Business.hr broj 691 by Business.hr

TVrTKE crPE rEZErVE 10

ČOBANKOVI∆EVE DVOJBE 8

U lipnju građani uštedjeli više od milijardu kuna

IPK Osijek - Kandit: rješenje kasni zbog 'straha od Remetinca' U ministrovim je rukama odluka HFP-a o dokapitalizaciji IPK Osijek vrijednim državnim nekretninama

Utorak 3/8/2010

broj 691 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

TrENDOVI SE OKrEĆU 6-7 Lista vodećih trgovaca se mijenja, spremaju se preuzimanja, a statistika pokazuje da je pad maloprodaje stao. Je li na pomolu preokret?

Top 10 trgovaca:

Spar je out, Diona in PODUZETNIČKE MUKE 4-5

'Zbog tečaja dnevno gubim 1500 €' Tomislav Cvetko, proizvođač rashladnih uređaja za ugostiteljstvo iz Ludbrega, koji izvozi 94 posto svoje proizvodnje, kaže kako bi država trebala financijski stimulirati izvoz, ali tako da osnovni kriterij bude neto devizni priljev izvoznika, kako se ne bi nagrađivali lohn poslovi. Usto, vlasnik ludbreškog izvoznika Oprema uređaji tvrdi kako zbog nerealno visokog tečaja kune dnevno gubi 1000 do 1500 eura

info&stav

indikator

2-3

Misteriozno onečišćenje

dubrovački rekordi

business.hr

Dubrovnik je u srpnju i u sedam mjeseci ove godine zabilježio rekordne turističke rezultate. U srpnju ga je posjetilo 12 posto više turista nego u istom lanjskom mjesecu ili njih gotovo 106 tisuća, koji su ostvarili 452,5 tisuća noćenja ili 17 posto više. U sedam mjeseci turista je bilo 11 posto više, a noćenja 14 posto

Inspekcija zaštite okoliša još nije utvrdila koliko je točno eurodizela iscurilo u tlo iz Janafovih spremnika na Žitnjaku. Ministarstvo zaštite okoliša priopćilo je da u spremniku iz kojeg je obavljan transport goriva u odnosu na prethodno mjerenje nedostaje oko 130 m3 eurodizela, no nije potvrđeno da je sve isteklo u tlo…

Utorak 3/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PoLUGodiŠnJi GUBitak SManJEn, aLi oBVEZE SU PoVEĆanE Sa 538,9

Ministar financija Ivan Š blokirao račun Sunčanog Vrlo brzo nakon što je Hrvatski fond za privatizaciju najavio jednostrano raskidanje ugovora s Orco grupom, s državne strane došla je nova nevolja za Sunčani Hvar. Ta je tvrtka, naime, u ponedjeljak ujutro na stranicama Zagrebačke burze objavila da joj je u petak, 30. srpnja, Porezna uprava

Ministarstva financija blokirala račun.

dug Poreznoj

"Unatoč intenzivnim dogovorima o načinu i dinamici podmirenja obveza koje Sunčani Hvar d.d. ima prema Poreznoj upravi, u petak 30. srpnja u poslijepodnevnim satima blokiran je račun Tvrtke, a radi prisilne naplate dugovanja od strane Porezne uprave", stoji u službenoj obavijesti iz Sunčanog Hvara, čija Uprava također kaže da "ulaže maksimalne napore u cilju deblokade računa u najkraćem mogućem vremenu i uspostave nesmetanog poslovanja."

Kako smo doznali od glasnogovornice Sunčanog Hvara Ane Đeldum, račun nije bio deblokiran ni u ponedjeljak, a dodatni službeni komentari nisu se mogli dobiti zbog odsutnosti čelnih ljudi i Sunčanog Hvara i Orco grupe. Hvarski hotelijeri ne žele otkriti ni koliki je iznos dugovanja, no neslužbeno se mogu čuti glasovi kako je takvo što bilo i očekivano nakon što je država "objavila rat" Orco grupi tražeći da se luksemburški fond odrekne sedam posto dionica i izgubi većinsko vlasništvo. Gotovo paralelno s tim neugodnim udarcem - još jednim izvedenim sa začuđujućim nedostatkom osjećaja za poslovanje hotelijera usred turističke sezone - Sunčani Hvar objavio je i svoj financijski izvještaj za prvu polovicu 2010.,

koji otkriva da je gubitak ipak nešto manji nego što je bio u prvom polugodištu prošle godine. Naime, sada je dosegnuo 30,2 milijuna kuna, a u istom razdoblju 2009. iznosio je čak 51,2 milijuna. Nešto bolje pokazatelje usred afere s raskidom ugovora o javno-privatnom partnerstvu donose i stavke o ukupnom prihodu - povećan je sa 23,4 na 31,2 milijuna kuna, a istodobno su smanjeni i rashodi sa 74,5 na 61,4 milijuna kuna. Zanimljive interpretacije, međutim, mogu se izvući iz podataka o povećanju kratkoročnih i dugoročnih obveza sa 538,9 na 586,8 milijuna kuna. Prije nekoliko je dana Uprava Sunčanog Hvara dosta burno reagirala na priče iz Fonda i medija da su im se dugovi popeli na 580

ZaGrEBaČka BUrZa

Dionice pale više od 8% iVan ŠUkEr, ministar financija Snimio Saša ćetković

Objava vijesti o blokadi računa na Zagrebačkoj burzi dočekana je relativno burno - već u prvih nekoliko sati zabilježen je pad vrijednosti veći od osam posto, a jedini dan u posljednje vrijeme kad je zabilježen veći promet dogodio se na dan objave raskida ugovora između HFP-a i Orco grupe. U ponedjeljak je već do 13 sati promet dionicama Sunčanog Hvara dosegnuo više od 22 tisuće kuna.

brojka

1,8

››

biSEr dana

Kolegice iz SDP-a, više koristite Bibliju i Bonton jer nas te dvije knjige nisu ničem lošem naučile

milijardi dolara cijena je po kojoj je Ford prodao Volvo kineskom Geelyju. Postupak prodaje okončan je jučer, kada je Geely uplatio preostali iznos od 1,3 milijarde dolara

Sunčana GLavak, saborska zastupnica HDZ-a, osuđujući nedavne izjave esdepeovki povezane s pitanjem zaštite ženskih prava i odlaska u mirovinu

na 586,8 MiL. kn

Šuker Hvara milijuna, pa su u pokušaju demantiranja kazali da bankama duguju 395 milijuna kuna. Međutim, sada se otkriva da je ona veća brojka ipak točnija, a neslužbeno s Hvara doznajemo da je Uprava do manjeg iznosa došla tako što u obveze nije uračunala kratkoročne pozajmice, a očito ni dugovanja gradu i državi. Primjerice, gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić kaže da Sunčani Hvar samo Gradu i gradskim tvrtkama duguje više od tri milijuna kuna.

Grad se usteže

"Mi nismo željeli "sjesti" na njihov račun zbog toga, jer znamo da tada naši sugrađani koji rade u Sunčanom Hvaru ne bi dobili plaće", kaže nam Bebić. Prije desetak dana s Hvara su otvoreno spomenuli i probleme s likvidnošću, no sada uz polugodišnje izvješće dolaze i druge ocjene. U bilješkama koje obično idu uz financijsko izvješće kaže se da - osim što nije bilo promjena u vlasničkoj strukturi i što su rezultati poslovanja bolji nego lani - nema neizvjesnosti u naplati prihoda, a likvidnost je bila "zadovoljavajuća". ivica Profaca

uvodnik

Sukcesijski rašomon: kako je Kosor opet popustila Pahoru PrEMijEri Jadranka kosor i Borut Pahor foto konjević / cropix

Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

adranka Kosor još je jednom učinila kompromisni ustupak Borutu Pahoru. Nakon što je kompromisno pristala na arbitražni sporazum o granici, Jadranka Kosor dogovorila je s Pahorom bilateralno rješavanje problema hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, odustavši od dosadašnjeg rješavanja tragom sukcesijskog ugovora u paketu sa svim ostalim sljednicama bivše Jugoslavije. Ugovorom o sUkcesiJi, odnosno njegovim Aneksom C, države sljednice bivše Jugoslavije obvezale su se da će bez odgode ispregovarati pitanje devizne štednje u poslovnim bankama za koju je jamčila SFRJ ili NBJ te da će pritom u obzir uzeti "potrebu zaštite devizne štednje pojedinaca". Pristale su i da će se pregovori održati pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodno poravnanje. Hrvatska je u tim pregovorima zagovarala rješenje prema kojemu će svaka država sljednica preuzeti jamstva po bankama koje imaju sjedište ili su imale pravnu osob-

nost na njezinu području. Hrvatski prijedlog podržale su, osim Slovenije, sve sljednice bivše Jugoslavije i regulirale ga svojim zakonodavstvom. Slovenija je odbila i kompromisno rješenje Baselske banke. Zbog toga je posve zamro taj dio sukcesijskog posla, ali se umrtvio i čitav proces sukcesije, pa čak i onaj dio koji je bio posve definiran, poput raspodjele imovine bivše zajedničke diplomacije. U idili Bohinjskog jezera Jadranka Kosor odrekla se po-

››

U idili Bohinja Kosor se odrekla podrške ostalih bivših jugoslavenskih država i pristala da rješenje za hrvatske štediše dogovori neposredno s Ljubljanom, koja će eventualni dogovor vjerojatno nametati i drugima drške ostalih bivših jugoslavenskih država i pristala da rješenje za hrvatske štediše dogovori neposredno s Ljubljanom. Slovenija će eventualni dogovor s Hrvatskom vjerojatno nametati i drugima, ponajprije BiH u kojoj je poslije hrvatskih najviše oštećenih štediša Ljubljanske banke. Hrvatsko-slovensko patentiranje bilateralnog rješavanja sukcesijskih problema vjerojatno će preuzeti i druge sljednice bivše Jugo-

slavije. Moguće je da će ih tako lakše riješiti. No, već sada je jasno da će BiH i ovaj put, kao što je to bilo i u ratu, izvući kraći kraj, jer je voljom međunarodnih protektora koji njome upravljaju uglavnom sve svoje sukcesijske obveze izvršila, a sada će se morati bilateralno natezati s ostalim sljednicama bivše Jugoslavije kako bi povratila imovinu svojih tvrtki i građana, odnosno dobila sve ono što joj pripada po sukcesijskom ugovoru.

tema 4-5

PODUZETNIČKE MUKE Proizvođač rashladnih uređaja za u proizvodnje i, kako kaže, drži deset posto europskog tržišta ras

'Potičite samo neto izvoznike' Država bi trebala financijski stimulirati izvoz, ali tako da osnovni kriterij bude neto devizni priljev izvoznika, kako se ne bi nagrađivali lohn poslovi, kaže Tomislav Cvetko, vlasnik ludbreškog izvoznika Oprema uređaji, koji, kako tvrdi, zbog nerealno visokog tečaja kune godišnje gubi između 300 i 500 tisuća eura, odnosno 1000 do 1500 eura po danu "Doći će vrijeme kad više nećemo imati deviza, kad se država više neće moći zaduživati i kad više neće moći stimulirati uvoznike," ogorčen je Tomislav Cvetko, direktor i suvlasnik tvrtke Oprema uređaji iz Ludbrega, koji ističe da zbog nerealno visokog tečaja kune godišnje gubi između 300 i 500 tisuća eura, odnosno 1000 do 1500 eura po danu. "Svi se zaklinju u izvoz, a za njega nitko ne radi baš ništa; ni država ni oni koji tvrtkama samo šalju račune za članarinu. Imamo nekoliko svijetlih momenata - jedan je HBOR; da nije njih, bila bi još veća tragedija. Država bi trebala financijski stimulirati izvoz, ali tako da osnovni kriterij bude neto devizni priljev izvoznika. Znači, ako izvezem za 10, a uvezem za pet milijuna eura, onda dobijem subvenciju samo na onu razliku", predlaže Cvetko čija tvrtka najvećim dijelom proizvodi rashladne uređaje za ugostiteljstvo.

Osvojili Skandinaviju

Oprema uređaji godišnje proizvedu robe u vrijednosti oko 10 milijuna eura, a 94 posto asortimana plasira se u inozemstvo. Na europskom tržištu rashladnih agregata na godinu se vrti oko 100

milijuna eura, a zanimljivo je kako su Oprema uređaji zaposjeli gotovo 100 posto skandinavskog tržišta - gdje im izmiče jedino Finska - te trećinu francuskog. U stvari, u regiji i nemaju pravu konkurenciju osim Talijana koji im ipak ne mogu parirati cijenom, a najveći su klijenti ludbreške tvrke veliki proizvođači pića poput Heinekena, Carlsberga, Coca-Cole i Pepsi Cole. Uskoro bi sa svojim agregatima za hlađenje Oprema trebala ući i u McDonald's u Danskoj. "Ove se godine situacija popravlja pa bismo mogli imati prihod između 9,5 i 10 milijuna eura, što je gotovo blizu rekordne 2008. godine. Lani smo imali oko 1,5 milijuna kuna gubitka i pad prometa 20 posto zbog svjetske krize jer su pivovare, koje su naši glavni klijenti, zakočile narudžbe. Sada se polako dižemo. Ne stignemo ni napraviti sve što treba", govori Cvetko, pojašnjavajući kako je, barem u njegovoj branši, Kina krahirala, iako su njihovi proizvodi srušili marže. Pokazali su se, međutim, vrlo nepouzdani kad je riječ o rokovima isporuke, ali i kvaliteti proizvodnje. No, što vrijedi sve to kad kuna ne pada. A svake godine, kažu u Opremi, troško-

400 LITARA U 60 MINUTA

Pohvale za AC/DC Za svoje aparate za brzo točenje piva Oprema je dobila i posebne pohvale organizatora koncerta AC/DC-a u Parizu. "Rekli su nam da nikad nisu imali tako dobre aparate", smješka se Cvetko pokazujući jedan takav koji u jedan sat isporuči 400 litara ohlađenog piva.

vi proizvodnje rastu pet do deset posto.

Modeli kasne

Jedina subvencija koju je Oprema dosad dobila jest 60.000 kuna, i to u vrijeme ministra gospodarstva Željka Peceka, a 2001. bili su i poduzetnik godine. Javili su se za potpore iz modela A, ali su odbijeni. "Modeli su u redu, ali su došli prekasno i provedba je loša. Nama izvoznicima treba veća potpora države i stvaranje bolje infrastrukture; više marketinga, gospodarske diplomacije, fleksibilnosti banaka, jednostavnije certificiranje proizvoda te ulaganje u razvoj proizvoda", jasan je Cvetko. Osim na monetarnu i politiku potpora koja se, tvrdi, najviše prelama na leđima izvoznika, Cvetko se ljuti i na sve poput ekonomista Damira Novotnyja koji

je konstatirao da Hrvatska i nema svojih izvoznih proizvoda. "Novotny možda i jest u pravu kada kaže da hrvatski proizvodi nemaju dovoljno veliku dodanu vrijednost jer su uglavnom sastavljeni od uvezenih komponenti, ali ne može reći da nemamo što izvoziti. Najveći je problem u tome što država pogoduje uvoznicima, a ne onima koji stvaraju novu vrijednost, prije svega industriji", konstatira Cvetko. U Hrvatskoj se tek svaka osma tvrtka svrstava u izvoznike, a kakva je situacija s onima koje imaju vlastite proizvode, direktor ludbreške Opreme sarkastično zaključuje: "Ako gledamo one s brend proizvodima, mi smo 2008. sa 10 milijuna eura izvoza bili među prvih pedeset, što je stvarno tragično." Nevenka Cuglin

ugostiteljstvo iz Ludbrega, koji izvozi 94 posto svoje shladnih uređaja, govori o problemima izvoznika

business.hr Utorak 3/8/2010

››

Tragično je da smo mi 2008. sa 10 milijuna eura izvoza bili među prvih pedeset izvoznika s brend proizvodima u Hrvatskoj TOMISLAV CVETKO, vlasnik Oprema uređaja

Snimio hrvoje dominiĆ

PROIZVODNJA U LUDBREŠKOJ OPREMI Na nekoliko proizvodnih linija zaposlenici izrađuju brend agregate za rashlađivanje pića, a 94 posto proizvedenog se izvozi, uglavnom na europsko tržište Snimio hrvoje dominiĆ

tema 6-7

TRENDOVI SE OKREĆU Udjeli udruženih trgovaca rastu u o preuzimanja, a statistički podaci pokazuju da je pad maloprod

Top 10 trgovaca: Sp Pad hrvatskog tržišta maloprodaje u lipnju iznosio je 1,5 posto i najmanji je još od rujna 2008. Za usporedbu, u istom je prošlogodišnjem mjesecu pad iznosio 15,2 posto. Dva analitičara za naš list iznose oprečna mišljenja: Munjiza predviđa oporavak, dok Bazianec ne vidi veću potrošnju na horizontu

DIONA u vla sništvu Đure Gavrilovića lani je imala zna tan rast priho da, što je naj većim dijelom rezultat pove zivanja s Istra commercom u Pazinu i Merkurom u Rabu Snimio hrvoje knez

Lista top 10 trgovaca na malo bilježi znatnu promjenu: iz prve je lige ispao Spar, a upala je Diona. Pokazuje to nova analiza Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sačinjena za 2009. godinu. Prema toj analizi, ukupan promet maloprodaje u 2009. koji su ostvarila 54 poduzetnika iz branše iznosio je 28,3 milijarde kuna, što je pad 1,2 posto u odnosu na 2008. kada je ostvareno 28,6 milijardi kuna. Tržišni lider Konzum lani je blago povećao svoj udjel, koji se kreće u rasponu od 25 do 30 posto, a osim njega lani su rasli i Plodine i Kaufland. Konzum je u prvih šest mjeseci ostvario snažan rast neto dobiti, i to 30,56 posto, na 26,56 milijuna kuna, uz doduše pad ukupnih prihoda 1,63 posto, na 5,77 milijardi kuna.

Raste broj trgovina

"Konzum je u proteklom razdoblju poduzeo sve što je mogao kako bi zaustavio pad prometa; otvorio je brojna nova prodajna mjesta, uveo plaćanje računa u svojim centrima, otvorio videoteke i smanjio cijene, ukratko, sve da zadrži kupce", komentirao je za Business.hr Drago Munjiza, predsjednik Uprave Gastro grupe i bivši predsjednik Uprave Konzuma. Komentirajući pad, Munjiza upozorava kako kod maloprodaje treba

gledati odvojeno prehranu i neprehranu. Lanci koji se bave neprehranom, poput Peveca ili Baumaxa, teže će i sporije izaći iz sadašnje situacije. "U uvjetima recesije trgovci hranom na kraju će profitirati, HoReCa (hoteli, restorani i kafići) i dalje će padati jer ljudi sada više kupuju hranu i ostaju kod kuće", komentirao je Munjiza. Procjenjuje kako bi nakon ovoga usporavanja pada maloprodaje već dogodine opet moglo doći do rasta, a samim time i profita. Nešto je oprezniji konzultant A. T. Kearneyja

Zlatko Bazianec. "Ljudi će trošiti više iz dva razloga, ili ako imaju više novca ili ako im budu dostupniji potrošački krediti, što mi se zasad ne čini izglednim", ocijenio je. Što se pak tiče Konzuma, smatra logičnim da tržišni lider i u recesiji ostvaruje rast dobiti. AZTN u svojoj analizi ocjenjuje kako je hrvatsko tržište maloprodaje u 2009. bilo umjereno koncentrirano budući da je prvih pet poduzetnika - Konzum, Plodine, Kaufland, Mercator i Billa zajedno imalo tržišni udjel 53,9 posto, što je blago povećanje koncen-

triranosti. "Zbog gubitaka u kojima su neki lanci doći će do preuzimanja, no tko će biti meta, vidjet ćemo", kaže Bazianec. Analiza pokazuje kako je u 2009. u odnosu na godinu prije povećan broj maloprodajnih mje-

sta 7 posto, pri čemu je broj supermarketa povećan 20 posto. Konkretno u 2009. zabilježen je 91 supermarket više nego u 2008. U supermarketima je lani ostvareno 43 posto prometa u maloprodaji, 23 posto u hipermarketima, dok je na

odnosu na Konzum, vodeća se lista mijenja, spremaju se daje zaustavljen: je li preokret konačno na pomolu?

business.hr Utorak 3/8/2010

par je out, Diona in

Tržišni udjeli najvećih trgovaca u 2009. Naziv poduzetnika

SPAR koji vodi Helmut Fenzl istisnula je konkurencija arhiva buSineSS.hr

Tržišni udjel u 2009. (u %)

1. Konzum

[25 - 30]

2. Plodine

[5 - 10]

3. Kaufland

[5 - 10]

4. Mercator-H

[5 - 10]

5. Billa

[< 5]

6. Lidl

[< 5]

7. Kerum

[< 5]

8. Dinova - Diona

[< 5]

9. Tommy

[< 5]

10. Getro

[< 5]

Prvih 10 poduzetnika:

73,12

Ostali

26,88 Izvor: AZTN

samoposluge i male prodavaonice otpalo 24 odnosno 10 posto.

Turisti dižu prodaju

Zadnji podaci DZS-a pokazuju kako je pad hrvatskog tržišta maloprodaje u lipnju iznosio 1,5 posto i naj-

manji je još od rujna 2008., pokazali su podaci, što neki menadžeri ocjenjuju kao uvod u preokret trendova i početak rasta. U istom je prošlogodišnjem mjesecu pad iznosio 15,2 posto, a ovogodišnji je pad, iako znatno uspo-

ren, posljedica nastavka negativnog kretanja iz ove i prošle godine. Pozitivan doprinos dala su povoljna sezonska kretanja na tržištu rada i početak turističke sezone.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

››

Nakon usporavanja pada maloprodaje već dogodine moglo bi doći do rasta profita DRAGO MUNJIZA, predsjednik Uprave Gastro grupe

Snimio hrvoje dominiĆ

dogaaji

OSJEČKA PIVOVARA

Nema otkaza do Nove godine

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

IVAN KOMAK, većinski vlasnik Osječke pivovare

Utorak 3/8/2010

snimio goran flauder

DRUKČIJI OBRAČUN

Croatia Airlinesu 131,6 mil. kn gubitka Gubitak u prvih šest mjeseci ove godine u Croatia Airlinesu pravdaju različitom metodologijom vođenja prihoda: 2009. računali su sve prihode od prodanih karata, a ove godine zbog SAP-a samo izravne dnevne prihode od stvarno iskorištenih karata Hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je gubitak od 131,6 milijuna kuna, što je znatno više nego u istom razdoblju lani, kada je iznosio 34,4 milijuna kuna.

Bolji buking

U Croatia Airlinesu, koji vodi Ivan Mišetić, tako veliki gubitak u prvih šest mjeseci ove godine pravdaju različitom metodologijom vođenja prihoda. Pa tako navode da su u 2009. godini pri obračunavanju polugodišnjih rezultata koristili metodologiju "salesa" odnosno računali su sve prihode od prodanih karata, a u 2010. računaju po novoj metodi "flowna", što znači da se vode samo izravni dnevni prihodi od stvarno iskorištenih karata na obavljenim letovima. Promjenu metodologije u CA-u objašnjavaju uvođenjem novoga poslovnog sustava SAP. CA je lanjsku godinu završio s gubitkom od 198 milijuna kuna, a u toj tvrtki na razini cijele ove godine očekuju upola manje gubitke.

"Smanjenju gubitka u 2010. godini u odnosu na 2009. pridonijet će dobar buking za treći kvartal, kao i to što su prihodi u prvih šest mjeseci i inače manji nego u drugoj polovici godine zbog izrazite sezonalnosti hrvatskoga tržišta", navode u CA-u. Dodaju da u drugoj polovici godine, a osobito u trećem kvartalu u koji ulazi i razdoblje turističke sezone, bilježe mnogo veće prihode.

Raste prinos

Bolje rezultate odnosno manji gubitak u ovoj godini u CA očekuju i zbog boljeg jediničnog prinosa po letu (tzv. yield) koji je oko 8,5 posto viši u usporedbi s istim razdobljem u 2009. To je, navode u CA-u, djelomično kompenziralo pad broja prevezenih putnika. A na pad broja prevezenih putnika, tvrde u CA-u, izravno su utjecale i travanjske restrikcije europskoga i hrvatskoga zračnog prostora zbog širenja vulkanske prašine, što je tvrtki uzrokovalo više od 20 milijuna kuna izravnih šteta i 19.500 manje putnika. Klasično je opravdanje CA za gubitke i cijena goriva, pa tako navode da su u prvoj polovici ove godine zbog rasta cijene kerozina potrošili 20,5 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani, iako je kupljeno 3600 tona goriva manje. Josip Bohutinski

Osijek. U Osječkoj pivovari do Nove godine neće biti otpuštanja iako je Uprava objavila popis od 65 ljudi koje je proglasila viškom, izradila program zbrinjavanja i poslala ga Zavodu za zapošljavanje na odobrenje. Kolektivni ugovor ostaje na snazi do daljnjega. Rezultat je to jučerašnjih pregovora Uprave sa sindikatom

HUS-a i Radničkim vijećem. "Ponudio sam im da se radnici s popisa sami prijave žele li otići uz otpremninu i poštivanje svih zakonskih obveza prema njima. Danas mi se prijavilo petero starijih radnika, među kojima dvoje čeka otpremnina od 108.000 kuna plus naknada za otkazni rok, a troje imaju pravo na maksimalnu otpremninu od 132.000 kuna", rekao nam je Ivan Komak, predsjednik Uprave i većinski vlasnik. Prema njegovu mišljenju, razloga za štrajk nema, a one s popisa koji ne

prihvate ponudu najvjerojatnije će sljedećih mjeseci premjestiti na druga radna mjesta, gdje bi bili potrebniji. Popis za otkaz smanjio je sa 65 na 58 radnika i ovih dana očekuje kako će veći dio njih prihvatiti otpremnine. Smanjuje i troškove administracije tako da ukida njihove odjele i iznajmljuje servis, čime će uštedjeti 150.000 kuna godišnje, a većina ljudi koji su radili na tim poslovima trebala bi se zaposliti u servisu. Prosječna je plaća u Osječkoj pivovari, kaže Komak, 4950 kn. G. F.

Nema rješenja Kandit zbog ‘s MINISTROVE DVOJBE U Čobankovićevim je rukama odluka HFP-a o dokapitalizaciji IPK Osijek vrijednim državnim nekretninama jer on kao predsjednik UO-a Fonda i ministar u Vladi RH to može ishoditi. No, uporno odgađa riješiti slučaj jer je većina društava u privatnom vlasništvu IPK Osijek i Kandit grupa, te tvrtke u njihovu sastavu - Tvornica ulja Čepin i Tvornica stočne hrane (TSH) Osječanka - dostavile su u petak, 30. srpnja, ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću novi prijedlog rješenja svojih međusobnih obveza i potraživanja, što je uvjet njihova opstanka i očuvanja više od 1300 radnih mjesta. Model rješenja tog problema, usvojen u Ministarstvu poljoprivrede 26. travnja, uporno se naime odgađa ponajviše zbog općeg "straha od Remetinca", tj. da se takav način pomoći društvima među kojima su većina u privatnom vla-

sništvu ne bi protumačio kao nezakonito pogodovanje i zloporaba položaja i ovlasti.

Strah od Remetinca

Odluka HFP-a o dokapitalizaciji IPK Osijek vrijednim državnim nekretninama u Čobankovićevim je rukama jer on kao predsjednik UO-a Fonda i ministar u Vladi RH to može ishoditi. Prijepisom zemljišta u okolici Osijeka vrijednog približno 60 milijuna kuna, koja je prije okupacije u Domovinskom ratu koristio IPK, pokrenuo bi se postupak međusobnog izmirenja obveza i dotok

JOSIP PAVIĆ, predsjednik Uprave Kandita snimio g. flauder

svježeg kapitala tvrtkama koje zbog nemogućnosti naplate tih potraživanja već godinama jedva preživljavaju. Kako je IPK Osijek u gotovo 89-postotnom državnom vlasništvu, s dokapitalizacijom ne bi trebalo biti problema, no budući da bi se time pomoglo Kandit grupi koja je u privatnom vlasništvu, iz Ministarstva poljoprivrede već su 28. travnja od Državnog odvjetništva zatražili tumačenje bi li takva odluka izazvala sumnju u kazneno djelo.

RADNICI DES-a

Štrajkaju glađu dok ne dođe Kerum Split. Četvorica radnika splitskoga DES-a nastavljaju štrajk glađu sve dok ne dođe gradonačelnik Željko Kerum i porazgovara s njima, čulo se u ponedjeljak na skupu na kojem su sindikalisti radnike pozvali na potpisivanje peticije za opoziv Radničkog vijeća DES-a, ustanove koja zapošljava osobe s invalidi-

tetom. Od 209 radnika njih 140 je do jučer potpisalo peticiju za opoziv Radničkog vijeća DES-a. Poslije skupštine, zbog lošijega zdravstvenog stanja, na pregled u bolnicu prevezeni su jedan radnik i HUS-ov povjerenik za Dalmaciju Jozo Marić. Štrajk traje od petka zbog natječaja za novog ravnatelja DES-a na koji se, uz sadašnjeg Ivana Grbića, prijavio i Marijo Meštrović, koji uživa potporu gradonačelnika Keruma. H

NHS POPIJAČU

‘Ustavni sud ne spominje 65 godina’

Zagreb. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u dopisu ministru gospodarstva Đuri Popijaču izražavaju neslaganje vezano uz njegovu tvrdnju da je izjednačavanje starosne dobi muškaraca i žena za ostvarivanje prava na punu starosnu mirovinu bilo unaprijed određeno Odlukom Ustavnog suda RH na 65 godina starosti. Ustavni se sud,

navode, pri ocjenjivanju tog slučaja vezanog uz ravnopravnost spolova pri stjecanju prava na punu starosnu mirovinu i obrazloženju svoje Odluke dotiče Strategije razvitka RH koju je donijela koalicijska Vlada u lipnju 2003. No, nigdje Ustavni sud izričito ne navodi kako to izjednačavanje dobi mora biti na 65 godina starosti, bez obzira na Strategiju, ističu iz NHS-a. Navedena Strategija, dodaju, od svog je donošenja pretrpjela puno kritika, a koalicijska vlada koja ju je donijela izgubila je na-

redne izbore. "No zanimljivo je i neprihvatljivo kako se sada iz ove Vlade pilatovski pokušavaju oprati ruke umrljane najnovijom mirovinskom reformom kako bi se krivica i odgovornost za tu reformu prebacili na bivšu koalicijsku vladu i posredno na Ustavni sud", ističu iz NHS-a dodajući kako ova Vlada nije imala nikakve zapreke donijeti novu Strategiju razvitka RH u kojoj bi među ostalim redefinirala stavove i pravce promjena u mirovinskom sustavu i socijali. H

a za IPK Osijek i Grupu straha od Remetinca’ društava i povezanim osobama, da razriješe svoje međusobne odnose".

Posljednja ponuda

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi odgovorio im je kako davanje pravnog mišljenja u takvom slučaju nije u nadležnosti Državnog odvjetništva RH. Stoga nam je Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, poručio da HFP neće, niti može dokapitalizirati IPK Osijek nekretninama vrijednim 60-ak milijuna kuna, a zauzvrat dobiti dionice Tvornice ulja nerazmjerno male vrijednosti, te da "nije na HFP-u, nego na upravama

Stoga su nakon tri mjeseca iščekivanja "potpisa koji zlata vrijedi" predstavnici tih društava prije tjedan dana ponovo posjetili ministra Čobankovića koji im je predložio pronalaženje prihvatljivijeg modela rješenja, manje riskantnog za njega i HFP. Tako su u petak u prostorijama Kandita predsjednici uprava IPK Osijek Drago Pleš, Kandit grupe Josip Pavić, TSH Osječanke Drago Babić i podružnice PPDIV-a Šimo Orešković oblikovali novi prijedlog načina izmirenja obveza IPK prema TSH Osječanki, tvrtki u sastavu Kandit grupe. Prema njihovu bi prijedlogu HFP, sukladno Zako-

nu o pretvorbi i privatizaciji društvenih poduzeća, prvo dokapitalizirao IPK Osijek unosom zemljišta. Potom bi TSH Osječanka, koja je svoja potraživanja od IPK Osijek osigurala zalogom na poslovnim udjelima njezine Tvornice ulja Čepin, povukla tu ovrhu, a IPK Osijek bi prodajom dobivene imovine javnim nadmetanjem podmirio obveze prema TSH Osječanki, koji već premašuju 67 milijuna kuna. Tim bi novcem onda TSH dokapitalizirao Tvornicu ulja kako bi se ona financijski konsolidirala, o čemu bi trebala odlučiti skupština Tvornice ulja Čepin koju čine predstavnici države jer je ona u vlasništvu državnog IPK Osijek. Zbog nemogućnosti naplate potraživanja od IPK Osijek, TSH je 2004. za-

NETRPELJIVOST PREMA HDSSB-u

Čobaković i Ivić nisu ‘Kalmete’ "Čobanković je predsjednik UO-a HFP-a, a Tomislav Ivić član, obojica su Slavonci i uključeni su u pronalaženje rješenja, ali očito nisu ‘Kalmete’ da ga za svoj zavičaj i pronađu. Plašim se da je sve to posljedica političke netrpeljivosti Vlade prema HDSSB-u koji je ovdje na vlasti", procjenjuje Šimo Orešković iz osječko-baranjskog PPDIV-a.

pao u nelikvidnost i ugasio proizvodnju stočne hrane, a zaposlenike je preuzeo Kandit Premijer. S proizvodnjom je zastala i Tvornica ulja Čepin. Vrijednost njezina kapitala sudski je vještak procijenio na 203.115.660,00 kuna, a provedbom tog modela omogućilo bi joj se uspješno poslovanje i početak privatizacije,

završetak pretvorbe i privatizacije IPK Osijek i konsolidacija Kandit Premijera te Kandit grupe u cjelini. Na potezu je ponovo ministar Čobanković i HFP, a ne bude li prihvaćen najnoviji prijedlog, sindikat PPDIV-a koji okuplja većinu od 1300 zaposlenih u IPK Osijek i Kandit grupi, TSH Osječanki i Tvornici ulja Čepin, prijeti štrajkom pred sjedištem HFP-a. Goran Flauder

PETAR ČOBANKOVIć, ministar poljoprivrede Snimio Saša ćetković

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/8/2010

ISPRAVAK

Optima nudi IPTV

U tekstu pod naslovom „Koji je telekom najjeftiniji“, objavljenom u ponedjeljak u prilogu Moje financije, pogreškom je u pripadajućoj tablici navedeno kako Optima Telekom korisnicima ne nudi IPTV uslugu, što nije točno jer je usluga pod nazivom OPTItv na tržištu već više od gotovo godinu dana. Ispričavamo se čitateljima te Optimi Telekomu na nenamjernoj pogrešci.

RObNA RAZMJENA

I uz 10% veći izvoz, deficit prelazi 20 milijardi kuna bROJKA

21,6

milijardi kuna iznosio je vanjskotrgovinski deficit u prvom polugodištu

Hrvatski je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 30,57 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani bio je veći 10,1 posto, a uvoz je iznosio 52,2 milijardi kuna i bio je manji 7,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 21,63 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,6 posto. Lani je pokrivenost uvoza izvozom bila 49,5 posto. Izvoz u zemlje Europske unije u prvoj polovini ove godine iznosio je 19,52 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio je veći 14,6 posto. Istodobno je uvoz iz članica Unije iznosio 31,58 milijardi kuna i bio je manji 11,2 posto. Izvoz u zemlje Cefte iznosio je 5,26 milijardi kuna i bio je manji 5,3 posto, a uvoz se smanjio 4,7 posto i iznosio je 2,58 milijardi kuna. Hrvatski izvoz u Italiju, Njemačku, Sloveniju i Austriju, koje su najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski

partneri među članicama EU, porastao je u prvoj polovini ove godine, a uvoz se smanjivao. Izvoz u Italiju iznosio je 6,74 milijardi kuna i bio je veći 27,4 posto, a uvoz je iznosio 7,95 milijardi kuna i bio je manji 5,7 posto. Izvoz u Njemačku iznosio je 3,37 milijardi kuna i bio je veći 4,3 posto, a uvoz je iznosio 6,6 milijardi kuna i bio je manji 17,7 posto. Izvoz u Sloveniju iznosio je 2,38 milijardi kuna i bio je veći 15,8 posto, a uvoz je iznosio 2,99 milijardi kuna i bio je manji 6,7 posto. Izvoz u Austriju iznosio je 1,6 milijardi kuna i bio je veći 8,6 posto, a uvoz je iznosio 2,41 milijardi kuna i bio je manji 16,1 posto. Prema ekonomskoj namjeni proizvoda, najviše je rastao izvoz prijevoznih sredstava (26,5%), zatim izvoz svih drugih kapitalnih proizvoda (20,5%), slijede industrijski materijali (14,4%) te proizvodi za široku potrošnju (6,1%). Izvoz hrane i pića pao je 9,6 posto, goriva i maziva 10,8 posto, a proizvoda za druge namjene 15,4 posto. Istodobno je jedino uvoz goriva i maziva porastao 9,2 posto, a uvoz svih drugih proizvoda bio je manji nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

Zoran Daskalović

REAGIRANJE: MINGORP

Pravilnik nije zapreka ulaganju u elektrane Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) reagiralo je na tekst "REW, E.on i OMW žele ulagati u elektrane, ali još nema pravilnika", objavljen 30. srpnja, podsjećajući na to da se odluka o raspisivanju javnog natječaja za izgradnju proizvodnih objekata donosi ako Ministar-

tema 4-5

autorizacije posti postiizzala dinamika iz gradnje elektrana osigurakoja je osigura sivala poželjnu si gurnost opskrbe, procjenjivalo se potreda nije bilo potre raspisivabe za raspisiva nanjem javnog na tječaja, pa time ni izradom odgovarajućeg prapra vilnika. U tijeku je izrada studije o usklađivanju hrvatskoga energetskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih zakona EU, a potom slijedi

OPET PODZAKONSKI AKTI Njemački RWE zainteresiran je za gradnju elektrana na ugljen i plin, kao i njemački E.On, dok austrijski OMV pokazuje interes za plinske elektrane, no njihovi su posjeti Ministarstvu gospodarstva uzaludni

business.hr

Petak 30/7/2010 Subota 31/7/2010

RWE, E.On i OMV žele ulagati u elektrane, ali još nema pravilnika Vodeće europske energetske grupacije već su pohodile Ministarstvo gospodarstva želeći krenuti s ulaganjima u velike elektrane, no iako zakon još od 2004. dopušta ulazak konkurencije HEP-u u proizvodnju struje, to još nije moguće jer nedostaju podzakonski akti koje treba donijeti ministar gospodarstva Potencijalni investitori u veće elektroenergetske objekte snage iznad 50 MW već su pohodili Ministarstvo gospodarstva zanimajući se za investicije u proizvodne objekte. Hrvatska uvozi 35 posto električne energije, a prodajna cijena sve je konkurentnija, što je odličan preduvjet za ulazak stranih investitora. Kako neslužbeno doznajemo, njemački RWE zainteresiran je za gradnju elektrana na ugljen i plin, kao i njemački E.On, dok austrijski OMV pokazuje interes samo za plinske elektrane.

'Nije bilo potrebe'

No, investitori za sada ne mogu graditi u Hrvatskoj jer za to još ne postoje podzakonski propisi. Primjerice, nisu propisani uvjeti za izbor investitora u veće energetske objekte. Dosad se kao investitor u veće objekte pojav-

ljivao samo HEP, sam ili u partnerstvu, kao što je ono u Plominu 2 s RWE-om. Ako izgradnja proizvodnih objekata nije dovoljna da uz mjere energetske učinkovitosti pokrije nacionalne potrebe, prema Zakonu o tržištu električnom energijom donesenom 2004., može se u interesu sigurnosti opskrbe donijeti odluka o izgradnji elektrana za proizvodnju električne energije, a izbor izvođača predviđen je natječajem. Za izgradnju proizvodnih objekata snage do 50 MW odluku o raspisu natječaja donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a za izgradnju proizvodnih objekata snage 50 MW i veće odluku o raspisivanju natječaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vlada na prijedlog HERA-e. U natječaju za izbor investitora mora se navesti lokacija, vrsta energenta,

PROSTORNI PLANOVI

Još 62 elektrane Ni iz Ministarstva gospodarstva ni iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva nismo uspjeli dobiti podatak na kojim je točno lokacijama prostornoplanski moguće graditi veće energetske objekte. U oba ministarstva rečeno nam je da takve podatke nemaju te da se obratimo onom drugom ministarstvu. Komora inženjera građevinarstva naglašava da Hrvatska ima mogućnost sagraditi još 62 hidroelektrane s prosječnom godišnjom proizvodnjom 5900 GWh električne energije. Kao najisplativiji sustav izdvojena je HE Kosinj-Senj 2, koja bi koštala 550 milijuna eura uz siguran povrat uloženog za 7-8 godina i prosječnu dobit od 40 do 75 milijuna eura.

ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva, nije donio potrebne pravilnike, kao ni njegov prethodnik Damir Polančec. U Ministarstvu kažu kako se dosad "postupkom autorizacije postizala potrebna dinamika izgradnje elektrana i procjenjivalo se da nije bilo potreba za raspisivanje javnog natječaja, pa time ni za izradu odgovarajućeg pravilnika"

DAMIR BEGOVIĆ, CRODUX PLIN

'Investitore ne treba gušiti'

PARTNERSTVO RWE-a s HEP-om u Plominu 2 zasad je jedini slučaj većeg ulaganja u elektroenergetska postrojenja koje nije proveo HEP snimio ratko bošković

Damir Begović, predsjednik Uprave Crodux plina, kaže da je naša zakonska regulativa nedorečena i da nikakav državni natječaj ne bi trebao blokirati potencijalne investitore da iskažu interes za izgradnju energetskih objekata u skladu s prostornim planovima. "Takve bi objekte investitori trebali realizirati u izravnom kontaktu s energetskom regulatornom agencijom i operatorom tržišta energije, bez natječaja. Ako izuzmemo povlaštene proizvođače električne energije, prema EU pravilima svaki novi proizvodni objekt cjenovno je na tržištu, što znači da proizvedenu energiju ne mora otkupljivati HEP već netko treći. Na investitoru je da napravi svoju ekonomsku računicu isplati li mu se graditi takav objekt s obzirom na inicijalno ulaganje, cijenu energenta i krajnju tržišnu cijenu struje, pa ne vidim što s tim treba imati država", kaže Begović i dodaje da bi država trebala privlačiti ulagače.

način i uvjeti proizvodnje, uvjeti zaštite okoliša i slično. U zakonu stoji da se način raspisa natječaja za izbor investitora, uvjeti i odredbe ugovora te kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja trebaju odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministar gospodarstva. Međutim, iako je Zakon o tržištu električne energije davno donesen,

stvo gospodarstva procijeni da izgradnja proizvodnih objekata neće biti dovoljna da bi se postigla potrebna sigurnost opskrbe električnom energijom. "Kako se dosad postupkom

ključni pravilnik do danas nije napravljen.

Rok u ožujku 2011.

Na upit zašto nema tog pravilnika u Ministarstvu gospodarstva kažu da se dosad postupkom autorizacije postizala dinamika izgradnje elektrana koja je osiguravala poželjnu sigurnost opskrbe i procjenjivalo se da nije bilo potreba za ras-

SLOŽEN PROCES

'I HEP-u je teško doći do dozvole za elektranu'

Leo Prelec, direktor Hrvatskog operatora tržišta energije, kaže da je ulazak stranih investitora jedno od najkompleksnijih pitanja u energetici uopće jer je procedura komplicirana, a zakonodavni okvir manjkav, pa je i nacionalnoj elektroprivredi teško doći do dozvole za gradnju elektrane. Primjerice, još nije jasno bi li investitor mogao struju izvoziti ili bi HEP imao pravo prvokupa. "U Hrvatskoj je najveći interes za obnovljive izvore energije jer se jamče otkup i minimalna cijena. Natječaji za veće objekte uobičajeni su u EU, a investitore prije svega zanima dobra cijena i mogućnost otkupa, zbog čega se najradije upuštaju u joint-venture varijante s lokalnim elektroprivredama", kaže Prelec.

pisivanjem javnog natječaja pa time ni za izradu odgovarajućeg pravilnika. Ipak, to će se brzo promijeniti. U Ministarstvu je u tijeku izrada studije o usklađivanju hrvatskog energetskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih zakona EU, a slijedit će usklađivanje nacionalnog energetskog zakono-

davstva i sektora s Trećim paketom. "Rok za usvajanje zakona je 3. ožujka 2011. U sklopu te reforme zakonodavstva predviđeno je i uređivanje pitanja javnog natječaja za izgradnju proizvodnih objekata u elektroenergetskom sustavu donošenjem odgovarajućeg pravilnika", kažu u resornom ministarstvu.

Nina Domazet

Dok poduzeć štednja građ DEPOZITI Dok su devizni depoziti stanovništva u godinu dana skočili 12 posto, depoziti privatnih poduzeća pali su u istom razdoblju 16,4 posto. Istodobno su kunski depoziti smanjeni 22,6 posto, a devizni povećani 11 posto Ako je suditi po podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski su građani u krizi počeli mijenjati svoje navike, manje troše, a više štede, a poduzeća s druge strane troše svoje rezerve kako bi preživjela udarce recesije.

HRVOJE STOJIć, glavni makroekonomski analitičar Hypo banke snimio h. dominić

Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni depoziti kod banaka u lipnju iznosili 256,8 milijardi kuna, 2,7 milijardi kuna više nego u svibnju, dok su u godinu dana porasli za 8,7 milijardi kuna, ili 3,5 posto. Takav je rast ponajprije posljedica rasta depozita kod stanovništva. Posebno je uočljiv nastavak trenda supstitucije kunskih depozita deviznima. Ukupni su devizni depoziti krajem lipnja iznosili 169,5 milijardi kuna i bili su 200 milijuna kuna veći nego u svibnju, dok su na godišnjoj razini povećani za 17 milijardi kuna ili 11 posto. Kunski su depoziti na godišnjoj razini zabilježili pad 22,6 posto, te je udjel stanovništva u ukupnim deviznim depozitima prešao 80 posto.

Prilagođavanje krizi

Građani su svoje devizne račune u lipnju povećali za nešto više od milijardu

kuna, a na godišnjoj su razini devizni oročeni depoziti stanovništva porasli 12 posto ili za 10,5 milijardi kuna. U HNB-u tvrde da je stanovništvo povećalo devizne depozite, iako dodaju da je povećanju njihova kunskog iznosa u svibnju pridonijela i blaga deprecijacija kune prema euru. Hrvoje Stojić, glavni makroekonomski analitičar Hypo banke, tvrdi da je kriza utjecala i na taj segment štednje jer su građani sve manje spremni trošiti. "Po tim se podacima vidi da se privatni sektor prilagođava krizi. Ljudi više ne kupuju stvari koje su bespotrebne, pogotovo u krizi te odgađaju veće investicije, poput one u automobile ili uređivanje stana što svjedoči o promjeni ponašanja", kaže Stojić, dodajući da u bankama vide da stanovništvo sve više zatvara svoje kreditne obveze. Tvrdi da je takav trend,

usklađivanje ukupnog energetskog zakonodavstva i sektora s Trećim paketom. Rok za usvajanje zakona je 3.ožujka 2011.U sklopu te reforme predviđeno je i uređivanje pitanja javnog natječaja za izgradnju proizvodnih objekata u elektroenergetskom sustavu donošenjem odgovarajućeg pravilnika", objašnjavaju u Ministarstvu i podsjećaju na to pravilnik nije barijera investiranju energetike u objekte RH.. "Procijenjeno je da bi pravilnik mogao biti potreban Ministarstvu i Vladi u određenim uvje-

tima za poticanje izgradnje novih energetskih objekata, a on nije namijenjen i nije potreban investitorima i stranim energetskim kompanijama koje same iskazuju inicijativu za gradnju", ističu u Ministarstvu. Natječaj je, objašnjavaju, potreban samo u slučaju kada nema dovoljno objekata na temelju odobrenja. "Kada Ministarstvo procjeni da je ugrožena sigurnost opskrbe, može raspisati natječaj. U tu svrhu potrebno je postupiti po pravilniku.To se dosad nije primjenjivalo", ističu u Ministarstvu.

ĐAKOVAČKA ERGELA

‘Pripajanje Lipiku bez otpuštanja’

PAVO SABOLSKi, ravnatelj uprave Državne ergele lipicanskih konja u Đakovu snimio goran flauder

Đakovo. Ravnatelj uprave Državne ergele lipicanskih konja u Đakovu Pavo Sabolski na jučerašnjoj je presici o prijedlogu pripajanja Hrvatskom konjogojskom centru - Državnoj ergeli Lipik rekao kako projekcije Ministarstva poljoprivrede govore da bi se tim pripajanjem ostvarile 20-postotne uštede, no da ih on ne može pre-

ća crpe rezerve, đana raste tvu na kraju lipnja iznosili su 39,6 milijardi kuna, oko 20 posto manje nego u prosincu te 16,4 posto manje nego prije godinu dana. Kako tvrde analitičari, smanjenje depozita kod poduzeća logična je posljedica gospodarske krize jer poduzeća u krizi troše svoje rezerve. Analitičari HNB-a tvrde da je smanjenje depozita poduzeća ponajviše posljedica pada kunskih, ali i blagog smanjenja deviznih depozita. Stojić tvrdi da je smanjenje depozita poduzeća među ostalim i posljedica zatvaranja njihovih prekograničnih kredita.

‘Uvoz’ kredita

s obzirom na to da se u Hrvatsku mnogo toga uvozilo, dobar za ispravljanje ravnoteža platne bilance. O tom trendu svjedoče i podaci HNB-a, koji govore da je u prvih pet mjeseci ove godine, isključujući brodove i naftu, robni uvoz smanjen 12,6 posto, što je ipak znatno blaže u odnosu na pad od 20,4 posto u

istom razdoblju prethodne godine. Kao i u 2009. godini, tome je najviše pridonio pad uvoza cestovnih vozila. Osim toga, slični su se trendovi nastavili i kod uvoza kapitalnih proizvoda, posebice industrijskih strojeva za opću upotrebu i specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane. Porast uvoza zabilje-

žen je samo u malom broju odsjeka, pri čemu se ističe uvoz organskih kemijskih proizvoda, obojenih metala te umjetnih gnojiva. I ostali sektori, doduše u mnogo manjoj mjeri, bilježe rast depozita, osim poduzeća koja jedina bilježe pad. Ukupni depoziti poduzeća u privatnom vlasniš-

"Čak bih se usudio reći da nije istina da rastu krediti poduzećima, štoviše oni se smanjuju, a potvrdit će se da je kratkotrajni rast kredita poduzećima samo rezultat zatvaranja prekograničnih, dakle inozemnih zaduženja", kaže Stojić. Dodaje da je trend vidljiv u zemljama regije gdje banke majke u nekim zemljama čiste svoju bilancu vraćajući portfelje svojim lokalnim bankama, no taj trend zasad u Hrvatskoj nije prisutan. Ante Pavić

cizirati jer simulaciju racionalizacije troškova još nije vidio. Plan je osnivanje zajedničke ustanove sa sjedištem u Lipiku, a novo organizacijsko rješenje imalo bi jedan žiroračun s više podračuna od kojih bi jedan bio podračun đakovačke ergele koja bi zadržala određenu autonomiju, rekao je Sabolski. Na upit znači li racionalizacija smanjenje broja radnika u ergeli Đakovo (39), odgovorio je da nijedno od tih radnih mjesta nije upitno. H

HNB

Dobit banaka pala 22 posto Ukupna dobit svih banaka u prvih šest mjeseci dosegnula je ‘samo’ 1,85 milijardi kuna, 22,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. Kreditni portfelj banaka dosegnuo je krajem lipnja 259,02 milijardi kuna, 2,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom su krediti stanovništvu smanjeni 0,55 posto, na 118,79 milijardi kuna, dok su krediti tvrtkama porasli, i to najbrže javnim poduzećima. Naime, krediti državnim trgovačkim društvima povećani su čak 18,3 posto, na 8,7 milijardi kuna, dok su krediti ostalima povećani 3,7 posto, na 90,26 milijardi kuna. Krediti središnjoj državi smanjeni su u godinu dana 3,2 posto, na 21,04 milijarde kuna, dok su krediti republičkim fondovima povećani za četvrtinu, na 10,85 milijardi kuna. Kod kredita stanovništvu stambeni su krediti povećani 5,67 posto, na 54,5 milijardi kuna, a krediti za automobile i krediti po karticama smanjeni su 17,4 odnosno 11,6 posto, na 7 odnosno 4,5 milijardi kuna. Petra Bulić

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/8/2010

MERcATOR

Nagrađeni za korporativnu održivost Zagreb. Mercator je dobio europsku poslovnu nagradu 'Ruban d' Honneur' u kategoriji korporativne održivosti, priopćili su iz tog trgovačkog lanca. Neovisni žiri (ekonomisti, akademici, gospodarstvenici, političari i vlasnici medija), ocijenio je prijave više od 250 poduzeća i izabrao 100 najboljih u 10 kategorija. B. hr

bROJKA

posto, na 2,7 mlrd. dolara, porastao je ukupan prihod Avon Productsa u drugom kvartalu. U regiji srednje i istočne Europe, u čijem je sastavu i Hrvatska, rast je 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (7% u lokalnoj valuti)

SINDIKAT:

Split Ship Managementu oduzeti dopusnicu Rijeka. Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) izrazili su jučer nezadovoljstvo rješenjem Ministarstva mora o inspekcijskom nadzoru nad tvrtkom Split Ship Management kojim joj se, umjesto oduzimanja dopusnice, nalaže dostava dokaza o ispunjenju uvjeta za rad u roku 15 dana. Navode da je tvrtki SSM zbog

nepoštivanja nekoliko točaka iz Pravilnika o zapošljavanju pomoraca i izdavanja lažnih individualnih ugovora trebala na licu mjesta biti oduzeta dopusnica za rad. Ministarstvo je SSM-u naredio da ukloni nedostatke te je pokrenulo prekršajni postupak. Predviđene su novčane kazne od 40 do 150 tisuća kuna za pravnu osobu te od četiri tisuće do 15 tisuća kuna za odgovornu osobu. Mjesečno se preko SSM-a ukrcava 500-tinjak pomoraca, od čega su 10 posto hrvatski državljani. H

HRT: Otići će barem 600, a doći 200 novih ljudi snimio hrvoje dominić

OTKAZNE LISTE Plan racionalizacije na javnoj televiziji trebao bi biti objavljen sredinom rujna, a s njim prvo žele upoznati premijerku

Limit 3000 ljudi?

BROJ ZAPOSLENIH NA NACIONALNIM TELEVIZIJAMA: RTL: 252 NOVA TV: 336 HRT: 3430

JOSIp pOpOvAc, v.d. ravnatelja HRT-a snimio saša ćetković

"Dio zaposlenika morat ćemo otpustiti, no ako ih se primjerice otpusti 600tinjak, moguće je da ćemo morati zaposliti 200-tinjak novih zbog uvođenja dvaju novih digitalnih kanala", rekao nam je jedan od izvora s HRT-a.

Vodstvo HRT-a u punom je jeku s pripremom plana restrukturiranja javne televizije koji bi trebao biti predstavljen sredinom rujna. Međutim do tada javnosti ne žele otkrivati nikakve detalje jer, kako se neslužbeno doznaje, s planom se prvo želi upoznati premijerka Jadranka Kosor. Program racionalizacije po svoj će prilici značiti

smanjenje broja zaposlenih za 700-tinjak, a sada ih ima oko 3500.

Golema administracija

Prvi bi na redu mogli biti oni čija bi se radna mjesta mogla proglasiti suvišnima zbog tehnološkog napretka poput dijela tehnike i rasvjete, dok se broj novinara ili urednika ne smatra opterećenjem za proračun HRT-a, koji iznosi 1,489 milijardi kuna. Izvori na HRTu s kojima je kontaktirao Business.hr procijenili su kako bi plan restrukturiranja, ako se sadašnje privremeno ravnateljstvo doista

odluči na radikalniju varijantu rezova, mogao pogoditi tri segmenta javne televizije. HRT u ovome trenutku ima 600-tinjak zaposlenika u administraciji odnosno općim i zajedničkim službama, a neke procjene govore kako je to gotovo dvostruko više od potrebnog. Također, tehnika javne televizije sada broji oko 1000 ljudi, a s uvođenjem digitalizacije i u tom će se segmentu otvoriti mogućnost za racionalizaciju, i to za oko 20 posto. Na koncu, glazbena produkcija HRTa broji oko 150 ljudi i taj se broj smatra prevelikim.

Međutim u bilo kojoj varijanti javna televizija i radio neće imati bitno manje od 3000 zaposlenika, što je doduše 10-ak puta više nego što ih imaju dvije komercijalne televizije, RTL i Nova TV. Podsjetimo, vodstvo HRT-a do 1. listopada mora predstaviti svoj plan restrukturiranja kuće kako bi uspjelo ishoditi da visina pristojbe i dalje ostane 80 kuna, umjesto 60 koliki je bio prijedlog Vlade. Situaciju dodatno otežava činjenica da restrukturiranje mora provoditi privremeno ravnateljstvo kojemu je još od prosinca na čelu Josip Popovac. Programsko vijeće ni u tri pokušaja nije uspjelo izabrati novog ravnatelja, a neće ni četvrti put jer mu nakon ostavke triju vijećnica nedostaje kvorum, stoga se očekuje kako će glavni ravnatelj biti izabran po novom zakonu o HRT-u. Igor Medić

karijere, znanje i posao

PREKVALIFICIRANJE Preko burze do 30. lipnja u obrazovanje za potrebe tržišta rada uključilo se 3868 nezaposlenih, a to im, ističu u HZZ-u, u 50 do 60 posto slučajeva osigurava zapošljavanje u roku šest mjeseci. Podaci Algebre pak pokazuju kako je samo trećina radno najintenzivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina pohađala neki vid školovanja

Utorak 3/8/2010

Na tečaj tek u fazi očaja P rekvalifikacija i dodatno obrazovanje nezaposlenih redovito se navode kao mjere povećanja zapošljivosti, posebice kada je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazovanja i skupinama kao što su mladi koji su prekinuli srednjoškolsko obrazovanje i žene nižeg ili neadekvatnoga obrazovanja. Preko Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 30. lipnja ove godine u obrazovanje za potrebe tržišta rada uključeno je 3868 nezaposlenih osoba, što je

pokazatelj velike zainteresiranosti neobrazovanih osoba za tu mjeru, ističe Irena Bačelić, rukovoditeljica Odjela pripreme za zapošljavanje u HZZ-u. A prema analizi uspješnosti koju rade područne službe HZZ-a, od 50 do 60 posto osoba koje su prošle program obrazovanja za potrebe tržišta rada zapošljava se u roku šest mjeseci od završetka programa.

Model HZZ-a

HZZ-ov model obrazovanja nezaposlenih uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i

stručnog usavršavanja. O razini obrazovanja ovisi u koju od tih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima stječu praktične vještine. U programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu. Stručna usavršavanja specijalizirani su programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…). "Kako bi se prevladao

problem niske stope zapošljavanja osoba s neadekvatnim obrazovanjem i uspješno zadovoljile potrebe tržišta rada, a uzimajući u obzir odredbe Europske komisije, prema kojima zemlje članice EU i buduće članice trebaju razviti fleksibilan i jasan način ostvarivanja cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih kako bi se poboljšala zapošljivost i osiguralo olakšanje ulaska mladih na tržište rada, potrebno je povećati broj polaznika u obrazovanju odraslih. Važno je i razvijati svijest o tome kako je potrebno

stalno nadograđivati vlastita znanja i vještine te tako ostati konkurentan na tržištu rada i povećati motivaciju nezaposlene osobe za uključivanje u programe obrazovanja", objašnjava Irena Bačelić.

Savjetovanje

"Sve nezaposlene osobe koje se prijave u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prolaze individualno savjetovanje, gdje savjetodavac za zapošljavanje procjenjuje postoji li potreba za uključivanje u proces pripreme za zapošljavanje

OMEGA SOFTWARE

Šipka novo pojačanje > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 3/8/2010

Tvrtka Omega software voditeljem odjela korisničke podrške imenovala je Igora Šipku, stručnjaka u savjetničkim i revizijskim projektima, koji dolazi iz Infodoma, gdje je kao izvršni direktor radio na područjima upravljanja poslovnim procesima i elektroničkog poslovanja. Prije toga radio je u kon-

››

Po ulaganju u cjeloživotno na začelju smo zemalja EU: kod nas se samo 2,3 posto odraslih u dobi od 15 do 64 godine uključuje u razne vidove obrazovanja, a u EU je prosjek 10,5 posto zbog nedovoljne razine obrazovanja i zapošljivosti. Osobe za koje se procijeni da nisu spremne za ulazak na tržište rada uključuju se u obrazovne programe prema planovima koje područne službe kreiraju svake godine ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada. Nakon toga se putem javnog natječaja odabiru obrazovne ustanove koje provode planirane obrazovne programe, a kojima Zavod pokriva troškove obrazovanja u potpunosti", otkriva Bačelić. Podaci informatičarskoga učilišta Algebre po-

kazuju pak nisku razinu motiviranosti za dodatno obrazovanje uopće. Algebra, naime, u suradnji s Centrom za poslovna istraživanja Prizma jednom godišnje ispituje općeniti stav naših građana prema obrazovanju, tj. jesu li se općenito usavršavali na bilo koji način u proteklih godinu dana (školovanja, konferencije, stručni skupovi, predavanja…) i koji su razlozi za i protiv ulaganja u znanja i vještine.

Bez motiva

"Ta je brojka u padu u odnosu na 2009. i trenutačno je tek trećina radno najintenzivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina pohađala razne vidove školoHRvOJE BALEN, član Uprave Algebre snimio žarko bašić

zultantskoj tvrtki Deloitte na poziciji voditelja u odjelu upravljanja korporativnim rizicima. Član je profesionalnih udruga PMI - za projektni menadžment, itSMF - foruma za upravljanje IT uslugama i ISACA za reviziju informacijskih sustava. U Omegi software Šipka će biti odgovoran za vođenje tima koji obavlja poslove korisničke podrške, za planiranje, organiziranje i izvođenje podrške klijentima tvrtke, za koordinaciju s konzultantima i klijentima

prilikom rješavanja upita te za kontrolu kvalitete usluga korisničke podrške s ciljem kontinuiranog povećanja zadovoljstva klijenata. "Proteklih mjeseci pridružila su nam se tri nova zaposlenika, a dolaskom Igora Šipke nastavljamo trend zapošljavanja ljudi koji će svojim znanjima i sposobnostima omogućiti promjene koje su svakoj tvrtki neophodne za poslovni rast i razvoj", izjavio je Saša Stublić, direktor tvrtke Omega software. B.hr

vanja. Glavni razlog nepohađanja obrazovanja koji ljudi navode ove godine, uz recesiju, jest činjenica da im 'školovanje ne pomaže u životu', što je glavni problem društva u cijelosti. A tome valja dodati i podatak da su po ulaganju u cjeloživotno pri samom začelju zemalja EU. Naime, kod nas se samo 2,3 posto odraslih u dobi od 15 do 64 godine uključuje u razne vidove obrazovanja, u odnosu na EU prosjek od 10,5 posto", otkriva Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.

kama, čime su zaposlenici ostali oslonjeni sami na sebe u smislu stjecanja novih znanja i vještina prijeko potrebnih na modernim radnim mjestima. Zastarijevanje znanja u IT branši možda je i najistaknutije jer vrijeme razvoja novih tehnologija sve se više skraćuje i time stavlja pritisak na stalno usavršavanje IT stručnjaka. "Kao najveći IT školski centar u jugoistočnoj Europi ustanovili smo kroz generacije svojih polaznika da je za potpuni uspjeh pojedinca neizostavno vezati edukaciju s vanjskom evaluacijom, tj. certifikacijom, jer se tek tako mogu mjeriti stvarna postignuća. Za gotovo sve tehnologije postoje sustavi certifikacije koje razvijaju tvrtke i organizacije kao što su Microsoft, Cisco, IBM i slični kroz koje stručnjaci mogu konstantno provjeravati svoje vještine, neovisno o načinu učenja, tj. svladavanja novih tehnologija ili procedura", zaključuje član Uprave Algebre.

ICT sektor otporan

Za razliku od ostatka gospodarstva, hrvatski sektor informacijsko-komunikacijskih (ICT) tehnologija pokazao je veću otpornost radnih mjesta u vrijeme recesije te bi bilo logično očekivati da će se u sljedećem razdoblju pojaviti nešto jači interes za prekvalifikacijom u smjeru IT zanimanja. Pritom se ne smije zaboraviti, podsjeća Balen, da su se početkom recesije znatno smanjili i obrazovni budžeti u hrvatskim tvrt-

IGOR ŠIpkA, voditelj odjela korisničke podrške

arhiva business.hr

Nem nado ŠEFICA IZ NOĆNE MORE M. Streep u filmu "Vrag nosi Pradu" arhiva business.hr

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

pREMA DJELATNOSTIMA U 2010.

Za što obrazuje HZZ

Turističko-ugostiteljska - kuhari, konobari, slastičari, kuhari specijalisti, pomoćni kuhari, pomoćni slastičari, pomoćni konobari, sobarice, wellness terapeuti; Elektro-metalska - zavarivači, programeri CNC strojeva, pomoćni bravari, bravari; Građevinska - tesari, keramičari, pomoćni tesari, podopolagači, rukovatelji građevinskom mehanizacijom; Knjigovodstvo i financije - samostalni knjigovođe, grafički dizajneri, web dizajneri, računalni programeri; Zdravstvo - njegovatelji; Zaštita imovina i osoba - zaštitari, čuvari.

olazite na posao, a kolegica iz susjednog ureda izlijeće pred vas cvrkućući: "Joj, slušaj samo što sam čula za onu Anu iz računovodstva, ali nemoj nikome reći…" Prekidate je s obrazloženjem da žurite na sastanak i od njezina tračanja bježite u svoj ured, gdje vas dočekuje širom nasmiješena, ljubazna kolegica. No, njezinu osmijehu ne vjeru-

VELEUČILIŠTE

U Rijeci studij telematike Veleučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj uvelo stručni studij telematike. Riječ je o studiju koji predstavlja interdisciplinarnu tehnologiju koja pokriva područja telekomunikacija i informatike, automatizacije i robotike te radiokomunikacija. Integrira jezične i grafičke komunikacijske tehnike te tehnike obrade podataka. Studij traje tri godine. B.hr

INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ

Na jesen prva škola nanoznanosti

Prva međunarodna ljetna škola nanoznanosti u Hrvatskoj Adriatic School on Nanoscience - održat će se od 19. do 23. rujna u Dubrovniku, najavila je prošloga tjedna ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak. Okupit će tim vrhunskih hrvatskih i europskih predavača iz područja na-

noznanosti te polaznike iz više zemalja, a trebala bi profilirati Hrvatsku kao zemlju koja svoje prioritete vidi u razvoju visokih tehnologija. Ramljak je tom prigodom istaknula kako IRB razmatra pokretanje nanotehnološkog centra u kojem bi se razvijala tehnologija budućnosti te da već ima potencijalnog partnera u jednoj međunarodnoj tvrtki. Kao rezultat patentiranja inovacija i visokih tehnologija u rujnu ove godine s radom započinju i dvije nove spin off tvrtke IRB-a - Biozyne i Artes Calculi. B.hr

DaNIca RaMLJaK, ravnateljica IRB-a snimio s. ćetković

milijuna ljudi bilo je nezaposleno tijekom lipnja u EU, a od toga gotovo 16 milijuna u eurozoni, procjena je Eurostata, prema kojem je stopa nezaposlenosti u eurozoni nepromijenjena u lipnju, 10 posto

ma te plaće koja može oknaditi zle kolege MEĐULJUDSKI ODNOSI U POSLU Iako je plaća svakome važan kriterij za procjenu vlastitog zadovoljstva poslom, posebno u krizno vrijeme, za unutarnju motivaciju za rad znatno je važnije zadovoljstvo međuljudskim odnosima

jete jer znate da je nekoliko puta govorila vrlo ružne stvari o vama, pa vam je čak draži kolega s kojim ste se posvađali i sad vas i ne pozdravlja na hodniku. Odlazite na sastanak i doživljavate neugodno iznenađenje: vašu ideju, koju ste iznijeli samo kolegici iz susjednog ureda, kolega iz tima predstavlja kao svoju. A radni dan je tek počeo… Međuljudski odnosi u poslu, kad su dobri, povećavaju

produktivnost i zadovoljstvo poslom, no kad su loši, postaju izvor stresa i drastično smanjuju motivaciju za rad. Zato, iako najčešće ne možemo birati s kim ćemo raditi, možemo doznati kakvi su ljudi s kojima radimo i što od njih možemo očekivati, te se na temelju toga adekvatno postaviti.

Pozitivno ozračje

Od kradljivaca ideja, ljubomore među kolegama, ogo-

varanja ili čak aktivnog "potkapanja" od nekog tko nije sretan zbog vašeg uspjeha, pa do onih s kojima sjajno surađujete i koji vas potiču na profesionalni razvoj, raspon ljudi s kojima svakodnevno komuniciramo na poslu je širok, a njihov utjecaj na našu motivaciju nezanemariv. Iako je plaća svakome važan kriterij za procjenu vlastitog zadovoljstva poslom, posebno u ovo krizno vrijeme, istraživanja pokazuju da je za unutarnju motivaciju za rad znatno važnije zadovoljstvo međuljudskim odnosima. Jer, kad su međuljudski odnosi loši, "nema te plaće koja može nadoknaditi sav taj silni stres". Osim povećanja intrinzične motivacije djelatnika, dobri međuljudski odnosi utječu na stupanj suradnje među članovima tima i na odnos djelatnika i nadređenih (i to sve do najviše razi-

ne upravljanja) te određuju način na koji se djelatnici odnose prema zadanim ciljevima. Poslodavci bi stoga trebali obratiti pažnju na sustavno stvaranje pozitivnog radnog ozračja, jer ponekad je dovoljan jedan team building da bi se međuljudski odnosi znatno poboljšali.

Povlačenje granice

No kako utjecati na međuljudske odnose s ljudima s kojima svakodnevno radimo? Prvo, cijenite rad drugih, a ako počinite neku pogrešku, otvoreno je priznajte. Time ćete suradnicima dati do znanja da priznajete svoje nesavršenosti te da ste voljni raditi na njima, a konkretnim, jasnim pohvalama istodobno ćete pokazati da primjećujete i cijenite uspjehe drugih. Pokažite interes za svoje kolege - što vole, što ih zanima, kakva životna iskustva

imaju. Čak i ako ne želite miješati svoj profesionalni život s privatnim, davanjem odabranih privatnih informacija suradnicima o sebi nećete prekoračiti granice između poslovnog i privatnog. Neformalnim razgovorom s kolegama pokazat ćete da cijenite njihove interese i njih kao cjelovite osobe, a i oni će vas doživjeti u boljem svjetlu nego ako ste uvijek strogo usmjereni isključivo na posao. Osim toga, možda se među vašim suradnicima krije netko tko ne samo dijeli vaše interese, već bi vam s vremenom mogao postati i prijatelj. Zašto ne iskoristiti tu priliku? No, valja napomenuti da pretjerano prisni odnosi (poput ljubavne afere među zaposlenima ili između šefova i djelatnika) mogu negativno utjecati na radnu atmosferu. U svemu, dakle, valja imati mjeru. Ivana Delač Horvatinčić

TRŽIŠTE RADA

Radna migracija iz Njemačke u Tursku

> karijere > znanje > posao

business.hr

ISTANBUL privlači sve više visokoobrazovanih Turaka iz Njemačke

Utorak 3/8/2010

arhiva business.hr

Prema studiji Sveučilišta u njemačkome KoblenzLandau, na natječajima za posao akademski obrazovani Turci u Njemačkoj imaju vrlo male šanse u konkurenciji s etničkim Nijemcima, prenosi Deutsche Welle. Zbog toga se veći broj akademskih obrazovanih Turaka vraća iz Njemačke u Tursku, gdje je

gospodarstvo u razvoju i gdje su dobrodošli zbog svojih radnih navika i znanja stečenog u Njemačkoj te zbog poznavanja njemačkog jezika. Istraživanje u sklopu kojega je analizirano tisuću zahtjeva za pripravnički staž diplomiranih ekonomista pokazalo je da su ekonomisti turskog podrijetla dobili 20 posto manje zaposlenja. Kako je rekla informatičarka Aley Guenes iz Hedidelberga, stranci u Njemačkoj svakodnevno osjećaju diskriminaciju te se u praksi moraju znatno više dokazivati. Zbog toga se ona preselila u

Istambul i zaposlila u softverskoj tvrtci. Na novom poslu ima istu plaću kao njezini kolege na istom poslu u Njemačkoj. Prema službenim podacima, u Njemačkoj više od 20 tisuća studenata turskog podrijetla koji završe studij svake godine napuštaju zemlju i vraćaju se u Tursku. Premda je globalna kriza utjecala i na tursko gospodarstvo (2009. BDP je pao gotovo 65), ono se dobro oporavlja: rast u prvom kvartalu bio je čak 11,7 posto, što je odmah iza Kine, koja ima najbolji rast gospodarstva u svijetu. G. K.

Najtraženiji knjigovođe i računovođe FINANCIJAŠI NA TRŽIŠTU RADA Putem HZZ-a u prvih se pola godine tražilo 640 knjigovođa i 516 diplomiranih ekonomista te samo 12 bankovnih službenika, a prema statistici oglasa objavljenih na portalu Specijalist. hr, najtraženiji su knjigovođe, voditelji računovodstva i računovođe

8666 na HZZ-u evidentiranih financijskih stručnjaka pronašlo je posao u prvom polugodištu 2010., a broj novoprijavljenih je 15.505

3901

oglas za slobodno radno mjesto u financijskom sektoru objavljen je u istom razdoblju

inancijski stručnjaci čine 14 posto ukupno registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, pokazala je nedavna analiza portala Specijalist.hr, specijaliziranog za zapošljavanje i razvoj financijskih stručnjaka. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 30. lipnja, među 285.840 nezaposlenih njih 38.982 bilo je iz područja računovodstva, financija i revizije. Među njima je čak 79 posto žena, s kojima su u ugroženoj skupini mladi bez radnog iskustva (18 posto nezaposlenih financijaša). Po zanimanjima, najviše je nezaposlenih administrativnih službenika (12.994) i računovodstvenih djelatni-

ka (12.520), a kako osobe tih zanimanja najlakše i pronalaze posao, u toj je kategoriji fluktuacija najizraženija. "Zanimljivo je da je na kraju prve polovice godine pri HZZ-u bio prijavljen samo jedan ovlašteni revizor i jedan interni revizor, a potražnja se u ovoj godini preko oglasa HZZ-a svela na jednog ovlaštenog i tri interna revizora. Revizorske kuće u Hrvatskoj, naime, uobičajeno koriste vlastite kanale regrutiranja", objašnjava Mirjana Marinković, članica Uprave Specijalist. hr-a.

Bankovni službenici

Prema statistici objavljenih oglasa na tom portalu, najtraženiji su knjigovođe, voditelji računovodstva i

MIRJANA MARINkovIć, članica Uprave Specijalist.hr-a

računovođe. U prvih pola godine oglasi za radno mjesto knjigovođe sudjelovali su sa 31 posto u ukupnu broju oglasa objavljenih na Specijalist.hr-u. "Riječ je o pozicijama koje su nužne za nesmetano operativno poslovanje poduzeća te je potražnja za tim profilom zanimanja i dalje stabilna", ističe Mirjana Marinković. Putem HZZ-a u prvih se pola godine tražilo 640 knjigovođa i 516 diplomiranih ekonomista te samo 12 bankovnih službenika. Diplomiranih ekonomista prijavljenih pri HZZ-u bilo je 3291, a bankovnih službenika - koji su po završenoj stručnoj spremi možda također diplomirani ekonomisti, ali su se prijavili na Zavod putem

arhiva business.hr

profila "bankovni službenik" za koji su najzainteresiraniji - bilo je 277.

Inspektori i carinici

Marinković napominje da je i dalje zamjetan smanjen broj oglasa za radna mjesta u financijskim institucijama, čime se nastavio trend iz 2009. godine. Potreba za popunjavanjem slobodnih radnih mjesta zadovoljava se reorganizacijom postojećih zaposlenika i radnih zadataka unutar organizacije. Zanimljiv je podatak da stručnjaci i inspektori državne uprave, carinici, poreznici te neraspoređeni državni službenici čine samo 0,09 posto od nezaposlenih financijskih stručnjaka. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

PMI INDEKS

Rekordan rast ind. proizvodnje u eurozoni Proizvodne aktivnosti eurozone u srpnju su snažno ojačale, na najvišu razinu u tri mjeseca, nadmašivši raniju procjenu te signalizirajući deseti uzastopni mjesec poboljšanja uvjeta poslovanja, pokazali su konačni podaci Markita. Njihov indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor eurozone u srpnju je dosegnuo najvišu razinu u tri mjeseca od 56,7 bodova, sa 55,6 bodova u lipnju, i iznad ranije procjene rasta na 56,5 bo-

dova. Zabilježen je najsnažniji rast industrijske proizvodnje i novih narudžbi od travnja. Dok ti podaci potvrđuju bolji od očekivanog početak trećeg tromjesečja za proizvođače eurozone, otkrivaju i velike razlike u pojedinačnim izvedbama zemalja članica te regije. Tako je Njemačka zabilježila daleko najsnažniji rast proizvodnih aktivnosti, i to na najvišu razinu u tri mjeseca. Slijedi Italija, s ubrzanjem rasta industrij-

ske proizvodnje na najvišu postrecesijsku razinu zabilježenu u travnju, te Španjolska, gdje je također ostvaren najsnažniji rast od travnja. S druge strane, Francuska, Nizozemska i Austrija i dalje bilježe usporavanje rasta u usporedbi s postrecesijskim najvišim razinama dosegnutim ranije ove godine. Najlošiju je izvedbu ponovno imala Grčka, jedina zemlja eurozone koja je zabilježila nastavak pada industrijskih aktivnosti. H

15,4

posto pala je neto dobit njemačkoga maloprodajnoga diva Metroa u drugom tromjesečju, na 44 milijuna eura

Utorak 3/8/2010

Čuva li Explorer profit ili korisnike?

ŠEF Microsofta Steve Ballmer već drugi mjesec bilježi rast tržišnog udjela Explorera

MICROSOFTOVA DILEMA Praćenje ponašanja korisnika izazvalo je veliku debatu u samom Microsoftu jer se upravo zahvaljujući tzv. ‘trackingu’ mogu korisnicima prikazati oni oglasi koji će baš njih zanimati na osnovi njihova prijašnjeg ponašanja. Nove inačice navodno će više štititi privatnost

aštita privatnosti korisnika na internetu i dalje je velik problem, a jedna od metoda praćenja ponašanja korisnika vezana je uz internetsko oglašavanje kako bi se oglasi prilagodili posjećenim stranicama, odnosno afinitetima korisnika. Microsoft je stoga u novim inačicama svojega internetskog preglednika Internet Explorera odlučio korisnicima omogućiti mnogo lakše "gašenje" dijela ove aplikacije koji omogućuje praćenja njihova ponašanja. Praćenje ponašanja korisnika izazvalo je veliku debatu u samom Microsoftu prije nekoliko godina jer se upravo zahvaljujući tzv. "trackingu" korisni-

cima mogu prikazati oni oglasi koji će baš njih zanimati na osnovi njihova prijašnjeg ponašanja. Time se povećava vjerojatnost da korisnik zamijeti te oglase, otvori ih, te na kraju kupi tu robu ili uslugu. Upravo je oglašavanje na internetu jedno od najvažnijih novijih modela oglašavanja, a u ovoj se godini očekuje da će ono rasti oko 12 posto, dok će oglašavanje u tiskanim medijima padati. Ukupno se očekuje da će 2010. biti godina usporednog rasta globalnog oglašavanja na razini 3,5 posto.

Drže 60% tržišta

Promjene koje bi mogla donijeti nova generacija Internet Explorera vrlo su važne jer upravo Microsoftov preglednik i dalje su-

vereno vlada na tržištu sa 60,74 posto tržišnog udjela, a glavni su mu konkurenti Firefox, Google Chrome, Opera i Safari. Prošli je mjesec za Microsoft vrlo značajan jer je njegov Internet Explorer uspio povećati svoj tržišni udjel, a to je čak drugi mjesec zaredom koji obilježava povećanje tržišnog udjela. U Microsoftu su uvjereni kako bi ih te promjene mogle razlikovati od konkurencije, prije svega od Googleova Chroma koji Google koristi za povećanje vlastitih prihoda i bazira se upravo na internetskom oglašavanju. Planovi Microsoftovih

arhiva business.hr

stručnjaka - što uključuje pravnike, programere, ali i stratege razvoja internetskog oglašavanja i razvoja Internet Explorera - pokazuju kako će nove inačice na tržište dolaziti s poboljšanim sustavom kontrole nad podacima koje web preglednik odaje o korisnikovu ponašanju. Naime, korisnici su dosad morali baš svaki put

prilikom pokretanja Internet Explorera onemogućiti tzv. "tracking". Sada će, kako stvari stoje, to biti omogućeno odjednom, te s mnogo većom kontrolom nad podacima koji se na mrežu svih mreža šalju o korisniku i njegovim navikama - što čita, što voli, što kupuje. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/8/2010

TEČAJNICA

PRIHODI PALI 23%

IPAK OPTIMISTI

Kuna je u ponedjeljak u odnosu na prethodnu tečajnu listu Hrvatske narodne banke ojačala prema euru 0,06 posto, na 7,243785 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru, 0,63 posto i prema švicarskom franku, 0,95 posto, a oslabila prema britanskoj funti, 0,66 posto. Srednji je tečaj dolara iznosio 5,541027 kuna, franka 5,302529 kuna, a funte 8,763350 kuna. B.hr

Vjesnik je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje gotovo udvostručio gubitak na 10,65 milijuna kuna. Ukupni su prihodi tvrtke u istom periodu pali 22,9 posto, na 71,65 milijuna kuna, a ukupni su rashodi iznosili 82,3 milijuna kuna i pali su 17,45 posto. Prihodi od prodaje pali su za četvrtinu, na 67,78 milijuna kuna. B.hr

Tvornica čarapa Jadran u prvom je polugodištu zabilježila gubitak u visini 2,12 milijuna kuna, prije svega zbog pada prihoda od 25 posto na stranim tržištima. Kako stoji u izvješću objavljenom na ZSE-u, tvrtka je prestala surađivati s nizozemskim Ipcom, a promijenjena je i dinamika isporuka za Kaufland. Ukupni prihodi pali su 14,22 posto, na 30,9 milijuna kuna, a rashodi 12,45

Kuna ojačala na 7,24 eura

Vjesniku dvostruki minus

REOSIGURAVATELJU IDE DOBRO

Croatia Lloyd zaradio 35,5 milijuna kuna Zagrebački osiguravatelj osiguravajućih društava zabilježio je 20-postotni rast premija, na 91,5 milijuna kuna, a prihodi od provizija i naknada pali su na 25 milijuna kuna Najveći domaći reosiguravatelj Croatia Lloyd u prvom je polugodištu poslovao s dobiti od 35,5 milijuna kuna, što je 4,3 posto više od lanjske polugodišnje dobiti koja je iznosila 34,3 milijuna kuna. Ukupne zarađene premije porasle su 20 posto, popevši se sa 75,9 na 91,5 milijuna kuna. Prihodi od ulaganja pali su pak za tri milijuna kuna na 20,2 milijuna kuna. Glavninu prihoda od ulaganja u iznosu 15 milijuna kuna čine prihodi

BUSINESS TV Kapital Network, Utorak 3. 8. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled CG tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

Isplatili odštete

BROJKE

120 20

kuna dividende po dionici isplatio je Croatia Lloyd

posto porasle su zarađene premije Croatia Lloyda

Pad prihod koštao 64 TRI POLUGODIŠTA U MINUSU Trgovački lanac Goranka i Biserke Fižulić u prvom je polugodištu izgubio gotovo 64 milijuna kuna, a oporavku se nadaju ako osobna potrošnja poraste potaknuta rastom kredita

od kamata, dok je po milijun kuna zarađeno na pozitivnim tečajnim razlikama, dobicima od prodaje i nerealiziranim dobicima od ulaganja. Prihodi od provizija i naknada podbacili su za pet milijuna kuna te iznose 25 milijuna kuna. Poslovni rashodi pali su 21 posto, sa 33,4 na samo 26,8 milijuna kuna. Treba napomenuti da je na ostale troškove, uključujući vrijednosna usklađenja, potrošeno 20,6 milijuna kuna. "U drugome kvartalu 2010. godine Croatia Lloyd je usmjerilo svoje aktivnosti na kolektiranje dospjelih iznosa premije od cedenata i slijedom toga, o dospijeću, na izvršavanje financijskih obveza vezanih uz retroce-

Jadran čarapama pao izvoz

posto, na 33,02 milijuna kuna. No, tvrtka ipak očekuje bolje rezultate do kraja godine, pa navode započetu suradnju s austrijskim Reweom, očekuju i uspješan završetak pregovora s austrijskim Sparom, a od jeseni će robu isporučivati i za švicarski Coop. Također u jesen ove godine Jadran izlazi na tržište s novim proizvodom "Jadran exclusive", namijenjenim prvenstveno buticima visoke mode i veće cjenovne razine na zapadnoeuropskim tržištima te vlastitoj maloprodaji. B.hr

ZDRAVKO ZRINUŠIć, predsjednik NO-a Croatia Lloyda, može biti zadovoljan rezultatima foTo CRoPIx

siju, a sve to vezano uz ugovore o reosiguranju i retrocesiji, dok je u isto vrijeme izvršavalo obveze vezane uz isplate šteta iz reosiguranja. Na kraju razdoblja društvo je zaradilo 20 posto više premije, a plaćene su štete bile pet posto manje u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. Temeljem odluke Skupštine, društvo je isplatilo dividendu za prošlu godinu u ukupnom iznosu 17,4 milijuna kuna ili 120 kuna po dionici", stoji u izvješću Uprave objavljenom na stranicama Zagrebačke burze.

Nikola Sučec

Magma grupa je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila 63,95 milijuna kuna neto gubitka što predstavlja gotovo udvostručenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je gubitak iznosio 39,17 milijuna kuna. To je i treće uzastopno Magmino polugodište koje je završilo s gubitkom te prvo u kojem je zabilježen pad prihoda. Naime, Magmini su prihodi u razdoblju od 2006. do 2009. godine na polugodišnjoj razini porasli oko

130 milijuna kuna, a u ovom su polugodištu oštro pali.

Amortizacija raste

Magma grupa je ostvarila ukupan konsolidirani prihod u iznosu 318,5 milijuna kuna, što je 25,36 posto manje od prihoda ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe iznose 164,8 milijuna kuna, što je 24,17 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom. Troško-

Magma je u gubitku već treću godinu zaredom Godina 2010. 2009. 2008. 2007. 2006.

Dobit -53.23 mil. kn -18.15 mil. kn -9.8 mil. kn 11.12 mil. kn 15.83 mil. kn

Prihodi 313.2 mil. kn 409.3 mil. kn 400.8 mil. kn 346.6 mil. kn 273.6 mil. kn

679 TISUĆA KN

RIZ u malom plusu

RIZ odašiljači u prvom su polugodištu ove godine ostvarili 679 tisuća kuna dobiti. U prvih su šest mjeseci ove godine ukupne prihode povećali 181 posto, na 41,95 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi rasli 78 posto, na 41,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje porasli su 223 posto, na 38,8 milijuna kuna. Materijalni troškovi su porasli 68,48 posto, na 18,95 milijuna kuna. J. J.

bROjKA

10,99 milijuna kuna izgubilo je poduzeće hTP Korčula u prvih šest mjeseci ove godine

MINUS 14,32 MIL.

Kabi rezervacije izbile zaradu

Karlovačka banka u prvih je šest mjeseci ove godine izgubila 14,32 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Banka je u šest mjeseci ove godine bila prisiljena rezervirati 17,57 milijuna kuna za gubitke, od čega 16,67 milijuna kuna samo u drugom ovogodišnjem kvartalu, što u izvješću banka navodi kao glavni razlog ostvarenog gubitka. Neto kamatni

prihodi pali su 2,04 posto, na 30,36 milijuna kuna. Banka je ostvarila pad kamata od građana 9,98 posto, na 20,47 milijuna kuna, pad kamata od poduzeća 2,03 posto, na 33,13 milijuna kuna, i pad kamata od financijskih institucija čak 40,84 posto, na 1,95 milijuna kuna, što je najmanje zastupljena stavka. No, zato su ostali kamatni prihodi banke porasli 76,52 posto. Neto prihodi od provizija i naknada porasli su 22,9 posto i iznosili su 8,26 milijuna kuna. J. J.

SANDI ŠOLA, predsjednik Uprave Karlovačke banke, morao je povećati rezervacije za gubitke SNIMIo hRvoje doMINIć

da Magmu Skupa sirovina stjerala mil. kuna Kandit u neto gubitak KISELO POLUGODIŠTE

Osječka tvrtka u prvih pola godine nije prerađivala sirovi šećer i šećernu repu, što ju je gurnulo u gubitak od 26,43 milijuna kuna, dok su prihodi pali za četvrtinu

GORANKO FIžULIĆ, predsjednik Uprave Magme, u kojoj je u šest mjeseci ove godine razina zaliha pala 30 posto SNIMIo hRvoje doMINIć

vi osoblja smanjeni su 23,19 posto te iznose 50,8 milijuna kuna, dok su ostali troškovi smanjeni 15,43 posto. Trošak amortizacije porastao je 7,03 posto, a financijski su troškovi zabilježili porast 25,28 posto prvenstveno kao posljedica negativnih tečajnih razlika (posebno u Srbiji) te povećanja kamatnih stopa.

Neiskorišten potencijal

Ukupna vrijednost zaliha robe smanjena je sa 243,3 milijuna kuna (30. lipnja 2009.) na 174,5 milijuna kuna (30. lipnja 2010.), što je smanjenje 29,4 posto. Iz Uprave Magme poručuju da su zalihe smanjene do razine koja nije omogućila da Grupa u potpunosti iskoristi svoje prodajne potencijale i prve znakove oporavka tržišta i povratka povjerenja potrošača. Dugoročne su obveze sma-

njene 28,7 posto, a kratkoročne 4,3 posto u usporedbi sa 30. lipnja prošle godine. U svibnju 2010. Magma d.d. je izvršila dokapitalizaciju, čime je temeljni kapital povećan za 108,3 milijuna kuna. Iz Uprave navode da pozitivni učinci dokapitalizacije nisu mogli biti potpuno iskorišteni tijekom drugog kvartala ove godine. "Ako na tržištima na kojima društvo posluje dođe do pojačane kreditne aktivnosti usmjerene prema građanima i gospodarstvu, osobna potrošnja mogla bi zabilježiti znatniji oporavak. Prve znakove oporavka društvo je zabilježilo već krajem drugoga kvartala 2010. te u drugoj polovici godine očekuje nastavak pozitivnog trenda", optimistična je Uprava. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Osječki konditor Kandit u prvih je šest mjeseci ove izgubio 26,43 milijuna kuna, a gubitak pripisan imateljima kapitala matice u prvom polugodištu iznosio je 29,14 milijuna kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju tvrtka zaradila 2,24 milijuna kuna.

Loše vrijeme

Kao glavni razlog loših rezultata ove godine u tvrtki navode nepovoljne vremen-

ske uvjete. Naime zbog nepovoljne cijene sirovine na svjetskom tržištu, nakon repne kampanje u 2009. — početkom 2010. nije prerađivan sirovi šećer, što je uzrok manjim prihodima i lošijem rezultatu od istog razdoblja prošle godine, stoji u izvješću tvrtke objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Domaći prihodi niži 26%

MARKO PIPUNIĆ, prokurist i suvlasnik Kandita SNIMIo goRaN flaUdeR

Grupa Kandit tako je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila 201,8 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je 25,17 posto manje nego u istim razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi, ostvareni u iznosu 185,03 milijuna kuna, manji su 29,19 posto nego u istom razdoblju prošle godine, dok su poslovni rashodi, ostvareni u iznosu 216,98 milijuna kuna, 16,84 posto ma-

nji nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu, ostvareni u iznosu 109,031 milijun kuna, manji su od istog razdoblja prošle godine 26,38 posto, dok su prihodi od prodaje na inozemnom tržištu manji 32,46 posto i iznose 75,99 milijuna kuna. Materijalni su troškovi pali 31,47 posto, na 91 milijun kuna, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pali su i troškovi osoblja, 11,35 posto, na 36,21 milijun kuna. Nakon dovršetka tvornice za proizvodnju čokoladom prelivenih pjenastih proizvoda, deserata te praline i žele proizvoda Kandit II vrijednosti 10 milijuna eura nastavljena je rekonstrukcija postojeće tvornice Kandit I. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

256.50

259.94

259.80

0.37%

9,112

2,352,915.60

21,274.64

223.72

Dalekovod

280.00

286.00

0.95%

1,936

550,079.19

656.03

270.20

443.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.03

1,660.00

0.00%

285

471,513.58

16,600.00

1,381.52

1,940.00

Atlantska plovidba d.d.

847.00

866.98

860.00

2.38%

467

398,607.72

1,200.15

723.23

1,195.95

Končar - elektroindustrija

480.00

491.00

490.00

2.30%

743

364,036.67

1,260.34

348.81

517.00

1,675.00

1,748.36

4.75%

200

342,179.33

277.25

1,600.00

4,375.00

Fima validus

13.50

14.00

13.88

1.39%

15,753

216,886.03

37.50

10.55

29.01

Ingra

22.64

23.43

23.34

1.57%

8,990

207,202.44

175.05

22.00

61.49

Jadroagent

560.00

2.02%

343

192,080.00

62.07

450.00

620.00

Uljanik plovidba

561.00

563.50

561.00

0.18%

220

123,574.37

325.38

533.13

743.00

Luka Rijeka

178.04

179.11

178.05

0.00%

528

94,312.51

1,064.82

162.00

246.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,266.01

1,280.00

1,266.01

-1.09%

80,144.42

1,685.88

1,231.00

1,777.00

Luka ploče

1,590.08

1,623.96

1,606.00

0.19%

80,112.34

357.52

1,160.00

2,093.00

37.30

38.43

38.00

1.63%

1,902

72,324.96

283.75

28.70

54.00

Tehnika

1,001.00

1,044.00

1,020.00

-2.38%

69,808.91

193.25

949.03

2,769.99

Viadukt

218.01

232.96

229.75

5.39%

293

65,962.58

104.95

218.00

498.99

22.88

22.90

1.78%

2,508

57,423.04

45.87

19.19

48.75

440.01

455.12

440.01

-2.43%

126

56,731.18

199.06

292.00

570.00

HG Spot

23.03

24.00

3.00%

2,285

53,766.67

7.92

20.08

109.19

Sunčani Hvar

25.60

27.83

4.39%

1,865

50,004.50

203.46

25.00

46.97

105.01

110.00

105.01

-4.53%

440

48,118.41

96.50

93.60

135.00

Jadranska banka

2,750.00

2,751.00

2,750.00

-1.79%

46,753.05

328.96

2,006.00

3,100.00

Liburnia riviera hoteli

2,293.97

2,297.00

2,293.98

-0.21%

41,314.77

694.25

1,413.01

2,890.00

64.80

66.00

65.00

2.85%

611

39,765.60

534.01

59.00

108.00

9.00

11.00

15.79%

3,700

39,200.95

11.59

5.51

47.01

Franck prehrambena industrija,

738.00

748.00

1.08%

35,502.00

319.52

715.10

944.00

SN holding

189.96

199.97

189.96

-2.08%

174

33,340.72

516.69

55.95

242.00

Jadroplov d.d.

140.49

143.00

142.80

2.00%

207

29,463.95

233.72

124.01

209.00

Atlantic grupa

700.01

705.25

705.00

-0.04%

28,796.61

1,741.35

517.55

760.00

Zagrebačka banka

215.13

215.14

-0.40%

128

27,537.64

13,779.37

185.00

310.00

1,000.51

0.05%

20,010.20

41.41

999.00

1,000.51

Fima proprius d.d. Industrogradnja d.d

Slatinska banka

Belje Đakovština

Agromeđimurje Imperial hoteljerstvo

332.84

199.00

10.56%

100

19,900.00

126.54

120.00

219.00

1,960.00

2.08%

19,600.00

60.20

1,652.00

2,198.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

289.06

294.00

1.38%

19,034.90

1,593.48

230.00

400.00

Turisthotel

600.00

8.11%

18,000.00

236.85

522.00

701.00

Petrokemija

112.00

117.00

0.00%

133

15,189.52

390.91

105.50

192.99

Čakovečki mlinovi

2,994.00

0.00%

14,970.00

314.37

2,107.10

3,799.21

Plava laguna

1,400.00

3.70%

14,000.00

764.85

1,155.00

1,800.00

28.53

0.07%

480

13,694.40

95.47

15.15

38.89

Kraš, prehrambena industrija

397.00

400.00

0.00%

13,176.00

549.45

250.05

410.00

Adris grupa

257.80

257.89

1.48%

12,893.60

1,749.55

226.52

318.99

AD plastik

88.12

88.29

88.12

-2.07%

130

11,468.83

370.07

42.00

109.30

Hoteli Baška

100.00

0.00%

100

10,000.00

28.64

95.00

100.00

Belišće

449.99

450.00

5.14%

8,999.84

523.94

290.00

580.00

Tisak

183.00

192.00

183.00

-3.68%

8,857.22

436.75

174.15

369.00

Privredna banka Zagreb

500.01

510.00

500.01

-1.96%

7,590.01

9,537.58

480.50

715.00

85.00

90.00

5.88%

6,340.00

38.38

72.10

185.00

Hidroelektra niskogradnja

158.01

0.01%

6,320.40

98.58

155.00

370.00

Saponia

136.00

-9.33%

5,712.00

89.56

100.00

186.00

2,634.00

2,634.02

2,634.00

-3.16%

5,268.02

1,956.66

1,900.00

3,750.00

Končar

Slavonski zatvoreni investicijski fond

HTP Korčula

Jadranski naftovod Auto Hrvatska

Jedan od najvećih dnevnih gubitnika bila je dionica Industrogradnje. Ta je građevinska tvrtka pala čak 2,43 posto, na razinu 440,01 kune. Industrogradnja je tijekom trgovinskog dana vlasnike mijenjala u cjenovnom rasponu od 440 do 455 kuna, pri čemu su ulagači potrošili samo 55.000 kuna.

CROBEX: 0,71% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Dom holding

oGlas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Institut građevinarstva hrvatske

Titulu dobitnika dana u ponedjeljak odnijela je dionica IGH, koja je prvi put nakon više od mjesec dana ostvarila znatniji rast. IGH je skočio 4,75 posto, na 1748,36 kuna. Zadnja cijena dionice ujedno je predstavljala njezin dnevni maksimum, dok je minimum iznosio samo 1675 kuna. Na IGH je potrošeno samo 300.000 kuna.

Redovan promet: 6.558.368,61 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

380.00

1.33%

4,940.00

251.46

370.00

578.99

OT-optima telekom d.d.

27.02

0.04%

180

4,863.60

76.20

21.28

56.00

Đuro Đaković holding

30.74

30.85

30.74

4.20%

150

4,616.50

99.51

22.36

58.00

Istraturist Umag d. d.

355.98

2.29%

3,559.80

1,664.20

270.00

410.00

Valamar grupa

39.00

0.00%

2,964.00

245.53

25.06

45.00

Magma d.d.

55.67

0.13%

2,783.50

271.34

48.11

78.00

1,350.00

1,399.00

1,350.00

-3.57%

2,749.00

845.62

1,200.01

2,013.99

153.00

153.98

153.00

-1.27%

2,607.86

3,473.54

117.02

185.00

21.97

49.76%

2,131.09

55.61

14.09

38.00

Zagrebačke pekarne Klara,

126.00

0.00%

2,016.00

35.75

106.00

250.00

Centar banka

250.00

0.00%

2,000.00

15.63

240.01

329.00

11.66

0.95%

123

1,434.18

45.62

11.50

17.95

Viro tvornica šećera d.d.

315.00

1.57%

630.00

436.80

290.00

505.00

Vupik

100.00

11.11%

500.00

150.55

54.00

230.00

22.10

8.12%

88.40

8.09

20.10

54.00

Tankerska plovidba Konzum Lucidus dioničko

Proficio

Hoteli Podgora

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SOS2E PETG LKPG KBMR GRVG PBGS NF1N ZVIR NF2R INDGL KDIR ZVTG TLSG

KRKA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZVON ENA ID NFD HOLDING INFOND GLOBAL KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE

BANJALUČKA BURZA METL-L1 RSRS-O-D RSRS-O-C NOVB-R-E TRZN-R-A VELE-R-A HEDR-R-A ZPTP-R-A PTKZ-R-A

METAL AD GRADISKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA VELEZ AD NEVESINJE HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA POTKOZARJE AD GRADISKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKG FBIHKD FBIHKC FBIHKH FBIHKJ FBIHKI FBIHKB FBIHK1E FBIHK1D FBIHK1A FBIHK1C JPESR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AGBN A2015 A2013 A2012 MTBN A2014 AIKB FITO A2016 ENHL DNOS IMLK TGAS A2011 VDAV

Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Metals banka a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Dunav osiguranje a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Tehnogas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB TPLF ALK TEL MTUR RM01 SBT GRNT MOBR RZLE

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog MOBILITI BROKER AD SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

Oznaka

Utorak 3/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,80 134,00 106,00 239,00 15,20 10,16 11,80 0,67 0,85 6,50 2,77 9,30 5,00 17,90 92,05

Najviša 65,85 137,10 106,01 240,00 15,43 10,40 12,04 0,68 0,87 6,50 2,85 9,40 5,08 18,50 94,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,69 137,00 106,00 239,50 15,39 10,30 12,00 0,67 0,85 6,50 2,84 9,40 5,08 18,19 93,16

Promet

valuta: EUR - euro 65,36 136,96 37,71 239,16 15,30 10,29 12,03 0,67 0,85 6,50 2,81 9,38 5,08 18,32 93,09

0,72 % 0,56 % -0,05 % -0,32 % 0,92 % 0,98 % -0,33 % -1,03 % 1,43 % 2,85 % 0,35 % 0,53 % 0,00 % 1,00 % 1,26 %

13551 1229 2467 208 3218 3635 2668 23750 17398 2001 3580 1052 1530 374 56

885.641,88 168.318,09 93.019,83 49.745,50 49.243,31 37.421,06 32.102,51 16.021,39 14.811,14 13.006,50 10.053,01 9.872,54 7.768,43 6.852,85 5.213,75

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,30 28,00 28,12 0,98 0,92 1,00 0,35 3,82 0,20

0,30 28,50 30,00 0,98 0,95 1,00 0,35 4,00 0,20

0,30 28,02 29,10 0,98 0,92 1,00 0,35 3,85 0,20

0,30 0,28 0,30 0,98 0,95 1,00 0,35 3,93 0,20

0,00 % 1360000 -1,64 % 197032 -2,92 % 36816 0,00 % 9180 -2,95 % 7800 0,00 % 5120 2,94 % 10000 -1,03 % 563 0,00 % 8165

408.000,00 55.246,02 10.929,18 8.996,40 7.393,20 5.120,00 3.500,00 2.214,95 1.633,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 98,30 88,01 93,50 93,01 81,11 86,02 98,30 24,50 26,00 33,00 27,50 24,50

7.420,00 84,51 90,40 93,55 4.150,00 87,31 2.910,00 5.500,00 81,64 890,00 1.990,00 1.460,00 5.305,00 97,05 4.100,00

78,20 3.100,00 3.595,00 3.830,00 410,00 2.351,00 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

98,30 88,01 93,50 93,05 81,11 86,02 98,30 24,50 26,00 33,00 27,50 25,00

7.675,00 84,56 90,41 93,58 4.490,00 87,40 2.931,00 5.555,00 81,65 900,00 2.020,00 1.515,00 5.401,00 97,07 4.100,00

81,00 3.200,00 3.660,00 3.950,00 415,00 2.395,00 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

98,30 88,01 93,50 93,05 81,11 86,02 98,30 24,50 26,00 33,00 27,50 25,00

98,30 88,01 93,50 93,03 81,11 86,02 98,30 24,50 26,00 33,00 27,50 24,99

0,00 % 1,16 % 0,00 % -0,48 % -0,48 % -1,14 % -0,41 % 4,43 % 5,69 % 4,17 % 1,85 % -1,96 %

8714 9156 8080 7805 5075 4220 1265 3465 2102 1437 1102 1018

856.586,20 805.819,56 755.480,00 726.121,49 411.633,25 363.004,40 124.349,50 84.892,50 54.652,00 47.421,00 30.305,00 25.441,00

valuta: RSD - srpski dinar 7.472,00 84,56 90,41 93,58 4.152,00 87,36 2.920,00 5.549,00 81,64 899,00 1.993,00 1.493,00 5.359,00 97,07 4.100,00

7.471,72 84,54 90,40 93,58 4.151,65 87,33 2.919,69 5.548,81 81,64 898,88 1.992,96 1.492,61 5.367,21 97,06 4.100,00

-0,20 % 221 1.651.250,00 0,06 % 15987 1.351.480,18 0,01 % 12054 1.089.703,04 0,00 % 10479 980.610,45 9,41 % 206 855.240,00 0,06 % 9546 833.675,21 0,17 % 250 729.923,00 -0,91 % 118 654.760,00 0,00 % 7944 648.556,80 0,22 % 680 611.240,00 -5,99 % 203 404.570,00 -0,27 % 234 349.270,00 -0,78 % 63 338.134,00 -0,01 % 3459 335.745,54 6,49 % 81 332.100,00

valuta: MKD - makedonski denar 80,50 3.128,48 3.614,40 3.918,20 412,09 2.381,50 96,40 2.550,00 630,00 615,00 136,00

49,51 3.128,48 3.614,40 3.918,20 412,09 2.381,50 59,29 2.550,00 630,00 615,00 136,00

2,26 % 222707 11.026.511,13 0,93 % 230 719.550,00 1,62 % 183 661.435,00 1,77 % 122 478.020,00 -1,57 % 995 410.025,00 -0,76 % 163 388.185,00 -0,10 % 4835 286.682,76 -5,56 % 85 216.750,00 0,00 % 312 196.560,00 0,00 % 289 177.735,00 0,00 % 850 115.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Hidroelektrane na Drini Alkaloid Skopje Energopetrol Krka AIK banka

+2,94% +1,77% +0,96% +0,34% +0,17%

Elektroprivreda BiH Makedonski telekom Petrol Imlek Agrobanka

business.hr

-1,96% -1,57% -1,12% -0,27% -0,20%

Razvojna banka Vojvodine

Mercator

Nekadašnja Metals banka, danas novosadska Razvojna banka Vojvodine, u ponedjeljak je zabilježila najveći rast cijene među svim dionicama bankarskog sektora na Beogradskoj burzi. Dionica je poskupjela čak 9,41 posto, na 357 dinara, dok je ukupan promet dosegnuo 855 tisuća dinara, dovoljno za drugo mjesto na listi najviše prometovanih. Banka nije objavljivala nikakve cjenovno osjetljive informacije o poslovanju od sredine srpnja kad je objavljena dobit u 2009. od 25,23 milijuna dinara.

Mercator, četvrti od pet dionica s najvećim prometom u ponedjeljak na Ljubljanskoj burzi, u ponedjeljak se nije našao u milosti ulagača. Pad cijene 'najboljeg susjeda' iznosio je 1,99 posto, pa je tako zadnja realizirana cijena iznosila 136,24 eura. Ukupan promet iznosio je gotovo beznačajnih 29 tisuća eura, što je bilo dosta za visoko četvrto mjesto po likvidnosti na pustom LJSE-u. Tijekom dana dionice su trgovane u rasponu između 134,30 i 139 eura.

+9,41 -1,99

REGIONALNI INdEkSI +0,52% BIRS -0,16% 801,27 817,75 LJSEX +0,53% FIRS +0,23% 1.367,11 3.296,10 Belex15 +0,04% MBI10 0,00% 2.353,67 631,01 Belexline -0,11% MOSTE -0,91% 495,90 1.216,68 SASX10 -0,57% NEX20 -0,21% 13.359,45 871,65 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +1,74% WIG20 +0,35% 2.474,67 BuX +2,52% 22.265,63 +0,29% +2,22% ATX +1,65% 2.532,86 indeksa na zatvaranju u +2,31% Stanje ponedjeljak 2. kolovoza 2010.

FTSE100 5.389,77

dAX 6.286,23

CAC40

3.740,41

MICEX 1,429.36

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,01% S&P500 +0,01% 10.465,94 1.101,60 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,13% petak 30. srpnja 2010. 2.254,70

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. PBZ I-Stock

60,4100

21,70

HPB WAV DJE

87,0085

20,06

AC Rusija

40,8329

19,40

NFD BRIC

28,2367

18,71

KD Nova Europa

6,4166

17,87

ST Global Equity

48,7504

-20,71

FIMA Equity

78,9172

-19,82

C-Zenit

49,0626

-14,70

Erste Total East

30,9300

-11,98

KD Victoria

14,6832

-6,36

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

149,7300

13,01

ZB global

139,2600

12,47

OTP uravnoteženi

107,4112

7,08

8,3175

6,70

Allianz Portfolio

108,4757

6,69

ICF Balanced

114,4783

-24,66

ST Balanced

178,2986

-17,27

ST Aggressive

65,3565

-15,38

HPB Dynamic

49,3560

-13,23

5,4524

-6,98

KD Balanced

C-Premium

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

171,3700

13,32

OTP euro obveznički

125,9650

12,83

ZB bond

159,3100

10,34

Capital One

156,3800

9,20

PBZ Bond fond

127,5400

8,99

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2309

3,30

Erste Bond

127,5800

5,15

ICF Fixed Income

138,3109

6,49

HPB Obveznički

124,0635

7,00

PBZ Bond fond

127,5400

8,99

KD Victoria A1 Prospectus JIE ST Global Equity Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity Ilirika BRIC Poba Ico Equity Raiffeisen C. Europe Platinum JIE Ilirika Azijski tigar VB High Equity Platinum Blue Chip KD Prvi izbor HPB Dionički FIMA Equity Erste Total East PBZ Equity fond Capital Two ZB aktiv AC G Dynamic EM HI-growth OTP meridian 20 HPB Titan Ilirika JIE PBZ I-Stock ZB BRIC+ ZB trend OTP Europa Plus HPB WAV DJE

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn kn kn € kn kn kn € € € € € kn € € € €

14,6832 79,7200 58,6543 48,7504 67,7600 84,3000 106,0449 5494,6500 60,3100 67,6158 56,3116 47,0168 82,0091 11,9934 85,2882 78,9172 30,9300 76,7300 66,7400 94,7600 10,8098 8,0468 82,6470 67,4706 155,8474 60,4100 96,9900 126,7000 106,8410 87,0085

0,72 0,69 0,61 0,58 0,53 0,52 0,50 0,37 0,23 0,23 0,20 0,15 0,12 0,11 0,11 0,09 0,06 0,03 0,03 -0,02 -0,05 -0,09 -0,10 -0,13 -0,15 -0,18 -0,26 -0,28 -0,31 -0,33

-8,10 -8,65 -9,34 -5,17 -11,25 -13,38 -1,16 -6,00 -11,67 -4,10 -2,17 -5,80 -3,35 -1,69 -8,07 -11,18 -10,94 -13,65 -8,81 -7,20 -2,20 -6,62 -10,43 -5,79 -10,50 -6,59 -0,44 -3,26 0,11 -2,63

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-6,43 -10,36 -9,24 -5,86 -9,57 -12,47 13,69 -8,29 -11,03 -1,93 10,59 -8,79 7,24 2,94 -7,12 -10,48 -9,38 -11,35 -4,68 -0,66 3,39 -3,47 -7,30 -0,19 -8,33 0,42 N/A 4,98 4,08 5,79

-6,36 1,71 0,70 -20,71 9,06 -5,09 N/A 3,86 2,74 4,15 6,67 3,88 13,12 6,01 3,79 -19,82 -11,98 2,59 0,92 8,21 7,54 4,90 8,23 8,65 -1,85 21,70 N/A 16,22 6,37 20,06

3,48 -9,80 -14,16 -7,09 -18,66 -3,49 N/A -18,03 -9,13 -12,80 -16,48 -23,41 -7,42 2,47 -3,25 -3,77 -33,94 -5,26 -11,57 -1,31 5,70 -2,55 -8,10 -12,21 8,01 -15,29 N/A 3,10 6,66 -4,67

-3,60 -5,03 -7,35 -9,23 -2,26 -7,18 6,04 -4,88 -7,19 -4,60 4,76 -6,04 3,47 4,13 -5,80 -12,76 -9,11 -7,14 -5,43 -2,52 4,99 -3,63 -4,57 -2,70 -5,07 -0,49 -3,01 4,13 -0,73 5,82

Imovina

63,359 23,187 23,968 14,405 14,173 206,191 14,602 5,972 227,144 4,967 5,463 12,861 6,230 5,159 40,153 26,488 47,114 413,914 6,575 509,822 12,984 67,552 16,865 10,665 95,659 196,634 58,471 164,454 8,274 12,507

Starost

Datum

11,23 2,20 3,50 9,77 1,88 4,80 0,57 3,01 5,28 2,86 3,19 2,83 2,57 7,47 4,82 6,16 2,83 4,90 3,28 4,10 1,41 8,43 2,25 3,02 5,76 3,04 0,29 7,76 1,03 2,91

30.07.2010 30.07.2010 29.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI HPB Dynamic ST Aggressive ICF Balanced ST Balanced Erste Balanced Agram Trust PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Aureus Balanced Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced ZB global HI-balanced KD Balanced HPB Global OTP uravnoteženi AC G Balanced EM C-Premium

kn kn kn kn € kn kn € kn kn € € € € kn kn kn € kn

49,3560 65,3565 114,4783 178,2986 114,9500 67,2248 96,9800 149,7300 108,4757 80,4371 106,4600 139,1205 139,2600 9,6950 8,3175 101,2634 107,4112 10,7926 5,4524

0,79 0,73 0,57 0,51 0,39 0,35 0,20 0,19 0,17 0,16 0,13 0,10 -0,01 -0,01 -0,10 -0,11 -0,13 -0,37 -0,55

-4,91 -5,96 -12,05 -5,73 -7,31 -6,61 -9,37 -3,74 -0,57 -2,04 3,37 -8,04 -4,93 -3,17 0,05 -5,74 -7,13 -2,59 -9,46

-6,10 -4,10 -14,19 -6,35 -5,52 -7,05 -6,45 -2,08 2,91 -0,26 N/A -5,63 1,53 -0,86 2,05 -5,20 -6,73 3,14 -8,66

-13,23 -15,38 -24,66 -17,27 -0,13 2,41 5,38 13,01 6,69 -1,07 N/A 2,39 12,47 5,95 6,70 3,31 7,08 6,63 -6,98

-16,47 -8,38 1,99 7,96 -0,75 -3,56 4,53 5,23 6,91 -5,25 N/A 7,59 3,72 -0,37 -3,98 0,26 1,56 5,57 -15,95

-10,13 -8,02 -10,80 -7,35 -0,46 -3,43 -3,45 1,94 3,38 0,00 6,46 -2,73 1,57 -0,95 0,78 -4,93 -5,90 4,72 -7,59

22,288 4,192 12,335 11,665 105,265 12,345 293,396 325,640 6,990 16,065 107,051 43,244 731,388 65,682 13,033 118,525 39,636 12,539 12,672

3,92 4,86 8,24 7,56 9,53 2,05 8,88 7,92 1,22 4,04 0,39 4,52 9,08 8,43 4,54 4,82 4,63 1,41 3,49

€ kn € € € € € € €

124,0635 156,3800 138,3109 127,5400 171,3700 127,5800 11,2309 159,3100 125,9650

0,17 0,13 0,11 0,11 0,09 0,09 0,05 -0,04 -0,27

1,31 1,58 1,21 0,46 1,35 0,89 0,90 1,34 -0,12

3,78 4,36 3,05 4,20 4,85 4,52 3,95 4,15 1,90

7,00 9,20 6,49 8,99 13,32 5,15 3,30 10,34 12,83

4,57 8,07 3,91 4,56 6,81 4,34 1,39 5,26 5,12

3,89 5,32 3,32 5,97 6,51 6,55 4,54 4,88 2,96

46,052 12,640 41,531 76,526 291,525 97,019 6,034 187,894 10,302

4,82 5,76 8,46 7,39 8,18 7,16 8,43 9,08 4,63

30.07.2010 30.07.2010 29.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010

kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

139,6342 161,1538 138,8190 124,6600 142,8300 136,6900 137,1519 133,5729 130,5156 121,2860 115,5669 11,1995 10,5471 107,1843 101,3563 104,3800 131,2500 124,0400

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,87 0,45 0,55 1,08 0,80 0,87 0,52 0,75 0,72 0,70 0,81 0,87 0,83 0,75 0,75 1,08 0,61 0,49

2,05 0,98 1,43 2,31 1,81 1,79 1,22 1,61 1,77 1,49 1,62 1,94 1,78 1,83 0,05 2,47 1,51 1,84

6,40 4,36 3,40 4,98 5,86 4,90 3,26 4,71 5,80 3,97 4,62 4,73 4,43 5,29 1,34 N/A 5,03 3,12

4,37 4,88 3,33 4,48 4,92 4,46 4,72 4,50 5,68 4,28 5,43 6,35 4,71 5,86 1,35 N/A 6,47 4,15

2,34 1,31 1,68 2,74 2,37 2,16 1,39 2,22 2,51 1,77 1,94 2,29 2,18 2,17 0,13 2,84 1,86 2,11

102,700 2865,469 83,106 244,992 1202,488 925,970 124,708 37,643 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 429,455 1487,404 44,498

7,81 10,02 10,02 8,02 7,43 7,16 6,85 6,58 4,82 4,60 2,74 1,84 1,16 1,22 1,00 0,85 11,34 5,30

29.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010 30.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond PBZ Dollar fond

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/8/2010

LaBaVi RenmimBi

Šira fluktuacija juana

Dnevni raspon kretanja kineskog juana zasad je "adekvatan", ali bi mogao biti proširen u budućnosti, izjavila je viceguvernerka kineske središnje banke. Juan trenutačno smije rasti ili padati u rasponu do 0,5 posto prema dolaru unutar određenog dana trgovanja, kako odredi Kineska narodna banka. Juan je u lipnju ove ojačao više od 0,7 posto prema američkom dolaru. B.hr

BRojka

79,43

dolara iznosila je u ponedjeljak cijena barela sirove nafte na burzi u New Yorku

PoVRatak U PLUS

HSBC zaradio 11,1 mlrd. dolara

Bankarski div HSBC izvijestio je u ponedjeljak o snažnom skoku dobiti prije oporezivanja u prvoj polovici 2010., najavljujući povratak profitabilnosti britanskog bankarskog sektora nakon krize koja ga je pogodila 2008. HSBC je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu 11,1 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više u usporedbi s

Samo 6,5 mil. kuna prometa dionicama jako SLaBo Crobex je porastao 0,77 posto, a Crobex 10 punih 1 posto, za što se ulagači uz tako slabašan promet nisu trebali truditi, ali je zato živahan bio promet obveznicama Tjedan je na Zagrebačkoj burzi počeo rastom indeksa, ali i redovnim prometom dionicama koji se može smatrati poražavajućim. Naime, ulagači su jučer na dionice potrošili samo 6,5 milijuna kuna. S druge je strane na državne obveznice potrošeno više od 48 milijuna kuna, pa je ukupan promet na Burzi iznosio 55 milijuna kuna. Crobex je porastao 0,77 posto, na 1869,82 kune, dok je Crobex 10 skočio čak jedan posto, na 998,89 bodova. Jedini milijunaš bila je

dionica Hrvatskog Telekoma koja je porasla slabašnih 0,37 posto, na 259,8 kuna.

Dalekovod na 286 kn

Drugu je najlikvidniju poziciju osvojio građevinar Dalekovod, koji je porastao jedan posto, na 286 kuna. Gotovo pola milijuna kuna utrošeno je i na Inine dionice koje nisu doživjele cjenovnu promjenu te su stale na 1660 kuna, koliko im je iznosila i najviša dnevna cijena. Više od dva posto, na 860

snimio hrvoje dominiĆ

šeno samo 300.000 kuna. Jedan od najvećih dnevnih gubitnika bila je dionica Industrogradnje. Ta je građevinska tvrtka pala čak 2,43 posto, na razinu 440,01 kune. Industrogradnja je tijekom trgovinskog dana vlasnike mijenjala u cjenovnom rasponu od 440 do 455 kuna, pri čemu su ulagači potrošili samo 55.000 kuna. Nikola Sučec

Krka jedina u regiji s pola milijuna eura indeks LJSEX u ponedjeljak nije mijenjao vrijednost, ali je promet 'živnuo' u odnosu na kraj prošlog tjedna, pa su dvije dionice, Krka i Petrol, premašili sto tisuća eura prometa. Krka je uz 572 tisuće eura prometa poskupila 0,34 po-

sto, na 65,22 eura. Među najviše trgovanim dionicama u Beogradu sve su bankarske dionice zabilježile rast cijene osim najviše trgovane, Agrobanke, koja je uz 1,65 milijuna dinara izgubila 0,20 posto. Sarajevska i Banjalučka bur-

Mogućnosti

ante.pavic@business.hr

Regija

Optimizam nije prevladao na burzama regije na kraju prvog dana novog trgovinskog tjedna, pa su u plusu bili samo MBI 10 Makedonske i Belex 15 Beogradske burze koji su rasli 0,56, odnosno 0,04 posto. Kompozitni ljubljanski

komentaR

ante Pavić

joSiP gaLineC, predsjednik Uprave Industrogradnje, koja je u ponedjeljak izgubila 2,43 posto

kuna, porasla je dionica Atlantske plovidbe. Titulu dobitnika dana u ponedjeljak odnijela je dionica IGH, koja je prvi put nakon više od mjesec dana ostvarila znatniji rast. IGH je skočio 4,75 posto, na 1748,36 kuna. Zadnja cijena dionice ujedno je predstavljala njezin dnevni maksimum, dok je minimum iznosio samo 1675 kuna. Na IGH je potro-

istim razdobljem lani. Najveća britanska banka izvijestila je da je poslovala s dobiti u svim regijama, osim u Sjevernoj Americi gdje je zabilježila gubitke u visini 80 milijuna dolara. HSBC, koji nije primio pomoć britanske vlade za dokapitalizaciju u 2008., nadalje navodi da su mu dugovi na najnižoj razini od početka krize. Za pokriće gubitaka po problematičnim kreditima u tom je razdoblju banka osigurala rezervacije u iznosu 7,5 milijardi dolara. H

za bile su u minusu, SASX-10 je pao 0,57 posto, a banjalučki BIRS 0,16 posto. No, u Banjaluci je prometom od 408 tisuća KM iznenadio Metal AD, 136 tisuća dionica promijenilo je vlasnika po 0,30 KM. J. J.

rvatski građani sve više štede, a manje troše, barem oni sretnici koji mogu napraviti nešto takvo, ako im je plaća dovoljno velika i stiže na vrijeme. Statistički su podaci neumoljivi i pokazuju trend promjene ponašanja. Svi ga pozdravljaju jer će na taj način pasti ionako golem uvoz. Život iznad vlastitih mogućnosti ne skida se s usana gotovo ni jednog imalo važnog gospodarsko-političkog radnika, a brojke pokazuju da se građani uokviruju u vlastitim mogućnostima. Ta je floskula lijepa i logična poput one da trebamo više izvoziti. Samo što se još nije pojavio nitko tko bi rekao što ćemo to izvoziti, baš kao što nitko nije rekao kakve su nam mogućnosti. A one i nisu baš tako svijetle, jer isti statistički podaci govore da su i poduzeća počela smanjivati depozite, odnosno troše rezerve kako bi preživjela krizu. Tako bi se uskoro mogao dogoditi život ispod mogućnosti, a da nikad ne doznamo kakve su nam one uopće bile.

Hooters osvaja Tursku Djevojke bujnih grudi odjevene u uske konobarske uniforme uskoro će posluživati goste u Turskoj nakon što Hooters, američki lanac restorana poznat upravo po opisanim konobaricama, otvori prvi

restoran u toj zemlji. Turci će tako ubuduće vođeni svojim tendencijama prema Zapadu u svojoj zemlji morati prihvatiti dio 'zapadnog morala' koji je često meta prigovora islamista. Osim u Turskoj, Hooters je najavio i otvaranje restorana u Indiji i Japanu. Širenje na

DOBiTnici DAnA (ZSE) Lucidus +49,76% Đakovština +36,99% Vupik +11,11% Imperial +10,56% Hoteli Podgora +8,11% 40 Raste

nova tržišta dio je plana kojim Hooters namjerava u sljedećih nekoliko godina povećati broj restorana 15 do 20 posto na godišnjoj osnovi. S ciljem pronalaženja lokacija na novim tržištima Hooters je angažirao globalnu agenciju za nekretnine Colliers International. B.hr

GUBiTnici DAnA (ZSE) Saponia -9,33% Slatinska banka -4,53% SN holding -3,72% Janaf -2,58% PBZ -1,89% 9 Nema promjene

16 Pada

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,123.83 148,67

Prom. 0.90% 0,16%

Sirova nafta 78,95 Prirodni plin 4,81 Zlato 1.180,90 Srebro 17,98 Goveda 92,93

0,75% 0,31% 1,07% 2,04% 2,18%

POLiTiČKA Je FLOSKULA DA TeReT ReceSiJe SnOSiMO SVi JeDnAKO

UKRATKO...

Najveći ceh krize plaćaju radnici, bogati su još bogatiji U SAD-u 49,9 posto svih nezaposlenih dolazilo je iz redova radnika koji su prije krize primali manje od 20.000 dolara godišnje Floskula koju diljem svijeta ponavljaju gotovo svi političari, koji traže potporu javnosti za teške mjere, da teret krize snosimo svi jednako, ne drži vodu. Istraživanje sveučilišta Northeastern otkriva da su najveći ceh krize platili radnici, koji i inače imaju najmanja pri-

manja. Naime krajem prošle godine u SAD-u 49,9 posto svih nezaposlenih dolazilo je iz redova radnika koji su prije krize primali manje od 20.000 dolara godišnje, dok je nezaposlenost među onima s primanjima od 100.000 dolara i više 7,2 posto. Štoviše, 1 posto najbogatijih Amerikanaca povećalo je svoje bogatstvo te sada drže 42,7 posto financijskog bogatstva cijele nacije. Nejednaki teret krize najbolje objašnjava outsorcing. Gubitnici su radnici u proi-

KinA i SAD, Proizvonja iPhonera odvija se u Kini, a mozak je i dalje u Americi ARHIVA B.HR

zvodnji čiji posao, npr. proizvodnje iPhonea, sada obavljaju Kinezi, dok dizajneri,

softveraši i marketingaši popularnog gadgeta i dalje svoj posao drže u SAD-u. B.hr

SKAnDAL U POLJSKOJ

Reklame za pivo 'Hladni Lech' postavili pokraj groba poginulog predsjednika Poljski političa političari pozvali su na bojkot lokalne pivovare jer je reklamu za pivo "Hladni Lech" objavila na velikim oglasnim pločama blizu groba pred-

sjednika Lecha Kaczynskog koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći. Konzervativna oporbena stranka Pravo i pravda (PiS), kojoj je na čelu Lechov brat blizanac Jaroslaw, smatra nepriličnim postavljanje takve reklame uz rijeku, nasuprot kraljevskom dvorcu u Krakovu gdje je stradali

predsjednik pokopan. "To je više od izgreda, to je skandal", rekao je poljski zastupnik u Europskom parlamentu i član PiS-a Ryszard Czarnecki. Pivovarna Piwowarska, dio kompanije SABMiller koja proizvodi pivo Lech, ispričala se "zbog nesretno odabranog mjesta za reklamu". Ta

Krije li se među rezultatima tvrtki na ZSE-u kakav neotkriveni biser, pratite na...

www.business.hr

je tvrtka naziv "Hladni Lech" koristila više od godinu dana prije tragične zrakoplovne nesreće. H/ Reuters

...Kinezi kupuju nogometne klubove

FC Liverpool koji je u dugu 237 milijuna funti uskoro bi mogao postati vlasništvo Kennetha Huanga, kineskog milijardera koji je u Royal Banku of Scotland dao izravnu ponudu na iznos duga, što nije ni pola vrijednosti koju dosadašnji vlasnici traže za klub.

...Greenspan dokinuo optimizam

Nakon objava o usporavanju oporavka od recesije, Alan Greenspan dokinuo je optimizam američkog gospodarstva izjavom kako se gospodarstvo SAD-a trenutačno nalazi 'na pauzi' od oporavka, no da ta pauza sliči 'kvazi-recesiji'.

...crnogorski BDP pao 1,5 posto

Glavni ekonomist crnogorske centralne banke Nikola Fabris priopćio je kako je BDP te zemlje u prvom kvartalu pao 1,5 posto. Vlada Crne Gore pretpostavila je da će se BDP u cijeloj godini kretati između 0,5 posto rasta i 1,5 posto pada.