Business.hr broj 692

AUTOINDUsTRIJA 12

sVA–E ZbOg KONJA 8

Prevent prijavio stečaj u Sloveniji, loše i u Hrvatskoj

Đakovačke bi lipicance podržala i kraljica Elizabeta

Umjesto podilaženja premijerki, Lipik valja pripojiti Đakovu, koje treba postati hrvatski centar za uzgoj konja

srijeda/ČeTVrTaK 4 i 5/8/2010

broj 692 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ŽUPANIJE KOJE VOLE PODUZETNIKE 6-7 Istarska županija redovito osvaja prvo mjesto po rezultatima svojih tvrtki. Iznenađenje je na drugom mjestu - zauzima ga Karlovac. Taj grad koristi svoje prilike: blizu je Zagreba, jeftiniji je od njega i izvrsno prometno povezan

Poduzetnici, po zaradu u Karlovac (s)POTICAJI 4-5

Voćari ovog ljeta na koljenima: breskve 4 kune, šljive 2 kune Otkupne cijene sezonskog voća ove su godine nastavile padati, ugrožavajući voćare, od kojih su se mnogi na ulaganja u voćke odlučili zbog poticaja proteklih godina - kojima nije istodobno poticano povezivanje i organiziranje uzgajivača

info&stav

INdIKATOR

2-3

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Uspjeh MedILS-a Splitski MedILS na tragu je eliksira zdrave dugovječnosti: u prestižnom znanstvenom časopisu ‘Preceedings of the US National Academy of Science’ objavljen je rad dr. Anite Krisko i prof. dr.

Miroslava Radmana koji upućuje na mogućnost prevencije oštećenja ključnih molekula života kako bi se funkcionalnost stanica mogla beskrajno održati

Skromno sretni Iako je Nacionalni indeks sreće (NIS), kako pokazuje istraživanje Banke, Hendala i Allianza, u lipnju u odnosu na svibanj porastao 0,3 boda, na 62,9 bodova, izrazito je smanjen kad je riječ o pristupu osnovnim životnim potrebama (-2 boda) jer zbog pada kupovne moći građani sve teže podmiruju osnovne životne potrebe - prehranu i stanovanje

ZAGREBAČKA SKUPŠTINA PROTIV OdLUKE MINISTRA ZdRAVSTVA

Mrsić: Milinovićevo spaja bolnica šaljemo na Ustavn Zagrebačka skupština zatražit će od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti odluke Ministarstva zdravstva o spajanju zagrebačkih bolnica nakon koje su pod kontrolom Grada Zagreba ostale samo dvije bolnice, Sv. Duh i Psihijatrijska bolnica Vrapče.

MIRANdO MRSIć, saborski zastupnik SDP-a, nema ništa protiv spajanja psihijatrijskih bolnica u Vrapču i Jankomiru, no sporan je način na koji je ministar Milinović nametnuo odluku bez dogovora s vlasnikom foto konjević/cropix

"Skupština je od gradonačelnika Milana Bandića zatražila da čuva integritet zagrebačkih bolnica, što on nije učinio i preostaje nam jedino da zaštitu prava potražimo na Ustavnom sudu. Ustav lokalnoj samoupravi garantira autonomiju. Članak 3 7 .

Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje lokalnoj samoupravi određenu ingerenciju nad zdravstvenim sustavom, a nama je odluka o spajanju nametnuta", objašnjava predsjednik

skupštinskog Odbora za zdravstvo i saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić.

Mrsić ističe da se Skupština ne protivi spajanju bolnica a priori, pa tako npr. nema ništa protiv spajanja psihijatrijskih bolnica u Vrapču i Jankomiru, no sporan je način na koji je ministar zdravstva Darko Milinović nametnuo odluku bez dogovora s pravim vlasnikom bolnica i upravnim vijećima. Procedura zahtijeva da prvo vlasnik, Grad Zagreb, donese odluku o spajanju, zatim da se provede registracija pri trgovačkom sudu, a tada se ustrojava i nova mreža zdravstvenih ustanova. Milinović je sve to proveo obrnuto, bez dogovora s vlasnikom.

Na pitanje kolike su mogućnosti Skupštine da osim ustavnom tužbom

OTKUP NAJVAŽNIJE KRUŠARICE

Poljoprivrednici zadovoljni Agrokorovom cijenom p ĐAKOVO - Agrokorov otkup pšenice po cijeni 1,20 kuna za kilogram je u tijeku, a količine će ovisiti o ponudi, potvrđeno je iz Agrokora, čiju su spremnost da pšenicu otkupljuje po cijeni koji su tražili poljoprivrednici pozdravili predstavnici Koordinacije seljačkih udruga pet slavonskih županija koji su jučer u

Đakovu prozvali pojedine otkupljivače da ne poštuju novi Pravilnik o kvaliteti žitarica.

Iz Agrokora navode da su cijenu od 1,20 kuna za kilogram pšenice istaknuli 2. kolovoza s obzirom na daljnje povećanje cijene na burzama, napominjući da se u odnosu na otkup ponašaju u skladu s tržištem.

Predsjednik seljačke udruge Brazda Matija Brlošić ocjenjuje da je Agrokor isticanjem cijene od 1,20 kuna pokazao zrelost i korektnost te da neće ostati jedini koji otkupljuje po toj cijeni.

Predstavnici koordinacije slavonskih udruga poljoprivrednika Matija Brlošić i Tomislav Pokrovac danas

su u Đakovu upozorili na brojne primjere s terena da otkupljivači preuzetu pšenicu obračunavaju po starom, strožem pravilniku prema čijim je kriterijima u ovogodišnjem rodu pšenice oko 10 posto primjesa, a koje se prema novom, blažem pravilniku također vode kao pšenica.

Vidi str. 17

brojka

››

biSEr dana

U nekim zemljama nema fer tržišnog natjecanja.

Uska isprepletenost oligarha i političke moći truje tržište. To se ne odnosi na Hrvatsku

bodo HoMbacH, šef njemačkoga medijskog koncerna WaZ

1,9

milijardi dolara cijena je po kojoj je British �etrole� um (B�)� pristao prodati po� družnicu u Kolumbiji kon� zorciju koji čine kanadski Talisman Energy i kolumbij� ski Ecopetrol

uvodnik

Hrvatska je poljoprivreda anje ni sud samo još jedan Obrovac spriječi samovolju ministra Milinovića, kojem je na stranu stao i gradonačelnik Bandić, Mrsić priznaje da "nisu tako velike".

"Kontrolu ima onaj tko drži kesu, a to je u ovom slučaju Ministarstvo zdravstva. Bolnice kojima je osnivač Grad Zagreb ipak će se žaliti na odluku HZZO-a, koji je 29. srpnja raskinuo ugovore s njima, i to samo 12 dana nakon što ih je potpisao pozivajući se na odredbe zakona koje kažu da se ugovor raskida ako se bolnica ukida, što se po meni nije dogodilo", tumači Mrsić i dodaje da je posebno sporna odluka o prijelaznom financiranju prema kojoj o financijama gradskih bolnica odlučuje Bolnica sestara milosrdnica, koja je u rukama države. darko baniček

pšenice

ivica TodoriĆ, vlasnik agrokora snimio saša ćetković

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

d

omaća poljopri� vreda sve je vi� še sinonim to� talno proma� šene investicije poput slučaja tvornice glini� ce Obrovac u bivšem siste� mu, koja se nakon samo tri godine rada ugasila zbog ne� rentabilne proizvodnje.

Sudeći po brojnim žalopoj� kama domaćih poljoprivred� nih proizvođača, bilo da je ri� ječ o ratarima, voćarima ili proizvođačima mlijeka, ista sudbina čeka i njih, samo što je ovdje riječ o cijelom sek� toru od kojega živi puno više ljudi nego što je zapošljava� la nesretna tvornica. Raču� nica je jednostavna: cijenom koju dobiju za svoje proizvo� de farmeri ne mogu pokriti troškove proizvodnje ni za� duženja u koja su ušli ulaga� njem u proizvodnju.

KaKo bi običan seljak dobio osjećaj da država Hrvatska skrbi o njemu i da je i on ne� što od nje dobio, u posljed� njih 15 godina nastaje go� lem sustav poticaja kroz koji su se iz državnog proračuna posljednjih godina izlile silne milijarde kuna � i to, kako sa� da stvari stoje, u promašenu

SELjaci s razlogom pitaju: ‘Zašto ste nas poticali na ulaganje u voćarstvo kad se nitko nije sjetio da valja poticati i udruživanje?’

››

arhiva business.hr

Kroz sustav poljoprivrednih poticaja iz državnog proračuna posljednjih su se godina izlile silne milijarde kuna - i to, kako sad stvari stoje, u promašenu investiciju, jer model nije bio ekonomski zaokružen

investiciju, jer model nije bio ekonomski zaokružen.

Nije dovoljNo samo po� ticati proizvodnju i ulaga� nja u mehanizaciju ako proi� zvođač ne može postići kon� kurentnu cijenu, ako nije do� voljno velik ili udružen s dru� gima da nađe kupca, ako ne� ma uvjete za rentabilno po� slovanje i ako je na stalnom udaru nelojalne konkurenci� je. Iako će resorni ministar seljacima odgovoriti da dr� žava nema ništa s tim i da se

za to moraju pobrinuti sami, postoje primjeri uspješnih zemalja koje su razvoju i po� ticanju poljoprivrede pristu� pile strateški.

Zato seljaci s razlogom pitaju: "Zašto ste nas po� ticali na ulaganje u voćar� stvo kad se nitko nije sje� tio da valja poticati i udruži� vanje?", a ministru dolaze s prijedlozima o zajedničkim ulaganjima poljoprivrednika i države u regionalne skla� dišne kapacitete, hladnja�

če i silose.

Međutim, o tome je trebalo razmišljati puno ranije i dok je još bilo sredstava. Sad je samo pitanje vremena kad će i osnovni resurs, zemlja, prijeći u ruke nekoliko jakih i organiziranih igrača na trži� štu. Za male pare preuzet će gotove nasade i vinograde, ovaj put od upropaštenih se� ljaka koji će umjesto ostva� rivanja sna o vlastitu gospo� darstvu ponovo kod gazde raditi za nadnicu.

tema 4-5

(S)POTICAJI Otkupne cijene sezonskog voća ove su godine nas ulaganja u voćke odlučili zbog poticaja proteklih godina - kojima n

Voćari na koljenima šljive 2 kune Uzgajivači tvrde kako je odnose na tržištu poremetio uvoz čak 80 posto sezonskog voća druge i treće klase po nižim cijenama koje se deklarira kao viša klasa i tako se spuštaju cijene domaćih proizvoda. Jedini je izlaz u organizaciji uzgajivača - što je učinila zadruga Zagrebački voćnjaci, koja je ulaganjem u sortirnicu uspjela zaobići veletrgovce Tržnice, dućani i trgovački lanci puni su sezonskog voća, a domaći voćari umjesto da zadovoljno trljaju ruke, čupaju kosu i predviđaju svoju skoru propast. Njihova je priča istovjetna prošlogodišnjoj kad su se proizvođači jabuka digli na noge optužujući otkupljivače da uvoze trećerazredne jabuke koje se u trgovačkim lancima plasiraju pod višu klasu i tako ruše cijenu domaćoj robi.

Među najpogođenijima ovoga su ljeta uzgajivači bresaka i šljiva, a najesen se ponovo očekuje i katastrofa s jabukama. Otkupna cijena bresaka iz godine u godinu pada, a ove je godine pala na 4 do 5 kuna za kilogram, dok za šljive voćari mogu dobiti 1,5 do 2 kune.

No, i maloprodajne su cijene ponegdje toliko niske da čak ni izravna prodaja ne spašava lokalne voćare. Na splitskom se području primjerice mnogi uzgajivači bresaka žale kako ove godine neće moći pokriti ni troškove zalijevanja, s obzirom na to da se maloprodajna cijena na splitskim tržnicama spustila na pet-šest kuna.

Loš savjet države

Đuro Vuković bavi se voćarstvom i vinogradarstvom na oko 20 hektara zemlje

u Kneževim Vinogradima pored Osijeka.

"Uvozi se 80 posto sezonskog voća druge i treće klase po nižim cijenama koje se deklariraju kako to trgovačkim lancima odgovara.

S druge strane, za kilogram nektarina prve klase u Italiji daju 1,10 eura, a nama za prvu klasu plaćaju pet do šest kuna. To su iracionalne kalkulacije, ali država to dopušta jer pune proračun putem carina, trošarina i poreza.

Kad bi se štitila domaća proizvodnja, potpore i subvencije ne bi bile potrebne", nabraja Vuković koji smatra da bi država domaćeg proizvođača trebala štititi ograničavanjem količina uvoza u jeku sezone kad imamo i određene količine vlastitog voća.

Kao dokaz podastire podatke o uvozu pojedinog voća za 2009. godinu koje je na upit dobio iz Hrvatske gospodarske komore. Usred glavne sezone voća, od lipnja do listopada, prošle je godine bilo uvezeno 4003 tone nektarina, 2540 tona bresaka i 1666 tona šljiva.

Vuković se obrušio i na ekonomske analitičare koji su ratarima, u jeku prepucavanja s državom oko cijene pšenice, dijelili savjete kako bi se trebali okrenuti visoko dohodovnim kulturama

HrvOJe BunJevAC, upravitelj zadruge Zagrebački voćnjaci, kaže da zahvaljujući zajedničkim ulaganjima 30-ak voćara u sortirnice danas još uvijek uspijevaju 'držati glavu iznad vode' Snimio darko mari∆

poput voća i povrća.

"U tako nesređenim uvjetima, to je propast! Država nam je dala poticaje i usmjeravala nas da sadimo šljive i trešnje, da bi sad rekli - niste organizirani i niste konkurentni. Zašto onda poticaje nisu uvjetovali našim povezivanjem i organiziranjem?

Agrokor je generator problema u otkupu, iako je napravio i neke dobre stvari. U zemlji vlada zavjet šutnje o stvarima kojima šteti domaćoj proizvodnji. Riječ je o tihom preuzimanju osnovnih resursa, zemlje i vode preko trgovačkog i financijskog sektora",

tumači Vuković.

Kaže da su se voćari preko Hrvatske voćarske zajednice nedavno obratili i resornom ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću predlažući rješenja poput izgradnje regionalnih hladnjača uz potporu države i osnivanje neutralnih komisija koje bi ocjenjivale kakvoću voća pri otkupu, ali i upozorili na ogromna dugovanja dobavljačima voća.

Ministar se, prenosi Vuković, uglavnom pozivao na 'otrcane fraze' kako će tržište sve riješiti.

Ante Ivković jedan je od većih proizvođača bresaka

na zadarskom području, gdje ima 20 hektara pod breskvama.

"Poticaji su 'spoticaji' jer taj novac uzme industrija poljomehanizacije, gnojiva, zaštitnih sredstava, koja su kod nas dvaput skuplja nego u Italiji", kaže Ivković, koji upozorava na još jedan problem u uvozu - tvrdi da uvoznici za 50 posto umanjuju svoje fakture za voće kupljeno u Italiji i time potkradaju državu jer plaćaju manji prelevman, a domaćim voćarima ruše cijenu.

"Kad biste provjeravali cijene u Italiji, vidjeli biste da je dvaput skuplje od onog

stavile padati, ugrožavajući voćare od kojih su se mnogi na nije istodobno poticano povezivanje i organiziranje uzgajivača

business.hr Srijeda 4/8/2010 »etvrtak 5/8/2010

a - breskve 4 kune,

UVOZNO ILI DOMAĆE? Usred glavne sezone voća, od lipnja do listopada, prošle je godine uvezeno 4003 tone nektarina, 2540 tona bresaka i 1666 tona šljiva Snimio hrvoje dominiĆ

što prikazuju na lažnim fakturama. U Italiji je kilogram breskve 70 eurocenta do euro, ali je fakturiraju kao da je upola manja", kaže Ivković upozoravajući i na nedostatke samih voćara, a to je nepostojanje udruženja kroz koja bi mogli zajednički uložiti u male sabirne centre, hladnjače i sortirnice.

Spas u pakiranju

To je upravo model kojim su još 2004. godine krenuli voćari Zagrebačke županije okupljeni u zadruzi Zagrebački voćnjaci.

Upravitelj zadruge Hrvoje

Bunjevac kaže da zahvaljujući zajedničkim ulaganjima 30-ak voćara u sortirnice danas još uvijek uspijevaju 'držati glavu iznad vode' iako ni njima nije lako, kaže, zbog drastičnog pada otkupnih cijena jabuka uslijed nelojalne konkurencije.

"Prošle smo godine dvije trećine jabuka prodali direktno supermarketima i time zaobišli veletrgovce.

Ukupan promet zadruge bio je 8,5 milijuna kuna", kaže Bunjevac.

Osim 200 hektara pod jabukama, zadrugari uzgajaju i breskve, šljive, nektarine,

kupine, trešnje i kruške.

"Još smo prošle godine kupili stroj za pakiranje voća kojim smo breskve pakirali u posudice, jer su trgovci za breskve u kašetama počeli davati nižu cijenu. To nas je spasilo", objašnjava Bunjevac kako su se brzo prilagodili novim zahtjevima tržišta.

Do kraja godine u Velikoj Gorici trebao bi biti dovršen i prvi distributivni centar i hladnjača, u koje su sredstva osim članova zadruge uložili Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

››

Država nam je dala poticaje i usmjeravala nas da sadimo šljive i trešnje, da bi sad rekli: 'Niste organizirani i niste konkurentni'

ĐUrO VUkOVIĆ, voćar iz Baranje arhiva buSineSS.hr

tema 6-7

PADA ZARADA PoDuZetnikA Neto dobit 91.320 poduze kuna, što je najmanje u posljednjih osam godina i čak 73 posto

Karlovac je po ekonomičnosti bolji od Zagreba Najuspješniji su poduzetnici u Istarskoj županiji, a odmah uz bok je Karlovačka županija, koja je lani jedina uspjela povećati dobit u odnosu na 2008. godinu, i to 7,2 posto. Po plaćama je prvi Zagreb, a Virovitička županija na posljednjem je mjestu Prošle su godine najuspješnije poslovali poduzetnici u Istarskoj županiji, a odmah uz bok najrazvijenije hrvatske regije zasjela je Karlovačka županija koja je lani jedina uspjela povećati dobit u odnosu na 2008. godinu, i to 7,2 posto.

U Karlovačkoj je županiji, u jednoj od najtežih godina za poduzetnike, zabilježen i najmanji pad prihoda od samo sedam posto, a najveći je bio u Sisačko-moslavačkoj županiji, 18,2 posto. U toj su županiji poduzetnici lani najlošije poslovali.

Prema Fininoj anali-

zi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama za prošlu godinu, najbolju ekonomičnost imali su poduzetnici u Istarskoj županiji koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 105,88 kuna prihoda. U Karlovačkoj je županiji rezultat nešto lošiji te su tvrtke na sto potrošenih kuna dobile 104,54 kune.

Zagrepčani peti

Zanimljivo je da su po tom kriteriju poduzetnici smješteni u Zagrebu, koji čine trećinu svih hrvatskih tvrtki, zauzeli tek peto mje-

sto jer su ih pretekli i u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.

I dok je Istra poznata kao jedna od najuspješnijih hrvatskih regija, Karlovačka županija kojoj je dugo trebalo da se oporavi od posljedica rata uzima sve više gospodarskog zaleta, a za to je velikim dijelom zaslužno pet najvećih tvrtki, od ukupno njih 1736, koje drže 28,3 posto udjela u prihodima županije, ali s druge strane osiguravaju čak 66 posto njezine ukupne dobiti. Najveću zaradu karlovačkom su području doni-

jeli pivari; Heineken Adria - 140,9 milijuna kuna te Karlovačka pivovara - 124 milijuna kuna. Proizvodnja oružja također cvate pa je HS Produkt pridonio uspješnosti županije sa 84,6 milijuna kuna zarade, a slijede ga tvornica energetskih postrojenja Alstom Hrvatska te graevinar Galeb iz Slunja kojima je dobit lani iznosila 64,4 odnosno 19,7 milijuna kuna.

Od deset županija koje su u 2009. poslovale s dobiti, Karlovačka se sa 236 milijuna kuna nalazi na četvrtom mjestu, iza Grada Zagreba

SLoBoDAn MikAC, VARAŽDinSki DoGRADonAČeLnik

Izvoz hrvatskih samokresa jači od dubrovačkih turista Slobodan Mikac, bivši ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, a danas varaždinski dogradonačelnik, kaže kako ga ne iznenađuje gospodarska uspješnost Karlovačke županije. "U Zagrebu ima sve manje proizvodnje. Tvrtke bježe jer su gradski nameti jednostavno postali previsoki. Karlovac tu koristi svoju priliku jer je izvrsno prometno pozicioniran i vrlo blizu Zagreba", ističe Mikac.

Varaždinski su poduzetnici pokazali nešto slabije rezultate prošle godine od onih koji bi se očekivali od jedne od najrazvijenijih županija, međutim,

dogradonačelnik Varaždina nudi pojašnjenje koje sigurno neće razveseliti poduzetnike iz ostalih regija.

"Naša je županija izuzetno izvozno orijentirana i nas je prve pogodila kriza. Lani smo bili na dnu, a ostale to tek čeka ove godine", napominje Mikac.

Nije iznenađen ni lošom gospodarskom slikom dubrovačke regije koja, kaže, nema nikakve proizvodnje, a broj turista teško je ekonomski uspoređivati s primjerice izvozom pištolja. Mikac prognozira i kako u Slavoniji neće biti prosperiteta dok se ne riješi pitanje poljoprivrede.

(5,3 milijarde kuna), Istarske županije (1,29 milijardi kuna) te zagrebačkog prstena (590 milijuna kuna). Lani su dobro zaradili i u Krapinsko-zagorskoj županiji (201 milijun kuna), u Međimurskoj (193 milijuna kuna) te Varaždinskoj županiji (187 milijuna kuna).

najmanja plaća

Na hrvatskom jugu i istoku potpuno je druga situacija, a poduzetnici u dalmatinskim županijama lani su gomilali gubitke u stotinama milijuna kuna, jednako kao i u Slavoniji.

Najgore je ipak bilo u dubrovačko-neretvanskoj regiji u kojoj tvrtke bilježe ukupni minus u poslovanju od 637 milijuna kuna.

U odnosu na prethodnu godinu, zarada poduzetnika s tog područja pala je čak 71 posto. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom neto dobiti po zaposlenom, u ovoj su županiji zaposleni postigli najslabije rezultate, a nji-

etnika u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosi 4,4 milijarde o manje nego 2008. godine

business.hr Srijeda 4/8/2010 »etvrtak 5/8/2010

Profitabilnost poduzetnika po æupanijama Rentabilnost prometa (u %)

Županija

hov je neto gubitak iznosio 29 tisuća kuna. Najbolje je, naravno, bilo u Istri gdje neto dobit po zaposlenom iznosi 28 tisuća kuna.

Po prosjeku plaća, najmanje za svoj rad dobivaju u Virovitičko-podravskoj županiji (3320 kuna) koja za prosječnom hrvatskom plaćom zaostaje 28 posto, a tek je nešto bolje u Vukovarsko-srijemskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Najviša je prosječna plaća u Zagrebu (5543 kune).

Konačni je saldo neto dobiti 91.320 poduzetnika u Hrvatskoj za prošlu godinu 4,4 milijarde kuna, što

Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Hrvatska

-0,3 1,0 -6,7 1,7 4,4 3,1 -2,6 2,0 1,2 1,8 -1,4 0,1 -1,6 -6,2 -0,7 -5,4 0,9 -2,0 -5,0 -1,7 1,8 0,7

Rentabilnost Rentabilnost ukupne imovine vlastitog kapitala (u %) (u %) -0,2 -0,5 0,9 2,8 -2,5 -6,1 0,8 2,0 2,1 5,0 2,5 5,3 -2,2 -5,9 1,5 6,0 0,4 0,8 1,6 4,0 -1,0 -3,2 0,1 0,2 -1,0 -3,0 -4,8 -13,1 -0,4 -1,5 -2,5 -8,2 0,8 2,2 -1,4 -3,7 -3,3 -9,3 -0,8 -2,7 1,6 4,8 0,4 1,0 Izvor: Fina

Najveću zaradu karlovačkom su području doNijeli:

je najmanje u posljednjih osam godina i čak 73 posto manje nego 2008. godine.

Prema podacima Fine, lani je udjel poduzetnika koji su poslovali s gubitkom narastao s prosječnih 30-ak na 40 posto.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Heineken Adria 140,9 milijuna kuna Karlovačka pivovara 124 milijuna kuna HS Produkt 84,6 milijuna kuna Alstom Hrvatska 64,4 milijuna kuna Galeb iz Slunja 19,7 milijuna kuna

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

U POLA GODINE

Dobit HEP-a dosegnula 1,14 mlrd. kuna Zagreb. Hrvatska elektroprivreda (HEP), prema nerevidiranim financijskim izvještajima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, u prvom je polugodištu ove godine poslovala s neto dobiti od 1,14 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani imala dobit od 253,2 miliju-

DOGRADONAČELNIK SPLITA ŠUNDOV:

U liječnički tim stavite i psihijatra za Jozu Marića RADNIcI DES-a nezadovoljni su kako grad upravlja tvrtkom u kojoj ima 65 posto vlasništva foto šupić / cropix

Kerumov zamjenik smatra da Marić manipulira radnicima, koje je pozvao da ponovo pokrenu proizvodnju i obustave štrajk, a demantirao je i glasine o prenamjeni prostora na kojem djeluje DES

ni prostora na kojem djeluje DES. A s obzirom na to da su se u skrb o štrajkašima glađu uključili i liječnici, dogradonačelnik je preporučio da taj konzilij počne brinuti i o Mariću, ali da u svoje redove uključe i - psihijatra.

Splitski dogradonačelnik Jure Šundov demantirao je većinu navoda sindikalista ustanove za zapošljavanje invalida DES koji već danima štrajkaju glađu nezadovoljni načinom na koji grad upravlja tvrtkom u kojem ima 65 posto vlasništva, ali istodobno iznimno oštrim riječima napao dalmatinskog čelnika HUS-a Jozu Marića.

Tužba protiv Marića

Manipulacija

Naime, Šundov smatra da Marić manipulira radnicima, koje je pozvao da ponovo pokrenu proizvodnju i obustave štrajk, a demantirao je i glasine o prenamje-

"Preporučujem da se u liječnički tim koji vodi skrb o štrajkašima uvrsti i psihijatar koji će ustanoviti ubrojivost Joze Marića. Ako se utvrdi da je ubrojiv, onda će Grad Mariću i njegovu sindikatu ispostaviti fakturu za gubitke zbog obustave proizvodnje u DES-u, kazao je Šundov najavljujući tužbu protiv Marića zbog nelegalnog boravka u prostorijama gradske ustanove, a posebno zbog prijetnji fizičkim izbacivanjem iz DES-a Šundovu i drugoj dogradonačelnici Anđelki Visković.

I. Profaca

na kuna.

Ukupni prihodi iznose 6,25 milijardi kuna i na godišnjoj razini povećani su 2,9 posto.

Poslovni su povećani 2,3 posto, na 6,05 milijardi kuna, što je rezultat je povećanja prihoda od prodaje, u kojima najveći udjel imaju prihodi od prodaje električne energije, kaže se u izvještaju.

Ukupni rashodi iznosili su 5,1 milijardu kuna i smanjeni su na godišnjoj razini 12,2 posto. Troškovi poslovanja iznose 4,92 milijarde kuna

i smanjeni su za 12,5 posto na što je utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP proizvodnje d.o.o. i uvoza električne energije.

Smanjenje troškova poslovanja, uz stabilne prihode od prodaje električne energije, omogućilo je da se obveze prema dobavljačima u prvom polugodištu smanje te su krajem razdoblja bile 349,4 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodaje se. H

bROjKA

8,5

milijuna kuna vrijednost je ugovora za 9 znanstvenotehnoloških projekata koji su potpisani u sklopu zadnjeg natječaja Programa znanstvene suradnje, objavilo je Ministarstvo znanosti

Đakovačke b podržala i kr FARSA Lipik valja pripojiti Đakovu, koje treba postati centar za uzgoj konja jer su đakovački lipicanci svjetski poznati brend, a ne podilaziti premijerki Kosor jer je rodom iz toga kraja Vlada RH ponovo se zbog nedovoljno promišljene i pripremljene odluke suočava s prijetnjom javnih prosvjeda, ovaj put građana Đakova koji su jednodušno ustali protiv najavljenog pripajanja Dr-

žavne ergele lipicanaca u Đakovu Hrvatskom centru za konjogojstvo u Lipiku.

Jučer su im se pridružili i čelnici Koordinacije seljačkih udruga Matija Brlošić i Tomislav Pokrovac, najavljujući masovan izlazak na ulice ukine li se pravna osobnost Ergele osnovane davne 1506. godine, u kojoj se još od 1806. organizirano uzgajaju lipicanci.

Takav potez Vlada je 23. srpnja predložila kao mjeru štednje u sklopu Programa gospodarskog oporavka, no kako nikoga od 36 zaposlenika u Đakovu ne namjerava otpustiti, niti smanjiti troškove održavanja konja i objekata - kako najavljuje

Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede - nije jasno gdje bi se uštede ostvarile. Budući da bi po službene dokumente zaposlenici nove đakovačke ispostave HCK morali putovati u Lipik, a predstavnici tamošnje uprave mnogo češće nego dosad dolaziti u Đakovo, troškovi bi se još mogli i povećati.

Premijerki za rođendan

"Ušteda se ne može provoditi tu, nego na onih 70.000 radnih mjesta koje je HDZ otvorio za ljude sa stranačkim iskaznicama proteklih sedam godina", kaže đakovački gradonačelnik, Zoran Vinković, koji ne misli kako bi ukinućem Ergele u prvo vrijeme izgubili i konje, no u perspektivi se plaši upravo toga.

"Time bi se prekinula višestoljetna tradicija po kojoj smo poznati u svijetu. Nakon što su nam već ukinuli rodilište, bio bi to nov uda-

PolA NENAPlATIVo

HNs: Zagrebu duguju 4 mlrd. kuna Zagreb. Zagrebački gradski odbor HNS-a jučer je upozorio na čak 4 milijarde kuna neplaćenih potraživanja Grada Zagreba. Po riječima HNS-ova zastupnika u Gradskoj skupštini i potpredsjednika stranke Joze Radoša, čak 33 posto, odnosno 1,3 mlrd. kn, potraživanja su u postupku prisilne naplate, koja će se, po njegovom

mišljenju, teško naplatiti.

Dugovanja, koja se u gradu vode kao "sumnjiva i sporna", za zakupnine iznose 410 milijuna kuna, rekao je Radoš dodajući kako su to uglavnom izgubljena potraživanja jer ih i sam grad tako vodi u evidenciji. U segmentu komunalnih naknada ukupna potraživanja iznose 250 milijuna kuna koja su označena spornima.

Radoš je rekao da je apsurdno da Grad ne zna koliko je od utuženih potraživanja naplaćeno, jer nema za to informatički program. H

sINdIKAT

Umjesto plaća, radnicima Tlos-a otkazi

JoZo RAdoš, potpredsjednik HNS-a Snimio Saša ĆetkoviĆ

Zagreb. Iako radnici zagrebačke Tvornice laboratorijske opreme i stakla (TLOS) već osmi dan štrajkom pokušavaju naplatiti plaće za travanj, svibanj i lipanj, poslodavac im se nije obratio nego je uputio Sindikatu energetike, kemije i nemetala (EKN) odluku o otkazu za 42 radnika TLOS-a, priopćio je SSSH.

bi lipicance raljica Elizabeta KREĆE PETICIJA

Traže ostavke Mlakara i Čačića

bRITANsKA KRAlJICA ElIZAbETA II 1972. posjetila je đakovačku ergelu konja

rac identitetu Đakova", ističe Vinković čudeći se što bi netko Državnu ergelu stariju od pola tisućljeća želio pripojiti Centru osnovanom 2008. u Lipiku, čija je ergela neusporedivo manja i slabija, a postoji od 1938. i ponovo je otvorena prije dvije godine povratkom odvedenih konja iz Srbije.

"Netko je tada rekao da je to potpredsjednici Vlade za rođendan, pa ovo izgleda kao da se ponovo podilazi premijerki Kosor koja

je odande rodom", smatra Vinković, te je podsjeća da ni komunisti nisu ukinuli Ergelu za vrijeme hrvatskog proljeća, kada ju je 1972. posjetila kraljica Elizabeta II, koja nije otišla u Lipik, niti u slovensku Lipicu, nego je došla u Đakovo, te ju je pozvao u posjet da se uvjeri "kako stvari stoje".

Neće biti podređeni

Jedini koji je u Đakovu javno podržao Vladinu odluku ravnatelj je Državne ergele

arhiva B.hr

Pavo Sabolski, no budući da ga Vlada postavlja i plaća, drugo se i nije očekivalo.

Njegov prethodnik, dugogodišnji ravnatelj Ergele i sudac Međunarodne federacije uzgajivača lipicanaca (LIF), dogradonačelnik Ivica Mandić, ističe kako je đakovačka ergela po uzgoju lipicanaca, tradiciji, imovini, kapitalu i znanju bila središte konjogojstva bivše države.

"Ona ne može biti podređena Ergeli u Lipiku koja je u

Đakovčani stoga peticijom, koju će potpisivati do jesenskog zasjedanja Sabora, traže zadržavanje opstojnosti Ergele, ali i preseljenje HKC-a - Državne ergele Lipik, u Đakovo, jer su "duga tradicija, značaj, brojke u uzgoju i dosadašnji rezultati na strani đakovačke ergele", rekao je Vinković i nakon potpisivanja peticije zatražio ostavke ministra uprave Davorina Mlakara i ravnatelja HKC-a Mate Čačića.

okviru HKC-a, nema vlastite imovine i zakupljuje zemljišta i objekte. Đakovačkoj su ergeli država i Grad osigurali sve potrebno za rad, izgrađena je najmodernija jahaonica u krugu 500 kilometara i sada bi to trebalo dati na upravljanje ljudima bez dovoljno iskustva", ogorčen je Mandić, to više što je ravnatelj HKC-a Mato Čačić već dulje u sukobu s krovnom Međunarodnom federacijom.

Goran Flauder

EKN je podnio kaznenu prijavu protiv obitelji Peričić koja upravlja TLOS-om, a inspekcijski nadzor je u tijeku.

Sindikat tvrdi da poslodavac u TLOS-u krši zakone te da je unajmio zaštitarsku službu da pazi na radnike kojima mjesecima nije isplatio putne troškove i plaće.

Prema tvrdnjama čelnika Sindikata, za neisplaćene plaće duguje im ukupno oko 2,18 milijuna kuna bruto. Za prijevoz je dug oko milijun kuna, a s ostalim potraživanjima blizu 3,5 milijuna kuna. H

UMJERENI RIZIK

Moody's snizio rejting Hypa Agencija Moody's snizila je jučer rejting Hypo AlpeAdria-Bank International za dugoročne kredite i depozite, s Baa2 na Baa3, što označava umjeren kreditni rizik. Moody's je kratkoročni rejting Hypo banke snizio na P3.

Moody's je odluku o snižavanju rejtinga donio nakon još jedne financijske injekcije od 450 milijuna eura koje je u Hypo uložila Austrija te 150 milijuna eura koje je uložila Koruška. Moody's smatra da su razgovori s Europskom komisijom o planu restrukturiranja banke smanjili rizik od transformacije odnosno razbijanja grupe, a zadržavanje sadašnjeg rejtinga ovisit će o podršci austrijske vlade i odobrenju plana restrukturiranja od strane Europske komisije. Agencija također smatra da će Hypo i u budućnosti imati problema s povratkom nekadašnje financijske snage. Vjeruje da je velik problem kvaliteta imovine (20 posto ukupnog broja zajmova), a loši su izgledi i za kratkoročnu i srednjoročnu profitabilnost banke. Moody's sumnja i u sposobnost banke da apsorbira buduće kreditne gubitke, a postoji ozbiljna zabrinutost za dugoročnu održivost komercijalne franšize banke. I. U. G.

dogaaji

UHPA

Putničke agencije očekuju rast u posezoni

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

Boris ŽgomBA, predsjednik UHPA-e, 'relativni optimist' Snimio hrvoje dominić

KiNo BiZNis

Cinestaru 25 mil. kn dobiti, Kinematografi u dubokom gubitku Dok je neto dobit Blitz Cinestara lani skočila 25 posto, na 25 milijuna kuna, poslovanje zagrebačkih Kinematografa prošle godine potpuno je potonulo te je tvrtka zabilježila gubitak od 1,84 milijuna kuna. movieplex i osječki Kinematografi stoje nešto bolje Dok su zagrebački Kinematografi lani poslovali s gubitkom od 1,84 milijuna kuna, što će se, prema prošlotjednom pozivu na skupštinu dioničara, "pokriti iz buduće dobiti", Blitz Cinestar povećao je lani i prihode i dobit.

Nema krize

Ukupni prihod Blitz Cinestara, koji se posljednjih godina agresivno širi, porastao

je 5,5 posto, na 94,89 milijuna kuna, dok mu je neto dobit skočila 25,5 posto, na 24,96 milijuna kuna. Blitz Cinestar Adria, koja je u 100postotnom vlasništvu Blitz Cinestara, slično je poslovala — ukupni prihod skočio joj je sa 25,6 na 29,56 milijuna kuna, dok joj je neto dobit povećana sa 768 tisuća na 1,22 milijuna kuna.

I dok Blitz Cinestar, koji je u suvlasništvu distributera Blitz Hrvoja Krstulovića, bilježi rekordne rezultate bez obzira na krizu, zagrebački Kinematografi prošle su godine praktički potonuli. Ukupni prihod im se strmoglavio sa 14,25 milijuna kuna na samo 754 tisuće kuna, zbog čega je nakon pet milijuna kuna dobiti u 2008. lani zabilježen gubitak od 1,84 milijuna kuna.

Kinematografi Osijek neznatno bolje stoje: ukupni prihod lani je porastao sa 2,05 na 2,47 milijuna kuna, dok je neto dobit porasla sa 45 na 192 tisuće kuna.

skok u movieplexu

Hrvoje KrstUlović, suvlasnik Blitz Cinestara, koji uskoro otvara novo kino u zagrebačkom Arena centru Snimio hrvoje dominić

Tvrtka Movieplex u vlasništvu distributera Continental, koja upravlja kinodvoranama u zagrebačkom Kaptol centru, lani je udvostručila prihode, sa 2,61 na 4,5 milijuna kuna, te je smanjila gubitak sa 2,79 na 1,87 milijuna kuna.

Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

Zagreb. Hrvatske putničke agencije bilježe promet na razini lanjskog, ali s obzirom na dobre predsezonske rezultate te najave za kolovoz i posezonu, mogući su i porasti organiziranog turističkog prometa, ocjena je predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Borisa Žgombe.

Ističući da sezona teče uravno-

teženije nego lanjska, Žgomba vjeruje da će se ove godine uspjeti u najmanju ruku ponoviti lanjski rezultat.

Takav, kako kaže, relativni optimizam temelji i na pokazateljima za prvih pet mjeseci ove godine, u kojima je već bilo više organiziranih dolazaka i noćenja nego lani, i to 1,5 odnosno 4,6 posto. Iako je domaćih turista u tom načinu dolazaka i noćenja bilo manje nego lani, stranih i njihovih noćenja bilo je 4,7 i 7,4 posto više. Tome su, istaknuo je, pridonijele i mjere udruženih turističkih aktiv-

nosti s Ministarstvom turizma i HTZ-om. Lani smo s tim mjerama održavali organizirani turistički promet, a ove godine ga povećavamo, posebno sa stranih tržišta, kaže Žgomba uvjeren da će se pozitivni efekti tih mjera još više vidjeti u ovoj posezoni. Komentirajući turistička putovanja domaćih putnika preko agencija u inozemstvo, napominje da u tom segmentu agencije ne bilježe veće padove. No, pad domaćih putnika agencije, kako kaže, bilježe na aviolinijama, ali to nije toliko vezano uz turizam. H

Prijevoznicim parkiranje na NeisPUNjeNo oBećANje Iako je ministar prometa Božidar Kalmeta prijevoznicima prije nekoliko mjeseci obećao rješavanje pitanja plaćanja parkiranja privatnim vlasnicima na carinskim terminalima, cijene dodatno rastu Unatoč organiziranim prosvjedima, a potom i obećanjima iz Ministarstva prometa, kamionski prijevoznici i dalje moraju plaćati parkiranje privatnim vlasnicima na carinskim terminalima.

Blokadu carinskih terminala organiziranu prije nekoliko mjeseci prekinuli su kada im je resorni ministar prometa Božidar Kalmeta obećao da će se problem parkiranja riješiti. No, ne samo da se problem nije riješio nego je parkiranje na nekim terminalima i poskupjelo.

Naime, vlasnik parkirališta na carinskom terminalu Kukuljanovo kod Rijeke prije nekoliko je dana povećao cijenu parkiranja za velike kamione sa 100 na 130 kuna. Željko Mandarić iz tvrtke Špedtrans-World kaže da je njemu i njegovim kolegama

prijevoznicima apsolutno neprihvatljivo da se cijena parkiranja povećava u doba recesije i krize kada imaju sve manje i manje posla.

Pad prometa

"Sad smo prisiljeni plaćati 30 posto veću cijenu parkinga kako bismo mogli ocariniti robu koju prevozimo, a sve zbog samovolje vlasnika parkinga koji nije dao nikakvo objašnjenje tog dizanja cijena", žali se Mandarić.

Pita se zašto se carina uopće preselila sa svojega prostora na privatni na kojem sada prijevoznici moraju plaćati parkiranje.

Vlasnik parkirališta u Kukuljanovu Mirko Simčić poskupljenje opravdava padom prometa, i to, kako tvrdi, 50 do 70 posto. Do pada prometa je, tvrdi, došlo zbog toga što je carina dopustila ca-

rinjenje robe na granici pa prijevoznici više ne moraju dolaziti na terminale.

Njegovi su objekti na terminalu, kaže, izgrađeni 2003. godine i u njih je uložio 4,5 milijuna eura, a sad pomalo ostaje bez posla jer je kamiona sve manje.

"Po cijenama parkin-

SJELA POZAJMICA

TESU isplatio 4 plaće, račun deblokiran Pula. Radnicima pulske Tvornice električnih strojeva i uređaja TESU isplaćene su četiri plaće i deblokiran je račun tvrtke, izvijestio je predsjednik štrajkaškog odbora TESUa Rajko Kutlača.

U priopćenju navodi kako time nije provedena otprije poznata odluka HFP-a, niti je vlasnik odnosno Ministarstvo financi-

ja ispunilo obvezu prema vlastitom poduzeću budući da su dobivena sredstva dostatna samo za dio plaća i deblokadu računa.

Naime, Fond je obećao pozajmicu u iznosu 15,8 milijuna kuna, a, kako se doznaje, ovih dana je isplaćeno manje od polovice dogovorenog iznosa, što je bilo dostatno za deblokadu računa i isplatu četiri plaće. Premda situacija nije ni izbliza riješena, štrajkaški odbor traži konačno rješenje, dok radnici nastavljaju proizvodnju, navodi se u priopćenju. H

ma skuplje a carini PAD PROMETA Vlasnik parkinga u Kukuljanovu Mirko Simčić poskupljenje parkiranja 30 posto pravda padom prometa, i to, kako tvrdi, 50 do 70 posto snimio hrvoje dominić

prema njegovu mišljenju, te troškove trebaju naplatiti od uvoznika.

Ukidanje u EU

ga sada smo se izjednačili s terminalom u Zagrebu. Deset godina nismo povećavali cijene", objašnjava Simčić. Njemu nije jasno zašto se prijevoznici bune protiv plaćanja parkiranja - to smatra troškom kao i ostale stavke poput goriva i cestarine. Stoga prijevoznici,

Simčić se pritom pribojava da će uskoro ostati bez posla na terminalu, pogotovo kad Hrvatska uđe u EU pa će morati taj prostor pretvoriti u skladište.

Prijevoznici pak na Simčićevo objašnjenje dizanja cijena parkiranja zbog pada prometa, koje su čuli od nas, ogorčeno kažu da i njima pada promet. "Što će Simčić napraviti ako mu padne promet još 20 posto, opet podići cijene 20 posto? Što ako mu padne promet 90 posto, hoće li onda naplaćivati 1000 kuna parking!?", ironično se pita Mandarić, dodajući da se na granici može cariniti samo hrana i voće, a za ostalu robu moraju ići na carinske terminale na kojima privatnim vlasnicima moraju plaćati parkiranje.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

OGLAS

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama...

HOTELI: Baška voda ****

Hotel Horizont, www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/604 555

Biograd na moru ****

Hotel Ilirija, www.ilirijabiograd.com, tel: 023/383 556

duBrovnik

**** ***** Hotel Bellevue, www.hotel-bellevue.hr, tel: 020/330 000 Hotel Dubrovnik Palace, www.dubrovnikpalace.hr, tel: 020/430 000

Trogir ***

viS ***

Hotel Sveti Križ, www.hotel-svetikriz.hr, tel: 021/888 118 Hotel Issa, www.hotelsvis.com, tel: 021/711 164, 021/711 124

ZagreB

**** Hotel Antunović, www.hotelantunovic.com, tel: 01/20 41 121 ***** The Regent Esplanade, www.theregentzagreb.com, tel: 01/45 66 666

RESTORANI: Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb

CAFFE BAROVI: Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

OSTALO: Dizajn studio Keti Balogh, Radićeva 22, Zagreb

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

ZAKUPLJENO 71 POstO CENtRA

U Cascadama do rujna još šest trgovina Zagreb. Trgovački centar Cascade u Tkalčićevoj ulici potpisao je ugovore za otvaranje šest novih trgovina do kraja rujna, priopćili su iz tog trgovačkog centra, podsjećajući da je u prvoj polovici godine ondje otvoreno pet novih trgovina. Tako će se sa 46 broj trgovina popeti na 52. Trenutačna

popunjenost centra je 61 posto, a do kraja rujna će porasti oko 10 posto. "Uprava centra maksimalno je izašla ususret svojim zakupcima donošenjem odluke o rent free periodu, što je rezultiralo povećanom potražnjom prostora u centru", ističu iz Cascada, napominjući kako takvim mjerama centar želi zakupcima i novim brendovima koji tek dolaze pomoći da što bezbolnije prebrode razdoblje krize i pada potrošnje, ali i da se učvrste partnerske veze između Uprave centra i zakupaca. B.hr

MINUs

ARHItEKtURA

Dalit Corp u UPI-2M u gubitku 4,7 mil. kn svjetskom finalu Zagreb. Daruvarska metalska tvrtka Dalit Corp iskazala je u izvješću objavljenom na ZSE-u gubitak u prvom polugodištu od 4,7 mil. kn, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje više 10,4 posto. Ukupni prihodi pali su 8,7%, na 10,2 mil. kn, a ukupni rashodi smanjeni su 3,4 posto, na 14,9 mil. kn. Uprava navodi da su prihodi smanjeni većinom zbog manjih inonarudžaba. H

Zagreb. Poslovna građevina NOVIstipić zagrebačke projektantske tvrtke UPI-2M uvrštena je među finaliste Svjetskog festivala arhitekture, koji se u studenome održava u Barceloni.

UPI-2M jedini je kandidat iz Hrvatske izabran u veliko finale tog prestižnog festivala u kategoriji "poslovne zgrade". U konkurenciji je više od 500 prijava iz 61 zemlje diljem svijeta. H

Slovenski i hrvatski Prevent idu u stečaj AUtOINDUstRIJA Slovenske podružnice Prevent grupe, najvećeg europskog proizvođača autonavlaka, ići će u stečaj - što vjerojatno čeka i hrvatsku podružnicu u Zlataru koja ima oko 350 zaposlenih

U sLOVENIJI Prevent zapošljava 1230 ljudi

Radnici Prevent Globala i Prevent automobilskih dijelova u ponedjeljak su započeli štrajk zbog neisplate lipanjskih plaća, a istoga dana poslijepodne Nadzorni odbor Prevent Globala, krovne tvrtke Prevent grupe koja posluje u 13 država i najveći je europski proizvođač autonavlaka, zaključio je da je pokretanje stečaja jedini izlaz za prezaduženu tvrtku. Najavljeno je kako će u stečaj vjerojatno otići i Prevent Hrvatska, odnosno njegova tvornica u Zlataru u kojoj je zaposleno oko 350 radnika.

U zlatarskom Preventu, međutim, zasad nemaju

foto teŽak /cropix

nikakvih službenih informacija o eventualnom stečaju. Leo Jakušić iz krapinsko-zagorskog SSSH kaže da službenih informacija o stečaju u Preventu iz Zlatara nemaju ni sindikati, ali ni županijske vlasti. Dodaje međutim da o stečaju u zlatarskom Preventu ne može biti ni govora s obzirom na to da tvornica uredno posluje, a i plaće se redovito isplaćuju, pa njegovi vlasnici jedino mogu donijeti odluku o likvidaciji jer za stečaj nema zakonskih uvjeta.

Paralelno s pokretanjem stečaja Pahorova vlada nastoji naći kupca koji je zainteresiran za preuzimanje

Preventa. Ministrica gospodarstva Darja Radić tvrdi da je tri do pet Preventovih konkurenata zainteresirano za njegovo preuzimanje.

Već su prošloga tjedna s njima razgovarali i ministrica i premijer Pahor, ponudivši im i pomoć države u spašavanju 1230 radnih mjesta u slovenskom dijelu Preventa.

subvencije kupcu

Pahorova vlada spremna je subvencionirati spašavanje radnih mjesta, jer bi gašenje Preventa izazvalo erupciju nezaposlenosti u Slovenj Gradecu i Koruškoj regiji u kojoj su koncentrirani njegovi pogoni. Pahorova vlada potencijalnim kupcima nudi i sufinanciranje investicija, ali i mogućnost da država davanjem zajma privremeno uđe u suvlasništvo Preventa.

Ministrica Radić nije htjela otkriti koje su tvrtke zainteresirane za pre-

uzimanje Preventa, samo je precizirala da im je dan rok da danas, u srijedu, ministarstvu gospodarstva predaju konkretne planove spašavanja Preventove proizvodnje. Fotoreporteri Financa u ponedjeljak su snimili direktora švicarskog Boxmark Leathera Marjana Trobiša kako s direktorom Prevent Globala Renatom Kranjcem ulazi u ministarstvo gospodarstva, a kako Boxmark Leather u Kidričevu već proizvodi kožne navlake za automobile, vjerojatno je jedan od najozbiljnijih kupaca Preventa.

selidba u BiH

Ministrica Radić slovenskim je medijima pojasnila da se vlada uključila u spašavanje Preventa radi očuvanja oko 1200 radnih mjesta, ali i zato što se autoindustrija počela oporavljati, zbog čega su i narudžbe opet počele rasti. I potencijalni kupci uvjeravaju vladu

da bi zadržali Preventovu proizvodnju i zaposlili svih 1200 radnika. Kako je Prevent u probleme upao zbog svjetske krize, ali i zbog sukoba dvaju najvećih vlasnika Janka Zakeršnika i Nijaza Hastora, ministrica Radić kaže da sada kad je realno da se može oporaviti ne bi imalo smisla zbog sukoba vlasnika pustiti da Prevent propadne i da se njegova proizvodnja preseli u neku drugu zemlju. Upravo je, naime, to najavljivao Nijaz Hastor, stopostotni vlasnik njemačkog Prevent DEV-a preko kojega se europskoj autoindustriji plasiraju svi Preventovi proizvodi.

Za razliku od ministrice Radić koja procjenjuje da se Prevent u stečaju može spasiti, dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora Prevent Globala odvjetnik Vladimir Bilić smatra da su mali izgledi da se to dogodi.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

IT i tehnologija

SOLARNA ENERGIJA Nove tehnologije omogućuju vrlo mali gubitak solarne energije bilo zbog odbijanja sunčevih zraka, bilo zbog gubitaka u prijenosu toplinske energije do sustava koji vodu pretvara u vodenu paru

Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

Struja iz elektrana pokretanih suncem O

bnovljivi izvori energije u 2009. godini unutar EU pridonose novoinstaliranim energetskim kapacitetima s visokih 62 posto, stoji u izvješću "The Renevable Energy Snapshots" koji je Europska komisija objavila početkom srpnja. Tijekom 2008. godine taj je udjel bio 57 posto.

U EU su obnovljivi izvori energije u ukupnoj bilanci potrošene energije tijekom prošle godine sudjelovali sa 19,9 posto. Ukupna potrošnja energije u Europi na razini prošle godine procijenjena je na 3042 TWh. Energija vode pridonijela je u najvećem udjelu od 11,6 posto, slijedi energija vjetra (4,2 posto), biomasa (3,5 posto) i solarna energija sa 0,4 posto.

S obzirom na udjele no-

Patriot MeMory

Novi Inferno do 240 GB > solarne elektrane > .hr domene

14-15 business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

voinstaliranih kapaciteta i vrstu obnovljivog izvora energije, najviše je novih kapaciteta povezano s energijom vjetra, čak 37,1 posto, fotovoltaika slijedi sa 21 posto, biomasa sa 2,1 posto, sa 1,4 posto hidroelektrane i 0,4 posto koncentrirana solarna energija.

Energija vjetra na drugom je mjestu po pitanju snage instaliranih novih kapaciteta i u 2009. godini, sa 10,2 GW od ukupno instaliranih 27,5 GW, dakle 37 posto u ukupnom udjelu.

Poticaj naftne krize

Vrijeme ekonomske krize i visokih cijena energenata očito još snažnije aktualizira potrebu za gradnjom alternativnih izvora energije. Inženjeri naporno rade na proizvodnji so-

Patriot Memory, vodeća svjetska tvrtka u inovacijama novih medija za pohranjivanje podataka i perifernih računalnih rješenja, objavila je izlazak na tržište tri nova SSD "diska" - od 60 GB, 120 GB i 240 GB - iz nagrađivane Inferno serije.

Inferno linija svoje vrhunske performanse, pouzdanost i dugotrajnost zahvaljuje SandForce DuraClass tehnologiji. Njihova

larnih ćelija za proizvodnju toplinske i električne energije koja bi bila prihvatljiva cijenom za masovnu upotrebu, a s druge strane državne institucije počinju različitim mjerama poticati ugradnju takvih energetskih sustava od obiteljskih kuća do stambenih zgrada, hotela, vladinih institucija, ali i uključivanje solarnih elektrana na postojeće energetske sustave.

Solarna energija nije nova tehnologija jer je jedna od prvih elektrana postavljena još davne 1912. godine u Egiptu snage 55 kW, a postavio ju je Amerikanac Frank Shuman. Šezdesetak godina nije se događalo ništa, nafta je bila jeftina, i nitko nije razmišljao o alternativnim izvorima energije.

Naftna kriza sedamde-

brzina čitanja podataka je 258 MB, a zapisivanja 275 MB u sekundi. Potpredsjednik Odjela za inženjerstvo Patriot Launchesa Les Henry ustvrdio je kako imaju i pristupačnu cijenu te su idealni za ugrađivanje u sustave visokih performansi. S adapterom od 2,5 inča na 3,5 inča prilagođeni su za jednostavnu ugradnju u stolna računala, a imaju tri godine jamstva. SandForce DuraClass tehnologija omogućuje poboljšanu izdržljivost i pouzdanost u prosjeku za 20 puta u odnosu na tradicionalne SSD kontrolore.

raČUNaLa BUDUĆNoSti

Umjesto kabela - laseri Intel je stvorio prvu sveobuhvatnu silicijsko-fotonsku vezu integriranim laserima, čime je potvrđeno kako će u računalima budućnosti zrake svjetlosti zamijeniti elektroničke signale. Na taj način ostvarit će se revolucija u dizajnu računala te osjetno povećanje performansi i ušteda energije. Intel Labs ostvario je prvu optičku podatkovnu vezu

utemeljenu na siliciju pomoću integriranih lasera u kojima se koristi hibridna silicijskolaserska tehnologija. Eksperimentalni čip podržava prijenos podataka brzinom od pedeset milijardi bitova u sekundi (50 Gb/s). Istraživači idu dalje i žele ostvariti još veću brzinu.

Dostupnost ekonomične, izrazito brze optičke komunikacije utemeljene na toj tehnologiji mogla bi proizvođačima računala omogućiti potpuno nov pristup klasičnom dizajnu računalnih sustava od netbooka do superračunala.

SoLarNi PaNeLi U gradnji solarne elektrane cijena panela čini samo šest posto investicije arhiva business.hr

PriNCiP raDa

Iz sunca preko parne turbine do dalekovoda

Princip rada solarnih elektrana zapravo je vrlo jednostavan bez obzira na to je li riječ o proizvodnji tople vode za kućanstva ili za druge objekte, odnosno za proizvodnju električne energije. Za grijanje vode dovoljni su jednostavniji sustavi gdje toplinska energija sunca ili izravno grije toplu vodu ili preko nekog medija omogućuje zagrijavanje vode za kućanstvo ili pak za grijanje odnosno dogrijavanje.

Sustav proizvodnje električne energije mnogo je kompliciraniji jer je vrlo sličan termoelektranama ili pak nuklearnim elektranama gdje se spaljivanjem nekog fosilnog goriva (ugljen, mazut) ili korištenjem energije raspada urana stvara toplinska energija koja vodu pretvara u vodenu paru.

Takav je slučaj i sa solarnim elektranama gdje se voda izravno ili putem nekog medija pretvara u vodenu paru koja pokreće parne turbine koje proizvode električnu energiju.

setih i osamdesetih godina prošlog stoljeća ponovo je aktualizirala alternativne izvore energije i tada je izraelska tvrtka Luz razvila novi parabolični sunčani kolektor. Pad cijena nafte opet je u zapećak bacio

solarnu energiju, no početak 21. stoljeća i ponovni rast cijena nafte ponovo aktualizira korištenje solarne energije.

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača solarnih elektrana danas je Si-

emens koji gradi 300 milijuna eura vrijednu 50 MW elektranu u Andaluziji u Španjolskoj. Samo 6 posto ukupne vrijednosti elektrane na sunčevu energiju čine solarne ćelije, a u ovom su slučaju na-

UAE vs. RiM

TEhNOlOGiJA

Zabranjene poruke s BlackBerryja

HTC uvodi SLCD zaslone

Dvije arapske zemlje UAE i Saudijska Arabija najavile su zabranu nekih funkcija BlackBerryja navodeći kao razlog sigurnost jer uređaji prosljeđuju informacije poslužiteljima izvan zemlje. UAE će u listopadu zabraniti slanje blokova elektroničke pošte i pristup internetu, a Saudijska Arabija će uskoro zabraniti razmjenu elektroničkih poruka.

PhiliPs

3D Blue Ray Nova generacija Philipsova uređaja 3D Blue Ray BDP7500 napravljenog od pravog aluminija ima napredne radne značajke Subtitle Shift (pomak titlova, ručno namještanje titlova na zaslonu), Full HD3D, DivX Ultra (omogućuje pune detalja, glatkoću pokreta i kri-

stalno čistu sliku te kapacitet za podatke visoke rezolucije, zajedno sa slikom rezolucije 1920 x 1080), Dolby TrueHD, DTS-HD MA za HD 7,1-kanalni surround zvuk i BD-Live za dodatan Blu-ray sadržaj na mreži kojima pomiče granice u kvaliteti slike i zvuka. Nadogradnja 3D softvera bit će dostupna na Philipsovim web stranicama. G. K.

HTC Corporation, globalni dizajner pametnih telefona, u asortiman telefona HTC, uključujući HTC Desire i globalni Nexus One nešto kasnije ovog ljeta, uvodi tehnologiju Super LCD (SLCD) zaslona koja se odlikuje prirodnim i uravnoteženim bojama, jasnim kontrastom, širokim kutovima gledanja i pet puta učinkovitijim korištenjem energije. Na

osnovi Sonyjeve tehnologija VSPEC III SLCD zasloni nude bolji vizualni doživljaj.

“Nova SLCD zaslonska tehnologija omogućuje nam da brzo povećamo proizvodne kapacitete kako bismo udovoljili toj velikoj potražnji”, rekao je glavni direktor HTC Corporationa Peter Chou, dodavši kako SLCD zasloni potrošačima nude doživljaj rada vizualno sličan postojećim HTC-ovim zaslonima veličine 3,7 inča, ali i neke dodatne prednosti, uključujući performanse baterije. G. K.

UKROĆENO sUNCE Siemens u Andaluziji gradi 300 milijuna eura vrijednu elektranu od 50 MW sa solarnim ćelijama i paraboličnim zrcalima arhiva business.hr

vEliKE UŠTEDE

Kuća od 300 kvadrata godišnje uštedi 4000 litara loživog ulja

Upotreba solarnih sustava donosi prosječnu uštedu 50-60 posto godišnje potrebe za energijom, a u ljetnom se razdoblju upravo zbog toga konvencionalni sustav zagrijavanja sanitarne vode može isključiti. Time se uklanja štetna emisija plinova kao nusprodukt sagorijevanja.

Solarni kolektor po četvornom metru godišnje uštedi 750 kWh energije, odnosno u ljetnom periodu zadovoljava potrebe tople vode

pravljene kao parabolična zrcala.

struja izravno iz svjetla

Nove tehnologije omogućuju vrlo mali gubitak solarne energije bilo zbog odbijanja sunčevih zraka,

bilo zbog gubitaka u prijenosu toplinske energije do sustava koji vodu pretvara u vodenu paru.

Drugi je način izravna proizvodnja električne energije iz sunčeve, a tu se koristi tehnologija foto-

voltaika odnosno fotogalvanskih ćelija (PV) koja je uvijek bila skupa, no u posljednje vrijeme cijena joj pada.

Fotogalvanske ćelije koriste poluvodičku tehnologiju za pretvaranje svje-

90-100 posto. S druge strane, solarni sistem u prijelaznom periodu zadovoljava potrebe tople vode 50-70 posto (proljeće, jesen), a u zimskom periodu 10-25 posto.

Neke pak analize pokazuju kako obiteljska kuća od 300 četvornih metara godišnje potroši oko 7000 litara loživog ulja za grijanje prostorija i zagrijavanje sanitarne vode. Instaliranjem kolektorskog solarnog sustava potrošnja loživog ulja smanjuje se na 3000 litara godišnje.

tlosne energije izravno u električnu koja može biti korištena odmah, ili spremljena u bateriju, za kasniju upotrebu. PV paneli sada postaju široko korišteni, a mogu se lako montirati na zgradama i osta-

lim objektima. Oni mogu pružiti čisti, obnovljivi izvor energije koji mogu dopuniti i tako minimizirati uporabu električne energije.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ZORaN VlaH, koordinator za .hr domenu, Carnet

> solarne elektrane > .hr domene

SiNiša GaVRilOVić, Trenutak.hr - obrt za računalne i srodne djelatnosti

arhiva business.hr

arhiva business.hr

16 business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

Državi četiri milijuna kuna prihoda od 10.000 domena DOMENE.HR Novi pravilnik o registraciji domena nekima znači dobru poslovnu prigodu, ali neki se njime osjećaju diskriminiranima

P

osebnost je novog pravilnika o domenama u tome što se temelji na načelu da svaka osoba i pravna osoba imaju pravo na svoj virtualni identitet. To pravo imaju prema jednakim uvjetima i besplatno. Naša je zemlja po tome jedinstvena u svijetu.

Sve potrebe koje premašuju potrebe ostvarivanja virtualnog identiteta mogu se realizirati sustavom internetskih domena koje se naplaćuju, a broj tih dodatnih domena i u Hrvatskoj je ograničen kako bi se spriječio tzv. cybersquoting, registracije domena radi kasnije preprodaje. To i još nekoliko drugih ograničenja dovelo je do prijepora zbog kojih će i taj pravilnik još prije kraja ove godine morati na reviziju.

Novosti u pravilniku

Najvažnije su novosti u novom pravilniku za pravne osobe u tome da odsad mogu imati jednu besplatnu domenu sukladnu imenu tvrtke koju registriraju u Carnetu te devet dodatnih domena koje će morati platiti i registrirati kod tvrtki koje se bave re-

gistracijom domena. Udruge građana mogu imati jednu naplatnu domenu. Fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost mogu imati jednu besplatnu i jednu naplatnu domenu. Tu je, u odnosu na stari pravilnik, sada nužno da ime domene bude sukladno imenu korisnika te da se registracija domene periodično obnavlja.

Mane i prijepori

Fizičke osobe mogu imati samo jednu domenu koju registriraju kod tvrtki ovlaštenih registratora. Maloprodajnu cijenu registracije naplatnih domena određuju tvrtke registrari. Veleprodajna cijena, dio cijene koji ide u državni proračun iznosi 400 kuna godišnje bez PDV-a, a komercijalne domene (koje uglavnom služe za promociju proizvoda ili usluga, com.hr) stoje 20 kuna godišnje.

Novi je pravilnik korak naprijed u usporedbi sa starim pravilnikom, no i u njemu su uočeni nedostaci.

Pravilo o nazivima domena za tvrtke nije precizno, a postoje i tvrtke kojima je potrebno više od deset domena.

Pravilo o registraciji dome-

na za samostalne djelatnosti neizvedivo je zbog predugačkih i nespretnih naziva tih domena.

Revizija već spremna

Postavlja se i pitanje smisla ograničenja broja domena za fizičke osobe samo na jednu.

Generičke pojmove koji su od interesa za informacijski prostor u Hrvatskoj ne može se registrirati kao domenu, no i taj dio pravilnika traži preciznije odredbe. Nakon samo nekoliko tjedana uporabe pokazalo se da će se pravilnik morati revidirati pa je Carnet taj posao već uključio u svoj plan rada. Čim se razriješe prijepori oko Pravilnika, Carnet će početi reviziju sekundarnih domena - kako bi iz registra izbacio one koje su neaktivne i kako bi se počelo naplaćivati sekundarne domene koje se dosad nisu naplaćivale.

"Rješenje većine tih problema u Carnetu vidimo u nadogradnji Pravilnika prije negoli krenemo u reviziju domena i u pronalaženju prihvatljivog uvjeta koji bi definirao kako će naziv domene biti povezan uz identitet nositelja", kaže Zoran Vlah,

koordinator za .hr domenu.

Danas je u Hrvatskoj registrirano približno 80 tisuća internetskih domena. Od toga, najveći broj domena imaju razne tvrtke - 65 posto, samostalne djelatnosti - 23 posto te komercijalne domene (ime-proizvoda/usluge.com. hr) - gotovo 10 posto.

Posao s domenama bit će solidan izvor prihoda za proračun. U srpnju je registrirano oko dvije tisuće novih domena, što je državi donijelo 800 tisuća kuna. Procjenjuje se kako 80 posto besplatnih domena za pravne osobe zadovoljavaju uvjete da ostanu besplatne - što znači da ih 20 posto ne zadovoljava te uvjete. Riječ je o približno deset tisuća domena koje će se odsad

morati plaćati, što znači novi prihod za proračun od četiri milijuna kuna.

U prvih je nekoliko dana registracije prema novom pravilniku došlo do prave jagme oko domena. "Prvi dani nakon ‘otvaranja’ tržišta domena mogu se slobodno nazvati i ‘dani cybersquattera’ jer je velik broj domena zakupljen prema načelu ‘tko prvi, njegova djevojka’ i teško će se odrediti koje su domene registrirane iz stvarne potrebe, a koje radi preprodaje. Iako je preprodaja domena zasad nemoguća, bojim se da će se pojaviti zakonska rupa koja će tu prodaju omogućiti", tvrdi Siniša Gavrilović, vlasnik internetskog obrta Trenutak.hr.

Zvonko Pavić

ObRtNici

Traže prava kao tvrtke U području internetskih domena za obrtnike problem postoji na razini ograničenja koja su postavljena pri registraciji domena i na razini obrtnika koji žele obavljati registraciju domena. "Tražimo da nam se naziv sekundarne domene u pogledu sadržaja regulira na isti način kako je reguliran i naziv domene za pravne osobe.

Tražimo da se obrtnicima omogući registracija istog broja sekundarnih domena kao i pravnim osobama, tj. da ne bude ograničena samo na dvije domene. Tražimo da se obrtnicima koji su svoj virtualni identitet i ugled svojeg obrta i djelatnosti izgrađivali niz godina koristeći registriranu domenu omogući zadržavanje stečenih prava i korištenje tako registriranih domena sve dok obavljaju svoju djelatnost obrta. Dodatno vjerujemo da obrtnici trebaju biti izjednačeni s pravnim osobama i u mogućnosti obavljanja djelatnosti registrara", tvrdi Siniša Gavrilović.

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

FINANCE O NLB-u

'Slovenska isplata štediša je iluzija' Slovenske Finance tvrde da su pogrešna nagađanja da Slovenija želi što prije zatvoriti pitanje deviznih depozita hrvatskih građana u bivšoj Lubljanskoj banci Zagreb kako bi ojačala poziciju Nove Ljubljanske banke (NLB) prilikom vjerojatne dokapitalizacije ili prodaje većinskog udjela stranom strateškom partneru.

U hrvatskim su se medijima, pišu, pojavile tvrdnje da se Ljubljani žuri i da će zato hrvatske štediše na kraju isplatiti NLB ili slovenska država, no to je iluzorno i netočno, navode Finance.

Mogući razgovori slovenske vlade s belgijskom skupinom KBC ili američkim Goldman Sachsom nemaju nikakve veze s razgovorima dviju vlada

o problemu štediša i mogućem ulasku NLB-a na hrvatsko tržište, tvrde Finance.

Ponavljaju pritom poznata stajališta Ljubljane kako NLB nije pravna sljednica "stare" Ljubljanske banke (LB). Inicijativa da se riješi pitanje štediša LB-a nije motivirana financijskim i vlasničkim stanjem u NLB-u nego željom da se s bilateralnih odnosa skine pitanje koje dvije države opterećuje godinama, navodi list. Dodaje da je Slovenija u pregovaračkoj prednosti jer bi pitanje dopuštenja NLB-u za rad u Hrvatskoj trebalo biti riješeno prije zatvaranja pregovora Hrvatske s EU koja ne dopušta diskriminaciju kad je riječ o slobodnom kretanju kapitala. H

834

milijuna eura dobiti ostvario je BMW u drugom tromjesečju, prema 121 milijun eura u istome lanjskom razdoblju, a prihodi su mu porasli 18,3 posto, na oko 15,3 milijardi eura

Špekulanti pšenicu u Chicagu dižu na 1,80 kn EKSPLODIRALE CIJENE Nakon vijesti o posljedicama suše u Rusiji pšenicu su masovno počeli kupovati i špekulanti, ubrzavajući rast cijena terminskih ugovora koje su do ponedjeljka u Chicagu dosegnule 1,5 kuna po kg, a u Londonu 1,45 kuna.

Cijene će nastaviti rasti, procjenjuju analitičari

T

ržište pšenice je eksplodiralo", dramatičnim tonom obratila se investicijska tvrtka Philip Futures javnosti nakon što su ulagači na svjetskim burzama počeli naveliko kupovati pšenicu zbog zabrinutosti da će Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika, zbog slabog uroda ograničiti ili zabraniti izvoz.

Nezapamćena suša u Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu i dijelovima Europe te velike kiše u Kanadi sasvim su poremetili svjetsko tržište.

Navala

Cijena terminskog ugovora za isporuku pšenice u rujnu na burzi u Chicagu porasla je u utorak 0,6 posto, na 6,975 dolara za bušel (bušel je u metričkom sustavu 27,2 kilograma). Na europskom

je robnom tržištu u Londonu terminska cijena pšenice u ponedjeljak skočila na 211 eura po metričkoj toni, najvišu razinu u dvije godine, da bi se u utorak spustila na 201,25 eura za tonu. Cijene terminskih ugovora u srpnju su porasle 37 posto, što je njihov najsnažniji mjesečni rast od 1973. godine.

Hrvatska pšenica, u usporedbi s tim cijenama, znatno je jeftinija, budući da je ovih dana dogovorena otkupna cijena pšenice od 1,20 kuna po kilogramu. Kilogram u Chicagu prema najnovijem razvoju događaja stoji 1,5 kuna, a na europskim je burzama cijena kilograma 5 lipa manja nego u Chicagu.

Analitičari smatraju da bi zbog velike navale špekulanata terminske cijene pšenice na čikaškoj burzi mogle dosegnuti čak 8,50 dolara

po bušelu, ili 1,8 kuna po kilogramu.

Suša koja je pogodila Rusiju najteža je u posljednjih 130 godina, a američko ministarstvo poljoprivrede u ponedjeljak je upozorilo da bi proizvodnja pšenice u Rusiji, trećem najvećem izvozniku sezone 2009.-2010., u ovoj godini mogla pasti čak 19 posto, na 50 milijuna tona.

Trećina manje

Anton Šaparin, glasnogovornik saveza ruskih proizvođača pšenice, izjavio je prošli tjedan da bi ruska sjetva pšenice mogla dosegnuti 45 milijuna tona, za razliku od 62 milijuna tona koliko je iznosila prošle godine. Naglasio je da bi ukupni izvoz žitarica mogao pasti na 14 milijuna tona u godini trgovanja od 1. srpnja sa 21,5 milijuna tona. Slični problemi muče

CIJENE TERMINSKIH ugovora u srpnju su u Chicagu porasle 37 posto, što je njihov najsnažniji mjesečni rast od 1973. arhiva b.hr

i susjedne Ukrajinu i Kazahstan, koje s Rusijom čine ključni trio opskrbljivača sjeverne Afrike i Bliskog istoka, najveća tržišta pšenicom na svijetu.

Egipat, najveći svjetski uvoznik, mogao bi se okrenuti SAD-u ako presuši opskrba iz Rusije. A da je takav scenarij više nego izgledan, potvrdile su i meteorološke službe koje najavljuju da će se u regijama uzgoja žitarica i uljarica u istočnim dijelovima europske Rusije i zapadnim dijelovima azijske Rusije, visoke temperature i vrlo suho vrijeme zadržati još ba-

rem desetak dana. Osim toga, i Kanada, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, muku muči s vremenskim prilikama. Tamošnja preduga kišna sezona ugrozila je sjetvu. Kanadsko Vijeće za pšenicu izvijestilo je stoga da bi urod mogao biti smanjen 35 posto. Međunarodno vijeće za žito objavilo je kako zbog svega toga očekuje rast američkog i australskog izvoza od 1. srpnja do kraja godine kako bi se popunio jaz na tržištu izazvan smanjenjem isporuka iz Rusije.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

TRŽIŠTE NOVCA

Kamata pala na 0,96 posto

Na Tržištu novca u utorak je ukupno prijavljena potražnja u odnosu na ponedjeljak porasla oko 54,5 posto.

Ukupno prijavljena potražnja bila je u odnosu na ponedjeljak viša za 147,08 milijuna te je iznosila 416,48 milijuna kuna.

Najviše je pak plasirano prekonoćnih pozajmica, u iznosu 72,8 milijuna kuna, dok je kamatna stopa pala sa 0,99 na 0,96 posto. H

bROJKE

62 53,4 posto smanjena je polugodišnja dobit Bilokalnika

milijuna kuna iznosili su ukupni prihodi Bilokalnika u prvih šest mjeseci ove godine

SEDAM MILIJUNA

Inker udvostručio minus Tvornica keramike i porculana Inker iz Zaprešića poslovala je u prvom polugodištu ove godine s gubitkom od sedam milijuna kuna, što je 106 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

Ukupni prihodi Inkera u prvom ovogodišnjem polugodištu pali su na godišnjoj razini 26,2 posto, na 38,6 milijuna kuna. Poslovni prihodi smanjeni su 26 posto, na 38,3 mi-

lijuna kuna, a prihodi od prodaje 42,3 posto, na 29,2 milijuna kuna. Ukupni rashodi istodobno su pali 18,1 posto, na 45,6 milijuna kuna. U izvještaju poslovodstva, koje se odnosi na drugo tromjesečje, kaže se kako je u odnosu na isto razdoblje prošle godine prodaja sanitarne keramike pala sedam posto, uz istodobni blagi rast operativnih troškova. Pad prodaje rezultat je smanjene potražnje, a na rast operativnih troškova među ostalim je utjecao rast cijene plina. B.hr

Povratak osnovama trgovinske i prehram

KRIZNI POUČAK Šestomjesečni rezultati tvrtki na Zagrebačkoj burzi nisu donijeli iznenađenja. Krizi su se najbolje oduprle tvrtke koje su svojom proizvodnjom ili trgovinom usmjerene na osnovne potrebe potrošača Polugodišnji rezultati kompanija sa Zagrebačke burze nisu nikoga previše iznenadili niti su ulagači značajnije reagirali na njihove objave. Naime rezultati su u globalu bolji od očekivanja, dok su cijene dionica u odnosu na početak godine i dalje u debelom minusu.

Rezultati tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi uglavnom su iznad očekivanja, a gubici u skladu s očekivanjima, rekao je za Business.hr Marko Repecki s portala Hrportfolio.com.

Po njegovu mišljenju investitori nisu iznenađeni.

Građevinski sektor očekivano bilježi pad, manji pad zabilježen je i u telekomunikacijama, a nema iznenađenja ni kod značajnijih

kompanija poput Ericssona Nikole Tesle čije se smanjenje rezultata očekivalo zbog problema s poslom u Kazahstanu.

Šminkanje za medije

Na pitanje što misli o nedavnoj napomeni Nenada Bakića da bi u poslovnim medijima bilo puno bolje isticati rezultate drugog kvartala nego polugodišnje Repecki je odgovorio da se slaže s tim, dodavši kako se kroz prikaz kvartala vidi dinamika i kretanje stvari, što je u recesiji vrlo bitno "duži period puno može sakriti".

Na upit o tome kakvi se rezultati mogu očekivati u budućnosti Repecki je rekao kako to najviše ovisi o sektoru, a najbrže će

Ulagači su najbolje prepoznali probleme građevinara i sho

kretanje dobiti

kretanje cijene

Konzum

+30%

+5,5%

Atlantic grupa

+77%

+3,5%

gub 64 mil.

0%

dionica

Magma

kretanje dobiti

kretanje cijene

Podravka

+61%

+1,5%

Viro

+9%

-21%

IPK Kandit

-26%

-15%

dionica

Iako statistike pokazuju da je maloprodaja i dalje u padu, većina domaćih trgovačkih lanaca imala je bolje polugodište od lanjskog. Uvjerljivo je najveći dobitnik bila Atlantic grupa, kojoj je dobit skočila 77 posto.

Nakon što su raščišćene dubioze u Podravkinu poslovanju, najveća je domaća prehrambena kompanija zaradila 60 posto više nego lani. Dobre su rezultate postigli Viro i Franck, a pad dobiti pogodio je IPK Kandit.

se oporavljati izvozno orijentirane tvrtke zbog oporavka stranih tržišta. "Azija nije ni imala pad, nego smanjenje rasta", rekao je Repecki, koji misli da će najpogođenijim sektorima trebati puno vremena da se izvuku iz krize.

Jedan je od takvih sektora upravo građevina. Naime rezultati kompanija pokazali su koliko je zapravo teška situacija u građevini.

Dobit Instituta IGH manja je čak 92 posto, Tehnike 42 posto, deset posto pala je i dobit Dalekovoda, a Ingra

kretanje dobiti

kretanje cijene

dobit 10 mil.

-15%

Uljanik plovidba

+3,9%

-8,9%

Tank. plovidba

+48%

-15%

dionica Atl. plovidba

Brodari su uz trgovinu bili jedan od najuspješnijih sektora.

Atlantska plovidba prebrodila je lanjski gubitak i poslovala s deset milijuna kuna dobiti, a uspješni su bili i Tankerska te Uljanik plovidba.

je i dalje u debelom gubitku. Čista suprotnost građevini prehrambene su kompanije, koje su ostvarile znatno bolje rezultate. Na primjer, dobit Podravke u prvom polugodištu porasla je čak 60 posto, IPK

PAD NARUDŽBI

PESTICIDI I OTPAD

Daruvarska metalska tvrtka Dalit Corp zabilježila je u prvom polugodištu ove godine 4,7 milijuna kuna gubitka, 10,4 posto više od prošle godine. Ukupni prihodi pali su 8,7 posto, na 10,2 milijuna kuna, a ukupni su rashodi smanjeni 3,4 posto, na 14,9 milijuna kuna. Uprava navodi da su prihodi tvrtke smanjeni zbog smanjenih narudžbi iz inozemstva. B.hr

Sisački Herbos u prvom je polugodištu izgubio 6,10 milijuna kuna, 0,67 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi tvrtke pali su 35,5 posto, na 51,48 milijuna kuna, a rashodi su pali 33 posto, na 57,6 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su 36,23 posto, na 48,2 milijuna kuna, a materijalni su troškovi pali 44,4 posto, na 28,8 milijuna kuna. J. J.

Dalitu minus veći 10,4 posto

Herbos izgubio 6,1 milijuna kuna

BROJkA

55,68 posto iznosi diskont na neto vrijednost imovine ZIF-a Breza, a neto vrijednost imovine po dionici 31. srpnja iznosila je 51,67 kuna

CJEVOVODI

Nabucco otkazao natječaj

Tvrtka Nabucco Gas Pipeline International, koja bi trebala provesti izgradnju plinovoda od Kaspijskog jezera do Europe, odgodila je tri i pol milijarde eura vrijedan natječaj od travnja kojim su planirali nabaviti cjevovode, i to zbog velikog broja pristiglih ponuda, objavio je Bloomberg. Glasnogovornica Nabucca tvrdi kako će se natječaj ponovno pokre-

nuti čim svi aplikanti budu registrirani. OMV, nositelj projekta Nabucco, kojem će trebati oko dva milijuna tona čelika za naftovod, primio je šezdeset ponuda. Plinovod Nabucco trebao bi plin transportirati 3300 kilometara preko Turske do Austrije, kako bi bila smanjena ovisnost regije o Rusiji. Izgradnja plinovoda trebala bi početi nagodinu, dok bi prve isporuke krenule potkraj 2014. ili početkom 2015. godine. No još nije osiguran isporučitelj plina. J. J.

a: najbolje su prošle mbene tvrtke

odno tome prodavali dionice tih tvrtki

kretanje dobiti

kretanje cijene

-91,8%

-34,88%

Dalekovod

-10%

Tehnika

-42%

dionica IGH

kretanje dobiti

kretanje cijene

ZABA

-27,2%

-3,8%

-13%

PBZ

-1,8%

-13,7%

-68%

ERSTE

-14,7%

+46%

Pad građevinskih aktivnosti i apsolutna stagnacija na tržištu nekretnina i dalje ruše profitabilnost građevinskih kompanija. Sve najveće tvrtke u prvom su polugodištu bile u minusu.

Kandit je zaradio 26 posto više nego lani, a devetpostotno povećanje dobiti ubilježio je i Viro. No prehrana je usamljeni primjer u tzv. defenzivnom sektoru. Dva najjača predstavnika "defenzivnih" kompanija, Adris grupa i Hrvatski

dionica

Banke i dalje ostaju najprofitabilniji sektor, no povećanje rezervacija za saniranje loših kredita umanjilo je i njihovu dobit. Padu je izbjegla samo RBA, a ZABA je najveći gubitnik.

Telekom, zabilježili su pad dobiti od četrdeset odnosno deset posto.

Iznimno je dobro išlo i trgovcima. Tako je dobit najvećeg lanca maloprodaje, Konzuma Ivice Todorića, porasla čak 30 posto, dok je Atlantic grupa Emi-

IZBOR DIONICA

U minusu svi osim trgovaca Sektorski promatrano najveći su dobitnici ove godine dionice trgovačkih i maloprodajnih lanaca, iako su i tu plusevi jako skromni. Tako je dionica Konzuma u odnosu na početak godine porasla pet posto, Atlantic grupe tri posto, dok se vrijednost dionica Magme nije promijenila. Najveći su gubitnici, i po rezultatima i po kretanju cijena dionica, opet građevinari. Dalekovod je pao 13, IGH 35, a Tehnika čak 68 posto. Nešto bolje prolaze dionice brodara, koje su u prosjeku pale 15 posto, a u minusu su i banke i prehrana. Izdvojeni je primjer dionica Erste banke, koja je porasla gotovo 50 posto zbog istiskivanja malih dioničara.

la Tedeschija zabilježila 77postotni skok dobiti. U problemima je i dalje Magma, koja je poslovala sa 64 milijuna kuna neto gubitka.

Brodari ipak ne tonu

Najveći hrvatski brodar Tankerska plovidba u prvom polugodištu zaradila je gotovo 50 posto više nego lani, dok je tri posto manju dobit ostvarila pulska Uljanik plovidba. S druge je strane Atlantska plovidba ostvarila deset milijuna kuna dobiti, što je impresivan rezultat u usporedbi s lanjskim polugodištem, kada je dubrovački brodar poslovao s gubitkom.

Loši rezultati pogodili su i banke. Najveći pad dobiti objavila je Zagrebačka ban-

ka. Najvećoj domaćoj banci dobit je pala čak 27 posto.

Slijedi je Erste sa 14 posto manjom dobiti, dok je zarada PBZ-a pala samo 1,8 posto. Dobit Raiffeisena porasla je pak 30 posto, na 236 milijuna kuna, a prihodi su mu rasli 15 posto.

Loše su polugodište imali i Ina, Janaf i Petrokemija. Ina je u prvom polugodištu udvostručila gubitak iz lanjskog razdoblja pa je on sada dosegnuo 108 milijuna kuna. Petrokemija je pak povećala gubitak za milijun kuna te on sada iznosi 47 milijuna kuna. Profitabilan je bio Janaf, čija je dobit ipak pala 5,5 posto, na 55 milijuna kuna.

Bojan Bajgorić Šantić Nikola Sučec

BUSINESS TV Kapital Network, Srijeda 4. 8.

20:00 20:15 21:00 21:15

21:45 22:00 22:20 22:30 22:40

23:15

VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA, Emisija VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ) emisija VIJESTI

Kapital Network, Četvrtak 5. 8.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI OD ČEGA OBOLIJEVAMO GLAM LX, magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.20

259.30

258.62

-0.45%

10,201

2,639,289.11

21,178.01

223.72

332.84

Atlantska plovidba d.d.

859.00

877.50

869.80

1.14%

806

698,688.94

1,213.82

723.23

1,195.95

Dalekovod

289.87

300.00

299.25

4.63%

2,035

603,075.57

686.42

270.20

443.00

Adris grupa

255.00

258.00

257.00

-0.35%

2,177

557,391.80

1,743.51

226.52

318.99

23.15

23.80

23.20

-0.60%

22,785

533,331.18

174.00

22.00

61.49

490.00

491.20

491.00

0.20%

750

367,949.80

1,262.91

348.81

517.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.07

1,663.96

1,651.00

-0.54%

213

352,494.76

16,510.00

1,381.52

1,940.00

Institut građevinarstva hrvatske

1,748.00

1,824.98

1,790.00

2.38%

194

345,828.45

283.86

1,600.00

4,375.00

13.00

13.77

13.59

-2.09%

13,577

180,524.65

36.71

10.55

29.01

Viadukt

232.00

243.98

237.00

3.16%

708

169,018.88

108.26

218.00

498.99

Tisak

177.00

183.00

183.00

0.00%

768

137,866.47

436.75

174.15

369.00

22.90

23.00

23.00

0.44%

5,912

135,852.80

46.07

19.19

48.75

286.07

290.30

286.07

-4.64%

450

129,819.45

2,750.82

250.00

373.00

Fima validus

Fima proprius d.d.

Adris grupa Tehnika

1,006.00

1,050.00

1,050.00

2.94%

124

129,628.51

198.93

949.03

2,769.99

SN holding

186.22

191.00

187.01

-1.55%

690

128,936.63

508.67

55.95

242.00

Kraš, prehrambena industrija

396.50

400.02

400.00

0.00%

287

114,408.17

549.45

250.05

410.00

1,606.99

1,633.96

1,633.96

1.74%

69

111,433.67

363.74

1,160.00

2,093.00

Jadroplov d.d.

141.99

146.46

142.30

-0.35%

759

109,431.06

232.90

124.01

209.00

Uljanik plovidba

560.00

560.15

560.15

-0.15%

175

98,000.60

324.89

533.13

743.00

1,271.01

1,288.00

1,288.00

1.74%

70

89,804.20

1,715.17

1,231.00

1,777.00

Industrogradnja d.d

435.00

455.00

445.00

1.13%

170

75,756.00

201.32

292.00

570.00

Privredna banka Zagreb

501.02

509.00

501.02

0.20%

144

73,077.12

9,556.84

480.50

715.00

HG Spot

24.00

25.00

24.16

0.67%

2,449

59,117.41

7.97

20.08

109.19

AD plastik

88.15

90.00

90.00

2.13%

597

53,348.33

377.96

42.00

109.30

Hidroelektra niskogradnja

163.02

170.00

165.00

4.42%

297

49,724.59

102.94

155.00

370.00

Luka Rijeka

178.12

182.00

182.00

2.22%

252

45,605.68

1,088.45

162.00

246.00

2,252.00

2,255.00

2,252.00

-1.83%

20

45,070.00

681.55

1,413.01

2,890.00

Luka ploče

Ericsson Nikola Tesla,

Liburnia riviera hoteli Valamar grupa

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

36.71

38.00

36.71

-5.87%

984

37,151.44

231.11

25.06

45.00

Petrokemija

113.57

118.40

118.40

1.20%

315

36,263.48

395.59

105.50

192.99

Zagrebačka banka

217.01

219.94

217.01

0.87%

165

36,064.71

13,899.14

185.00

310.00

75.00

75.00

75.00

-5.06%

463

34,725.00

32.02

50.00

248.00

3,400.00

3,500.00

3,400.00

-0.58%

10

34,345.00

340.87

2,851.00

5,898.00

Dom holding

38.00

39.14

38.99

2.61%

790

30,565.82

291.15

28.70

54.00

OT-optima telekom d.d.

27.00

28.49

28.49

5.44%

1,103

29,865.96

80.34

21.28

56.00

2,860.00

2,860.00

2,860.00

-7.74%

10

28,600.00

414.92

2,860.00

3,400.00

205.50

205.50

205.50

8.15%

134

27,537.00

126.94

160.00

260.00

67.98

73.99

73.99

13.83%

370

25,879.97

607.86

59.00

108.00

Atlantic grupa

702.00

706.00

702.00

-0.43%

36

25,312.00

1,733.94

517.55

760.00

Imperial hoteljerstvo

199.90

199.90

199.90

0.45%

126

25,187.40

127.11

120.00

219.00

IPK Kandit

227.00

227.00

227.00

0.62%

100

22,700.00

162.33

191.00

345.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

185.01

185.01

185.01

-1.22%

110

20,351.10

43.19

120.00

221.00

Centar banka

250.00

250.00

250.00

0.00%

75

18,750.00

15.63

240.01

329.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

288.05

290.01

290.01

-1.36%

64

18,495.96

1,571.86

230.00

400.00

2,950.00

2,950.00

2,950.00

0.34%

6

17,700.00

44.30

2,211.02

3,130.00

Đuro Đaković holding

29.10

30.75

29.10

-5.34%

585

17,576.25

94.20

22.36

58.00

HTP Korčula

85.51

90.00

88.00

-2.22%

197

17,224.83

37.53

72.10

185.00

Nava banka Zvijezda

Croatia lloyd Solaris Belje

+

Metalska industrija Varaždin

Konzum

150.00

153.97

153.97

0.63%

108

16,319.61

3,495.56

117.02

185.00

Končar

1,960.00

1,960.00

1,960.00

0.00%

7

13,720.00

60.20

1,652.00

2,198.00

Čakovečki mlinovi

2,994.00

2,994.00

2,994.00

0.00%

4

11,976.00

314.37

2,107.10

3,799.21

Tankerska plovidba

1,400.00

1,450.00

1,400.00

3.70%

8

11,250.00

876.94

1,200.01

2,013.99

449.00

449.00

449.00

-0.22%

25

11,225.00

522.78

290.00

580.00

Magma d.d.

55.67

55.67

55.67

0.00%

181

10,076.27

271.34

48.11

78.00

Atlas nekretnine

31.57

32.20

31.57

1.74%

250

8,031.92

105.31

20.00

38.67

Podravska banka

400.05

400.05

400.05

-0.49%

20

8,001.00

267.53

400.00

500.57

Hrvatska poštanska banka

1,750.01

1,750.01

1,750.01

6.06%

4

7,000.04

1,040.97

1,355.00

1,989.00

Ledo

5,707.55

5,707.55

5,707.55

-0.01%

1

5,707.55

1,256.63

4,301.00

7,679.00

52.04

52.04

52.04

0.08%

100

5,204.00

113.58

41.00

70.00

637.00

637.00

637.00

0.00%

7

4,459.00

124.48

612.00

640.00

Belišće

Izdanje adris grupe ponovo je potonulo ispod 300 kuna, nakon pet dana rasta cijene. Redovna dionica adrisa padom od 4,64 posto spustila se na drugu najnižu razinu ove godine, usprkos dobrim polugodišnjim rezultatima. Ukupni promet bio je tek desetina prometa prethodna dva dana.

CROBEX: 0,36% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Končar - elektroindustrija

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ingra

Zahvaljujući snažnom rastu cijene dionica mesne industrije Belje u utorak je nakon mjesec i pol dana ponovo prešla cjenovnu granicu od 70 kuna. Ujedno je Belje zabilježio najveću dnevnu stopu rasta ove godine, dok se promet zadržao u granicama prosječnosti, a trgovano je s ukupno 370 dionica u deset transakcija.

Redovan promet: 15.242.376,01 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Arenaturis Mlinar mlinsko-pekarska industrija Vaba d.d. banka Varaždin Transadria Sunčani Hvar

63.24

63.24

63.24

5.38%

60

3,794.40

111.63

51.00

99.00

2,784.24

2,784.24

2,784.24

-10.04%

1

2,784.24

80.06

2,101.03

3,492.99

27.83

27.83

27.83

0.00%

52

1,447.16

203.46

25.00

46.97

315.00

315.00

315.00

0.00%

3

945.00

436.80

290.00

505.00

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

22.98

22.98

22.98

0.35%

33

758.34

11.63

20.00

33.99

DIOKI d.d

85.00

85.00

85.00

6.24%

5

425.00

343.57

70.07

172.01

119.00

119.00

119.00

3.48%

3

357.00

36.63

87.56

139.00

33.89

33.89

33.89

53.35%

1

33.89

12.41

20.10

54.00

Viro tvornica šećera d.d.

Zvečevo, prehrambena industrija Hoteli Podgora

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E PETG KBMR AELG RS53 INDGL TLSG GRVG PBGS NF1N ZTOG KDHR NF2R LKPG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA REPUBLIKA SLOVENIJA 53. IZDAJA INFOND GLOBAL TELEKOM SLOVENIJE GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZITO KD GROUP NFD HOLDING LUKA KOPER

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D KRIP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B BOKS-R-A HETR-R-A MPIM-R-A POLJ-R-A TLKM-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 BOKSIT AD MILICI HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE MPI MODRICA AD MODRICA POLJOPROMET AD CELINAC TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHKD FBIHK1D FBIHKC FBIHKB FBIHKE FBIHKG FBIHKF FBIHKH FBIHK1C FBIHK1E

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA AIKB ENHL A2015 A2014 A2013 TLFN AGBN A2011 A2012 A2016 DMNR SJPT INFM IMLK ALFA

AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Telefonija a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Dimnicar a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Informatika a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 TPLF RMDEN08 GRNT ALK STIL STB MPT KMB RMDEN06

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

+

Oznaka

Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

65,15 106,00 238,00 10,16 24,00 104,10 9,45 91,45 11,85 0,68 0,84 83,20 45,15 2,80 15,50

Najviša

66,00 106,05 239,40 10,50 24,50 104,10 9,45 92,00 12,04 0,69 0,85 83,20 46,60 2,85 15,75

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,88 106,00 238,00 10,50 24,00 104,10 9,45 91,45 11,85 0,68 0,84 83,20 45,15 2,85 15,50

Promet

valuta: EUR - euro 65,78 37,71 238,27 10,46 24,06 104,10 9,45 91,66 12,03 0,68 0,84 83,20 45,84 2,84 15,63

0,50 % 0,00 % -0,63 % 1,94 % 0,42 % 2,26 % 0,53 % -1,84 % -1,25 % 1,04 % -1,06 % 0,24 % -0,57 % 0,35 % 0,71 %

7885 10472 432 4453 1082 248 2050 181 1228 18604 12709 123 190 2906 526

518.696,59 394.887,88 102.932,40 46.574,67 26.034,90 25.816,80 19.372,50 16.591,50 14.773,26 12.618,38 10.721,71 10.233,60 8.709,90 8.256,80 8.220,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 28,01 4,50 29,60 29,00 0,40 0,35 0,10 0,22 1,26

28,50 4,55 30,00 29,00 0,42 0,36 0,10 0,22 1,26

28,08 4,55 30,00 29,00 0,42 0,36 0,10 0,22 1,26

0,28 0,23 % 106577 4,55 0,00 % 3940 0,30 3,09 % 50000 0,29 -3,33 % 11266 0,41 7,69 % 3576 0,36 2,86 % 2900 0,10 0,00 % 9957 0,22 0,00 % 3805 1,26 0,00 % 619

30.000,35 17.919,40 14.981,09 3.267,14 1.469,84 1.036,00 995,70 821,88 779,94

valuta: BAM - konvertabilna marka 33,00 29,08 88,01 26,00 93,50 98,35 81,00 98,46 76,01 93,06 27,01 24,50

2.870,00 892,00 84,41 87,26 90,36 1.349,00 7.450,00 97,06 93,56 81,56 10.900,00 734,00 2.900,00 1.450,00 8.037,00

87,00 80,20 3.689,00 81,00 635,00 3.950,00 185,00 197,00 27.800,00 3.150,00 83,00

35,00 31,00 88,50 26,00 93,50 98,50 81,00 98,46 76,01 93,06 27,01 24,50

35,00 31,00 88,50 26,00 93,50 98,50 81,00 98,46 76,01 93,06 27,01 24,50

34,51 6,06 % 320037 11.043.343,75 30,99 8,73 % 192485 5.965.583,48 88,26 0,56 % 49554 4.373.671,00 26,00 0,00 % 135709 3.528.434,00 93,50 0,00 % 25431 2.377.798,50 98,45 0,20 % 11664 1.148.357,25 81,00 0,00 % 6203 502.443,00 98,46 0,16 % 1662 163.640,52 76,01 -3,17 % 612 46.518,12 93,06 0,01 % 350 32.571,00 27,01 -1,78 % 665 17.961,65 24,50 0,00 % 668 16.366,00

valuta: RSD - srpski dinar

2.930,00 2.882,00 2.881,94 910,00 903,00 903,00 84,56 84,56 84,53 87,36 87,35 87,36 90,41 90,40 90,38 1.450,00 1.443,00 1.443,10 7.500,00 7.488,00 7.487,57 97,07 97,07 97,06 93,60 93,59 93,57 81,65 81,62 81,60 10.900,00 10.900,00 10.900,00 750,00 743,00 743,21 3.050,00 2.973,00 2.973,36 1.500,00 1.461,00 1.461,42 8.200,00 8.142,00 8.141,79

-1,30 % 0,44 % 0,00 % -0,01 % -0,01 % 0,21 % 0,21 % 0,00 % 0,01 % -0,02 % -0,17 % 0,54 % 0,95 % -2,14 % 1,31 %

14009 7325 45418 38186 33852 1986 341 26259 24144 27051 134 1395 214 366 56

40.373.160,00 6.614.484,00 3.839.014,13 3.335.811,61 3.059.395,27 2.866.000,00 2.553.261,00 2.548.740,54 2.259.070,28 2.207.445,69 1.460.600,00 1.036.774,00 636.300,00 534.880,00 455.940,00

valuta: MKD - makedonski denar

87,00 87,00 53,51 1,16 % 139313 7.454.705,64 81,00 80,99 49,81 0,61 % 70880 3.530.850,95 3.720,00 3.709,11 3.709,11 2,62 % 208 771.495,00 81,00 81,00 49,82 2,38 % 10533 524.755,14 640,00 636,31 636,31 1,00 % 636 404.690,00 4.000,00 3.991,25 3.991,25 1,86 % 92 367.195,00 185,00 185,00 185,00 2,48 % 1509 279.165,00 205,00 202,71 202,71 0,72 % 1140 231.090,00 27.900,00 27.862,50 27.862,50 2,81 % 8 222.900,00 3.200,00 3.173,08 3.173,08 1,43 % 65 206.250,00 83,00 83,00 51,05 -1,17 % 3864 197.258,08

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana Sarajevo Alkaloid Skopje Mercator Energoprojekt holding Agrobanka

+2,51% +1,86% +0,56% +0,44% +0,21%

Luka Koper

Imlek Abanka Bosnalijek Privredna banka Beograd Petrol

+

Powered by

business.hr

-2,14% -0,87% -0,66% -0,33% -0,32%

AIK banka

+0,92 -1,30 Od početka godine pod pritiskom negativnih medijskih napisa o promašenim investicijskim projektima od Moskve do Kopra, Luka Koper u utorak je ipak malo odahnula od minusa. Rast cijene dionice iznosio je 0,92 posto i dionica je završila na 15,39 eura. No, pad cijene od početka godine iznosio je 37,88 posto. Na skupštini održanoj prije deset dana dioničari nisu dali razrješnice upravi, a tvrtka će gubitak od gotovo 60 milijuna eura pokrivati iz buduće dobiti.

Suša i nedostatak korporativnih vijesti koji vladaju Beogradskom burzom ipak u utorak nisu spriječili ulagače da malo uljepšaju dan gotovo potpuno besposlenim brokerima. Tako su niškom AIK bankom odradili promet u visini 40,37 milijuna kuna, najveći u šest tjedana. No, pad cijene banke iznosio je 1,30 posto pa je zadnja realizirana iznosila 2882 dinara. Trgovalo se u rasponu između 2870 i 2930 dinara. Belex 15 pao je 0,19 posto, na 629,78 bodova.

REGIONALNI INdEKSI +0,12% BIRS +0,02% 801,43 818,77 LJSEX -0,04% FIRS -0,71% 1.357,37 3.294,68 Belex15 -0,19% MBI10 +1,79% 2.395,81 629,78 Belexline -0,09% MOSTE -0,10% 495,40 1.215,58 SASX10 -0,06% NEX20 -0,05% 13.352,76 871,15 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,38% WIG20 -0,35% 2.474,67 BuX -0,02% 22.265,63 +0,29% -0,19% ATX +0,10% 2.535,42 indeksa na zatvaranju u +2,31% Stanje utorak 3. kolovoza 2010.

FTSE100 5.369,49

dAX 6.284,84

CAC40

3.733,43

MICEX 1,429.36

AMERIčKI INdEKSI dJIA +1,99% S&P500 +2,20% 10.674,38 1.125,86 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,80% ponedjeljak 2. kolovoza 2010.

2.295,36

investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

88,6846

21,75

PBZ I-Stock

61,1400

21,53

AC Rusija

41,8424

21,09

6,6136

20,96

NFD BRIC

28,9559

20,55

ST Global Equity

48,9082

-20,60

FIMA Equity

79,2723

-19,72

C-Zenit

49,7325

-13,94

Erste Total East

30,8400

-11,91

KD Victoria

14,8451

-7,43

KD Nova Europa

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Balanced

150,4400

13,31

ZB global

140,5200

12,68

OTP uravnoteženi

107,4112

7,08

AC G Balanced EM

10,8685

7,07

9,7683

7,05

ICF Balanced

114,4783

-24,66

ST Balanced

178,4574

-17,31

ST Aggressive

65,9280

-14,73

HPB Dynamic

49,5676

-12,88

5,4792

-7,00

HI-balanced

C-Premium

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

171,6300

13,41

OTP euro obveznički

126,5021

13,16

ZB bond

159,5300

10,36

Capital One

156,6500

9,26

PBZ Bond fond

127,6200

9,07

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2359

3,48

Erste Bond

127,9100

5,43

ICF Fixed Income

138,3109

6,49

HPB Obveznički

124,3434

6,92

PBZ Bond fond

127,6200

9,07

KD Energija KD Nova Europa Raiffeisen World ZB BRIC+ ZB euroaktiv AC Rusija NFD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. NFD BRIC MP-Bric HR ZB trend HPB WAV DJE KD Prvi izbor Aureus US Equity Aureus Equity MP-Global HR OTP meridian 20 C-Zenit Ilirika JIE Ilirika BRIC VB High Equity HI-growth PBZ I-Stock KD Victoria ZB aktiv VB CROBEX10 HPB Titan OTP indeksni Ilirika Azijski tigar Raiffeisen C. Europe

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € € € € kn € € kn € € kn kn kn kn € kn € € kn € kn kn kn kn € kn € €

9,7486 6,6136 100,9200 99,5900 102,8200 41,8424 124,7671 56,5600 28,9559 331,6469 129,2200 88,6846 12,2126 120,7190 92,6674 290,2276 83,8322 49,7325 157,9288 107,4303 47,6102 8,1540 61,1400 14,8451 95,7500 90,1883 68,0976 37,4968 56,6968 60,7000

3,08 3,07 2,97 2,68 2,59 2,47 2,42 2,35 2,15 2,10 1,99 1,93 1,83 1,74 1,64 1,44 1,43 1,37 1,34 1,31 1,26 1,23 1,21 1,10 1,04 0,99 0,93 0,72 0,68 0,65

-1,32 -0,13 -1,33 2,23 -0,77 -9,24 -4,75 -4,15 0,70 -3,55 -1,34 -0,75 0,11 -13,39 -7,36 -1,67 -9,15 -13,19 -9,30 0,13 -4,61 -5,30 -5,46 -7,09 -6,23 -13,09 -4,92 -12,45 -1,50 -11,10

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

N/A 2,12 4,97 N/A 2,39 -2,36 -0,45 0,84 9,32 1,04 5,12 6,23 4,64 7,43 -3,11 4,70 -6,94 -12,94 -7,47 12,59 -7,76 -3,53 -0,68 -5,09 -1,26 -12,05 -1,10 -12,39 8,64 -10,63

N/A 20,96 11,35 N/A 13,65 21,09 2,97 12,83 20,55 8,60 17,93 21,75 7,79 4,45 -2,64 12,00 8,83 -13,94 -1,24 N/A 4,30 6,48 21,53 -7,43 8,34 N/A 8,81 2,78 6,70 2,71

N/A -13,73 0,13 N/A 0,45 -22,60 13,54 -19,57 -15,10 -7,54 3,36 -4,04 2,71 10,96 -1,62 -13,65 -7,49 -24,79 8,24 N/A -23,01 -2,39 -14,91 3,58 -1,05 N/A -11,91 -31,38 -16,26 -9,00

-2,51 4,84 4,74 -0,41 1,45 2,88 2,87 -0,07 6,94 -2,43 6,21 7,86 6,03 8,71 -5,54 2,90 -3,21 -11,99 -3,80 7,43 -4,86 -2,35 0,71 -2,54 -1,50 -9,81 -1,79 -4,33 5,47 -6,59

Imovina

5,405 19,198 37,809 58,471 206,124 8,970 8,852 25,313 10,188 12,526 164,454 12,507 5,159 14,297 69,721 5,189 17,532 6,114 95,659 14,602 12,861 67,552 196,634 63,359 509,822 7,202 10,665 132,541 5,463 227,144

Starost

Datum

0,42 2,80 6,84 0,30 6,25 3,40 1,75 2,62 3,34 2,39 7,77 2,92 7,47 1,81 4,67 2,19 2,26 2,45 5,77 0,58 2,84 8,44 3,05 11,24 4,10 0,54 3,03 2,60 3,20 5,29

02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Aureus Balanced KD Balanced ZB global ST Aggressive Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM HI-balanced ICF Balanced C-Premium Raiffeisen Balanced HPB Dynamic Allianz Portfolio Erste Balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond Agram Trust ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi

kn kn € kn € € € kn kn € kn kn € € kn kn kn kn kn

81,5952 8,4060 140,5200 65,9280 140,2171 10,8685 9,7683 114,4783 5,4792 150,4400 49,5676 108,9636 115,3900 106,6900 97,1600 67,3178 178,4574 101,2295 107,4112

1,14 1,06 0,90 0,87 0,79 0,70 0,69 0,57 0,49 0,47 0,43 0,41 0,38 0,22 0,19 0,14 0,09 -0,03 -0,13

-0,33 1,11 -4,07 -5,14 -7,31 -1,91 -2,40 -12,05 -9,01 -3,28 -4,50 -0,11 -6,95 3,59 -9,20 -6,48 -5,64 -5,78 -7,13

0,23 3,04 1,00 -4,81 -5,26 3,56 -0,97 -14,19 -8,46 -1,91 -5,60 3,18 -5,36 N/A -6,50 -6,83 -6,60 -5,59 -6,73

0,25 5,56 12,68 -14,73 2,94 7,07 7,05 -24,66 -7,00 13,31 -12,88 7,05 -0,33 N/A 4,81 1,23 -17,31 2,50 7,08

-4,90 -3,75 3,82 -8,21 7,76 6,06 -0,28 1,99 -15,80 5,28 -16,35 7,25 -0,71 N/A 4,55 -3,49 7,96 0,25 1,56

1,44 1,85 2,49 -7,22 -1,96 5,45 -0,20 -10,80 -7,13 2,42 -9,75 3,85 -0,08 6,69 -3,28 -3,29 -7,26 -4,96 -5,90

16,076 13,033 731,388 4,192 43,244 12,539 65,682 12,335 12,672 325,640 22,288 6,990 105,265 107,051 293,396 12,345 11,665 118,525 39,954

4,05 4,55 9,08 4,87 4,53 1,42 8,44 8,24 3,50 7,93 3,93 1,23 9,54 0,40 8,89 2,06 7,56 4,83 4,63

02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 29.07.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 30.07.2010

€ € € kn € € € € €

126,5021 127,9100 124,3434 156,6500 171,6300 159,5300 138,3109 127,6200 11,2359

0,43 0,26 0,23 0,17 0,15 0,14 0,11 0,06 0,04

0,30 1,15 1,54 1,75 1,51 1,48 1,21 0,52 0,89

2,21 4,92 3,85 4,40 4,85 4,28 3,05 4,40 3,92

13,16 5,43 6,92 9,26 13,41 10,36 6,49 9,07 3,48

5,21 4,37 4,61 8,09 6,82 5,28 3,91 4,56 1,39

3,40 6,82 4,13 5,50 6,68 5,02 3,32 6,04 4,59

10,538 97,019 46,052 12,661 291,525 187,894 41,531 76,526 6,034

4,64 7,17 4,83 5,77 8,19 9,08 8,46 7,40 8,44

02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 29.07.2010 02.08.2010 02.08.2010

kn kn € kn kn kn kn € € kn kn € kn kn kn kn $ kn

136,7400 130,5639 124,7000 139,6342 133,6068 115,5980 11,2024 10,5498 104,4100 131,2800 161,1853 138,8439 142,8600 137,2044 121,3100 101,3750 124,0500 107,2130

0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01

0,91 0,76 1,11 0,87 0,77 0,84 0,90 0,85 1,11 0,63 0,47 0,57 0,82 0,54 0,72 0,77 0,49 0,77

1,79 1,76 2,30 2,05 1,58 1,60 1,92 1,76 2,45 1,48 0,96 1,41 1,79 1,25 1,47 0,08 1,81 1,83

4,92 5,82 5,00 6,40 4,71 4,63 4,71 4,43 N/A 5,03 4,35 3,41 5,85 3,21 3,98 1,30 3,13 5,25

4,46 5,68 4,48 4,37 4,50 5,43 6,33 4,70 N/A 6,47 4,87 3,33 4,91 4,72 4,28 1,36 4,14 5,84

2,20 2,55 2,78 2,34 2,25 1,97 2,32 2,20 2,87 1,89 1,33 1,69 2,39 1,43 1,79 0,15 2,12 2,20

925,970 275,163 244,992 102,700 37,643 162,321 59,230 35,902 429,455 1487,404 2865,469 83,106 1202,488 124,708 116,761 5,220 44,498 136,600

7,17 4,83 8,03 7,81 6,59 2,75 1,85 1,16 0,86 11,35 10,03 10,03 7,44 6,86 4,61 1,01 5,31 1,23

02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 29.07.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010 02.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Erste Bond HPB Obveznički Capital One Raiffeisen Bonds ZB bond ICF Fixed Income PBZ Bond fond HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI Erste Money HPB Novčani PBZ Euro Novčani ICF Money Market ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash HI-cash OTP novčani fond Platinum Cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

+

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/8/2010 Četvrtak 5/8/2010

tReZoRSki ZaPiSi

kratkoročni dug samo raste

Ministarstvo financija Republike Hrvatske na aukciji trezoraca održanoj u utorak ponovno je povećalo kratkoročni dug države i on je ukupno dosegao 20,71 milijardu kuna, uključivši zapise s valutnom klauzulom, a bez "trezoraca" na 728 dana.

Dok je plan kunskog izdanja premašen više od sto posto, eurski su zapisi podbacili.

Prodano je kunskih trezo-

raca u vrijednosti 412 milijuna kuna i 31 milijun eura, priopćeno je iz Šukerova ministarstva. S rokom dospijeća od 91 dan prodano je 50 milijuna kuna. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 99,509 kuna, uz kamatu od 1,98 posto. Sve su kupile banke. S rokom dospijeća od 182 dana prodano je također 50 milijuna kuna uz kamatu 3,30 posto. U tom pak izdanju nisu sudjelovale banke.

Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana ostvareni iznos emisije iznosio 312 mi-

lijuna kuna. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 95,934 kune, po kamatnoj stopi 4,25 posto.

Udjel nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 43,91 posto. Planirani iznos izdanja s valutnom klauzulom bio je 40 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 31 milijun eura.

Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,627 eura, dok je kamatna stopa bila 3,50 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 38,41 posto. B.hr

Crobex 10 s lakoćom iznad 1000 bodova

15 mil. kUna PRometa Oba su dionička indeksa ZSE-a u utorak nastavila rasti, Crobex je poskupio 0,36, a blue chip Crobex 10 - 0,31 posto Drugi trgovinski dan zaredom oba su dionička indeksa Zagrebačke burze porasla uz promet dvostruko viši nego u ponedjeljak. Promet je u utorak dosegao 15 milijuna kuna, dok je Crobex porastao 0,36 posto, na 1876,57 bodova. Crobex 10 skočio je 0,31 posto, preskočivši razinu od 1000 bodova. Ukupan promet na tržištu iznosio je 48 milijuna kuna. Jedini milijunaš bila je pak dionica Hrvatskog Telekoma koja je pala 0,5 posto, na 258,62 kune. Najviša joj je dnevna cijena iznosila 259,3 kune. Na drugu je najlikvid-

niju poziciju zasjela dionica Atlantske plovidbe s prometom od 700 tisuća kuna.

Dubrovački je brodar poskupio 0,5 posto, na 869,8 kuna, a najviša mu se dnevna cijena penjala i do 877 kuna. Vrlo snažan rast ostvarila je i dionica Dalekovoda, koja je kraj dana dočekala u plusu 4,63 posto, na 299,25 kuna. Najviša joj je dnevna razina iznosila okruglih 300 kuna.

Belje na 70 kuna

Zahvaljujući snažnom rastu cijene, dionica mesne industrije Belje u utorak je nakon

ante VlahoVić, predsjednik Uprave Adris grupe, jedne od rijetkih dionica koje su utorak završile među gubitnicima

josip.jagic@business.hr

R je potonulo ispod 300 kuna, nakon pet dana rasta cijene.

Redovna dionica Adrisa padom se od 4,64 posto spustila na drugu najnižu razinu ove godine, usprkos dobrim polugodišnjim rezultatima.

Ukupni promet bio je tek desetina prometa prijašnja dva dana.

Nikola Sučec

Regija

Rekordno niski prometi u Sarajevu Gotovo dvostruko veći promet Ljubljanske burze u odnosu na Zagrebačku u vrijeme zatvaranja trgovine nije pomogao ljubljanskom indeksu LJSEX da se probije na zeleni teritorij, već je izgubio marginal-

nih 0,04 posto. Najaviše se ponovno trgovalo Krkom, 885,6 tisuća eura uz rast cijene 0,72 posto, na 65,69 eura. Dvije stotinke više izgubio je sarajevski indeks SASX-10, a ukupan promet dionicama na toj burzi po-

novo je potpuno razočarao, što jasno ocrtava činjenica da je Elektroprivreda kao najlikvidnija skupila nevjerojatnih 9100 konvertibilnih maraka. U Banjaluci, čiji je indeks BIRS sa 0,02 posto plusa jedva zadržao

Moody's ne vjeruje Hypu

josip jagić

snimio saša ĆetkoviĆ

mjesec i pol dana ponovno prešla cjenovnu granicu od 70 kuna. Dionica je porasla 14 posto, na 73 kune. Ujedno je Belje zabilježio i najveću stopu rasta ove godine, dok se promet zadržao u granicama prosječnosti, a protrgovano je s ukupno 370 dionica u deset transakcija. Redovno izdanje Adris grupe ponovno

komentaR

glavu iznad ishodišta, najlikvidniji ZIF Kristal invest skupio je jedva 17 tisuća maraka. Pad Belex 15 indeksa 0,19 posto u utorak dobrim je dijelom uzrokovala AIK banka minusom od 1,30 posto. J. J.

ejtinška agencija Moody's u utorak je objavila kako je spustila kreditni rejting austrijske Hypo Alpe-Adria banke na Baa3 / P-3, i to s negativnim izgledima. Razlog rušenju rejtinga financijske stabilnosti banke leži u činjenici da je minimalno dvadeset posto imovine u lošim i nenaplativim kreditima i slaboj kapitalnoj adekvatnosti. Dodatno, restrukturiranje kroz koje prolazi banka ozbiljno joj ugrožava srednjoročnu i dugoročnu profitabilnost, a slaba kapitaliziranost oslabit će joj sposobnost da dugoročno pokriva moguće gubitke na kreditima. No i dalje nikako da konačno izrone svi ti nenaplativi krediti. Da podsjetimo, Rolf Holub iz koruškog istražnog povjerenstva za Hypo banku sumnja da je do 300 (riječima tri stotine) milijuna eura loših kredita Hypo banka podijelila u Hrvatskoj. Kome? Poduzetnicima koji nam najavljuju spektakularni pogled na Zagreb kroz prozor konfekcijske samoposluge i njihovim medijskim partnerima.

OGLAS