Business.hr broj 694 by Business.hr

UTRkA zA PlEsO

INTERVJU: IGOR PURETA, GRAwE 6

Osiguranja će se oporaviti 2011.

koncesiju žele Frankfurt, Zürich i Beč

Predsjednik Uprave Grawea kaže kako su jedan od rijetkih osiguravatelja koji posluju s dobiti, otkrivajući da su u prvih šest mjeseci ostvarili dobit od 14 milijuna kuna

ponedjeljak 9/8/2010

broj 694 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

mešetarenje nekretninama

PIERRE BOURsOT, direktor Splitske banke

foto goršić/cropix

Splitsku banku 86 'kvadrata' otjeralo iz centra Splita skUPlJE Od zlATA 8-9 Trogirski poduzetnik Edvard Ugrina za parcelu od 86 kvadrata tražio je suvlasnišvo u budućoj osmerokatnici - upravnoj zgradi banke na Trgu HBZ-a, na što čelnici banke nisu pristali pa su pronašli novu lokaciju za zgradu na ulazu u grad

GAsTARBAJTERI U HRVATskOJ 4-5

Došli iz švicarske u međimurje, kupili 33 junice i očekuju zaradu Mladi bračni par Simone i Markus Stucki iz Diemtigena kod Berna svoju su poslovnu priliku, umjesto u rodnoj Švicarskoj, odlučili potražiti na farmi za uzgoj mliječnih krava u međimurskim Polevama

info&stav

INdIkAtOR

2-3

‘Austrija je loša protiv korupcije’

Poljud dobio ‘klasu 1’

Stručnjak za pitanja korupcije u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj kritizirao je u petak Austriju da se ne zauzima dovoljno u borbi protiv korupcije. Kada je riječ o korupciji, Austrija se nalazi u najlošijoj trećini svjetskih zemalja, rekao je Mark Pieth u intervjuu za austrijske medije

Svjetska atletska federacija (IAAF) dodijelila je obnovljenoj atletskoj stazi splitskog Poljuda certifikat klase 1 kakav dobivaju najbolje atletske staze, čime je taj stadion uvršten u društvo najsuvremenijih svjetskih stadiona, priopćili su organizatori Kupa kontinenata koji će se na Poljudu održati 4. i 5. rujna

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kONtAkt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ŠANtIĆ: BUdUĆNOSt, ALI NE BLISkA BUdUĆNOSt

Bancor - MMF-ova globalna Analiza koju je MMF izradio prije nekoliko mjeseci — a Financial Times ju je nedavno otkrio — pokazuje da plan za prevenciju budućih financijskih kriza uključuje i stvaranje globalne valute. Razlog tome je što, prema tvrdnjama MMF-a, samostalne države ne ulijevaju povjerenje kada je riječ o redistribuciji viškova ili o borbi s deficitima. Taj proces jednostavno nije održiv za sve države, tvrdi se u MMF-ovoj studiji koju potpisuje Reza Moghadam, direktor MMF-ova sektora za strategiju.

Pitanje suradnje

"Globalna kriza 2008./09., iako skupa, nije ugrozila međunarodnu monetarnu stabilnost te ona nije na rubu kolapsa. No postojeći sustav ima svojih nesavršenosti koje pokreću politike koje su nestabilne i koje, sve

PRVI kORAk za veću međunarodnu monetarnu stabilnost bilo bi aktivnije korištenje specijalnih prava vučenja, postojeće MMF-ove "valute", a drugi razvoj globalne valute, smatraju u MMF-u arhiva business.hr

dok ih se ne okrene u suprotnom smjeru, sustav izlažu rizicima i šokovima koje bi reformirani sustav sveo na minimum", stoji u analizi. Prvi korak u rješavanju tih problema bliska je suradnja između pojedinih država, i to preko aktivnijeg korištenja specijalnih prava vučenja (SDR, postojeće MMF-ove "valute"), a drugi bi korak bio

— s vremenom, naglašava se u izvješću — razvoj globalne valute. MMF se pritom u studiji igra nazivom "bancor". Specijalna prava vučenja već se koriste kao računovodstveni alat koji zamjenjuje valutu u poslovanju s MMF-om, međutim SDRove je ponovno potrebno konvertirati u lokalnu valutu za većinu plaćanja

ili intervencije na lokalnim tržištima.

Primjer eura

"Globalna valuta je budućnost, ali ne bliska budućnost", kaže Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke. No MMF-ov prijedlog nije ništa revolucionarno, tvrdi Šantić, jer se specijalna prava povlačenja kao

U SRPNJU JE BILO 282.792 NEZAPOSLENIH

Prolaze povoljni sezonski trendovi zapoš Broj nezaposlenih krajem srpnja iznosio je 282.792, što je 3048 osoba ili 1,1 posto manje nego prethodni mjesec, a 34.206 osoba ili 13,8 posto više nego u srpnju 2009. godine. Od ukupnog broja nezaposlenih njih 70.723 ili 25 posto koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u odnosu na prethodni mjesec za 1544 osobe ili 2,1 posto, a u usporedbi s

istim mjesecom prethodne godine taj se broj povećao za 6764 osobe ili 10,6 posto. U srpnju 2010. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 24.039 osoba ili 39,9 posto više nego prethodnoga mjeseca te 5 posto manje nego u srpnju 2009. godine. Pritom je najviše novoprijavljenih osoba pristiglo iz prerađivačke industrije, njih 3022 ili 19,1 posto, zatim trgovine na veliko i malo, 2811 ili

17,8 posto te građevinarstva, 2200 ili 13,9 posto. Posljednji podaci HZZa upućuju na trend usporavanja pada nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Naime broj nezaposlenih na mjesečnoj razini u lipnju u odnosu na svibanj bio je 10.598, što je oko tri puta više nego u srpnju u odnosu na lipanj. "Sezonski trendovi očito se usporavaju i već u rujnu podaci o kreta-

nju nezaposlenosti za kolovoz pokazat će povećanje nezaposlenosti i na mjesečnoj razini", komentirao je Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke. On procjenjuje kako će rast mjesečne nezaposlenosti u kolovozu u odnosu na srpanj biti 0,5 posto ili između 500 i 1000 osoba. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako sezonski trendovi imaju slab

Brojka

››

BiSEr dana

Prilično me živciraju sve te priče o mojoj plaći. Hrvatska je u recesiji, ekonomska situacija je teška i ne volim kada se brojke javno iznose

6059 kuna iznosila je u svibnju prosječna neto plaća u Zagrebu s obračunatim kriznim porezom, objavio je Odjel za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj

Luka ModriĆ, hrvatski nogometni reprezentativac, za daily mail, koji navodi da modrić u Spursima zarađuje 70.000 funti tjedno foto mišković/cropix

uvodnik

a valuta Mora li i Šuker zahvaliti svojevrsna valuta koriste već neko vrijeme kao jedinstveni instrument. "MMF je opazio neravnomjeran rast pričuva banaka, a takav rast u Kini i Rusiji, zajedno s ulaganjem u američku financijsku imovinu, potaknuo je američki deficit", napominje Šantić. Međutim eventualno uvođenje takve valute izazvalo bi čitav niz problema. "Problemi s eurom koji se sada pojavljuju pokazuju da nisu sve zemlje jednako spremne na reforme i rast. Nekim zemljama, kao što je Grčka, potrebna je vlastita valuta da bi putem nje vodile vlastitu monetarnu i ekonomsku politiku", kaže Šantić. A ako se takvi problemi javljaju u Grčkoj, lako je zamisliti do kakvih bi sve problema došlo na svjetskoj razini. iva Ušćumlić Gretić

ošljavanja utjecaj na ukupno povećanje zaposlenosti i da je problem strukturne prirode. "Dok god ne budemo imali značajnije povećanje investicija, neće doći ni do ozbiljnijeg pada nezaposlenosti", smatra Novotny. Analitičari također procjenjuju kako će nezaposlenost na godišnjoj razini vjerojatno rasti sve do kraja prvog kvartala 2011. godine. igor medić

Grcima i Slovencima? Petra Bulić petra.bulic@business.hr

onačno jedna doista dobra vijest srpanj nam je donio najbolju turističku statistiku u

povijesti! To moramo, među ostalim, zahvaliti građanima Grčke, koji su socijalnim nemirima i štrajkovima rastjerali turiste. Zahvalnicu bismo morali poslati i Slovencima koji su unatoč tvrdim stavovima svojih političara došli u Hrvatsku u većem broju nego lani. Hvala i turistima iz daleke Španjolske i Rusije koji su, zajedno sa Slovencima, nadoknadili pad broja Talijana i Nijemaca (koji su nas baš razočarali: očekivali smo da će barem oni, štedeći zbog krize, nahrupiti na našu obalu jer smo im, eto, u susjedstvu). Zahvalimo na koncu i mjerama samozatajnog ministra turizma Damira Bajsa, koji je pojačao oglašavanje i ukinuvši vize pomogao, primjerice, Rusima da dođu u tom broju. Sjajni srpanj objašnjava i snažno sezonsko zapošljavanje, koje su pokazali prošlotjedni podaci HZZ-a. Naime, dok je u srpnju u prethodne dvije godine na sezonskim poslovima u ugostiteljskom sektoru za-

SrPanj nam je donio najbolju turističku statistiku u povijesti

››

foto ravlić/cropix

Ministar turizma Damir Bajs sad se svakako može malo opustiti. No tek ćemo vidjeti koliko se može opustiti ministar financija Ivan Šuker dok računa koliki će nam rebalans najesen trebati posleno jedva dvije tisuće ljudi, ove je godine zaposleno njih nešto više od tri tisuće. U prvih sedam mjeseci broj sezonaca u toj djelatnosti povećan je 17,5 posto, na oko 26,5 tisuća. Ministar Bajs sad se svakako može malo opustiti. No tek ćemo vidjeti koliko se može opustiti ministar financija Ivan Šuker dok računa koliki će nam rebalans najesen trebati. Osim toga, s ljepšom proračunskom bilancom moći ćemo se valjda lakše i jeftinije zadužiti (jer teš-

ko da će turistički bum smanjiti potrebe za zaduživanjem). Jednako tako, pitanje je koliko se mogu opustiti svi oni koji žive od izvanpansionske potrošnje turista. Hoće li vlasnik nekog sezonskog restorančića u Dalmaciji - koja je opterećena stopama nezaposlenosti jednako visokim kao u istočnoj Slavoniji - u dva mjeseca uspjeti zaraditi iznos od kojeg će živjeti cijele godine? To mu je jedina nada, jer drugog posla preko godine ne-

će naći. Nekoliko tisuća sezonaca samo je blago - i kratkotrajno - popravilo situaciju na tržištu rada: do jeseni će sezonski radnici ostati bez posla, a do kraja godine mnogi analitičari očekuju novi val otkaza. U srpnju je, bez obzira na smanjenje u odnosu na lipanj, broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu bio veći čak 13,8 posto. Bio je to 18. uzastopni mjesec u kojem bilježimo godišnju stopu rasta nezaposlenosti.

tema 4-5

GASTARBAJTERI U HRVATSKOJ Mladi bračni par Simone i priliku, umjesto u rodnoj Švicarskoj, odlučili su potražiti na farm

Došli iz Švicarske u 33 junice i očekuju Umjesto kupnje farme Markus Stucki odlučio je ući u zakup. Sličan model privređivanja koristi se na Novom Zelandu. Dogovorili su se da zarađeno dijele na tri dijela, od kojih jedan ide za razvoj farme, drugi vlasniku, a treći ostaje njima

SImOnA I mARKUS STUcKI odlučili su sreću potražiti na međimurskoj farmi arhiva business.hr

arhiva business.hr

devet muznih krava", doznajemo od Petra Horvata, čiji je otac Bratoljub, nakon iskustva s domaćim stočarima, odlučio preko prijatelja potražiti pomoć i partnere u inozemstvu.

Automehaničar - stočar

Simone i Markus Stucki mladi su par iz Diemtigena kod Berna, koji su svoju poslovnu priliku, umjesto u rodnoj Švicarskoj, odlučili potražiti u Međimurju, i to na farmi za uzgoj mliječnih krava u mjestu Poleve, gdje namjeravaju obnoviti proizvodnju koja je gotovo zamrla.

"Zahvaljujući pomoći našeg ministarstva i nizozemske vlade, farmu je naše poduzeće izgradilo 1997. godine u namjeri da bude i edukacijski centar za stočare. No nakon što su je desetak godina vodili ljudi koji nisu bili dovoljno educirani za stočarstvo, farma je spala na 30 grla, od čega

Nakon nekoliko kraćih posjeta farmi u Polevama bračni par Stucki u travnju ove godine odlučio je ostati u Međimurju. "Moji roditelji nemaju farmu, a u Švicarskoj ju je teško kupiti jer dosta košta. Stoga nas je ponuda iz Hrvatske zainteresirala", veli Markus Stucki, dvadesettrogodišnjak koji je nakon trogodišnjeg školovanja za automehaničara završio i dvogodišnju školu poljoprivrednog usmjerenja. Umjesto kupnje farme mladi švicarski bračni par odlučio je u Hrvatskoj primijeniti model iz Novog Zelanda koji su prilagodili ovdašnjim prilikama. "Tamo vlasnicima farme ostaje polovica od ostvarene zarade, a druga polovica zakupcima koji imaju sve strojeve i opremu. Budući da mi potonje nemamo, dogovorili smo se da na kraju godine zarađeno dijelimo

››

Hrvatska mlijeko uvozi i to treba biti poticaj za proizvodnju. Obitelj, ako se drugim ne bavi, može živjeti i zaraditi od četrdeset krava

i Markus Stucki iz Diemtigena kod Berna, svoju poslovnu mi za uzgoj mliječnih krava u međimurskim Polevama

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

u Međimurje, kupili u pristojnu zaradu UČENJE HRVATSKOG

Neće se pridružiti prosvjedima mljekara Bračni par Stucki odlučio je mlijeko isporučivati ludbreškoj mljekari Antun Bohnec, s kojom zasad imaju samo dobra iskustva. Ni s drugim poslovnim partnerima nemaju loših iskustava, a izuzmu li se neke administrativne prepreke koje su uspješno svladali uz pomoć obitelji Bratoljuba Horvata, osobito sina Petra, najveće teškoće imaju zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, što osobito dolazi do izražaja prilikom nabave nužnih stvari za farmu. “No sve će se to posložiti s vremenom”, uvjeren je Markus Stucki, koji sada i ne pomišlja pridružiti se eventualnim prosvjedima stočara nezadovoljnim cijenom mlijeka.

BRIGA O STOČNOM FONDU

Veterinarske dijagnoze Danas je na farmi u Polevama osamdesetak grla stoke: krava, junica i teladi. Kroz tri do šest mjeseci očekuje se teljenje junica uvezenih iz Njemačke, a najveću brigu o tome vodit će i bračni par Stucki. Međutim znanje stečeno u Švicarskoj već sada obilato koriste. Tako su se njihove sumnje na bolesti krava uvijek pokazale ne samo točnim nego u nekim slučajevima čak i boljim od veterinarskih dijagnoza. Zahvaljujući tome, dosada nisu imali uginuća na farmi osim u jednom slučaju. A kada su zatražili obdukciju kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, neki su na to gledali s čuđenjem. Ništa manje nisu bili iznenađeni ni načinom na koji je Stucki riješio slučaj krave koja je progutala metal. Naime umjesto operacije koju su neki predlagali naručio je iz Švicarske poseban magnet koji je krava progutala, nekog čega je metal privukao metal i operacija nije bila nužna.

na tri jednaka dijela, od kojih jedan ide za razvoj farme, jedan vlasniku, a jedan nama", pojašnjava mladi Švicarac, koji je radi boravišne dozvole postao suosnivač Horvatova poduzeća Poljoprivreda, usluge i trgovina. Gotovo odmah nakon

dolaska švicarski je bračni par uvezao 33 usjemenjene junice iz Njemačke, od kojih je svaka stajala oko 1400 eura. "S obzirom na naše ulaganje, želja nam je da već od studenoga dignemo današnju dnevnu proizvodnju sa 150-160 litara na ti-

suću. Znam da mnogi u svijetu imaju problema u vezi s cijenom mlijeka, no u Hrvatskoj je prihvatljiva, iako nije visoka. Uz to, Hrvatska dosta mlijeka uvozi, što bi također trebao biti poticaj za proizvodnju. Obitelj, ako se drugim ne bavi i sve je dobro uskla-

đeno, može živjeti i zaraditi od četrdeset krava. Naravno, ta brojka ovisi i o prijašnjim ulaganjima u farmu", veli Stucki, koji sa suprugom namjerava ostati dvije do tri godine na farmi u Polevama.

Preskupe vanjske usluge

Na upit o mogućim teškoćama na koje je naišao odgovara da u tim djelatnostima uvijek ima problema.

"Bit je u tome kako se rješavaju odnosno koliko ih uspijevaš riješiti sam ili uz pomoć prijatelja, a koliko koristiš usluge vanjskih ljudi koji ne samo da koštaju nego ponekad i ne znaju koliko bi trebali", veli mladi Švicarac, kojemu je želja da s vremenom pokrene i praktičnu edukaciju stočara jer za to vidi potrebe.

Ivica Kruhoberec

tema 6-7

INTERVJU: IGOR PURETA Predsjednik Uprave Grawea k s dobiti, otkrivajući da su u prvih šest mjeseci ostvarili dobit

Osiguranja će na brojke, 2011. stva Iako je Grawe u prvoj polovici godine ostvario niže premije nego u istom razdoblju lani - tri posto manje u neživotnom i sedam posto manje u segmentu životnog osiguranja - do kraja godine, očekuje predsjednik Uprave Grawea Igor Pureta, ukupna premija ipak bi mogla nadmašiti 2009. U čitavoj 2010. očekuju dobit od oko 20 milijuna kuna Od 28 osiguravateljskih kuća, koliko ih posluje u Hrvatskoj, samo ih je nekoliko u prvom polugodištu ove godine uspjelo zaraditi. Jedan od profitabilnih osiguravatelja je i Grawe, koji je na domaćem tržištu prisutan još od 1993. godine. U jeku sezone objave poslovnih rezultata razgovarali smo s Igorom Puretom, predsjednikom Uprave Grawea, koji je, krizi unatoč, izrazito zadovoljan ostvarenim rezultatima. S obzirom na to da nemate obvezu objavljivati kvartalne i polugodišnje rezultate poslovanja, možete li okvirno reći koliko ste zaradili u prvih šest mjeseci ove godine? - U prvih šest mjeseci ostvarili smo neto dobit od nešto više od 14 milijuna kuna: malo više od osam milijuna kuna u životnome osiguranju i oko šest milijuna kuna u neživotnom osiguranju. To znači da su planovi koje smo zacrtali ostvareni, što je dobro za klijente jer znaju da su sigurni.

Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima? - Grawe je jedno od rijetkih osiguranja koja posluju s dobiti, a 14 milijuna kuna dobiti u prvom polugodištu jako nas veseli. Pitanja postavljena osiguravateljima uvijek se koncentriraju na zauzimanje tržišnog udjela, povećanje premije i broj polica. Neke konkurentne tvrtke koje su napravile velike pomake u zauzimanju tržišnog udjela i broju klijenata imaju znatno gore rezultate nego mi, a tek poneki ostvare dobit. Nama je profitabilnost uvijek bila na prvom mjestu, pa čak i po cijenu gubitka dijela tržišta. Tako smo i lani, kada je kriza bila na vrhuncu, zaradili više od 20 milijuna kuna. Promatrajući ostvarene rezultate, može li se ove godine očekivati veća zarada nego lani? - Teško je reći, jer u prvih šest mjeseci nismo imali neke veće troškove. Neki troškovi, poput troškova marketinga, nisu ravnopravno raspoređeni tijekom godine, no računamo

s neto dobiti od oko 20 milijuna kuna. Kakav je premijski rezultat u polugodištu? Jeste li zaustavili pad? - Premija nam je i dalje ispod prošlogodišnje razine, no poduzeli smo neke korake koji su nam omogućili da se smanji pad u neživotnom sektoru: pad sada iznosi samo oko tri posto. U životnom osiguranju bilježimo dosta velik pad premije od oko sedam posto, no u sektoru života imamo niz nepovoljnih faktora. Naime mi smo prva međunarodna osiguravateljska kuća koja je ušla u Hrvat-

sku još 1993. godine i sada nam već istječe veći broj polica životnog osiguranja - riječ je o nekoliko stotina isplata mjesečno. Tu moramo uračunati i utjecaj krize koji je donio velik broj otkupa i kapitalizacija polica, što stvara tempo koji je teško pratiti novim policama. Što ste poduzeli kako biste smanjili prijevremene otkupe? - Imamo razne instrumente, ali najveći problem leži u tome što klijenti ne znaju što znači otkup police. Ljudi dolaze otkupiti ili prekinuti police prijevremeno, a ne znaju da tako

REPUTAcIJskA šTETA

Austrija jamči za imovinu klijenata u Hypu Je li Grawe na međunarodnoj i lokalnoj razini pretrpio reputacijsku štetu nakon nacionalizacije Hypo banke, koja je bila u suvlasništvu Grawea? - Provedena nacionalizacija Hypo banke samo je ojačala strukturu i položaj banke na tržištima na kojima djeluje. Imovina klijenata Hypo banke zaštićena je na taj način garancijom austrijske države pa teško možemo govoriti o reputacijskoj šteti.

kaže kako su jedan od rijetkih osiguravatelja koji posluju t nešto veću od 14 milijuna kuna

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

admašiti lanjske arni oporavak ››

Kriza je donijela velik broj otkupa i kapitalizacija polica, što stvara tempo koji je teško pratiti novim policama IGOR PURETA, predsjednik Uprave Grawe osiguranja

snimio hrvoje dominić

mogu izgubiti svoj ulog. U većini osiguranja iznos uplate se gubi ako se polica otkupljuje nakon manje od tri godine plaćanja. U nas klijent može otkupiti svoj ulog nakon desetine ugovorenog vremena. Na primjer, ako je polica sklopljena na deset godina, on svoje uplate može kapitalizirati već nakon godinu dana. Osim toga, klijentima nudimo i smanjenje premije i drukčije oblike plaćanja, poput kvartalnog ili polugodišnjeg plaćanja, jer je za klijenta najgore ako prekine policu. Nitko ne želi da klijenti gube novac jer je to najgora reklama za nas i za cijelu osigurateljnu industriju. Zbog toga imamo i službu odnosa s korisnicima u kojoj radi gotovo 40 ljudi koji su obučeni za informiranje klijenata. Jesu li se te mjere isplatile? - Svakako da jesu; znali smo imati i više od 300 otkupa mjesečno, no sad smo uspjeli taj broj smanjiti na samo dvjestotinjak.

Prije početka sezone godišnjih odmora pokrenuli ste akciju osiguranja imovine. S obzirom na to da se sezona bliži kraju, možete li reći kakve je rezultate akcija postigla? - Cilj akcije bilo je zadržavanje iste razine osiguranja imovine koju smo imali prošle godine tijekom ljetnih mjeseci, u čemu smo i uspjeli. Kakvi su vam planovi za 2011. godinu i što očekujete od nje? - Od sljedeće godine očekujem puno jer vjerujem da bi dogodine stvarno mogao početi oporavak. Sličnog su mišljenja i ostali kolege iz industrije jer vidimo da se smanjuje broj otkupa i da se premija približava prošlogodišnjoj razini. Premija bi do kraja ove godine već trebala biti više od premije iz 2009. Osim toga, niz podataka i analiza pokazuje da bi trebao početi i opravak cijelog gospodarstva. Kako će izgledati hrvatsko tržište osiguranja nakon ulaska u Europsku uniju? Mogu li hrvatski osiguravatelji time profitirati ili možda izgubiti? - Naše je tržište već liberalizirano i zbog toga ulazak u Uniju neće donijeti nikakve značajne promjene. Većina osiguranja u zemlji ionako je u stranom vlasništvu, a domaća osiguranja imaju male šanse u proboju na tržište Europske unije. Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

dogaaji

REZULTAT

Gubitak Diokija dosegnuo 593 mil. kuna

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

RobERT JEžić, predsjednik Uprave Diokija Snimio Saša ĆetkoviĆ

TURiZAM

Srpanj 9% bolji nego lani U prvih sedam mjeseci ove godine bilo je 5 posto više noćenja nego 2009., 2 posto više nego 2008. i 7 posto više u odnosu na 2007. godinu Ministar turizma Damir Bajs u subotu je na konferenciji za novinare u Makarskoj izjavio kako su u srpnju ove godine ostvareni najbolji rezultati za sedmi mjesec u povijesti hrvatskog turizma te da su zahvaljujući takvim, kako je rekao, izvrsnim rezultatima, izbrisani turistički minusi u prvih šest mjeseci ove godine. "U srpnju ove godine imali smo 2,7 milijuna turista, a to je 9 posto više nego u istom mjesecu 2009. godine i oni su ostvarili 19 milijuna noćenja ili 7 posto više nego u srpnju prošle godine", istaknuo je ministar Bajs. "U prvih sedam mjeseci ove godine imali smo 5 milijuna i 500 tisuća stranih i domaćih turista, što je 3 posto više nego prošle godine. Ostvareno je oko 31 milijun noćenja, a to je oko 5 posto više", objasnio je ministar Bajs.

skok u splitu

"Što se tiče prvih sedam mjeseci ove godine, mi imamo bolji rezultat 5 posto u odnosu na 2009., 2 posto bolji u odnosu na 2008. i 7 posto bolji rezultat u odno-

su na 2007. godinu", naglasio je Bajs. Broj dolazaka veći je za pet posto u Istarskoj županiji, 11 posto na Kvarneru, 14 posto u Ličko-senjskoj županiji, šest posto u Šibensko-kninskoj, 14 posto u Splitsko-dalmatinskoj i 10 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. "Riječ je o rezultatima koji pokazuju da je srpanj ove godine vjerojatno bio najbolji srpanj u povijesti hrvatskog turizma", istaknuo je Bajs. U dosadašanjem dijelu ovogodišnje sezone "ostvarujemo ono što želimo, a to je zadržavanje međunarodnog udjela u Europi, koji je prošle godine prvi puta prešao dva posto, a to znači da svaki 50. turist u Europi dođe u Hrvatsku", rekao je.

Manje Nijemaca

Ministar Bajs je upozorio kako "imamo minuse s dva naša najvažnija tržišta Njemačkom i Italijom". "U kolovozu moramo uložiti napore da te minuse pretvorimo u pluseve jer će to biti ključ uspjeha cjelokupne turističke 2010. godine", dodao je. U dosadašnjem dijelu sezone, posebice u srpnju, najveći porast broja turista bio je iz Rusije, Španjolske i Slovenije, i oni su, kako je istaknuo, "nadoknadili minuse najvažnijih tržišta, Njemačke i Italije". H

Zagreb. Dioki je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario gubitak od 90,24 milijuna kuna, stoji u konsolidiranom izvješću tvrtke objavljenom na Zagrebačkoj burzi u petak. Novim gubitkom, 44 posto većim od ostvarenog u prvih šest mjeseci prošle godine, akumulirani gubitak Diokija dosegnuo je čak 593,37 milijuna

kuna. Glavni uzrok gubitka povećanje je cijena prirodnog plina, smanjenih isporuka jedne od strateških sirovina i općenito sužene margine u prvom kvartalu 2010., tvrdi u izjvešću na Burzi uprava tvrtke, kojom odnedavno upravlja njezin najveći vlasnik Robert Ježić. U 2009. ostvareni su izvanredni prihodi u iznosu 41 milijun kuna, koji su značajno utjecali na smanjenje gubitka u 2009., tako da je rezultat poslovanja u 2010. realno bolji od ostvarenja u istom razdoblju prošle godine, tvrdi Uprava. Uku-

pni prihodi Diokija u prvom su ovogodišnjem polugodištu dosegnuli 969,71 milijun kuna, 14,15 posto više od ostvarenih u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su ukupni rashodi premašili milijardu kuna, porasli su 16,08 posto, na 1,058 milijardi kuna. Dok su materijalni troškovi porasli na čak 875,88 milijuna kuna, odnosno gotovo 28 posto, troškovi osoblja spušteni su 4,48 posto, na 87,54 milijuna kuna. Od početka godine dionica Diokija izgubila je 36,2 posto na cijeni u trgovini na ZSE-u. J. J.

Za 86 kvadrat osmerokatnic ZNAo ŠTo KUPUJE Trogirski poduzetnik Edvard Ugrina parcele od 311 i 86 kvadrata kupio je 2006., kad se već znalo za buduću namjenu toga prostora, a franjevačkom samostanu Gospe od zdravlja za njih platio nešto više od 250 tisuća eura Dugogodišnji planovi Splitske banke, danas dijelom francuske grupacije Société Générale, da riješi problem smještaja na jednoj lokaciji uskoro bi se mogli realizirati na splitskom predjelu Kopilica, uz vrlo prometnu Ulicu Domovinskog rata. Danas su različite službe te banke razbacane po cijelom Splitu, najvećim dijelom u Splitu 3, pa se već godinama traži pravo

rješenje. "Toliko dugo čekamo na novu zgradu da nam odavno sve izgleda kao mit, jer nikako da se negdje stvarno skrasimo", rekao nam je ovih dana jedan djelatnik Splitske banke.Lokacija u Kopilici zasad se spominje samo neslužbeno, a tamo su u tijeku arheološka istraživanja. Službeno, nova lokacija se ne otkriva. Glasnogovornica banke Silvija Bareša u vrlo uopćenom odgovoru rekla nam je da Splitska banka ima potrebu za funkcionalnom poslovnom zgradom.

Novo rješenje

U zgradi bi trebalo raditi više od 700 djelatnika, a otvorila bi se mogućnost dodatne centralizacije nekih poslova koji se sada zbog nedostatka prostora i povijesnih razloga odvijaju u

drugim gradovima. Bez naznake gdje bi nova zgrada trebala biti, Bareša samo kaže da su uznapredovali u nalaženju rješenja te da su dogovori u završnoj fazi, a o detaljima projekta javnost će izvijestiti "čim se za to steknu uvjeti". Jedan od razloga za takvu tajnovitost moglo bi biti loše iskustvo s prethodno planiranom lokacijom na splitskom Trgu Hrvatske bratske zajednice, gdje je prema gradskim planovima trebao niknuti cijeli poslovnoupravni kompleks s novom zgradom gradske uprave, nakon što današnja zgrada bude prodana kao hotel. Na taj način taj bi izrazito vrijedan prostor blizu središta Splita bio zaokružen sa zgradama Croatia osiguranja, policijske uprave, suda, hotela i zdravstvenih usta-

PiERRE boURsoT, direktor Splitske banke

Snimio h. dominiĆ

SELJENJE ERGELE

ViŠA OtkUPNA ciJENA

Prosvjedovali zbog lipicanaca

Đakovo. Zbog Vladine odluke o pripajanju đakovačke ergele lipičkoj u Đakovu je jučer održan veliki prosvjed. Seljaci su traktorima blokirali središte grada, a na glavnom trgu okupilo se oko 700 građana. Vlada je kao jednu od mjera racionalizacije troškova odlučila spojiti te dvije ergele lipicanaca, ali u Đakovu to ne odobravaju. B.hr

Podravka za kilogram pšenice daje 1,20 kuna

U SREDiŠtU Đakova okupilo se nekoliko stotina prosvjednika foto glibušić/cropix

Zagreb. Koprivnička Podravka, slijedeći primjer Agrokora, odlučila je povećati otkupnu cijenu pšenice na 1,20 kuna za kilogram. Nova cijena odnosi se na već preuzetu pšenicu, kao i na budući otkup. Do povećanja cijene dolazi s obzirom na nove okolnosti na tržištu odnosno rast cijene pšenice na

međunarodnom tržištu, gdje je cijena i veća od 1,20 kuna za kilogram, priopćili su u petak. Podravka je još sredinom srpnja među prvima ponudila otkupnu cijenu od 1,00 kn/kg za ovogodišnji urod, što je u tom trenutku predstavljalo najveću cijenu na domaćem tržištu. Plan je bio da se otkupe sve količine od poljoprivrednih proizvođača koji gravitiraju Koprivnici, a riječ je o oko 18.000 tona. Nadoknada će se odnositi na razliku između prvo ponuđenih 1,00 kn/kg i trenutačnih 1,20 kuna. B. hr.

ta zemlje traži dio Kruzera 19,6% ce Splitske banke više DZS

PROMJENA GUP-a

Zamjenska lokacija uz Spaladium arenu

Ni banka ni Grad nikada nisu ni odgovorili Ugrini na njegove više puta istaknute financijske zahtjeve. Sada se iz gradske uprave mogu čuti prijedlozi o odustajanju od ambicioznog projekta. Zamjenska lokacija našla bi se, kako je to spominjao dogradonačelnik Jure Šundov, u poslovnom tornju uz Spaladium arenu, za koji konzorcij IGH-Konstruktor-Dalekovod nema novca nego bi prepustili vlasništvo Gradu. Na Trgu HBZ-a pak već se spominju promjene GUP-a.

ZbOG AStRONOMSkE ciJENE Splitska je banka odustala od gradnje na tom mjestu, a upitna je i gradnja nove gradske uprave Snimio hrvoje knez

nova koje tamo već postoje. Jedan od važnih objekata trebala je biti i osmerokatnica Splitske banke. No već godinama cijeli taj projekt stoji zbog jednog čovjeka — trogirskog poduzetnika Edvarda Ugrine — i njegove dvije parcele na tom prostoru, ukupne površine

manje od 400 četvornih metara. Njegove zemljišne "fleke" dobro su raspoređene — veća od 311 kvadrata nalazi se na mjestu budućeg trga ispod kojeg bi se gradila podzemna garaža i uredila mala željeznička postaja koja je tu napravljena — i nikad dovršena — davnih sedamdese-

tih godina kad se ukopavala pruga kroz Split. Ona manja parcela, od samo 86 četvornih metara, točno se našla na mjestu planirane zgrade Splitske banke. Prema malo dostupnih informacija, Ugrina ne traži za svoje zemljište novac nego je našao puno unosniju formu: traži da mu se prizna status investitora u svim objektima koji bi se tamo gradili, odnosno suvlasništvo nad skupocjenim bančinim poslovnim prostorima i gradskom podzemnom garažom. Kako je riječ o višekatnicama — i iznad i ispod zemlje — površina njegova vlasništva multiplicira se brojem etaža. A onda je vrijednost doslovce astronomska. Da stvari budu zanimljivije, u Ugrininu slučaju nije riječ o nekom drevnom obi-

teljskom nasljeđu ili kakvoj naknadi za nacionalizirano zemljište.

Šutjeli i HDZ i SDP

Taj trgovac nekretninama i vlasnik trogirske tvrtke Lucis dvije je parcele kupio 2006., kad se već znalo za buduću namjenu toga prostora, a franjevačkom samostanu Gospe od zdravlja, odnosno Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja tada je za njih platio nešto više od 250 tisuća eura. Franjevci su to zemljište dobili u procesu denacionalizacije, a potpuno je nevjerojatno da Grad u mandatima dviju različitih koalicija — prvo SDP-HSLS, a potom HDZ-Lista Velog mista — nije ni pokušao kupiti sporne parcele. Ivica Profaca

U razdoblju od siječnja do lipnja 2010. ostvareno je 311 kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj, a na tim brodovima bilo je 375.055 putnika koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 719 dana, ili u prosjeku dva dana, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na isto razdoblje 2009. broj putovanja porastao je 19,6 posto, a broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći je 11,2 posto. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju veći je 23,1 posto, navodi se u priopćenju DZS-a. U strukturi kružnih putovanja stranih brodova najviše stranih brodova na kružnim putovanjima svoj prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentiralo je u Dubrovačko-neretvanskoj (77,9 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (13,5 posto). B.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

DUBROVAČKI ŽUPAN

'Izvan sezone ukinuti PDV za turizam' Dubrovnik. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare u petak kazao je kako bi Ministarstvo turizma ove godine ranije trebalo raspisati natječaj za subvencioniranje zračnog prometa. Osim što su cjelokupni turistički rezultati pozitivni u prvih sedam mjeseci, broj čarter-letova pove-

NAFTNA INDUSTRIJA

Snimio Saša ćetković

Lukoil priznao: za Crobenz platili 2,8 milijuna eura ranije poslovali su s gubitkom većim od 700 tisuća kuna. Dugoročne obveze na kraju prošle godine iznosile su 54,2 milijuna kuna, a kratkoročne su skočile sa 168,2 milijuna na 213 milijuna kuna.

Četrnaest crpki više

U ruskom Lukoilu potvrdili su kako su za Crobenz platili 2,8 milijuna eura, kao što je Business.hr objavio prošlog tjedna. Informaciju iz Lukoila prenijela je internetska mreža Skrin.com, na kojoj se nalazi baza informacija iz svih najvećih ruskih tvrtki.

Isplata u gotovini

Iz naftaških krugova Business.hr je doznao kako je Lukoil za Crobenz platio samo 20 milijuna kuna u gotovini, uz obvezu preuzimanja svih dugova i nenaplativih potraživanja tvrtke na sebe. Ukupni prihodi Crobenza prošle su godine iznosili 909,7 milijuna kuna, a gubitak je iznosio 14,37 milijuna kuna. Godinu

Očekuje se kako bi transakcija prodaje Crobenza trebala biti izvršena u kratkom roku s obzirom na to da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala suglasnost Lukoilu za preuzimanje hrvatskog maloprodajnog i veleprodajnog lanca naftnim derivatima. Kupoprodajni ugovor između Ine i Lukoila potpisan je 23. srpnja. Maloprodajna mreža Lukoila u Hrvatskoj sastoji se od 21 benzinske postaje, uskoro bi se trebale otvoriti još dvije, a ruska naftna kompanija dobit će ih još 14 koliko ih je u vlasništvu Crobenza. INA je Crobenz trebala prodati temeljem obveze iz rješenja AZTN-a od 9. lipnja prošle godine kojim je Agencija uvjetno dopuštenom ocijenila koncentraciju Ine i Mola i kao jedan od uvjeta naložila prodaju stopostotnog udjela Ine u Crobenzu. Na natječaj su se osim Lukoila javili još slovenski Petrol i slovački fond Slavia Capital. N. C.

ćan je oko 9 posto pa se tako inicijativa Dubrovačko-neretvanske županije za subvencioniranje zračnog prometa pokazala učinkovitom, rekao je. Istaknuo je kako bi se stopa poreza na dodanu vrijednost za turizam trebala smanjiti na 5 posto kao što je to u zemljama koje konkuriraju Hrvatskoj te da bi Ministarstvo financija izvan sezone u potpunosti trebalo ukinuti PDV. Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić naglasio je da su rezultati dubrovačke zračne luke još i bolji od prosjeka županije kao

destinacije te da je u lipnju zabilježeno povećanje prometa 12 posto, a u srpnju čak 17 posto u odnosu na prošlu godinu. On se također založio da Ministarstvo turizma što ranije raspiše natječaj za subvencije u 2011. godini. Predsjednica Radne skupine destinacijskog menadžmenta Grada Dubrovnika Pave Župan-Rusković kazala je kako pozitivni rezultati ne smiju biti povod za opuštanje te kako smatra da su subvencije zračnog prijevoza korisna mjera jer produžuju sezonu, što nam je i osnovni cilj. H

BROJKA

posto više dolazaka i 10 posto više noćenja zabilježila je u srpnju Dubrovačko-neretvanska županija, koja je jedina od svih na Jadranu u prvih šest mjeseci zabilježila porast prometa

Koncesiju na P Frankfurt, Zür NOVI TERMINAL Iako je Vlada odlučila da se nova putnička zgrada na Zračnoj luci Zagreb gradi po koncesijskom modelu uz elemente JPP-a prije tek nekoliko tjedana, službeno su interes iskazala već tri kupca Zračne luke Frankfurt, Zürich i Beč već su službeno iskazale interes da budu koncesionari na zagrebačkom Plesu. Naime novi putnički terminal Zračne luke Zagreb gradit će se po koncesijskom modelu, odlučila je sredinom srpnja Vlada, koja je time stavila izvan snage prijašnju svoju odluku da država i Grad Zagreb sufinanciraju gradnju novog terminala.

Projekt IGH

Glavni direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović nada se da će koncesionar biti izabran do kraja godine. Prije toga povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva prometa, mora i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva graditeljstva i Zračne luke Zagreb trebalo bi pripremiti dokumentaciju za natječaj za koncesiju, i to do 15. listopada. Kad će točno biti raspisan natječaj za koncesiju, ovisi o Vladi.

IDEJNO RJEŠENJE za terminal koje je pobijedilo na natječaju izradili su IGH, Branko Kincl i Velimir Neidhardt, a cijena od 220 milijuna eura smanjena je na 150 do 170 milijuna eura arhiva buSineSS.hr

S obzirom na to da će koncesija na Plesu imati i elemente javno-privatnog partnerstva, kod pripreme dokumentacije povjerenstvo će se morati voditi obama zakonima, i onom o koncesiji i onom o JPP-u. Povjerenstvo će odlučiti i po kojem projektu će se ići

u gradnju novog terminala, a Peović ne vidi razlog zašto se ne bi poštovao ugovor s pobjednicima natječaja za idejno rješenje za novi terminal — IGH-om, Brankom Kinclom i Velimirom Neidhardtom. Cijenu gradnje po tom projektu su, veli Peović,

SINDIKAT

Croatia u Dugoj uvali posao za inspekciju Pula. Sindikat Istre i Kvarnera uputio je zahtjev inspekciji rada da obavi nadzor u hotelu Croatia u Dugoj uvali zbog sumnje u nezakoniti rad i kršenje propisa iz radnih odnosa, izvijestila je predsjednica Odbora za turizam tog sindikata Marina Cvitić na konferenciji za novinare u petak. Prema njezinim riječima, po-

slodavac u hotelu Croatia, splitska tvrtka Fio&D, radnicima "na račun isplaćuje novac u obrocima, svakih desetak dana" tako da u konačnici ne znaju za koji im je mjesec uopće isplaćen novac. U sindikatu zamjeraju poslodavcu na postavljanju na vodeća mjesta u hotelu "ljudi koji nemaju veze s hotelijerstvom i turizmom". Tako funkciju direktora hotela Croatia , navela je Cvitić, obnaša osoba koja je prije obavljala zaštitarske usluge u hotelskom kompleksu u Dugoj uvali. H

HFP

SLUČAJ ĐAKOVŠTINA

Danas Živogošće Paško Gašpar i Podgora pušten iz pritvora Zagreb. U HFP-u će se danas održati otvaranje ponuda za kupnju većinskih dioničkih udjela iz državnog portfelja u hotelima Živogošće i Podgora. Na 7. natječaju početna tražena cijena smanjena je na po 5% nominalne vrijednosti. Za 75,21% dionica Živogošća traži se početnih 4,2 mil. kuna, a za 55,67% dionica Hotela Podgora 3,7 milijuna kuna. H

Osijek. Iz pritvora u osječkom zatvoru pušten je bivši član Uprave Đakovštine Paško Gašpar osumnjičen za malverzacije jer mu je 4. kolovoza istekla maksimalna dužina pritvora. Još nije završeno financijsko i knjigovodstveno vještačenje, nakon čega Županijsko državno odvjetništvo donosi odluku hoće li podići

optužnicu. U osječkom zatvoru od početka veljače bili su predsjednik Uprave tadašnje Đakovštine Mijo Matić i član Uprave Paško Gašpar, pod sumnjom da su zloporabili položaj i ovlasti. Iz silosa Đakovštine nestalo je 26.000 tona pšenice, a njih se tereti da su državu i 500-tinjak pojoprivrednih proizvođača oštetili za oko 22 milijuna kuna. U međuvremenu tvrtka je otišla u stečaj, a dio radnika i posla preuzela je osječka tvrtka Žito. Matić je 7. lipnja umro u osječkom zatvoru. H

Plesu žele Boxmark spašava slovenski Prevent rich i Beč NA RUBU STEČAJA

smanjili na 2300 do 2500 eura po četvornom metru pa će ukupna cijena gradnje novog terminala biti između 150 i 170 milijuna eura. Početna je pak cijena iznosila oko 220 milijuna eura. Peović ističe da je nova cijena prihvatljiva i potencijalnim partnerima. Zračna luka Zagreb u tom projektu će sudjelovati sa 20 do 30postotnim udjelom.

Završetak 2015.

Uz Frankfurt, Beč i Zürich, Peović kaže da su neslužbeni interes za koncesiju na Plesu pokazale još neke europske zračne luke odnosno njihovi upravitelji, ali dok se službeno ne očituju o njihovim imenima ne želi govoriti.

Peović predviđa da bi se koncesionar nakon izbora na natječaju početkom 2011. godine uveo u projekt sredinom te godine, a nakon toga bi godinu dana pripremao projektiranje, sređivao dokumentaciju pa ishodovao građevinsku dozvolu. Stoga bi krajem 2012. mogla početi gradnja, a rok za završetak bio bi kraj 2014. ili početak 2015. godine. Novi terminal gradio bi se u fazama, ovisno o rastu broja putnika, a moguće je, veli Peović, da se odjednom izgradi cijeli s kapacitetom od šest milijuna putnika ako se za to u međuvremenu pokaže potreba.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

STARA ZGRADA

Croatia Airlines vraća kredit za obnovu

Dok se ne izgradi novi terminal, Zračna luka Zagreb je krenula u rekonstrukciju postojećeg. Peović tvrdi da će do 2015. promet na Plesu rasti pa neće moći čekati dovršetak novog terminala u postojećoj zgradi. Ta rekonstrukcija odnosno proširenje postojećeg terminala procijenjeno je na 40 milijuna kuna, a financirat će se iz kredita. Kredit će pak, objašnjava Peović, vraćati Croatia Airlines, koji Zračnoj luci Zagreb duguje više od 80 milijuna kuna za usluge. Peović kaže da će to biti povoljnija varijanta za CA jer će tih 40 milijuna kuna vraćati kroz više godina, a neće ih morati vratiti do kraja ove godine kako su se bili obvezali. Drugi dio svojih dugova prema Plesu CA bi trebala platiti zemljištem koje bi Plesu poslužilo za gradnju novog terminala.

Od tri pristigle ponude za strateškog partnera propalog slovenskog proizvođača automobilskih navlaka Preventa najbolju je iznio konkurent Boxmark, koji bi zaposlio oko polovicu od 1230 zaposlenih. Hrvatska podružnica zasad je sigurna

Proizvođač kožnih navlaka za automobilska sjedala Boxmark dao je najbolju ponudu za posrnulu slovensku tvrtku Prevent koja je zapala u velike probleme i koja će ovaj tjedan proglasiti stečaj.

Pahor zadovoljan

U spašavanje Preventa koji zapošljava u Sloveniji 1230 ljudi uključila se slovenska vlada, koja je ocijenila da je od tri pristigle ponude za strateškog partnera Preventa najbolja ona Boxmarka. Ta tvrtka, koja u Kidričevu već ima tvornicu navlaka za autosjedala, ponudila je da u roku šest mjeseci zaposli 500 do 700 radnika posrnulog Preventa, a u slučaju preuzimanja samo jedne od dviju Preventovih slovenskih tvrtki u jednom bi mjesecu direktno zaposlila 250 ljudi. Boxmarkovom ponudom zadovoljni su i slovenski premijer Borut Pahor i ministrica gospo-

HRVATSKA PODRUŽNICA Preventa ne bi trebala otići u stečaj, kažu u sindikatu foto težak/cropix

darstva Darja Radić, ali i predsjednik Uprave Preventa Renato Kranjc. U hrvatskoj podružnici Preventa koja posluje u Zlataru ne očekuju da će i oni otići u stečaj jer za to nema nikakva razloga. Leo Jakušić iz krapinsko-zagorskog SSSH kaže da u zlatarskom Preventu nemaju nikakvih informacija o tome da bi i njihova tvrtka mogla ići u stečaj. To je prema njegovu mišljenju i nemoguće jer se radi o posebnoj pravnoj osobi koja uredno ispunjava sve svoje obveze, pa tako i prema radnicima, kojima se uredno isplaćuje plaća.

Trinaest zemalja

A neisplata plaća za lipanj u slovenskim tvrtka-

ma Prevent Global i Prevent automobilski dijelovi bila je razlog štrajka radnika tih tvrtki prošli tjedan. Tada su iz Prevent Globala, krovne tvrtke Prevent grupe koja posluje u 13 država, najavili da je stečaj jedini izlaz za tu prezaduženu tvrtku. Kako je riječ o velikom broju radnika koji bi mogli ostati bez posla, što bi izazvalo velike socijalne probleme u Slovenj Gradecu gdje Prevent ima svoje pogone, u spašavanje te tvrtke uključila se i slovenska vlada. Stečajni upravitelj Preventa bit će imenovan vjerojatno u utorak, a nakon toga Boxmark s njime treba dogovoriti detalje strateškog partnerstva. Josip Bohutinski

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

uLOžiLi više OD 7 MiLijuNA KuNA

Agrolaguna otvorila najveću uljaru u istri Zagreb. Agrolaguna je u Poreču 5. kolovoza otvorila najveću uljaru u Istri u koju je investirano više od sedam milijuna kuna. Uz župana Ivana Jakovčića, kao predstavnik većinskog vlasnika Agrokora otvorenju je prisustvovao i Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik za izvo-

zna tržišta, koji je izjavio da je otvorenje nove uljare u Agrolaguni kruna investicija koje je Agrokor napravio otkakao je prije šest godina postao njenim većinskim vlasnikom. Kapacitet godišnje proizvodnje uljare bit će 150 tona vrhunskog ekstradjevičanskog maslinova ulja. Agrolagunino ulje potječe iz vlastitih maslinika ukupne površine veće od 200 hektara, a dokaz je njegove kvalitete, ističu u najvećem domaćem proizvođaču maslinova ulja, i 14 zlatnih medalja osvojenih u 2010. godini. B.hr

NOvi AutOMOBiLi

Prodana četiri Aston Martina Zagreb. Tijekom srpnja u Hrvatskoj su prodana 3953 nova osobna vozila, što je 7,1 posto ili 262 automobila više nego u lipnju, ali i 14,7 posto ili 684 vozila manje nego u prošlogodišnjem srpnju, pokazuju podaci agencije Promocija plus. U prvih sedam mjeseci ove godine prodano je pak 23.401 osobno vozilo, što je 22 posto manje

nego lani. Opel je u srpnju zauzeo vodeću poziciju sa 634 prodana automobila i tržišnim udjelom od 16,04 posto, a slijede Volkswagen i Renault. Opel je najprodavanija marka i u prvih sedam mjeseci sa 3025 automobila i 12,93-postotnim tržišnim udjelom, a slijede ga Volkswagen i Chevrolet. U Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine prodano i 15 vozila marke Porshe, 13 Lexusa, 11 Jaguara, četiri Aston Martina i jedan Maserati. H

Dobit Kinematografa Osijek veća nego ikad KONKureNti DOLAZe Nova poslovna politika i novi sadržaji preokrenuli su poslovanje Kinematografa Osijek, no čeka ih nova prilagodba - 2011. u grad dolaze dva multipleksa Prvi put u posljednja dva desetljeća imovina i potraživanja Kinematografa Osijek premašila su krajem prošle godine visinu obveza. Osim prema tvrtki obitelji Guštin iz Zagreba, njihovih najvećih vlasnika, koja im je preuzela kreditne obveze i znatno olakšala isplatu obveza, nemaju drugih dugova. Prijetnja stečajem, koja je 2004. privremeno otklonjena smanjenjem temeljnog

MArijANA BOšNjAK upravu Kinematografa Osijek preuzela je u listopadu 2007. Snimio goran flauder

od sponzorstava 2008. uprihodili 246.000 kuna, a lani je taj prihod pao nešto ispod 200.000 kuna. Od Grada su za 2009. dobili potporu od 20.000 kuna, ali od EU za posebne programe dobivaju svake godine nešto više od stotinu tisuća kuna.

Kultura ili ne

kapitala u visini gubitka većeg od tri milijuna kuna, ponovno se nadvila nad tvrtku 2007. jer je gubitak svake godine rastao za prosječno 350.000 kuna. Dolaskom nove direktorice Marijane Bošnjak u listopadu 2007. mijenja se poslovna politika i Kinematografi kreću uzlaznom putanjom.

Novi projektori

Još 2008. kupili su nove projektore visoke rezoluci-

je, informatizirali tvrtku i obnovili zgrade te do danas uložili gotovo 700.000 kuna. Te godine ostvarili su i dobit od gotovo 46.000 kuna te je 2009. povećali na 192.312 kuna. Ove godine nisu toliko ulagali, pa je dobit iz prvih šest mjeseci već dostigla onu iz prošle godine. Prihod od projekcija filmova neznatno je porastao, ali sada zarađuju na aktivnostima koje prethodnih godina nisu imali. Tako su

"Povezali smo se s raznim institucijama; surađujemo s Hypo bankom i McDonnald'som. Ažurirali smo filmske naslove, uveli nove sadržaje, zasebne projekcije i tematske cikluse. Kako bismo uopće mogli ulagati u novu opremu, moramo prije svega promijeniti status postojećih objekata i poslovni koncept. Više nisu potrebne tako velike dvorane, a dodatni prostori koje ni na koji način ne možemo iskoristiti samo nam podižu režijske troškove. Morali bismo srušiti zgradu kako bismo ih se riješili", ističe Bošnjak. Na proljeće 2011. u grad dolaze dva multipleks kina — Cinestar u Porta Novu i Movieplex u Avenue Mall.

"Problem je u tome što su vlasnici tih multipleksa naši distributeri koji će, razumljivo, filmske naslove prvo davati njima. Mi ćemo morati ponovno mijenjati način rada. Zato smo zaustavili sve investicije. Nastojat ćemo s lokalnom samoupravom pronaći zajednički interes u usko specijaliziranim sadržajima. Problem je naša kategorizacija odnosno pitanje spadamo li u institucije kulture ili smo gospodarstvo, jer ne možemo biti kultura onda kada to Gradu treba, a ne biti kada to treba platiti. Opstanak Kinematografa Osijek nije ugrožen, no pitanje je kojim ćemo se segmentom baviti", zaključuje Marijana Bošnjak. Radi uređenja kina Europa prijašnja je uprava Kinematografa Osijek prodala kina Narodni i Slaviju u Gornjem i Donjem gradu, a potom podignula i kredit od gotovo 200.000 eura za uređenje dvorane kina Uranija. Ulaganja nisu dovela do rasta prihoda koji bi pokrivali načinjen trošak, jer uloženo je u kozmetiku dvorana, a ne u novu tehnologiju i sadržaje, pa su i danas u uporabi projektori iz 1947. i 1967. godine. Goran Flauder

moja lisnica Ponedjeljak 9/8/2010

Banke 'bijeg' naplaćuju samo stranim klijentima BITKA ZA KORISNIKE Premda u žestokoj borbi za svakog klijenta sve više banaka nuđenjem povoljnijih uvjeta nastoji oteti korisnike konkurentima, samo je jedna banka u Hrvatskoj odlučila naplaćivati zatvaranje računa

elika borba za klijente na domaćem bankarskom tržištu sve je oštrija pa banke vabe klijente nudeći im otplatu minusa u drugim bankama ako prijeđu kod njih. Tako primjerice Volksbank nudi kredit za zatvaranje odobrenog prekoračenja po tekućem računu u drugim bankama uz valutnu klauzulu. Uvjeti su gotovo

isti kao i za sve ostale kredite, uz uvjet da klijent ima otvoren račun u Volksbanku. Takve ponude više i ne čude ako se u obzir uzme da svaki drugi građanin Hrvatske ima otvoren kredit po tekućem računu, popularno nazvan minus na računu. A računi u bankama ne mogu se zatvoriti ako se ne ispune i svi dugovi prema banci, a upravo je zatvaranje minusa na računu ujedno i najte-

že ispunjiv uvjet prilikom zatvaranja računa u nekoj banci.

Podmirenje obveza

Poslovne banke u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva ne naplaćuju bijeg svojih klijenata odnosno zatvaranje računa. Primjerice Société Générale - Splitska banka ne naplaćuje zatvaranje računa, ali su klijenti dužni ispuniti određene obveze prema

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > promjena banke > kamate

14-15

7,23 5,49 kune za euro zaključni je HNB-ov srednji tečaj eura prošlog tjedna, što je 0,22 posto manje nego prethodnog tjedna

kuna za američki dolar zaključni je HNB-ov srednji tečaj prošlog tjedna, što je 1,06 posto manje nego prethodnog tjedna

1874,63 boda dosegnuo je dionički indeks Crobex prošlog tjedna u tri burzovna radna dana, što je 0,97 posto više nego prethodnog tjedna

96,30 149,37 bodova iznosio je obveznički indeks Crobis u petak, što je 0,32 posto više nego prethodnog tjedna

obračunskih jedinica prošlotjedna je vrijednost Mirexa, koji je tako u tjedan dana porastao 0,2 posto

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

banci ako ih imaju. Banco Popolare Croatia za zatvaranje računa naplaćuje pak naknadu od 50 kuna. Vlasnik računa dužan je vratiti bankovnu karticu vlasnika i bankovne kartice opunomoćenika, neiskorištene čekovne blankete, uređaje za identifikaciju korisnika i druge isprave i dokumente koji su u vezi s poslovanjem po računima te podmiriti sve obveze po računu i bankovnim karticama koje su u vezi s poslovanjem po navedenom računu. Zahtjev za zatvaranje računa klijent podnosi osobno u poslovnicama banke. Prilikom zatvaranje računa klijent je obvezan vratiti čekove, karticu računa, ukinuti trajni nalog ako ima ugovoren i podmiriti dugovanje. Banka zatvara tekući račun tek u trenutku kada nesumnjivo utvrdi da su podmirene sve obveze po tekućem računu prema banci i prema trećim osobama.

Otpis malih salda

"Vlasnik tekućeg računa dužan je podmiriti sve obveze koje dospiju na naplatu i nakon zatvaranja tekućeg računa, pri čemu od datuma podnošenja zahtjeva do potpunog zatvaranja računa treba proći službeni period od 60 dana", napominju u Splitskoj banci. Otkazom ugovora o računu prestaju se izvršavati svi trajni nalozi zadani po nalogu vlasnika. Međutim banke stranim osobama zatvaranje računa uglavnom naplaćuju. "Sukladno važećoj odluci o naknadama za zatvara-

PROMJENA BANKE Poslovne banke u Hrvatskoj uglavnom ne naplaćuju zatvaranje računa, ali vlasnik računa dužan je podmiriti sve obveze koje bi eventualno dospjele na naplatu nakon zatvaranja računa SNiMio Saša ćetković

nje računa u Hrvatskoj poštanskoj banci, naplaćuje se za devizne račune stranih fizičkih osoba 50 kuna, žiroračune i devizne račune 30 kuna, dok se ostali računi stanovništva zatvaraju bez naknade", kazali su iz HPB-a. Banka zatvara račun na zahtjev klijenta nakon što su podmirene sve obveze po predmetnom računu (kod tekućeg računa to

››

podrazumijeva i obveze po bankovnim karticama koje su u vezi s poslovanjem po tekućem računu). Vlasnik računa dužan je podmiriti sve obveze koje bi eventualno dospjele na naplatu nakon zatvaranja računa, dakle obveze za koje banka u trenutku zatvaranja nije znala da postoje. Banka može zatvoriti i račun s malim negativnim saldom (do 100 kuna) sukladno

odluci o otpisu malih salda. Erste banka zatvaranje kunskog tekućeg i žiroračuna obavlja bez naknade. Zatvaranje kunske štednje knjižice/pologa i zatvaranje kunskog računa koji ima Visa elektron karticu naplaćuje se 40 kuna. Oni se ne naplaćuju ako se zatvaraju radi toga da bi se otvorio novi račun. Zatvaranje deviznog te-

Vlasnici tekućeg računa dužni su podmiriti sve obveze koje dospijevaju na naplatu i nakon zatvaranja tekućeg računa, pa do zatvaranja računa treba proći službeni period od 60 dana

kućeg i žiroračuna obavlja se bez naknade. Ako je riječ o deviznoj štednoj knjižici, naplaćuje se 40 kuna. Njezino se zatvaranje ne naplaćuje ako se zatvara radi toga da bi se otvorio novi račun. Opunomoćenik ne može zatvoriti račun bez specijalne punomoći kojom je ovlašten na zatvaranje računa. Klijenti koji žele zatvoriti svoj tekući račun otvoren kod Zagrebačke banke mogu se obratiti osobnom bankaru, a klijenti koji nemaju osobnog bankara zahtjev za zatvaranje tekućeg računa mogu predati u bilo kojoj poslovnici Zagrebačke banke. Ante Pavić

OSIGURANJE

Slovenci ulažu tri puta više nego Hrvati U Sloveniji je od 2004. do kraja prošle godine ostvaren rast premija osiguranja od 615 milijuna eura, u Hrvatskoj 398, a u Srbiji 271 milijun. Hrvatska osiguravateljska društva prošle su godine imala pad premija u odnosu na godinu ranije od 2,7 posto. Smanjenje premija prošle su godine imala i

osiguravateljska društva u Srbiji, dok su osiguravatelji iz Slovenije imali rast od 2,7 posto. U strukturi osiguranja životno osiguranje u odnosu na obvezna osiguranja u ukupnoj premiji osiguranja u Sloveniji iznosi 30,4 posto, u Hrvatskoj 26,4 posto, a u Srbiji tek 14,7 posto. Obvezno autoosiguranje u Srbiji čini

34 posto ukupnih premija, u Hrvatskoj 31, a u Sloveniji samo 15,6 posto. Prošle godine 26 osiguravateljskih društava u Hrvatskoj ostvarilo je ukupnu premiju od 1,28 milijardi eura, a isti broj osiguravateljskih društava koliko ih djeluje u Srbiji premiju više nego upola manju - 558 milijuna. Prošle je godine 18 osiguravateljskih društava u Sloveniji ostvarilo premiju od 2,07 milijardi eura. Za razliku od Slovenije i Srbije gdje se ove godine

očekuje blagi rast tržišta osiguranja, osiguravateljska društva u Hrvatskoj i ove godine imaju pad premija u odnosu na 2009., prvi su mjeseci donijeli pad životnih osiguranja 2,2, a neživotnih 1,8 posto. Statistički pokazatelji premija osiguranja još su izraženiji ako se u obzir uzme broj stanovnika jer je prošle godine prosječno svaki stanovnik Slovenije za osiguranje uplatio 1015 eura, stanovnik Hrvatske 289, a stanovnik Srbije samo 74 eura. G. K.

1015

eura prosječno svaki stanovnik Slovenije uplati godišnje za osiguranje, a stanovnik Hrvatske 289 eura

Pad potražnje za kreditima i konkurencija ruše kamatne stope NIŽE KAMATE Banke su tijekom krize jedino održale lagani rast kamata kod stambenih kredita, koje iznose oko osam posto, a tek se u akcijama kamate privremeno spuštaju prema pet posto

d kraja prošle godine bilježi se trend laganog pada aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na

domaćem bankarskom tržištu. Početkom svibnja nekoliko je banaka najavilo smanjenje kamatnih stopa na potrošačke kredite i njihovo spuštanje i do ispod deset posto na godišnjoj razini. Takve su akcije posljedica dobre likvidnosti banaka, žestoke konkurencije na domaćem bankarskom tržištu, ali i neizbježnog pada potražnje za kreditima.

Težak oporavak

Zdeslav Šantić, makroekonomist Société Générale Splitske banke, kazao je za Business.hr kako najznačajniji razlozi smanjenja kamatnih stopa leže u padu ZdESlAV ŠANTIć, makpotraroekonomist Société žnje za Générale - Splitske banke krediSnimiO HrVOjE dOminiĆ tima

RIZICI I REZERVACIJE Bankari su oprezni u komentaru trenda pojeftinjenja novca jer im je poslovanje i dalje opterećeno rastom rizičnih kredita i rezervacijama za pokrivanje gubitaka SnimiO SAŠA ĆETKOViĆ

te u visokom stupnju konkurencije među domaćim poslovnim bankama. "Dug i težak gospodarski oporavak te povećana neizvjesnost rezultiraju padom kapitalnih ulaganja tvrtki i 'razduživanjem' kućanstava, što dovodi i do pada ukupnih kredita privatnom sektoru", rekao je Šantić. Šantić navodi kako su u takvim okolnostima potrebe za stranim i domaćim izvorima financiranja banaka sve manje. Tako možemo očekivati smanjenje inozemne pasive banaka odnosno vanjskog duga

banaka. S druge strane postoji i manja potreba za depozitima, što se odražava i na njihovu cijenu.

Povećanje rizika

"Kada govorimo o kamatnim stopama na kredite, oni se očekivano smanjuju nešto sporijom dinamikom, što je ponajprije posljedica povećane rizičnosti klijenata. Također visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem tržištu, unatoč dobroj likvidnosti financijskog sustava, indirektno usporavaju pad aktivnih

kamatnih stopa", rekao je Šantić. Banke su tijekom krize jedino održale lagani rast kamata kod stambenih kredita, koje iznose oko osam posto, a tek se u akcijama kamate privremeno spuštaju prema 5 posto. Bankari su oprezni u komentaru trenda pojeftinjenja novca, a rezultati za prvo polugodište 2010. pokazuju da im je poslovanje i dalje opterećeno rastom rizičnih kredita i rezervacijama za pokrivanje gubitaka. Nikola Sučec

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

HGspot

VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice A1 KD Victoria OTP meridian 20

11,55%

16-17

Validus

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> promjena banke > kamate

-5,04%

naJGOriH 5 FOndOVa 2,84 2,79 2,74 2,57 2,37

Platinum Blue Chip Aureus US Equity C-Zenit Platinum JIE C-Premium

Tjedni pregled

-1,78 -1,76 -1,75 -1,20 -0,71 Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Volksbank OTP Splitska banka RBA

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

Karlovačka banka

PBZ

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA Volksbank

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

ERSTE RBA Banco Popolare PBZ

Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju mot. vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

STIGLITZ TVRDI

SAD-u trebaju novi poticaji!

Američki nobelovac i bivši glavni ekonomist Svjetske banke Joseph Stiglitz izjavio je večer uoči objave podataka o američkoj zaposlenosti kako će se ekonomija Sjedinjenih Američkih Država anemično oporavljati ako Obamina vlada ne posegne za još jednim krugom "bolje osmišljenih" poticaja gospodarstvu. Stiglitz upozorava kako je oporavak toliko slab da ne može stvoriti nova radna

PRVI POTEZ NOVOG GUVERNERA

Šoškić podigao referentnu stopu na 8,5 posto Ni deset dana nakon imenovanja za guvernera Narodne banke Srbije Dejan Šoškić pokazao je da planira voditi restriktivniju monetarnu politiku nego njegov prethodnik Radovan Jelašić Prvi potez koji je povukao novi guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić povećanje je referentne kamatne stope 0,5 posto, na 8,5 posto. Tim potezom novi guverner i Izvršni odbor NBS-a poslali su poruku da će voditi restriktivniju monetarnu politiku od dosadašnje odnosno da će odlučnije braniti tečaj dinara koji je u prošlih godinu i pol dana deprecirao dvadesetak posto.

Srpanjska inflacija 5%

U NBS-ovu priopćenju kao glavni razlog povećanja referentne kamatne stope navodi se brži rast inflacije u srpnju. NBS procjenjuje da će međugodišnja inflacija u srpnju biti pet posto, a strah od ubrzavanja inflatornih kretanja dodatno pojačavaju i učestale najave povećanja cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. K tome, viceguverner NBS-a Bojan Marković prije nekoliko dana izjavio je da je u ovome trenutku dinar blago podci-

jenjen, što se prvi put čulo nakon što se dugo vremena stalno tvrdilo i dokazivalo da je dinar precijenjen, što je poticalo uvoz, a destimuliralo izvoz. Kako prenosi beogradska Politika, dio stručnjaka kritizira povećanje referentne kamatne stope, pogotovo ako će to značiti i restriktivnije vođenje monetarne politike i zalaganje za stabilnost tečaja po svaku cijenu. No dosta ekonomista smatra i da je blago povećanje referentne kamatne stope očekivano i opravdano, jer osim povećanja cijena domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na porast inflacije dodatno je počeo utjecati i rast cijena uvoznih proizvoda koje su počele rasti zbog kontinuiranog pada tečaja dinara. Pritom ističu i da je povećanjem referentne kamatne stope novi guverner poslao i poruku bankama da će im se isplatiti kupnja državnih vrijednosnih papira, jer će NBS restriktivnijom monetarnom politikom braniti i stabilizirati tečaj dinara, a time će štititi i sigurnost prinosa od državnih obveznica, za čiju su kupnju u zadnje vrijeme banke bile sve manje zainteresirane.

Z. Daskalović

mjesta za mlade koji prvi put ulaze na tržište rada, a kamoli za 15 milijuna nezaposlenih Amerikanaca koji žele pronaći novi posao. U SAD-u je u srpnju izgubljeno 65 tisuća radnih mjesta i stopa nezaposlenosti porasla na 9,6 posto. Novi krug poticaja, smatra Stiglitz, trebao bi biti dizajniran tako da stvara veće povrate iz ulaganja, obrazovanja, infrastrukture i tehnologije. Ako porastu takva dugoročna ulaganja, trebao bi se smanjiti i dugoročni dug SAD-a. Stiglitz svoju tezu o sporom oporavku argumenti-

ra i sve većom stopom štednje američkih građana koja ide do sedam posto BDP-a, što znači da će se agregatna potražnja samo smanjivati. Kao u začaranom krugu, podaci ministarstva trgovine SAD-a o potrošnji u lipnju pokazuju kako pad zaposlenosti opet dodatno usporava potražnju za američkim dobrima. Muhamed El-Erian, direktor Pimca, jedne od najvećih svjetskih investicijskih kuća, izjavio je kako W recesija i deflacija nisu najizgledniji scenarij za SAD, ali su jedan od izglednih. J. J.

JOSEPh STIGLITZ, nobelovac, nastavlja s guranjem keynesijanskih ekonomskih mjera ArhivA BUSiNESS.hr

Ruska zabra ugrozit će hr

KRUhA GLADNI Rusija pokušava nagovoriti svoje susjede Kazahstan i Bjelorusiju da zabrane izvoz pšenice, što bi moglo dovesti do novog poskupljenja, koje će i hrvatske tvrtke prebaciti na potrošače

Cijene svakodnevnih potrepština poput kruha, brašna ili piva mogle bi uskoro snažno porasti nakon što je Rusija zabranila izvoz žitarica, što je pak izazvalo paniku na tržištu robe. Cijena pšenice porasla je na najvišu razinu zadnji put zabilježenu tijekom globalne krize u 2008. godini. S obzirom na to da je globalno tržište žitarica dosta specifično, udar na hrvatske kompanije ovisit će o spre-

mnosti svakog pojedinog menadžmenta da se nosi s rastom cijena inputa. "Osim Rusije, u velikim se problemima kao globalno značajan izvoznik žita našla i Kanada, koju su pogodile kiše. To je sve već neko vrijeme poznato i vidjet ćemo kako će domaće kompanije reagirati. Neke od njih imaju mehanizme koji ih mogu zaštititi od takvih poremećaja, no vrijeme će pokazati koliko se koji menadžment snašao

MOSKVA

Rosnjeft kupuje imovinu BP-a?

Robert Dudley, koji bi u listopadu trebao postati novi glavni izvršni direktor British Petroleuma, spreman je u sklopu restrukturiranja kompanije projekte u Vijetnamu, Pakistanu i Venezueli prodati ruskom OAO Rosnjeftu i svojem joint venture projektu TNK-BP, objavile su ruske Vedomosti, citirajući izvore iz britanske kompanije. Dudley i Tony Hayward, iz-

vršni direktor BP-a na odlasku zbog odgovornosti za preko 30 milijardi dolara vrijednu naftnu katastrofu u Meksičkom zaljevu, u Moskvi su početkom ovog tjedna razgovarali sa zamjenikom ruskog premijera Igorom Sečinom, koji je i direktor Rosnjefta. TNK-BP mogao bi biti zainteresiran za vijetnamske poslove British Petroleuma. Vladimir Bujanov, glasnogovornik British Petroleuma, odbio je komentirati pisanje ruskih Vedomosti. J. J.

BROjKA

273

milijuna eura iznosila je neto dobit njemačkog Henkela u drugom tromjesečju ove godine

DAMPING IPO-a

Goldman diskontno u Indiji

Američka investicijska banka Goldman Sachs pristala je voditi 1,8 milijardi dolara vrijednu inicijalnu javnu ponudu Power Grid Corporation of India, jedne od indijskih državnih tvrtki koje će se ove godine naći na Bombajskoj burzi, za naknadu u visini od samo 0,00000001 posto vrijednosti izdanja odnosno samo četiri centa, što je polovica zarade od izdanja koji će dijeliti s SBI Capital Mar-

kets Ltd. Indijska vlada planira ove godine odraditi javne ponude dionica vrijedne oko 400 milijardi rupija odnosno oko 6,6 milijardi eura, a još se čak 20 investicijskih banaka bori za dobivanje tih poslova kako bi ulovile dio tržišta treće najveće azijske ekonomije. Niske cijene aranžiranja izdanja proizlaze iz pravila koja postavlja indijska vlada za sudjelovanje u ponudama, a uključuju i obvezu reklamiranja izdanja, istraživanje tržišta i ostale troškove koje banka sama mora podnijeti. J. J.

ana izvoza pšenice rvatske proizvođače DVOSTRUKO OD 10-GODIŠNjEG PROSjEKA

Podivljao i šećer

Osim žitarica, na rekordno visoku cijenu skočila je i vrijednost šećera. Zadnja zabilježena cijena šećera iznosila je 0,194 dolara po funti, što je gotovo dvostruko više od desetogodišnjeg prosjeka od 0,1 dolara po funti. Nakon strahovitog pada cijena šećera početkom godine cijene su od početka svibnja porasle 40 posto. U kratkoročnom razdoblju, kažu analitičari, cijena će biti jako volatilna, dok se stabilizacija cijene može očekivati u posljednjem kvartalu, kada se očekuje snažan rast ponude

i Kazahstan i Bjelorusiju na zabranu izvoza žita.

Samo 45 milijuna tona

u ovoj situaciji. S obzirom na to da je globalno pšenica industrijski među najznačajnijom robom, može se očekivati rast cijena proizvoda u kojima je ona primarni input", rekao nam je Žarko Buzuk, portfolio menadžer OTP Investa.

Kao 1972. godine

Ruski premijer Vladimir Putin najavio je zabranu izvoza, koja će stupiti na snagu kroz sljedećih deset dana,

nakon što su požari i teška suša uništili goleme zasijane površine. Zabrana izvoza iznenadila je globalne tradere robom te je probudila sjećanja iz 1972. godine kada su

››

usjevi u SSSR-u katastrofalno podbacili. Službena Moskva uvela je restrikcije na izvoz i tijekom prošle robne krize prije dvije godine. Osim toga, Rusija je pozvala

Dok je cijena pšenice globalno otišla na više od 1,7 kuna, hrvatski seljaci daruju je za 1,20 kuna Agrokoru i Podravki

Suša koja je pogodila Rusiju najteža je u posljednjih 130 godina, a američko ministarstvo poljoprivrede u ponedjeljak je upozorilo da bi proizvodnja pšenice u Rusiji, trećem najvećem izvozniku sezone 2009.-2010., u ovoj godini mogla pasti čak 19 posto, na 50 milijuna metričkih tona. Anton Šaparin, glasnogovornik saveza ruskih proizvođača pšenice, izjavio je prošli tjedan da bi ruska sjetva pšenice mogla dosegnuti 45 milijuna tona, za razliku od 62 milijuna tona koliko je iznosila prošle godine. Naglasio

je da bi ukupni izvoz žitarica mogao pasti na 14 milijuna tona u godini trgovanja od 1. srpnja sa 21,5 milijuna tona. Slični problemi muče i susjedne Ukrajinu i Kazahstan, koje zajedno s Rusijom čine ključni trio opskrbljivača sjeverne Afrike i Bliskog istoka, najvećeg tržišta pšenice na svijetu. Nakon niza loših vijesti cijena pšenice na europskim burzama skočila je 12 posto, na 236 eura po toni ili 1,7 kuna po kilogramu. Na američkim je burzama pšenica poskupjela 80 posto od sredine lipnja, što je najveći zabilježeni rast cijene u proteklih 40 godina. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.01

259.00

257.01

-0.62%

14,372

3,714,876.96

21,046.17

223.72

23.90

24.50

6.52%

21,093

510,398.70

49.08

19.19

48.75

Adris grupa

300.00

4.87%

1,600

480,000.00

2,884.77

250.00

373.00

Adris grupa

254.01

258.99

0.77%

1,661

424,450.43

1,757.01

226.52

318.99

Atlantska plovidba d.d.

843.00

864.60

-0.60%

464

396,326.30

1,206.57

723.23

1,195.95

287.00

293.79

-1.82%

1,271

369,574.40

673.90

270.20

443.00

1,297.00

1,296.00

0.62%

273

350,118.04

1,725.82

1,231.00

1,777.00

560.00

561.01

560.00

-0.03%

578

323,721.20

324.80

533.13

743.00

22.67

23.18

-0.09%

11,740

269,429.25

173.85

22.00

61.49

Istraturist Umag d. d.

336.00

360.00

1.13%

644

226,122.73

1,683.00

270.00

410.00

Zagrebačka banka

216.65

217.00

0.00%

1,006

217,952.00

13,898.50

185.00

310.00

Kraš, prehrambena industrija

396.10

405.00

396.10

-0.98%

511

206,868.90

544.09

250.05

410.00

1,770.00

1,820.00

1.68%

106

189,993.00

288.62

1,600.00

4,375.00

Uljanik plovidba Ingra

Institut IGH Atlantic grupa

700.00

701.10

700.00

-0.28%

209

146,415.64

1,729.00

518.07

760.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.10

1,652.01

1,652.00

0.06%

143,631.97

16,520.00

1,381.52

1,940.00

Privredna banka Zagreb

500.00

505.00

0.79%

253

126,533.62

9,632.76

480.50

715.00

13.00

13.49

13.00

-4.34%

9,014

118,516.10

35.12

10.55

29.01

2,240.00

2,294.99

2,270.00

0.80%

115,214.93

687.00

1,413.01

2,890.00

Fima validus Liburnia riviera hoteli Končar - elektroindustrija

480.16

480.20

-2.20%

200

96,033.00

1,235.13

348.81

517.00

HG Spot

24.95

25.99

7.57%

3,349

85,058.69

8.58

20.08

109.19

Viadukt

227.00

236.93

235.00

-0.84%

307

71,082.97

107.35

218.00

498.99

Luka Rijeka

180.01

193.22

6.16%

320

60,049.94

1,155.55

162.00

246.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

282.51

292.98

1.02%

200

57,378.76

1,587.95

230.00

400.00

Viro tvornica šećera d.d.

319.00

326.96

326.90

3.78%

146

47,325.66

453.30

290.00

505.00

Tehnika

1,033.00

1,048.90

-0.10%

41,397.86

198.72

949.03

2,769.99

Croatia osiguranje d.d.

4,550.01

4,700.00

-2.08%

37,150.23

1,445.71

3,250.00

6,000.00

17.00

-0.70%

2,000

34,000.00

32.65

12.69

37.05

Jadroplov d.d.

138.02

142.90

140.00

-1.62%

228

31,961.46

229.13

124.01

209.00

Petrokemija

114.30

118.38

115.00

-2.87%

262

30,031.90

384.23

105.50

192.99

Centar banka

255.00

2.00%

111

28,305.00

15.94

240.01

329.00

1,610.07

1,638.96

1,635.00

0.06%

24,354.80

363.97

1,160.00

2,093.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Luka Ploče Belišće Čakovečki mlinovi Badel 1862

430.00

449.00

430.00

-4.23%

24,030.00

500.65

290.00

580.00

2,994.00

0.00%

23,952.00

314.37

2,107.10

3,799.21

64.00

65.00

0.00%

364

23,496.00

48.89

58.00

144.00

Tisak

185.00

189.00

3.28%

124

23,305.90

451.06

174.15

369.00

Belje

68.00

68.08

68.00

-8.10%

236

16,053.92

558.65

59.00

108.00

130.00

136.00

-1.44%

119

15,554.00

90.09

121.00

179.00

Arenaturis

52.05

0.02%

225

11,711.25

113.60

41.00

70.00

AD plastik

90.00

0.00%

113

10,170.00

377.96

42.00

109.30

Lošinjska plovidba

28.15

29.07

28.15

-3.26%

350

10,164.86

91.12

22.36

58.00

RIZ-odašiljači

Đuro Đaković holding

100.00

0.00%

100

10,000.00

37.42

100.00

265.00

SN holding

187.60

190.00

1.60%

8,853.20

516.80

55.95

242.00

Magma d.d.

55.00

56.00

55.99

0.57%

156

8,689.46

272.90

48.11

78.00

HTP Korčula

85.23

-3.15%

100

8,523.00

36.34

72.10

185.00

1,400.00

0.00%

8,400.00

876.94

1,200.01

2,013.99

25.25

31.75

25.25

-9.27%

300

8,152.79

184.60

25.00

46.97

637.00

0.00%

7,644.00

124.48

612.00

640.00

Tankerska plovidba Sunčani Hvar Mlinar mlinsko-pekarska industrija Imperial hoteljerstvo Zvijezda Hidroelektra niskogradnja

Izdanje Validusa zabilježilo je najveći tjedni pad među najlikvidnijim dionicama Zagrebačke burze kojoj je glavni problem upravo mali promet. Validus je s ostvarenih 515.000 kuna prometa zadržao 13. mjesto po likvidnosti, uz prilično snažan tjedni pad cijene. Snažnije od njega palo je samo nekoliko izdanja.

332.84

1,280.00

Ericsson Nikola Tesla

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,10% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Dalekovod

oGlaS

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Fima proprius d.d.

Snažan rast cijene bilo je glavno obilježje trgovanja dionicom Instituta IGH protekloga skraćenog trgovinskog tjedna. Vrijednost joj je u tri dana, koliko se trgovalo na Zagrebačkoj burzi prošloga tjedna, skočila gotovo 10 posto. Veliki tjedni rast cijene istodobno su zabilježili i Fima Proprius, Viadukt i HGspot.

Redovan promet: 9.253.817,25 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

210.00

5.05%

6,930.00

133.53

120.00

219.00

3,400.00

0.00%

6,800.00

340.87

2,851.00

5,898.00

165.00

0.00%

6,435.00

102.94

155.00

370.00

Končar

1,960.00

0.00%

5,880.00

60.20

1,652.00

2,198.00

Jadranski naftovod

2,634.00

2,720.00

3.26%

5,354.00

2,020.54

1,950.00

3,750.00

Croatia osiguranje d.d.

4,700.00

2.17%

4,700.00

41.12

4,500.00

6,000.00

151.98

-1.29%

4,559.40

3,450.38

117.02

185.00

OT-optima telekom d.d.

27.50

-3.47%

155

4,262.50

77.55

21.28

56.00

Kutjevo

25.00

0.00%

125

3,125.00

143.16

23.11

45.51

3,089.59

10.97%

3,089.59

88.84

2,101.03

3,492.99

Konzum

Transadria Tehnomont montaža

70.00

-2.79%

2,450.00

18.78

70.00

140.00

Drvna industrija

100.00

0.00%

2,100.00

27.65

82.00

112.00

Atlas nekretnine

31.20

31.21

31.20

-1.17%

1,498.00

104.08

20.00

38.67

1,430.00

0.00%

1,430.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Đakovština

10.87

10.97

10.87

-1.18%

102

1,108.94

11.45

5.51

47.01

DIOKI d.d

85.00

0.00%

1,020.00

343.57

70.07

172.01

100.00

0.00%

100.00

28.54

99.00

100.01

HUP - Zagreb

Tvornica istegnutih metala

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG POSR KBMR RS57 AELG SOS2E ZVTG NF1N PBGS TLSG GRVG SAVA LKPG NF2R

KRKA PETROL POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR REPUBLIKA SLOVENIJA 57. IZDAJA AERODROM LJUBLJANA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SAVA LUKA KOPER NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C KRJL-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A RTEU-R-A PLRP-R-A RSDS-O-B PTKZ-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne KRAJINALIJEK AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna POTKOZARJE AD GRADISKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHKC FBIHKB FBIHK1D FDSSR BSNLR JPESR JPEMR BHTSR IKBZRK2 BIGFRK3

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA SJPT A2013 A2016 A2014 ENHL A2015 CNTPB AGBN TLFN FITO A2012 A2011 PLNN ALFA DINNPB

Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Centroproizvod a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Planinka a.d. Kuršumlija Alfa plam a.d. Vranje DIN Fabrika duvana a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 TPLF GRNT STIL RM01 MTUR MPT STB REPL ALK

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE ALKALOID SKOPJE

Oznaka

Ponedjeljak 9/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 67,00 238,00 7,60 10,50 104,50 24,00 106,00 17,50 0,85 0,68 93,00 11,61 148,90 15,10 2,77

Najviša 68,45 238,90 7,90 10,98 104,50 24,30 106,00 18,00 0,88 0,69 96,90 12,04 157,70 15,85 2,85

Zadnja Prosječna Promjena Količina 67,99 238,12 7,60 10,70 104,50 24,01 106,00 17,80 0,85 0,68 93,01 12,04 148,92 15,85 2,83

Promet

valuta: EUR - euro 67,92 238,54 7,60 10,70 43,61 24,02 37,70 17,82 0,85 0,68 94,08 11,84 152,47 15,63 2,81

2,70 % 0,47 % -6,63 % 2,79 % -1,42 % 0,04 % 0,00 % -1,06 % -0,82 % 0,15 % -0,10 % 0,92 % -3,49 % 3,93 % -0,70 %

18078 1.227.820,25 1013 241.637,80 16557 125.839,20 3987 42.644,25 500 21.803,92 907 21.784,20 551 20.775,01 1115 19.874,90 21478 18.332,99 25183 17.180,00 170 15.994,60 1204 14.251,48 92 14.027,70 616 9.626,65 3013 8.457,71

valuta: BAM - konvertabilna marka 28,60 29,62 0,30 28,50 1,26 0,18 2,91 87,00 0,20

29,31 30,00 0,30 29,00 1,27 0,18 2,91 87,00 0,20

29,31 30,00 0,30 28,50 1,27 0,18 2,91 87,00 0,20

0,29 3,56 % 270546 0,30 2,54 % 111020 0,30 -16,39 % 21797 0,29 -1,72 % 13498 1,26 0,79 % 2067 0,17 0,00 % 9375 2,91 0,00 % 500 0,78 0,00 % 1391 0,20 0,00 % 4606

78.929,04 33.135,80 6.560,90 3.896,93 2.607,97 1.640,62 1.455,00 1.089,15 921,20

valuta: BAM - konvertabilna marka 82,00 88,50 93,50 98,51 27,00 78,80 14,50 25,00 38,09 21,20 65,50 3,38

740,00 90,44 81,69 87,33 900,00 84,44 1.250,00 7.461,00 1.450,00 5.601,00 93,62 97,07 9.000,00 8.051,00 2.000,00

3.212,00 80,00 3.727,00 620,00 180,00 96,00 2.430,00 27.000,00 194,00 37.500,00 3.950,00

82,00 88,50 93,50 98,51 27,00 79,50 15,00 26,00 38,09 21,44 65,50 3,38

760,00 90,53 81,79 87,48 926,00 84,66 1.250,00 7.701,00 1.450,00 5.850,00 93,65 97,11 9.000,00 8.051,00 2.050,00

82,00 88,50 93,50 98,51 27,00 78,80 15,00 26,00 38,09 21,44 65,50 3,38

82,00 1,23 % 88,50 0,00 % 93,50 0,00 % 98,51 0,00 % 27,00 0,00 % 79,03 -0,29 % 14,83 0,00 % 25,31 0,00 % 38,09 -2,33 % 21,33 0,00 % 65,47 2,94 % 3,38 -4,79 %

23020 1.887.640,00 16979 1.502.641,50 8080 755.480,00 3645 359.068,95 8500 229.500,00 232 18.334,70 606 8.989,30 290 7.340,86 100 3.809,00 78 1.664,42 15 982,50 230 777,40

valuta: RSD - srpski dinar 746,00 90,52 81,78 87,47 921,00 84,60 1.250,00 7.694,00 1.450,00 5.850,00 93,64 97,10 9.000,00 8.051,00 2.017,00

745,96 0,27 % 90,51 0,09 % 81,77 0,11 % 87,46 0,16 % 920,17 -0,97 % 84,58 0,19 % 1.250,00 4,17 % 7.643,71 -0,08 % 1.450,00 10,52 % 5.808,50 2,63 % 93,64 0,02 % 97,10 0,02 % 9.000,00 -11,76 % 8.051,00 0,20 % 2.016,50 -3,95 %

4478 25368 19418 16925 1591 17180 900 138 498 120 6880 6570 70 75 223

3.340.429,00 2.296.148,30 1.587.827,14 1.480.197,70 1.463.998,00 1.453.140,17 1.125.000,00 1.054.832,00 722.100,00 697.020,00 644.240,06 637.944,11 630.000,00 603.825,00 449.680,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.250,00 3.227,99 3.227,99 81,00 80,14 49,29 3.730,00 3.729,24 3.729,24 620,00 620,00 620,00 181,00 180,07 180,07 96,00 96,00 59,04 2.430,00 2.430,00 2.430,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 194,00 194,00 194,00 37.500,00 37.500,00 37.500,00 3.950,00 3.950,00 3.950,00

0,72 % 0,16 % -0,02 % -0,98 % -1,76 % 0,00 % -0,82 % 0,56 % -3,00 % 2,74 % -0,26 %

536 1.730.204,00 20092 990.367,46 216 805.515,00 1197 742.140,00 1620 291.720,00 4638 273.846,66 100 243.000,00 6 162.000,00 791 153.454,00 4 150.000,00 37 146.150,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

IK banka Zenica Telekom Slovenije Komercijalna banka Skopje Telekom Srpske Petrol

+2,94% +2,31% +1,41% +0,79% +0,42%

Sojaprotein

Elektroprivreda Mostar Energoprojekt holding Fabrika duhana Sarajevo Krka Toplifikacija Skopje

business.hr

-2,33% -0,97% -0,29% -0,02% -0,02%

Luka Koper

+0,27 -0,33 Sojaprotein u petak je bio najlikvidnija dionica na Beogradskoj burzi, s tim da je njezin ukupni promet dosegao samo 3,34 milijuna dinara. Rast cijene dionice iznosio je 0,27 posto, na 746 dinara, šest dinara iznad najmanje realizirane cijene tog dana, dok je indeks Belex 15 porastao 0,20 posto. Najveća je pak realizirana cijena iznosila 760 dinara. Na tjednoj je razini rast cijene dionice iznosio 0,40 posto. Od početka godine dionica je pak izgubila gotovo 29 posto cijene.

U petak je Luka Koper bila druga dionica po ukupnom prometu na Ljubljanskoj burzi sa 136 tisuća eura, što je za tu dionicu dobra brojka. No dok je indeks SBI TOP, u koji je dionica uvrštena, porastao osjetnih 1,29 posto, na 831,07 bodova, Luka Koper ponovno je, bez ikakvih vijesti objavljenih na Ljubljanskoj burzi koje bi imale utjecaja na cijenu, zabilježila minus, koji je iznosio 0,33 posto. Tako je posljednja realizirana cijena iznosila 15,25 eura.

REGIONALNI INdEKSI +1,29% BIRS -0,14% 807,90 831,07 LJSEX -0,46% FIRS -0,08% 1.352,34 3.286,61 Belex15 +0,71% MBI10 -0,08% 2.384,76 636,46 Belexline +0,25% MOSTE +0,58% 491,72 1.218,84 SASX10 -0,79% NEX20 -0,35% 13.621,82 869,29 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,02% WIG20 -0,35% 2.474,67 BuX +0,41% 22.265,63 +0,29% +0,54% ATX -0,48% 2.541,89 indeksa na zatvaranju u +0,30% Stanje četvrtak 5. kolovoza 2010.

FTSE100 5.379,48

dAX 6.343,79

CAC40

3.778,74

MICEX 1,416.55

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,05% S&P500 -0,13% 10.674,98 1.125,81 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,46% četvrtak 5. kolovoza 2010. 2.293,06

investor 22 tjedni koMentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

Marko repecki

skraćenom radnom tjednu od svega tri dana redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 31,054 milijuna kuna, što je pad od 54,38 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je 0,97 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1874,63 boda, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1001,09 bodova, što je porast od 1,22 posto. Prošlog su tjedna kod fondova prevladavali pozitivni rezultati te je osamdeset i tri od ukupno devedeset i dva fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond prošloga tjedna bio je fond AC Rusija kojem je vrijednost porasla 2,94 posto, a slijedi ga KD Victoria s porastom od 2,77 posto. Najveći pad u toj grupi fondova zabilježio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost pala 1,41 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Platinum Blue Chip s padom 1,02 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond ICF Balanced kojem je vrijednost uvećana 1,59 posto, a iza njega je Agram Trust s porastom od 1,29 posto, dok su najveći gubitnici u toj grupi C-Premium s padom od 0,50 posto te Aureus Balanced kojem je vrijednost smanjena 0,28 posto. Ni jedan obveznički fond nije prošloga tjedna zabilježio pad vrijednosti, a najveći porast ostvario je HPB Obveznički koji je dobio 1,10 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu ICF Money Market s porastom od 0,10 posto. Promatramo li rezultate fondova od početka godine, za sada je najuspješniji dionički fond MP-Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uvećana 9,16 posto.

Ilirika BRIC AC Rusija Erste Total East KD Victoria OTP meridian 20 HPB WAV DJE Capital Two OTP Europa Plus C-Zenit Ilirika JIE AC G Dynamic EM ST Global Equity HI-growth KD Prvi izbor HPB Dynamic Poba Ico Equity PBZ I-Stock VB CROBEX10 OTP indeksni ZB euroaktiv Raiffeisen World VB High Equity Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond ZB aktiv Raiffeisen C. Europe Ilirika Azijski tigar Prospectus JIE ZB trend Raiffeisen HR dionice

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € € kn € € kn € kn € € kn € kn kn kn kn kn kn € € kn € kn kn € € kn € kn

106,8287 42,0279 30,9000 14,9486 84,4558 88,7821 67,4400 108,0615 49,3025 157,9087 10,8119 48,7794 8,1517 12,1999 49,4414 5499,4200 61,0800 90,3805 37,5818 102,8400 100,7400 47,5679 84,7700 77,0400 95,0800 60,8800 56,3385 59,0612 128,2700 68,1600

0,37 0,31 0,29 0,28 0,28 0,27 0,21 0,20 0,12 0,09 0,06 0,02 -0,01 -0,03 -0,03 -0,04 -0,05 -0,09 -0,12 -0,17 -0,19 -0,20 -0,21 -0,23 -0,25 -0,26 -0,30 -0,33 -0,36 -0,37

0,15 -7,52 -10,38 -5,74 -6,74 0,76 -7,02 3,28 -11,21 -8,14 -1,93 -4,50 -3,44 1,85 -5,09 -5,59 -4,04 -11,72 -10,89 1,76 0,55 -2,95 -11,64 -12,08 -5,85 -9,53 -1,23 -5,29 -1,09 -9,59

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

13,90 -0,16 -9,30 -5,21 -4,95 8,78 -3,52 6,69 -12,30 -6,86 3,10 -4,43 -1,93 4,82 -5,53 -8,00 1,53 -11,17 -11,59 5,91 7,69 -7,55 -11,65 -10,76 0,27 -10,19 10,55 -9,23 6,55 -8,44

N/A 19,35 -12,39 -7,13 7,10 19,75 0,33 6,86 -15,44 -2,36 7,82 -20,51 5,17 7,49 -13,62 3,23 17,64 N/A 1,68 11,76 9,99 2,63 -5,61 1,45 6,41 2,42 4,55 -3,54 16,74 5,22

N/A -22,47 -33,83 3,64 -7,17 -3,99 -11,24 7,74 -25,01 8,23 5,66 -7,07 -2,39 2,70 -16,38 -17,94 -14,92 N/A -31,27 0,45 0,11 -23,00 -3,37 -5,17 -1,22 -8,95 -16,40 -13,93 3,26 -18,28

6,83 3,34 -9,20 -1,86 -2,48 7,98 -4,44 0,40 -12,76 -3,81 5,01 -9,18 -2,38 5,92 -9,98 -4,80 0,61 -9,62 -4,12 1,47 4,56 -4,94 -6,66 -6,77 -2,19 -6,31 4,81 -6,70 5,42 -1,69

Imovina

14,602 8,970 47,114 63,359 17,532 13,551 6,644 8,469 6,114 95,659 12,984 14,405 67,552 5,159 22,032 5,977 196,634 7,202 132,541 206,124 37,809 12,861 206,191 413,914 509,822 227,144 5,463 23,968 164,454 14,173

Starost

Datum

0,58 3,41 2,84 11,24 2,27 2,92 3,30 1,04 2,46 5,78 1,42 9,78 8,44 7,48 3,94 3,02 3,05 0,54 2,61 6,25 6,84 2,84 4,82 4,92 4,11 5,30 3,20 3,51 7,77 1,90

04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

ST Balanced AC G Balanced EM HI-balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond KD Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ICF Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi C-Premium ZB global ST Aggressive Erste Balanced Agram Trust HPB Global Aureus Balanced

kn € € € kn kn € kn kn € kn kn € kn € kn kn kn

178,3316 10,8348 9,7712 140,3725 97,2100 8,4099 106,8600 108,9777 115,6372 150,8400 108,0774 5,4640 139,8800 65,5308 115,4600 67,5946 100,9768 80,1064

0,09 0,08 0,05 0,05 0,02 -0,01 -0,01 -0,03 -0,12 -0,15 -0,17 -0,18 -0,19 -0,21 -0,23 -0,33 -0,41 -0,95

-5,36 -1,95 -1,31 -6,21 -7,97 1,63 3,58 0,14 -8,95 -2,43 -5,20 -7,57 -3,54 -4,83 -5,90 -5,64 -5,74 0,77

-5,58 3,17 0,02 -4,47 -6,15 3,44 N/A 3,50 -10,93 -1,78 -5,89 -8,26 2,49 -2,68 -4,64 -6,75 -6,06 -0,98

-17,50 7,03 6,28 2,39 4,09 5,34 N/A 6,64 -24,78 12,92 4,95 -7,78 11,52 -15,38 -0,49 0,57 1,39 -1,63

7,94 5,81 -0,27 7,78 4,55 -3,74 N/A 7,23 2,11 5,32 1,69 -15,84 3,76 -8,31 -0,71 -3,28 0,20 -5,33

-7,33 5,12 -0,17 -1,85 -3,23 1,90 6,86 3,86 -9,89 2,70 -5,31 -7,39 2,02 -7,78 -0,02 -2,90 -5,20 -0,41

11,665 12,539 65,682 43,244 293,396 13,033 107,051 6,990 12,335 325,640 39,954 12,672 731,388 4,192 105,265 12,345 117,921 16,076

7,57 1,42 8,44 4,53 8,90 4,55 0,41 1,23 8,26 7,94 4,64 3,51 9,09 4,87 9,55 2,07 4,84 4,05

04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010

€ € € € € € kn € €

124,8959 11,2648 128,2500 126,6962 127,8500 171,8300 156,6900 159,3800 138,5100

0,23 0,20 0,19 0,13 0,09 0,03 0,03 0,01 0,01

2,14 1,23 1,36 0,82 0,67 1,65 1,67 1,37 1,30

4,12 4,09 4,84 2,33 4,54 4,84 4,03 4,11 3,27

7,38 3,76 5,62 13,00 9,09 13,43 9,02 10,30 6,34

4,70 1,42 4,40 5,23 4,58 6,83 8,09 5,26 3,92

4,59 4,86 7,11 3,56 6,23 6,80 5,53 4,92 3,47

47,846 6,034 97,019 10,538 76,526 291,525 12,665 187,894 41,531

4,84 8,44 7,18 4,64 7,41 8,19 5,78 9,09 8,48

04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010

kn € € kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn $ kn kn kn

131,3000 138,8678 124,7200 142,9000 136,7800 130,5893 121,3259 11,2047 10,5518 101,3925 104,4300 161,2005 139,7317 137,2201 124,0200 115,6023 107,2240 133,6018

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,61 0,55 1,09 0,80 0,90 0,75 0,70 0,88 0,84 0,75 1,08 0,46 0,90 0,53 0,46 0,80 0,75 0,72

1,48 1,41 2,29 1,74 1,76 1,76 1,41 1,92 1,76 0,08 2,44 0,95 2,07 1,25 1,78 1,58 1,83 1,55

4,96 3,37 4,97 5,80 4,85 5,74 3,92 4,69 4,43 1,27 N/A 4,26 6,29 3,18 3,08 4,53 5,21 4,62

6,47 3,33 4,48 4,91 4,46 5,67 4,28 6,32 4,70 1,37 N/A 4,87 4,37 4,72 4,14 5,42 5,82 4,49

1,90 1,71 2,79 2,42 2,23 2,57 1,81 2,34 2,22 0,17 2,89 1,34 2,42 1,44 2,09 1,97 2,21 2,24

1487,404 83,106 244,992 1202,488 925,970 165,234 116,761 59,230 35,902 5,220 429,455 2865,469 102,700 124,708 44,498 162,321 136,600 37,643

11,35 10,04 8,04 7,44 7,18 4,84 4,62 1,85 1,17 1,02 0,87 10,04 7,83 6,86 5,31 2,75 1,23 6,59

04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010 04.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički HI-conservative Erste Bond OTP euro obveznički PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Capital One ZB bond ICF Fixed Income

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ICF Money Market HI-cash PBZ Dollar fond VB Cash Allianz Cash ST Cash

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

teČaJ

kuna ojačala 0,26 posto prema euru

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke od petka blago ojačala prema euru, 0,03 posto, u odnosu na četvrtak, dok je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, dobila na vrijednosti prema jedinstvenoj europskoj valuti 0,26 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,2295 kuna. Kuna je na tjednoj razini oja-

čala i prema ostalim značajnijim valutama, a najviše prema švicarskom franku, 2,14 posto. U odnosu na dolar ojačala je 1,61 posto, a prema britanskoj funti 0,10 posto. U odnosu pak na tečajnicu od četvrtka kuna je ojačala prema franku 0,33 posto i funti 0,24 posto, dok je oslabila prema dolaru 0,18 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a iznosio je 5,486454 kune, funte 8,696620 kuna i franka 5,239148 kuna. B.hr

reGIJa

najveći rast u makedoniji

Za ulagače na većini burza regije prošli je tjedan bio uspješan uzme li se u obzir kretanje indeksa. U plusu su bila čak tri: banjalučki BIRS koji je na tjednoj razini dobio 0,66 posto, Belex 15 koji je jači 0,90 posto i završio na 636,46 bodova, a najbolje performanse imao je makedonski indeks MBI 10 s plusom od 1,32 posto i 2384,76 bodova. U petak je

EK ne vjeruje da će Hypo preživjeti IPak DaLI noVaC Bruxelleski eurokrati odobrili su novi financijski paket Austriji za kapitalnu injekciju Hypo Alpe-Adriji, ali su ponovno potvrdili da sumnjaju da se rizičnim plasmanima obogaljenu banku može spasiti Iako je Bruxelles dugo oklijevao odobriti plan Austrije za spas posrnule banke Hypo Group Alpe Adria, Europska komisija konačno je odobrila podržavljenje i rekapitalizaciju banke. Ali unatoč odobrenju, Komisija i dalje sumnja da se Hypo Alpe-Adria uopće može spasiti, doznaje Deutsche Welle. Europska komisija u svojoj je odluci donesenoj prošlog tjedna ustvrdila da potez ne dovodi u pitanje tržišno natjecanje u Europskoj uniji i Austriji unatoč činjenici da je poslije nacionalizacije Kommunalkredit Austria banke država sada vlasnik čak dvije banke. Država sada izravno kontrolira oko 15 posto austrijskog bankarskog tržišta, a spomenute banke

najznačajniji udjel drže na polju financiranja javnog sektora i leasinga nekretnina.

Haiderovi tajni računi

Glavni problem za nekada malu regionalnu banku u vlasništvu austrijske pokrajine Koruške koja je poželjela postati lider na tržištu jugoistočne Europe nisu optužbe za mito koje se iz banke izlijevalo na račune političara, poput pokojnog Jörga Haidera, kojeg austrijski mediji optužuju da je u Lihtenštajn "pospremio" 45 milijuna Hypovih eura, već loši krediti netransparentno podijeljeni po jugoistoku Europe, koji dosežu milijardu eura. Od te milijarde rizičnih plasmana dodijeljenih po čudnim kriterijima novi

oporavak doživio ljubljanski blue chip indeks SBI TOP, koji je skočio 1,21 posto, na 831,07 bodova. U veliki plus su ga povukli Mercator i posebno Telekom Slovenije, koji je poskupio 2,31 posto, ali uz slabo primjetnih 17 tisuća eura prometa. Na obje je burze u BiH u petak najviše interesa bilo za obveznice devizne štednje i ratnih odšteta, a najlikvidnija je bila dionica Fabrike duhana Sarajevo sa 18 tisuća konvertibilnih maraka i padom cijene 0,29 posto. J. J.

komentar

Tko ne čeka, ne dočeka

nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

GottwaLD kranebItter, predsjednik Uprave Hypo AlpeAdria banke, uvjerava javnost kako se banku može ozdraviti, za što ona posjeduje dovoljno kapitala arhiva business.hr

čelnik Hypa Gottwald Kranebitter samo je u prvom polugodištu ove godine zbog krize koja je pogodila jugoistok Europe morao obustaviti naplatu kredita u iznosu 600 milijuna eura.

ovisni o pomoći ek

U Bruxellesu su svjesni da je Hypo banka ovisna o državnoj pomoći jer u suprotnom nema nikakve šanse izbjeći propast. Austrija je u saniranje banke već uložila 100 milijuna eura državnih jamstava te 550 milijuna

eura kroz dokapitalizaciju. Cilj je banku ozdraviti do te mjere da se nađe ulagač koji bi bio spreman podnositi rizik tržišta. Kranebitter tvrdi međutim da može ozdraviti banku te da Hypo raspolaže komotnom zalihom likvidnosti i platežna moć joj je zajamčena. Sredinom svibnja Europska komisija Njemačkoj je odobrila preuzimanje propale Hypo Real Estate banke. Darko Baniček

usija je u petak zabranila izvoz žitarica, nakon čega je cijena pšenice na europskim burzama porasla na 1,7 kuna po kilogramu. Samo dva dana ranije hrvatski su seljaci, unatoč prijateljskim savjetima o odgodi prodaje, većinu svojih zaliha prodali Agrokoru i Podravki po humanitarnih 1,2 kune po kilogramu, izgubivši tako milijune kuna. No ruska zabrana uskoro bi se mogla proširiti izvan Rusije. Naime Putin i Medvedev već su krenuli u dobrosusjedsko nagovaranje zabrane izvoza u Ukrajini, Kazahstanu i Bjelorusiji. Restriktivne mjere uvest će i Kanada, a europski trgovci krizu uspoređuju s katastrofalnom sovjetskom žetvom iz 1972. godine. Cijena pšenice u takvim uvjetima može samo rasti i vjerujem da će hrvatskim seljacima biti zanimljivo gledati kako njihov nerealizirani dobitak silovito raste. Vidjeti nam preostaje hoće li nas dva najveća otkupljivača nagraditi poskupljenjem kruha i brašna.

indijac kupuje blackburn Rovers, Liverpool zbog duga laka meta za Kineze Ni ekonomska kriza ne zaustavlja trgovinu klubovima iz Premiershipa te bi novog vlasnika uskoro mogli dobiti Blackburn Roversi i FC Liverpool. Dok hrvatski nogometni klubovi traže oprost dugova od države,

ma Hicksu i Gillettu u obliku zajma preko RBS-a. No osim Huanga za Redse su zainteresirani i sirijski investitori koje predstavlja Yahya Kirdi. Kod Roversa je sve izglednije da će ih za 300 milijuna funti kupiti Ahasan Ali Syed, 36-godišnji Indijac koji naslijeđeno bogatstvo ima u East India Companyju.

Liverpool je zbog duga od 374 milijuna dolara postao "laka meta" za Kineza Kennetha Huanga, vlasnika manjinskog udjela u Cleveland Cavaliersima, koji je prije nekoliko dana dao ponudu američkim vlasnici-

dObiTnici dAnA (ZSE) HGspot +11,55% Fima Proprius +8,89% Luka Rijeka +8,52% Viadukt +7,80% Belje +7,59% 21 Raste

GUbiTnici dAnA (ZSE) Croatia Lloyd -7,74% Valamar grupa -5,87% Sunčani Hvar -5,29% Slatinska banka -4,53% SN holding -2,06%

15 Nema promjene

28 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,196.98 149,30

Prom. 0.21% 0,05%

Sirova nafta 82,01 Prirodni plin 4,85 Zlato 1.195,03 Srebro 18,37 Goveda 93,00

0,56% 1,79% 0,02% 0,36% 0,00%

cOcA-cOLA nA RAZVOJ ViTAMinSKe VOde POTROŠiLA MiLiJARde

Tko bi pomislio da je vitaminwater zdravo piće? Coca-Cola se protiv tužbe o lažnom oglašavanju svog novog proizvoda vitaminwater brani tvrdeći da "ni jedan razumni potrošač

ne bi mogao biti zaveden da povjeruje kako je vitaminwater zdravo piće". Vitaminwater je zapravo zašećerena voda u koju je

dodana neznatna količina sintetičkih vitamina, a autor knjiga o prehrani John Robbins ističe kako je, s obzirom na to da ima 33 gra-

ma šećera po bočici, bliža gaziranim nego zdravim pićima. Neprofitna udruga Center for Science in the Public Interest Coca-Colu je tužila zato što su etikete i oglašavanje vitaminwatera puni zavaravajućih i nepotkrijepljenih tvrdnji. Coca-Cola je na razvoj vitaminwatera odnosno vitaminske vode potrošila milijarde dolara, a u reklamnim kampanjama sudjelovale su i košarkaške zvijezde Kobe Bryant i LeBron James. N. Rivosechi

iSTRAŽiVAnJe SVeUČiLiŠTA U cHicAGU

Žene imaju bolje radno vrijeme Istraživanje sveučilišta u Chicagu, koje objavljuje New York Times, dovodi u pitanje općeprihvaćeno mišljenje da su prosječna primanja zaposlenih žena u pravilu 20-ak posto manja od muškaraca zbog spolne diskriminacije. Naime nakon utjecaja recesije na američko gospodarstvo udjel žena u radnoj snazi pao je pa su muškarci u travnju postali većina među radnom snagom s udjelom od 50,04 posto. S obzirom na izbalansirani omjer muškara-

ca i žena u radnoj snazi, sada se dobro vide posebnosti radnih mjesta koje zauzimaju. Ispada tako da žene čine većinu zaposlenika koji rade u preferiranom vremenskom razdoblju od 9 do 17 sati. S obzirom na to da žene imaju "poželjnije" radno vrijeme, ne iznenađuje da su zbog toga manje plaćene od muškaraca koji dominiraju u radnoj snazi koja radi u ranojutarnjim satima ili kasno poslijepodne i po noći, zaključuje se u istraživanju. B.hr

Hoće li izvrsna srpanjska turistička statistika podići dionice turističkog sektora, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... ... Kazahstan uzvraća udarac...

U Kazahstanu počinje snimanje filma “Moj brat Borat” kojim se želi stranim gledateljima pokazati da je Boratov Kazahstan bio samo izmišljotina britanskog komičara Sashe Barona Cohena

... švicarski ministar dao ostavku nakon 7 godina...

Švicarski ministar financija HansRudolf Merz podnio je ostavku nakon sedam godina — iako, prema ustavu, ima neograničen mandat. Odluku nije objasnio, ali je rekao da je “o ostavci dugo razmišljao” i da je odluka bila “teška”

... menadžer zbog iPhonea napustio Apple...

Mark Papermaster, izvršni direktor Applea koji je zadužen za hardver koji se ugrađuje u iPhone, napustio je kompaniju zbog vijesti o problemima s antenom iPhonea4, koji je nedavno pušten u prodaju