96,1 milijuna kuna. Zanimljivo je da su im financijski rashodi smanjeni 20 posto, na 147,7 milijuna kuna. Potraživanja su smanjili 18,4 posto, na 883,58 milijuna kuna, a obveze su povećane: dugoročne 23,3 posto, na 1,01 milijardu kuna, a kratkoročne 4,9 posto, na 5,53 milijarde kuna. Rezultate je u petak objavilo i Agrokorovo Belje, koje bilježi sličan trend: ukupni prihod pao je 2,58 posto, na 500,28 milijuna kuna, a dobit je povećana tri i pol puta, sa 1,1 na 3,9 milijuna kuna. Članicama Agrokora sr-

rezultati agrokorovih tvrtki Ukupni prihod* Konzum Belje

5.769,46

% Dobit* -1,63%

500,28 -2,58%

26,56

% 30,56%

3,88 250,96%

Jamnica

521,93

8,06%

41,17

Zvijezda

422,59

-1,69%

8,28 -48,46%

PIK Vinkovci

161,08 16,96%

0,63 -73,75%

35,02%

* izraženo u milijunima kuna

panj je prošao odlično: prema pripćenju članice koncerna Konzum, Jamnica i PIK Vrbovec ostvarile su najbolje prodajne rezultate u povijesti. Konzumova je prodaja u srpnju iznosila više od 1,6 milijardi kuna što predstavlja povećanje od čak 9 posto u odnosu na isti mjesec 2009. Jamnica je prodala više od 60 milijuna litara vode i pića što je čak 15 posto bolje od bilo kojeg mjeseca u povijesti tvrtke. PIK Vrbovec je prodao više od 4900 tona mesa i mesnih prerađevina što iznosi 17 posto više u usporedbi s istim mjesecom 2009. P.B.

IvICa TOdOrIć, vlasnik Agrokora Snimio Saša ćetković

Adris grupa Noćenja 3% više Prihod: 1,3 mlrd. kn

9,80%

Dobit: 118,75 mil. kn

52,62%

U prvih je šest mjeseci ove godine ukupan prihod Adris grupe iznosio 1,3 milijarde kuna, što je 9,8 posto manje od prošlogodišnjeg. Prihodi od prodaje roba i usluga pali

su 8,9 posto na 1,17 milijardi kuna. Operativna dobit iznosi 158 milijuna kuna, a dobit prije poreza 204 milijuna kuna, 40 posto manje nego u prvom polugodištu 2009. Neto dobit Adrisa bila je više nego prepolovljena, sa 250,86 na 118,75 mili-

juna kuna. Prodaja TDRa porasla je 1,5 posto, a u turističkom dijelu poslovanja Adris grupe ostvareno je tri posto više noćenja gostiju nego u prvom polugodištu 2009. Trenutačni je buking bolji od prošlogodišnjeg, kažu u Adrisu. J. J.

Janaf

rezultati

I.-VI. mjesec 2010. 10-11 business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

od planiranih. U priopćenju se također ističe da su maPrihod: 218,7 mil. kn 10,2% nji obujam transporta nafDobit: 55,57 mil. kn 5,4% te i niži tečaj dolara prihode od transporta nafte smanjili 20,5 posto. S druge strane, Janafova polugodišnja dobit u prvih šest mjeseci ove prihodi od skladištenja nafte povećani su 11,2 posto, što godine iznosi 55,57 milijuje rezultat povećanja sklana kuna, što je 5,44 posto manje nego u istom razdo- dišnih kapaciteta koje je zablju prošle godine, pokazuju kupila HANDA. Prihodi od podaci iz financijskog izvje- skladištenja derivata veći su od ostvarenih u prethodnoj šća. Ukupni prihodi takogodini 29 posto. Ukupni rasđer su pali, i to 10,2 posto. hodi smanjeni su 7,4 posto Iako su iznosili 218,7 milite su iznosili 149,2 milijuna juna kuna, u Upravi uvjekuna. B.hr ravaju da su 4,3 posto veći

Medika Raste tržišni udjel Prihod: 986,37 mil. kn

0,65%

Dobit: 7,6 mil. kn

42,4%

Ukupni prihodi Medike porasli su u prvom polugodištu 0,65 posto, na 986,27 milijuna kuna, dok im je neto dobit skočila 42,4 posto, na 7,6 milijuna kuna. "U prvih šest mjeseci 2010. Medika je nastavila s

jačanjem svoje tržišne pozicije u Hrvatskoj pri čemu im je tržišni udjel dosegnuo 29,36 posto, što je 1,21 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Istodobno tržište farmaceutskih proizvoda za prvo polugodište 2010. ima pad četiri posto", navodi se u komentaru Uprave koji potpisuje njezin član Jasminko Herceg.

Komentirajući rizike poslovanja Herceg ističe preduge rokove plaćanja HZZO-a, ali i stalno snižavanje cijena lijekova s liste HZZO-a te administrativno određivanje cijena lijekova i marži. Za čitavu godinu Medika planira rast prodaje od dva posto čime bi im tržišni udjel dosegnuo 28,75 posto. P. B.

Atlantska plovidba Profit samo iz pomorstva Prihodi: 463,8 mil. kn

16,2%

Dobit 10,3 mil.kn (lani gub. 63,16 mil. kn)

Atlantska plovidba u prvom je polugodištu ostvarila dobit od 10,3 milijuna kuna, a čini je 31,9 milijuna kuna dobiti pomorstva, 14,3 milijuna kuna gubitka avioprijevoza, te 7,3 milijuna kuna gubitka hotelijerstva.

U prvom lanjskom polugodištu Atlantska je poslovala sa 63,16 milijuna kuna gubitka. Grupa je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila ukupne prihode u iznosu od 436,8 milijuna kuna. U odnosu na prošlogodišnjih 375,9 mil. kuna prihoda, oni su veći 16,2%. Pomorstvo je ostvarilo 75% priho-

da, avioprijevoz 19%, te hotelijerstvo 6%. Troškovi su iznosili 426,5 mil. kuna i 2,9 posto su manji od prošlogodišnjih 439,1 milijuna kuna. 71 posto ukupnih troškova otpada na pomorstvo, 21% na avioprijevoz, a 8% na hotelijerstvo. Konsolidirana dobit pripisana imateljima kapitala matice iznosi 15,9 milijuna kuna. N. S.

Croatia osiguranje Pad prihoda od ulaganja Premija 2,04 mlrd. kn

3,2%

Dobit 54,3 mil. kn

38,33%

Neto dobit grupe Croatia osiguranje nakon oporezivanja i udjela manjinskih dioničara u neto dobiti iznosi 54,3 mil. kuna. Zaračunata bruto premija u prvom polugodištu 2010. iznosi 2,036 milijardi kuna i bilježi smanjenje 3,2

posto. Od toga zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja bilježi smanjenje od 3,2 posto, a zaračunata bruto premija životnog osiguranja smanjena je 3,9 posto. Grupa Croatia osiguranje u prvom je polugodištu ostvarila prihode u iznosu od 1.821,3 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 9,9 posto prema ostvarenim

prihodima u istom razdoblju prethodne godine. U poslovima ulaganja sredstava neživotnih i životnih osiguranja Grupa bilježi prihode od ulaganja u iznosu 168,8 milijuna kuna, što je smanjenje od 48,0 posto. Ukupna imovina je na kraju polugodišta iznosila 9,76 milijardi kuna, 8,8 posto više u odnosu na kraj 2009. godine. B.hr

Petrokemija Prihodi: 921,54 mil. kn

15,90%

Gubitak: 47,04 mil. kn (lani gub. 46,86 mil. kn) Petrokemija je nastavila s lošim rezultatima kakvi su bili i u prvom polugodištu prošle godine. Neto gubitak je u šest mjeseci ove godine iznosio 47,04 milijuna kuna i bio je 0,40 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč povećanju proizvodnje 28,1 posto, nisu uspjeli izbjeći pad ukupnih prihoda - i rashoda, 15,30 od-

nosno 15,90 posto, na 921,54 i 968,59 milijuna kuna. Troškovi zaposlenika smanjeni su 21,8 posto, ali troškovi sirovina, materijala i energenata nisu smanjeni. Kako stoji u izvješću tvrtke poslanom Zagrebačkoj burzi, glavni problem s kojim se bore i dalje su niske cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu koje imaju negativan učinak na potražnju za mineralnim gnojivima, no iz izvješća nije moguće utvrditi koliki je dio prihoda tvrtka ostvarila na domaćem, a koliki na stanom tržištu. J. J.

Ina U minu 108 miliju Veća proizvodnja nafte i više cijene sirovine nisu mogle amortizirati više od 200 milijuna kuna minusa u rafinerijskom dijelu, gotovo milijardu kuna minusa iz financijskog poslovanja i čak 328 milijuna kuna gubitka na plinskom poslovanju Prihod 12,8 mlrd. kn

Gubitak 108 mil.kn (lani gub. 50 mil. kn)

Ina je sa 220 milijuna kuna neto dobiti od neprekinutog poslovanja u prvom polugodištu 2010. i s istodobnim negativnim doprinosom plinskog poslovanja od 328 milijuna kuna ostvarila ukupan neto gubitak od 108 milijuna kuna. Taj je gubitak više nego udvostručen (116 posto viši) u odnosu na prvo polugodište protekle godine kad je najveća domaća naftna kompanija poslovala sa gubitkom od 50 milijuna kuna. Ukupni prihod povećan je pak 7,99 posto na 12,82 milijarde kuna.

Veća proizvodnja

Dobit iz osnovne djelatnosti od neprekinutog poslova-

nja u promatranom razdoblju iznosila je (bez jednokratnih stavki) 2,36 milijardi kuna (432 milijuna dolara) te je udvostručena u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tome je razlog veća proizvodnja ugljikovodika zbog povećanog udjela u proizvodnji i puštanja u rad novog plinskog polja na sjevernom Jadranu, početka rada plinske i naftne stanice Jihar u Siriji te promjene obračuna nafte proizvedene u Angoli, čime se nadoknadio prirodni pad proizvodnje nafte u Hrvatskoj i Egiptu. Prosječna realizirana cijena sirove nafte također je porasla, čak 56 posto, a smanjeni su i operativni troškovi. U istom je razdoblju segment rafinerije i marketinga ostvario gubitak iz osnovne djelatnosti od 207 milijuna kuna (38 milijuna dolara), što je

Jadranska banka Prihod od kam.: 31,87 mil. kn

7,69%

HPB Prihod od kam: 185,33 mil. kn

12,4%

Dobit 54 mil. kn (lani gub. -85,4 mil. kn)

10,94% Hrvatska poštanska banka u prvom je polugodištu 2010. go27,13% dine ostvarila operativnu dobit Dobit: 10,86 mil. kn Jadranska banka u prvih je šest prije rezerviranja za gubitke u mjeseci zaradila 10,86 milijuna iznosu 112,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prethodne kuna, 27,13 posto manje nego godine ostvareno osam milijuprošle godine. Neto prihodi od kamata iznosili su 31,87 milijuna kuna. Troškovi rezerviranja na kuna, 7,69 posto manje, dok za gubitke u prvih šest mjeseci su neto prihodi od provizija i na- 2010. godine iznose 58,2 milijuna kuna, pri čemu je u drugom knada porasli 10,94 posto, na kvartalu 2010. izdvojeno 24,6 7,65 milijuna kuna. J. J. Prihod od nakn.: 7,65 mil. kn

nusu od una kuna

milijuna kuna, pa tako dobit nakon oporezivanja iznosi 54 milijuna kuna. Uslijed nižih kamatnih troškova na izvore sredstava, neto kamatni prihodi su krajem lipnja 2010. godine viši 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Banka je ostvarila neto prihod od provizija i naknada u iznosu 102,7 milijuna kuna, 25,9 posto više nego prethodne godine. Imovina HPB-a na dan 30. lipnja 2010. iznosi 14,15 milijardi kuna i veća je 1,2 posto u odnosu na kraj prethodne godine. B.hr

RBA Prihod kam.: 646,23 mil. kn

14,58%

Dobit 236,85 mil. kn

30,51%

Raiffeisen banka je u prvom polugodištu ove godine zaradila 236,85 milijuna kuna, 30,51 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, od čega imateljima kapitala matice pripada 219,6 milijuna kuna. Neto prihodi od kamata iznosili su 646,23 milijuna kuna, 14,58 posto više od ostvarenih u istom razdoblju prošle godine, dok su neto prihodi od provizija i naknada po-

rasli 9,65 posto, na 214 milijuna kuna. Prihodi od kamata pali su 13,33 posto, na 1,19 milijardi kuna, a najviše su pali kamatni prihodi od financijskih institucija, 48,37 posto, na 75,27 milijuna kuna. Rashodi od kamata prema građanima porasli su 5,95 posto, na 288,25 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci ove godine banka je vrijednosno uskladila i za gubitke rezervirala 140,42 milijuna kuna, upola manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni je kapital povećan 1,46 posto, na 5,70 milijardi kuna. J. J.

Zagrebačka banka Krivac rezerviranja za gubitke Posl. prihodi: 2,36 mlrd. kn

Dobit 512 mil. kn

27,7%

Dobit Zagrebačke banke u prvom je polugodištu ove godine smanjena 27,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 512 milijuna kuna. Kako su objasnili iz Zagrebačke banke, pad dobiti rezultat je povećanih troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke. Za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke

izdvojeno je 459 milijuna kuna. Poslovni prihodi iznose 2,3 milijarde kuna, te su 48 milijuna kuna ili 2 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Neto kamatni prihod iznosi 1,5 milijardi kuna i 7 posto je veći nego u prvom polugodištu prošle godine. Neto prihod od provizija i naknada ostvaren je u iznosu 563 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine provizije i naknade povećane su za 35 milijuna kuna ili 6,6 posto. B.hr

FRANJO LUKOVIĆ, predsjednik Uprave snimio hrvoje dominić

PBZ 'Marže su nam rasle' ZOLTÁN ÁLDOTT, predsjednik Uprave Ine snimio saša ćetković

65 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine (bez jednokratnih stavki), uglavnom zbog znatno manje potražnje na tržištu kako u Hrvatskoj tako i u regiji.

Slabija maloprodaja

Trgovina na malo ostvarila je dobit iz osnovne djelatnosti od 7 milijuna kuna (bez jednokratnih stavki), što je nešto niže od razine prethodne godine kad je to bilo 8 milijuna kuna, unatoč 6,7 posto manjoj količini prodaje nego u istom razdoblju 2009., uglav-

nom zbog manje potražnje. Neto gubitak iz financijskih aktivnosti od neprekinutog poslovanja povećao se za 942 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2009. i u prvom polugodištu 2010. iznosio je 1,08 milijardi kuna. Negativne tečajne razlike na kreditima iznosile su 908 milijuna kuna u usporedbi sa 8 milijuna kuna pozitivnih tečajnih razlika prethodne godine. Troškovi kamata bili su 26 milijuna kuna niži nego u istom razdoblju 2009., a ostali financijski troškovi 52 milijuna veći. Nikola Sučec

Prihod od kam.: 1,05 mlrd. kn

0,3%

Dobit 493,3 mil. kn

1,8%

PBZ grupa u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila 493,3 milijuna kuna neto dobiti, što je 1,8 posto manje nego u istom polugodištu prošle godine. Neto prihodi od kamata

bilježe blagi rast - 0,3 posto - te su iznosili ukupno 1,05 milijardi kuna. "Iako je Grupa ostvarila niži kamatni prihod od poduzeća i financijskih institucija, on je u cijelosti ublažen padom rashoda od kamata koji je niži 27 posto zbog oporavka kamatnih marži", objasnili su iz PBZ-a. Neto prihod od

provizija i naknada povećan je 1,4 posto, na 515,8 milijuna kuna. PBZ grupa izdvojila je 165,7 milijuna kuna za vrijednosno usklađenje i rezervacije za gubitke, što je ispod razine polugodišta 2009. godine, ali iz grupacije ističu da je to ipak osjetno više nego u razdoblju prije financijske krize. B.hr

Erste banka Blagi pad aktive Posl. prihodi: 581,4 mil. kn

9,3%

Dobit: 269 mil. kn

14,7%

U prvih je šest mjeseci 2010. Erste banka ostvarila porast neto prihoda od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke od 9,3 posto, na 581,4 milijuna kuna. Neto

dobit u prvoj je polovici godine iznosila 269,0 milijuna kuna, čime je banka i u ovim težim vremenima zadržala stabilnu razinu profitabilnosti. S obzirom na objektivne tržišne okolnosti, smanjenje neto dobiti od 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje u 2009. ponajprije je uvjetovano porastom troškova

vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. Ukupni su krediti na kraju polugodišta iznosili 33,5 milijarda kuna, što je 4,3 posto više u odnosu na kraj 2009. Aktiva banke na kraju prvog polugodišta 2010. iznosila je 48,6 milijarda kuna, 0,6 posto manje u odnosu na kraj prošle godine. B.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

RIJEDAK SLUČAJ

UTAJA

mITO

U Cemexu novi kolektivni

Uhićeni bivši direktori mTČ-a

HEp-ovcu istražni zatvor

Split. CEMEX Hrvatska potpisala je u petak s Nezavisnim sindikatom Dalmacijacementa trogodišnji kolektivni ugovor. Time radnici zadržavaju sva ključna materijalna prava iz prethodnog kolektivnog ugovora - isplatu regresa, božićnice, božićnog bona, jubilarnih nagrada i dara za djecu, kao i dopunskog te dodatnog zdravstvenog osiguranja. B.hr

Čakovec. Zbog osnovane sumnje da su utajili porez, policija je uhitila dvojicu bivših direktora MTČ-a d.d. i MTČ-a Tvornice rublja, Vladu Bošnjaka i Tomislava Farkaša. Međimurska policija provela je istragu u tvrtkama i u domovima bivših direktora koje se sumnjiči da su počinili kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti te sklapanja štetnog ugovora. H

Zagreb. Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Ratko Šćekić u subotu je odredio jednomjesečni istražni zatvor bivšem članu Uprave HEP-a Željku Kljakoviću Gašpiću, koji je zbog sumnje u gospodarske zlouporabe i davanja mita u petak uhićen u Splitu. Neki portali navode da je uhićenje Kljakovića Gašpića, jed-

nog od najbližih suradnika bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravaka, uslijedilo dan nakon što su iz pritvora pušteni čelni ljudi tvrtke Monting Ljubo Bušić i Ante Matić koje se sumnjiči za namještanje poslova za Termoelektranu Sisak, pa se pretpostavlja da je spomenuti dvojac istražiteljima priznao neke detalje koji terete Kljakovića Gašpića. Navodno ga se tereti za lažiranje bilance HEP-a za 2009. kako bi se prikrili gubici od 1,5 milijardi kuna štete zbog uvoza struje, kao i za primanje mita. H

I Bandić naručio 66 novih automobila

nE KUpUJE SAmO VLADA Svi su automobili marke VW, osim jednog audija A6, a među njima je i devet luksuznih passata te jedan touareg i jedan golf "šestica". Osim 12 "veličanstvenih" za koje će se iz proračuna platiti oko 3,5 mil. kuna, novi će gradski vozni park upotpuniti i 23 golfa, 27 pola te po dva multivana i caddy furgona

Ne kupuje samo Vlada nove automobile. Ovih je dana i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nabavio 66 novih automobila od Porsche leasinga, a vrijednost sklopljenog ugovora je 12,12 milijuna kuna (s PDV-om). Svi su automobili marke Volkswagen, osim jednog audija A6, a među njima je i devet luksuznih passata

te jedan touareg i jedan golf "šestica". Osim 12 "veličanstvenih" za koje će se iz proračuna platiti oko 3,5 milijuna kuna, novi će gradski vozni park upotpuniti i 23 golfa, 27 pola te po dva multivana i caddy furgona.

Operativni leasing

Ugovor o operativnom leasingu između Grada i Porschea sklopljen je na minimalnih 36 mjeseci pa kada se sve zbroji i oduzme, ispada da će jedan automobil tijekom tri godine u prosjeku koštati oko 184 tisuće kuna. Na natječaj je stigla samo jedna ponuda iako je natječajnu dokumentaciju preuzelo čak 18 gospodarskih subjekata. Međutim, u konačnici usamljena ponuda Porsche leasinga ne treba čudi-

ti jer su natječajne specifikacije željenih automobila zagrebačke gradske uprave bile toliko precizne da se znalo kako za posao mogu konkurirati jedino Volkswagen ili Audi, a nisu se mogle javiti autokuće već samo leasing-društva. U specifikacijama je bila određena točna dužina vozila, kubikaža motora, broj konjskih snaga, ali i mnogi sitniji detalji koji su vodili prema dva navedena automobilska koncerna. Tvrtka Porsche leasing u vlasništvu je austrijskog Porsche Holdinga, ali je poslovno povezana s Auto Zubakom preko PZ auta koji je glavni hrvatski zastupnik za Volskwagen, Audi, Škodu, Seat i Porsche.

Opet volkswageni

U gradskoj upravi i do sada su se vozili volkswageni, a nabavu novih automobila gradonačelnik Milan Bandić tumači kao jednu od mILAn bAnDIć, zagrebački gradonačelnik Snimio darko marić

antirecesijskih mjera. Naime, vozni park zagrebačke uprave do sada je brojio 201 službeno vozilo, dok bi sada trebao biti sveden na trećinu. Luksuzni automobili sa službenim vozačem bit će na raspolaganju 24 sata gradonačelniku Bandiću i njegovoj zamjenici Jeleni Pavičić Vukičević, kao i predsjedniku Gradske skupštine Borisu Špremu te profesionalnoj potpredsjednici

Tatjani Holjevac. Pročelnici također imaju pravo koristiti službeni auto i vozača prema potrebi. Na pitanje o nabavi 66 novih službenih automobila gradonačelnik Milan Bandić svojedobno je izjavio: "Automobili će nas sigurno koštati dvije trećine novca manje. A ne očekujete valjda da se gradonačelnik vozi u tačkama." Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

RAZmJEnA ZEmLJIŠTA

Porsche oprostio Gradu 414 tisuća kuna duga Porsche Zagreb, sestrinska tvrtka Porsche leasinga, nedavno je s Gradom Zagrebom sklopila još jedan posao. Riječ je o nagodbi o razmjeni zemljišta u Jankomiru, a zanimljivo je da je razliku od gotovo pola milijuna kuna u cijeni Porsche odlučio gradskoj vlasti oprostiti. Prema nagodbi koja je objavljena na službenim stranicama Zagreba, Grad je Porscheu prepustio 2446 četvornih metara zemljišta za izgradnju Audi centra Zagreb uz Škorpikovu ulicu, dok je Porsche ustupio Gradu 951 kvadrat radi izgradnje pristupne prometnice koja se također treba priključiti na Škorpikovu. Tržišna vrijednost zemljišta koju je stekao Grad je 665,7 tisuća kuna, dok je Porsche u vlasništvo dobio zemljište vrijedno 251.250 kuna. Dug Grada od 414 tisuća kuna Porsche je odlučio "zaboraviti".

moje financije Ponedjeljak 2/8/2010

Koji je telekom operater najjeftiniji? SURFANJE, TELEFONIRANJE, TV Cijene interneta i telefoniranja slične su kod svih operatera, kreću se oko 160 kuna, no razlika je u ponudama u brzini interneta i količini besplatnog telefoniranja. Najpovoljniji je B.net koji za tu cijenu nudi neograničeno surfanje i telefoniranje. U kombinaciji s TV-om ima više opcija i više 'najboljih' ponuda

ri odabiru telekom operatera lako je 'istrčati na prvu loptu' za najpovoljnijom cijenom mjesečne naknade, pogotovo u slučaju paketa usluga koji uključuju telefon i internet.

Međutim, usporedi li se količina usluge uključene u paket, jasno je da se za istu cijenu ne dobiva ista usluga. Naime, iako su cijene telefonskih impulsa prema fiksnim brojevima u nacionalnoj mreži izjednačene i kreću se u rasponu

od 0,11 do 0,22 kune te oko 1,54 kune po minuti prema mobilnim mrežama, brzina interneta i količina besplatnog telefoniranja pravi razlike u konačnom mjesečnom računu. Operateri već neko vrijeme nude pakete usluga koji

DOBRO PRIPAZITE

Nadoplate i trošak priključka 'skriveni' su troškovi Svi operateri nude brojne dodatne usluge koje se nadoplaćuju, a u tome prednjači Metronet čiji korisnici, htjeli ili ne, kupuju prvo osnovni paket bilo koje usluge, a svaku nadogradnju paketa nadoplaćuju. Isto je i s Optima Telekomom koji ne nudi pakete usluga već odvojene usluge, ali po različitim tarifnim modelima, od kojih je posebno interesantna mogućnost predodabira operatera. Tako primjerice OptiEasy nudi prvih 500 minuta telefoniranja za 0,06 kuna prema

fiksnim i 1,23 kuna prema mobilnim brojevima u Hrvatskoj uz mjesečnu naknadu od 30 kuna za korisnike s predodabirom operatera i 12,3 kune za postojeće Optimine korisnike. Preko mjesečnih naknada te nadopuna paketa i dodatnih usluga operateri 'ušuljaju' dodatan mjesečni trošak koji je najčešće od 20 do 100 kuna. Nove korisnike ne treba iznenaditi ni trošak priključka koji je kod svih operatera 450 pa do 550 kuna, osim u akcijskim ponudama.

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > usporedba telekoma > krediti

14-15

7,24 5,57 kune za euro iznosio je u petak HNB-ov srednji tečaj, što znači da je prošli tjedan kuna oslabila u odnosu na euro 0,1 posto

1856,55

kuna za dolar zaključni je prošlotjedni tečaj pa je kuna u odnosu na dolar ojačala 0,4 posto

bodova zaključna je prošlotjedna vrijednost Crobexa, koji je u tjedan dana porastao 0,71 posto

95,99 148,4 bodova završna je vrijednost Crobisa, koji je prošli tjedan porastao skromnih 0,03 posto

obračunske jedinice prošlotjedna je vrijednost Mirexa, koji je tako u tjedan dana porastao 0,2 posto

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

za jednu cijenu priključka i mjesečne naknade nude različite olakšice poput neograničenog ADSL pristupa internetu (flat rate) ili besplatnog telefoniranja u nacionalnoj mreži prema fiksnim brojevima. Flat rate opcija za internet, svakako meta većine potrošača, u kombinaciji s telefonom u svim je ponudama alternativnih operatera u jednakom rasponu cijena između 150 i 160 kuna. No, razlika između operatera nastaje u ponuđenoj brzini interneta i količini besplatnog telefoniranja prema fiksnim brojevima.

I do 400 kuna mjesečno

Maksimalnu uslugu nudi B.net, koji za 160,3 kune nudi flat internet na brzini od 8 Mbps i neograničeno telefoniranje unutar nacionalne mreže prema fiksnim brojevima. Ostali su operateri 'štedljivi' i uglavnom za istu cijenu nude flat internet pri brzini 3 do 4 Mbps, a neograničeno se telefoniranje na-

Kako će izgledati vaš mjesečni telekom račun kod domaćih operatera? Flat rate + telefon

Triple play (Telefon + internet + IPTV)

160,3 kn (flat internet - 8 Mbps i flat telefon)

226,84 kune (flat internet i telefon, te osnovni paket TV programa)

Osnovni paket B.net

73,8 kn (brzina interneta 1Mbps i naknada 3,63 kn po satu)

155,26 kn (4 Mbps)

Nema IPTV

Iskon

99,81 kn

151,23 kn

209,99 kn

Metronet

99,81 kn

120,98 kn (nadoplata za uslugu Dual flat)

150,22 kn (bez flat interneta i telefonije, nadoplata 120,98 kuna)

67,65 kn (OptiTelefon) + 38,31 za OptiADSL od 2Mbps

Povećanje brzine i promjena tarifnog modela telefoniranja uz nadoplatu na osnovne modele

Nema IPTV

73,80 kn (Start telefon) + 73,80 kn (Start telefon) + 99,80 kn (Start MAXadsl) 158,64 kune (MAXadsl flat)

Doplata 65,52 kn za korisnike MAXadsl (99,8 kn za korisnike Start telefona)

Optima

Izvor: Business.hr

doplaćuje kao primjerice kod Metroneta, dok Iskon nudi 300 besplatnih minuta u nacionalnoj mreži u sklopu paketa Iskon.duo

Obitelj, no za taj paket traži mjesečnu naknadu od 400 kuna. B.net daje diskontnu cijenu i na svoju glavnu po-

ZAŠTO JE NAJVEĆI NAJSKUPLJI?

HT-u regulator diktira cijene i onemogućuje pakete usluga Komercijalni operateri ne uspijevaju dosegnuti nacionalnu pokrivenost koju ima bivši monopolist HT, no najveći domaći telekom s druge strane po zakonu ne smije pružati svoje usluge u paketima, a cijene mu određuje regulator HAKOM. Tome je razlog upravo infrastrukturna prednost koju ima pred ostalim komercijalnim operaterima i opravdani strah regulatora da ne iskoristi tu prednost i ispreplitanjem usluga pod zajedničkom niskom cijenom ne uništi konkurente.

HT pruža odvojene usluge telefonije, interneta i televizije, za koje naplaćuje odvojene mjesečne naknade, i to 60 kuna za osnovni model telefoniranja, a 99,8 kuna za osnovni paket interneta. No, cijena MAXtv mjesečne naknade ovisi o priključku telefonije i interneta. Korisnici MAXadsl-a platit će 65,52 kune, a korisnici T-Com telefonskog priključka 99,8 kuna mjesečne naknade. U HT-u razmatraju uvođenje usluge 'triple play', no u tome bi završnu riječ trebao imati regulator HAKOM.

nudu 'triple play', uslugu u koju su uključeni i internet i telefon, ali i usluga IPTV televizije, za što naplaćuje mjesečnu naknadu od 226 kuna. U tu je cijenu uključeno neograničeno telefoniranje prema fiksnim brojevima i brzina interneta od 8 Mbps.

Povoljnije samo u gradu

Iskon, u vlasništvu dominantnog telekom operatera HT-a, svoj osnovni 'triple play' paket mjesečno naplaćuje po 209 kuna, a nudi flat internet brzine 3 Mbps, no bez neograničenog telefoniranja već samo sa 60 minuta besplatnog telefoniranja prema fiksnim brojevima u nacionalnoj mreži.

Metronet se može učiniti povoljnim s ponudom 'triple play' usluge za samo 150 kuna s PDV-om, no u tu cijenu nije uključeno ni neograničeno surfanje ni telefoniranje koje je oboje potrebno nadoplatiti kao dodatnu uslugu. Tako ćete, u završnoj računici, nadoplatom osnovnog paketa na kraju mjeseca platiti 270 kuna. Naravno, usluge alternativnih operatera redom su jeftinije od usluga vodećeg domaćeg telekoma HT-a, no, ne živite li u nekom od većih gradova koji su poslovno zanimljivi alternativcima, njihovu uslugu još dugo nećete moći koristiti pa nažalost nemate previše prostora za računanje. Nikola Tomić

MIROVINSKI FONDOVI

Manji poticaji, no veći prinosi? Vlada je odlukom o smanjenju poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju, tzv. treći mirovinski stup, sa 25 na 15 posto, odnosno s maksimalno 1250 kuna na 750 kuna godišnje na prvi pogled smanjila atraktivnost tog vida štednje, no istovremenim smanjenjem ograničenja ulaganja, ti fondovi mogli bi ostvarivati više prinose i time privlačiti građane. Naime, prema novom zakon-

skom prijedlogu dobrovoljni mirovinski fondovi u dionice će moći ulagati čak 70 posto svoje imovine, u vrijednosne papire koji ne kotiraju ni na jednom tržištu čak 30 posto imovine, a dopušta im se ulaganje i u još rizičniju imovinu, izvedenice. To odmah znači da će i njihovi prinosi u vrijeme novog ciklusa na tržištu kapitala moći biti znatno veći od dosadašnjih. Trenutačno

je najunosniji od postojećih šest dobrovoljnih mirovinskih fondova AZ profit čiji je anualizirani prinos od početka poslovanja 8,64 posto, a onaj s najmanjim prinos od tek 2,16 posto je fond Croatia osiguranja. Pogledamo li skupnu bilancu dobrovoljnih mirovinskih fondova, vidimo da zbog aktualnih zakonskih ograničenja gotovo 90 posto od 1,3 milijarde kuna ukupne imovine drže u domaćim vrijednosnim papirima, od čega manje od 13 posto u dionicama. I. P.

Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova Fond

Mjesečni prinos u lipnju

Prinos u Anualizirani Početak Prinos u zadnjih 12 od početka 2009. mjeseci poslovanja poslovanja

AZ benefit ODMF

-1,06%

3,18%

10,16%

7,05% 3. 12. 2003.

AZ profit ODMF

-2,06%

1,57%

11,18%

8,64% 29. 9. 2003.

Croatia osiguranje ODMF Erste Plavi Expert ODMF Erste Plavi Protect ODMF

-1,53%

1,66%

8,14%

2,16% 29. 10. 2003.

-2,53%

0,75%

12,71%

4,21% 14. 3. 2005.

-1,25%

2,67%

6,91%

4,27% 14. 3. 2005.

Raiffeisen ODMF

-1,09%

2,16%

10,59%

5,01% 6. 8. 2002. Izvor: Hanfa

TRIKOVI U OSIGURANJU

Prijevremenim otkupom police gubite prinos, ali i uplaćeno Uzimanje pozajmice od osiguravajuće kuće, smanjenje mjesečnog iznosa premije, produljenje roka ili zamrzavanje police daleko su bolje varijante od otkupa police osiguranja života

KOLIKO PARA, TOLIKO MUZIKE

Osnovni paketi povoljni, ali sa 'sporim' internetom Najjeftiniji osnovni paket nudi H1, izraženo bez PDV-a, za 60 kuna mjesečno. No, internet se pritom plaća 2,95 kuna po satu korištenja, a brzina interneta je 1 Mbps. Optima s druge strane uopće ne nudi paket usluge interneta i telefonije pod zajedničkom mjesečnom naknadom, već se plaćaju odvojeno, i to 31,15 kuna za ADSL internet brzine 2 Mbps te telefon za 55 kuna mjesečne naknade. Optima je međutim povoljnija u trošku internetskog prometa - za 2 GB naplaćuje

cijenu na tržištu uobičajenu za 1 GB prometa od 15,12 kuna s PDV-om, dok je mjesečna naknada za flat rate 50,41 kuna. Iskon, koji je u vlasništvu HT-a, i Metronet pružaju u osnovnom paketu interneta i telefonije istu cijenu, no različitu brzinu pristupa internetu. Metronet, međutim, pruža plaćanjem dodatne mjesečne naknade povećanje brzine interneta s osnovnih 5 Mbps na 10 Mbps za 70 kuna, a sve se intervencije zbog kojih tehnička podrška mora izlaziti na teren dodatno naplaćuju.

Osiguranje života dugoročan je i jedan od najsigurnijih oblika štednje, čiji se efekti vide tek nakon dogovorenog isteka. Zato je najgora odluka o otkupu police osiguranja nakon samo nekoliko godina štednje, što su dobro naučili mnogi koji su se zbog krize odlučili na takav potez. U slučaju ranijeg otkupa, osiguranik ne samo da može ostati bez očekivanih prinosa nego i bez premije koju je ranije uplatio. Zbog toga su osmišljeni predujmovi i krediti nad policom te specifično "zamrzavanje" police.

Kredit uzima njih 15%

Prijevremeno prekidanje police osiguranja života za slučaj smrti i doživljenja, odnosno otkup police životnog osiguranja, moguće je ako su protekle najmanje 2 odnosno 3 godine (ovisno o ugovoru s osiguravajućom kućom) i ako je

uplaćena premija za to razdoblje. Tako je kod ugovorenog trajanja osiguranja od 20 ili manje godina otkup moguć nakondvije godine, dok je kod ugovorenog trajanja osiguranja od 21 ili više godina otkup moguć nakon tri godine. Otkup je moguć već nakon jedne godine samo kod cjenika s jednokratnim plaćanjem. Kao odgovor na sve veće zahtjeve klijenta za otkupom polica, osiguranja su intenzivirala upoznavanje klijenata s prednostima predujma nad raskidom police. Allianz svojim osiguranicima odobrava kratkoročne pozajmice na temelju iznosa otkupne vrijednosti police. Ako je klijentu potreban novac nakon 5 ili 10 godina, a ne želi raskidati policu osiguranja života, u mogućnosti je uzeti kratkoročnu pozajmicu. Podaci Triglav osiguranja pokazuju da se oko 15 posto klijenata odlučuje za pozajmicu umjesto otkupa. Nude i mogućnost stavljanja police u fazu mirovanja. Umjesto neisplativog otkupa, Croatia osiguranje svojim korisnicima nudi povoljne kredite u visini

otkupne vrijednosti police uz godišnju kamatu od 8 do 8,5 posto bez ikakvih drugih administrativnih troškova za korisnika. Krediti su na rok od tri mjeseca do najduže pet godina. I Croatia nudi "zamrzavanje" postojeće police osiguranja na rok od godinu dana bez plaćanja premije, ali i razne oblike olakšavanja plaćanja - smanjenje mjesečnog iznosa premije, produljenje roka police osiguranja ili obnova police. Nikola Sučec

bROJKE

godine, u slučaju trajanja osiguranja od 21 i više godina, razdoblje je u kojem nije moguć prijevremen otkup police; prekinete li policu, gubite sve uplaćeno

8,5

posto kamate traži Croatia osiguranje za kredite koje klijentima odobrava u visini otkupne vrijednosti police

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

SN holding

Aureus US Equity NFD Nova Europa AC Rusija KD Nova Europa OTP meridian 20

19,03%

16-17

Nava banka

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> usporedba telekom > krediti

-12,11%

naJGOriH 5 FOndOVa 4,37 2,87 2,02 1,91 1,59

HPB Dynamic Aureus Equity Capital Two Ilirika Azijski tigar Aureus Balanced

-1,62 -1,52 -1,35 -1,30 -1,20

Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseca

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Volksbank OTP Splitska banka RBA

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

Karlovačka banka

PBZ

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA Volksbank ERSTE RBA Banco Popolare PBZ Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 18-19 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

TOP 1000 banaka

Kineske banke na vrhu Najviše problema s lošim kreditnim plasmanima ima istočna Europa gdje je takvih kredita 7,37 posto The Banker u izdanju Top 1000 world banks 2010. objavio je da je tisuću najvećih banaka svijeta tijekom 2009. godine povećalo osnovni kapital 15 posto, na 4.915 milijarde dolara, a profit prije poreza porastao je sa 115 milijardi u 2008. na 401 milijardu američkih dolara, prenosi Bankamagazin. Na rang-listi banaka s najvećim profitom prednjače dvije kineske, ICBC i China Construction Bank Corporation, sa 24,5 milijardi dolara odnosno 20,3 milijarde dolara. Slijedi američki Goldman Sachs sa 19,8 milijardi dolara i europska banka Barclays čiji je profit prije poreza 18,9 milijardi dolara. Najveća je zapadnoeuropska banka po kapitalu Royal Bank of Scotland sa 123 milijarde dolara krajem 2009. godine. Na The Bankerovoj listi top 25 u zapadnoj Europi visoko su plasirane i vlasnice velikih banaka u Hrvatskoj: UniCredit je osmi sa 56,2 milijarde dolara osnovnog kapitala, Societe Generale deseta sa 50 milijardi, a Intesa Sanpaolo na 14. je mjestu sa 43,5 milijardi dolara.

regija/svijet

Moldavci se masovno PUT PREkO HRVaTSkE Otkako je prošle godine u Moldaviji na vlasti 'Savez za europske integracije', rumunjski predsjednik Traian Basescu dijeli rumunjske putovnice Moldavcima te se može očekivati velik val emigracije - koja velikim dijelom uključuje Hrvatsku

TRaIan baSEScU, rumunjski predsjednik arhiva business.hr

U kIŠInJEVU je od prošle godine na vlasti 'Savez za europske integracije' koji je u oporbu poslao proruske komuniste arhiva business.hr

na snaga. Put Moldavaca, koji načešće odlaze u Italiju i Španjolsku, vodi preko Hrvatske, pa je moguće da dio njih ostane i kod nas.

Proruska opozicija

umunjski predsjednik Traian Basescu namjerava povećati broj svojih stanovnika, i to na vrlo neobičan način: odlučio je velikodušno podijeliti rumunjske putovnice Mol-

davcima. Više od stotinu tisuća siromašnih Moldavaca već je dobilo putovnicu Rumunjske, zemlje članice Europske unije, a time im je otvoren put prema srednjoj i zapadnoj Europi, gdje se nadaju zaposliti kao jeftina rad-

Od 3,6 milijuna Moldavaca 120.000 već ima rumunjsku putovnicu, a trenutačno rumunjske vlasti obrađuju zahtjeve još 800.000 Moldavaca koji traže rumunjsku putovnicu. Plan je rumunjskog predsjednika Traiana Basescua da mjesečno 10.000 Moldavaca dobije rumunjsku putovnicu.

Otkako je 2009. u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, vlast osvojio "Savez za europske integracije" i time u oporbu poslao proruske komuniste, Rumunjska intenzivira svoje napore primanja Moldavaca u rumunjsko državljanstvo. Tako Bukurešt sponzorira tečajeve za službenike moldavskog ministarstva vanjskih poslova o "euroatlantskim integracijama" i plaća prijevode europskih zakona. Premda i sama pogođena gospodarskom krizom, Rumunjska je svojem malom susjedu priskrbila

KRPANJE PRORAČUNA

PIVARSKI SPOR

Poljaci od privatizacije utržili 3,13 milijardi eura

Amerikancima zabranjeno korištenje brenda Budweiser

Poljsko ministarstvo financija objavilo je da su prihodi od privatizacije od siječnja dosegnuli ukupno 12,5 milijardi zlota (3,13 milijardi eura), što je nešto više od polovine planirane svote za cijelu ovu godinu. "Naši su prihodi od privatizacije u dosadašnjem dijelu godine premašili 50 posto planiranih ukupnih prihoda za ovu godinu. Trenutačno je riječ o nešto više od 12,5 milijarde zlota, uz 111 uspješnih privatizacijskih postupaka", prenijela je poljska agencija PAP u četvrtak riječi zamjenika ministra financija Adama Leszkiewicza. Poljska planira u ovoj godini privatizacijom ostvariti prihode od 25 milijardi zlota. Do sada jei, među ostalim, prodano 29,9 posto udjela u vodećem osiguravatelju PZU i 53 posto energetske kompanije Tauron. H

Američki proizvođač piva Anheuser-Busch izgubio je u četvrtak dugogodišnju pravnu bitku za registraciju robne marke "Budweiser" u Europskoj uniji, budući da je najviši europski sud dosudio pravo prvenstva češkom proizvođaču piva Budejovicky Budvar. Time je završena desetogodišnja borba američkog proizvođača piva, koji je želio na europskom tržištu prodavati svoju verziju Budweisera. Slučaj datira iz 1996., kada je Anheuser-Busch podnio zahtjev za registraciju svog najprodavanijeg brenda Budweiser kao robne marke u EU. Češki proizvođač piva Budejovicky Budvar osporio je taj zahtjev 1999., tvrdeći da je već registrirao riječ "Budweiser" za prodaju svojeg piva u Njemačkoj, Austriji, Italiji i zemljama Beneluksa. H

o sele na zapad

velikodušne kredite. S rumunjsko-moldavske granice uklonjena je bodljikava žica, a od prošle jeseni Moldavci do 30 kilomeatara iza rumunjsko-moldavske granice mogu putovati u Rumunjsku bez vize. Rumunji i Moldavci žive u dvjema odvojenim državama, ali rumunjski predsjednik Basescu govori da je to "jedan narod koji ima pravo na svoje jedinstvo i zajedničku budućnost". Basescu očito sanja o "Romania Mare", o uskrsnuću "Velike Rumunjske" u granicama iz 1940. godi-

ne kada je Moldavija bila dio Rumunjske. Tadašnja je Besarabija 1940. u slijedu njemačko-ruskog pakta pripala Moskvi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rumunjska je 1991. godine prva priznala neovisnost Moldavije, ali do danas ne priznaje granicu na rijeci Prut koju su povukli Hitler i Staljin.

Otvaranje Schengena

Novo vodstvo Moldavije ne krije svoje osjećaje prema Rumunjskoj. Tako devet od 53 parlamentarna zastupnika otvoreno go-

vori da osim moldavske posjeduju i rumunjsku putovnicu, a još 11 zastupnika podnijelo je zahtjev. Dorin Chirtoaca, gradonačelnik Kišinjeva, nedavno je izjavio da su "Rumunji i Moldavci usko povezani kao Nijemci i Bavarci". Naravno da ujedinjenje Moldavije s Rumunjskom, koja je nakon Bugarske druga po redu najsiromašnija članica Europske unije, za većinu Moldavaca ne izgleda vrlo atraktivno. Prema rezultatima anketa dvije trećine Moldavaca žele otići u zemlje Europske unije, a samo dva posto Moldavaca sebe smatra Rumunjima. Većina želi u Španjolsku ili Italiju, gdje se već nalazi veliki broj Moldavaca. Rumunjska bi u ožujku 2011. godine trebala pristupiti schengenskoj zoni, skupini zemalja EU na čijim se granicama više ne kontroliraju osobe, pa bi tako na stotine tisuća Moldavaca s rumunjskim putovnicama moglo krenuti prema srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi, dobrim dijelom i preko Hrvatske. Otvoreno je pitanje hoće li jedan dio i ostati u Hrvatskoj. U međuvremenu su i u Bruxellesu primijećene velike migracije koje su dobrodošle populistima koji među ostalim traže da se i Europska komisija očituje o zbivanjima između Moldavije i Rumunjske. Alen Legović, Bruxelles

2,6 posto iznosi nova, revidirana stopa pada američkog BDP-a prošle godine, u usporedbi s dosadašnjih 2,4 posto, što pokazuje da je recesija dublja nego što se pretpostavljalo

PRODAJA SLOVENSKE BANKE

Goldman Sachs se zanima za NLB? Slovenski premijer Borut Pahor sklon je prepustiti većinski udjel u Novoj ljubljanskoj banci (NLB) stranom strateškom partneru, pri čemu se kao mogući budući vlasnik spominje belgijski KBC, a pojavile su se i spekulacije da je za ulazak u NLB zainteresiran i američki Goldman Sachs. Ljubljanski poslovni dnevnik Finance tvrdi da je Pahor za razliku od prethodnih premijera koji nisu dopuštali prepuštanje kontrolnog udjela u najvećoj slovenskoj banci čvrsto odlučio naći za nju odgovarajućeg strateškog partnera budući da joj je potrebna dokapitalizacija kako bi izbjegla moguće nove šokove na svjetskom tržištu.

Test izdržljivosti

NLB jedina je slovenska banka obuhvaćena provjerom izdržljivosti u ukupno 91 europskoj banci. "Za dlaku"je prošla provjeru, objavivši da u drugom dijelu godine namjerava povećati kapital za 400 milijuna eura kako bi se uspješnije nosila s eventualnim krizama. Izvori bliski Pahoru, navo-

de Finance, tvrde da slovenski premijer zagovara rješenje po kojemu bi slovenska vlada kao većinski vlasnik u banci zadržala 25 posto dionica i "zlatnu dionicu", kako potrebna dokapitalizacija od gotovo pola milijarde eura ne bi išla na račun poreznih obveznika.

Belgijski KBC

Finance navode kako je najizglednije buduće rješenje za NLB da kontrolni paket dionica preuzme belgijska skupina KBC. Pahor je u razgovoru za RTV Slovenija rekao da je Slovenija jedina europska država s većinskim državnim udjelom u najvećoj banci te da zagovara rješenje o prepuštanju većinskog udjela "europskom konzorciju banaka ili možda nekoj američkoj banci". Neki slovenski mediji navode da je za ulazak u NLB zainteresirana i američka banka Goldman Sachs, koja je navodno već dala svoju ponudu. U ministarstvu vanjskih poslova nisu željeli komentirati tu informaciju, tvrdeći da je riječ o "govorkanjima". O DOLASKU G. SAChSA u ministarstvu tvrde da su to samo priče arhiva business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE

2,884.77

250.00

373.00

1,444,547.38

21,196.03

223.72

332.84

3,701

956,424.30

1,723.98

226.52

318.99

0.61%

996

699,890.56

1,741.96

510.00

760.00

-0.71%

793

666,786.91

1,172.25

723.23

1,195.95 1,777.00

Adris grupa

300.00

0.00%

5,467

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.50

259.99

258.84

-0.45%

5,586

Adris grupa

254.12

260.59

254.12

-2.45%

Atlantic grupa

700.00

705.25

Atlantska plovidba d.d.

830.03

858.00

840.01

1,270.00

1,280.00

1.39%

377

479,041.72

1,704.51

1,207.01

SN holding

192.01

200.00

194.00

-3.00%

1,608

317,236.62

527.68

55.95

242.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

287.80

294.99

290.00

0.76%

1,093

317,232.10

1,571.80

225.34

400.00

1,660.00

1,689.83

1,669.00

-0.06%

173

288,609.83

264.67

1,600.00

4,375.00

470.05

479.00

1.68%

602

285,719.63

1,232.05

338.90

517.00

1,655.01

1,669.98

1,660.00

0.00%

147

243,960.15

16,600.00

1,370.00

1,940.00

Slatinska banka

109.99

110.00

109.99

-0.91%

2,012

221,300.00

101.08

93.60

135.00

Uljanik plovidba

559.00

570.00

560.00

0.18%

376

211,125.82

324.80

533.13

743.00

12.90

13.80

13.69

5.23%

15,066

202,840.35

36.98

10.55

29.01

139.61

143.00

140.00

-2.30%

1,087

153,428.73

229.13

124.01

209.00

Ina-industrija nafte d.d.

Fima validus Jadroplov d.d. Fima proprius d.d. Dalekovod Ingra Luka ploče Dom holding Liburnia riviera hoteli Konzum

22.00

22.50

4.65%

6,560

145,620.00

45.07

19.19

48.75

278.55

283.30

0.46%

488

136,910.30

649.84

270.20

443.00

22.58

23.00

22.98

-1.88%

5,895

134,145.57

172.35

22.00

61.49

1,590.04

1,623.99

1,603.00

0.44%

128,052.19

356.85

1,103.00

2,093.00

34.51

37.39

2.24%

3,130

115,914.04

279.20

28.70

54.00

2,272.99

2,298.93

2,298.91

1.14%

112,461.68

695.74

1,413.01

2,890.00

152.00

154.97

1.95%

626

96,175.86

3,518.26

117.02

185.00

Tankerska plovidba

1,251.01

1,399.94

8.61%

71,247.52

876.90

1,200.01

2,013.99

Zvijezda

3,296.97

3,420.00

6.88%

63,366.69

342.88

2,851.00

5,898.00

Industrogradnja d.d

420.00

480.96

450.96

-1.97%

134

59,047.42

204.01

292.00

570.00

Kraš, prehrambena industrija

400.00

0.00%

127

50,800.00

549.45

250.05

410.00

HG Spot

23.30

24.00

23.30

-4.90%

1,999

47,347.00

7.69

20.08

109.19

Viadukt

218.00

225.00

218.00

-6.02%

195

42,940.49

99.59

218.00

498.99

Zagrebačka banka

216.00

217.99

216.00

-0.44%

160

34,715.90

13,834.45

185.00

310.00

62.00

64.50

63.20

0.32%

523

33,203.40

519.22

59.00

108.00

7.85

9.50

21.02%

4,084

32,795.98

10.01

5.51

47.01

2,700.00

2,720.00

0.74%

29,740.00

2,020.54

1,820.00

3,750.00

Privredna banka Zagreb

505.00

510.00

-1.54%

28,539.98

9,728.13

480.50

715.00

OT-optima telekom d.d.

27.01

27.10

27.01

-3.57%

1,010

27,285.15

76.17

21.28

56.00

225.60

225.65

225.60

0.00%

103

23,239.30

161.32

191.00

345.00 109.30

Belje Đakovština Jadranski naftovod

IPK Kandit

88.35

89.98

0.54%

242

21,729.90

377.88

42.00

Petrokemija

AD plastik

114.01

117.00

5.30%

188

21,473.02

390.91

105.50

192.99

Istraturist Umag d. d.

335.95

354.99

348.00

-2.79%

19,615.90

1,626.90

270.00

410.00

Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

18.00

41.00

0.00%

491

17,095.84

13.73

15.17

87.99

638.00

-0.07%

14,674.00

603.49

500.00

680.00

1,430.00

0.00%

14,300.00

674.07

1,125.00

1,860.00

61.00

65.00

3.17%

198

12,817.14

48.89

58.00

144.00

Centar banka

250.00

0.00%

11,250.00

15.63

240.01

329.00

HTP Korčula

85.00

87.00

85.00

10.36%

112

9,741.85

36.25

72.10

185.00

740.00

0.68%

9,620.00

316.11

715.10

944.00

1,920.00

1,930.00

1,920.00

1.05%

9,620.00

58.97

1,540.00

2,198.00

Nava banka

79.00

12.86%

120

9,480.00

33.73

50.00

248.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.51

0.00%

318

9,066.18

95.41

15.15

39.00

2,993.99

2,994.00

0.00%

8,981.98

314.37

2,107.10

3,799.21

Hidroelektra niskogradnja

158.00

-1.25%

5,846.00

98.57

155.00

370.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

5,733.00

124.48

411.11

640.00

Turisthotel

555.00

0.87%

5,550.00

219.09

522.00

701.00

80.01

83.00

80.01

-9.08%

5,350.15

323.41

70.07

172.01

Belišće

428.00

445.00

428.00

-4.89%

4,314.00

498.33

290.00

580.00

Zagrebačke pekarne Klara,

126.00

0.00%

4,032.00

35.75

106.00

250.00

65.00

66.00

65.00

-1.52%

3,143.00

119.92

52.05

88.99

3,095.00

-0.16%

3,095.00

89.00

2,101.03

3,492.99

Siemens dioničko HUP - Zagreb Badel 1862

Franck prehrambena industrija, Končar

Čakovečki mlinovi

DIOKI d.d

Cijena dionice Viadukta ponovo je zaronila ispod 230 kuna, uz ukupni promet u iznosu 26.535 kuna. Ukupno je trgovano sa 120 dionica te građevinske tvrtke. Viadukt je u prvom polugodištu ostvario gubitak od 49,5 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 27,9 milijuna kuna.

1,640,100.00

Zadnja

Institut građevinarstva hrvatske

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,35% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Končar - elektroindustrija

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ericsson Nikola Tesla,

Dionica Đakovštine u petak je uzletjela više od 20 posto, uz iznadprosječni promet od 32.795 kuna. Izdanje je zabilježilo velik raspon cijene pa se tako tijekom dana cijena kretala od 7,85 kuna do najviše 9,50 kuna. Upravo je na toj cijeni Đakovština završila ovaj tjedan u kojemu se primaknula razini od 10 kuna.

Redovan promet: 9.786.600,14 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Veterina d.d. Transadria

310.13

-5.15%

2,791.17

430.05

280.00

505.00

Atlas nekretnine

Viro tvornica šećera d.d.

31.03

35.79

31.03

-3.03%

2,687.26

103.51

20.00

38.67

Magma d.d.

55.60

0.00%

2,502.00

271.00

48.11

78.00

Valamar grupa

39.00

39.10

39.00

-4.88%

1,952.60

245.53

25.06

45.00

178.05

0.03%

1,780.50

1,064.82

162.00

246.00

Luka Rijeka Đuro Đaković holding Elektroprojekt, projek., konz. i inženj. d.d. Kutjevo Koka Hoteli Podgora

29.50

-4.47%

1,475.00

95.49

22.36

58.00

718.00

0.14%

1,436.00

64.48

500.01

798.99

25.00

0.00%

1,250.00

143.16

23.11

45.51

183.12

-11.54%

915.60

165.40

183.12

300.00

20.44

-36.13%

858.48

7.49

20.10

54.00

Jadranka

400.00

0.00%

400.00

132.99

360.09

444.00

Zvečevo, prehrambena industrija

115.00

7.43%

230.00

35.40

87.56

139.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG ZVTG MELR SAVA SOS2E GRVG AELG KBMR SA02 ETOG TLSG POSR NF2R NF1N

KRKA PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV MERCATOR SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE AERODROM LJUBLJANA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA 2. IZDAJA ETOL TELEKOM SLOVENIJE POZAVAROVALNICA SAVA NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

BANJALUČKA BURZA GOVF-PO1 RSRS-O-D KRIP-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A EKVP-R-A UTSC-R-A JHKP-R-A PRVP-R-A FBIHKF FBIHKC FBIHKB FBIHKD FBIHK1C USRJR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E BSNLR HRBFRK2

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C USORA DD JELAH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR

BEOGRADSKA BURZA IMLK A2016 AGBN ENHL A2014 AIKB A2013 VINZ A2011 ALFA JGHM A2012 A2015 PUUE SCEN

Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Vino župa a.d. Aleksandrovac Obveznice RS serije A2011K Alfa plam a.d. Vranje Jugohemija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Putevi a.d. Užice Sacen a.d. Novi Sad

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB TPLF ALK TEL MTUR RM01 SBT GRNT MOBR RZLE

www.hrportfolio.com Nanjiža

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog MOBILITI BROKER AD SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

64,85 238,50 18,00 134,30 163,00 106,05 11,90 24,00 10,18 100,00 118,00 90,10 8,00 2,79 0,84

65,60 245,00 18,50 139,00 165,00 106,05 12,04 24,23 10,22 102,00 118,00 92,00 8,01 2,85 0,86

65,22 240,27 18,01 136,24 164,13 106,05 12,04 24,03 10,20 100,45 118,00 92,00 8,00 2,83 0,84

Promet

valuta: EUR - euro 65,08 240,33 18,06 135,99 164,36 37,72 11,94 24,02 10,20 1.004,46 118,00 91,57 8,00 2,83 0,84

0,34 % -1,12 % -1,04 % -1,99 % -2,87 % 0,00 % 0,00 % -1,92 % 0,00 % -2,48 % -5,52 % 1,10 % -0,99 % -0,70 % -1,18 %

8789 562 2070 213 122 433 1245 604 1393 13 105 115 1164 3275 8612

572.014,94 135.063,00 37.387,09 28.965,60 20.052,10 16.333,62 14.867,16 14.509,66 14.209,10 13.058,00 12.390,00 10.531,50 9.312,64 9.262,69 7.277,18

Sava Agrobanka Energoprojekt holding Komercijalna banka Skopje BH Telecom

+5,13% +1,96% +1,70% +0,93% +0,28%

Gorenje

Šipad komerc Makedonski telekom Petrol Krka Vino Župa

-4,35% -1,57% -0,82% -0,49% -0,04%

AIK banka

+0,33 -1,22

valuta: BAM - konvertabilna marka

FARMLAND AD NOVA TOPOLA - public offering of bonds 89,64 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 28,22 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 4,50 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 28,50 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,26 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA 3,31 ALPOS TVORNICA CIJEVI AD PRNJAVOR 0,40 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE 2,82 ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BANJA LUKA 1,51

SARAJEVSKA BURZA

Oznaka

Ponedjeljak 2/8/2010

business.hr

89,64 29,40 4,55 30,00 1,26 3,55 0,40 2,82 1,51

89,64 28,48 4,55 29,98 1,26 3,50 0,40 2,82 1,51

89,64 0,00 % 0,29 -1,78 % 4,55 1,11 % 0,29 -0,08 % 1,26 0,00 % 3,47 6,06 % 0,40 -13,04 % 2,80 0,00 % 1,50 0,00 %

25000 2.241.105,00 208567 60.005,65 11060 50.317,95 91540 26.881,60 888 1.118,88 122 423,70 1000 400,00 51 143,82 92 138,92

valuta: BAM - konvertabilna marka 78,50 93,50 98,70 87,00 26,12 2,00 31,68 28,51 24,60 23,46 15,11 6,00

78,50 93,50 98,70 87,00 27,00 2,00 31,68 28,51 24,60 23,46 15,21 6,00

1.420,00 81,41 7.306,00 880,00 87,25 2.908,00 90,37 7.990,00 97,07 8.001,00 2.675,00 93,57 84,50 956,00 2.232,00

1.500,00 81,70 7.500,00 900,00 87,33 2.930,00 90,44 8.000,00 97,09 8.675,00 2.675,00 93,58 84,52 1.050,00 2.232,00

78,20 3.100,00 3.595,00 3.830,00 410,00 2.351,00 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

81,00 3.200,00 3.660,00 3.950,00 415,00 2.395,00 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

78,50 93,50 98,70 87,00 27,00 2,00 31,68 28,51 24,60 23,46 15,20 6,00

78,50 93,50 98,70 87,00 26,72 2,00 31,68 28,51 24,60 23,46 15,20 6,00

4,67 % 130672 10.257.752,00 0,53 % 8080 755.480,00 0,41 % 3645 359.761,50 0,96 % 1701 147.987,00 1,89 % 3443 91.981,56 0,00 % 26047 52.094,00 0,89 % 1451 45.967,68 3,67 % 1266 36.093,66 -1,60 % 1113 27.379,80 0,26 % 1117 26.204,82 0,00 % 1285 19.533,35 3,45 % 2588 15.528,00

valuta: RSD - srpski dinar 1.497,00 81,64 7.487,00 897,00 87,31 2.915,00 90,40 7.997,00 97,08 8.015,00 2.675,00 93,58 84,51 994,00 2.232,00

1.496,89 81,64 7.487,31 896,90 87,30 2.915,36 90,41 7.996,67 97,07 8.014,86 2.675,00 93,58 84,51 993,60 2.232,00

4,69 % 13668 20.459.511,00 0,07 % 102644 8.379.599,44 1,96 % 286 2.141.371,00 1,70 % 1550 1.390.200,00 0,02 % 9589 837.162,08 -1,22 % 267 778.402,00 -0,04 % 5516 498.680,98 -0,04 % 60 479.800,00 0,01 % 4646 451.010,62 1,46 % 51 408.758,00 0,94 % 150 401.250,00 0,00 % 3824 357.831,68 0,02 % 4000 338.042,54 -5,33 % 250 248.400,00 20,00 % 110 245.520,00

valuta: MKD - makedonski denar 80,50 3.128,48 3.614,40 3.918,20 412,09 2.381,50 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

49,51 3.128,48 3.614,40 3.918,20 412,09 2.381,50 59,29 2.550,00 630,00 615,00 136,00

2,26 % 222707 11.026.511,13 0,93 % 230 719.550,00 1,62 % 183 661.435,00 1,77 % 122 478.020,00 -1,57 % 995 410.025,00 -0,76 % 163 388.185,00 -0,10 % 4835 286.682,76 -5,56 % 85 216.750,00 0,00 % 312 196.560,00 0,00 % 289 177.735,00 0,00 % 850 115.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Gorenje je u petak ponovo probilo granicu od 12 eura tijekom trgovine na Ljubljanskoj burzi. Dok je lipanj i srpanj dionica provela u nemilosti ulagača zahvaljujući dokapitalizaciji samo za odabrane dioničare u kojoj je svoj vlasnički udjel povećao IFC, objava kompanije da je preuzela švedskog konkurenta ASKO potkraj prošlog tjedna ipak je uspjela povratiti interes ulagača u dionicu proizvođača bijele tehnike. Gorenje je u petak poraslo 0,33 posto, na 12,04 eura.

AIK banka iz Niša, ljubimac velikih hrvatskih investicijskih fondova, u petak je išla suprotno od većine dionica bankarskog sektora, ali i ostalih velikih sastavnica indeksa Belex 15. Dok je indeks Belex 15 u petak porastao 0,55 posto, a na tjednoj razini 1,23 posto, AIK banka je u petak izgubila 1,22 posto. Brokeri su dionice razmjenjivali u cjenovnom rasponu između 2908 i 2930 dinara, posljednja realizirana cijena iznosila je 2915 dinara, a ukupan promet 778 tisuća dinara.

REGIONALNI INdEKSI 0,00% -0,49% BIRS 802,55 813,48 LJSEX +0,29% -0,43% FIRS 1.363,94 3.278,59 Belex15 +0,56% +0,55% MBI10 2.353,67 630,77 Belexline +0,91% +0,37% MOSTE 500,45 1.217,99 SASX10 +0,74 % +1,11% NEX20 13.387,47 876,63 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,55% WIG20 +0,53% 2.483,36 BuX +0,77% 22.200,63 +1,07% +0,69% ATX +1,95% 2.522,76 indeksa na zatvaranju u -1.55% Stanje četvrtak 29. srpnja 2010.

FTSE100 5.351,35

dAX 6.209,55

CAC40

3.684,96

MICEX 1,396.43

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,29% S&P500 -0,42% 10.467,16 1.101,53 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,57% četvrtak 29. srpnja 2010. 2.251,69

investor 22 tjedni koMentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

Marko repecki

a Zagrebačkoj burzi prošlog su tjedna oba indeksa zabilježila porast vrijednosti. Crobex je porastao 0,71 posto i njegova posljednja vrijednost iznosila je 1856,55 bodova, dok je Crobex 10 tjedan završio na 988,98 bodova, što je porast 0,78 posto. Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali pozitivni rezultati te je 68 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond u proteklom tjednu bio je Aureus US Equity kojem je vrijednost porasla 4,37 posto. Slijede NFD Nova Europa s porastom 2,87 posto i AC Rusija koji je porastao 2,02 posto. Najveći pad u toj grupi fondova zabilježio je Aureus Equity kojem je vrijednost pala 1,52 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Capital Two s padom 1,35 posto. Slijedi Ilirika Azijski tigar sa 1,30-postotnim padom. Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond AC G Balanced EM kojem je vrijednost porasla 0,82 posto, a iza njega je KD Balanced s porastom 0,71 posto, dok su najveći gubitnici u toj grupi fondova HPB Dynamic s padom 1,62 posto te Aureus Balanced kojem je vrijednost smanjena 1,20 posto. Svi obveznički fondovi tjedan su završili s pozitivnim promjenama, a najveći porast ostvario je OTP euro obveznički kojem je vrijednost uvećana 1,02 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu ICF Money Market s porastom 0,11 posto. Od početka godine, najuspješniji je dionički fond MP Mena HR (+10,88 posto), kod mješovitih fondova Raiffeisen Prestige (+6,32 posto), a kod obvezničkih odnosno novčanih fondova Erste Bond (+6,45 posto) i Erste Euro-Money (+2,83 posto).

VB CROBEX10 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice KD Nova Europa PBZ Equity fond Prospectus JIE AC Rusija MP-Bric HR NFD Nova Europa HPB Titan Aureus US Equity Ilirika BRIC OTP meridian 20 Erste Adriatic Equity A1 Ilirika JIE MP-Global HR HPB Dionički FIMA Equity Poba Ico Equity NFD BRIC KD Victoria Raiffeisen C. Europe ZB aktiv PBZ I-Stock Aureus Equity MP-Mena HR HI-growth ST Global Equity Erste Total East

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn € € € kn € kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn € kn €

89,6402 37,3681 67,4000 6,4986 76,7100 58,6543 41,0767 326,0041 122,7372 67,5572 118,7895 105,5154 82,7307 83,8600 79,1700 156,0848 286,8573 85,1921 78,8483 5474,5600 28,3984 14,5789 60,1700 94,7800 60,5200 91,4052 432,6195 8,0541 48,4715 30,9100

1,33 1,31 0,81 0,68 0,66 0,61 0,61 0,60 0,58 0,54 0,53 0,51 0,49 0,46 0,46 0,42 0,40 0,37 0,32 0,32 0,24 0,23 0,23 0,19 0,15 0,14 0,14 0,13 0,11 0,10

-14,35 -13,41 -12,10 -2,81 -13,98 -9,34 -10,81 -7,02 -5,99 -5,82 -18,02 -2,84 -10,18 -13,95 -9,61 -10,46 -5,08 -8,27 -11,58 -6,73 -2,47 -9,10 -11,74 -7,65 -7,35 -10,13 -4,14 -6,94 -5,63 -10,33

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-12,96 -13,11 -10,05 2,37 -11,37 -9,24 -2,93 1,84 -1,00 -0,06 8,39 13,12 -7,21 -12,93 -10,97 -8,19 5,48 -7,22 -10,54 -8,63 11,63 -7,09 -11,24 -0,64 0,60 -3,16 10,87 -3,37 -6,40 -9,43

N/A 5,77 9,20 22,04 3,09 0,70 22,15 12,51 4,42 10,09 3,18 N/A 10,43 -5,59 1,62 -0,34 14,62 5,15 -19,56 3,96 22,64 -6,25 2,75 10,16 23,54 -2,82 12,28 6,14 -20,69 -11,46

N/A -31,58 -18,91 -14,32 -5,27 -14,16 -23,09 -8,23 12,56 -12,18 10,04 N/A -8,07 -3,60 -10,10 8,04 -14,17 -3,27 -3,78 -18,15 -15,64 3,42 -9,17 -1,30 -15,25 -1,91 3,33 -2,54 -7,15 -33,98

-10,36 -4,66 -2,78 3,02 -7,16 -7,35 1,00 -4,09 1,20 -2,57 6,97 5,52 -4,48 -7,66 -5,68 -4,92 1,70 -5,91 -12,84 -5,23 4,88 -4,29 -7,40 -2,50 -0,31 -6,83 10,88 -3,55 -9,75 -9,17

Imovina

7,202 119,645 14,173 17,974 413,914 23,968 8,970 12,526 8,473 10,665 14,817 14,602 16,865 206,191 22,819 95,659 5,189 40,153 26,465 5,950 10,946 63,707 227,144 509,822 196,634 70,919 7,653 67,552 14,405 47,114

Starost

Datum

0,53 2,59 1,88 2,79 4,90 3,50 3,39 2,38 1,73 3,02 1,80 0,56 2,25 4,80 2,19 5,76 2,18 4,82 6,16 3,01 3,33 11,22 5,28 4,09 3,04 4,66 2,40 8,43 9,77 2,83

29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced Agram Trust HPB Global Erste Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige KD Balanced HPB Dynamic Allianz Portfolio ZB global HI-balanced AC G Balanced EM ST Balanced OTP uravnoteženi Aureus Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium ST Aggressive

kn kn kn € € kn € kn kn kn € € € kn kn kn € kn kn

114,4783 66,9878 101,3751 114,5000 149,4400 96,7900 106,3200 8,3262 48,9713 108,2867 139,2800 9,6957 10,8327 177,3905 107,5465 80,3087 138,9868 5,4827 64,8846

0,57 0,38 0,37 0,36 0,23 0,21 0,19 0,13 0,13 0,11 0,09 0,09 0,09 0,06 0,00 -0,03 -0,09 -0,16 -0,19

-12,05 -7,49 -5,57 -7,82 -3,74 -9,77 3,46 -0,01 -5,63 -0,73 -5,35 -3,35 -2,31 -6,02 -7,43 -3,08 -8,09 -9,62 -6,83

-14,19 -7,37 -5,10 -5,89 -2,27 -6,64 N/A 2,15 -6,83 2,78 1,55 -0,84 3,53 -6,83 -6,61 -0,20 -5,72 -8,15 -4,79

-24,66 2,27 5,87 -0,33 13,17 5,60 N/A 7,34 -13,08 6,75 13,97 6,69 7,41 -17,52 8,79 -1,08 2,80 -6,20 -15,60

1,99 -3,73 0,28 -0,79 5,20 4,51 N/A -3,96 -16,65 6,77 3,72 -0,37 5,86 7,89 1,59 -5,29 7,57 -15,83 -8,52

-10,80 -3,77 -4,82 -0,85 1,74 -3,64 6,32 0,89 -10,84 3,20 1,58 -0,94 5,10 -7,82 -5,78 -0,16 -2,82 -7,07 -8,69

12,335 12,345 118,525 105,265 325,640 293,396 107,051 12,632 22,288 6,990 731,388 65,682 12,539 11,665 39,636 16,065 43,244 12,763 4,192

8,24 2,05 4,82 9,53 7,92 8,88 0,39 4,53 3,92 1,22 9,07 8,43 1,41 7,55 4,62 4,04 4,52 3,49 4,85

€ € € € € € kn € €

123,8515 127,4600 126,3091 171,2100 138,3109 127,4000 156,1800 11,2253 159,3800

0,25 0,13 0,13 0,12 0,11 0,11 0,10 0,03 0,02

1,30 0,83 0,08 1,39 1,21 0,37 1,44 0,92 1,38

3,60 4,42 2,18 4,75 3,05 4,08 4,23 3,87 4,20

6,95 5,01 13,28 13,16 6,49 8,88 9,24 3,14 10,40

4,54 4,32 5,18 6,80 3,91 4,54 8,05 1,38 5,27

3,72 6,45 3,24 6,41 3,32 5,86 5,19 4,49 4,92

46,052 97,019 10,302 291,525 41,531 76,526 12,623 6,034 187,894

4,82 7,16 4,62 8,18 8,46 7,39 5,76 8,43 9,07

29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010

kn kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn €

139,6342 131,2500 161,1439 138,8100 124,6500 142,8200 136,6800 137,1364 133,5578 124,0400 130,4965 121,2758 115,5549 11,1984 10,5462 107,1735 101,3464 104,3700

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,87 0,61 0,44 0,55 1,08 0,80 0,92 0,51 0,74 0,51 0,72 0,70 0,81 0,87 0,83 0,75 0,73 1,08

2,05 1,51 0,97 1,42 2,31 1,80 1,78 1,21 1,59 1,84 1,76 1,48 1,61 1,93 1,77 1,83 0,04 2,46

6,40 5,06 4,38 3,40 4,99 5,93 4,92 3,28 4,73 3,13 5,82 3,98 4,64 4,74 4,43 5,30 1,35 N/A

4,37 6,47 4,88 3,33 4,48 4,92 4,46 4,72 4,50 4,15 5,68 4,29 5,44 6,35 4,72 5,86 1,35 N/A

2,34 1,86 1,30 1,67 2,74 2,36 2,15 1,38 2,21 2,11 2,50 1,76 1,93 2,28 2,17 2,16 0,12 2,83

102,700 1487,404 2865,469 83,106 244,992 1202,488 925,970 124,708 37,643 44,498 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 429,455

7,81 11,33 10,02 10,02 8,02 7,43 7,16 6,85 6,58 5,30 4,82 4,60 2,73 1,84 1,15 1,22 1,00 0,85

29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010 29.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički Erste Bond OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income PBZ Bond fond Capital One HI-conservative ZB bond

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 2/8/2010

ina PRoDaLa CRoBenZ

Lukoil platio samo 20 mil. kn?

Ina je u petak na Zagrebačkoj burzi objavila kako je prihvaćena ponuda ruskog Lukoila za preuzimanje cjelokupne tvrtke Crobenz, veletrgovca i trgovca naftnim derivatima. Iz Lukoila nisu željeli komentirati transakciju ni njezinu cijenu, a kako doznaje Business.hr iz naftaških krugova, Lukoil je za Crobenz platio samo 20 milijuna kuna u gotovini, uz ob-

vezu preuzimanja svih dugova i nenaplativih potraživanja tvrtke na sebe. Ukupni prihodi prošle su godine iznosili 909,7 milijuna kuna, a gubitak je iznosio 14,376 milijuna kuna. Godinu prije poslovali su s gubitkom većim od 700 tisuća kuna. Dugoročne obveze na kraju prošle godine iznosile su 54,2 milijuna kuna, a kratkoročne su skočile sa 168,2 milijuna na 213 milijuna kuna. Kako stoji u obavijesti, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na sastanku održanom 29. srpnja 2010. donijela je

odluku o prihvaćanju Lukoila Croatia d.o.o. kao kupca Crobenza d.d. s ciljem izvršenja naloga Agencije iz Rješenja o uvjetno dopuštenoj koncentraciji MOL - INA. Agencija je također dala potrebno dopuštenje za koncentraciju Lukoila i Crobenza. Kupoprodajni ugovor kojim je Ina 100-postotni udjel u Crobenzu d.d. prodala društvu LUKOIL Croatia d.o.o sklopljen je 21. srpnja 2010. Prema nalogu Agencije prodaju Crobenza vodili su povjerenici za izdvajanje. Kako je za

Minus na kraju tjedna nijemi na PoSLoVne ReZULtate Iako se moglo očekivati da će, baš kao i prethodnih godina, poslovni rezultati barem malo podignuti promet na Zagrebačkoj burzi, to se prošloga tjedna nije dogodilo Kraj su tjedna dionički indeksi Crobex i Crobex 10 dočekali u minusu. U petak je Crobex potonuo 10 posto, dok je Crobex 10 izgubio 0,37 posto svoje vrijednosti. Usprkos predviđanjima da će poslovna izvješća utjecati na veću likvidnost, to se ipak nije dogodilo, što dovoljno govori o udaru krize i atmosferi na Zagrebačkoj burzi. Ukupan dionički promet na Zagrebačkoj burzi u petak je iznosio samo 9,7 milijuna kuna, a u klub izdanja koja su zabilježila promet iznad milijun kuna upisala su se samo

dva. Najlikvidnija dionica bila je ona Adris grupe kojom se trgovalo u iznosu 1,6 milijuna kuna. Njezina se cijena nije mijenjala pa je ostala na 300 kuna, usprkos lošijem poslovnom rezultatu koji kaže da je ta grupacija zabilježila 40-postotno smanjenje dobiti u prvih šest mjeseci ove godine. Sljedeća dionica po kriteriju likvidnosti bila je ona Hrvatskog Telekoma čiji je promet iznosio 1,4 milijuna kuna. Na tu je tvrtku, međutim, utjecalo poslovno izvješće po kojemu je HT u prvom ovogodišnjem polugodištu neto

ante VLahoVić, predsjednik Uprave Adris grupe, čija je dionica u petak bila najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi na kojoj vlada iznimno mali promet

posto. Atlantska plovidba objavila je da je ovo polugodište zabilježila dobit, za razliku od prošlog polugodišta kada je ostvaren gubitak, ali su ulagači ostali nezainteresirani za taj podatak te je cijena dionice pala 0,71 posto. Ante Pavić

LJSEX izgubio 0,67 posto tak je redovna trgovina na svim burzama regije ponovo bila izrazito niska. Tako se u Ljubljani najviše trgovalo Krkom, ali u vrijednosti samo 215 tisuća eura. Dionica je pala 0,49 posto, na 64,76 eura. U petak je

sarajevski SASX-10 porastao 1,11 posto, a najviše se trgovalo dionicom Bosnalijeka, doduše u vrijednosti samo 19 tisuća maraka. Najviše su brokeri opet trgovali obveznicama devizne štednje i ratnih odšte-

Tko će izvisiti?

nikola.sucec@business.hr

Regija

Uz niske promete gotovo svih pet trgovinskih dana, prošli su tjedan tri od pet burza regije završile u minusu. Ljubljanski je indeks LJSEX pao 0,67 posto, banjalučki BIRS 0,10, a skopski MBI 10 0,19 posto. U pe-

komentaR

nikola Sučec

snimio hrvoje knez

dobit smanjio za gotovo četvrtinu. Cijena telekomunikacijske dionice pala je 0,45 posto, na 258,84 kuna. Građevinski je sektor po kriteriju likvidnosti predvodio Institut IGH čija je cijena dionice blago pala - 0,06 posto, iako je objavljen pad dobiti od 91

prodaju Crobenza bilo potrebno odobrenje Agencije, koje je time dobiveno, transakcija će biti realizirana u kratkom roku. Podsjećamo, nakon potpisivanja Prve dopune dioničarskog ugovora Vlade RH i Mola 30. siječnja 2009. stjecanje Molove operativne kontrole nad Inom preispitala je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i 9. lipnja 2009. izdala konačno rješenje kojim odobrava transakciju uz određene uvjete, uključujući prodaju stopostotnog udjela Ine u Crobenzu. J. J. / B.hr

ta. U Beogradu nije jenjao interes za Imlek, u petak je bio najlikvidniji s ukupno 20,45 milijuna dinara, dok je cijena porasla novih 4,69 posto, na 1497 dinara. Belex 15 u petak je porastao 0,55 posto. J. J.

bjava poslovnih rezultata najvećih domaćih kompanija ipak nije razbudila domaće tržište kapitala, iako sumnjam da je osim nekoliko optimista itko mislio da će rezultati vratiti likvidnost na burzu. Bez obzira na poslovne rezultate cijene dionica na ZSE-u u petak su se blago promijenile, više oviseći o trendu na europskim burzama nego o onome što se događa u zemlji. Uz rezultate, na burzi se pojavilo i nekoliko korporativnih bisera, poput onog TDR-ova koji je, “kako bi ublažio udar na potrošače, osobito na socijalno najosjetljivije, preuzeo dio poreznog opterećenja nudeći istodobno potrošačima brojne proizvodne inovacije”. Tako će i u nastavku godine, osim socijalno najosjetljivijih, “izvisiti” i ulagači na ZSE-u, koji se polako, ali sigurno pretvara u malu, provincijalnu burzu čiji je značaj u dvije godine potpuno izblijedio. Situaciju bi ipak moglo promijeniti nekoliko velikih inicijalnih javnih ponuda, koje je Vlada najavila, no vidjet ćemo hoće li ih i stvarno provesti.

Hells's Angels i Bandidos prijete jugoistočnoj europi Europski policijski ured Europol izdao je upozorenje kako motociklističke bande Hell's Angels (anđeli pakla)

i Bandidos (banditi) sve više šire svoje kriminalističke aktivnosti na jugoistočnu Europu. Te su skupine već dulje vrijeme prisutne u starim članicama EU, no u posljednje vrijeme došlo je do intenziviranja njihovih aktivnosti u istočnoj i jugoistočnoj Europi,

dOBITnIcI dAnA (ZSE) Nava Banka +12,86% HTP Korčula +10,36% Zvijezda +9,95% Tankerska plovidba +8,61% Zvečevo +7,43 % 37 Raste

upozorava Europol. Hells's Angels bave se iznudom, švercom droge, oružja i ljudi, a ne prezaju ni od ubojstava ni nanošenja teških tjelesnih ozljeda. U posljednje su vrijeme sve prisutniji u Bugarskoj i Albaniji, ali i Makedoniji, a njihova je prisutnost registrirana i u Turskoj. I. M.

GUBITnIcI dAnA (ZSE) Hoteli Podgora -36,13% Koka -11,52% Dioki -7,87% HGspot -7,65% Valamar -6,27% 12 Nema promjene

23 Pada

IndeKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,128.62 148,44

Prom. 0.72% 0,20%

Sirova nafta 78,36 Prirodni plin 4,80 Zlato 1.168,40 Srebro 17,62 Goveda 95,00

1,78% 0,00% 0,42% 0,69% 0,00%

GLASnOGOVORnIK eUROPOLA UPOZORAVA:

euro sve više postaje glavna valuta na crnom tržištu i u podzemlju upravo zbog činjenice da apoen od 500 eura olakšava fizički prijenos novca koji nije moguće uvesti u financijski sustav a da ne dođe do kaznene istrage. Kada je euro 1. siječnja 2002. pušten u optjecaj kao valuta, izdano je 30,8 milijardi eura u novčanicama od 500 eura. Danas je 285 milijardi eura u optjecaju u apoenima po 500 eura.

www.business.hr

...novi Buffet mogao bi biti - Kinez

Li Lu je kao student bio prosvjednik na pekinškom trgu Tian An Men 1989. godine, nakon čega je emigrirao u SAD. Danas je jedan od investitora u Berkshire Hathawayu gdje slovi kao najvjerojatniji nasljednik Warrena Buffeta, vlasnika tog 100 milijardi vrijednog investicijskog portfelja.

...Haider skrivao 45 mil. eura

N. Tomić

JAČe Od VISKIJA I KOnJAKA

Nizozemci stvorili najjače pivo na svijetu Nizozemska pivovara objavila je kako je stvorila najjače pivo na svijetu sa 60 posto alkohola. "Ne pije se poput piva, nego poput koktela u čaši za viski ili konjak", kaže pivar Jan Nijboer. Cijena novog piva iznosi 35 eura po boci od 0,33 litre, a Nijboer kaže kako ga je razvio kako bi konkurirao škotskim pivima koja također imaju

Ako u Srbiji izazovete tešku prometnu nesreću, a pritom imate i 2 promila alkohola u krvi, policija vas neće kazniti zatvorom ako imate 1000 do 1500 eura. Plaćanjem novčane kazne počinitelj prometnog prekršaja moći će izbjeći kaznu zatvora.

UKRATKO...

Novčanice od 500 eura glavni odabir za mutne poslove Novčanice od 500 eura teško je naći u novčaniku običnog građanina, ali ih se zato može naći u kutijama za žitarice, ispod ratkapa i u kamionima s "lažnim" dnom. Soren Pedersen, glasnogovornik Europola, pojašnjava kako je to tako jer se najkrupnijim apoenom eura najčešće obavljaju poslovi povezani s kriminalnim "podzemljem", najčešće ilegalni poslovi vezani uz trgovinu drogom. Ekonomist Citigroupa Willem Buiter upozorava kako

Umjesto zatvora - visoke kazne

visok udjel alkohola. Prethodni rekord držalo je pivo Oblix koje ima "samo" 45 posto alkohola, ako se zanemari posebno izdanje jednog škotskog piva koje je proizvedeno u samo 12 primjeraka, a svaka je boca koštala 780 dolara. Nijboer misli kako natjecanje između pivara treba shvatiti kao šalu.

Reakcije burzovnih ulagaËa na polugodiπnje rezultate hrvatskih kompanija pratite na...

Bivši vođa austrijske krajnje desnice Jörg Haider koji je poginuo 2008. imao je oko 45 mil. eura na bankovnom računu u Liechtensteinu, piše časopis Profil pozivajući se na rezultate istrage o prodaji Hypo group Alpe Adria 2007.

...Facebook još ne izlazi na IPO

Dionice Facebooka još neće na javnu dražbu, no odluku o IPOu najveće socijalne mreže trebao bi donijeti njezin direktor i većinski vlasnik Mark Zuckerberg, koji čeka vrijeme kad će prodaja 'imati smisla'.