Business.hr broj 695 by Business.hr

NEMA POSLOVA 10

ŠIRENJE U REGIJI 11

Splitski građevinski div, kojega vodi Željko Žderić, lani je ostvario samo 6,3 milijuna kuna dobiti, što je 85 posto manje nego 2008., a prihodi su pali 34,5 posto, na 1,55 milijardi kuna

Meggle kupio najveću mljekaru u Albaniji

Dobit Konstruktora pala 85 posto utorak 10/8/2010

broj 695 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Pašalić i Hypo banka počeli rasprodavati stanove u Odri O2 bEz kISIkA 8-9 Cijenu kvadrata stana u naselju O2 u Odri tvrtka Kapital konzalting u vlasništvu Ivića Pašalića spustila je s više od 2000 na 1650 eura, ali kupaca nema. Kako vrijednost neprodanih stanova sada jedva pokriva iznos kredita, projekt je postao uteg i Hypo banci, koja je sama pokrenula akcijsku prodaju 70 stanova

Ljeto diže prodaju pašteta 20%, Argeta ruši rekorde Trojac na tronu proizvođača pašteta su Gavrilović, Droga Kolinska i PIK Vrbovec. Ovoga ljeta stvari se počinju mijenjati jer Argetu preuzima Atlantic Emila Tedeschija, jedan od najjačih distributera u zemlji. PIK i Podravka imaju velike planove, uključuju se i novi proizvođači... bit će zanimljivo do idućeg ljeta pratiti tu utrku 6

info&stav

INDIKAtOr

2-3

business.hr

Kruh baca 14% kućanstava Više od polovice hrvatskih domaćinstva ne potroši sav kupljeni kruh, pokazuju rezultati istraživanja agencije GfK Hrvatska. Višak kruha uglavnom baca 14 posto kućanstava, njih samo 39 posto potroši sav kupljeni kruh, a 47 posto ostatak nepotrošenog kruha koristi za izradu mrvica, daje za hranu uzgajivačima domaćih životinja…

Hvalospjev Lonely Planeta Hrvatska je popularnija nego ikad i postaje omiljeno odredište europskih turista, pa i svjetski poznatih zvijezda, bilježeći ovog ljeta 15-postotni porast posjetitelja koji dolaze zrakoplovom i 9 posto više onih koji dolaze brodom, ističe se u članku na web stranicama popularnoga svjetskog vodiča Lonely Planeta…

Utorak 10/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONtAKt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NEMA NOVCA ZA tVOrNICU U SrBIJI

Proizvođač Kavabona odustao od Paraćinke PrIJE ŠESt GODINA Aquarius grupa počela je proizvoditi Kavabon i Helf bombone arhiva business.hr

Siniša Škaro, vlasnik hrvatske Aquarius grupe, koja među ostalim proizvodi Helf i Kavabon bombone, odustao je od kupnje srbijanske tvornice konditorskih proizvoda Paraćinka, rekao je sindikalni pred-

stavnik Tanjug.

Paraćinke

Lažna nada

"Skoro godinu dana davao je lažnu nadu rukovodstvu i radnicima, uzimao robu po povoljnijim uvjetima, i sada

odustao od kupnje jer nema novca, a mnogo je obećavao", rekao je Slavoljub Najdanović, predsjednik tvorničkog sindikata. On objašnjava da radnici Paraćinke sada "stežu remen" i sami sebi smanjuju plaće da bi opstala proizvodnja. Najdanović je objasnio da je platni fond s ranijih 14 milijuna dinara već smanjen na deset milijuna. Osim toga, plaće su, dodao je, neredovite i tvornica radnicima trenutačno duguje četiri dohotka, kao i doprinose za mirovinsko i socijalno osiguranje od prosinca 2008. godine. "U tvornici Paraćinka ima mnogo teškoća, ali

kada bi dobila vlasnika, sve bi drukčije bilo", kazao je Najdanović.

Pogon na Braču

Aquarius grupa svoje slatkiše proizvodi u staroj Plivinoj tvornici u Nerežišćima na Braču, a prisutni su na tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Srbije, Slovenije, Italije i Kanade. Siniša Škaro vlasnik je Aquariusa od 1998. godine, a ta je grupa tvornicu na Braču preuzela prije šest godina i krenula u proizvodnju poznatih hrvatskih brendova Kavabon i Helf. P. B./B.S.

DOLIJALI MILIJUNSKI MINUSI

Hina traži novog, uspješnog ravnatelja Upravno vijeće Hine prošloga je tjedna raspisalo natječaj za novog ravnatelja jer sadašnjoj ravnateljici Smilji Škugor Hrnčević mandat istječe početkom iduće godine. Ona je na toj dužnosti od 2007. godine, nakon odlaska tadašnjeg ravnatelja Mirka Bolfeka na dužnost hrvatskog veleposlanika u Alžiru. U uvjetima natječaja koji je objavljen u Narodnim

novinama, uz uvjete da kandidat mora imati visoku stručnu spremu, mora poznavati strani jezik i imati iskustvo, traži se i da ima odgovarajuće stručne, radne i organizacijske sposobnosti te, što je zanimljivo, uspješne rezultate u dosadašnjem radu. Hina je inače u posljednjih godinu i pol izgubila znatan dio prihoda nakon što ju joj glavni novinski izdavači,

EPH i Styria, otkazali ugovore o pretplati. Hina je tako lani zabilježila gubitak nešto veći od 2,8 milijuna kuna, a za ovu je godinu predviđeno 4,7 milijuna gubitka. Ravnateljica je gubitke nedavno opravdala činjenicom da su joj rebalansom proračuna smanjeni prihodi te da su brojni korisnici zbog recesije tražili niže cijene za servis Hine.

U agenciji se nedavno dogodio i sukob na relaciji Škugor - Branko Hebrang, brat jednog od HDZ-ovih čelnika Andrije Hebranga, koji je Radničkom vijeću tvrtke uputio pismo u kojem je naveo da je situacija u Hini još teža od predstavljene te procijenio da je manjak prihoda na godišnjoj razini čak deset milijuna kuna.

Igor Medić

››

bisER dana

bRojka

86,5

Neka vam cvjeta stotine cvjetova

milijardi eura dosegnuo je u lipnju njemački izvoz, što je najviša razinu od listopada 2008., priopćio je tamošnji savezni statistički ured

Milan bandić, zagrebački gradonačelnik, na otvaranju trgovačkog centra china town u zagrebu

Sunčani Hvar deblokiran Pet dana nakon što je prošlog tjedna Sunčani Hvar dobio sedam milijuna kuna pozajmice od suvlasnika Orca, račun hvarske hotelske tvrtke deblokiran je u ponedjeljak poslijepodne, priopćila je Uprava Sunčanog Hvara na Zagrebačkoj burzi. Inače, u Sunčanom Hvaru su prošloga tjedna, kada su objavili da su tražili hitnu pozajmicu, prozvali Poreznu upravu zbog dvostrukih mjerila pri tretmanu poreznih obveznika. "U ime 346 stalnih zaposlenika tvrtke i više od 2000 dioničara pitamo se imaju li isti tretman svi porezni dužnici u Hrvatskoj ili je Sunčani Hvar ponovno žrtva dnevnopolitičkih interesa", navodi se u priopćenju. Na zahtjev Sunčanog Hvara za pozajmicu iz HFP-a su poručili kako im je ne mogu odobriti jer Sunčani Hvar HFPu duguje lani pozajmljenih 15 milijuna kuna za plaće. No, HFP je od Porezne uprave zbog sezone zatražio deblokadu računa i odgodu naplate duga.

uvodnik

Zar su rodilišta i ergele glavne teme reforme? snimio hrvoje dominić

PoREZni duG

Darko baniček, urednik internetskog izdanja

uboko razočaranje, gotovo očaj, a zatim ljutnja i bijes mogli su se iščitati na licu premijerke Jadranke Kosor u nedjelju u Sinju kada je doznala da je "neki" zlikovac zatvorio rodilište u alkarskoj prijestolnici svijeta. Tom bezumniku i zlotvoru ne biste htjeli biti u cipelama, sigurno ste pomislili, posebno ne nakon što je premijerka odlučila da rodilišta mora biti, makar ga ona osobno platila iz ... naravno ne vlastitog, kako je pokušala podmetnuti, nego iz vašeg džepa. Ne biste mu bili na mjestu ni sekunde nakon što je postalo jasno da je grdno pogriješio i "istinski ražalostio" premijerku. no, bez bRige, zdravlje ministra zdravstva Darka Milinovića nije upitno, niti ga premijerka smatra posebnim zlikovcem, barem što se tiče bolnica. Kosor se ljuti na nekog imaginarnog ministra, a ne na onog koji je zapravo zatvorio rodilište. Imaginarni ministar na kojega se može ljutiti, dok istodobno s pravim

zajedno povlači teške poteze, omogućuje Kosor da istovremeno može biti nemilosrdna i susretljiva, da na istom problemu može pokazati odlučnost u rezovima i reformama, ali i široku ruku u razumijevanju "legitimnih" potreba građana. Ruku na sRce, aktualnoj premijerki treba priznati da se našla u neugodnoj situaciji jer nema vremena kao prijašnji premijeri. Oni su na raspolaganju imali četiri godine mandata, i to četiri godine u kojima državni brod nije kobili-

››

Kosorica mora lik štedljive reformatorice i populističke političarke pokazivati na istoj temi i u istom trenutku. I to je svladala. Zato je stvorila imaginarnog ministra zdravstva na kojeg se ljuti zbog zatvaranja sinjskog rodilišta, a u toj se farsi i opsjeni našla i đakovačka ergela

com oštro grebao po samom dnu kao sada, pa su u prve dvije mogli povući sve "teške" poteze koji su im u povijesti trebali osigurati titulu odlučnog reformatora, da bi posljednje dvije godine dijelili šakom i kapom posuđeni novac kako bi osigurali da građani ponovno glasaju za njih jer istinski razumiju malog čovjeka i njegove probleme. Kosorica, na svoju žalost, mora često i jednu i drugu svoju stranu, štedljivu reformatoricu i populističku političarku blisku potrebama puka, po-

kazivati na istoj temi i u istom trenutku. no i to se ponekad može. Uzmimo za primjer spajanje ergela. Tim spajanjem Kosor pokazuje svoju štedljivu stranu, odlučno reže troškove ukidajući jednog suvišnog ravnatelja, a istodobno svom rodnom kraju, gdje je na vlasti "prava" stranka, daje centar konjogojstva kakvom nema ravnog u Hrvatskoj. To što su se Đakovčani naljutili mala je cijena jer su oni za gradonačelnika izabrali čovjeka iz "krive" stranke.

tema 4-5

PREZADUŽENOST Prevelika zaduženost i investiranost gl izgubile bitku s krizom, a mnogi megapoduzetnici pritisnuti i

e n u k j a t a z i n Teški da

Propadaju i najveći Veliki poduzetnici najčešće su se zaduživali bankarskim kreditima, a ne na tržištu kapitala, ali obiteljske kompanije neće se moći više održavati na tržištu i svi oni koji će htjeti rasti morat će izaći na financijsko tržište te podijeliti rizike s drugim ulagačima, smatra konzultant Damir Novotny

Nema poduzetnika kojega kriza nije barem malo okrznula, a ključna razlika između onih koji su propali i onih koji su opstali jest u tome da su potonji na vrijeme zaustavili investicije i nova zaduživanja. Mnogi se još uvijek pokušavaju izvući iz financijskog limba, poput splitskog gradonačelnika i poduzetnika

ROBERT JEŽIć, vlasnik Dioki grupe, navodno traži kupca za Novi list Snimio Saša ćetković

Željka Keruma, koji ne želi priznati da se želi riješiti dijela "mrtvog kapitala". Navodno se prodaju vile na Tuškancu, tvornica Nada Dimić u Zagrebu, zemljišta na otocima... Od prije dva mjeseca sve njegove trgovine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nose naziv Tommy, a o preuzimanju onih u Zagrebu Kerum navodno pregovara s Đurom Gavrilovićem. Dugove je nagomilao i Robert Ježić, vlasnik Dioki grupe. Ona je lani zabilježila 157 milijuna kuna gubitka, a u prvih šest mjeseci ove godine u minusu je 90 milijuna kuna. Ježić, kako se već neko vrijeme goŽELJKO KERUM, splitski gradonačelinik i poduzetnik, rješava se dijela trgovina i navodno prodaje vile na Tuškancu i tvornicu Nada Dimić u Zagrebu te zemljišta na otocima Snimio leo nikolić

vori u novinarskim krugovima, traži kupca za Novi list.

Loše nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako su prezaduženost i prevelika investiranost glavni razlozi zašto su mnoge tvrtke, poput Peveca, izgubile bitku. Zanemarivanje osnovnog poslovanja također je bilo pogubno za tajkune, a osobito špekulativnim pokazalo se ulaganje u nekretnine, kao što se

BOŠKO ŠROT I IGOR

Prisvojili 92 miliju Svjetska kriza došla je glave dvojici najvećih slovenskih tajkuna, Bošku Šrotu i Igoru Bavčaru. Šrot je do sredine prošle godine bio predsjednik Uprave Grupe Pivovarna Laško i vlasnik nekoliko investicijskih tvrtki, a Igor Bavčar sjedio je od 2002. godine u fotelji čelnog čovjeka koparskog koncerna Istrabenz. Obojica su izgubili moćne pozicije zbog velikih osobnih apetita koje su udružili kako bi zaradili još više, a sada će zajedno i na optuženičku klupu. Naime, protiv Šrota i Bavčara nedavno je podignuta zajednička optužnica zbog sumnje u kaznena djela zloporabe položaja i pranja novca tijekom menadžerskih preuzimanja Istrabenza i Pivovarne Laško. Optužuje ih se da su kao direktori Istrabenza i Pivovarne Laško istodobno vodili i privatne tvrtke te pokušavali bankovnim kreditima i trgovanjem na burzi preuzeti kompanije koje su vodili. Policija sumnja da su poslovnim malverzacijama tvrtkama nanijeli štetu od 135 milijuna eura pri čemu su za sebe ostvarili protupravnu korist od 92 milijuna eura. Obojica su zapali u dugove od go-

vidi u Kerumovu slučaju jer ih se on sada želi riješiti. "Najčešće se zaduživalo bankarskim kreditima, a ne na tržištu kapitala. Međutim, obiteljske kompanije neće se moći više održavati na tržištu i svi oni koji će htjeti rasti i širiti se morat će izaći na financijsko tržište, potražiti strateške partnere te podijeliti rizike s nekim drugim. To već možemo vidjeti u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj čije kompanije izlaze na međunarodne burze i imaju nevjerojatan rast zbog svježeg ka-

lavni su razlozi zbog kojih su mnoge tvrtke, poput Peveca, istim problemom sada traže kupca, uključujući i Keruma

business.hr Utorak 10/8/2010

mIROSlAV mIŠKOVIć

Okreće se poljoprivredi

BAVČAR

una eura tovo milijardu eura i slovenske megatvrtke koje su vodili doveli do ruba bankrota. Istrabenz se pokušava spasiti rasprodajom imovine, uključujući i Drogu Kolinsku, koju je za 382 milijuna eura preuzela hrvatska Atlantic grupa. Pivovarna Laško danas je dužna bankama između 450 i 700 milijuna eura, a pod vlasničkom je kontrolom države i Nove ljubljanske banke. Kao glavnog krivca za istragu koja je rezultirala optužnicom Šrot i Bavčar prozivaju ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, koji je protiv njih podnio kaznenu prijavu zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. godine. Tada je i počela suradnja dvojice slovenskih tajkuna koji su kupovali velike tvrtke (Mercator, Droga, Petrol) te se usput bogatili. Tko zna koliko bi to trajalo da ih banke nisu prestale izdašno kreditirati. Bavčar je u nekoliko godina postao posredni vlasnik četvrtine Istrabenza preko tvrtke Maksima holding, a policija sumnja da je sve počelo nakon što mu je Šrot prodao 7,3 posto udjela Pivovarne u Istrabenzu. Dokaže li im se krivnja, prijeti im do osam godina zatvora.

pitala", objašnjava Novotny. Premda je jedna od naših najboljih kompanija, i Agrokor Ivice Todorića morat će potražiti strateškog partnera ako želi i dalje rasti, smatra Novotny.

Ne samo regija

"Agrokor ide u pravom smjeru, ali više se neće moći financirati samo kreditima. Tržište na kojem je prisutan je premalo. Mnoge su tvrtke propale zato što nisu znale naći put prema međunarodnom tržištu,

ZDRAVKO I VIŠNJA PEVEC

Mjenice bez pokrića

Umjesto u nekoj od jadranskih vila, Višnja i Zdravko Pevec, koji su bili među najvećim hrvatskim novovalnim bogatašima, ljeto provode u pritvoru. Njihovo poslovno carstvo urušilo se pod teretom financijskih obaveza koje tvrtka, uz megalomanske investicije i otvaranje neisplativih centara u regiji, jednostavno više nije mogla servisirati. Banke su "zatvorile pipu". Mladi bjelovarski par otvorio je prvu trgovinu prije 20 godina u garaži obiteljske kuće, a nekoliko mjeseci prije odlaska iza rešetaka bili su 27. na listi najbogatijih ljudi u Hrvatskoj sa 14 trgovina diljem zemlje, u kojima je bilo zaposleno 3300 ljudi, te brojnim dobrima (hotel, radijska postaja) uz pomoć kojih su željeli u sam vrh hrvatske poslovne kreme. Danas im se stavlja na teret da su neodgovornim poslovanjem doveli tvrtku u stečaj te da su izdavali mjenice bez pokrića (oko 140 milijuna kuna). Tvrtka je ostala dužna oko milijardu i pol kuna, i to najviše bankama. Nekoliko prodajnih centara Pevecovih pokušava se rehabilitirati.

a to nije samo Srbija i BiH, već cijela srednja Europa. No tu se ne mogu probiti same", zaključuje Novotny. Inače, rezultati tvrtki iz koncerna Agrokor Ivice Todorića pokazuju da su u prvom polugodištu solidno poslovale: prihodi su većinom ili rasli ili neznatno pali i gotovo sve tvrtke poslovale su s dobiti. Obveze su rasle, a najveća je stopa rasta obveza u odnosu na kraj 2009. bila u Ledu (15,3 posto). Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Najveći srpski tajkun Miroslav Mišković, čija se imovina procjenjuje na dvije milijarde eura, počeo je rasprodavati svoj portfelj. Dvadeset godina nakon što je u sobi hotela Slavija u Beogradu osnovao tvrtku Delta M za uvoz i izvoz, odakle je njegov imperij i počeo rasti, Mišković je pritisnut financijskim problemima odlučio prodati udjel u svojem Delta holdingu. Strateškog partnera pronašao je u belgijskoj kompaniji Delhaize, koji želi preuzeti 50 posto Delta Maksija, maloprodajnog lanca sa 343 objekta. Međutim, sve se zakompliciralo nakon što se Mišković razišao s Milkom Forcan, svojom donedavnom potpredsjednicom, koja je protiv njega podnijela kaznenu prijavu jer joj je osporavao udjel u vlasništvu Jugohemije i Delta stara. Nakon toga

sud je zabranio Miškoviću prodaju Delte dok ne namiri Forcanove s devet posto vrijednosti Delta holdinga. Stoga srpski poduzetnik navodno planira "iznajmiti" belgijskoj tvrtki Deltino tržište, a njegova je vrijednost, prema procjenama stručnjaka, veća od milijardu eura. Nagađa se i kako bi se nakon trgovine najbogatiji srbijanski biznismen mogao okrenuti – poljoprivredi. I dok je Ivica Todorić postao jedan od najvećih stranih poduzetnika u Srbiji, Mišković se još nije uspio ozbiljnije probiti u Hrvatsku. Želio je kupiti nekretnine Zagrepčanke od Grada Zagreba, ali njegova je ponuda bila tek treća po visini.

DOBRO PlIVAJU

Kriza im srezala dobit, no bankari su im i dalje naklonjeni Za koncern Agram Dubravka Grgića teško je procijeniti konsolidirane rezultate, a tvrtke kojima se trguje na burzi - Jadransko i Sunce osiguranje - ove godine bilježe pad prihodovane premije, ali i dalje posluju u plusu i obveze im ne rastu znatnije. Agram životno lani je bilježilo sličan trend poslovanja. Hotelijerska grupacija Anđelka Leke u prvoj polovini godine smanjila je prihode za znatnih 11,7 posto, na 124,7 milijuna kuna, a neto dobit smanjena je 75 posto, na manje od dva milijuna kuna. Ukupne su obveze pak povećane za oko 60 milijuna. na 267,8 milijuna kuna. Nexe grupa Ivana Ergovića još nije objavila polugodišnje rezultate, a lanjski nisu najbolji: ukupan prihod

pao je 16,2 posto, na 1,48 milijardi kuna. Nakon 142,31 milijun kuna dobiti u 2008., lani su zabilježili gubitak u iznosu 19,85 milijuna kuna. Nexe krajem 2009. nije imao potraživanja, dugoročne obveze smanjene su 6,3 posto, na 998,5 milijuna kuna, a kratkoročna su potraživanja povećana 16,9 posto, 1,11 milijardi kuna. Iako je Žito Marka Pipunića lani zabilježilo 13,4 milijuna kuna gubitka, on se u posljednjih godinu dana 'razmahao' u preuzimanjima poljoprivrednih tvrtki. Nakon preuzimanja PPK Valpova, ušao je u proces preuzimanja PP Orahovice i najnovije IPK Kandita. Žito je u najmu pogona i posrnule Đakovštine, pa se nagađa da će Pipunić s vremenom pripojiti i tu tvrtku.

tema 6-7

MORE PAŠTETA Dok se svako ljeto prebrojavaju prodani s razdoblju potiho ostvaruju i proizvođači popularnih namaza

Ljeto diže proda 20 posto, Arget

Trojac na tronu proizvođača pašteTržišni udjeli triju najjač ta su Gavrilović, Droga Kolinska i PIK Vrbovec. Ovo ljeto stvari se počinju mijenjati jer Argetu preuzima Atlantic Emila Gavri Tedeschija, jedan od najjačih distributera u zemlji. PIK i Podravka imaju velike planoArget ve, uključuju se i novi proizvođači... Bit će zanimljivo do idućeg ljeta pratiti tu utrku Piketa Tijekom ljetnih mjeseci, u sezoni laganijih i brzih obroka, znatno raste prodaja pašteta. Tako iz Droge Kolinske poručuju da pro-

daja paštete Argete od početka svibnja do kraja rujna poraste 20 posto u odnosu na druge mjesece. U PIK Vrbovcu također potvrđuju da ljeti raste prodaja njihove paštete Pikete, ističući kako i strani turisti povećavaju potrošnju. Ljeto je najbolja sezona prodaje i za paštetu Podravka.

PIK puše Drogi za vrat

"U srpnju smo prodali 1220 tona Argete, što je rekord", poručuju iz slovenske kompanije. Neprikosnoveni lider na domaćem tržištu pašteta petrinjska je mesna industrija Gavrilović, koja, prema dostupnim podacima, zauzima gotovo 40 posto NOVI IGRAČ na tržištu pašteta je i Željko Mavrović, no njegovu paštetu proizvodi Danica, i to od mesa crne slavonske svinje Snimio hrvoje dominić

hrvatskog tržišta. Glavna izvozna tržišta za Gavrilovićeve paštete su Slovenija i BiH, a posljednjih godina i SAD, Kanada i Australija. Drugo mjesto sa 13,6 posto udjela na hrvatskom tržištu drži Argeta slovenskog proizvođača Droge Kolinske, odnedavno u vlasništvu Atlantic grupe. Za vratom joj sa 13 posto tržišnog udjela puše Piketa, pašteta koju proizvodi PIK Vrbovec u sastavu Agrokora. U Atlanticu smo željeli doznati kakve planove imaju za daljnji razvoj robne marke Argeta, ali unatoč tome što je Atlantic netom obavio due diligence u tvrtki i snimio sve pozicije ključnih brendova, nisu željeli otkrivati svoje planove. Odgovorili su da u Kolinskoj imaju službeno mjesto promatrača te da slovensku tvrtku operativno preuzimaju krajem listopada. Droga Kolinska posljednjih je godina puno ulagala u razvoj Argete, a najavljuju kako će i ove godine lansirati dva nova okusa. "Argeta je visoko cjenovno pozicionirana, ali su je

naši potrošači spremni platiti. Naši su strateški planovi razvijati nove okuse i ambalaže, ulaziti u nove kategorije te zadržati i ojačati tržišne pozicije. Cilj je postati namaz broj jedan u Europi", odgovara Enzo Smrekar, član Uprave i glavni poslovni direktor slovenskoga prehrambenog koncerna. U matičnoj Sloveniji Argeta zauzima 41 posto tržišnog udjela, a u BiH drži vodeću poziciju zauzimajući 50 posto tržišta. U Makedoniji tržišni udjel iznosi

39 posto, na Kosovu 40 posto, u Srbiji 27 posto i u Crnoj Gori 33 posto (tržišni udjeli odnose se na razdoblje travanj/svibanj 2010. godine).

Velike kampanje

"Argeta zauzima drugo mjesto u Austriji sa 21 posto tržišnog udjela i treće mjesto u Švicarskoj sa 18,5 posto. Prodaje se u više od 20 zemalja. Uz spomenute, to su Njemačka, Švedska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Italija, Francuska, Rusija, Australija i Kanada",

sladoledi i voda, svoje godišnje vrhunce u tom a; Business.hr donosi pregled tko je tko na tom tržištu

business.hr Utorak 10/8/2010

aju pašteta za ta ruši rekorde

čih robnih marki pašteta u Hrvatskoj

ilović - 38,8% ta - 13,6% a - 13%

je prednost i u blizini izvora sirovine", poručuju iz rovinjske Mirne. U sklopu koprivničkog prehrambenog diva već se pa tri desetljeća proizvode paštete Podravka, čija tržišna tr pozicija varira ovisno o tržištu. "Najjače tržišne pozicije Koso su u Hrvatskoj, BiH, Kosovu i Sloveniji, a Podravkine paštete izvoze se u zemlje Eu jugoistočne i zapadne EuSjever rope, u Australiju i Sjeverdirek nu Ameriku", kaže direktor marketinga u Danici doda Mario Kraljić. On dodaje kako je od pet okusa najpopularnija kokošja pašteta, čija proizvodnja da seže u 1958. godinu, a danas se prodaje u 15 zemalja diljem svijeta. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Izvor: Droga Kolinska, za razdoblje travanj/ svibanj 2010.

kaže Smrekar. Dok Argeta postoji već desetljećima, PIK Vrbovec je novi brend, paštetu Piketu, lansirao 2008. godine. "Piketa je jedan od ključnih brendova iz asortimana PIK Vrbovca i bilježi stalan rast prodaje. Planiramo lansiranje novih proizvoda koje će pratiti i velike marketinške kampanje, a cilj nam je i u paštetama postati tržišni lider", kažu u PIK Vrbovcu. Piketa se izvozi u BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sloveniju, Makedoniju i Kosovo.

Potkraj 2008. godine i tvrtka Željka Mavrovića lansirala je na tržište paštete Mavrović. Proizvodnja je organizirana u suradnji s Podravkinom mesnom industrijom Danica i za taj proizvod kažu da se ubraja u skupinu zdrave hrane.

Zdrava hrana?

"U proizvodu je korišteno samo meso crne slavonske svinje s naše farme u Cagama pokraj Okučana. Tvrtka Danica proizvodi paštete prema našoj recepturi i od naše sirovine. Paštete ne sa-

drže industrijske dodatke, a kao konzervans koriste se biljke", kaže Vedran Marasović, voditelj prodaje u Eko Mavroviću. Mirna Rovinj se paletom ribljih pašteta Mirela također nastoji pozicionirati kao proizvođač zdrave hrane. "Proizvodi imaju veliki tržišni potencijal koji je osnova za daljnji razvoj okusa i načina pakiranja, a naša

VLASNIK najvećeg proizvođača pašteta Đuro Gavrilović svako ljeto krene u jaku kampanju svojih proizvoda SnImIo hrvoje DomInIć

dogaaji

IZVaNREDNI PRIHODI

Dobit Vupika 185 mil. kuna

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/8/2010

KREšImIR KUTEROVac, predsjednik Uprave Vupika snimio goran flauder

Zagreb. Vukovarski Vupik u prvoj je polovici godine ostvario dobit od 185 milijuna kuna, objavila je ta tvrtka u izvještaju o poslovanju u prvom polugodištu na Zagrebačkoj burzi. U istom prošlogodišnjem razdoblju Vupik je poslovao s gubitkom od 66,4 milijuna kuna. Na pozitivan poslovni rezultat najviše je utjecala stavka izvanrednih ostalih prihoda, koji su sa

NE PROIZVODITE, UVOZITE

Varaždinci izvoze steviju u Njemačku BERBa u varaždinskim Parkovima koji su zasadili 17.000 biljaka foto švoger/cropix

lenog praška ili suhog lišća, iako je riječ o domaćoj ekološkoj proizvodnji, dok istodobno dopuštamo uvoz stevije iz Kine u obliku bijelog praška", upozorava Novak, dodajući da se ipak nada promjenama već ove jeseni. No ako se ni idućih mjeseci propisi ne promijene, varaždinski Parkovi već planiraju izvoz stevije u Njemačku, gdje postoji veliko zanimanje za tu biljku i gdje njezin plasman ne koče uvoznički i svi oni lobiji koji u tom zaslađivaču vide opasnu konkurenciju.

Bez kalorija Biljka stevija, koja se može koristiti kao zaslađivač, trenutačno se ne može plasirati samostalno na tržište u obliku zelenog praška, iako je riječ o domaćoj proizvodnji, dok se istodobno dopušta uvoz iz Kine. Jedan od uzgajivača, varaždinski Parkovi, stoga će morati izvoziti steviju ako se propisi ne promijene Isplativiji oblici proizvodnje hrane i prehrambenih dodataka, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo i uzgoj ljekovitog bilja, nisu dovoljno razvijeni u Hrvatskoj ne samo zbog zahtjevnosti proizvodnje i nesigurnog tržišta nego ponekad i zbog propisa koji ograničavaju domaću proizvodnju, a favoriziraju uvoz.

Rječito to pokazuje primjer stevije, južnoameričke biljke čiju proizvodnju već godinama u nas potiče Bruno Novak sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je u ponedjeljak sudjelovao u berbi stevije u varaždinskim Parkovima.

Konkurencija

"Proizvodnja je u Hrvatskoj počela na moru i kontinentu, pri čemu je zasad najveća plantaža u varaždinskim Parkovima koji su zasadili 17 tisuća biljaka. Proizvođača ima i bit će ih sve više, ali trebat će i otkupljivača i distributera. Tu je međutim zasad glavni problem to što ne postoji odobrenje nadležnih institucija da se stevija pojavi samostalno na tržištu u obliku ze-

"Stevija je jedan od najboljih prirodnih zaslađivača, čije je suho lišće čak 40 puta slađe od šećera. No nema kalorijske vrijednosti i ne podiže razinu šećera u krvi pa je pogodna za dijabetičare i za sve one koji paze na unos ugljikohidrata u organizam. Budući da svojstva ne gubi ni na visokim temperaturama, može se koristiti za zaslađivanje kolača i u pripremi drugih jela", ističe Novak, napominjući da unatoč svemu tome stevija nekima smeta. Naime, s obzirom na svoja svojstva, stevija bi trebala naći razmjerno lak put do kupaca. To je doduše tako u Južnoj Americi, Japanu i još nekim državama, ali ne i u dobrom dijelu Europe, uključujući i našu zemlju. Ivica Kruhoberec

3,6 milijuna kuna u prvom prošlogodišnjem polugodištu povećani na 256,3 milijuna kuna u prvoj polovici ove godine. Ukupni prihodi Vupika u prvom polugodištu 300,9 milijuna kuna tako su znatno povećani u odnosu na 56,7 milijuna kuna iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. No, prihodi od prodaje od 41 milijun kuna pali su u odnosu na prošlu godinu 15,4 posto. Taj pad se u izvještaju objašnjava ukidanjem neprofitabilnih proizvodnji - klaonice, stočne hrane i maloprodaje.

Ujedno se ističe očekivanje rasta prihoda od prodaje u drugoj polovici godine, nakon završetka proizvodnih ciklusa u ratarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu. Ukupni rashodi Vupika u prvom polugodištu ove godine iznosili su 116 milijuna kuna i na godišnjoj su razini smanjeni 5,9 posto. Pritom su poslovni rashodi pali 22,6 posto, na 83,3 milijuna kuna, što je, kako se navodi, rezultat racionalizacije poslovanja. Vupik je od siječnja u vlasništvu Agrokora. H

Pašalić r u Odri, po POPUST VEĆI OD 20% Cijenu kvadrata stana u naselju Odra Pašalićeva tvrtka Kapital konzalting spustila je s više od 2000 eura na 1650 eura, ali kupaca i dalje nema. Vrijednost neprodanih stanova u bilanci tvrtke lani se izjednačila s iznosom podignutih kredita, pa je projekt postao uteg i Hypo banci, koja je oglasila akcije Tvrtka Kapital konzalting u vlasništvu Ivića Pašalića ponovno je spustila cijene svojih stanova u naselju Odra pokraj Zagreba - s početnih više od 2000 eura po četvornome metru, koliko su tražili nakon dovršetka gradnje prošle godine, na aktualnih 1650 eura. Stanovi su sada uključeni i u posebnu akcijsku ponudu Hypo banke s kamatom 5,5 posto, fiksnom u prve dvije godine vraćanja te uz opciju počeka šest mjeseci. Kada smo prodajnog menadžera Kapital konzaltinga Ivana Križanca upitali za cijenu, stekli smo dojam da su je spre-

mni i dodatno spustiti. "Sve možete doznati kada dođete pogledati stan ako ste zainteresirani za kupnju", rekao je Križanec.

Sve jeftinije

To ne iznenađuje jer privatni prodavači stanova u naselju Odra, prema ponudama na internetskim stranicama specijaliziranim za prodaju stanova, trenutačno traže oko 1500 eura po kvadratu, a cijenu spuštaju i do 1300 eura. Pašalić je već nekoliko puta morao snižavati cijene stanova u naselju s oko 350 stanova sagrađenom

OGLAS

rasprodaje stanove omaže mu i Hypo NISkoeNerGeTSko? Ne Po rAČUNIMA ZA GrIjANje...

Stanari nezadovoljni kvalitetom gradnje

Prodaji Pašalićevih stanova u Odri nije pomogla ni snažna reklama naselja O2 kao niskoenergetskog s kvalitetnim stanovima u zgradama sa zelenim krovom, s jeftinijim energentima nego bilo gdje drugdje. No, malobrojni stanari bune se da im je račun za grijanje mnogo veći nego što su ih prilikom kupnje stana uvjeravali u Kapital konzaltingu. Stanari naselja, naime, ne plaćaju račune plinari nego Odra servisu, tvrtki koja upravlja naseljem. Tuže se i na nekvalitetnu gradnju jer se u nekim stanovima, kažu, pojavila vlaga, a loše su urađena i pojedina pročelja zgrada.

IVIĆ PAŠALIĆ već je nekoliko puta spuštao cijene stanova u Odri pokraj Zagreba, pokušao je i s modelom prodaje uz unajmljivanje, tražio je i nekoliko reprograma kredita, ali prodaja jednostavno ne ide snimio saša ćetković

između Velike Gorice i Novog Zagreba za koje je podigao i kredite od gotovo 200 milijuna kuna. Nakon prvih teškoća s prodajom, kvadrat stana pojeftinio je na 1900 eura, a slijedio je projekt najma stanova s pravom kupnje po cijeni 1800 eura za kvadrat. Hypo banka, glavni kre-

ditor, već mu je nekoliko puta reprogramirala kredit, ali prodaja i dalje stoji.

ekspresna odobrenja

Poslovno izvješće Kapital konzaltinga za 2009. otkriva alarmantnu situaciju vrijednost zaliha, odnosno neprodanih stanova, popela se na gotovo 203 mili-

juna kuna, čime se gotovo izjednačila s visinom kreditnih obveza tvrtke. Uz to, izvješće revizora otkriva i problematične stavke u bilanci - naplata nije izvjesna za čak 9,3 milijuna kuna iskazanih potraživanja na ime danih zajmova, a nije izgledna ni naplata od 479 tisuća kuna potra-

živanja od kupaca. O ozbiljnosti situacije s projektom naselja O2 govori i činjenica da je na dodatne pogodnosti prilikom kreditiranja kupnje stanova u tom naselju uz investitora spreman i kreditor - Hypo Alpe Adria banka. Ta banka, kako nam je rekao prodajni menadžer Kapital konzaltinga, "ekspresno" odobrava kredite zainteresiranim kupcima uz niz pogodnosti. Sama Hypo banka u ponudi ima 70 stanova u tom naselju, a u Kapital konzaltingu nam nisu htjeli reći ukupan broj neprodanih stanova. Krajem prošle godine neprodane su bile čak dvije trećine stanova. Gorden Knezović

brojke

1650

eura po kvadratu službeno traže u Kapital konzaltingu za stanove u Odri, ali dali su naslutiti da su spremni i na dodatne popuste

1300

eura po kvadratu traže privatni prodavači stanova u Odri

5,5

posto kamata je koju daje Hypo banka za stanove u Odri uz mogućnost ugovaranja fiksne kamate u prve dvije godine te uz poček otplate šest mjeseci. Banka u ponudi ima 70 stanova

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/8/2010

TRŽIŠTE RADA

Gotovo trećina novozaposlenih sezonci Zagreb. Na sezonskim je poslovima u Hrvatskoj u srpnju bilo zaposleno više od trećinu zaposlenih po ugovoru o radu u tom mjesecu. U prvih sedam mjeseci ove godine ‘sezonci’ su imali 28,8-postotni udjel u ukupnom broju novozaposlenih, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom srpnja na sezonskim je

PROPAO SEDMI POKUŠAJ

Živogošće i Podgora ne vrijede ni 5% nominale Na sedmoj aukciji Hrvatskog fonda za privatizaciju za hotele Živogošće i Podgoru nije stigla ni jedna ponuda. U Fondu smatraju da je problematična socijalna klauzula, odnosno odredba o zadržavanju svih radnika U sedmom pokušaju privatizacije hotela Živogošće i Podgora na Makarskoj rivijeri u Hrvatski fond za privatizaciju do krajnjeg roka za dostavu ponuda, 9. kolovoza u 14 sati, nije stigla ni jedna ponuda. Ljubica Hanak, predsjednica Povjerenstva za javno otvaranje ponuda, izvijestila je da je samo tvrtka V.S.V iz Petrinje otkupila ponudbenu dokumentaciju za hotele Podgora. Tvrtku iz Petrinje predstavlja Elizabeta Seibert Brlek. Provedena je i dubinska analiza hotelske tvrtke, ali na kraju nije podnesena ponuda. HFP je ovom prilikom, za razliku od prijašnjih natječaja, početnu traženu cijenu za većinske dioničke udjele iz državnog portfelja u dvije hotelske tvrtke smanjio na po pet posto od njihove nominalne vrijednosti. Tako je za 75,21 posto dionica Hotela Živogošće traženo 4,2 milijuna kuna, a za 55,67 posto dionica Hotela Podgora 3,7 milijuna kuna. Ukupna aktiva i obveze Hotela Živogošće za 2009. godini iznosili su po 132,2 mi-

lijuna kuna. Ukupna aktiva Hotela Podgora bila je 262,1 milijun kuna, a obveze 133,8 milijuna kuna.

poslovima u Hrvatskoj bilo zaposleno 6066 osoba, što čini 36,6 posto od 16.587 ukupno zaposlenih po ugovoru o radu u proteklom mjesecu. Broj sezonskih radnika u srpnju smanjen je u odnosu na prethodni mjesec 12,9 posto, ali je povećan u odnosu na srpanj 2009. godine 40,9 posto. U prvih sedam mjeseci pak na sezonskim je poslovima u Hrvatskoj zaposleno 26.459 osoba, što je 17,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom ih je više od polovice, 13.959 ili 52,8 posto, se-

zonski posao našlo u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane. Na sezonskim poslovima u trgovini zaposleno je 11,2 posto sezonaca, u poljoprivredi 7,5 posto te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 7,5 posto. Relativno je najveći broj sezonaca, po podacima HZZ-a za prvih sedam mjeseci ove godine, angažiran u Splitsko-dalmatinskoj županiji (14,9 posto). Na sezonskim poslovima, uglavnom u poljoprivredi, u Osječkobaranjskoj županiji zabilježeno je 2096 zaposlenih ili 7,9 posto. H

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

4158 hrvatskih državljana radi na sezonskim poslovima u Njemačkoj

Konstruktor: d 85%, prihodi tr NEMA POSLOVA Splitski građevinski div lani je ostvario dobit od smo 6,3 milijuna kuna, što je 85 posto manje od dobiti iz 2008., dok su ukupni prihodi Konstruktora pali 34,5 posto, na 1,55 milijardi kuna

Diskont nije dovoljan

Neki od uvjeta natječaja bili su zadržavanje djelatnosti i zatečenog broja zaposlenih dvije godine. U Hotelima Živogošće zaposleno je 85, a u Podgori 115 ljudi. U HFP-u smatraju da je upravo ta odredba otjerala potencijalne kupce koji očekuju da će država po tom pitanju biti liberalnija prilikom pripreme novih natječaja za privatizaciju. Predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić ne dijeli takvo mišljenje. "Problem nisu ljudi nego cijena. Diskont očigledno nije dovoljan. Riječ je o hotelima koji zahtijevaju velika ulaganja, a tu su i dugovi. što se zanemaruje, pa se radnici navode kao problem", kaže Andrić. On napominje da su sindikat dosad kontaktirala dva kupca iz inozemstva zainteresirana za hotelske kuće na Makarskoj rivijeri. "Zanimalo ih je kako bi ih zaposlenici primili. Svjesni su toga da bi u hotele trebalo uložiti i da bi im nedostajalo kvalificirane radne snage", dodaje Andrić.

bROJKA

ŽELJKO ŽDERIĆ, predsjednik Uprave Konstruktora, smanjio je obveze u 2009. sa 1,88 na 1,48 milijuna kuna snimio saša ćetković

Najveća hrvatska građevinska tvrtka Konstruktor zabilježila je u 2009. godini snažan pad dobiti i prihoda, pokazuju podaci o poslovanju te tvrtke dostavljeni Fini. Splitski građevinski div tako je lani ostvario dobit od samo 6,3 milijuna kuna, što je 85 posto manje od dobiti iz 2008. godine, kada je ona iznosila 41,6 mi-

MINUS 136 MIL. kN

Gubitak Grupe 3. maj skočio više od 264%

Zagreb. Konsolidirani gubitak riječke Grupe 3. maj u prvom polugodištu ove godine iznosio je 136,3 milijuna kuna, što je čak 264,44 posto više nego lani kada je bio 37,4 milijuna kuna. Ukupni su prihodi bili 785,7 milijuna kuna, što je 6,5 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Poslovni

prihodi iz osnovne djelatnosti ostvareni su u iznosu od 700,7 milijuna kuna. Financijski su porasli 114 posto, na 85 milijuna kuna i većim dijelom se odnose na pozitivne tečajne razlike. Ukupni konsolidirani rashodi od 922,1 milijuna kuna bili su veći 19 posto. Pritom su poslovni rashodi iz osnovne djelatnosti iznosili 704,9 milijuna kuna, što je 8,3% više nego u istom lanjskom razdoblju. Financijski su pak rashodi veći 75% - 217 milijuna kuna. H

NIŽI GUBITak

Prihod splitske Željezare pao 83%

BRODOGRaDILIŠTE 3. MaJ Zastoj u financiranju proizvodnje arhiva business.hr

Zagreb. Ukupni prihodi Željezare Split pali su u prvom polugodištu čak 83 posto, sa 42,07 milijuna kuna u 2008. na 7,1 milijun kuna. objavljeno je u ponedjeljak na stranicama Zagrebačke burze. Rashodi su pak srezani sa 95,63 milijuna kuna u 2008. na 42,2 milijuna kuna, a gubitak je - iako smanjen sa 53,56 na 35,06 milijuna kuna -

još uvijek strahovito visok, posebno uzme li se u obzir da tvrtka ima čak 408,18 milijuna kuna zadržanoga gubitka. Troškovi zaposlenih smanjeni su tek neznatno, 4,8 posto na 24,07 milijuna kuna. Obveze su srećom smanjene. Naime, dugoročne obveze smanjene su neznatnih 0,1 posto na 75,56 milijuna kuna, dok su kratkoročne obveze srezane 20,47 posto na 304,6 milijuna kuna. Potraživanja su pak povećana 3,7 posto na osam milijuna kuna. P. B.

dobit pala Meggle kupio najveću mljekaru u Albaniji rećinu niži ŠIRENJE U REGIJI

lijuna kuna. Ukupni prihodi Konstruktora spali su pak u 2009. godini na 1,55 milijardi kuna, što je 34,5-postotni pad u odnosu na prethodnu godinu.

Blokada

No Konstruktor je lani poslovao i sa znatno manjim ukupnim rashodima — 1,54 milijarde kuna, što je 33,2 posto manje od ukupnih rashoda iz 2008. godine. Poslovni prihodi Konstruktora pali su 31 posto, na 1,48 milijardi kuna, dok su poslovni rashodi te građevinske tvrtke lani iznosili 1,47 milijardi kuna, 35 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Konstruktor se ove godine našao u velikim problemima zbog pomanjkanja posla, ponajprije stopiranja infrastrukturnih radova državnih investitora. Tako su i račun te tvrtke u više navrata blokirale Porezna uprava i banke zbog neplaćanja doprinosa, poreza i rata kredita. Konstruktor je 2009. godinu okončao s ukupno 1,48 milijardi kuna obveza, dok su u 2008. godini one iznosile 1,88 milijardi kuna. Naime, dugoročne obveze splitskoga građevinskog diva u 2009. godini iznosile su 330,6 milijuna kuna i bile su oko 47 milijuna kuna manje u odnosu na 2008. godi-

nu. Od toga se najveći dio — 186 milijuna kuna — odnosi na obveze povezanim društvima. Kratkoročne Konstruktorove obveze na kraju 2009. godine iznosile su 1,15 milijardi kuna, dok su na kraju 2008. godine dosezale 1,54 milijarde kuna. Kratkoročno Konstruktor najviše duguje dobavljačima, i to 466 milijuna kuna, dok je na kraju 2008. godine ta stavka iznosila 585 milijuna kuna.

Prodaja projekata

Konstruktorova potraživanja na kraju 2009. godine iznosila su 651,4 milijuna kuna i bila su znatno manja od potraživanja na kraju 2008. godine, kada su iznosila 949,9 milijuna kuna. Na kraju 2009. godine Konstruktor je najviše potraživao od kupaca, i to 296,4 milijuna kuna. Recesija je lani poharala bilancu splitske građevinske tvrtke, a ove bi godine moglo biti još gore. Na to upućuju gubitak posla na gradnji autoceste u Crnoj Gori i izlasci iz nekoliko projekata poput Ban centra i Bundek centra u Zagrebu te prodaja udjela u nekoliko projekata u kojima je bio s Institutom IGH poput Kila u Splitu. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Njemački Meggle, čija hrvatska podružnica drži treće mjesto na domaćem tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, kupio je albansku mljekaru Ferlat, koja u segmentu proizvoda trajnog mlijeka ima čak 57-postotni tržišni udjel

Meggle Eastern Europe postao je stopostotni vlasnik albanske mljekare Ferlat čije je sjedište u Rogozini, izvijestili su iz Megglea nakon što su 28. srpnja potpisali kupoprodajni ugovor. Mljekara Ferlat najveća je u Albaniji, a smještena je na periferiji Tirane pa ima dobar geografski i logistički položaj.

Potencijal rasta

"S nešto više od 10.000 litara otkupa mlijeka na dan Ferlat ima odlične potencijale rasta i proširenja kapaciteta, pogotovo s obzirom na činjenicu da u području grupe proizvoda trajnog mlijeka ima čak 57postotni tržišni udjel", stoji u priopćenju Megglea. Njemačka grupa Meggle ima tradiciju proizvodnje mlijeka dulju od 130 godina, a u vlasništvu je treće generacije obitelji Josefa Antona Megglea. Osnovan 1887. godine kao mala sirana, Meggle danas ima više od 40 po-

MaRIJaN VUčak, direktor Megglea Hrvatska snimio hrvoje dominić

družnica diljem svijeta, više od 600 milijuna eura godišnjeg prometa i oko 2000 zaposlenih.

Ulaganje u Hrvatskoj

Meggle u regiji ima mljekare u Osijeku, Bihaću, Shumenu i Bratislavi. Osječka mljekara Meggle, koju vodi Marijan Vučak, dosad je u razvoj poslovanja u Hrvatskoj uložila 100 milijuna eura, a zauzima treće mje-

sto, iza Dukata i Vindije. Prošle su godine ostvarili 287 milijuna kuna prihoda, a ukupna dobit iznosila je 7,5 milijuna kuna. Mlijeko uglavnom otkupljuju od domaćih dobavljača, a imaju 230 zaposlenih. Ove su godine aktivni investitori u regiji, a uskoro bi mogli i širiti poslovanje u Hrvatskoj.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/8/2010

CESTARINE

Zagreb-Macelj: za vikend 3,76 mil. kn Zagreb. Na autocestama Hrvatskih autocesta (HAC) i autocesti Rijeka-Zagreb te po Istri tijekom prošlog vikenda bilo je manje vozila nego za isti vikend prošle godine, dok je na autocesti Zagreb-Macelj vozila bilo više, pokazuju podaci tvrtki koncesionara autocesta. Hrvatske su autoceste (HAC) izvijestile da su na svim auto-

cestama u njihovoj nadležnosti prošlog vikenda prošla ukupno 542.503 vozila, što je 0,5 posto manje nego u istom lanjskom vikendu. Ipak, prihod od naplaćene cestarine viši je 3,3 posto i iznosio je nešto malo više od 24,6 milijuna kuna (bez PDV-a). Na autocesti Rijeka-Zagreb vozila je tijekom drugog kolovoškog vikenda ukupno bilo 194.259 ili 1,5 posto manje nego u istom lanjskom vikendu. Autocestom Zagreb-Macelj prošlo je 101.098 vozila ili 3,39 posto više. Pritom je, prema

podacima iz operativne tvrtke Egis Road Operation Hrvatska, naplaćeno 3,76 milijuna kuna od cestarine, što je porast od 10,48 posto. Tvrtka Bina-Istra na istarskom je ipsilonu odnosno na svoje dvije naplatne postaje tunelu Učka i mostu Mirna zabilježila promet od ukupno 81.803 vozila, što je 3 posto manje nego u isto vrijeme lani. Za isti postotak manji je i prihod od naplaćene cestarine na te dvije naplatne postaje koji je iznosio 1,78 milijuna kuna (bez PDV-a). H

bROJKA

1,48

milijuna putnika prošlog je vikenda ušlo u Hrvatsku, što je oko 7000 manje nego istog vikenda lani, pokazuju podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima

HFP već sprema drugi krug prodaje Vjesnika KUPCI ČEKAJU POPUST Dva tjedna prije roka za predaju ponuda za privatizaciju većinskog udjela u tiskari Vjesnik nije otkupljena ni jedna natječajna dokumentacija. U međuvremenu EPH prijeti odlaskom iz tiskare ako se ne snize cijene

NA PRODAJU je 62,13 posto državnog udjela u Vjesniku d.d., i to po nominalnoj cijeni od 65,9 milijuna kuna snimio hrvoje dominić

Hrvatski fond za privatizaciju već se priprema za ponovljeni natječaj za privatizaciju tiskare Vjesnik d.d. jer nije izgledno da će se u prvom krugu uspjeti prodati 62,13 posto državnog udjela po nominalnoj cijeni od 65,9 milijuna kuna. Naime, prvi krug za prikupljanje ponuda istječe za nešto više od dva tjedna, 27. kolovoza, i kako doznajemo, zasad uopće nema zainteresiranih za Vjesnik d.d. (koji više nije izdavač dnevnog lista Vjesnik). "Trenutačno još nitko nije otkupio natječajnu dokumentaciju, što je uvjet za provođenje due diligencea tiskare, u prvome krugu natječaja pa nije izgledno da će ona biti prodana", rekao je za Business.hr Vedran Duvnjak, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju.

50% od EPH

HFP, naime, mora po zakonu u prvom krugu ponuditi cijenu po nominal-

noj vrijednosti, iako se zna da je ona previsoka, kako bi pobudio interes. "U drugome će krugu cijena biti niža od nominalne u prvom krugu", rekao je Duvnjak, dodajući da će se drugi krug raspisati odmah nakon prvoga. Kako neslužbeno doznaje Business.hr, eventualni novi vlasnik Vjesnika morat će odmah po njegovu preuzimanju povesti računa o najvećem klijentu o kojemu mu ovisi oko 50 posto prihoda - Europapress holdingu. Naime, prema neslužbenim informacijama, najveći novinski izdavač u zemlji, EPH, prijeti da će povući sva svoja izdanja iz Vjesnikove tiskare ako novi vlasnik ne modernizira strojeve - i ne spusti cijene. EPH razmatra mogućnost da svoja izdanja - Jutarnji list, Globus, Gloriju, Forbes i druga - preseli u tiskaru Radin ili čak u tiskaru u kojoj se štampaju izdanja njihova konkurenta Styrije. To se ne bi odnosilo na Slobodnu Dalmaci-

ju, koja se tiska u vlastitoj tiskari u Dugopolju. U EPH-u smatraju da bi u modernizaciju Vjesnika trebalo uložiti 20 milijuna eura.

Lipa Mill odustao

Prema poslovnom izvješću Vjesnika za 2009., ukupni prihodi iznosili su 183,91 milijun kuna, a kada bi kompanija Nina Pavića doista povukla sva svoja izdanja, što je trenutačno realna opcija, tiskara bi se našla na koljenima jer bi joj se prihodi smanjili za oko 90 milijuna kuna. EPH navodno ima klauzulu u ugovoru s Vjesnikom koja mu jamči da ima pravo preseliti svoja izdanja drugdje ako se promijeni vlasnik tiskare. Iz Lipa Milla, koji se spominjao kao mogući kupac, doznajemo kako se nemaju namjeru natjecati u privatizaciji tiskare, a jedan od razloga upravo je neizvjesnost tiskanja izdanja EPH u njoj. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Poslovanje Vjesnika

2009.

2008.

Ukupni prihod Ukupni rashodi Gubitak razdoblja

183,91 206,46 22,55

280,55 294,94 14,39 u milijunima kuna

karijere, znanje i posao

TRŽIŠTE RADA Bez obzira na poplavu visokoškolskih institucija i na sve veći broj visokoobrazovanih, danas poslodavci zapošljavaju one čiji životopisi naglašavaju vještine i znanja, a ne one s najboljim obrazovanjem. Ojačao je 'due diligence' pristup jer moraju pronaći najbolje osobe za malobrojna otvorena radna mjesta

Utorak 10/8/2010

Recesija vještine stavila ispred znanja V

isoko obrazovanje možda je precijenjeno, spekuliraju američki mediji. Usporedba indeksa potrošačkih cijena, cijena stanova te troškova školarine na sveučilištima pokazuje da upravo troškovi školovanja, u odnosu na druga dva pokazatelja, rastu. Školovanje je sljedeći balon koji će se raspuknuti, piše Business Insider. Hoće li se to uistinu dogoditi, teško je predvidjeti, no na američkom tržištu

rada zamijećena je pojava koja zabrinjava: sve više poslodavaca prijavljuje velike razlike između sveučilišnih stupnjeva i stvarnih kompetencija zaposlenika. Posebno se to odnosi na humanističke studije, ali i na vrhunske MBA programe koji često više govore o potrebi stjecanja uglednog zvanja, a manje o stvarnim poslovnim sposobnostima.

Mreža kontakata

Fakultetske kvalifikacije danas znače manje nego

što su značile prije 10 godina - mnogo više znači neformalna mreža kontakata i poznanstava. Drugim riječima, veze i poznanstva koji se stječu na fakultetima mogu biti ekonomski važniji od studija, piše Bloomberg Businessweek. Iako visoko obrazovanje nije ni marginalno ni nevažno, sve se više pokazuje da se vrijeme utrošeno na pametno sastavljanje Facebook/Linked In profila može isplatiti više od grijanja stolca. Zagovornici vrijednosti

obrazovanja tvrde da je ključ ekonomskog uspjeha visoko obrazovanje zaboravljajući pritom da su Microsoftov Bill Gates, Dellov Michael Dell, Appleov Steve Jobs, Oracleov Larry Ellison i Facebookov Mark Zuckerberg propali studenti. Poanta nije, tvrdi Businessweek, u tome da je fakultetsko obrazovanje nevažno nego u tome da visoko obrazovanje nije ključ uspješna poduzetništva. Dodatni su problem vještine. Iznimno pod-

cijenjena vrijednost nije kvalitetno obrazovanje nego kvaliteta vještina na tržištu. Magisterij iz računalnih znanosti ne može stvoriti dobrog programera: velika je razlika između petice iz robotike i pobjede na natjecanju iz automatizacije. Dobar je primjer za to moto uglednog MIT-a, "Mens et Manus" (Um i ruka).

Interaktivni CV

Znanje nije isto što i vještina, a najgore je što dobro znanje ne jamči dobre

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 10/8/2010

UNEX GRUPA

METRONET

Buden kreativno pojačanje

Rukavina šef komunikacija

Krešimir Buden novi je član kreativnoga odjela Euro RSCG Zagreb, članice Unex grupe. Radio je na kampanjama za Juicy i Janu Junior. Prije Unexa radio je kao kreativni direktor agencije TBWA/Zagreb. Osamnaest godina osmišljava reklamne kampanje. Jedan je od osnivača hrvatske grafiti scene. B.hr

Na mjesto šefa korporativnih komunikacija Metroneta stigao je novinar RTL Televizije Luka Rukavina. Šest je godina radio u informativnom programu RTL-a, prije svega za glavne informativne emisije. Prije dolaska na RTL Televiziju dvije je godine radio na Radiju 101 kao član radijske redakcije, ali i kao web administrator. D. T.

››

Iako visoko obrazovanje nije ni marginalno ni nevažno, sve se više pokazuje da je vrijeme utrošeno na pametno sastavljanje Facebook/Linked In profila možda isplativije od grijanja stolca vještine. Na žalost, na modernom je tržištu rada diploma iz jezika ili filozofije i jamstvo dobrog pisanja ili kvalitetnog razmišljanja. Institucije koje se bave visokim obrazovanjem dobro prenose znanje, no često kiksaju upravo kada je riječ o prijenosu vještina. A to se trenutačno vidi i na svjetskom tržištu rada. Bez obzira na poplavu visokoškolskih institucija i na sve veći broj visokoobrazovanih ljudi, zapošljavaju se oni čiji životopisi naglašavaju stečene vještine i znanja, a ne oni s najboljim obrazovanjem. Današnji poslodavci traže životopise koji vode do kandidatovih blogova, PowerPoint prezentacija, podcastova, webinara i drugih interaktivnih djela koja su kandidati proizveli. Tradicionalni dvostrani životopis pretvoren je u "portal osobne produktivnosti", koji potencijalnim zaposlenicima omogućuje doslovnu interakciju s radovima kandidata.

Prodaja na cijeni

Nimalo iznenađujuće, taj due diligence pristup poslodavaca posebno je

ojačao tijekom recesije: poslodavci moraju pronaći najbolje osobe za malobrojna otvorena radna mjesta. Da, potrebne su odgovarajuće razine obrazovanja, ali mnogo veću težinu imaju vještine - pisane, računalne, dizajnerske, prezentacijske, prodajne. Sve više tvrtki od kandidata traži da pokažu kako kane pridonijeti tvrtki ili kako bi oni riješili neki konkretan problem. A posebno se traži sposobnost prodaje - u konkretnom primjeru, prodaje samoga kandidata. Dio je to široke strukturalne promjene na tržištu rada u svijetu. Tvrtke imaju mogućnosti (ali i želja) pažljivije birati zaposlenike. A profesionalci su motiviraniji pokazati svoje vještine. Životopis rapidno postaje multimedijska platforma koja projicira sliku koju kandidat želi ostaviti. A to nije nešto što se uči na fakultetu, ali ni na Linked Inu ili Facebooku. Prije je posrijedi kombinacija toga dvaju. Potrebna je vještina da bi se iskazalo znanje. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

KREšIMIR BUdEN novi je član kreativnoga odjela Euro RSCG Zagreb arhiva b.hr

LUKA RUKAVINA s RTL-a u Metronet snimio h. dominić

OLGICA SPEVEC, RAVNATELJICA AZTN-a

Dvadeset godina prakse okru Ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja nedavno je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu stekla titulu magistra, a to ju je, kaže, potaknulo na uvođenje interna sustava edukacije u AZTN-u, koji će ustanoviti i poluotvorenu biblioteku s naslovima iz područja zaštite tržišnog natjecanja "Neprestano učenje i usavršavanje ključ je uspjeha", smatra Olgica Spevec, ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. "U državnoj upravi fakultetska je diploma nešto bez čega se ne može, ali je samo početna točka nakon koje je potrebno još mnogo uložiti u svoje znanje. U gospodarstvu je nešto drukčije: diploma ondje nije uvjet, ali varaju se oni koji misle da ne moraju više što učiti. Za uspjeh je potrebno neprestano ulagati u sebe", kaže Spevec, koja je nedavno na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu stekla titulu magistra uz mentorstvo prof. Ljube Jurčića. Iako je vođenje Agencije zahtjevan posao, za Spevec je posve normalno što je pronašla vremena za magisterij.

Neformalna edukacija

"Što je posao zahtjevniji, to je potreba za dodatnim obrazovanjem veća", pojašnjava ona. Kako kaže, nakon diplome nije smatrala da joj magisterij može pomoći u radu. A onda je provela godine radeći u državnoj upravi na za-

htjevnim poslovima pridruživanja Svjetskoj trgovačkoj organizaciji i ustanovljavanja potrebnih propisa i odredbi za mladu hrvatsku državu i za dodatno obrazovanje jednostavno nije bilo vremena. "Zadnjih 20-ak godina provela sam intenzivno radeći na vanjskotrgovinskom sustavu države. Posebno je zahtjevno bilo pridruživanje WTO-u, jer je to zahtijevalo izučavanje stotina i stotina stranica propisa", kaže Spevec i dodaje da za učenje o tržišnom gospodarstvu i nije bilo formalne edukacije. "No, bez obzira na to što je magisterij čekao, u tih sam 20 godina prošla bezbroj seminara i praktičnih radionica u Hrvatskoj i u inozemstvu", kaže Spevec. "Dolazak u Agenciju učinio mi se kao pravi trenutak za sistematizaciju sakupljenog znanja, a tome je pridonio i profesor Jurčić, koji me uvjerio da svoje praktično znanje nadopunim teorijskim", kaže Spevec.

Zahtjevna materija

Uspješno završeni magisterij ipak nije prošao bez odricanja: Spevec je učila vikendima i navečer, a neprestano prebacivanje iz praktične, agencijske sfere u fakultetsku bilo je iznimno zahtjevno. "Učenje za ispite doživjela

››

sam kao odmor od posla, ali sam i shvatila kojom brzinom danas zastarijevaju znanja s fakulteta", kaže Spevec. Upravo je zato unutar Agencije uvela sustav učenja. Dvaput mjesečno, svaki drugi petak unutar radnog vremena, zaposlenici Agencije moraju sudjelovati u obaveznoj edukaciji. "Svi smo istodobno subjekti i objekti edukacije, odnosno svi moramo sudjelovati i periodično pripremati seminare za kolege. To je jedini način da pratimo zahtjevnu materiju, posebno kada je riječ o europskim propisima. Naime, mi smo dužni slijediti europsku pravnu stečevinu kada je riječ o tržišnom natjecanju, a to obuhvaća rješenja iz prakse", pojašnjava Spevec. A to je tek dio programa edukacije u Agenciji. AZTN uskoro ustanovljava poluotvorenu biblioteku s naslovima iz područja zaštite tržišnog natjecanja. "Riječ je o izrazito skupim knjigama pa smo zato napravili biblioteku u kojoj će one biti dostupne uz najavu", kaže Spevec. Iako se knjige neće smjeti iznositi niti fotokopirati, one će ipak, nada se ravnateljica, biti pomoć studentima i ekonomistima koje zanima to područje. I. U. G.

Učenje za ispite doživjela sam kao odmor od posla, ali sam i shvatila kojom brzinom danas zastarijevaju znanja s fakulteta

NEVOLJE I U RAJU

Norveška ne može zauzdati nezaposlenost U Norveškoj, čije tržište rada nudi najviše mogućnosti, stopa nezaposlenosti je 3,7 posto, u usporedbi s prosječnih 10 posto u 16 zemalja eurozone. Kriza je, međutim, pogodila i tu skandinavsku zemlju, jednu od socijalno najosjetljivih, koja je rasla na krilima novih tehnologija, naftnih rezervi te

ulaganjem u znanje. Norveška državna agencija za zapošljavanje i dalje ima nepopunjenih radnih mjesta. Norveška svoje bogatstvo, ali i socijalnu politiku, uvelike bazira na velikim naftnim profitima ostvarenim nakon otkrića nafte prije četredesetak godina. Tako je u posebnom fondu akumulirano oko 40 milijardi dolara što je u vrijeme ekonomske krize iskorišteno, među ostalim, za velike javne radove i pomoglo u podizanju zaposlenosti. Za potrebe ulažavanja krize norveška vlada

potrošila je 4,8 posto tzv. naftnog fonda, odnosno oko 3,6 milijardi dolara. Neki ekonomisti pak sad smatraju kako je trebalo poštovati odredbe da se ne koristi više od 4 posto te upozoravaju kako bi moglo doći do "pregrijavanja" norveškog gospodarstva. Da su takve procjene utemeljene, dokazuju i analize norveške središnje banke koja procjenjuje kako bi nacionalna valuta kruna mogla postati prejaka, jer je samo od lipnja ojačala u odnosu na američki dolar čak 9 posto. Kako bi one-

mogućila pregrijavanje gospodarstva, država je u ovoj godini odlučila povlačenje novca iz "naftnog fonda" smanjiti ispod dva posto, iako se očekivalo da će zbog nastavka krize biti povučeno oko 5 posto. Uza sve napore države, daljnje smanjenje nezaposlenosti nije moguće, pa je želja premijera o dokidanju nezaposlenosti neizvediva. Za reizbora norveškoga premijera Jensa Stoltenberga u rujnu prošle godine, naime, ključni je izborni slogan bio "posao za svakoga". D. Tomić

JENS STOLTENbERg, norveški premijer arhiva buSineSS.hr

EUROSTAT

unila magisterijem

Hrvatska po zaposlenosti na europskom dnu

Snimio Saša ćetković

Prosječna stopa zaposlenosti stanovništa u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj je 56,6%, a prosjek je 27 članica EU 64,6% Hrvatska je po ukupnoj stopi zaposlenosti znatno ispod prosjeka Europske unije i ujedno među posljednjima kada se promatra pojedinačna stopa zaposlenosti u 27 zemalja članica, pokazalo je najnovije istraživanje Eurostata. Prema Eurostatovim nedavno objavljenim podacima za 2009. godinu, prosječna stopa zaposlenosti radno aktivnoga stanovništa u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj je iznosila 56,6 posto, dok je prosjek 27 zemlja članica EU 64,6 posto. Većina 27 zemalja članica pritom je imala veću stopu zaposlenosti od 56,6 posto, a od Hrvatske su lošije bile jedino Malta i Mađarska sa 54,9 odnosno 55,4 posto. Kada se gledaju

››

zemlje nečlanice EU, lošije rezultate od Hrvatske imale su Makedonija i Turska sa 43,3 odnosno 44,3 posto.

Nizozemci rekorderi

Europski rekorderi po ukupnoj zaposlenosti su Nizozemska, s udjelom čak 77 posto, Danska sa 75,7 posto, Švedska sa 72,2 posto i Austrija sa 71,6 posto. Kada se pak promatra stopa zaposlenosti starijih, u dobi između 55 i 64 godine, Hrvatska je na samome europskome dnu - u nas je udjel zaposlenih u toj dobi samo 38,4 posto, dok je europski prosjek 46 posto, a svih 27 zemalja članica imaju viši prosjek. Istraživanje je pokazalo i kako je zbog recesije smanjena stopa zaposlenosti na razini cijele EU, sa 65,9 posto u 2008. na 64,6 posto u 2009. godini.

Danak needukaciji

"Nordijske zemlje poput Švedske ili Danske već deset-

U nas država novac usmjerava u socijalne transfere poput naknada za nezaposlene umjesto u obrazovanje

ljećima vode računa o kontinuiranoj edukaciji zaposlenika, o čemu se u nas ni država ni poduzetnici nisu brinuli, što nam dolazi na naplatu", komentirala je Sanja Crnković Pozaić, konzultantica za tržište rada i bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U nas država novac usmjerava u socijalne transfere poput naknada za nezaposlene umjesto u obrazovanje koje bi povećalo zapošljivost i konkurentnost, što dugoročni nikamo ne vodi, upozorava Pozaić. Komentirajući nisku stopu zaposlenosti starijih, dodaje kako je tranzicija koja ne pogoduje starijima učinila svoje. "Pozitivno je što Hrvatska ima relativno malen broj mladih koji odustaju od strukovnog srednjoškolskog obrazovanja, oko 3 posto, dok je u Velikoj Britaniji to 15 posto", rekla je Crnković Pozaić. Igor Medić

igor.medic@business.hr

SANJA CRNkOVIć POzAIć, konzultantica za tržište rada Snimio hrvoje knez

MAĐARSKA HRVATSKA > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 10/8/2010

Prekogranična akademija za zapošljavanje U sklopu IPA prekograničnog programa MađarskaHrvatska u srpnju je počela provedba projekta "Suradnja bez granica - Mađarskohrvatska stručna akademija za zapošljavanje". Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vinkovci,

jedan je od četiriju partnera s hrvatske strane (uz podružnice HZZ-a iz Križevaca, Čakovca i Osijeka), a nositelj projekta je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica. Osnovni cilj mu je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati

mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja, a dugoročni podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na društveno-gospodarskim vezama. Kako smo doznali od voditeljice posredovanja vinkovačke područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Vesne Kovač, dosad je u sklopu programa održano sedam od osam planiranih radionica u Mađarskoj. U rujnu počinju radionice u Hrvatskoj. G. K.

189

tisuća eura osigurano je za projekt u sklopu IPA prekograničnog programa, EU sufinancira 85 posto, a trajat će do 31. ožujka 2011.

Na papiru svi protiv korupcije INTERNI KODEKSI Uređenu borbu protiv korupcije uglavnom imaju tvrtke koje su prihvatile neki oblik društveno odgovornog poslovanja. Modela kodeksa ima koliko i tvrtki, no problem je nadzor

ve više tvrtki i u Hrvatskoj vlastitim kodeksima poslovanja ili kodeksima dobre prakse zabranjuju zaposlenicima da sudjeluju u bilo kakvim aktivnostima koje se mogu okarakterizirati kao korupcija.

U praksi je, međutim, vrlo teško reći koliko se provođenje tih kodeksa nadzire, upozorava Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), koju smo upitali o internim propisima koji uređuju borbu protiv korupcije u tvrtkama te ko-

PRIMJER HOLCIMA

Sponzorstvima protiv loše prakse

Tvrtka Holcim od prošle godine sponzorira projekte posvećene borbi protiv korupcije. S partnerima je pokrenula inicijativa za borbu protiv korupcije "U boj, u boj". Petra Švarc iz Holcima rekla nam je kako su se odlučili na sponzoriranje antikorupcijskih projekata jer su u svakodnevnim poslovnim aktivnostima sve češće nailazili na probleme izazvane koruptivnim ponašanjem, odnosno neplaćanjem, radom na crno i sl. U borbi protiv korupcije ne treba se oslanjati na političke mjere i zakone, već krenuti od samoga sebe, poručuju iz Holcima.

MIRJANA MATEšIć, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Snimio hrvoje knez

liko je takav oblik društveno odgovornog poslovanja zaživio u nas.

Dobrovoljna praksa

"Kako je riječ o dobrovoljnoj praksi, individualan je način na koji će neko poduzeće provoditi nadzor nad provedbom vlastitog kodeksa", upozorava Matešić dodajući kako modela kodeksa vjerojatno ih ima koliko i poduzeća. "Svaki je model dobar ako se primjenjuje. U interesu je svake odgovorne kompanije da se na razini društva kontinuirano radi na suzbijanju korupcije jer netransparentno poslovanje ugrožava konkurentnost onih koji rade sukladno propisima", kaže Matešić. Veća poduzeća u stranom vlasništvu, podsjeća, dolaskom na naše tržište donijela su i nova pravila društve-

no odgovornog poslovanja. Sve je više poduzeća, ističe Matešić, koja su prepoznala borbu protiv korupcije kao ključni elemenat društveno odgovornog poslovanja.

Indeks DOP-a

"Uređenu internu borbu protiv korupcije uglavnom imaju tvrtke koje su prihvatile neki oblik društveno odgovornog poslovanja (DOP). DOP je rastući trend u Europi jer je riječ o mekom pristupu regulacije odnosa kompanija prema svojim dionicima. Promoviranjem DOP-a smanjuje se potreba za strožom regulacijom poslovanja, on ima pozitivan utjecaj na smanjenje korupcije", objašnjava Matešić

dodajući kako je HRPSOR u suradnji s HGK izradio metodologiju za procjenu stupnja implementacije društveno odgovornog poslovanja u hrvatskim poduzećima, Indeks DOP-a. "Ta se metodologija koristi za rangiranje poduzeća već dvije godine. Sva poduzeća koja se natječu očituju se, među ostalim, o svom odnosu prema koruptivnim radnjama", kaže direktorica HR PSOR-a ističući kako je svako poduzeće koje je ušlo u članstvo organizacije koja promovira održivi razvoj ili društveno odgovorno poslovanje prihvatilo politiku koja ne podržava korupciju.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

BILANCA ČIŠĆENJA

BP na naftnu mrlju potrošio 6,1 mlrd. dolara British Petroleum u ponedjeljak je priopćio da je dosad utrošio 6,1 milijardu dolara (4,6 milijardi eura) na pokrivanje troškova izlijevanja nafte na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu. "Cijena našeg odgovora zasad iznosi oko 6,1 milijardu dolara. To uključuje trošak operacija čišćenja, aktivnosti zaustavljanja curenja, dodatno bušenje, provedbu tzv. static kill operacije i cementiranja, isplatu potpora zemljama Meksičkog zaljeva, isplaćene odštete te federalne troškove", stoji u priopćenju tog britanskog naftnog diva. Prema procjenama američke vlade, u 87 dana otkako je došlo do eksplozije na BP-

jevoj naftnoj platformi pa do 15. srpnja, kada je konačno zaustavljeno curenje, u more je iscurilo oko 4,9 milijuna barela ili više od 205 milijuna galona nafte. BP je prošli tjedan priopćio da je u petosatnoj operaciji završio s ulijevanjem cementa u oštećenu bušotinu. "Nakon završetka operacije cementiranja na bušotini MC252 5. kolovoza, provedeno je testiranje pritiska koje je pokazalo da je postavljeni cementni čep učinkovit. BP vjeruje da su operacije static kill, u kojoj se blato pumpa u izvor nafte, i cementiranja uspješno provedene." H

23,5 posto porasla je u lipnju na godišnjoj razini slovačka industrijska proizvodnja. Proizvodnja u sektoru elektronike skočila je 89,5 posto, a u automobilskome sektoru 21,1 posto

Utorak 10/8/2010

Nijemci, Talijani i Belgijanci osiromašili PRIHODI KUĆANSTAVA U Španjolskoj, Irskoj i novim zemljama članicama EU između 2000. i 2007. prihodi kućanstava porasli su u odnosu na prosjek EU više od 7% ISPOD PROSJEKA EU između 2000. i 2007. pale su neke regije u Belgiji, Njemačkoj i Italiji. Najveći je skok prihoda kućanstava, čak 33,2 postotna boda, ostvarila regija Bukurešt-Ilfov

Promjena prihoda kućanstava u odnosu na prosjek EU27, 2000. - 2007. (U postotnim bodovima)

ućni budžeti Nijemaca, Talijana i Belgijanaca znatno su osiromašili, a prihodi kućanstava 'na rubovima EU' - u Španjolskoj, Irskoj i novim zemljama članicama - između 2000. i 2007. postali su izdašniji, pokazuje

istraživanje Eurostata.

Skok u Bukureštu

Omjer prihoda kućanstava po stanovniku (usklađen prema standardu kupovne moći) u odnosu na prosjek za 27 sadašnjih članica EU u tim je zemljama između 2000. i 2007. sma-

Prihod kućanstava u odnosu na prosjek EU27, 2000.-2007. (U postocima)

njen, odnosno povećan više od sedam postotnih bodova. U Belgiji, Njemačkoj i Italiji zbog takvih su stopa pada neke od regija pale ispod prosjeka EU. S druge strane, najveći je skok prihoda kućanstava, čak 33,2 postotna boda, ostvarila je regija Bukurešt-Ilfov. Unatoč takvom

izjednačavanju, i dalje postoje velike razlike.

Bogati Prag

U novim članicama najimućnije su regije oko glavnih gradova, pri čemu su Prag i Bratislava blizu prosjeka EU, a iznad praga od 75 posto prosjeka su zapadna Slovenija i

NAJBOGATIJA KUĆANSTVA su u Londonu, a najsiromašnija, i to točno deset puta siromašnija od Londona, jest bugarska regija sjeverozapad. U pojedinoj državi najmanje su razlike u Austriji, Sloveniji i Danskoj, a najveće u Rumunjskoj i Velikoj Britaniji

regija oko Budimpešte. Najbogatija kućanstva su u Londonu, a najsiromašnija, i to točno deset puta siromašnija od Londona, jest bugarska regija sjeverozapad. Najmanje su razlike među regijama u Austriji, Sloveniji i Danskoj, a najveće u Rumunjskoj i Velikoj Britaniji. P. B.

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/8/2010

253 TISUĆE KUNA

Neznatni minus Lavčevića

Splitski građevinar Lavčević objavio je polugodišnje rezultate poslovanja prema kojima neto gubitak tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 253.000 kuna. Ukupni prihodi pali su 42,29 posto i iznosili su 88,1 milijun kuna. Pali su i ukupni rashodi, i to 40,4 posto, i iznosili su 87,42 milijuna kuna. Materijalni su troškovi sniženi 30,7 posto, na 72,94

milijuna kuna. U priopćenju tvrtke objavljenom na burzi stoji da su u prvom polugodištu imali 'dostatnu' zaposlenost raspoloživih resursa, ali im je teška gospodarska situacija usporila realizaciju dogovorenih poslova. Bruto dobit tvrtke iznosila je 685.000 kuna, što je 88,43 posto manje od rezultata u prvom polugodištu 2009. godine. Broj zaposlenih smanjen je 5,34 posto, a troškovi osoblja 12,71 posto, na 17,98 milijuna kuna. J. J.

IPAK U MINUSU

Maraska digla prihode

Zadarska Maraska u prvih je šest mjeseci ove godine znatno povećala prihode od prodaje i ukupne prihode, ali Uprava tvrtku ipak nije uspjela prebaciti u pozitivno poslovanje te je neto gubitak iznosio 3,46 milijuna kuna. Nakon prvog polugodišta ove godine akumulirani gubitak tvrtke dosegao je 62,7 milijuna kuna, a kratkoročne obveze tvrtke porasle su na čak

116 milijuna kuna. U prvih je šest mjeseci ove godine Maraska ostvarila ukupne prihode u visini 52,02 milijuna kuna, 23,54 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su ukupni rashodi dosegli 55,49 milijuna kuna, 17,4 posto više nego u istom razdoblju 2009. Prihodi od prodaje rasli su 24,17 posto, dosegnuvši 50,48 milijuna kuna. Među stavkama rashoda najveći su porast zabilježili materijalni troškovi, 32,51 posto, na 26,92 milijuna kuna. J. J.

Amerikanci zviždač a Hrvatska ih kažnja

DALEKO JE AMERIKA Dok SEC, regulator američkog financijskog tržišta, zviždačima koji u svojim tvrtkama otkriju nepravilnosti i prijave ih obećava dati do 15 posto kazne koju će prekršitelj zakona morati platiti, u korumpiranoj Hrvatskoj to je nemoguće BUSINESS Tv Kapital Network, Utorak 10. 8. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled CG tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

Prema novom američkom zakonu o financijskoj reformi, nazvanom Dodd Frank zakon, ljudima koji regulatornoj agenciji SEC pruže vjerodostojne informacije o nezakonitom poslovanju neke organizacije smiješi se nagrada u iznosu 10 do 15 posto ukupne kazne koju bi 'prijestupnik' u slučaju dokazivanja nezakonitosti morao platiti. Američki regulator očekuje snažan porast prijava o kriminalnim radnjama, a kao poseban poticaj navode se sedmeroznamenkaste brojke kojima se zviž-

››

U Hrvatskoj su kriminalci i varalice heroji MARIJAN CINgULA, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Snimio Saša ĆetkoviĆ

dači mogu nadati u slučaju dokazivanja nepravilnosti. "Vrijednost nagrada odražava kvalitetu zviždača kakvu želimo privući. To mogu biti ljudi iz kompanija, brokeri ili pak ljudi iz regulatornih kompanija s kojima se nikada prije nismo čuli", izjavio je Stephen Cohen iz SEC-a za Financial Times te dodao da

u agenciji očekuju golem odaziv. "Amerika je zemlja daleka. Iako u hrvatskim tvrtkama svi znaju sve loše što se događa, nitko to ne prijavljuje ni policiji ni Hanfi", kazao je za Business. hr izvor koji je želio ostati anoniman. Kao primjer naveo je brokerske kuće koje su nastavile raditi unatoč

tome što su službeno zatvorene, a kako tvrdi, Hanfa to zna i ne čini ništa.

Hrvati su nemoralni

Da je američku praksu nemoguće primijeniti u Hrvatskoj, tvrdi i Marijan Cingula s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji kao glavnu prepreku navodi nedostatak društve-

BRoJka

82,8 posto iznosi diskont na neto vrijednost imovine nekretninskog fonda Jadran Kapital, a cijena dionice je na zadnji dan trgovanja, 28. srpnja, iznosila 16,01 kunu

SLJEDEĆIH 11

Turski indeksi pobjeđuju BRIC

Indonezija i Turska trenutačno pobjeđuju svaka svjetska brzorastuća tržišta po gotovo svim financijskim kriterijima. Indonezijski dionički indeks porastao je ove godine 21 posto, dok je turski rastao 13 posto. Oba su indeksa zabilježila najviše razine u povijesti 29. srpnja ove godine. Veliki rast kreditnih plasmana u tim zemljama smanjio je pak cijenu njihova stranog

zaduženja na najniže razine u povijesti. S druge strane indeks MSCI BRIC u kojem su dionice iz Brazila, Indije, Kine i Rusije u ovoj je godini pao 1,2 posto, dok je čak 42 posto niži u odnosu na svoju povijesno visoku razinu. Prije nepune dvije godine analitičari su smatrali da će Turska i Indonezija bankrotirati, no sada je inozemni dug smanjen, populacija u tim zemljama raste i rastuća profitabilnost će potaknuti ekonomski bum. Analitičar Goldman Sachsa Jim O'Neill rekao je kako

je bruto društveni proizvod Kine četiri puta veći od zajedničkog Turske i Indonezije, ali će upravo te dvije zemlje predvoditi "sljedećih 11" manjih brzorastućih zemalja s najvećim potencijalom rasta. Čelnici fondova vrijednih više od 250 milijardi dolara koji ulažu u brzorastuće ekonomije maksimalno su povećali ulaganja u Tursku i Indoneziju, pokazala su istraživanja EPRF Globala i JP Morgana, a povećano i ubrzano ulaganje najavio je i legendarni Mark Mobious. N. S.

čima daju milijune, ava i otpušta

kRaTak PoPIS HRaBRIH

nog morala. "Takvo nešto u Hrvatskoj nije moguće dokle se god ne promijeni društveni stav prema kojemu se kriminalci i varalice tretiraju kao heroji", kaže Cingula te objašnjava da je društvo na strani onih koji varaju i kradu te da se ništa neće dogoditi dok se takav stav ne promijeni i dok se zakoni ne počnu primjenjivati. "Potrebno je uvesti mehanizme prisile kako bi se zakoni poštovali jer je očito da to nitko neće činiti svojevoljno", kaže Cingula. Sličan stav ima i predsjednica udruge Zviždač Vesna Balenović, koja ističe da Hrvatska niti zna prepoznati zviždače, niti im je dorasla.

Lepej, Sladoljev, Franić - svi bez posla

››

Dok neke službeno ugašene brokerske kuće i dalje rade, Hanfa se pravi da to ne zna

rasplet toga dugogodišnjeg spora još se čeka. Kako napominje Balenović, u SAD-u je situacija bitno drukčija jer su Sarbannes-Oxleyevim zakonom ljudi dobili državnu i sudsku zaštitu za otkrivanje informacija kojima su ukazali na nepravilnosti u kompanijama. Taj je zakon, kako kaže, bio reakcija Kongresa na korporativne skan-

dale u Americi kojim se štite oni koji 'djeluju u dobroj vjeri', a taj bi pravni standard trebala prihvatiti i Hrvatska. "U Hrvatskoj zviždači dobivaju izvanredan otkaz, a kriminalci ostaju raditi", kaže Balenović te dodaje da zakon o zaštiti zviždača ne bi ni bio potreban da funkcionira pravosuđe.

ankICa LEPEJ FOTO MIŠČEVIĆ/CROPIX

Biljana Starčić

SREĆko SLaDoLJEv SNIMIO SAŠA ĆETKOVIĆ

Pravosuđe ne funkcionira

"Dok se takve osobe u Americi biraju za osobe godine te uživaju veliku popularnost zbog prokazivanja pljački u tvrtkama i osvjetljavanja puta istražiteljima, u Hrvatskoj se moraju suočavati s pravosudnim anomalijama", tvrdi Balenović, koja je i sama dobila otkaz u Ini nakon što je ukazala na nepravilnosti u poslovanju te kompanije, a

TaTJana JakšIĆ FOTO SOLDO/CROPIX

BaRnEy FRank, predlagač novog američkog zakona koji regulira financijsko tržište arhiva business.hr

Vjerojatno najpoznatija hrvatska zviždačica je bivša službenica Zagrebačke banke Ankica Lepej, koja je prije 12 godina javnosti otkrila da je tadašnja prva obitelj na računu imala neprijavljenih više od 200.000 maraka. Banka je za ime onoga tko je objavio tu informaciju nudila nagradu od milijun kuna. Iako se sama prijavila, Lepej nagradu nije uzela. Doktor Srećko Sladoljev postao je poznat kada je javnost upozorio na nedovoljnu ispitanost cjepiva protiv svinjske gripe te na iskrivljeno prikazivanje opasnosti od te bolesti. Kao zaposlenik Imunološkog zavoda upozorio je na netransparentno poslovanje Zavoda pri naručivanju cjepiva, zbog čega je suspendiran s posla. Unatoč pozivu ministra Milinovića, na posao se ne želi vratiti prije nego što se završi sudski spor. Zadarski kuhar Boris Franić prije tri godine je prijavio ravnatelja Đačkog doma Zadar Milu Ivkovića zbog nesavjesna poslovanja, zlouporabe vlasti te preplaćivanja robe i usluga, a otkaz je dobio zbog uvrede časti. Slično je prošla i bivša djelatnica Intereurope Tatjana Jakšić, koja je javnost obavijestila o krivotvorenju dokumentacije i kršenju carinskih propisa te tvrtke, nakon čega je dobila otkaz.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.01

259.29

258.46

0.56%

14,134

3,649,552.68

21,164.91

224.23

Adris grupa

255.00

258.00

-0.38%

4,422

1,134,159.09

1,750.30

228.04

318.99

Atlantic grupa

700.00

700.01

700.00

0.00%

1,078

754,600.03

1,729.00

518.07

760.00

Atlantska plovidba d.d.

854.15

893.69

3.36%

600

524,754.02

1,247.16

723.23

1,195.95

Končar - elektroindustrija

471.00

480.15

479.99

-0.04%

751

358,513.69

1,234.59

348.81

517.00

1,651.04

1,670.00

1,652.11

0.01%

216

357,514.35

16,521.10

1,392.00

1,940.00

Dalekovod

288.06

294.99

290.00

-1.29%

1,041

300,924.69

665.21

270.20

443.00

Uljanik plovidba

568.80

582.00

3.93%

423

243,757.10

337.56

533.13

743.00

Viadukt

220.66

235.00

230.00

-2.13%

949

216,673.64

105.07

218.00

498.99

280.00

283.76

281.50

-3.92%

708

198,659.78

1,525.73

230.00

400.00

Fima validus Luka ploče Ingra Institut građevinarstva hrvatske Jadroplov d.d.

151.00

154.96

151.00

-0.64%

1,256

192,897.70

3,428.13

120.30

185.00

1,285.00

1,315.00

1,309.00

1.00%

124

160,862.91

1,743.13

1,231.00

1,777.00

12.95

13.57

13.30

2.31%

11,324

147,820.36

35.93

10.55

29.01

1,610.10

1,659.99

1.53%

138,147.41

369.54

1,160.00

2,093.00

22.82

23.15

23.01

-0.73%

5,870

134,998.49

172.57

22.00

61.49

1,770.00

1,823.55

1,770.00

-2.75%

126,589.67

280.69

1,600.00

4,375.00

140.50

146.21

145.00

3.57%

713

102,717.99

237.32

124.01

209.00

Končar

1,980.00

2,000.00

2.04%

75,694.89

61.43

1,652.00

2,198.00

Tehnika

1,016.00

1,036.00

1,020.05

-2.75%

70,871.20

193.26

949.03

2,769.99

Istraturist Umag d. d.

335.95

368.00

2.22%

191

67,557.39

1,720.40

270.00

410.00

Privredna banka Zagreb

497.00

500.00

-0.99%

119

59,443.68

9,537.38

480.50

715.00

Auto Hrvatska

380.00

389.60

2.53%

130

49,496.00

257.82

370.00

578.99

Petrokemija

115.55

118.00

115.55

0.48%

382

44,810.05

386.07

105.50

192.99

1,400.00

0.00%

37,800.00

764.85

1,155.00

1,800.00

Plava laguna Luka Rijeka

185.00

193.23

185.00

-4.25%

197

37,363.12

1,106.39

162.00

246.00

3,549.98

3,600.02

5.88%

31,999.98

360.93

2,851.00

5,898.00

Kraš, prehrambena industrija

400.00

0.98%

30,800.00

549.45

250.05

410.00

SN holding

190.00

191.00

190.00

0.00%

135

25,701.00

516.80

55.95

242.00

Zvijezda

Đuro Đaković holding

27.20

28.99

28.98

2.95%

897

25,209.84

93.81

22.36

58.00

Tisak

190.00

190.50

0.79%

129

24,557.51

454.64

174.15

369.00

Zagrebačka banka

217.00

220.00

217.04

0.02%

103

22,366.80

13,901.06

185.00

310.00

64.03

75.00

66.00

1.54%

325

21,467.45

49.64

58.00

144.00

Medika

7,000.00

-4.11%

21,000.00

211.36

6,556.01

8,500.00

Agromeđimurje

1,000.52

0.00%

20,010.40

41.41

999.00

1,000.52

HUP - Zagreb

1,430.00

0.00%

17,160.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Badel 1862

Magma d.d. Belišće Belje Franck prehrambena industrija, Čakovečki mlinovi

53.06

55.99

53.17

-5.04%

310

16,650.39

259.16

48.11

78.00

449.00

4.42%

15,715.00

522.78

290.00

580.00

66.15

73.49

67.11

-1.31%

229

15,292.62

551.34

59.00

108.00

725.06

733.00

725.06

-3.07%

15,283.44

309.72

715.10

944.00

2,993.98

2,993.99

0.00%

14,969.92

314.37

2,107.10

3,799.21

Industrogradnja d.d

459.99

460.00

3.37%

14,719.93

208.10

292.00

570.00

Lošinjska plovidba

123.02

138.94

2.16%

116

14,678.86

92.04

121.00

179.00

IPK Kandit

231.99

2.20%

13,455.42

165.89

191.00

345.00

5,715.13

0.13%

11,430.26

1,258.30

4,301.00

7,679.00

26.00

27.90

27.50

5.81%

423

11,309.50

9.08

20.08

109.19

420.00

4.99%

9,660.00

280.87

400.00

500.57

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

15.60

17.00

0.00%

501

8,503.76

32.65

12.69

37.05

DIOKI d.d

82.00

82.50

82.00

-3.53%

102

8,365.63

331.45

70.07

172.01 54.00

Ledo HG Spot Podravska banka

Dionica Podravke novi je trgovinski tjedan počela nešto većim padom cijene čime je sasvim poništen prošlotjedni rast. Ukupan promet iznosio je u ponedjeljak gotovo 200.000 kuna, što je dvostruko više od prometa postignutog tijekom prošlog skraćenog tjedna.

332.84

Podravka prehrambena industrija, d.d. Konzum

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: 0,12% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Ericsson Nikola Tesla,

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ina-industrija nafte d.d.

Pulski je brodar u ponedjeljak zabilježio velik rast vrijednosti dionice, gotovo 4 posto, preskočivši tako ponovno cjenovnu granicu od 580 kuna na kojoj je zadnji put bio prije mjesec i pol dana. To je ujedno najveća dnevna stopa rasta Uljanik plovidbe u ovoj godini. Rastom je prekinuto dvodnevno klizanje cijene.

Redovan promet: 10.392.746,10 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Dom holding

38.97

-0.05%

210

8,183.70

291.00

28.70

Vis

16.19

1.19%

500

8,095.00

8.38

16.00

44.54

Tankerska plovidba

1,449.00

3.50%

5,796.00

907.63

1,200.01

2,013.99

Jadranska banka

2,750.00

0.00%

5,500.00

328.96

2,006.00

3,100.00

Jadranski naftovod

2,720.01

2,749.78

2,720.01

0.00%

5,469.79

2,020.55

2,005.00

3,750.00

OT-optima telekom d.d.

27.04

-1.67%

176

4,759.04

76.25

21.28

56.00

Viro tvornica šećera d.d.

326.90

0.00%

4,576.60

453.30

290.00

505.00

Lavčević

232.50

-15.06%

4,417.50

111.18

210.00

300.00

10.90

11.00

1.20%

323

3,538.00

11.59

5.51

47.01

718.00

0.00%

2,872.00

64.48

500.01

798.99

AD plastik

88.23

88.70

88.64

-1.51%

1,861.75

372.25

42.00

109.30

Fima proprius d.d.

24.71

0.86%

1,235.50

49.50

19.19

48.75

201.00

-4.29%

1,206.00

127.81

150.00

219.00

Đakovština Elektroprojekt, projekt., konz. i inženj. d.d.

Imperial hoteljerstvo Apartmani Medena Tvornica istegnutih metala Arenaturist

60.05

-51.94%

600.50

45.96

50.00

124.94

100.01

0.01%

400.04

28.54

99.00

100.01

52.03

-0.04%

52.03

113.56

41.00

70.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E PET1 GRVG POSR TLSG PRB11 KBMR NF2R NF1N KDIR MELR SALR LKPG PBGS

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL 1. IZDAJA GORENJE POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA 11. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID MERCATOR SALUS LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B TRZN-R-A ELDO-R-A INVP-R-A BNEL-R-A ZPTP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA BONEL AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKF FBIHKK FBIHKJ FBIHKH FBIHKC FBIHKI FBIHKG FBIHKB FBIHKD SRPVRK1 BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA PLNN PUUE SJPT AIKB A2015 A2012 A2014 A2011 A2016 KMBN A2013 ENHL FITO JGHM CCNB

Planinka a.d. Kuršumlija Putevi a.d. Užice Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Jugohemija a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN08 TPLF KMB TEL RM01 ALK GRNT RZUS ZPKO RMDEN07

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog RZ USLUGI SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07

Oznaka

Utorak 10/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 66,00 106,00 110,00 11,85 7,72 92,50 100,00 10,50 2,81 0,83 4,97 138,00 430,00 15,17 0,67

Najviša 67,70 106,01 110,00 12,04 7,82 93,00 100,00 10,60 2,85 0,85 5,00 140,00 430,00 16,00 0,68

Zadnja Prosječna Promjena Količina 66,79 106,00 110,00 12,04 7,82 93,00 100,00 10,52 2,85 0,84 5,00 138,62 430,00 16,00 0,67

Promet

valuta: EUR - euro 66,74 37,71 1.100,00 11,85 7,82 92,99 1.000,00 10,55 2,84 0,84 4,98 138,56 430,00 15,43 0,68

-1,76 % 0,00 % 1,38 % 0,00 % 2,89 % -0,01 % 0,00 % -1,68 % 0,71 % -0,82 % 0,60 % 0,42 % -3,03 % 0,95 % -1,03 %

1685 1413 25 2061 2070 136 11 871 3186 10403 1601 57 15 394 8814

112.453,25 53.279,62 27.500,00 24.432,35 16.186,40 12.646,50 11.000,00 9.191,70 9.064,66 8.745,77 7.970,17 7.898,70 6.450,00 6.080,36 5.960,64

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,00 30,00 1,26 29,10 0,94 0,61 0,04 0,18 3,82

30,00 30,00 1,26 30,00 0,95 0,61 0,04 0,18 3,93

29,05 30,00 1,26 29,10 0,95 0,61 0,04 0,18 3,89

0,30 -0,87 % 601286 0,30 0,00 % 103697 1,26 -0,79 % 4890 0,30 2,11 % 17871 0,95 5,56 % 3523 0,61 0,00 % 3515 0,04 0,00 % 50000 0,18 0,00 % 2369 3,88 2,10 % 89

179.097,00 31.109,10 6.161,40 5.343,30 3.333,10 2.144,15 1.900,00 426,42 345,94

valuta: BAM - konvertabilna marka 83,50 77,50 76,10 81,11 93,09 93,50 86,02 98,55 98,50 88,50 10,20 21,48

9.000,00 1.000,00 740,00 2.891,00 84,51 93,55 87,36 97,05 81,51 28.000,00 90,50 907,00 5.700,00 2.675,00 13.120,00

81,00 80,30 3.650,00 3.220,00 413,00 96,30 3.850,00 620,00 243,00 2.250,00 81,00

83,50 77,50 76,10 81,11 93,51 93,50 86,02 98,61 98,50 88,50 10,20 21,80

83,50 77,50 76,10 81,11 93,51 93,50 86,02 98,61 98,50 88,50 10,20 21,59

83,50 1,83 % 31013 77,50 1,96 % 26447 76,10 0,00 % 15563 81,11 0,00 % 13316 93,15 0,45 % 10404 93,50 0,00 % 8080 86,02 0,00 % 8440 98,57 0,06 % 4980 98,50 -0,01 % 3645 88,50 0,00 % 2235 10,20 7,37 % 16772 21,58 0,70 % 1237

valuta: RSD - srpski dinar

9.000,00 9.000,00 9.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 777,00 745,00 745,01 2.901,00 2.900,00 2.899,90 92,00 84,63 89,66 93,70 93,64 93,66 96,00 87,43 93,74 97,10 97,07 97,08 82,00 81,62 81,89 28.500,00 28.083,00 28.083,33 90,53 90,52 90,52 915,00 909,00 909,14 5.800,00 5.713,00 5.712,50 2.675,00 2.675,00 2.675,00 15.000,00 13.206,00 13.206,06

81,50 81,00 3.700,00 3.250,00 415,00 96,30 3.871,00 620,00 250,00 2.250,00 81,00

2.589.585,50 2.049.642,50 1.184.344,30 1.080.060,76 969.130,80 755.480,00 726.008,80 490.878,60 359.032,50 197.797,50 171.074,40 26.699,79

0,00 % -8,59 % -0,13 % -0,34 % 0,04 % 0,00 % -0,05 % -0,03 % -0,20 % 0,09 % 0,00 % -1,30 % -2,34 % 0,00 % 0,65 %

1628 14223 5678 1255 35281 30499 29267 26235 29966 72 21813 618 96 179 33

14.652.000,00 14.223.000,00 4.230.166,00 3.639.375,00 3.163.341,35 2.856.513,77 2.743.590,02 2.546.991,45 2.453.805,52 2.022.000,00 1.974.516,43 561.847,00 548.400,00 478.825,00 435.800,00

valuta: MKD - makedonski denar 81,22 80,85 3.699,34 3.229,45 414,58 96,30 3.858,12 620,00 249,73 2.250,00 81,00

49,95 49,73 3.699,34 3.229,45 414,58 59,23 3.858,13 620,00 249,73 2.250,00 49,82

1,35 % 259450 12.960.803,35 1,06 % 61439 3.055.188,74 -0,80 % 303 1.120.900,00 0,05 % 237 765.380,00 -0,82 % 1633 677.008,00 0,31 % 8112 480.468,20 -2,33 % 88 339.515,00 0,00 % 370 229.400,00 -0,11 % 660 164.825,00 0,00 % 13 29.250,00 0,00 % 550 27.400,48

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Nova kreditna b. Maribor BH Telecom Petrol Komercijalna b. Beograd Komercijalna banka Skopje

+2,79% +0,70% +0,47% +0,09% +0,06%

Sarajevska pivara

Fabrika duhana Sarajevo Alkaloid Skopje Energoprojekt holding Triglav osiguranje Telekom Srpske

business.hr

-2,92% -2,53% -1,30% -1,06% -0,79%

Sava RE

+7,37 -6,63 Sarajevska pivara bila je u ponedjeljak na meti ulagača na Sarajevskoj burzi. Njome se najviše trgovalo pa je ostvarila prometom koji je premašio 171.000 konvertibilnih maraka. Iako Uprava nije objavila nikakve cjenovno osjetljive korporativne vijesti ni na internetskim stranicama burze ni tvrtke, rast cijene dionice iznosio je više nego solidnih 7,37 posto, pa je završila na 10,20 KM. Od početka godine dionica Sarajevske pivare izgubila je 27 posto vrijednosti.

Slovensko Sava reosiguranje novi je tjedan na Ljubljanskoj burzi započelo velikim minusom. Dionica je skupila promet nešto manji od 126.000 eura, a pad cijene iznosio je 6,63 posto, na 7,60 eura. To je bila i zadnja, najniža realizirana cijena u ponedjeljak, a najviša realizirana iznosila je 7,90 eura. Od početka godine Pozavarovalnica Sava doživjela je oštar pad cijene i izgubila čak 45,7 posto vrijednosti.

REGIONALNI INdEkSI -1,05% BIRS +0,38% 810,98 822,34 LJSEX -0,68% FIRS +1,41% 1.371,35 3.264,21 Belex15 -0,59% MBI10 -0,58% 2.370,89 632,68 Belexline -0,40% MOSTE -0,21% 490,68 1.213,99 SASX10 +1,06% NEX20 +0,04% 13.626,74 878,53 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,64% WIG20 -0,35% 2.474,67 BuX +0,59% 22.265,63 +0,29% +1,18% ATX +0,49% 2.524,53 indeksa na zatvaranju u +1,15% Stanje ponedjeljak 9. kolovoza 2010.

FTSE100 5.397,31

dAX 6.330,10

CAC40

3.768,53

MICEX 1,419.20

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,20% S&P500 -0,37% 10.653,56 1.121,64 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,20% petak 6. kolovoza 2010. 2.288,47

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. HPB WAV DJE

88,5935

20,07

AC Rusija

41,7809

19,31

PBZ I-Stock

61,2700

18,15

ZB trend

128,2000

17,84

NFD BRIC

28,4008

17,55

ST Global Equity

48,6921

-20,92

FIMA Equity

78,9622

-20,56

C-Zenit

49,1076

-15,04

HPB Dynamic

49,3929

-13,52

Erste Total East

31,0900

-12,35

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

150,9700

12,59

ZB global

139,8900

11,67

AC G Balanced EM

10,8440

7,35

108,8771

6,63

9,7730

6,36

ICF Balanced

115,6438

-25,20

ST Balanced

178,2104

-17,80

ST Aggressive

64,9136

-16,14

5,4590

-7,69

79,9275

-1,19

Allianz Portfolio HI-balanced

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

171,9900

13,48

OTP euro obveznički

126,4113

12,56

ZB bond

159,5800

10,43

Capital One

156,7600

9,17

PBZ Bond fond

127,9000

9,08

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2658

3,65

Erste Bond

128,3500

5,59

ICF Fixed Income

138,5594

6,32

HPB Obveznički

125,0881

7,44

PBZ Bond fond

127,9000

9,08

Erste Total East HPB Titan PBZ Equity fond PBZ I-Stock MP-Mena HR ZB BRIC+ FIMA Equity AC G Dynamic EM HPB Dionički Platinum JIE A1 KD Victoria Poba Ico Equity OTP indeksni Raiffeisen HR dionice VB CROBEX10 ZB trend Platinum Blue Chip Ilirika Azijski tigar HPB Dynamic ZB aktiv VB High Equity ST Global Equity HPB WAV DJE Ilirika JIE NFD BRIC HI-growth KD Energija Raiffeisen C. Europe Capital Two

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € kn kn kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € € € kn kn kn kn € € € € kn € kn

31,0900 68,1148 77,4500 61,2700 430,1197 98,2800 78,9622 10,8192 84,9392 67,3529 79,9800 14,9490 5498,9700 37,5796 68,1500 90,3746 128,2000 81,5474 56,2918 49,3929 94,9800 47,5153 48,6921 88,5935 157,5286 28,4008 8,1528 9,6510 60,7000 67,2400

0,61 0,56 0,53 0,31 0,28 0,24 0,12 0,07 0,05 0,04 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,05 -0,06 -0,08 -0,10 -0,11 -0,11 -0,18 -0,21 -0,24 -0,25 -0,28 -0,29 -0,30 -0,30

-9,54 -3,44 -10,10 -0,97 -6,46 5,95 -9,47 -1,56 -7,38 -2,80 -7,09 -3,62 -4,74 -9,25 -8,36 -10,01 0,71 -2,30 -0,06 -5,15 -4,20 -1,55 -3,80 3,01 -6,81 4,60 -1,63 0,23 -8,68 -6,51

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-7,83 1,38 -8,94 2,56 7,86 N/A -8,74 3,26 -7,32 -1,92 -7,29 -4,04 -6,86 -10,43 -6,68 -10,05 6,60 6,43 11,28 -5,77 0,38 -6,13 -4,86 10,04 -5,66 11,31 -0,84 N/A -8,74 -2,99

-12,35 7,95 0,77 18,15 8,53 N/A -20,56 7,90 1,79 4,41 0,58 -6,97 2,99 1,93 5,32 N/A 17,84 14,58 6,54 -13,52 6,44 2,03 -20,92 20,07 -2,49 17,55 5,37 N/A 1,27 0,69

-33,64 -11,86 -5,06 -14,80 3,05 N/A -3,75 5,69 -3,32 -12,83 -9,59 3,64 -17,91 -31,22 -18,24 N/A 3,25 -7,57 -16,40 -16,38 -1,24 -22,99 -7,09 -4,05 8,18 -15,54 -2,39 N/A -8,99 -11,31

-8,64 -1,77 -6,27 0,92 10,24 -1,72 -12,72 5,08 -6,18 -4,97 -4,72 -1,86 -4,80 -4,12 -1,70 -9,63 5,37 2,88 4,72 -10,07 -2,29 -5,05 -9,34 7,75 -4,04 4,89 -2,37 -3,48 -6,59 -4,72

Imovina

47,114 10,545 413,914 196,634 7,653 58,471 25,848 12,984 39,560 4,875 23,187 63,359 5,977 132,541 14,173 7,202 164,454 7,522 5,463 22,032 509,822 12,861 14,405 13,551 95,659 10,188 67,552 5,405 227,144 6,625

Starost

Datum

2,85 3,04 4,92 3,06 2,42 0,31 6,18 1,43 4,84 2,88 2,22 11,25 3,03 2,61 1,90 0,55 7,78 2,59 3,21 3,94 4,12 2,85 9,79 2,93 5,78 3,35 8,45 0,43 5,30 3,30

06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI PBZ Global fond Erste Balanced Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced ZB global Agram Trust ICF Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global ST Balanced C-Premium Allianz Portfolio HI-balanced KD Balanced OTP uravnoteženi Aureus Balanced ST Aggressive

kn € € € € € kn kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn

97,4900 115,5800 150,9700 10,8440 140,4743 139,8900 67,6043 115,6438 106,8500 100,9439 178,2104 5,4590 108,8771 9,7730 8,3905 107,7827 79,9275 64,9136

0,29 0,10 0,09 0,08 0,07 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,03 -0,07 -0,09 -0,12 -0,13 -0,23 -0,27 -0,46 -0,94

-6,57 -4,61 -2,07 -1,49 -4,79 -2,12 -4,68 -8,39 3,46 -5,38 -4,38 -7,13 0,38 -0,22 3,38 -3,57 2,99 -3,75

-5,18 -3,28 -0,43 3,43 -3,04 2,75 -5,67 -12,43 N/A -5,62 -6,14 -7,65 3,82 0,64 3,87 -5,47 -1,76 -2,92

3,49 -0,50 12,59 7,35 2,18 11,67 0,46 -25,20 N/A 1,11 -17,80 -7,69 6,63 6,36 4,97 4,06 -1,19 -16,14

4,58 -0,69 5,32 5,85 7,78 3,76 -3,27 2,11 N/A 0,19 7,93 -15,84 7,12 -0,27 -3,78 1,63 -5,37 -8,48

-2,95 0,09 2,78 5,21 -1,78 2,03 -2,88 -9,89 6,85 -5,23 -7,39 -7,47 3,77 -0,15 1,66 -5,57 -0,64 -8,64

293,396 105,265 325,640 12,539 43,244 731,388 12,345 12,335 107,051 117,921 11,665 12,672 7,063 65,682 13,033 39,954 16,076 4,192

8,90 9,55 7,94 1,43 4,54 9,10 2,07 8,27 0,41 4,84 7,58 3,51 1,24 8,45 4,56 4,65 4,06 4,88

06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010

€ € € € € kn € € €

125,0881 159,5800 171,9900 128,3500 127,9000 156,7600 11,2658 138,5594 126,4113

0,15 0,13 0,09 0,08 0,04 0,04 0,02 0,01 -0,22

2,29 1,46 1,96 1,87 0,99 1,67 1,28 1,37 2,14

4,18 4,26 5,03 4,79 4,37 4,07 4,11 3,04 2,18

7,44 10,43 13,48 5,59 9,08 9,17 3,65 6,32 12,56

4,73 5,27 6,84 4,41 4,58 8,09 1,42 3,92 5,18

4,75 5,06 6,90 7,19 6,27 5,58 4,87 3,50 3,33

47,846 187,894 291,525 97,019 76,526 12,671 6,034 41,531 10,538

4,84 9,10 8,20 7,18 7,41 5,78 8,45 8,48 4,65

06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010

€ kn € kn kn kn kn kn € kn € kn kn $ kn kn kn kn

104,4600 131,3200 124,7500 142,9300 136,8100 133,6258 130,6127 115,6246 10,5536 161,2216 138,8858 139,7707 137,2401 124,0300 121,3414 11,2063 107,2428 101,4076

0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

1,09 0,61 1,13 0,81 0,89 0,72 0,73 0,79 0,84 0,46 0,55 0,94 0,55 0,47 0,69 0,88 0,75 0,75

2,45 1,48 2,30 1,75 1,78 1,56 1,77 1,59 1,77 0,95 1,41 2,02 1,24 1,73 1,42 1,92 1,82 0,07

N/A 4,93 4,96 5,76 4,84 4,61 5,72 4,52 4,41 4,24 3,37 6,29 3,17 3,08 3,89 4,68 5,18 1,32

N/A 6,47 4,48 4,91 4,46 4,49 5,67 5,41 4,69 4,87 3,33 4,37 4,72 4,13 4,28 6,31 5,81 1,38

2,92 1,92 2,82 2,44 2,25 2,26 2,59 1,99 2,24 1,35 1,73 2,44 1,46 2,10 1,82 2,35 2,23 0,18

429,455 1487,404 244,992 1202,488 925,970 37,643 165,234 162,321 35,902 2865,469 83,106 102,700 124,708 44,498 116,761 59,230 140,699 5,265

0,87 11,36 8,04 7,45 7,18 6,60 4,84 2,76 1,18 10,04 10,04 7,84 6,87 5,32 4,62 1,86 1,24 1,02

06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010 06.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond Capital One HI-conservative ICF Fixed Income OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Erste Euro-Money PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Euro Cash ZB plus ZB europlus ICF Money Market HI-cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond Agram Cash Allianz Cash Platinum Cash

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/8/2010

LoŠe PrognoZe

euro skliznuo na 1,3259 dolara

Dolar je u ponedjeljak ojačao u odnosu na ostale vodeće svjetske valute nakon što su razočaravajući američki podaci o zaposlenosti u petak pojačali spekulacije o daljnjem monetarnom popuštanju u SAD-u. U takvom je okruženju euro prema dolaru oslabio 0,2 posto, na 1,3259 dolara. Dolar je ojačao i prema jenu, i to 0,1 posto, na 85,58 jena. B.hr

Brojka

7,22 kune za euro iznosio je tečaj koji je HNB objavio u ponedjeljak

SkUPi DeriVati

Buffett izgubio 1,4 mlrd. dolara

Berkshire Hathaway Warrena Buffetta u drugom je kvartalu na derivatima, odnosno financijskim izvedenicama, izgubio 1,4 milijarde dolara pa se dobit te kompanije smanjila čak 40 posto. Tako je dobit Berkhire Hathawaya u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 1,97 milijardi dolara, a u istom je lanjskom razdoblju bila 3,3 milijarde dolara. N. R.

Brodari iskoristili početak tjedna

DVa miLijUnaŠa Atlantska plovidba poskupjela je 3,34 posto, Uljanik plovidba četiri posto, a gotovo četiri posto rasta cijene zabilježio je i Jadroplov Letargija na Zagrebačkoj burzi nastavila se i u ponedjeljak kada su uz slabašan promet blago porasli dionički indeks. Na dionice je potrošeno samo 10,3 milijuna kuna, a jedini milijunaši bili su dionice HT-a i povlašteni Adris. Crobex je porastao 0,12 posto, na 1876,95 bodova, dok je Crobex 10 izgubio samo 0,01 posto i dan zaključio na 1000,98 bodova. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi dosegnuo je 57,2 milijuna kuna. HT je kao najlikvidniji sa 3,6 milijuna kuna prometa porastao pola posto,

na 258,46 kuna, dok je povlašteni Adris pao 0,4 posto, na 258 kuna, uz 1,1 milijun kuna prometa.

iPk kandit u blokadi

Značajniji promet ostvaren je i dionicama Atlantske plovidbe koje su poskupjele 3,34 posto, na 893,69 kuna. Na dubrovačkog je brodara potrošeno nešto više od pola milijuna kuna. Solidan dan imao je i drugi najlikvidniji brodar, pulska Uljanik plovidba, koja je skočila četiri posto, na 582 kune, uz više od 240.000 kuna prometa. Gotovo četi-

Poštenje se (ne) isplati

biljana.starcic@business.hr

StjePan PaPiĆ, predsjednik Uprave Jadroplova, koji je u ponedjeljak trgovinu zadržao na 145 kuna snimio darko mariĆ

ri posto plusa uhvatio je i državni brodar Jadroplov, koji je kraj dana dočekao na razini 145 kuna. Nakon što je Zagrebačka burza obustavila trgovinu dionicom IPK Kandita kako bi investitori imali dovoljno vremena upoznati se s odobrenom javnom ponudom za preuzimanje te grupe, trgovanje tom dionicom nastavljeno je iza podneva. Dionica je do

kraja dana porasla 2,2 posto, na 231,99 kuna. Podsjetimo, Uprava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrila je tvrtki Termes objavu javne ponude za preuzimanje osječke grupe IPK Kandit po cijeni 235,51 kunu za dionicu. Posljednja cijena te dionice u petak na zatvaranju burze bila je 227 kuna. Nikola Sučec

Dobici samo za Sarajevo i Banjaluku 0,38 posto i iznosi 810,98 bodova. Ponovno su u prvom planu obveznice štednje i ratne odštete, koje u Sarajevu skupljaju višemilijunske promete, dok je od dionica iznenađenje priredila samo Sarajevska

komentar

Biljana Starčić

regija

Dvije male i nelikvidne burze u Bosni i Hercegovini jedine su novi trgovinski tjedan počele pozitivno. Sarajevski indeks SASX 10 poskupio je 1,06 posto i završio na 878,53 bodova, a banjalučki BIRS veći je

Warren BUffett, multimilijarder ArHIvA BUSINESS.Hr

pivara sa 171.000 KM prometa i skokom cijene 7,37 posto, na 10,20 KM. Novi tjedan počeo je oživljavanjem prometa i u Ljubljani, čiji je LJSEX indeks pao 0,67 posto, na 3264 boda. Krka je prebacila milijun

eura, pa je ukupan promet iznosio 1,22 milijuna eura uz poskupljenje dionice 2,70 posto, na 67,99 eura. Petrol je pak poskupio 0,47 posto, na 238,12 eura, uz ukupan promet u iznosu 241.000 eura. J. J.

viždač bi uskoro moglo postati top zanimanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Inače hvaljeni i slavljeni u toj zemlji, oni koji državnog regulatora upozore na nepravilnosti u poslovanju bilo koje organizacije u Americi po novom zakonu imaju priliku dobrano podebljati svoj novčanik. Naime, zviždač može dobiti i do 15 posto kazne koju američki regulator SEC odredi organizaciji uhvaćenoj prstima u pekmezu. O kakvim je brojkama riječ najbolje demonstrira nedavno izrečena kazna Goldman Sachsu, koji je SEC-u za prijevare u hipotekarnim kreditima morao platiti 550 milijuna dolara. Dakle, sve što treba napraviti jest prijaviti svoje sumnje te osloboditi nadležnima put za istragu. Tako su mislili i hrvatski 'slavni' zviždači koji su u nekoliko godina nakon obavljanja te građanske dužnosti ostali bez posla i imovine, a neki se suočavaju i sa zatvorskim kaznama. Nagrada neka još malo pričeka jer ipak - Amerika je zemlja daleka.

Kralj oglašavanja odlazi iz biznisa da bi našao smisao Alex Bogusky, poznat kao Elvis oglašavanja, Houdini pop kulture, otac oglašavanja 21. stoljeća, postmoderni medijski manipulator te dadaist oglašavanja, napustio je najtraženiju agenciju na svijetu kako bi - pronašao dušu. Bogusky je godinama

svijeta oglašavanja. Magazin Fast Company, koji ga je prije dvije godine proglasio "Steve Jobsom svijeta oglašavanja", otkrio je da je Bogusky industriju napustio kako bi "našao smisao", u čemu mu pomaže "guru" Greg, koji je nedavno proveo šest godina u potpunoj tišini u kolibi u Mianmaru. N. R.

bio dopredsjednik u agenciji Crispin Porter + Bogusky, koju je magazin Advertising Age lani proglasio agencijom godine i agencijom desetljeća. Nakon što je napustio agenciju sredinom veljače, krajem lipnja objavio je da se potpuno povukao iz

dObiTniCi dAnA (ZSE) Zvijezda +5,88 % HG Spot +5,81 % Podravska banka +4,99 % Belišće +4,42 % Jadroplov +3,57 % 21 Raste

GUbiTniCi dAnA (ZSE) Magma -5,04 % Luka Rijeka -4,25 % Dioki -3,53 % Franck -3,07 % Institut IGH -2,75 %

15 Nema promjene

28 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,131.16 149,34

Prom. 0,52% 0,03%

Sirova nafta 80,70 Prirodni plin 4,60 Zlato 1.205,17 Srebro 18,46 Goveda 93,00

1,60% 5,06% 0,85% 0,52% 0,00%

AmeRiKAnCi RAčUnAjU

S koliko milijuna ste dovoljno bogati? Bogatstvo, pa i ono financijsko, relativan je koncept, ali u gotovo svim definicijama stoji da biti bogat znači imati dovoljno novca za ugodan život ne radeći. Američki stručnjaci izračunali su da osoba koja želi otići u mirovinu u dobi od 35 godina i do smrti uživati u lagodnom životu mora imati ušteđevinu između četiri i 12 milijuna dolara. No, sam taj iznos nije dovoljan, već bi ga trebalo

ulagati uz godišnji prinos od pet posto, a u izračun je uključena i godišnja stopa inflacije 2,5 posto. Steven Kaye, predsjednik American Economic Planning Groupa, do tih je brojki došao temeljem stvarnih iznosa koje mu klijenti navode kao svoje potrebe, a CNNMoneyju je rekao da osoba koja živi u skupom dijelu SAD-a, poput New Yorka, za udoban život treba 300.000 dolara godišnje.

www.business.hr

UKRATKO... ...UniCredit otkazima do ušteda...

Generalni direktor UniCredit banke Alesandro Profumo najavio je kako će u razdoblju od 2011. do 2013. podijeliti 4700 otkaza kako bi uštedjeli 770 mil. eura u sklopu restrukturiranja poslova banke u Italiji. Za otkaze je dijelom zaslužna i kriza u Kazahstanu

...javni dug Albanije 7,3 mlrd. dolara...

CiPeLe i TORbiCe

Vlada Saljija Beriše zadužila je gospodarskom politikom građane Albanije i svako dijete koje se rodi ove godine sa 2300 dolara, rekao je Iljir Beka, poslanik albanske Socijalističke partije.

Za brend Jimmy Choo traže 600 mil. eura

...Chrysler na putu oporavka ...

N. Rivosechi

Vlasnici jednog od naj najpoznatijih brendova luk luksuzne obuće i modnih dodataka Jimmy Choo razmišljaju o prodaji brenda, a cijena bi mogla iznositi više od 600 milijuna eura. U tijeku su razgovori investi vlasnika s investibanka cijskim bankama, a do kraja ljeta mogli bi imenovati i

savjetnike za prodaju. Kompanija se, navode mediji, priprema za postupak inicijalne javne ponude. Osnivačica kompanije i predsjednica Tamara Mellon vlasnica je 18 posto dionica, a zajedno s fondom TowerBrook Capital Partners drži većinski udjel koji su kupili 2007. godine za 185 milijuna funti. R. D.

Kako će se nakon izlaska iz blokade kretati dionica Kandita, pratite na...

Iako je zabilježio gubitak u drugom kvartalu, Chrysler je optimističan zbog smanjivanja neto gubitka u odnosu na prvi kvartal. Izvršni direktor Chryslera Sergio Marchionne izjavio je kako su na putu da ostvare ciljeve, ali da i dalje imaju "nevjerojatno puno posla".