Business.hr broj 693 by Business.hr

PRIhOdI MANJI, A VećA dOBIT 6

SRPSKI MINISTAR PROTIV MMF-a 17

West Gate otima kupce i zaradu City Centru One

Dinkić pozvao Srbe da troše više Iako je s Međunarodnim fondom dogovoreno da se plaće ‘puste’ nakon prvog kvartala iduće godine, srpski ministar ekonomije predlaže da to bude najesen ove godine

petak/subota 6 i 7/8/2010

broj 693 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

hAC VIAdUKTU

VIAdUKT hAC-u

JOŠKO MIKULIć, predsjednik Uprave Viadukta

SPOR zBOg dIONICe AUTOCeSTe OTVOReNe JOŠ 2008. 10-11

Dajte još 200 mil. kuna

STJePKO BOBAN, predsjednik Uprave HAC-a

Ne može!

MALI JAhTAŠI ŠTede 4-5

Nautičara 5,2 posto manje nego lani, ali su vezovi poskupjeli bar 5 posto

Interes za godišnje vezove, kažu u ACI-ju, u blagom je padu, ali samo za plovila manja od 11 metara. Za veće je brodove interes za godišnji vez kontinuirano prisutan, posebno u marinama Rovinj, Vodice, Trogir, Split i Dubrovnik

info&stav

INdIKAtOR

2-3 Rast proizvodnje žitarica

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONtAKt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Proizvodnja žitarica u EU ove se godine neće mijenjati u odnosu na petogodišnji prosjek, a prinosi će najvjerojatnije rasti unatoč sušama i poplavama. Stručnjaci EK drže da bi u ovoj godini proizvodnja pšenice, ječma, kukuruza i ostalih žitarica trebala dosegnuti 5,1 tonu po hektaru ili pet posto iznad petogodišnjeg prosjeka.

Regionalno nestabilni Hrvatska na ljestvici nestabilnih država zauzima 131. mjesto, pokazuje rangiranje Foreign Policyja i Fund fod Peace. Od država bivše Jugoslavije najnestabilnijom je ocijenjena BiH (63.). Slijede Srbija (78.), Makedonija (100.), C. Gora (134.) i Slovenija (156.) Vrednovali su se demografski pritisak, ekonomski razvoj, pad gospodarstva…

VLAdU NE POdRŽAVA 50,2 POstO GRAĐANA, A OCJENA JOJ JE PALA

Rohatinski pretekao prem građani još ne vide izlaz iz k Nepolitičan guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski izbio je, odmah iza neprikosnovenog predsjednika Ive Josipovića, na drugo mjesto liste najpopularnijih političara Hrvatske u srpanjskom istraživanju agencije Promocija Plus. U mjesecu u kojem je gospodarska kriza istaknuta kao događaj mjeseca kod 38 posto ispitanika, a slijedi ga najava rješenja pitanja Ljubljanske banke, Rohatinski je sa 9,3 posto potpore u izboru za pozitivca hrvatske politike prestigao Jadranku Kosor, Zorana Milanovića i Vesnu Pusić. S obzirom na fokusiranost građana na gospodarske teme, kao ekonomski stručnjak, Rohatinski postaje sve popularniji jer u njemu građani vide odgovor na probleme koje političari nisu riješili.

Ivo Josipović ipak suvereno vlada listom pozitivaca sa 40,5 posto potpore dok su Kosor (8,9 posto) i Milanović (6,6 posto) treći i četvrti no primjetan je uzlazni trend premijerke u odnosu na rejting od prije godinu dana i silazan trend čelnika oporbe. Među negativcima dominira-

listu predvodi bivši HDZ-ovac Ivo Sanader sa 23,3 posto. Drugi su „svi političari“ sa 11,1 posto, a treća je negativka Jadranka Kosor. Premijerku bi ipak najviše trebalo zabrinuti pad podrške radu Vlade koju ne podržava 50,2 posto građana, a prosječna ocjena rada Vlade pala je

na 2,44. Negativni trend za Vladu počeo je nakon siječnja, kada se Kosor obračunala sa Sanaderom i kada je podrška bila na vrhuncu. Tada je 55,3 posto građana podržavalo Vladu, a ta je brojka u srpnju 2010. pala na 29,3 posto . U siječnju je prosječna ocjena rada vlade bila 3,42, a danas

RAČUN JOŠ BLOKIRAN

Orco posudio 7 milijuna kuna Sunčanom Hvaru Ni u srijedu, pet dana nakon blokade Porezne uprave, još uvijek nije deblokiran račun Sunčanog Hvara, pa je Uprava zatražila i dobila pozajmicu od sedam milijuna kuna od Orco Grupe kojom će uspjeti isplatiti plaće i osigurati nastavak operativnog poslovanja. Kako nam je rekla glasno-

govornica Sunčanog Hvara Ana Đeldum, uprava je dopis s molbom za pozajmicu poslala i drugom velikom dioničaru, Hrvatskom fondu za privatizaciju, ali je pozajmica stigla iz Orca. U međuvremenu se nastavljaju pregovori o deblokadi računa, kojima u Sunčanom Hvaru blago rečeno nisu

oduševljeni. "U ime 346 stalnih zaposlenika tvrtke i više od dvije tisuće dioničara pitamo se imaju li isti tretman svi porezni dužnici u Hrvatskoj ili je Sunčani Hvar ponovno žrtva dnevnopolitičkih interesa?", pitaju se u priopćenju poslanom u srijedu, uz napomenu da se poslovanje

odvija nesmetano. "Svi su hoteli u sastavu tvrtke otvoreni, gosti dobivaju kompletnu uslugu i nastavak turističke sezone zahvaljujući razumijevanju Orco grupe nije i neće biti doveden u pitanje", navodi se u priopćenju. Predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak za Hinu je pak

BROJKA

››

BIsER dANA

Ma nije se evakuirao, gdje da se evakuira? Premjestio se s jedne stolice na drugu

PAvLE KALINIć, pročelnik zagrebačkog gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, za danas.hr o glasinama da se nakon dojave o bombi u Gradskom poglavarstvu prvi evakuirao gradonačelnik Milan Bandić

A NA 2,4

milijuna kuna štete uzrokovalo je nevrijeme u Semeljcima i Erdutu, za koje je u srijedu proglašena elementarna nepogoda

UvOdNIK

mijerku, Štrebersko odrađivanje krize posla bez provjere učinka Zoran daskalović zoran.daskalovic@business.hr

GUvERNER sve popularniji Snimio h. dominić

je ona 2,44. Rejtinzi stranaka uglavnom su zacementirani. SDP (30,9 posto) HDZ-u (22,7 posto) bježi 8,2 posto, a HNS (6,2 posto) je zadržao treće mjesto ispred HSS-a (5,1), dok je HSU (3,2 posto) peti i posljednji koji se može nadati prolasku izbornog praga. darko Baniček

izjavio kako su zaprimili dopis Uprave Sunčanog Hvara, ali kako im ne može odobriti pozajmicu jer Sunčani Hvar već duguje HFP-u lani pozajmljenih 15 milijuna kuna za plaće. No, HFP je Poreznu upravu zatražio deblokadu računa Sunčanog Hvara i odgodu naplate duga s obzirom da je u punom tijeku turistička sezona u kojoj ta tvrtka treba ostvariti prihode, kazao je Duvnjak. i. Profaca

ČLANOvI vLAdE u srijedu su izgledali kao da jedva čekaju izglasati što se izglasati mora, pa da zbrišu što dalje od Banskih dvora i izvlačenja zemlje iz krize foto vlada.hr

ada je prije dva tjedna odlučivala o ukidanju i pripajanju 14 agencija, zavoda i fondova, Vlada je obvezala Ministarstvo financija da u roku 15 dana izradi analizu ušteda koje će se postići prvim većim rezanjem u državnoj i paradržavnoj upravi. Analizu ušteda, međutim, nitko nije ni spomenuo na prekjučerašnjoj sjednici Vlade na kojoj se zakonski propisivalo ukidanje i pripajanje svih tih institucija i poslova koje su obavljale. doduše, nabacivane su procjene kako će se ukidanjem nekih od njih postići od deset do dvadeset posto ušteda. Dojam je, međutim, da su ministri svoje procjene izvlačili iz rukava, odnosno da ne znaju i ne mogu izračunati koliko će uštedjeti rezom koji su povukli. Prije svega, nitko od njih nije ni spomenuo koliko će od 962 zaposlenih nastaviti obavljati dosadašnje i slične poslove, a koliko će ih dobiti otkaz. Hoće li ih se preuzimati zato što državna uprava bez njih nikako ne može, ili zato

››

Čini se da su ministri svoje procjene o uštedama koje će donijeti ukidanje agencija izvlačili iz rukava, odnosno da ne znaju i ne mogu izračunati koliko će uštedjeti rezom koji su povukli

što su zaštićeni dobrim rodbinskim i političkim vezama i poznanstvima? Sudeći po obrazloženju ministra Šukera po kojemu se Fond za razvoj i zapošljavanje ukida jer se njegovo funkcioniranje trebalo financirati sredstvima dobivenim od privatizacije, a osim na početku tih sredstava zapravo nije ni bilo (dijelom zbog zamiranja privatizacije, ali ponajprije zato što se novcem dobivenim od privatiza-

cije isplaćivao dug umirovljenicima), upitno je zašto je taj Fond i dosad egzistirao i zašto su zaposleni u njemu dobivali plaću kad nisu ni mogli raditi ono za što su plaćeni. Ako ih se proteklih godina plaćalo za nerad, za što će ih se plaćati sutra? Članovi vlade, međutim, nisu s tim i sličnim pitanjima razbijali glavu, jer već neko vrijeme, predvođeni premijerkom Jadrankom Kosor, rutinski i štreberski odrađu-

ju mjere iz Programa gospodarskog oporavka kako bi pokazali da se trude izvući zemlju iz krize, a zapravo ni sami ne znaju kakvi su efekti njihovih poteza i hoće li doista polučiti ikakav pozitivni rezultat. Važnija im je postala forma od sadržaja njihovih odluka. Zato su u srijedu redom i izgledali kao da jedva čekaju izglasati što se izglasati mora, pa da zbrišu što dalje od Banskih dvora i izvlačenja zemlje iz krize.

tema 4-5

MALI JAHTAŠI ŠTEDE Interes za godišnje vezove, kažu u ACIZa veće je brodove interes za godišnji vez kontinuirano prisutan, p

Nautičara 5,2 posto ali su vezovi poskup

Krajem srpnja ACI je imao 3619 brodica na stalnom vezu u svojim marinama, 2% manje nego lani, a u prvih sedam mjeseci bilježi pad takozvanih 'brod dana' 5,2%, na 58.685. No, zahvaljujući rastu cijena oko pet posto ne osjećaju financijski pad. Cijene vezova povećavale su 5 do 10% i privatne marine Iako je još prerano za procjenu koliko će nautičari ove sezone donijeti hrvatskom turizmu jer se prava špica sezone, kako su naglasili u ACI-ju, očekuje u sljedeća tri tjedna, dosadašnji rezultati ipak govore o padu broja nautičara na Jadranu. Iako u ACIju još ne žele govoriti o rezultatima sezone i eventualnim projekcijama, ipak brojke govore o dva posto manjem broju brodica na stalnom vezu u njihovim marinama te o padu takozvanih 'brod dana' za 5,2 posto. "Na stalnom je vezu 30. srpnja u ACI marinama bilo 3619 brodica, što je dva posto manje od 2009. (3677) i plana za ovu godinu", kazala je Sonja Brajković, ACI-jeva direktorica ekonomsko-financijskih poslova i kontrolinga.

Krivac Island

Interes za godišnje vezove, naglašava Brajković, u blagom je padu, ali samo u segmentu plovila manjih od 11 metara. Za veće je brodove interes za godišnji vez kontinuirano prisutan, posebno u marinama Rovinj, Vodice, Trogir, Split i Dubrovnik. "Politika tvrtke ACI usmjerena je na plovila veće metraže, što za rezultat ima progresivni rast poslovnih prihoda, a posljedica je smanjenje broja plovila na vezu. Financijski pokazatelji usluge

LUMBARDA NAJJEFTINIJA

Skuplji od Crne Gore i Grčke Prema cijenama za dnevni vez u sezoni, najjeftinija je hrvatska marina Lučica Lumbarda u kojoj je u srpnju i kolovozu dnevni vez za plovila do 9 metara 25 eura, a za ona do 23 metra 68 eura. Dnevni je vez za manja plovila najskuplji u marini Frapa - 58 eura za dan, dok je za veće brodice najskuplje u ACI Split, gdje dnevni vez stoji 236 eura. Susjedna Italija može se podičiti s čak tri marine na popisu 10 najskupljih i najekskluzivnijih marina na svijetu. Prva je ona na Capriju, gdje se dnevni vez za superjahte prosječno plaća 2900 eura, s time da taj talijanski otočić ima samo 10 mjesta za superjahte. Druga je na popisu marina Porto Cervo na Sardiniji gdje je dnevni vez samo malo jeftiniji, prosječno 2500 eura, a treća je marina Portofino u Liguriji, gdje superjahte plaćaju 2350 eura. No to su marine za najbogatije nautičare. Gledajući cijene za obične smrtnike, Hrvatska je ipak nešto skuplja od susjednih država, barem kada je riječ o cijenama dostupnim preko interneta. U susjednoj Crnoj Gori koja ubrzano razvija resurse za nautički turizam cijene su od 28 do 38 eura za manja te od 97 do 170 eura za veća plovila. Nešto su više cijene u Grčkoj: u marini Lefkas cijena dnevnog veza za manje jahte iznosi 33 eura, a za veće 101 euro. Još je jeftinija marina Faliro sa 29 odnosno 102 eura. Iako grčkim cijenama treba dodati PDV, ipak su jeftiniji od hrvatskih marina.

stalnog veza, koji u prvih šest mjeseci sudjeluju sa 61 posto, porasli su 7 posto u odnosu na prethodnu godinu", kaže Brajković. Ipak, brojke pozivaju na oprez, osobito stoga što je sezona u ACI marinama započela s manjim brojem dnevnih vezova. Točnije u prvih su sedam mjeseci u 21 ACI-jevoj marini zabilježili 58.685 brod/ dana, 5,2 posto manje u odnosu na 61.930 brod/dana lani.

No to je, napominju u ACI-ju, usluga koju nautičari najviše koriste u sezoni. Objašnjenje za te brojke traži se u erupciji vulkana na Islandu, poplavama i - nogometu. "Glavni je razlog smanjenih dolazaka inozemnih gostiju te otkazivanje tradicionalni uskršnjih regata blokada zračnog prometa Europe uslijed pojave vulkanskog pepela s Islanda, loše vrijeme, poplave u velikom broju naših

emitivnih tržišta te svjetsko nogometno prvenstvo, kada je uobičajen pad posjeta inozemnih gostiju. Znatniji porast broja ostvarenih brod/ dana temeljem dnevnog veza počinje se realizirati tijekom druge polovice srpnja", kaže Brajković.

'Nismo skupi'

Istodobno su cijene u ACIjevim marinama porasle prosječno pet posto. Toliko su rasle i cijene u ostalim marinama koje su odgovorile na upit Business.hr-a: u Marini Frapa porasle su najviše, prosječno 10 posto, u Marini Tribunj cijene su rasle 5 posto, a primjerice u Marini Punat povećane su 5 do 7 posto. U Marini Nautica u Novigradu cijene godišnjeg veza porasle su 10 posto. Nešto skuplje usluge hrvatskih marina ne bi trebale imati veze s manjim brojem nautičara - u ACI-ju tvrde da su cijene usluga u marinama nešto jeftinije od okruženja na Mediteranu. Ali u nekim drugim hrvatskim marinama primjećuju i značajnije promjene. Tako u marini koja nosi titulu najljepše hrvatske marine, Marini Frapa, primjećuju znatan pad prometa u odnosu na prošlu godinu u smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima marine. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

REZULTATI ACI-ja

Prihod dosegnuo 7,25 mil. kn Nautička sezona traje od Uskrsa do listopada, a sam je početak godine rezerviran za ulaganja u infrastrukturu te razna poboljšanja ponude u marinama. Prema financijskom izvješću, ACI je u prvih pola godine ostvario bruto dobit od 7,25 milijuna kuna, što je 2,9 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2009. godine.

-ju, u blagom je padu, ali samo za plovila manja od 11 metara. posebno u marinama Rovinj, Vodice, Trogir, Split i Dubrovnik

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

cIJEnE vEzovA zA BroDovE oD 22 Do 22,99 m (u eurima) Marina

Godišnji vez

Dnevni vez u srpnju i kolovozu

Lučica Lumbarda ACI Korčula ACI Pula Marina Vrsar Marina Nautica Kornati ACI Dubrovnik Punat ACI Split Marina Preko Marina Frapa Tribunj ACI Opatija Marina Dalmacija Marina Hramina

3.634 7.350 7.700 8.955 9.735 10.500 11.814 12.144 12.420 12.450 13.500 16.790 21.050 dogovor nema

68 211 173 144 147 110 222 144 236 155 185 160 184 130 207

cIJEnE vEzovA BroDovE oD 8 Do 8,99 m (u eurima) Marina

Godišnji vez

Dnevni vez u srpnju i kolovozu

Lučica Lumbarda ACI Korčula ACI Pula ACI Dubrovnik Marina Vrsar Marina Preko Marina Frapa Kornati Marina Nautica ACI Split Punat Marina Hramina Marina Dalmacija ACI Opatija Tribunj

1.075 2.120 2.320 2.595 2.753 2.880 3.110 3.300 3.500 3.635 3.786 3.878 3.990 4.390 4.505

25 53 43 49 42 44 58 39 51 56 45 45 45 47 55

foto cime©/cropix

o manje nego lani, upjeli bar 5 posto

tema 6-7

KUPACA MANJE, A DOBIT RASTE Šoping centrima pada centra na Laništu najesen će doći do novog preslagivanja sna

West Gate snižen otima kupce City Rast prometa ne prati i rast posjećenosti, što je i dalje pokazatelj da ljudi manje kupuju. No trgovci očekuju oporavak tržišta maloprodaje u drugoj polovici ove i u sljedećoj godini Dok trgovci u šoping centrima kukaju kako su zbog pada potrošnje prisiljeni zatvarati svoje lokale, financijska izvješća tvrtki u čijem su vlasništvu šoping centri uglavnom pokazuju rast prihoda i dobiti u prošloj godini, iako je slika raznolika. Primjerice, City Centar One u vlasništvu je tvrtke Gradski centar, čiji se prihodi, među ostalim, ostvaruju i od najmova u centru. Društvo je u 2009. godini ostvarilo 136 milijuna kuna prihoda, što je povećanje 17,74 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali su rasli i rashodi, pa su prošlu godinu završili sa 1,92 milijuna kuna gubitka.

Lagani oporavak

Što se tiče trendova u maloprodaji, u City Centru One vlada optimizam. "Iako je promet u dva ljetna mjeseca znatno manji nego tijekom drugih razdoblja u godini, smatramo da je maloprodaja u fazi laganog oporavka. Tako su naši partneri u srpnju ostvarili 4 posto veći promet nego u istom mjesecu lani, a poslovanje centra u prvoj je polovici godine bilo 7 posto bolje nego u istom razdoblju lani. Rast prometa ne prati, nažalost, i rast posjećenosti, što je i dalje pokazatelj da ljudi manje kupuju. No doba je krize i sve veće konkurencije u našem sektoru pa

Tvrtka (vlasnik prodajnog centra)

Dobit/ gubitak

Prihod

2008. 2009. 2008. 2009.

Zakup (Joker)

49,07 59,79

1,22

8,70

Euro Structor, GTC grupa (Avenue Mall Zagreb)

131,67 126,68 5,29

16,95

Degi Jankomir (King Cross)

51,06 50,16 -6,77 -14,40

Gradski centar (City Center 115,54 136,05 -1,20 One)

-1,93

Centar Kaptol (Centar Kaptol)

4,55

Rosis Unus (Roses fashion outlet)

52,63 50,36 6,94 1,81

25,92 -22,96 -18,90 milijuni kuna Izvor: Fina

smo zadovoljni postignutim", poručuje Vlatka Svedružić, zadužena za marketing i PR u CCO-u. Tvrtka Euro Structor, u sastavu GTC grupe, u čijem je vlasništvu zagrebački Avenue Mall bilježi pak pad ukupnih prihoda i rast dobiti. U prošloj je godini ostvarila 126,7 milijuna kuna prihoda, 3,8 posto manje nego 2008. godine, a dobit je smanjenjem rashoda porasla 221 posto, na gotovo 17 milijuna kuna. I u Avenue Mallu očekuju oporavak tržišta maloprodaje u drugoj polovici ove te u sljedećoj godini. "Zahvaljujući našoj lokaciji uvjereni smo da ćemo i dalje

uspješno poslovati bez obzira na otvaranje novih trgovačkih centara. Dostupni smo javnom prijevozu, a imamo i kvalitetne brendove koje ćemo ojačati", kažu u Avenue Mallu.

I Joker u plusu

U plusu je, i to znatnom, i splitski Zakup, koji, među ostalim, upravlja trgovačkim centrom Joker. U prošloj je godini tvrtka ostvarila ukupan prihod od 59,8 milijuna kuna, što je povećanje 21,85 posto u odnosu na prethodnu godinu, a dobit je porasla 613,11 posto, na 8,7 milijuna kuna. Tvrtka Degi Jankomir u

aju prihodi, ali većini raste dobit, a otvaranjem Arena aga među centrima na području Zagreba

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

njima do 70 posto Centru One ÆElJKO KERUM Zakup, koji upravlja Joker centrom, proπle godine imao dobit

ROMAN ROGOvI∆ Roses fashion outlet u Začretju posluje s gubitkom, a planiraju i ove godine

STJEPAN IvElJI∆ West Gate sniæavanjem cijena do 70% poËeo privlaËiti kupce

čijem je vlasništvu galerija trgovačkog centra King Cross ostvarila je lani 50,16 milijuna kuna prihoda što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Gubitak je iznosio 14,4 milijuna kuna tj. uslijed povećanih rashoda povećan je 112,7 posto. Prihod tvrtke Centar Kaptol iznosio je 50,36 milijuna kuna ili 4,25 posto manje nego prethodne godine. Dobit je prošle godine bila 4,54 milijuna kuna ili 34,7 posto manja nego godinu prije. S druge strane, novootvoreni centri bilježe minuse, što je i očekivano. U Roses fashion outletu u Sv. Križu Začretje kažu da su prošle godine zabilježili gubitak, što je bilo i predviđeno za prve godine poslovanja, ali uprava ipak nije očekivala toliki gubitak kad su odlučivali o investiciji. Prihodi tvrtke Rosis Unus u čijem je vlasništvu outlet prošle su godine iznosili 25,92 milijuna kuna, što je oko 13 puta više nego

2008. (s tim da je outlet otvoren krajem te godine), a lanjski gubitak iznosi 18,9 milijuna kuna, što je pak 17,68 posto manje nego godinu prije.

Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, očekuje da će na jesen, otvaranjem Arena centra na Laništu, doći i do novog preslagivanja snaga među centrima na području Zagreba. "West Gate se velikim sniženjima do 70 posto pretvara u outlet centar, i to je utjecalo na pad prometa u City Centru One. Promet će se dodatno smanjiti otvaranjem novog centra na Laništu", smatra Jeger čija udruga s pojedinim centrima dogovara i dodatna smanjenja najamnina za zakupce kako bi zajedno s centrima podnijeli teret krize i pada potrošnje. Zasad čekaju potpisivanje novih ugovora u Avenue Mallu koji im je već jednom spustio cijenu najma. U West Gateu su, kaže, također postigli znatne popuste najma, kao i u Arena centru na Laništu, gdje su spustili svoje početne cijene.

Golema sniženja

"Prilagodili smo planove tržišnim uvjetima. I u ovoj godini predviđamo gubitak, a iduće se nadamo poslovati s dobiti. Naš tip centra znatno se razlikuje od drugih centara i još prolazimo fazu upoznavanja tržišta, što kupaca, što zakupaca s ovim oblikom trgovine. U pravilu trebaju proći tri godine da bi se zabilježila dobit", kaže direktor outleta Roman Rogović koji potpunu stabilizaciju na tržištu maloprodaje očekuje na proljeće 2011. godine. Direktor zagrebačkog West Gatea Stjepan Iveljić ne dijeli optimizam drugih i smatra da u sljedećem razdoblju neće doći do povećanja potrošnje, a na maloprodajne cijene, kaže, mogao bi utjecati i rast cijena energenata.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

KOSOR PORUČILA

'Nitko neće odvesti lipicance iz Đakova' Zagreb. Premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade u srijedu komentirala je negodovanja što ih je u javnosti izazvala odluka o pripajanju đakovačke ergele lipicanaca ergeli u Lipiku. "Nitko neće odvesti lipicance iz Đakova ni ugroziti opstanak ove ergele. Radi se isključivo o racio-

nalizaciji. Vodit ćemo računa o svemu i svima, a posebno o ponosu svih građana Hrvatske, a to su ergela u Đakovu, ali i ergela u Lipiku", poručila je premijerka. "Ako naši gosti u Hrvatskoj budu to željeli, vodit ćemo ih i u jednu i u drugu ergelu", dodala je. Podsjetila je i da je riječ o mjeri iz Vladina Programa gospodarskog oporavka, a kritičarima spočitnula što od Vlade zahtijevaju racionalizaciju, ali su nezado-

ROK ZA NATJEČAJE 45 DANA

Vlada objavila uvjete za članove NO-a javnih tvrtki Zainteresirani kandidati za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru državne tvrtke ne smiju se baviti poslovima iz sfere njezine djelatnosti, stoji u novoj Vladinoj uredbi, ali će morati ispunjavati i uvjete koji će ovisiti 'o specifičnoj prirodi pojedinog društva' Vlada je u srijedu donijela uredbu o javnim natječajima i uvjetima za izbor članova nadzornih i upravnih odbora poduzeća u državnom vlasništvu. Nadležna je ministarstva obvezala da u roku 45 dana provedu javne natječaje za izbor članova nadzornih i upravnih odbora u svim državnim i javnim poduzećima.

Uštede u agencijama

Zainteresirani kandidati ne smiju se baviti poslovima iz predmeta poslovanja društva niti se tim poslo-

vima smije baviti pravna osoba s kojom su povezani, stoji u uredbi. Međutim, kandidati će morati ispunjavati i uvjete koji će ovisiti "o specifičnoj prirodi pojedinog društva". Usto, kandidat mora imati završen stručni ili sveučilišni preddiplomski ili diplomski studij, najmanje pet godina iskustva "na odgovarajućim poslovima u struci", ne smije imati pravomoćnu presudu o naknadi štete tvrtki (ili njezinim vjerovnicima) u kojoj je bio suvlasnik ili je za nju radio. Također, kandidat ne smije doći u sukob interesa članstvom u odboru. Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila i brojne zakonske promjene kojima se regulira ukidanje i spajanje 14 agencija, zavoda, fondova i drugih institucija, o čemu je, provodeći Program gospodarskog oporavka, odluči-

PREMIJERKA Jadranka Kosor snimio hrvoje dominić

la prije dva tjedna. U tim je institucijama do sada bilo 962 zaposlenih, a za njihove plaće iz proračuna se izdvajalo više od 110 milijuna kuna.

Učinkovitije

Zakonskim promjenama propisano je da će zaposlene koji nastave obavljati svoje dosadašnje poslove preuzeti ministarstva i druge institucije kojima su ugašene agencije, fondovi i zavodi pripojeni, dio zaposlenih također će dobiti status državnih službenika i bit će stavljeni na raspolaganje Vladi odnosno državnoj upravi, a višak zaposlenih dobit će otkaz uz otpremnine sukladno radnom zakonodavstvu. Ukidanje i pripajanje agencija, zavoda i fondova resorni ministri obrazlagali su racionalizacijom i uštedama, ali su isticali i da će se poslovi koje su do sada obavljale ukinute institucije još uspješnije i efikasnije nastaviti obavljati u ministarstvima ili novim ujedinjenim institucijama. Pritom su uglavnom tvrdili kako će se ukidanjem i pripajanjem pojedinih agencija, zavoda i fondova uštedjeti od 10 do 20 posto proračunskih sredstava koja su do sada izdvajana za njihovo funkcioniranje. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

voljni kad se uštede odnose na njih. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić istaknuo je pak da će objedinjavanje dviju ergela u jedinstveni Hrvatski centar za konjogojstvo - državne ergele Đakovo i Lipik znatno racionalizirati troškove. "Moguće su uštede i do 20 posto", rekao je. Paketom zakona kojima se racionalizira tijela s javnim ovlastima obuhvaćeno je 14 pravnih osoba s ukupno 962 zaposlenih. H

bROJKA

311,5 milijuna kuna planirani su prihodi od boravišne pristojbe ove godine, od čega bi 280 milijuna kuna trebali uplatiti strani turisti, rečeno je na sjednici Vlade, na kojoj je odlučeno da se boravišna pristojba za 2011. neće mijenjati

Viadukt mil. kuna DODATNI TROŠKOVI Viadukt želi od HAC-a naplatiti oko 200 milijuna kuna dodatnih radova na dionici od Šestanovca do Ravče koja je dovršena u prosincu 2008. godine, ali HAC te dodatne troškove ne priznaje. Stoga su završili na Stalnom izabranom sudištu pri HGK

Uprava Viadukta odgodila je isplatu dividende dioničarima te građevinske tvrtke jer - nema novca. U dopisu poslanom svojim dioničarima predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić navodi da se isplata dividende odgađa privremeno zbog nelikvidnosti društva izazvanog neplaćanjem dospjelih obveza od strane investitora u vlasništvu države. Iako Mikulić ne navodi koji su to državni neplatiše krivi za to što Viaduk-

OGLAS

tužio HAC zbog 200 a neplaćenih radova DIVIDEnDA I AnEKS nA ČEKAnJU Zagrebačka građevinska tvrtka ne može isplatiti dividendu zbog nanaplaćenih potraživanja foto prkić/cropix

đevinske tvrtke poslali u HAC okončane situacije, ali HAC dodatne radove očito ne želi platiti. Sada su sporna ta izvantroškovnička potraživanja. Viadukt je 2009. godine samo na osnovi kamata za nepravodobno plaćene obveze fakturirao HAC-u 11,6 milijuna kuna. Po istoj su osnovi iz te građevinske tvrtke i Hrvatskim cestama fakturirali 5,6 milijuna kuna.

Tko je kriv?

tovi dioničari neće dobiti svoju dividendu, Business.hr doznaje da je riječ o HAC-u protiv kojega je Viadukt pokrenuo i spor na Stalnom izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. A u građevinskim krugovima kažu da je vrijednost toga spora čak 200 milijuna kuna!

Ugovorena cijena

U Viaduktu i HAC-u nisu željeli govoriti o tome zašto su završili na arbitraži, no od upućenih doznajemo

da Viadukt želi naplatiti dodatne radove za gradnju dionice autoceste Šestanovac-Ravča na autocesti Split-Ploče, koja je puštena u promet još u prosincu 2008. godine! Ugovorena cijena gradnje tog dijela autoceste prema Pločama bila je 1,6 milijardi kuna plus PDV. Kako doznajemo, Viadukt je probio ugovoreni troškovnik na toj dionici još prije asfaltiranja, ali ugovor o dodatnim radovima nikada nije potpisan. Iz te su gra-

Naši sugovornici kažu da je HAC dobrim dijelom krivac za to što je cijena gradnje dionice Šestanovac-Ravča bila skuplja od ugovorene. Naime iz HACa su, ali i iz Vlade, pritisnuli izvođače radova da tu dionicu završe u prosincu 2008. godine iako je realni rok bio proljeće 2009. godine. Intenzivni radovi zimi kad nije sezona za građevinare uzrokovali su dodatne troškove, kažu naši sugovornici, a na to su iz Viadukta navodno i upozoravali investitore. Kako doznajemo, HAC je u sličnom sporu i sa splitskim Konstruktorom koji je bio vodeći partner u konzorciju domaćih građevinara na dionici Dugo-

HAC-ovi TROŠKOVI ARBITRAŽE

Hanžekoviću 300.000 kn Hrvatske će autoceste kao svojega zastupnika u arbitražnom postupku s Viaduktom angažirati odvjetničko društvo Hanžeković, Radaković & partneri kojem će za tu uslugu platiti 300.000 kuna, kolika je vrijednost ugovora koji ta državna tvrtka i odvjetnički ured namjeravaju potpisati. HAC je već godinama stalni klijent tog odvjetničkog ureda. U HACu su nam na naša pitanja o sporu s Viaduktom i angažiranju Hanžekovića u tom sporu kazali samo da su se zbog složene pravne problematike za zastupanje u arbitražnom postupku odlučili angažirati odvjetničko društvo Hanžeković, Radaković i partneri čiji odvjetnici, tvrde u HAC-u, raspolažu stručnim i potrebnim pravnim znanjima vezano uz specifičnost navedenog spora i upoznati su s njegovom problematikom.

VIADUKT

Za dividendu 5,75 mil. kn Prema odluci Glavne skupštine dioničara Viadukta, isplata dividende trebala je biti 14. kolovoza ove godine, i to iz dobiti za 2009. godinu. Viadukt je lani ostvario ukupno 7,7 milijuna kuna dobiti, a od toga 5,75 milijuna kuna namjerava isplatiti kao dividendu dioničarima. Ostali iznos, 385 tisuća kuna, stavit će u zakonske rezerve, a 1,56 milijuna kuna u zadržanu dobit.

polje-Šestanovac. Ta je dionica puštena u promet još u lipnju 2007. godine, no dodatni radovi u iznosu 59,9 milijuna kuna još nisu plaćeni. Uprava HAC-a imala je namjeru u jesen 2009. godine potpisati aneks ugovora (vrijednog 1,58 mi-

lijardi kuna), no ubrzo je njezin predsjednik završio u pritvoru zbog afere tuneli. Novi predsjednik Uprave Stjepko Boban očito se nije usudio potpisati još jedan HAC-ov sporni ugovor. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

EUROSTAT

Stopa zaposlenosti u EU 64,5%, u Hrvatskoj 56,6% Zagreb/Bruxelles. Ukupna stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godine u EU27 u 2009. je pala na 64,6%, sa 65,9% u godini ranije, pokazalo je izvješće Eurostata. Stopa zaposlenosti za žene u EU je pala na 58,6 posto, sa 59,1 posto u 2008. Istodobno, stopa zaposlenosti među muškarcima smanjila se na 70,7 posto, sa

72,8 posto. Stopa zaposlenosti za one u dobi od 55 do 64 godine nastavila je rasti te je u 2009. dosegnula 46 posto. Najviše stope zaposlenosti za osobe u dobi između 15 i 64 godine prošle su godine zabilježene u Nizozemskoj (77%) i Danskoj (75,7%), a najniže imaju Malta i Mađarska (54,9 odnosno 55,4%). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila 56,6%, a u dobnoj skupini od 55 do 64 godine 38,4 posto. H

ŠIRENJE U SRBIJI

Mercator zakupio 22 objekta Coke Zagreb. Mercator S potpisao je ugovor o strateškom povezivanju s Poslovnim sistemom Coka i tako nastavio sa širenjem maloprodajne mreže u Podunavskom i Braničevskom okrugu, priopćili su iz Mercatora. Ugovor o zakupu potpisan je na 15 godina, a broj prodajnih objekata Mercator S tako je uvećao za 22 objek-

ta. Stanka Čurović, predsjednica Upravnog odbora Mercatora S i pomoćnica predsjednika Uprave Grupe za Mercator trgovinu JI Europe, istaknula je da su tako s oko 9% tržišnog udjela učvrstili mjesto drugog najvećeg trgovca u Srbiji. U sklopu Poslovnog sistema Coka posluju TP Coka i TP Dunav iz Smedereva, TP Inex Velepromet iz Velike Plane, TP Mlava iz Petrovca na Mlavi, TP Nova trgovina iz Petrovca, kao i tvornica za proizvodnju kartonske ambalaže Mladost iz Odžaka. B.hr

Poslovni centar po - zbog parkinga NEŽELJENE GARAŽE Tvrtka Euroyachting privremeno je zatvorila 20 milijuna kuna vrijedan poslovni objekt na zagrebačkoj Savskoj Opatovini zbog manjka interesa zakupaca - pri čemu je ključno bilo odustajanje velikog trgovca elektronikom koji želi parking ispred centra, a ne garažu

CENTAR U SAVSKOJ OPATOVINI nije uspio zaživjeti ni uz kuglanu snimio hrvoje dominić

Poslovni objekt od 50 tisuća kvadrata tvrtke Euroyachting na zagrebačkoj Savskoj Opatovini, preko puta City Centra One, privremeno je zatvoren zbog nedovoljnog interesa zakupaca. U prosincu je tamo otvoren ekskluzivni Bowling centar

300, sa čak 36 staza, no samo šest mjeseci kasnije pokazalo se da kuglanje i nije omiljeni sport Hrvata, a, kako doznajemo, nije bilo interesa ni za ostale poslovne prostore namijenjene uredskim i trgovačkim sadržajima. Investitor objekta je vlasnik

Euroyachtinga, građevinski poduzetnik Branko Maček, koji je u projekt uložio oko 20 milijuna eura.

Cijena nije problem

Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer, ističe kako ci-

jene prostora u Euroyachtingovu objektu nisu bile problem, kao ni dobra mikrolokacija, već je "kvaka" bila u parkingu. "Prizemlje kao klasičan trgovački prostor više ne prolazi, pogotovo ne za trgovine namještaja, elektronike i

U beNkoVcU

Prosvjedovali radnici Veletržnice Benkovac. Tridesetak radnika benkovačke Veletržnice prosvjedovalo je u srijedu u krugu tvrtke tražeći ostavku direktora Dražena Lokina i sastanak u Hrvatskom fondu za privatizaciju. Tvrtka je na rubu propasti, a uprava na razne načine šikanira radnike, tvrde prosvjednici. Dodaju da u posljednjih se-

dam mjeseci, od kada je novi direktor na čelu Veletržnice, nije isposlovan ni jedan novi posao. Posljednjih pet godina radnicima nisu plaćeni doprinosi, a posla je toliko malo da bi uskoro mogle kasniti i plaće, kaže sindikalni povjerenik Jašo Bljajić. Kap koja je prelila čašu radničkog strpljenja bili su izvanredni otkazi za tri djelatnika. Prosvjednici sumnjaju da uprava želi uništiti tvrtku i otpustiti radnike kako bi se Veletržnica Benkovac prodala ispod cijene. H

tUrIZaM

Hrvatska 2. hostel destinacija u istočnoj europi Zagreb. Hrvatska je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na najvećem svjetskom on-line hostel servisu HostelWorld.com, priopćio je portal PoslovniPuls.com. Većina vodećih domaćih turističkih centara dobro je predstavljena na HostelWorldu, od jeftinih hostela do privatnih soba, apartmana i vila. Poslov-

niPuls doznaje kako je upis novih objekata iz Dubrovnika blokiran zbog prevelike ponude, što potvrđuje popularnost tog servisa među vlasnicima privatnog turističkog smještaja. I Split, Zadar i Šibenik popularni su među mlađom populacijom koja najčešće koristi HostelWorld. "Hrvatska je nakon Češke naša najpopularnija destinacija u istočnoj Europi za 2010. Rezervacije za Hrvatsku skočile su 25%", izjavila je Aisling White, PR managerica HostelWorlda. B.hr

U DUbroVNIkU upis novih objekata na HostelWorldu blokiran zbog prevelike ponude Snimio zvone pandža

povećava kapital odbacio Bomark Farmala za 9,6 mil. kuna FINaNcIjSka INjekcIja

stavno prevelik u odnosu na veličinu grada i relativno malu kupovnu moć građana pa se može očekivati još gora situacija. U jednom je trenutku, kaže Franolić, manjak prostora postao višak.

brojke

90 250-300 115

milijuna kuna prihoda ostvario je lani Farmal, što je bilo čak 40 posto više nego 2008.

Pala potražnja

PatrIck FraNolIć, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer Snimio h. dominić

sličnih sadržaja. Razmaženi kupac ne želi parkirati u garaži već ispred centra. Majke s djecom posebno ne vole garaže. U prostor navedenog objekta trebao je useliti jedan zakupac s elektronikom, ali je odustao", pojašnjava Franolić, čija je agencija zastupala Euroyachting u najmu poslovnih prostora. Čelni čovjek Spiller Farmera ističe kako je u Zagrebu broj postojećih trgovačkih centara te onih čija se izgradnja najavljuje jedno-

"Možda imamo manje kvadrata po stanovniku od Beča, Budimpešte ili Praga, ali imamo i manju kupovnu moć", ističe Franolić. Potražnja za uredskim prostorima također je znatno pala u posljednjih godinu dana, ali u nekretninskim agencijama procjenjuju da bi se situacija s krajem ove i početkom iduće godine ipak trebala promijeniti nabolje. "Činjenica je da, kada je riječ o uredskim prostorima A klase, Zagreb ima najbolju popunjenost u Europi, više od 95 posto. Međutim, popunjeni su samo oni objekti koji su već nekoliko godina u funkciji. Nema dovoljno novih tvrtki koje bi ekspandirale na zagrebačkom tržištu i koje bi zakupile sve nove poslovne prostore", zaključuje Franolić. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

10.229 m2

Ostao im 171 neprodani stan Euroyachtingu je ostao i 171 neprodan stan u dva objekta također na Savskoj Opatovini. Ukupna je površina stanova 10.229 četvornih metara. Nova je prodajna cijena kvadrata između 1650 i 1800 eura, a Hypo banka je objavila kako će kredite za stanove davati po povoljnijoj kamatnoj stopi.

milijuna kuna godišnjeg prihoda petogodišnji je cilj Farmala

zaposlenih trenutačno ima Farmal

Distributer ambalažnog materijala bomark dokapitalizirao je ludbreškog proizvođača generičkih lijekova Farmal, a financijska će se injekcija najvećim dijelom iskoristiti za nove investicije, kaže jasna bobetić iz Farmala Varaždinski Bomark, distributer ambalažnog materijala, dokapitalizirao je svoju tvrtku Farmal sa 9,6 milijuna kuna pa temeljni kapital ludbreškog proizvođača generičkih lijekova sada iznosi 58,64 milijuna kuna. Odlukom Glavne skupštine društva iz svibnja ove godine izdano je 32.058 redovnih dionica po nominalnom iznosu od 300 kuna. Prema riječima Jasne Bobetić, zadužene za korporativne poslove u Farmalu,

tvrtki je potreban svježi kapital te je od vlasnika zatražena financijska injekcija koja će se najvećim dijelom iskoristiti za nove investicije. I prošle je godine Bomark povećao temeljni kapital Farmala za sedam milijuna kuna također pretvorivši svoja potraživanja u ulog. I dok je prošle godine proizvođač generičkih lijekova imao teškoća s naplatom lijekova koja se znala odužiti i na 200 dana, danas u Farmalu kažu da je naplata jako dobra, pa i prihodi.

rast prihoda

"U prvih šest mjeseci bilježimo povećanje prihoda od 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani i u stvari smo zadovoljni. Na razini godine planirali smo prihode od 100 milijuna kuna", ističe

Bobetić. Tvrtka ima 115 zaposlenih, a prošle je godine, bez obzira na pad tržišta generičkih lijekova, ostvarila ukupan prihod oko 90 milijuna kuna, što je bilo čak 40 posto više nego 2008.

Izvoz u regiju

Farmal zasad više od 90 posto prihoda ostvaruje na hrvatskom tržištu, no krenuli su u osvajanje i inozemnih tržišta, među kojima je zasad na prvom mjestu BiH gdje su već lansirali devet lijekova. Nakon BiH u planu su Albanija, Srbija te Rumunjska i Bugarska. Miljenko Boršćak, predsjednik Uprave Bomarka, najavio je početkom ove godine kako im je plan da u sljedećih pet godina Farmal dosegne razinu od 250 do 300 milijuna kuna prihoda. Nevenka Cuglin

dogaaji

FINA

Zagrebačke plaće 20% više od prosjeka

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

GRAD ZAGREB Prosječna neto plaća lani 5543 kune snimio saša ćetković

Zagreb. U Hrvatskoj je najbolje biti zaposlenik kod velikog poduzetnika u državnom sektoru u Gradu Zagrebu. Na takav zaključak upućuju podaci Fine koji pokazuju da su u 2009. prosječne plaće kod poduzetnika u državnim tvrtkama bile gotovo 40 posto više nego u privatnom sektoru, a jedino je u Zagrebu prosječna plaća bila viša od dr-

žavnog prosjeka, 19,6 posto. Prema obrađenim podacima godišnjih financijskih izvještaja 91.320 poduzetnika, prosječna je neto plaća u 2009. iznosila 4634 kune. Pritom su zaposleni u državnom sektoru za svoj rad lani primili najveće prosječne neto plaće, u iznosu 5974 kune, što je 28,9 posto ili 1340 kuna više nego kod svih poduzetnika, a 1704 kune više nego zaposlenika kod poduzetnika u privatnom sektoru. Iz Fine navode da već godinama prosječne plaće u svim županijama osim u Gradu Zagrebu za-

ostaju za državnim prosjekom. Po županijama, prosjeci neto plaća kretali su se od najnižih 3320 kuna u Virovitičko-podravskoj županiji do 5543 kune u Gradu Zagrebu odnosno u omjeru 1:1,7. Nakon Grada Zagreba najviša prosječna plaća tijekom 2009. isplaćena je u Istarskoj županiji (4598 kn), a slijedi Zadarska županija sa 4587 kn. Nakon Virovitičko-podravske, najniže plaće isplaćene su u Vukovarsko-srijemskoj (3385 kuna) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (3445 kuna). H

Telekomi povećali prihod od koncesija VIŠE I OD PLINA I VODA Prošlogodišnji 46postotni skok prihoda od koncesija, na 689,55 milijuna kuna, ostvaren je zahvaljujući rastu prihoda od naknada za koncesije u javnim telekomunikacijama i za uporabu radiofrekvencija, koje plaćaju telekomi i elektronički mediji Prošle je godine prihod državnog proračuna od koncesija porastao 46 posto - ili gotovo 220 milijuna kuna — na 689,55 milijuna kuna, doznajemo iz Ministarstva financija. Takav skok ostvaren je zahvaljujući rastu prihoda od na-

knada za koncesije u javnim telekomunikacijama i za uporabu radiofrekvencija (plaćaju ih telekomi i elektronički mediji), koje su skočile 57,26 posto, sa 320,5 na 504 milijuna kuna. Petar Čavlović, član IVAN ŠUKER, ministar financija snimio hrvoje dominić

Uprave H1 i predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK, objašnjava kako je to posljedica rasta prihoda telekoma, kojima je koncesijska naknada određena kao postotak prihoda. Dodaje kako je taj trend rasta vidljiv posljednjih nekoliko godina zahvaljujući liberalizaciji tržišta telekomunikacija, koja je tako donijela i rast prihoda države.

Liberalizacija

Znatan rast - čak 70 posto - ostvaren je od koncesija za eksploataciju plina koje su dosegle 63,4 milijuna kuna i tako postale druga po veličini koncesijska stavka. Porasle su i naknade za koncesije na vodama i vodnom dobru, 47,2 posto, na 46,9 milijuna kuna. Koncesije na pomorskom dobru porasle su pak 17,9 posto, na 17,46 milijuna kuna.

NajuNosNije koNcesije (u milijunima kuna) 2008. 2009. Telekomunikacije i radiofrekvencije Eksploatacija plina Vode i vodno dobro Igračnice Pomorsko dobro Poljoprivredno zemljište Pravo lova

320,49 37,20 31,83 52,15 14,81 10,39 3,30

Od većih koncesijskih stavki pali su prihodi od koncesija na igračnice i poljoprivrednog zemljišta, 13,5 posto, na 45,1 odnosno devet milijuna kuna.

Rekord iz 2007.

Lovci su lani u proračun također donijeli više prihoda, iako neznatnih 4,1 posto, 3,44 milijuna kuna. Od ostalih manjih stavki naknade za koncesije za osnivanje slobodne zone povećane su tridesetak posto, na 264 tisuće kuna, naknada za koncesije na javnim cestama

503,98 63,41 46,86 45,12 17,46 8,99 3,44

% 57,26% 70,45% 47,19% -13,47% 17,90% -13,46% 4,14%

porasla je sa dvije i pol tisuće kuna na 27 tisuća, a naknada za otvaranje slobodnih carinskih prodavaonica iznosila je nepromijenjenih 1117 kuna. U posljednjih nekoliko godina najveći je prihod od koncesija ostvaren 2007. godine — gotovo 1,9 milijardi kuna — i to zahvaljujući uplati koncesije za autoceste. Te je godine profunkcionirao i registar koncesija, što je olakšalo i kontrolu naplate koncesija. Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

NEKRETNINE

Zakupi porasli samo 0,7% Za razliku od naknada za koncesije, proračunski prihodi od zakupa porasli su samo 0,7 posto, na 154,49 milijuna kuna. Zakupnine država naplaćuje od najma i zakupa poslovnih prostora, podnajma, stambenih prostora, imovinskih prava, industrijskog vlasništva, zemljišta, pokretne imovine i skladišnih prostora.

business plus Petak 6/8/2010 i Subota 7/8/2010

magnet za turiste

Japanci znaju i ri탑u prodati pod atrakciju

> internet > turizam > hrana

14-15 business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

SLOBODA GOVORA

I Rusija zabranjuje pristupYou Tubeu Google upozorava kako su ruski zakoni kreirani tako da otežavaju slobodu govora u najvećoj zemlji na svijetu. Rusija se time na listi država koje zabranjuju You Tube pridružila Indoneziji, Brazilu, Iranu, Maroku, Pakistanu, Tunisu, Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Sud u ruskome gradu Komsomolsku naredio je lokalnom pružatelju internetskih usluga RA RTS Rosnetu neka blokira pristup internetskim stranicama You Tube zbog promotivnih sadržaja ruskih ultranacionalista. Odluka je donesena kada se ekstremistički video pod sloganom "Rusija za Ruse"

pojavio na tom globalnom servisu za razmjenu videosadržaja, prenose svjetski mediji.

Globalno pitanje Osim You Tubea, zabranjen je pristup na još četiri stranice jer su sadržavale dijelove knjige "Mein Kampf" Adolfa Hitlera, a riječ je o projektu Internet Arhive i on-line knjižnicama Lib.rus.ec, Thelib.ru, te Zhurnal.ru. Odluka je očekivano izazvala negative reakcije na Zapadu, pa se tako na brojnim internetskim forumima može pročitati kako se problem mogao riješiti ne općom zabranom pristupa You Tubeu već jednostavno službenim zahtjevom Googleu da sporni sadržaj skine s weba. Iz te su tražilice poručili kako je "internetska sloboda izražavanja globalno pitanje kojemu prijetnje dolaze iz cijelog svijeta" te kako ruski korisnici interneta neće više imati mogućnost pristupa legitimnim on-line sadržajima i videoservisima, među kojima je, ironično, i kanal ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. Iz Googlea upozoravaju i

na rigidnost ruskog zakona prema čijim je odredbama za postavljanje sadržaja na internet odgovoran pružatelj internetskih usluga, a ne pojedinac koji je te sadržaje postavio. Google stoga upozorava kako su ruski zakoni kreirani tako da otežavaju slobodu govora u najvećoj zemlji na svijetu.

Grupa za cenzuru Rusija se time na listi država koje zabranjuju You Tube pridružila Indoneziji, Brazilu, Iranu, Maroku, Pakistanu, Tunisu, Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Osim You Tubea, i sam Google ima problema s cenzurom, i to u Kini. Zahtjevima za cenzurom koju im nameću kineske vlasti kao uvjet za dobivanje licencije za rad u Kini u Googleu su odlučili doskočiti postavljanjem svojih stranica u Hong Kongu. Kineske vlasti žele kontrolirati informacije kojima Kinezi imaju pristup, a s druge strane Google ne želi odustati od politike necenzuriranja. Bez dozvole vlade Google ne može nastaviti raditi u Kini. I. M.

Kako napraviti turističku atrakciju od maloga mjesta sa 8500 stanovnika gdje je više starih nego mladih, a dug tri puta veći od proračuna? Problem je to na kojem je mjesecima intenzivno radio gradski činovnik Koichi Hanada iz gradića Inakadate na sjeveru Japana. Mnoga se mjesta na hrvatskoj obali mogu poistovjetiti s tim problemom. Inakadate je mjesto s posrnulom turističkom industrijom, a raspoloživi materijal za stvaranje turističkog magneta nije bio spektakularan...

Kao u bojanki No, Japanci su uspjeli oživjeti turizam u svojem posrnulom turističkom čudu. Oslanjajući se na domišljatost i upornost, što se često uzima kao nacionalna karakteristika Japanaca, Hanada je na-

Umjetnost u riži: magnet za turiste JESTIVA UMJETNOST Domišljati Japanci dovlače u svoj mali grad sa 8500 stanovnika i po 170.000 turista zahvaljujući rižinim poljima na kojima se šire fascinantne slike u klasju. Svake godine u vrijeme sijanja riže u tome sudjeluje cijelo selo... kon nekoliko mjeseci neprospavanih noći našao rješenje u onome čega u Japanu, pa tako i u njegovu mjestu Inakadateu, ima najviše — u riži. Naime, Hanada je nadređenima, koji su mu i zadali zadatak da stvori turističku atrakciju u gradu, predložio da od usjeva riže naprave reljefne umjetnine, i to na licu mjesta, u polju riže. Otuda i naziv za "turistički fenomen" paddy art, ili "umjetnost u riži", fenomen sličan slavnim "krugovima u žitu". No razlika je u tome što Japancima nije bilo potrebno povezati te umjetnine s izvanzemaljcima ili sličnim

natprirodnim fenomenima da bi privukli 170.000 turista koji žele vidjeti reljefni motiv Napoleona ili šoguna ratnika u rižinu polju. Slike nastaju svake godine u vrijeme sijanja riže uz sudjelovanje cijelog sela. Slično kao i kod dječjih bojanki, mještani postavljaju sadnice crne, žute i zelene boje na točno označena mjesta, čime, kada riža dozrije, nastaje reljef koji su umjetnici prethodno skicirali na papiru.

Klasovi u boji Inicijativa za novu turističku atrakciju nije nastala iz hira mjesnih vlastodr-

žaca, već iz potrebe. Mjesto je i prije ovih otkrića živjelo od turizma, također zasnovanog na riži. Tijekom 80ih godina prošlog stoljeća u mjestu su otkriveni ostaci 2000 godina starog polja riže, od čega su mještani napravili zabavni park na temu neolitika. Tokio je podupirao turistički projekt malog mjesta izdašnim sredstvima. No, otada do danas znatno je splasnuo entuzijazam turista da vide kako su japanski seljaci živjeli u prethistorijskom vremenu, park je postajao sve prazniji, financijske potpore iz Tokija sve manje, i ostao je samo

dug od 108 milijuna dolara. Na ideju o "umjetnosti u riži" Hanada je došao sasvim slučajno - jednoga je dana promatrao djecu kako sade rižu u sklopu nastave u prirodi. Prve umjetnine pojavile su se 1993., i mjesto je opet oživjelo. Umjetnici koji skiciraju nacrte pomalo su postali vještiji i prilagodili se geodetima koji prema nacrtu označavaju polja za određenu boju na polju riže. U početku je bilo nesmotrenosti, pa je sazrijevanjem riže reljef znao ispasti iz dogovorenih dimenzija. Tako je primjerice prikaz Mona Lise sazrijevanjem riže sve više rastao pa

je u fazi zrele riže reljef izgledao kao da je japanska verzija Mona Lise trudnica. Nakon prvih uspješnih umjetnina u poljima riže Japanci su odlučili genetski modificirati usjeve riže kako bi dobili klasove riže u bojama, i to crvenu, žutu i bijelu. No, osim privlačenja turista umjetnine imaju i praktičnu stranu — nijedna ne može trajati dulje od jedne godine jer je i tu artističku rižu potrebno ubrati u vrijeme žetve te iskoristiti u kuhinji. Poslovična se japanska proračunatost i preciznost dokazala i na tom primjeru... Nikola Tomić

JEDI (VOĆE I POVRĆE), PIJ I KREĆI SE

U EU je 5 milijuna djece debelo, a 22 milijuna ima višak kilograma

> internet > turizam > hrana

Krajem rujna 2009. godine Europska komisija započela je novu kampanju za poticanje zdrave prehrane europske školske djece. Pod geslom "Jedi, pij i kreći se" tri ekipe u sedam europskih zemalja pružile su djeci mogućnost sudjelovanja u posebnoj nastavi i igrama. Dio kampanje bila je i interaktivna internetska stranica, zatim natječaji i druge priredbe — sve s ci-

16 business.hr

ljem da se poboljšaju prehrambene navike djece u Europi. Jer podaci o pretilosti europske djece su porazni. Prema posljednjoj studiji iz 2009. godine u 25 zemalja članica EU (bez Rumunjske i Bugarske) 22 milijuna djece ima višak kilograma, a čak 5 milijuna djece je pretilo. Upravo voće i povrće igraju važnu ulogu u smanjenju tjelesne težine djece.

Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

Daruj voće πkolama,

Unija plaća 100 posto! TRAŽI SE KVALITETA Iako se povrće ponovo može prodavati u svojoj prirodnoj, a ne savršenoj formi (krastavci više ne moraju biti ravni, mogu biti i savijeni), jamstvo kvalitete ostaje i dalje na snazi, a to znači da proizvod mora biti cijel, neoštećen, bez štetočina i s natpisom zemlje podrijetla

U Europskoj uniji na snazi je nova zajednička organizacija tržišta (ZOT) za voće i povrće. Reformiranom je ZOT-u cilj poboljšati konkurentnost, ublažiti štete zbog smanjenih prihoda, povećati prodaju i pridonijeti javnom zdravstvu, kao i poboljšati zaštitu okoliša. Promjene bi poljoprivrednike koji uzgajaju voće i povrće trebale potaknuti da pristupe organizacijama proizvođača. Evo sedam ključnih točaka za bolju proizvodnju.

Krizni menadžment

Dio reforme sadrži osnivanje organizacija proizvođača koje imaju veliku fleksibilnost, a njihovo upravljanje postaje jednostavnije. Za poticanje osnivanja organizacije proizvođača EU daje potpore tamo gdje je manje od 20 posto proizvodnje okupljeno u organizacije proizvođača, a posebice u novim čla-

nicama Europske unije, gdje se poticaji povećavaju sa 50 na 60 posto. Tu je i krizni menadžment koji provodi organizacija proizvođača i koji se do 50 posto financira iz proračuna EU. Pri tome se koriste instrumenti kao što su prijevremena žetva, propala žetva, mjere za reklamiranje i komunikacije prilikom kriza tržišta, mjere daljnjeg školovanja i usavršavanja, pomoć pri preuzimanju kredita i financijska pomoć za troškove uprave za osnivanje rizičnih fondova. Za proizvode koji se besplatno dijele u školama ili sličnim ustanovama Unija preuzima troškove 100 posto. Površine uzgoja voća i povrća vode se kao i ostale poljoprivredne površine kojima se dodjeljuje pomoć. Sva pomoć za obrađeno voće i povrće odvaja se od količine proizvođača, a državna gornja granica za pružanje premija

poduzećima je povećana. Za premije poduzećima izdvaja se 800 milijuna eura. Kod rajčica članice mogu četiri godine (2008.—2011.) pružati prijelazne potpore ako iznos ne prelazi 50 posto državne gornje granice. Proizvodnju voća i povrća treba jače uključiti u režim potpora, u takozvani Cross Compliance (obvezu pridržavanja propisa o zaštiti okoliša). Poljoprivrednici određeni iznos dobivaju kao izravnu pomoć, a zaštita okoliša je obvezna. EU ekološku poljoprivredu sufinancira u iznosu 60 posto.

Promicanje prodaje

Jedan je od ciljeva Bijele knjige o prehrani povećanje konzumiranja voća i povrća. Osam milijuna eura stoji na raspolaganju kako bi se do pet posto količine jedne organizacije proizvođača voća i povrća besplatno dodijelilo

školama, bolnicama i dobrotvornim ustanovama. Kako bi se proizvođači šumskog voća, koji uzgajaju prije svega jagode i maline, mogli bolje prilagoditi uvjetima na tržištu, iz proračuna Unije za određeni broj hektara dobivaju izravna sredstva za najviše pet godina u visini 230 eura za hektar. Zemlje članice taj iznos mogu nado-

puniti do 400 eura za hektar. Od 1. srpnja 2009. u EU su stupile na snagu nove odredbe o plasiranju voća i povrća na tržištu. Među ostalim krastavci, mrkve i ostalo voće može se ponovo prodavati u svojoj prirodnoj, a ne savršenoj formi (krastavci više ne moraju biti ravni, mogu biti i savijeni). Alen Legović, Bruxelles

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

EUROPSKA KOMISIJA

AUTOINDUSTRIJA

Rumunjskoj zeleno svjetlo za Hibridi pogurali Toyotinu isplatu 3. tranše zajma dobit na 2,23 mlrd. dolara Rumunjska je po ocjeni ekonomskih stručnjaka EU provela dovoljno duboke proračunske rezove te ispunila uvjete za isplatu treće tranše sredstava u sklopu multilateralnog programa pomoći za tu zemlju, priopćila je u srijedu EK. Rumunjsku je od katastrofe spasio 20 mlrd. eura vrijedan paket zajmova EU, MMF-a i Svjetske banke. Paket se ispla-

ćuje u tranšama, a zajmodavci isplatu odobravaju ako rumunjska vlada sreže potrošnju i demonstrira spremnost na dovođenje proračuna u ravnotežu. Komisija je priopćila da su stručnjaci, nakon posjeta Rumunjskoj, zaključili da su uvjeti za isplatu 3. tranše ispunjeni. Riječ je o 1,2 mlrd. eura, a preporuku moraju odobriti dužnosnici EK te zemlje članice. H/dpa

Toyota Motor izvijestila je o neto dobiti grupe u visini 190,4 milijarde jena (2,23 milijarde dolara) u tromjesečju od travnja do lipnja, u usporedbi sa 77,8 mlrd. jena neto gubitka u istom lanjskom razdoblju. Dobri rezultati dijelom se pripisuju snažnoj prodaji hibridnih automobila. Najveći svjetski proizvođač automobila poslovao je s operativnom dobiti u visini 211,6 milijardi jena, za razliku od operativnog gubitka od 194,9 milijardi jena u prvom tromjesečju prošle fiskalne godine. Prihodi su mu porasli 27 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Konsolidirana prodaja iznosila je 1,82 milijuna vozila, što je povećanje od 419 tisuća u usporedbi s istim razdobljem prošle fiskalne godine. H

Dinkić traži odmrzavanje plaća i poručuje: Srbi, trošite više PROTIV MMF-a Iako je s Međunarodnim fondom dogovoreno da se plaće ‘puste’ nakon prvog kvartala iduće godine, srpski ministar ekonomije predlaže da to bude najesen ove godine

oči dolaska izaslanstva MMF-a i novog kruga revizije standby aranžmana sa Srbijom koji treba biti završen do konca kolovoza, srpski ministar ekonomije Mlađan Dinkić zakotrljao je polemiku u javnosti svojim prijedlogom da se vlada uz poticanje investicijske potrošnje mora upustiti i u poticanje osobne potrošnje odmrzavanjem plaća i mirovina već u zadnjem ovogodišnjem kvartalu, a ne tek nakon prvog tromjesečja sljedeće godine kako je dogovoreno s MMF-om.

Povećanje plaća

Dinkić zagovara 4-postotno povećanje plaća u javnom sektoru krajem godine jer procjenjuje da bi to potaknulo potrošnju, koja bi MlAđAN DINKIć, srpski ministar ekonomije arhiva business.hr

pokrenula poljoprivredu, prehrambenu industriju, građevinarstvo i ugostiteljstvo u kojima su gospodarske aktivnosti zbog krize u padu ili stagnaciji, zbog čega bi se, po Dinkićevim procjenama, ako se ništa ne poduzme u tim gospodarskim granama, moglo ugasiti oko 100 tisuća radnih mjesta. Dinkić istodobno zagovara i da vlada i u sljedećoj godini nastavi subvencionirati kredite gospodarstvu i građanima, iako MMF i većina ekonomista zagovaraju ukidanje kriznih subvencija od početka sljedeće godine. Nastavak subvencioniranja potrošačkih kredita Dinkić obrazlaže podatkom da je promet u maloprodaji za mnoge ekonomiste iznenađujuće porastao, a glavni su razlog 114 tisuća subvencioniranih potrošačkih kredita u iznosu 223 milijuna eura koje su banke odobrile u okviru vladina programa "kešom protiv krize". Dinkićevim prijedlozima, međutim, odmah su se suprotstavili srpski ekonomisti, vladini savjetnici, većina drugih ministara te predstavnici MMF-a. Na Dinkićevo pozivanje na nobelovca Paula Krugmana i njegovo zagovaranje poticanja potrošnje radi izlaska

iz krize, redom odgovaraju da Krugmanovi prijedlozi mogu vrijediti za SAD i druge industrijski razvijene zemlje, a da Srbija i slične zemlje sa slabom industrijom, visokim vanjskim dugom i trgovinskim deficitom moraju i dalje smanjivati javnu potrošnju, pa i udjel plaća javnog sektora i mirovina u BDP-u, jer u suprotnome će samo povećavati proračunski i trgovinski deficit, poticati inflaciju i upasti u dužničko ropstvo.

Izborna retorika?

Predstavnik MMF-a u Srbiji Bogdan Lissovolik, reagirajući na Dinkićeve prijedloge, kaže da će odmrzavanje plaća i mirovina biti moguće sljedeće godine, ali žele biti sigurni da će biti učinjeno na način koji će osigurati stabilan gospodarski rast. Povećanje plaća i mirovina koncem ove godine, tvrdi Lissovolik, samo bi povećalo inflaciju i uvoz u Srbiju, ali ne i one gospodarske djelatnosti koje potiču gospodarski rast. Većina ekonomista procjenjuje da Dinkić zagovara ranije odmrzavanje plaća i mirovina i zbog približavanja parlamentarnih izbora u Srbiji. Zoran Daskalović

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

IMUNOLOšKI ZAVOD EU GURA PLAN

Manjak IMZV-a 1,8 milijuna kuna

Imunološki zavod u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario gubitak od 1,79 milijuna kuna, nakon što je u prvih šest mjeseci prošle godine zaradio 1,32 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznosili su 36,95 milijuna kuna, 1,56 posto više nego u istom razdoblju 2009., dok su rashodi dosegli 38,74 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su 2,86 posto, na 32,59 milijuna kuna. J. J.

Nabuccu plin iz Turkmenistana?

Europska unija podupire sporazum o isporuci plina između Azerbajdžana i Turkmenistana kako bi osigurala izvore plina za projekt Nabucco, koji i dalje nema osiguranog dobavljača plina. Tijelo za regulaciju energetskog tržišta Europske unije sastavilo je dokument, koji je pribavila agencija Bloomberg, prema kojem bi plinovod ispod Kaspijskog jezera omogućio

ZAGREBAČKA BURZA BUSINESS TV Kapital Network, Petak 6. 8. 20:00 20:15 21:00 22:40 22:55 23:00 23:30

VIJESTI KN INTERVJU IRINA PALM ( 12 ), igrani film PREGLED TJEDNA EU INFO POGLED UNATRAG OD ČEGA OBOLIJEVAMO

Kapital Network, Subota 7. 8. 19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00 23:35 01:05

KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, magazin OD ČEGA OBLIJEVAMO KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU IGRA: NEMESIS ( 15 ), igrani film ARMAGEDON: ODBROJAVANJE ( 15 ), igrani film IGRA: NEMESIS ( 15 ), igrani film ( R )

Kapital Network, Nedjelja 11. 7. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:40

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV EMMETOVA META ( 12 ), igrani film NEDJELJNA GLAZBENA ŠKOLA ( 15 ), igrani film

Srpanjski prometi bolji od prošlogodišnjih Promet na ZSE-u u srpnju ove godine bio je 14,6 posto bolji nego u 2009. godini, a porastao je i glavni indeks Crobex Srpanjski pokazatelji trgovinskih aktivnosti na Zagrebačkoj burzi odaju malo optimizma s obzirom na to da su nešto bolji od lanjskih, osobito u usporedbi sa srpnjem prošle godine. Ovogodišnji srpanj pozitivno je intoniran u gotovo svim trgovinskim segmentima, dok je nekolicina negativnih pomaka svakako manje dramatična u odnosu na srpanj prošle godine. Naime, u odnosu na prethodni mjesec, srpanj donosi solidnih 14,6 posto veći redovni promet dionicama i gotovo 500 posto veći redovni promet obveznicama, dok je ukupni promet u odnosu na srpanj prošle godine veći za vrlo dobrih 20 posto. Crobex je u srpnju neznatno porastao (0,1 posto), a Crobex 10 neznatno je pao (0,2 posto).

HT najpoželjniji

Dionica HT-a i dalje predvodi niz najlikvidnijih dionica s gotovo 79 milijuna kuna prometa. Sljedećih devet najlikvidnijih dionica u srpnju su ostvarile malo više od 122 milijuna kuna prometa, a sve ostale dionice tek ne-

što više od 79 milijuna kuna, koliko je ostvario i sam HT. Dionica Končar elektroindustrije, nakon lipanjske stanke, u velikom se stilu vratila na listu deset najlikvidnijih dionica zauzevši drugo mjesto po ostvarenom mjesečnom prometu uz znatan rast cijene 6,44 posto.

Aktivne obveznice

Uobičajenu ljetnu trgovinsku letargiju dinamizirale su vijesti o uvrštenju druge tranše kunskih i euroobveznica Ministarstva financija u službeno tržište, objava Atlantic grupe o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica, dražbe Hrvatskoga fonda za privatizaciju kojima su se putem elektroničkog sustava Zagrebačke burze prodavale dionice 20-ak tvrtki čiji je država manjinski vlasnik te vijest o sporazumu Hrvatskog fonda za privatizaciju i SN holdinga kojim je taj holding postao najveći dioničar kvarnerskog hotelijera Liburnia Riviera hotela. Srpanj je tradicionalno i mjesec objave polugodišnjih financijskih rezultata tvrtki. Objave financijskih izvješća za prvih šest mjeseci unijele su tek malo živosti na tržište kapitala. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

isporuke iz Turkmenistana u Europu. Do smrti doživotnog predsjednika Saparmurata Nijazova 2006. godine Turkmenistan je bio gotovo izoliran od inozemnih ulaganja, ali izvozi plin u Rusiju, Kinu i Iran. No izgradnja plinovoda ovisi i o rješavanju pitanja granice na Kaspijskom jezeru, a problem su i protivljenja Rusije i Irana. Europska unija čeka da se Turkmenistanci odluče obvezati isporučivati stalne količine plina neovisno o cijeni i uvjetima na tržištu. J. J.

BROjKE

45,19 kuna iznosila je 31. srpnja 2010. vrijednost neto imovine po dionici Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda

Hrvatske su na šokove UGROŽENO OSAM BANAKA Kombinacija relativno visokih kamatnih stopa, kredita vezanih uz stranu valutu i promjenjivih kamata mogla bi dodatno pogoršati teret zaduženosti stanovništva i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita Analitičari Hrvatske narodne banke došli su do sličnih zaključaka kao i prije godinu dana: hrvatski bankarski sektor dobro je kapitaliziran i spreman je prebroditi i najcrnje scenarije. U analizi otpornosti banaka objavljenih u publikaciji Financijska stabilnost banke su provjeravane prema nekoliko potencijalnih scenarija, od onih najblažih pa do najgorih. Po temeljnom scenariju, koji podrazumijeva početak oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovici ove godine, udjel loših kredita koji je u ožujku ove godine iznosio 9 posto na kraju bi godine bio na razini malo većoj od 10 posto. Po malo vjerojatnom šokscenariju, koji uključuje nastavak recesije sve do kra-

ja ove godine i 10-postotnu deprecijaciju tečaja kune, udjel loših kredita dostigao bi razinu oko 16 posto. No, cjelokupan bi sektor krajem 2010. godine i prema tom scenariju ostao dobro kapitaliziran sa stopom adekvatnosti 17,3 posto. Ipak, do kraja 2010. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo bi osam banaka, koje raspolažu sa 6,5 posto imovine sektora. Istodobno bi četiri banke koje raspolažu sa 5 posto imovine banaka imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto.

Loši krediti rastu

Udjel loših kredita i dalje raste pa je sa 7,8 posto - koliko je iznosio krajem prošle godine u ožujku - skočio na 9,0

USPORENO TRŽIŠTE

PRED BLOKADOM

Quaestus nekretnine u prvih su šest mjeseci ove godine izgubile 2,99 milijuna kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju ostvarena dobit od 5,51 milijuna kuna. Prihodi od ulaganja iznosili su 5,6 milijuna kuna, čak 40 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U istom su razdoblju ukupni rashodi porasli na 7,82 milijuna kuna, 42,2 posto. B.hr

Kaštelanski su staklenici u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili gubitak u visini 4,04 milijuna kuna, 28,68 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi tvrtke iznosili su 12,2 milijuna kuna i u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasli su 22,68 posto. Ukupni su pak rashodi dosegnuli 16,25 milijuna kuna, porasli su četiri posto u odnosu na isti

Quaestusov minus 3 mil. kn

Staklenici izgubili 4 milijuna kuna

BORISLAv ŠKEgRO, vlasnik Quaestus nekretnina Snimio Saša ćeTKoVić

period 2009. Tvrtka je u izvješću poslanom Zagrebačkoj burzi podsjetila i na obveze iz pogodbe s gradom Kaštela, prema kojima je načelno dogovoreno ustupanje zemljišta za infrastrukturne objekte od velikog značaja za Grad Split (proširenje groblja Lovrinac, produžetak Ulice grada Vukovara) na ime pokrića obveza prema gradskom komunalcu Vodovodu i kanalizaciji. Kako se sanacija obveza ne odvija prema planu, tvrtka je i dalje u opasnosti od blokade računa. J. J.

BROjKA

2,41

milijun kuna iznosio je gubitak hvarske Jelse u prvom polugodištu 2010. godine

dobit u banke otporne Polugodišnja OMV-a dosegla POLUgODIŠTE

684 milijuna eura

Austrijska naftna kompanija u prvom je polugodištu ove godine zaradila na osjetnom rastu cijene brent nafte i povećanju proizvodnje

posto u ožujku ove godine, što je rezultat nastavka pogoršavanja gospodarskih pokazatelja koje je narušilo likvidnost korporativnog sektora te smanjilo zaposlenost i dohotke stanovništva. U HNB-u priznaju da su na povećanje loših kredita donekle utjecali i nalozi HNBa pojedinim bankama da povećaju iznose priznatih loših kredita. Porast udjela loših kredita zabilježen je kod svih sektora, pri čemu su u pogoršanju kvalitete prvi bili krediti trgovačkim društvima. Kod kredita stanovništvu došlo

je do nastavka kvarenja kvalitete svih kredita, osim kredita za kupnju automobila.

Nema bez klauzule

U uvjetima još relativno visokih kamatnih stopa mogao bi se dodatno pogoršati teret zaduženosti i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita, posebno onih odobrenih kućanstvima čiji rast zaduženosti u prijašnjim godinama nije bio u skladu s njihovom kreditnom sposobnošću. Banke su krajem protekle i početkom ove godine

nastavile pojačano vezivati odobrene kredite uz tečaj strane valute, što je povećalo i izloženost kućanstava riziku deprecijacije tečaja. Krajem prvog tromjesečja 2010. godine 71,2 posto svih kredita odobrenih kućanstvima bilo je vezano uz stranu valutu. Dodatnu izloženost visokom riziku otplate čine i promjenjive kamatne stope - krajem ožujka 2010. gotovo 96 posto svih kredita kućanstvima bilo je odobreno uz mogućnost promjene kamatnih stopa tijekom godinu dana. Ante Pavić

OMV je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario neto dobit nakon manjinskih interesa u visini 684 milijuna eura, objavila je tvrtka u srijedu. Zarada po dionici porasla je čak 178 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Cijena nafte i poboljšano okružje rafiniranja, tvrde u OMV-u, pozitivno se odražavaju na OMVove rezultate. Prosječna cijena brent nafte porasla je 32 posto u odnosu na drugi kvartal 2009., proizvodnja je porasla na 318.000 barela ekvivalentne nafte dnevno, a srednji destilati i petroke-

mijske marže pokazuju znakove poboljšanja. Glavni fokus OMV-a i dalje ostaje kontrola troškova. Čista bruto dobit u drugom se ovogodišnjem kvartalu povećala na 623 milijuna eura, sa 151 milijun eura u drugom kvartalu 2009.

Stabilne marže

Čista neto dobit nakon manjinskih udjela porasla je više od tri puta te iznosi 314 milijuna eura. Do kraja godine u segmentu istraživanja i proizvodnje očekuju nastavak rasta proizvodnje, u području prerade i trgovine održivost stabilnosti rafinerijskih marži, dok će u sektoru plina i energije situacija s maržama ostati izazovna, a veći najavljeni projekti napreduju. B.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.01

259.00

257.01

-0.62%

14,372

3,714,876.96

21,046.17

223.72

23.90

24.50

6.52%

21,093

510,398.70

49.08

19.19

48.75

Adris grupa

300.00

4.87%

1,600

480,000.00

2,884.77

250.00

373.00

Adris grupa

254.01

258.99

0.77%

1,661

424,450.43

1,757.01

226.52

318.99

Atlantska plovidba d.d.

843.00

864.60

-0.60%

464

396,326.30

1,206.57

723.23

1,195.95

287.00

293.79

-1.82%

1,271

369,574.40

673.90

270.20

443.00

1,297.00

1,296.00

0.62%

273

350,118.04

1,725.82

1,231.00

1,777.00

560.00

561.01

560.00

-0.03%

578

323,721.20

324.80

533.13

743.00

22.67

23.18

-0.09%

11,740

269,429.25

173.85

22.00

61.49

Istraturist Umag d. d.

336.00

360.00

1.13%

644

226,122.73

1,683.00

270.00

410.00

Zagrebačka banka

216.65

217.00

0.00%

1,006

217,952.00

13,898.50

185.00

310.00

Kraš, prehrambena industrija

396.10

405.00

396.10

-0.98%

511

206,868.90

544.09

250.05

410.00

1,770.00

1,820.00

1.68%

106

189,993.00

288.62

1,600.00

4,375.00

Uljanik plovidba Ingra

Institut građevinarstva hrvatske Atlantic grupa

700.00

701.10

700.00

-0.28%

209

146,415.64

1,729.00

518.07

760.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.10

1,652.01

1,652.00

0.06%

143,631.97

16,520.00

1,381.52

1,940.00

Privredna banka Zagreb

500.00

505.00

0.79%

253

126,533.62

9,632.76

480.50

715.00

13.00

13.49

13.00

-4.34%

9,014

118,516.10

35.12

10.55

29.01

2,240.00

2,294.99

2,270.00

0.80%

115,214.93

687.00

1,413.01

2,890.00

Fima validus Liburnia riviera hoteli Končar - elektroindustrija

480.16

480.20

-2.20%

200

96,033.00

1,235.13

348.81

517.00

HG Spot

24.95

25.99

7.57%

3,349

85,058.69

8.58

20.08

109.19

Viadukt

227.00

236.93

235.00

-0.84%

307

71,082.97

107.35

218.00

498.99

Luka Rijeka

180.01

193.22

6.16%

320

60,049.94

1,155.55

162.00

246.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

282.51

292.98

1.02%

200

57,378.76

1,587.95

230.00

400.00

Viro tvornica šećera d.d.

319.00

326.96

326.90

3.78%

146

47,325.66

453.30

290.00

505.00

Tehnika

1,033.00

1,048.90

-0.10%

41,397.86

198.72

949.03

2,769.99

Croatia osiguranje d.d.

4,550.01

4,700.00

-2.08%

37,150.23

1,445.71

3,250.00

6,000.00

17.00

-0.70%

2,000

34,000.00

32.65

12.69

37.05

Jadroplov d.d.

138.02

142.90

140.00

-1.62%

228

31,961.46

229.13

124.01

209.00

Petrokemija

114.30

118.38

115.00

-2.87%

262

30,031.90

384.23

105.50

192.99

Centar banka

255.00

2.00%

111

28,305.00

15.94

240.01

329.00

1,610.07

1,638.96

1,635.00

0.06%

24,354.80

363.97

1,160.00

2,093.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Luka ploče Belišće Čakovečki mlinovi Badel 1862

430.00

449.00

430.00

-4.23%

24,030.00

500.65

290.00

580.00

2,994.00

0.00%

23,952.00

314.37

2,107.10

3,799.21

64.00

65.00

0.00%

364

23,496.00

48.89

58.00

144.00

Tisak

185.00

189.00

3.28%

124

23,305.90

451.06

174.15

369.00

Belje

68.00

68.08

68.00

-8.10%

236

16,053.92

558.65

59.00

108.00

130.00

136.00

-1.44%

119

15,554.00

90.09

121.00

179.00

Arenaturis

52.05

0.02%

225

11,711.25

113.60

41.00

70.00

AD plastik

90.00

0.00%

113

10,170.00

377.96

42.00

109.30

Lošinjska plovidba

28.15

29.07

28.15

-3.26%

350

10,164.86

91.12

22.36

58.00

RIZ-odašiljači

Đuro Đaković holding

100.00

0.00%

100

10,000.00

37.42

100.00

265.00

SN holding

187.60

190.00

1.60%

8,853.20

516.80

55.95

242.00

Magma d.d.

55.00

56.00

55.99

0.57%

156

8,689.46

272.90

48.11

78.00

HTP Korčula

85.23

-3.15%

100

8,523.00

36.34

72.10

185.00

1,400.00

0.00%

8,400.00

876.94

1,200.01

2,013.99

25.25

31.75

25.25

-9.27%

300

8,152.79

184.60

25.00

46.97

637.00

0.00%

7,644.00

124.48

612.00

640.00

Tankerska plovidba Sunčani Hvar Mlinar mlinsko-pekarska industrija Imperial hoteljerstvo Zvijezda Hidroelektra niskogradnja

Uvjerljiv gubitnik dana u srijedu bila je dionica Validusa, koja je tresnula čak 4,3 posto, na 13 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu između 13 i 13,49 kuna, pri čemu je na nju potrošeno samo 100.000 kuna. Vlasnika je ukupno promijenilo nešto više od 9000 dionica.

332.84

1,280.00

Ericsson Nikola Tesla,

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,10% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Dalekovod

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Fima proprius d.d.

Titulu dobitnika dana uz osvajanje druge najlikvidnije pozicije sasvim je iznenađujuće osvojila dionica Fima Propriusa. Na tu je dionicu potrošeno pola milijuna kuna, pri čemu joj je cijena uzletjela čak 6,5 posto, na 24,5 kuna. Propriusom se trgovalo u rasponu od 23,9 do 24,5 kuna.

Redovan promet: 9.253.817,25 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

210.00

5.05%

6,930.00

133.53

120.00

219.00

3,400.00

0.00%

6,800.00

340.87

2,851.00

5,898.00

165.00

0.00%

6,435.00

102.94

155.00

370.00

Končar

1,960.00

0.00%

5,880.00

60.20

1,652.00

2,198.00

Jadranski naftovod

2,634.00

2,720.00

3.26%

5,354.00

2,020.54

1,950.00

3,750.00

Croatia osiguranje d.d.

4,700.00

2.17%

4,700.00

41.12

4,500.00

6,000.00

151.98

-1.29%

4,559.40

3,450.38

117.02

185.00

OT-optima telekom d.d.

27.50

-3.47%

155

4,262.50

77.55

21.28

56.00

Kutjevo

25.00

0.00%

125

3,125.00

143.16

23.11

45.51

3,089.59

10.97%

3,089.59

88.84

2,101.03

3,492.99

Konzum

Transadria Tehnomont montaža

70.00

-2.79%

2,450.00

18.78

70.00

140.00

Drvna industrija

100.00

0.00%

2,100.00

27.65

82.00

112.00

Atlas nekretnine

31.20

31.21

31.20

-1.17%

1,498.00

104.08

20.00

38.67

1,430.00

0.00%

1,430.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Đakovština

10.87

10.97

10.87

-1.18%

102

1,108.94

11.45

5.51

47.01

DIOKI d.d

85.00

0.00%

1,020.00

343.57

70.07

172.01

100.00

0.00%

100.00

28.54

99.00

100.01

HUP - Zagreb

Tvornica istegnutih metala

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BURzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG SOS2E MELR PETG GRVG AELG LKPG NLB17 SAVA INDGL RS59 NF2R KBMR NF1N

KRKA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR PETROL GORENJE AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER NLB 17. IZDAJA SAVA INFOND GLOBAL REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA NFD HOLDING NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

BANJALUČKA BURZA IMAK-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C HEDR-R-A KRJN-R-A TLKM-R-A EINP-R-A INVP-R-A VELE-R-A

IMAKO AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD KRAJINA GP AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA VELEZ AD NEVESINJE

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1D FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHKC FBIHKB FBIHKG FBIHKH FDSSR SOLTRK3 JPESR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SOLANA DD TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2012 A2015 A2016 A2014 A2013 A2011 ENHL JESV IMLK UNBN INFM JMBN TRPP TIGR BMBI

Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Imlek a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Trgopromet a.d. Prokuplje Tigar a.d. Pirot Bambi Banat a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK MPT TPLF RMDEN08 KMB TEL SBT RMDEN07 GRNT MTUR

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 Garant a.d. Futog MAKEDONIJATURIST SKOPJE

Oznaka

Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 65,40 90,60 106,00 136,60 236,00 11,80 23,71 15,25 100,00 156,00 9,45 102,00 2,77 10,20 0,84

Najviša 66,60 92,95 106,05 141,00 238,00 12,00 24,06 15,63 100,00 164,00 9,50 102,00 2,85 10,50 0,85

Zadnja Prosječna Promjena Količina 66,25 91,00 106,00 136,60 236,00 11,80 23,89 15,30 100,00 156,00 9,49 102,00 2,77 10,40 0,84

Promet

valuta: EUR - euro 65,85 91,31 37,71 138,82 236,74 11,86 23,94 15,34 417,27 158,99 9,47 42,56 2,82 10,38 0,85

0,38 % -0,49 % 0,00 % -0,36 % -0,84 % -0,42 % -0,46 % -1,29 % 0,00 % -2,50 % 0,42 % 2,31 % -2,81 % -0,95 % -0,24 %

5523 2526 5152 1178 271 2528 1111 1315 37 91 1249 200 3020 719 6380

363.683,31 230.648,50 194.262,09 163.535,91 64.157,40 29.988,40 26.596,43 20.176,20 15.439,73 14.468,10 11.829,73 8.512,92 8.503,66 7.466,04 5.399,20

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,18 28,21 29,99 0,36 3,30 1,26 6,00 0,04 1,00

0,18 28,70 30,00 0,36 3,30 1,26 6,00 0,04 1,00

0,18 28,50 30,00 0,36 3,30 1,26 6,00 0,04 1,00

0,18 0,28 0,30 0,36 3,30 1,26 6,00 0,04 1,00

9,09 % 552690 1,49 % 117956 0,00 % 99231 2,86 % 35000 9,63 % 1280 0,00 % 2706 2,56 % 387 0,00 % 40000 0,00 % 1120

99.484,20 33.578,52 29.763,22 12.600,00 4.224,00 3.409,56 2.322,00 1.520,00 1.120,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 34,01 25,02 31,00 27,50 24,50 93,50 98,50 98,55 93,09 80,00 12,00 25,25

93,55 84,50 81,56 87,30 90,35 97,05 903,00 5.500,00 1.460,00 4.650,00 2.700,00 8.910,00 780,00 660,00 11.500,00

79,00 3.950,00 27.000,00 3.720,00 80,00 3.200,00 415,00 2.680,00 81,00 635,00 2.450,00

34,30 26,00 31,00 27,51 24,61 93,50 98,50 98,55 93,09 81,07 12,00 26,00

34,30 25,07 31,00 27,50 24,50 93,50 98,50 98,55 93,09 81,00 12,00 26,00

34,30 -2,00 % 91119 3.124.964,97 25,59 -3,58 % 103316 2.643.591,27 31,00 0,00 % 79476 2.463.756,00 27,50 1,81 % 69851 1.920.933,02 24,50 0,00 % 38978 955.082,66 93,50 0,00 % 9204 860.574,00 98,50 0,00 % 7290 718.065,00 98,55 0,09 % 4711 464.269,05 93,09 0,03 % 4936 459.492,24 80,88 0,00 % 149 12.051,35 12,00 0,00 % 900 10.800,00 25,86 3,92 % 280 7.242,50

valuta: RSD - srpski dinar

93,90 93,89 93,89 84,65 84,63 84,63 81,75 81,73 81,72 87,36 87,35 87,35 90,42 90,42 90,41 97,08 97,07 97,07 920,00 913,00 910,99 5.500,00 5.500,00 5.500,00 1.500,00 1.496,00 1.496,27 4.650,00 4.650,00 4.650,00 2.700,00 2.700,00 2.700,00 9.051,00 8.943,00 8.943,04 780,00 780,00 780,00 660,00 660,00 660,00 11.500,00 11.500,00 11.500,00

0,32 % 363232 0,08 % 63724 0,13 % 61775 0,00 % 12443 0,02 % 9253 0,00 % 7503 1,11 % 765 -1,40 % 106 2,40 % 375 -3,13 % 118 -9,18 % 200 -0,63 % 45 0,00 % 433 3,77 % 348 0,00 % 19

34.104.291,46 5.393.042,92 5.048.463,17 1.086.845,32 836.551,74 728.306,15 696.909,00 583.000,00 561.100,00 548.700,00 540.000,00 402.437,00 337.740,00 229.680,00 218.500,00

valuta: MKD - makedonski denar

80,00 79,97 49,18 4.000,00 3.973,42 3.973,42 27.000,00 27.000,00 27.000,00 3.750,00 3.740,09 3.740,09 80,00 80,00 49,20 3.200,00 3.200,00 3.200,00 415,00 415,00 415,00 2.680,00 2.680,00 2.680,00 81,00 81,00 49,82 640,00 638,39 638,39 2.450,00 2.450,00 2.450,00

-1,26 % 82655 4.065.361,36 -0,45 % 222 882.100,00 -3,23 % 20 540.000,00 0,84 % 106 396.450,00 -1,23 % 6849 336.984,49 0,85 % 97 310.400,00 0,00 % 710 294.650,00 5,10 % 96 257.280,00 -0,25 % 4922 245.199,40 0,33 % 379 241.950,00 2,88 % 50 122.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Hidroelektrane na Drini Energoprojekt holding Krka Aerodrom Ljubljana Bosnalijek

+2,86% +1,11% +0,69% +0,42% +0,33%

Jedinstvo Sevojno BH Telecom Petrol KD Group Alkaloid

business.hr

-1,40% -1,38% -0,63% -0,57% -0,53%

Nova kreditna banka Maribor

Univerzal banka

Nova kreditna banka Maribor u srijedu je na Ljubljanskoj burzi sa samo 48 tisuća eura bila treća po ukupnom prometu, iza Krke sa 618 tisuća i Petrola sa 147 tisuća eura prometa, što jasno pokazuje koliko je slaba aktivnost ulagača u Sloveniji. Rast cijene dionice iznosio je solidnih 1,94 posto, što je bilo dostatno da dionica završi na 10,50 eura, najvišoj realiziranoj cijeni toga dana. Od početka godine dionica Nove kreditne banke Maribor izgubila je ukupno 12,10 posto.

Univerzal banka bila je u srijedu četvrta po ukupnom prometu na Beogradskoj burzi, i to sa samo 548 tisuća dinara. Uspjela je zaraditi i pad cijene 3,13 posto, čime je došla na čelo liste gubitnika iz bankarskog sektora na Beogradskoj burzi, koji je najviše zastupljen u indeksu Belex 15. Sve dionice Univerzal banke prodane su po cijeni od 4650 dinara. Osim Univerzal banke, Jubmes je izgubila 0,63 posto, Privredna banka 3,01 posto, a AIK banka 0,97 posto.

+1,94 -3,13

REGIONALNI INdEkSI +0,01% BIRS +0,62% 806,43 818,89 LJSEX -0,69% FIRS -0,45% 1.351,31 3.271,96 Belex15 +0,35% MBI10 -0,17% 2.391,79 631,96 Belexline +0,02% MOSTE -0,81% 491,39 1.215,85 SASX10 +0,58% NEX20 +0,90% 13.472,83 876,18 SBITOP

EUROPSkI INdEkSI +0,16% WIG20 -0,35% 2.474,67 BUX +0,53% 22.265,63 +0,29% +0,67% ATX +0,74% 2.554,23 indeksa na zatvaranju u +0,30% Stanje srijedu 4. kolovoza 2010.

FTSE100 5.378,33

dAX 6.317,85

CAC40

3.758,47

MICEX 1,416.55

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,36% S&P500 -0,48% 10.636,38 1.120,46 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,52% utorak 3. kolovoza 2010. 2.283,52

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. HPB WAV DJE

88,5458

19,63

PBZ I-Stock

61,1100

18,48

AC Rusija

41,8997

18,21

6,5559

17,51

128,7300

16,72

ST Global Equity

48,7717

-20,62

FIMA Equity

79,4021

-19,64

C-Zenit

49,2410

-15,80

Erste Total East

30,8100

-12,89

KD Victoria

14,9076

-7,79

KD Nova Europa ZB trend

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

151,0600

13,09

ZB global

140,1400

11,27

Allianz Portfolio

109,0063

6,73

10,8260

6,45

9,7663

6,09

ICF Balanced

115,3553

-24,54

ST Balanced

178,1738

-17,48

ST Aggressive

65,6682

-15,32

HPB Dynamic

49,4555

-13,29

5,4741

-7,55

AC G Balanced EM HI-balanced

C-Premium

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

171,7800

13,43

OTP euro obveznički

126,5352

12,88

ZB bond

159,3700

10,29

Capital One

156,6500

9,08

PBZ Bond fond

127,7300

9,02

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2418

3,52

Erste Bond

128,0100

5,36

ICF Fixed Income

138,3675

6,53

HPB Obveznički

124,6072

7,12

PBZ Bond fond

127,7300

9,02

Prospectus JIE Raiffeisen C. Europe Raiffeisen HR dionice OTP meridian 20 A1 Erste Adriatic Equity KD Victoria Capital Two OTP indeksni VB CROBEX10 ZB euroaktiv MP-Mena HR FIMA Equity AC Rusija Poba Ico Equity VB High Equity PBZ Equity fond HPB Dionički Raiffeisen World HI-growth PBZ I-Stock Platinum JIE KD Prvi izbor Ilirika JIE Erste Total East HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Blue Chip ST Global Equity KD Energija

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn € € kn kn kn € € € € € kn kn

59,4001 61,0400 68,4100 84,2176 80,3200 84,9500 14,9076 67,3000 37,6283 90,4633 103,0200 431,4108 79,4021 41,8997 5501,5200 47,6650 77,2200 85,3480 100,9300 8,1528 61,1100 67,6397 12,2032 157,7713 30,8100 68,0256 88,5458 82,2589 48,7717 9,7172

1,94 0,56 0,50 0,46 0,45 0,44 0,42 0,40 0,35 0,30 0,19 0,19 0,16 0,14 0,13 0,12 0,04 0,03 0,01 -0,01 -0,05 -0,07 -0,08 -0,10 -0,10 -0,11 -0,16 -0,27 -0,28 -0,32

-7,90 -10,14 -9,71 -8,72 -8,08 -12,08 -6,73 -7,73 -11,93 -12,83 -0,82 -3,88 -10,30 -8,68 -5,15 -4,05 -12,46 -7,74 -1,47 -5,11 -5,15 -3,37 0,12 -9,08 -11,18 -4,48 -1,32 -3,37 -5,67 -1,24

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,35 -10,62 -8,96 -6,66 -10,13 -12,08 -5,18 -5,61 -12,83 -12,40 3,43 8,26 -10,00 -0,46 -8,13 -7,92 -11,27 -8,15 5,63 -3,73 -0,91 -2,01 4,61 -8,03 -9,67 -0,52 6,59 5,45 -6,06 N/A

-0,43 2,61 5,42 7,37 0,43 -5,56 -7,79 -0,12 0,57 N/A 12,03 7,66 -19,64 18,21 2,71 3,16 2,02 2,98 9,89 5,18 18,48 3,34 7,56 -2,28 -12,89 6,74 19,63 11,95 -20,62 N/A

-13,81 -8,90 -18,15 -7,30 -9,45 -3,33 3,62 -11,31 -31,26 N/A 0,48 3,19 -3,67 -22,56 -17,94 -22,96 -5,13 -3,23 0,14 -2,39 -14,91 -12,74 2,70 8,22 -33,93 -11,93 -4,08 -7,28 -7,08 N/A

-6,17 -6,06 -1,33 -2,76 -4,31 -6,46 -2,13 -4,63 -4,00 -9,54 1,65 10,57 -12,23 3,02 -4,76 -4,75 -6,55 -5,73 4,75 -2,37 0,66 -4,57 5,95 -3,90 -9,46 -1,90 7,69 3,78 -9,19 -2,82

Imovina

23,968 227,144 14,173 17,532 23,187 206,191 63,359 6,630 132,541 7,202 206,124 7,653 25,992 8,970 5,980 12,861 413,914 40,153 37,809 67,552 196,634 4,967 5,159 95,659 47,114 10,665 12,507 6,230 14,405 5,405

Starost

Datum

3,51 5,29 1,90 2,27 2,21 4,81 11,24 3,29 2,60 0,54 6,25 2,41 6,18 3,41 3,02 2,84 4,91 4,83 6,84 8,44 3,05 2,87 7,48 5,77 2,84 3,03 2,92 2,58 9,78 0,42

02.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Agram Trust Raiffeisen Balanced Erste Balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global KD Balanced Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond HI-balanced C-Premium ST Balanced OTP uravnoteženi HPB Dynamic ZB global ST Aggressive AC G Balanced EM Aureus Balanced

kn € € kn € kn kn € kn kn € kn kn kn kn € kn € kn

67,8190 151,0600 115,7300 115,3553 106,8700 101,3911 8,4111 140,3029 109,0063 97,1900 9,7663 5,4741 178,1738 108,2637 49,4555 140,1400 65,6682 10,8260 80,8713

0,74 0,41 0,29 0,29 0,17 0,16 0,06 0,06 0,04 0,03 -0,02 -0,09 -0,16 -0,17 -0,23 -0,27 -0,39 -0,39 -0,89

-5,54 -2,52 -6,14 -9,78 3,79 -5,38 1,04 -7,01 -0,10 -8,57 -2,31 -8,55 -5,81 -6,19 -4,67 -4,54 -6,19 -2,20 -1,08

-6,72 -2,07 -4,75 -13,37 N/A -6,07 3,20 -5,44 3,20 -6,74 -1,17 -8,61 -6,08 -6,61 -5,64 1,04 -4,72 3,09 -0,46

1,00 13,09 -0,54 -24,54 N/A 2,07 5,28 2,38 6,73 4,49 6,09 -7,55 -17,48 5,29 -13,29 11,27 -15,32 6,45 -0,70

-3,13 5,34 -0,68 2,08 N/A 0,29 -3,74 7,77 7,27 4,55 -0,28 -15,81 7,93 1,73 -16,39 3,78 -8,28 5,76 -5,11

-2,57 2,85 0,22 -10,11 6,87 -4,81 1,91 -1,90 3,89 -3,25 -0,22 -7,22 -7,41 -5,15 -9,95 2,21 -7,58 5,04 0,54

12,345 325,640 105,265 12,335 107,051 118,525 13,033 43,244 6,990 293,396 65,682 12,672 11,665 39,954 22,288 731,388 4,192 12,539 16,076

2,07 7,93 9,54 8,25 0,41 4,83 4,55 4,53 1,23 8,89 8,44 3,50 7,57 4,64 3,93 9,09 4,87 1,42 4,05

03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 02.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010

€ € € € € € € kn €

124,6072 171,7800 127,7300 128,0100 11,2418 126,5352 138,3675 156,6500 159,3700

0,21 0,09 0,09 0,08 0,05 0,03 0,01 0,00 -0,10

1,81 1,58 0,56 1,16 0,93 0,12 1,18 1,72 1,44

3,94 4,79 4,47 4,54 3,85 2,19 3,08 4,02 4,14

7,12 13,43 9,02 5,36 3,52 12,88 6,53 9,08 10,29

4,66 6,83 4,57 4,38 1,40 5,21 3,91 8,09 5,26

4,35 6,77 6,13 6,91 4,64 3,43 3,36 5,50 4,92

46,052 291,525 76,526 97,019 6,034 10,538 41,531 12,661 187,894

4,83 8,19 7,40 7,17 8,44 4,64 8,47 5,77 9,09

03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 01.08.2010 03.08.2010 03.08.2010

kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

139,7172 142,8900 131,2900 161,1942 138,8568 124,7100 136,7600 137,2152 130,5780 121,3170 115,6038 11,2038 10,5508 107,2205 101,3850 104,4200 133,6123 124,0200

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,02

0,91 0,82 0,61 0,46 0,56 1,09 0,90 0,55 0,75 0,71 0,82 0,89 0,84 0,76 0,75 1,08 0,75 0,48

2,09 1,77 1,48 0,96 1,41 2,29 1,76 1,26 1,76 1,41 1,60 1,92 1,76 1,83 0,10 2,45 1,58 1,78

6,33 5,81 4,97 4,28 3,38 4,97 4,86 3,20 5,76 3,93 4,56 4,70 4,43 5,23 1,28 N/A 4,65 3,08

4,37 4,92 6,47 4,87 3,33 4,48 4,46 4,72 5,68 4,28 5,42 6,33 4,70 5,83 1,37 N/A 4,50 4,14

2,40 2,41 1,89 1,33 1,70 2,79 2,21 1,44 2,56 1,80 1,97 2,33 2,21 2,21 0,16 2,88 2,25 2,09

102,700 1202,488 1487,404 2865,469 83,106 244,992 925,970 124,708 275,163 116,761 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 429,455 37,643 44,498

7,82 7,44 11,35 10,03 10,03 8,03 7,17 6,86 4,83 4,61 2,75 1,85 1,17 1,23 1,01 0,86 6,59 5,31

02.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010 03.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative OTP euro obveznički ICF Fixed Income Capital One ZB bond

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market Raiffeisen Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ST Cash PBZ Dollar fond

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/8/2010 Subota 7/8/2010

nakon otPiSa

Socgen planira 3 mlrd. eura dobiti

Francuska Societe Generale grupa objavila je u srijedu ujutro rezultate poslovanja u drugom tromjesečju ove godine i iznenadila ulagače dobiti od 1,08 milijardi eura. U anketi za Bloomberg analitičari su očekivali prosječno 690 milijuna eura dobiti nakon što je u drugom prošlogodišnjem kvartalu dobit iznosila 309 milijuna eura. Cijena dionica SocGena porasla je odmah pri

otvaranju trgovine na Pariškoj burzi tri i pol posto nakon objave na 46,87 eura. Predsjednik Uprave banke Frederic Oudea planira do 2012. godine godišnju dobit banke navući na šest milijardi eura. Svoju računicu bazira na rastu francuskih poslovnica i ruskom tržištu, dok još moraju raditi otpise u poslu investicijskog bankarstva. Ove godine banka planira zaraditi tri milijarde eura, uz otpise toksične imovine i nenaplativih zajmova između 700 milijuna i jedne milijarde eura. J. J.

PotRaŽnja bUja

kina povećava uvoz zlata

Kina, drugi po veličini kupac zlata u svijetu, povećat će broj banaka koje smiju uvoziti i izvoziti zlato i trgovati s inozemnim tvrtkama. Kako piše Bloomberg, odluka je to središnje banke Kine koja će u svrhu poticanja razvoja trgovine derivatima denominiranima u yuanima vjerojatno omogućiti i zaštitu od rizika hedžiranja u zlato izvan Kine. Iako proizvodi više zlata u svijetu od bilo koje

Tri dana za jedan posto rasta Crobexa

SkRaĆeni tjedan Crobex 10 digao se s povijesnog minimuma, a Crobex završio na 1874,63 boda, uz ukupno 30 milijuna kuna prometa dionicama u tri dana U skraćenom trgovinskom tjednu dionički indeksi Zagrebačke burze blago su porasli. Crobex je skočio jedan posto, na 1874,63 boda, dok je Crobex 10 porastao 1,22 posto, na 1001,09 bodova, odbivši se tako od povijesno najniže razine, koju je nekoliko puta obarao u posljednjih mjesec dana. Tjedni promet dionicama iznosio je skromnih 30 milijuna kuna, dok je na obveznice i ostale vrijednosne papire potrošeno 130 milijuna kuna, pa je ukupan promet premašio 160 milijuna kuna. Najli-

VladimiR Šelebaj, predsjednik Uprave Validusa, koji je u srijedu izgubio 4,3 posto

Oba su dionička indeksa u srijedu blago pala. Crobex i Crobex 10 zabilježili su simbolični gubitak od 0,1 posto, dok je redovan promet iznosio samo devet milijuna kuna. Titulu dobitnika dana uz osvajanje druge najlikvidnije pozicije sasvim je iznenađujuće osvojila dionica Fima Propriusa. Na tu je dionicu

kuna, pri čemu je na nju potrošeno samo 100.000 kuna. Vlasnika je ukupno promijenilo nešto više od 9000 dionica. Znatniji rast cijene zabilježila je dionica HGspota, koja je porasla čak 7,57 posto, na 25,99 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum. Na HGspot utrošeno je oko 100.000 kuna. Nikola Sučec

Regija

Fokus prebačen na državne obveznice Od indeksa burza iz regije, u srijedu su u minusu bili sarajevski SASX-10 koji je izgubio 0,06 posto i završio na 871,15 bodova, dok je nešto lošije prošao makedonski MBI10 s minusom 0,17 posto i 2391,79 bodova. U Sarajevu se najvi-

še trgovalo obveznicama ratnih potraživanja serija A ukupne vrijednosti 3,12 milijuna KM. Među dionicama najviše je, a ustvari beznačajno, trgovano Fabrikom duhana Sarajevo, nešto iznad 12 tisuća KM. Jedva se iznad minu-

sa zadržao ljubljanski indeks SBI TOP, koji je porastao 0,01 posto, dok je kompozitni LJSEX ponovo bio bez promjene. Krka je u srijedu završila na 66 eura što je bila i najviša realizirana cijena tog dana, uz promet od 618 tisuća eura.

Rizik

ante.pavic@business.hr

snimio hrvoje dominiĆ

potrošeno pola milijuna kuna, pri čemu joj je cijena uzletjela čak 6,5 posto, na 24,5 kuna. Propriusom se trgovalo u rasponu između 23,9 i 24,5 kuna. Uvjerljiv gubitnik dana u srijedu bila je dionica Validusa, koja je tresnula čak 4,3 posto, na 13 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 13 do 13,49

komentaR

ante Pavić

kvidnija dionica ponovo je bio HT, na koji su ulagači potrošili gotovo devet milijuna kuna, pri čemu mu je cijena pala 0,7 posto, na 257 kuna.

Hgspot gotovo 26 kn

druge države, Kina ne uspijeva zadovoljiti svoju potražnju nastalu zbog hlađenja tržišta nekretnina, pa bi ulazak stranaca i većeg broja kineskih komercijalnih banaka pomogao u stvaranju ravnoteže između ponude i potražnje. Na šangajskoj burzi zlata u prvom polugodištu ove godine trgovalo se sa 59 posto više zlata nego u istom razdoblju prošle godine. Središnja banka Kine poručila je i kako će podržati investicije izvan Kine financijskom podrškom tvrtkama koje proizvode zlatne poluge. D. B.

U Beogradu ulagači kupuju državne obveznice u milijunima, a nije bilo nijedne dionice koja je dosegnula milijun dinara prometa. Najviše trgovani Energopromet holding nije dosegnuo ni punih 697 tisuća dinara. J. J.

rvatska narodna banka potvrdila je da su domaće banke otporne i na najgori scenarij, a to je nastavak recesije i znatniji pad kune. Većina hrvatskih banaka može dobro podnijeti takav udarac. Financijski sustav očito je u puno boljoj formi nego realni sektor. Pitanje je i kako bi takav udarac podnijelo stanovništvo, što se spominje i u HNB-ovoj analizi. Naime, banke bi se zbog trajanja gospodarske krize mogle suočiti s nastavkom rasta udjela nenaplativih kredita. Razlozi su brojni, a među istaknutijima su daljnji rast nezaposlenosti i smanjenje dohotka. Banke su se pobrinule za daljnje kompliciranje situacije štiteći svoja ulaganja. Naime, u takvom scenariju stanovništvo će još teže vraćati svoje dugove bankama jer su one kredite vezivale uz eure, što povećava strah od deprecijacije. Kako su u bankama, uz eure, popularne i promjenjive kamate, rizik otplate kredita stanovništva i dalje je vrlo visok.

eko kava u neekološkoj ambalaži Američka kompanija Green Mountain Coffee Roasters, iako njeguje imidž ekološki osviještene kompanije, ipak najveći dio svoje prodaje ostvaruje od proizvoda za

jednokratno pripremanje kave pakiranih u plastične doze. Ta kompanija još od 1983. kompostira iskorištenu kavu, 2006. je sudjelovala u razvoju ekološke papirnate čaše, a prošle je godine ugradila solarne ćelije na krovu svojeg distributivnog centra, piše NY Times. No lani je čak 80 posto prihoda ostvarila od proizvoda

dOBiTnici dAnA (ZSE) HGspot +7,57 % Luka Rijeka +6,16 % Adris grupa +4,87 % Viro +3,78 % Tisak +3,28 % 21 Raste

koji prate najnoviji trend na tržištu — doza za jednu kavu izrađenih od materijala koji nisu ni reciklirani ni biorazgradivi. Riječ je o trenutačno najbržerastućem segmentu na tržištu kave. Drugim riječima, borba za preživljavanje znači i da ekološka prihvatljivost pada u drugi plan. B.hr

GUBiTnici dAnA (ZSE) Sunčani Hvar -9,27 % Belje -8,1 % Belišće -4,23 % Optima Telekom -3,43 % Đuro Đaković holding -3,26 %

15 Nema promjene

28 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,125.35 149,37

Prom. 0,25% 0,05%

Sirova nafta 82,55 Prirodni plin 4,81 Zlato 1.186,08 Srebro 18,40 Goveda 93,00

1,49% 2,34% 0,29% 0,13% 0,00%

POGOn nA VOdiK

UKRATKO...

Za Olimpijske igre 2012. godine London uvodi električne taksije Olimpijske igre 2012. godine izmijenit će ne samo izgled Londona zbog izgradnje novih sportskih borilišta nego i bilo grada kada stare prepoznatljive londonske taksije zamijene novi 'zeleni' taksiji Engleski "cab" neće izgubiti prepoznatljiv vizualni identitet jer će jedini novitet biti dva elektromotora koje će pokretati vodikova goriva ćelija i baterija. Nova taksi-vozila proizvodi Lotus, poznatiji po svom F1 timu i

sportskom automobilu Elise, a testiranje na stazi u Norfolku pokazuje da taj taksi, koji teži čak 2,6 tona, doseže brzinu od 100 km/h za 15,5 sekundi, sedam sekundi kraće od običnog taksija, navodi BBC. Gradonačelnik Londona Boris Johnson ističe kako nije riječ o paravanu u povodu Olimpijskih igara već da će London 2012. biti korak prema potpunom usvajanju programa "nulte emisije" ispušnih plinova do 2020. za londonsku taksi-službu. D. T.

Motorola krenula u napad protiv iPada Motorola je krenula u razvoj TV Tablet računala namijenjenog gledanju televizije kako bi barem malo smanjila dominaciju Appleova iPada na tržištu. Uređaj bi imao zaslon veličine 10 inča (25,4 cm), pokretao bi ga Googleov operativni sustav Android poznat u mobilnim telefonima, a vezivao bi se uz Verizonove usluge. Ni jedna kompanija nije željela potvrditi razvoj novog

...'emerging markets' zaslužni za rast Henkela...

Izvršni direkor Henkela zabilježio je rast prihoda 8 posto u drugom kvartalu za koje je zaslužan izvoz na 'emerging markets' tržišta, izjavio je izvršni direktor tvrtke Kasper Rorsted. Ta tržišta čine više od 40 posto izvoza za Henkel.

...korumpirane antikorupcijske snage...

nOVe iGRAČKe

SAnjAy jHA, glavni izvršni direktor Motorole ARHIVA B.HR

www.business.hr

proizvoda. Kako se očekuje, novi Motorolin tablet mogao bi doći na američko tržište već u jesen ove godine. Sadržaj koji bi trebao dolaziti na uređaje bio bi vezan uz telekomunikacijskog diva Verizon koji već nudi FiOS, televizijsku uslugu uz naplatu. Da je riječ o odličnoj suradnji, potvrđuje i činjenica kako Motorola već sada za Verizon proizvodi prijemnike (set-top box)

Kako su građani proslavili Dan domovinske zahvalnosti, provjerite na...

za televizijsku uslugu FiOS. Najveće analitičke kuće poput Gartnera i Forrester Researcha procjenjuju da će tržište tablet računala bilježiti znatan rast. "Fokusirani smo na razvoj uređaja koji će ujediniti korištenje tehnologije u pokretu, ali i kod kuće, a uskoro ćemo na tržište izaći upravo s takvim proizvodom", kazao je glavni izvršni direktor Motorole Sanjay Jha. D. T.

Predsjednik Afganistana Hamid Karzai ne trudi se prikupiti bodove za popularnost, nakon što je prošlog tjedna izdao nalog za uhićenje jednog od službenika povezanog s antikorupcijskim operacijama za primanje mita.

...Fini i dalje Berlusconijev igrač...

Iako je istupio iz Berlusconijeve koalicije, Gianfranco Fini i njegova 'odmetnuta frakcija' najvjerojatnije neće prisustvovati glasovanju o povjerenju Berslusconijevoj parlamentarnoj većini.