Business.hr broj 696

VODA NA 175 °C 10

NOVI DIREKTOR 12

Braća Jurilj traže dozvolu za geotermalnu elektranu kraj Bjelovara Tvrtka Geoen, koju predstavljaju Dragan Jurilj i njegova supruga Sunčica Lalić, prikuplja građevinske dozvole za geotermalnu elektranu, koja bi mogla početi raditi do kraja 2012. godine

Ježić iz Uprave ide opet u NO Diokija

srijeda 11/8/2010

broj 696 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ZATVORENO POGLAVLJE 4-5 Potkraj srpnja Ministarstvo financija isplatilo je 39 milijuna američkih dolara posljednje rate duga Londonskom klubu vjerovnika, čime smo uz Sloveniju jedini u potpunosti isplatili preuzeti dug bivše Jugoslavije od 2,55 milijardi dolara. No, u međuvremenu je javni dug Hrvatske dosegnuo 120,2 milijarde kuna

Otplatili dug stare Juge - ostalo još naših 120 mlrd. kn Istra s trgovinskim suficitom većim od 800 milijuna kuna Ove su se godine tri županije izvukle iz trgovinskog deficita koji su zabilježile u prvih šest mjeseci lani Istarska, Koprivnička i Vukovarska. Istarska je veličinom suficita Varaždincima preotela ulogu najvećeg neto izvoznika. Najveći raskorak između izvoza i uvoza i dalje imaju Zagrebačka županija i Grad Zagreb 6

info&stav

INdIKAToR

2-3

business.hr

Poduzetnicima 3,1 mil. eura Hypo Alpe-Adria-Bank i HBOR potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji na HBOR-ovu projektu Mikrokreditiranje koji se odnosi na kredit ukupnog iznosa 3,1 milijun eura namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicama.

Odobravat će se dvije vrste kredita - za financiranje obrtnih sredstava do 30 tisuća eura te investicijski krediti do 250 tisuća eura…

Malo e-trgovine Nakon 10 godina od njezinih početaka, e-trgovina i dalje je zaslužna za manje od 2% ukupnih prihoda ostvarenih od maloprodaje u EU. Samo u 4 zemlje članice prihodi od e-trgovine dosežu 4% ukupnih prihoda od maloprodaje. Stoga je EK pokrenula konzultacije usmjerene na utvrđivanje prepreka razvoju elektroničke trgovine

Srijeda 11/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KoNTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KANdIdATI ZA dIREKToRE MoRAT ĆE dVA PUTA NA RAZGoVoR

Čovićevi novi kolege u ZG holdingu već se IVo ČoVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, intervjuiranje kandidata prepustio je članu Uprave Branimiru Deliću Snimio hrvoje dominić

mimo ostalih članova Uprave, da intervjuiraju kandidate za direktore podružnica, članica Uprave Alenka Košiša Čičin-Šain uputila mu je pismo kojim ga upozorava da se time krši dogovor Uprave, ali i odluka skupštine Holdinga, da će izbor kandidata obaviti zajednički svi članovi Uprave.

Krnje sjednice

Iako je nova Uprava Zagrebačkog holdinga tek nedavno formirana, komunikacija članova Uprave s predsjednikom Uprave

Ivom Čovićem već je zapela.

Zbog samovolje Ive Čovića, koji je zadužio člana Uprave Branimira Delića i svojega šefa kabineta Vladu Boticu,

Osim Čovića, pismo su na znanje dobili i predsjednici skupštine Holdinga i Grada Zagreba Davor Bernardić i Boris Šprem te predsjednik Nadzornog odbora Holdinga Ivo Družić.

"To što jedan član Uprave intervjuira kandidate ništa

ne znači jer smo se dogovorili da će izbor kandidata zajedno provoditi cijela Uprava.

To samo znači da ćemo ih morati intervjuirati ponovno. Odlučivat će Uprava, a predsjednik Uprave samo je prvi među jednakima", objašnjava svoj prosvjed Alenka Košiša Čičin-Šain.

Košiša Čičin-Šain upozorava da se nova Uprava službeno, "sa zapisnikom", sastala samo dva puta i to u krnjem sastavu.

Pisani trag

"Iako članovi Uprave svakodnevno ujutro sudjeluju na zajedničkom kolegiju, to nije prava sjednica i čekam da se nađemo u punom sasta-

ANKETA BUSINESS.HR-a

'Turisti su došli jer s njihove zemlje opora Hrvatski je turizam u srpnju zabilježio najbolji rezultat u svojoj povijesti s dva milijuna i sedamsto tisuća posjetitelja, što je devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Zahvaljujući upravo srpanjskim brojkama, u prvih sedam mjeseci ove

godine Hrvatsku je posjetilo ukupno pet milijuna i petsto tisuća turista, oko tri posto više nego lani.

Većina čitatelja koji su sudjelovali u anketi Business.hr-a, njih 56 posto, smatra da su rekordni rezultati u srpnju posljedica oporavka gospodarstva u drža-

››

BISER dANA

BRojKA

1,3

Trenutno uživam u čitanju knjige "J… mi se". Nije loša, preporučam je svima

milijarde kuna skočili su u lipnju krediti stanovništvu zbog stambenih kredita, što je najveći mjesečni porast u posljednjih godinu dana, objavio je HNB

dR. vIdojE vUjIć, zamjenik primorsko-goranskoga župana, u novom listu

UvodNIK

Ba(š)tina vjerovnika e e žale iz Londona i Pariza ›› vu, da se materijali koje su parafirali direktori podružnica dostave barem 24 sata prije, i to na papiru da ostane trag. Tako Uprava odlučuje i donosi odluke i tako ćemo birati nove direktore", odlučna je Košiša Čičin-Šain.

No, prve "prave" sjednice Uprave neće biti dok se Čović ne vrati s godišnjeg odmora.

U međuvremenu je ovlastio Delića da ga zamjenjuje u njegovim dužnostima, pa tako i da obavlja razgovor s kandidatima za dužnost direktora. Natječaj je završio 10. lipnja, a izbor novih šefova gradskih komunalnih poduzeća Čovićom je odlukom odgođen do jeseni. darko Baniček

se avljaju' vama iz kojih dolazi najviše turista, dok ih 37 posto misli da je rekordna posjećenost Hrvatskoj posljedica lijepog vremena i vrućina u srpnju. Najmanje čitatelja, njih osam posto, vjeruje da su takve brojke rezultat dobre pripreme i promidžbe Ministarstva turizma. B.S.

ante Pavić ante.pavic@business.hr

H

rvatska je ovih dana otplatila zadnju ratu kredita Londonskom klubu, što ga je preuzela kao sljednica bivše Jugoslavije koja se toj skupini moćnih banaka morala obratiti kad je bankrotirala.

Iako u teoriji ne postoji suglasnost o tome može li država uopće bankrotirati, taj se pojam koristi kada država više ne može uredno isplaćivati svoje dugove. To se dogodilo bivšoj Jugoslaviji iako su njezini dugovi bili puno manji nego što su sadašnji hrvatski.

Zadnja rata kredita Londonskom klubu iznosila je 39 milijuna američkih dolara, što su financijaši nazvali simboličnom sumom. I zaista, kada se pogledaju sva ovogodišnja zaduženja i obveze — a ove će godine Hrvatska trebati vratiti 896 milijuna američkih dolara inozemnog duga — onda je zaista riječ o sitnišu na koji se malo tko uopće osvrće. Čudna i cinična opaska u vremenima nelikvidnosti, kada se invalidima uskraćuje besplatno putovanje autocestom ili ka-

IvAN ŠUKER, ministar financija, za čijeg se mandata, od prosinca 2003., javni dug povećao sa 100,6 na 120,2 milijarde kuna snimio saša ćetković

da se ukidaju brojna socijalna i radnička prava pod izlikom krize i sveopće štednje. Očito je da novca ima, najlakše ga se namiče novim zaduženjima, za što se specijaliziralo Ministarstvo financija.

Prema dinamici zaduživanja države, kao i njezinim godišnjim obvezama, “siću” predstavlja čak i cjelokupan iznos od 2,6 milijardi dolara preuzetog duga prema Londonskom i Pariškom klubu, za koji je trebalo 14 godina da se otplati.

Stari dugovi Londonskom i Pariškom klubu sitnica su u odnosu na današnji hrvatski javni dug.

Dok je Vlada zaduživala buduće generacije, državne su tvrtke šakom i kapom dijelile novac, no takvo okretanje glave opasna je strategija — jer vjerovnici bi nas mogli iznenaditi

Dinamika zaduživanja kakvu smo imali u tom razdoblju Hrvatsku je opasno približila gornjoj granici koju dopuštaju kriteriji za javni dug određeni u Maastrichtu. S jedne strane Vlada kreše prava najugroženijima i time kozmetički štedi, a s druge je strane zaduživala buduće generacije dok su tvrtke u njezinu vlasništvu šakom i kapom dijelile novac. Slično kao što Karamarkovo ministarstvo ekspresno krene provoditi zakone nad onima koji mirno izražava-

ju građansko nezadovoljstvo, dok više nego uspješno okreće glavu od onih koji bez imalo stida i straha nose nacističko znakovlje. Okretanje glave pokazuje se već dulji niz godina prokušanim receptom. No kod takve strategije pogubno je što tako gubimo iz vida neke strane, a upravo bi nam iz jednog takvog mrtvog kuta mogao stići ljutiti vjerovnik s bejzbolskom palicom u rukama. Oprostite, s ugovorom nekog novog Londonskog ili Pariškog kluba.

tema 4-5

ZATVORENO POGLAVLJE Hrvatska je 1995. odnosno 199 Londonskom klubu vjerovnika. Nakon što je naslijeđeni drža

Hrvatska 31. srpnj zadnju ratu duga s Potkraj srpnja Ministarstvo financija isplatilo je 39 milijuna američkih dolara kao posljednju ratu u otplati obveznica za dug Londonskom klubu. Hrvatska je time uz Sloveniju postala jedina nekadašnja jugoslavenska republika koja je u cijelosti isplatila javni dug bivše države u sklopu Londonskog i Pariškog kluba Hrvatska je prošli tjedan Londonskom klubu vjerovnika otplatila zadnju ratu duga nekadašnje Jugoslavije. Zadnja je rata na dan 31. srpnja, 14 godina nakon što je postignut sporazum s Londonskim klubom, iznosila simboličnih 39 milijuna američkih dolara ako se uzmu u obzir godišnje obveze Hrvatske.

Na rubu prekida

Dug od 1,46 milijardi dolara, koji Hrvatska otplaćuje od 1996. godine, činio je 29,9 posto ukupnog duga bivše države Londonskom klubu, koji je nastao nakon kolapsa gospodarstva Jugoslavije 80-ih godina, zbog čega nije mogla ispunjavati

svoje međunarodno ugovorene obveze.

Hrvatska je time uz Sloveniju postala jedina nekadašnja jugoslavenska republika koja je u cijelosti isplatila javne dugove bivše države u sklopu Londonskog i Pariškog kluba, kojemu je hrvatski dio duga od 1,1 milijardu dolara u cijelosti isplaćen sredinom prošle godine. Osnovna razlika između Londonskog i Pariškog kluba jest u tome da Pariški klub čine države, a Londonski skupina svjetskih poslovnih banaka.

Hrvatskoj i Sloveniji tada se žurilo završiti pregovore s Pariškim klubom jer je dogovor s tom asocijacijom značio lakši dogovor s Lon-

Stanje inozemnog duga SFRJ po republikama na dan 30. rujna 1991.

Zemlja BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija

Dug (u mil. $)

Udjel u dugu

1.798,00

10,90%

577,3

3,50%

2.831,70

17,10%

763,9

4,60%

Slovenija

1.783,40

10,80%

Srbija

3.708,80

22,50%

784,6

4,80%

Kosovo Vojvodina

872,5

5,30%

Federacija

3.396,20

20,60%

16.516,40

100%

Ukupno

donskim klubom, što je pak bio preduvjet za financijsko osamostaljenje države. Dogovor s tim dvama klubovima omogućavao je Hrvatskoj izlazak na inozemna tržišta, što je Hrvatska i napravila odmah nakon sklapanja sporazuma: 1996. dobila je prvi kredit od 200 milijuna DEM, a 1997. godine izdala je 300 milijuna kuna vrijedne obveznice (po kamatnoj stopi 12,5 posto) i dolarske obveznice vrijedne 300 milijuna USD. Da su pregovori vođeni 1995. i 1996. bili prilično teški, svjedoči i Borislav Škegro, tada potpredsjednik hrvatske Vlade koji je sudjelovao u njima. Škegro kaže da je tijekom pregovo-

››

ra bilo pritisaka da Slovenija i Hrvatska same preuzmu cijeli dug bivše države i da su zbog toga bili na rubu prekida.

"Nama se u tim trenucima žurilo sklopiti dogovor s Pariškim klubom nakon čega bi dogovor s Londonskim klubom bio gotovo pa formalnost. Međutim, od Slovenaca i nas tražilo se da kao najbogatije republike solidarno preuzmemo dug ostalih članica bivše države, zbog čega smo u jednom trenutku i napustili pregovore", prisjeća se Škegro.

Kompromis

Tada su mnoge zemlje u Pariškom klubu smatrale da su Hrvatska i Slovenija spo-

Od Slovenaca i nas tražilo se da kao najbogatije republike solidarno preuzmemo dug ostalih članica bivše države BORISLAV ŠKEGRO, potpredsjednik Vlade Zlatka Mateše, pregovarač s Londonskim i Pariškim klubom vjerovnika Snimio Saša ĆetkoviĆ

96. preuzela otplatu 2,55 milijardi dolara duga Pariškom i avni dug otplaćen, ostaje nam još 120,2 milijarde kuna

ja otplatila stare Juge

business.hr Srijeda 11/8/2010

Londonski kLub 1988.

Narodna banka Jugoslavije potpisuje Novi financijski sporazum i Sporazum o trgovinskoj i depozitnoj olakšici, iz kojih proizlazi i dug RH Londonskom klubu vjerovnika 1996.

- 26. travnja potpisan je sporazum s Londonskim klubom vjerovnika. Hrvatska je pregovarala zajedno sa Slovenijom, Makedonijom i BiH te su potpisali jednake ugovore s Londonskim klubom - 31. srpnja izdane su obveznice serije A vrijedne 857,8 milijuna USD, čija je otplata počela 2000., i obveznice Serije B vrijedne 604,4 milijuna dolara, čija je otplata počela odmah 2000.

- počinje otplata obveznica serije A u polugodišnjim ratama nakon trogodišnjeg počeka 2006.

- 31. srpnja dospijeva posljednja rata obveznica serije B 2010.

- 31. srpnja dospijeva posljednja rata obveznica serije A

Pariški kLub 1984.-1988.

- SFRJ sklapa niz konsolidacijskih sporazuma s članicama Pariškog kluba 1995.

- Hrvatska 21. ožujka preuzima 1,09 milijardi dolara duga kredita koje su do 1982. odobrile ili za koje su jamčile vlade 15 zemalja članica Pariškog kluba te dug koji proizlazi iz kasnije sklopljenih konsolidacijskih sporazuma s članicama Pariškog kluba. Hrvatska je pregovarala zajedno sa Slovenijom, Makedonijom i BiH te su potpisali jednake ugovore s Pariškim klubom 1998.

- 31. siječnja dospijeva prva rata duga Pariškom klubu 2009.

- 31. srpnja dospijeva posljednja rata duga Pariškom klubu sobne otplatiti cijeli dug nekadašnjih republika, za koje je ocijenjeno da će mnogo teže vraćati dug, što je bilo logično razmišljanje iz perspektive vjerovnika, ali ne i dužnika, pa su pregovori s Pariškim klubom na trenutke bili prilično tvrdi.

Na kraju je postignuto kompromisno rješenje pa su i Slovenija i Hrvatska na sebe preuzele samo dio solidarnog duga bivših republika. Ostale republike dobile su uvjete s velikim diskontima i nešto duljim počekom otplate.

Ova završena priča s dvama moćnim vjerovničkim klubovima, međutim, više ne znači mnogo za Hrvatsku i njezin odnos s ulagačima, osim kao sjećanje na razdruživanje. Uostalom, krajem ožujka, prema posljednjim službenim poda-

cima Ministarstva financija, javni dug iznosio je 120,2 milijarde kuna (oko 22 milijarde dolara).

"Nije to neka posebna vijest. Ulagačima u Hrvatsku puno je važnija brzina provođenja Programa gospodarskog oporavka", smatra

Škegro. Na pitanje smatra li da se program sporo provodi, Škegro diplomatski odgovara kako bi kao svaki savjetnik volio da ide brže, ali da misli da se dobro provodi.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

POPUSTI I OTPISI

Srbiji oprošteno oko 4,5 mlrd. američkih dolara Sve su države s područja nekadašnje Jugoslavije, doduše različitom dinamikom, sklopile sporazum s Londonskim i Pariškim klubom. Članovi tih dvaju klubova na početku su procjenjivali da će samo Hrvatska i Slovenija moći uredno plaćati svoje obveze. Stoga se na pregovorima prije 15 godina pokušalo nagovoriti te dvije zemlje, kojima se zbog financijskog razdruživanja i samostalnog izlaska na obveznička tržišta prilično žurilo, da na sebe preuzmu sve obveze. Na kraju je nađeno kompromi-

sno rješenje pa su Slovenija i Hrvatska na sebe preuzele samo dio solidarnih obveza, a ostale su države kasnije dogovarale pojedinačne obveze s članovima Pariškog i Londonskog kluba. Sve su države naposljetku do kraja regulirale načine i rokove otplate. Neke od članica Londonskog kluba nekoliko su puta Srbiji otpisivale dijelove dugova. Tako su od 2001. do početka 2006. godine Pariški i Londonski klub Srbiji otpisali oko 4,5 milijardi dolara ili dvije trećina ukupnog duga.

tema 6-7

TRGOVINSKA BILANCA PO ŽUPANIJAMA Samo je šest ž razmjeni s inozemstvom, no odlična je vijest što su tri konačn

Istra s trgovinsk suficitom većim 800 mil. kuna Ove su se godine tri županije izvukle iz trgovinskog deficita koji su imale u prvih šest mjeseci lani - Istarska, Koprivnička i Vukovarska. Istarska je čak veličinom suficita Varaždincima preotela ulogu najvećeg neto izvoznika. Najveći raskorak između izvoza i uvoza i dalje imaju Zagrebačka županija i Grad Zagreb Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvih šest mjeseci iznosi 21,6 milijardi kuna. Iako ta brojka zvoni na uzbunu, statistika nam, nažalost, pokazuje da to predstavlja poboljšanje - u istom razdoblju lani uvezli smo više nego izvezli u vrijednosti čak 28,8

milijardi kuna.

No, loš trend nismo prekinuli, jer je u lipnju trgovinski deficit iznosio velikih 4,4 milijardi kuna, a nakon što je pokrivenost uvoza izvozom u svibnju premašila 60 posto, u lipnju je ponovno pala na samo 53,2 posto.

Najveći rast na Jadranu

Prema svježim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u prvom polugodištu najviše rastao u jadranskim županijama. U Šibensko-kninskoj je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao 56,2 posto, u Istarskoj 36,3 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj 31,7 posto i Splitsko-dalmatinskoj županiji 24,6 posto.

Na 'kontinentu' su najveći rast izvoza u prvih šest mjeseci zabilježile Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj je izvoz skočio za HRVOJE STOJIĆ, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke

Snimio Saša ĆetkoviĆ

168,4 posto. Dvoznamenkasti rast izvoza zabilježile su i Zagrebačka, Varaždinska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Međimurska i Požeško-slavonska županija, s tim da se u navedenim županijama rast izvoza kretao od 10 do 17 posto.

Među navedenima su i županije koje bilježe najbolje vanjskotrgovinske bilance. Najveći trgovinski suficit ostvarila je Istarska županija sa 828,5 milijuna kuna, zatim Varaždinska sa 685,67 milijuna i Vukovarsko-srijemska županija sa 556,3 milijuna kuna. Ukupno je trgovinsku bilancu poboljšalo šest županija Karlovačka, Varaždinska, Virovitička, Brodsko-posavka, Šibensko-kninska i Međimurska, a tri su se izvukle iz deficita.

Za razliku od prošlogodišnjeg minusa, u prvom polugodištu ove godine pozitivnu bilancu uspjele su ostvariti Koprivničko-križevačka, koja je u istom razdoblju lani bila u minusu 22,5 milijuna kuna, Istarska, koja je bila u minusu

448 milijuna kuna, i Vukovarsko-srijemska županija s lanjskim minusom od 140,9 milijuna kuna.

Izvoz je najviše pao u Brodsko-posavskoj, 14,7 posto, i Zadarskoj županiji, 10,9 posto.

Kada je riječ o uvozu, on je najviše pao u Virovitičkopodravskoj županiji, 51,2 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj, 39,6 posto, i Brodskoposavskoj županiji, 27 posto. S druge strane, uvoz je najviše porastao u Požeškoslavonskoj županiji, 21,4 posto, Ličko-senjskoj, 19,8 posto i Sisačko-moslavačkoj, 13,6 posto.

Gledajući ukupnu sliku, od 21 županije njih osam ostvaruje trgovinski deficit, a prvenstvo u tome drži Grad Zagreb s ukupnim deficitom od 20,72 milijarde kuna. Veliki deficit imaju i Zagrebačka županija od 2,45 milijarde kuna te Primorsko-goranska županija sa 1,04 milijarde kuna.

Hrvatska je od siječnja do lipnja 2010. godine ukupno izvezla robe u vrijednosti 30,57 milijardi kuna te je

županija ove godine uspjelo povećati suficit u robnoj no uspjele zabilježiti veći izvoz od uvoza

business.hr Srijeda 11/8/2010

kim od

U lipnju zemlje EU redom bilježe suficit u robnoj razmjeni, za razliku od Hrvatske (u milijardama eura) Zemlja

Slovenija

Izvoz lipanj 2010.

1,67

1,64

Švedska

izvoz povećan u odnosu na isto lanjsko razdoblje 10,12 posto. Uvoz je u prvom polugodištu iznosio 52,2 milijarde kuna, što je smanjenje 7,7 posto u odnosu na lanjsko prvo polugodište.

Unatoč rastu izvoza desetak posto i padu uvoza gotovo osam posto, Hrvatska je još miljama daleko od ostvarivanja suficita u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, što nije slučaj s drugim europskim zemljama koje su i u lipnju bilježile pozitivan saldo u trgovanju s inozemstvom.

Konkurenti stoje bolje

"Kad izdvojimo brodove i naftu, rast izvoza je znatno manji, a trenutačno poboljšanje može se pripisati pozitivnoj volatilnosti. Hrvatska u velikoj mjeri zaostaje za drugim istočnoeurop-

0,03

11,3

10,15

1,15

86,5

72,4

14,1

Mađarska

6,28

5,71

0,57

8,8

8,6

0,2

0,69

1,3

- 0,61

Hrvatska

iznosila je 95 posto.

Prema dostupnim podacima, Slovačka je prošle godine ostvarila trgovinski suficit od 1,2 milijarde eura, a očekuje se da će on na sličnoj razini biti i ove godine.

Mađarska je u lipnju ostvarila trgovinski suficit od 567 milijuna eura, što je bilo iznad očekivanog jer su analitičari predviđali da će iznositi oko 385 milijuna eura. S druge strane, po-

Deficit/ suficit

Njemačka Češka

skim zemljama, čija su gospodarstva strukturno puno jača", kaže Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke.

Primjerice, susjedna Slovenija u lipnju je izvezla robe u vrijednosti 1,67 milijarde eura, a uvoz je iznosio 1,64 milijarde eura. Uvoz je time bio pokriven izvozom 101,9 posto pa su nakon dugo vremena, unatoč krizi, susjedi ostvarili trgovinski suficit. Gledajući cjelokupno prvo polugodište, Slovenija je ostvarila deficit od 462,5 milijuna eura, ali pokrivenost uvoza izvozom

Uvoz lipanj 2010.

zitivna trgovinska bilanca Češke iz mjeseca u mjesec se smanjuje, ali je i ta zemlja u plusu. U lipnju je trgovinski suficit iznosio oko 420 milijuna eura. Švedska je u lipnju zabilježila povećanje trgovinskog suficita u odnosu na

prethodne mjesece, a iznosio je 1,21 milijardu eura.

Jedna od najvećih izvoznih sila, Njemačka, također je u lipnju dobila dodatni zamah i ostvarila trgovinski suficit od 14,1 milijarde eura.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji

RAT ERGELA

Čobanković: Nitko ne opstruira Đakovo

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/8/2010

PETAR ČobANKoVIĆ , ministar poljoprivrede Snimio Saša ćetković

Đakovo. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković izjavio je jučer na presici u Državnoj ergeli lipicanskih konja u Đakovu na Ivandvoru kako nitko ne želi opstruirati rad i budućnost te ergele. "Dapače, država je u posljednjih sedam godina iz proračuna uložila u nju čak 50 milijuna kuna, od čega gotovo 20 milijuna kuna u zatvorenu

jahaonicu, najveću i najsuvremeniju u krugu od 500 kilometara ", rekao je Čobanković.

Na novinarsko pitanje zašto je sjedište Hrvatskoga konjogojskog centra u Lipiku, a ne u Đakovu i zašto ga se ne preseli u Đakovo kad država toliko ulaže u đakovačku ergelu, Čobanković je odgovorio da je sjedište tog centra u Lipiku te da u pozadini odluke iz 2008. o njegovu sjedištu u Lipiku nisu politički interesi.

Kazao je kako se sastao i s đakovačkim gradonačelnikom Zoranom Vinkovićem, čiji će

određeni prijedlozi, kako je rekao, biti razmotreni.

Vinković je prethodno održao presicu na kojoj je netočnom nazvao izjavu bivšega državnog tajnika K. Kuterovca po kojoj je Đakovo 2008. ostalo bez sjedišta HKC-a jer ga nisu htjeli neki đakovački krugovi. "Prijedlog odluke o sjedištu centra u Đakovu na zatvorenoj sjednici Vlade promijenio je u korist Lipika tadašnji premijer Sanader", tvrdi Vinković, koji je najavio da će u pomoć pozvati EU i englesku kraljicu Elizabetu II. H

Dalmatinski aerodrom putnika u srpnju srušil uTjEcAj LowcosTA Kroz aerodrome u Splitu i Dubrovniku u srpnju je prošao najveći broj putnika u njihovoj 50godišnjoj povijesti, za što su najzaslužnije niskobudžetne avionske tvrtke. U jadranske luke vraća se čarterski promet i više se troši u duty free shopovima

Dvije najveće hrvatske jadranske zračne luke - Split i Dubrovnik - ove turističke sezone ruše rekorde po broju putnika. Naime, u 50-godišnjoj povijesti postojanja aerodromi Resnik i Čilipi nikad nisu imali više putnika nego u srpnju ove godine.

Resnik je u prošlom mjesecu opslužio čak 250.000 putnika, što je povećanje 24 posto u odnosu na lanjski srpanj. Kroz Čilipe je u srpnju prošlo 225.000 putnika, a to je 17 posto više nego u prošlogodišnjem sedmom mjesecu. Tako su ta dva aerodroma premašila brojke po broju putnika i iz najunosnijih mjeseci prije 1990. godine, kada je hrvatska obala prolazila pravi turistički bum.

Povijesne rekorde obara i zadarski aerodrom kroz koji je u srpnju prošlo 58.000 putnika. No taj je aerodrom imao puno manje startne brojke od dubrovačkog i splitskog.

Popunjenost 100%

Rušenju rekorda na dalmatinskim aerodromima najviše su pridonijeli niskobudžetni avioprijevoznici koji ove turističke sezone više nego ikad prije lete iz svih dijelova Europe u Hrvatsku. Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, kaže da je usto i prosječna veliči-

RoKo ToLIĆ, direktor Zračne luke Dubrovnik Snimio Saša ćetković

LuKŠA NoVAK, direktor Zračne luke Split

››

››

na zrakoplova koji slijeću na hrvatske aerodrome, pa tako i na Resnik, sada veća. Low cost aviokompanije tako lete zrakoplovima kapaciteta 140 do 150 putnika, a u špici sezone ti su avioni gotovo 100 posto popunjeni. Zbog velikog interesa na te linije moraju uvoditi i veće zrakoplove pa je tako easyJet na liniji London-Split uveo zrakoplov boeing 757 koji ima kapacitet 200 putnika.

"Niskobudžetni avioprijevoznici nam dižu indekse. Očekujemo da će kolovoz biti dobar poput srpnja", rekao je Novak, koji na razini godine očekuje rast broja putnika četiri do šest posto.

Hrvatski aerodromi su do svibnja ove godine bilježili pad broja putnika 15 mjeseci zaredom. Vulkanska kriza ih je malo pokolebala u očekivanjima za ovu godinu, ali, kako kaže No-

arhiva b.hr

OčekujeDubrovnik ima dobru mo da će mješavinu čartera, niskokolovoz biti budžetnih i tradicionalnih pridobar poput jevoznika pa je promet rasporesrpnja đen na više dana u tjednu vak, sada se ostvaruju i najoptimističnije prognoze. On ističe da snažan rast bilježi i promet generalne avijacije, i to zrakoplova od 20, 30, čak i 40 tona. Takvih je privatnih zrakoplova na Resniku ove godine 20-ak posto više nego lani, a oni, kaže Novak, aerodromu donesu veliku zaradu jer se usluge naplaćuju po tonaži. Za opsluživanje tih zrakoplova, u kojima je mali broj putnika, potre-

aFera FIMI-MeDIa

uskok priveo Nevenku Jurak

NeveNka Jurak, vlasnica Fimi-medije foto Mehkek/CRoPIX

Zagreb. Uskok je u ponedjeljak navečer priveo Nevenku Jurak, vlasnicu tvrtke za tržišno komuniciranje Fimi-media, a s njom su, kako je objavio HRT po neslužbenim saznanjima, privedena dvojica direktora.

Oni, navodno, sve optužbe odbacuju i u svojim iskazima terete Nevenku Jurak, koja je uz Mladena Bariši-

ća jedan od glavnih likova u priči o izvlačenju novca iz državnih tvrtki.

Sastanak na kojem je bivši premijer Sanader, u nazočnosti ravnatelja Carinske uprave i bivšeg HDZ-ova rizničara Mladena Barišića, čelnike uprava zamolio da poslove daju N. Jurak, održan je 2007., što je DORHu i USKOK-u potvrdilo nekoliko sudionika sastanka.

Jurak je opovrgavala da je njezina agencija imala bilo kakva političkog pokrovitelja. B.hr

aGrOkOr

Podijeljene dionice vupika od 164 mil. kn Zagreb. Agrokor je radnicima Vupika i vukovarskim braniteljima darovao dionice Vupika u ukupnom nominalnom iznosu od približno 164 milijuna kuna, proizlazi iz obavijesti objavljenoj na ZSE-u kojom Agrokor obavještava o promjenama u postotku glasačkih prava u Vupiku. Navodi se kako je Agrokor sklopio

ugovore o darivanju i prijenosu dionica Vupika s radnicima koji su 13. siječnja ove godine, na dan potpisa Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Vupika između HFP-a i Agrokora, bili u radnom odnosu na neodređeno. Riječ je o 695 ugovora, kojima Agrokor daruje i prenosi po 446 redovnih dionica Vupika u ukupnom nominalnom iznosu 178.400 kuna.

Tako radnicima ukupno daruje dionice nominalne vrijednosti gotovo 124 milijuna kuna koje zajedno donose 20,62 posto glasova na glavnoj skupštini. H

bi više izvozila mi brojem Radenska u Hrvatsku, ali joj je skupo li rekorde ČekaJu Da uĐeMO u eu

Prva POLOvINa GODINe

U minusu zbog recesije i vulkana

Prema trenutačno dostupnim podacima za sve zračne luke, u lipnju je na domaćim aerodromima zabilježen 5,59-postotni rast broja putnika. Najviše su pri tome rasli Zadar (36,4 posto) i Dubrovnik (12,2 posto). Zagrebački aerodrom Pleso primio je 1,5 posto više putnika nego u lipnju prošle godine, ali i dalje je u prvih šest mjeseci ove godine sa 910.646 putnika u odnosu na godinu prije u minusu više od 5 posto. Na razini prvih šest mjeseci ove godine ukupan zračni promet u Hrvatskoj i dalje je u padu 2,14 posto, što zbog recesije, što zbog vulkanske krize.

ban je i mali broj ljudi pa su i troškovi puno manji.

Roko Tolić, direktor Zračne luke Dubrovnik, koja također bilježi rast prometa opće avijacije, kaže da uz rast broja putnika na Čilipima bilježe i snažan rast potrošnje u duty free shopovima i ugostiteljskim objektima, i to 30 posto. On to objašnjava novim putničkim terminalom koji je pušten u promet neposredno prije početka turističke sezone.

Bolji tjedni raspored

Tolić kaže da je na Čilipima promet raspoređen na više dana u tjednu, za razliku od Splita u kojem se glavnina prometa odvija jedan dan - u subotu. Razlog je tome, smatra Tolić, to što Dubrovnik ima dobru mješavinu čar-

tera, niskobudžetnih i tradicionalnih avioprijevoznika. Tolić obaranje rekorda objašnjava i porastom čarterskog prometa, koji je od 2005. godine bilježio stalni pad zbog niskobudžetnih avioprijevoznika.

"Povratak čartera u prvom je redu rezultat mjera Ministarstva turizma. Stoga je vrlo važno da se te mjere počnu što prije provoditi za slijedeću sezonu", objašnjava Tolić, koji razlog rekordnih brojki na dalmatinskim aerodromima vidi i u tome što je Grčka, jedan od glavni hrvatskih turističkih konkurenata, u velikim problemima pa je dio prometa za tu zemlju preusmjeren na Hrvatsku.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Slovenski proizvođač mineralne vode dosegnuo je plafon u svojoj zemlji i izvozio bi više u zemlje regije. Pritom mu je prepreka visoka cijena radenske, ali i slaba prisutnost u trgovačkim lancima

Proizvođač bezalkoholnih pića Radenska, poznat po istoimenoj mineralnoj vodi, dosegao je plafon na tržištu Slovenije pa prostor za rast traži izvan njezinih granica, najavio je direktor Radenske Zvonko Murgelj u razgovoru za agenciju STA. U sektoru proizvodnje hrane i pića još se osjeća utjecaj recesije, a Murgelj kaže kako je teško prognozirati koliko će Radenska zbog toga trpjeti. Ipak, prema sadašnjim kalkulacijama, prihod tvrtke past će u 2010. dva do pet posto. Stoga se u Radenskoj planiraju fokusirati na mogućnosti koje im se pružaju izvan granica Slovenije.

"Trendovi u susjednoj Austriji puno su povoljniji, a slično je u i Italiji. Kada je riječ o Hrvatskoj, razgovaramo o tom tržištu, ostvarujemo kontakte, ali čekamo da postane članica Europske unije jer će to riješiti određene prepreke", kazao je Murgelj.

Požalio se kako Hrvatska pri uvozu mineralne vode obračunava porez između 17 i 18 posto.

"Naša voda tako postaje preskupa, a prodaja ne ovisi samo o kvaliteti nego i o cijeni. To nas stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na domaće proizvođače vode koji su rapidno narasli", konstatirao je Murgelj.

Granica i mineralna

Odgovarajući na pitanje utječu li politički odnosi Hrvatske i Slovenije na poslovnu situaciju, Murgelj je izjavio kako mu je teško reći hoće li netko piti Radensku umjesto Jamnice samo zato što je postignut sporazum o rješavanju graničnih pitanja.

"Glavni je problem što se Radenska u Hrvatskoj nalazi na policama samo nekoliko trgovačkih lanaca. No, držimo se... Nastojimo biti tamo gdje smo dobro prihvaćeni. Kada Hrvatska postane dio EU, sasvim sigurno ćemo po-

većati naš udjel na hrvatskom tržištu", uvjeren je direktor Radenske.

Skupo ih košta Šrot

Osim na tržišta bivše Jugoslavije, gdje je Radenska poznati brend, slovenski proizvođač pića gleda i prema Bliskom istoku. No, nije se lako probiti ni u jednu zemlju jer se voda prodaje svuda, kaže Murgelj, i nekome jednostavno moraš "ukrasti" njegov tržišni udjel.

Radenska je dio Grupe Pivovarna Laško koja se mjesecima bori s teretom dugova koji su rezultat propalog menadžerskog preuzimanja na čelu s bivšim direktorom Boškom Šrotom. Grupa planira postati koncern, što Murgelj pozdravlja jer smatra da će se tako povećati transparentnost u poslovanju. Murgelj je istaknuo da je Radenska izgubila 40 milijuna eura na zajmovima koje je davala Šrotovim tvrtkama.

"Nisam imao nikakve veze s tim poslovima iako me za direktora postavio Boško Šrot. Bili su to posebni ugovori i nisam sudjelovao u financijskim transakcijama.

Rekao sam mu da ću potpisati samo ono što smatram ispravnim", zaključio je Murgelj, koji će na čelu Radenske ostati najmanje do kraja ove godine. N. C.

DIrekTOr Zvonko Murgelj prati rapidan rast konkurencije u Hrvatskoj foto fInanCe

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/8/2010

SALONIT

K. Sever (NHS)

Kozini kaznena prijava

'Hrvatska tone i dalje, samo sporije'

Split. Splitsko-dalmatinska policija kazneno je prijavila stečajnog upravitelja Salonita Mirka Kozinu i vlasnika tvrtke Adriatic Blizna Mladena Oštrića zbog čišćenja tvornice od azbesta bez dozvole za gospodarenje opasnim otpadom.

Kozinu se sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti, a Oštrića za pomaganje u kaznenom djelu. H

SPOrNO SmANJeNJe KAPITALA

Mali dioničar dobio prvu rundu protiv Arenaturista nica. Odluka je donesena s ciljem da se dio kapitala vrati dioničarima, ali pod uvjetom da prije toga Arenaturist osigura dodatna sredstva za isplatu, odnosno da se zaduži.

Nemoguće do kredita

IGOr šTOKOvIĆ, glavni izvršni direktor Arenaturista Snimio hrvoje dominić

Na osnovi tužbe jednog od malih dioničara Arenaturista Trgovački sud u Pazinu ništavnom je proglasio odluku Uprave tvrtke da zbog nemogućnosti isplate planiranog smanjenja temeljnog kapitala dioničarima cjelokupni iznos od 611,1 milijuna kuna rasporedi u rezerve društva koju je glavna skupština društva donijela u veljači 2009. godine.

Isplata dioničarima

Priča koja je dobila sudski epilog počela je još u svibnju 2008. godine, kada je glavna skupština Arenaturista, čiji je većinski vlasnik tvrtka u vlasništvu Goldman Sachsa, odlučila smanjiti temelji kapital društva i to smanjenjem nominalnog iznosa dio-

No, zbog promjena na međunarodnom i hrvatskom financijskom tržištu Uprava na čelu s Igorom Štokovićem nije uspjela osigurati potreban kredit pa uvjet isplate dioničarima, kako je zaključila glavna skupština Arenaturista, nije ostvaren. Nakon toga je u veljači 2009. godina na sjednici glavne skupštine tvrtke odlučeno da se cjelokupni iznos temeljnog kapitala od 611,1 milijun kuna rasporedi u rezerve društva. Protiv takve odluke pobunio se samo jedan mali dioničar, Stipe Maras iz Splita, koji je u travnju prošle godine podnio tužbu Trgovačkom sudu u Pazinu. Maras je odluku smatrao nepravednom te da se u danim okolnostima novac ipak mogao isplatiti dioničarima tvrtke.

Iz Arenaturista najavljuju kako će se na nepravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Pazinu žaliti Visokom trgovačkom sudu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Zagreb. Vlada mora utjecati na zadržavanje cijena hrane i energenata, a zajedno s oporbom i na cijene komunalija, jer bi poskupljenja potpuno uništila ionako slab standard hrvatskih obitelji, ocijenio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Istaknuo je

da uz sadašnju cijenu pšenice nema osnove za poskupljenje kruha. Ne bi smjelo poskupjeti ni meso, jer je po njegovu mišljenju stoka hranjena hranom dobivenom iz prošlogodišnjeg uroda kukuruza i drugih sirovina, koje nisu bile skupe. "Hrvatska i dalje tone u krizu. Nešto sporije nego 2009., no nema nikakvih znakova poboljšanja, samo sporije propadamo", rekao je Sever. Prema podacima NHS-a, sindikalna je košarica za srpanj iznosila 6635 kn, što je 0,06% više nego u lipnju. H/B.hr

KrešImIr Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Snimio hrvoje dominić

Braća Jurilj tr za geotermal vODA NA 175 °C Tvrtka Geoen, koja je prije dvije godine preuzela projekt gradnje geotermalne elektrane, u postupku je ishođenja građevinskih dozvola, a elektrana bi u rad mogla biti puštena do kraja 2012.

Zagrebačka tvrtka Geoen braće Dragana i Željka Jurilja trenutačno prikuplja građevinske dozvole za gradnju prve geotermalne elektrane, Marija1, pokraj Bjelovara na lokaciji Velika Ciglena. "Radimo na tom projektu i trenutačno smo u procesu ishođenja građe-

vinskih dozvola za elektranu", rekao je za Business.hr Željko Jurilj.

Ina se povukla

Sunčica Lalić, supruga poduzetnika Dragana Jurilja i bivša manekenka, kazala je za slovenski portal Energetika.net kako bi dozvole

mogli dobiti krajem godine te kako bi gradnja mogla biti dovršena za dvije godine. Ina, koja je trebala sudjelovati u projektu, dosad je, podsjeća Lalić, u projekt uložila 12,5 milijuna eura, a Geoen je projekt preuzeo prije dvije godine.

Iako su neki strani portali naveli kako i Ina ulaže u tu geotermalnu elektranu - koju će pokretati voda čija temperatura doseže 175 Celzijevih stupnjeva, u Ini su kazali da za navedeni projekt suradnja nije dogovorena te da nisu napravljeni nikakvi konkretniji koraci u tom smislu.

"Ne možemo govoriti ni o kakvim tehničkim parametrima ili visini ulaganja", poručili su iz te naftne kompaSUNČICA LALIĆ, sa suprugom Draženom Juriljom, kaže da će više detalja o projektu imati za dva mjeseca foto Šop/CropiX

PRIMIO IZASLANSTVO

Josipović: Politiku van iz DES-a Zagreb. Izbor ravnatelja ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES nužno je provesti u skladu sa zakonom. Pitanje osoba s invaliditetom nije pitanje strančarenja već provođenja Ustava, istaknuo je predsjednik Ivo Josipović, koji je jučer primio

izaslanstvo te splitske ustanove. Četiri radnika DES-a prošlog su tjedna prekinula sedmodnevni štrajk glađu zbog, već poništenog, natječaja za novog ravnatelja, nezadovoljni što je izabran Marijo Meštrović, koji ima potporu gradonačelnika Željka Keruma, dok radnici žele da ravnatelj ustanove i dalje ostane Ivan Grbić.

Regionalni povjerenik HUS-a Jozo Marić rekao je da se Josipović složio sa stavom sindikata da se "definitivno makne politika iz ustanove DES". H

TURIZAM

Zagreb posjetilo 130 posto više Rusa Zagreb. Zagreb je u srpnju posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 29 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).

Sedam mjeseci ove godine Zagreb je završio u plusu od 2 posto s ukupno 326,1 tisuću turističkih dolazaka te

sa 1 posto manje noćenja ili gotovo 579 tisuća.

U srpnju se bilježi čak 21 posto više stranih turista i 35 posto više njihovih noćenja u odnosu na lanjski srpanj.

Zamjenik direktora TZGZa Zlatan Muftić ističe 16 postotni porast dolazaka Španjolaca. Slijede Nijemci, Francuzi te turisti iz SAD-a, Poljske, Velike Britanije, Japana, Italije, Nizozemske i Rusije. Za Ruse kaže da su posebno iznenadili jer ih je došlo čak 130 posto više. H

BROJKA

80

posto svih brodica i jahti registriranih u Hrvatskoj osigurano je kasko osiguranjem u Croatia osiguranju, priopćili su iz te osiguravajuće kuće, čija je premija kasko osiguranja brodica i jahti krajem lipnja iznosila 9,7 milijuna kuna

iz Uprave traže dozvolu Ježić Diokija ide u NO lnu elektranu IZABRAN NOVI DIREKTOR

MARIJA1, geotermalna elektrana koja će se graditi pokraj Bjelovara, u kasnijoj fazi trebala bi imati i vodeni park, a proizvodit će i toplinsku energiju arhiva business.hr

nije na upit Business.hr-a.

Sama Sunčica Lalić u razgovoru za naš list nije željela komentirati je li točno da Ina ulaže u projekt, ali potvrdila je da Geoen prikuplja građevinske dozvole.

Dodala je kako su dio potrebne dokumentacije već pribavili, a sljedeći je korak traženje lokacijske dozvole.

"Više detalja o projektu objavit ćemo za dva mjeseca", dodala je Lalić.

Dobra cijena

Podsjetimo, projekt gradnje prve elektrane pokretane geotermalnim vodama na Velikoj Cigleni pokraj Bje-

lovara pokrenut je još 2006. godine. Dosad je Geoen na izradu projekata i kupnju zemljišta potrošio 3,9 milijuna kuna. Od privatnih vlasnika otkupili su četiri i pol tisuće četvornih metara poljoprivrednog zemljišta. Do kraja godine, prema pisanju lokalnih bjelovarskih medija, tvrtka bi mogla početi pripremne radove za gradnju buduće elektrane.

Gradnja elektrane trebala bi stajati oko 200 milijuna kuna. U projekt su inicijalno trebali ući Ina, HEP i Grad Bjelovar. Ina je u posao trebala uložiti svoje bušotine, a HEP je trebao platiti izradu studije isplativosti.

Međutim, nakon što je ona izrađena, državne tvrtke su zbog recesije odlučile izići iz projekta, a zainteresirani su ostali Jurilji. Što se tiče otkupne cijene struje iz geotermalnih izvora, ona iznosi 1,37 kn/kWh, a prosječna je cijena 'obične' struje oko 50 lipa.

Ugovor s hrvatskim operatorom tržišta energije potpisuje se na 12 godina nakon čega je proizvođač prepušten sam sebi. No, Jurilji očekuju da bi i nakon toga od države mogli dobivati 60 do 70 lipa kao razvojni bonus.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

Dva mjeseca nakon što je Robert Ježić, većinski vlasnik Diokija, preuzeo Upravu tvrtke zbog odlaska Zdenka Beloševića na vlastiti zahtjev, NO je izabrao novu Upravu predsjednika Vatroslava Sablića te članove Tomislava Tadića i Lea Dolezila

Novi predsjednik Uprave Diokija od 23. kolovoza bit će Vatroslav Sablić. Robert Ježić, većinski vlasnik te tvrtke koji ju je vodio posljednja dva mjeseca, ponovno će aktivirati svoje mjesto u Nadzornom odboru. Priopćili su to jučer iz Diokija nakon sjednice Nadzornog odbora, na kojoj je odlučeno i da će članovi Uprave biti Tomislav Tadić i Leo Dolezil.

Nesmetano poslovanje

"Nova Uprava dodatno će pridonijeti nesmetanom nastavku i unapređenju poslovanja društva Dioki d.d.", stoji u jučerašnjem priopćenju kompanije. Većinski vlasnik Robert Ježić preuzeo je, suočen s problemima, vođenje Uprave potkraj svibnja nakon što je Nadzorni odbor na vlastiti zahtjev razriješio dužnosti dugogodišnjeg predsjednika Uprave Zdenka Beloševića.

Budući da je Belošević razriješen na vlastiti zahtjev, nije bilo druge nego da Ježić preuzme i funkciju predsjednika Uprave uz objašnje-

ROBERT JEŽIĆ, novi/stari predsjednik Nadzornog odbora Diokija snimio saša ćetković

nje da je neće obnašati trajno nego samo dok ne nađe adekvatnu osobu.

Dug

Dioki je tada bio zaokupljen plaćanjem dugova Ini, a riječ je bila o oko 120 milijuna kuna. Dioki je dug platio u zadnji trenutak, jer mu je Ina zaprijetila obustavom isporuku etana i prirodnog plina. Ta hrvatska petrokemijska industrija dvostruko je ovisna o Ini jer od nje dobiva sirovinu - etan, ali i energiju - prirodni plin za preradu tog etana u etilen.

Danas grupa Dioki, u čijem su sastavu Dioki, DINA - Petrokemija, Dioplin, Kijac nekretnine, Diokiplastika, riječki dnevnik Novi list i talijanski Adriaoil, zapošljava oko 1300 ljudi, a njihova prosječna neto plaća iznosi 5600 kuna.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/8/2010

ENERGETIKA

GDF Suez preuzima International Power Pariz. Francuska energetska grupa GDF Suez preuzet će britanskog konkurenta International Power, priopćile su u utorak dvije kompanije.

GDF Suez, koji posluje na Bliskom istoku, u Aziji i Latinskoj Americi, postat će tako vlasnikom 70-postotnog udjela u International Poweru.

GDF je specijaliziran za plinsku

i energetsku proizvodnju, dok International Power upravlja elektranama diljem svijeta.

Nova tvrtka, koja će obuhvatiti 45 elektrana International Powera i međunarodnu imovinu GDF-a, i dalje će imati izlistane dionice na Londonskoj burzi s GDF-om kao većinskim dioničarom.

GDF će platiti posebnu dividendu od 92 penija (1,45 dolara) po dionici, u ukupnoj vrijednosti 1,4 milijarde funti (2,2 milijarde dolara) dioničarima International Powera, navodi se dalje u priopćenju. H

TUROPERATORI

TUI Travel gubitak povećao na 409 mil. funti London. Najveći europski turoperator TUI Travel izvijestio je o porastu gubitka, navodeći kao razloge otežane okolnosti na tržištu i posljedice kolapsa izazvanog oblakom vulkanskog pepela s Islanda. U devet mjeseci do kraja lipnja neto gubici porasli su mu na 409 milijuna funti, a prihodi su potonuli 8 posto, na 8,22 milijarde funti.

Usporedbe radi, u istome devetomjesečnom razdoblju fiskalne godine 2008/09. tvrtka je zabilježila neto gubitak od 304 milijuna funti.

TUI Travel ističe da je kolaps u zračnome prometu izazvan oblakom pepela iz vulkana na Islandu ranije ove godine grupaciju stajao 105 milijuna funti, što je više od ranije procjene tog troška, u visini 90 milijuna funti.

Buking je u proteklih 12 mjeseci bio snažan, osim u Britaniji i Nizozemskoj, navodi TUI Travel. H

Knauf grupi zbog kartela kazna 85,8 milijuna eura SUD UMANJIO PENALE Europskom proizvođaču građevinskog materijala koji u Hrvatskoj ima tri tvornice, Knauf grupi, presudu zbog udruživanja u kartel i fiksiranja cijena nakon Europske komisije potvrdio je i Europski sud pravde

uf gips i Lafarge sudjelovali i Gyproc i BPB, tvrtke specijalizirane za proizvodnju laganih građevinskih materijala. Za trajanja kartela europsko tržište gipsanih ploča vrijedilo je 1,2 milijarde eura. Komisija je utvrdila da je kartel osnovan 1992., kada su se Knauf gips i BPB dogovorili da će zaustaviti rat cijenama.

Obiteljska tvrtka

GRUPA KNAUF ima više od 150 proizvodnih pogona snimio saša ćetković

Knauf grupa, jedan od najvećih europskih proizvođača građevinskog materijala koji u Hrvatskoj ima čak tri tvornice, izgubila je pravnu bitku s Europskom komisijom i mora platiti 85,8 milijuna eura kazne zbog udruživanja u kartel u razdoblju od 1992. do 1998. godine.

Nakon što je Komisija 2002. utvrdila da je Knauf kršio pravila tržišnog natjecanja i odredila kaznu u iznosu

478 milijuna eura za udruživanje u kartel i fiksiranje cijena, Knauf se žalio Europskom sudu pravde, koji je u srpnju ove godine žalbu odbio i odredio im kaznu u iznosu 85,8 milijuna eura.

Udružili se 1992.

"Knauf gips, članica Knauf grupe, odgovorna je za nepravilnosti koje su počinile kompanije unutar grupe", odlučio je Europski sud

pravde, a kaznu je razrezao poštujući upute regulatornih tijela. Sud je također u lipnju odbio žalbu Lafarge, najvećeg proizvođača cementa u svijetu, kojemu je za sudjelovanje u kartelu Europska komisija u spomenutoj odluci odredila kaznu od 249,6 milijuna eura.

Ukupno je Komisija sudionicima kartela odredila kaznu u iznosu 478 milijuna eura, a u kartelu su uz Kna-

Na hrvatskom tržištu Knauf zapošljava oko 400 ljudi u tri tvrtke u Kninu, Novom Marofu i Đurđevcu. Njihov godišnji promet iznosi oko 500 milijuna kuna, od čega se većina ostvaruje u izvozu u zemlje u regiji. Hrvatski Knauf izvozi proizvode u BiH, Makedoniju, Srbiju, Albaniju, Crnu Goru i Sloveniju, ali i Bugarsku, Španjolsku te Libiju.

Njemačka je kompanija u vlasništvu obitelji Knauf, koja ju je 1932. i osnovala. Danas grupa ima više od 150 proizvodnih pogona diljem svijeta, a nešto više od 22.000 zaposlenika ostvaruje 6 milijardi eura godišnjeg prometa.

Iz financijskih izvješća Knaufovih tvrtki u Hrvatskoj za 2009. godinu vidljivo je da ih je prošle godine dotaknula kriza u građevinarstvu pa je dobit smanjena u odnosu na godinu prije.

Knauf Knin je u 2009. ostvario 206,8 milijuna kuna prihoda, što je 28 posto manje u odnosu na 2008., dok je dobit smanjena 63 posto, na 13,54 milijuna kuna. Knauf Insulation u Novom Marofu smanjio je 2009. prihode 12 posto, na 172,7 milijuna, a dobit je smanjena 71 posto, na 6,2 milijuna kuna. Đurđevački Lasselsberger - Knauf prihode je smanjio 35 posto, na 47,3 milijuna, a godinu je završio sa 1,1 milijun kuna gubitka.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

KNAUF U HRVATSKOJ

426,8

milijuna kuna iznosili su prihodi triju hrvatskih tvrtki iz Knauf grupe u 2009. - Knauf Knina, Knauf Insulationa i Lasselsberger - Knaufa

18,6

milijuna kuna iznosila je dobit triju hrvatskih tvornica Knauf grupe u 2009., s tim da je u minusu bila samo đurđevačka podružnica

400

zaposlenika ima Knauf u Hrvatskoj

IT i tehnologija Srijeda 11/8/2010

Traže se pamet i lokalne aplikacije P

otražnja za pametnim telefonima ubrzano raste jer korisnici sve više prepoznaju prednosti uređaja koji im istodobno pružaju vrhunsku tehnologiju uz pristup internetu i razmjenu informacija u svakom trenutku, slažu se u dva najjača domaća telekomunikacijska operatera

š a Im vu no uku r o p

PRODAJA MOBILNIH TELEFONA Trendovi upućuju na daljnji porast prodaje uređaja s Android i BlackBerry operativnim sustavima, a tek se očekuje ozbiljnija reakcija kupaca na novi Windows Phone 7, Symbian 3 i Samsungove nove Bada modele - HT-u i Vipnetu.

Tržište pametnih telefona u Hrvatskoj, ali i globalno, razvija se zato što korisnici traže napred-

ne all-in-one uređaje koji imaju značajke osobnog računala, navigacijskog uređaja, kamere i medijskog reproduktora i po-

moću kojih je lako pristupiti društvenim mrežama.

Vrlo su važna i privatna i poslovna rješenja za elektroničku poštu.

Istodobno, ti uređaji brojnim funkcijama zamjenjuju računalo, imaju vrhunsku kameru i mp3 player te ostale napredne

UMJESTO BlackBErryJa > prodaja mobitela > noviteti

14-15 business.hr Srijeda 11/8/2010

Zaposlenicima EK iPhone ili HTC Komisija EU za svoje je zaposlenike kao službene odabrala smartphone iPhone i HTC, pravdajući to pitanjima sigurnosti i povoljnije cijene. Europska je komisija odlučila za svojih 32 tisuće zaposlenika nabaviti uređaje HTC i iP-

hone, a ne BlackBerry jer su, kako je rekao glasnogovornik EK, povoljniji za telefoniranje i slanje elektroničke pošte zaposlenika EK. Tržišna borba najvećih proizvođača pametnih mobitela Nokije, RIM-a i Applea te nekolicine drugih manjih proizvođača rezultirala je 40-postotnim globalnim tržišnim udjelom Nokije.

Proizvođač BlackBerryja RIM ima udjel od 19 posto, a Apple 14 posto. BlackBerry je dugo bio izbor mnogih tvrtki i vladinih institucija

u mnogim zemljama širom svijeta, ali u posljednje se vrijeme znatan dio tržišta preusmjerava na iPhone.

Nedavno su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili za listopad blokadu SMS-ova i surfanje internetom na BlackBerryjima zbog, kako su obrazložili, prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Naime, RIM svu elektroničku poštu preusmjerava na svoje servere izvan UAE, a ne na servere u toj zemlji.

U toj arapskoj zemlji nemogućnost kontrole poruka

preko BlackBerryja smatraju ugrožavanjem nacionalne sigurnosti. Sličnu odluku najavila je i Saudijska Arabija.

David Yach iz kanadskog proizvođača BlackBerryja rekao je kako ne vjeruje da će vlasti UAE uvesti zabrane na njihovim uređajima jer su korisnicima potrebni za posao.

Francuski premijer Nikolas Sarkozy također je najavio da će zbog sigurnosnih razloga u francuskim javnim institucijama prestati koristiti BlackBerry. G. K.

naJJači BrEndOVi Nokia, Sony Ericsson, BlackBerry, iPhone, HTC, Samsung i LG

SanJa rOdiniS, direktorica Sony Ericssona za Hrvatsku i Sloveniju snimio hrvoje knez

mogućnosti, tvrde u HT-u.

Pametni telefoni s napretkom tehnologije više nisu rezervirani samo za korisnike koji mogu izdvojiti više novca za mobilni uređaj.

"Korisnicima nudimo i pametne telefone po vrlo pristupačnim cijenama. Pri kreiranju ponude smartphone uređaja fokusirani smo na modele najboljih svjetskih proizvođača kao što su Nokia, Sony Ericsson, Apple, HTC, Samsung i drugi kako bismo korisnicima uvijek nudili vrhunske, atraktivne uređaje", objašnjavaju iz HT-a.

Ekskluzivne ponude

Iz Vipneta pak ističu da je lani zabilježen rast prodaje pametnih telefona, a najprodavaniji su bili modeli s BlackBerry i Symbian operativnim sustavom, dok je Android bio zastupljen sa samo tri modela

i manjim udjelom u prodaji.

"Trendovi početi u 2009. nastavljaju se u 2010. pa tako segment pametnih telefona bilježi snažan rast prodaje. Za razliku od prošle godine, najprodavaniji mobilni telefoni su Androidi. Ove smo godine svojim korisnicima ekskluzivno ponudili najpoželjniji smartphone sezone HTC Desire, čiji je dolazak na tržište izazvao velik interes. Za nekoliko mjeseci očekuje se novi uređaji s Windows Phone 7 platformom te Symbian 3, što bi možda moglo utjecati na tržišne udjele do kraja godine", ističu u Vipnetu.

Kao i na globalnoj razini, najprodavaniji brendovi u Vipnetovoj ponudi su Nokia, Samsung, LG i Sony Ericsson. U segmentu pametnih telefona to su HTC s Androidom, BlackBerry i Nokia sa Symbian S60 ope-

rativnim sustavom. Prate ih Sony Ericsson s Android i Symbian operativnim sustavima, Samsung s Android i Bada platformom te LG s Androidom.

Trendovi upućuju na daljnji rast prodaje uređaja s Android i BlackBerry operativnim sustavima, a budućnost novog Windows Phonea 7, Symbiana 3 i Samsung Bade ovisi o budućim reakcijama kupaca, objašnjavaju u Vipnetu.

Iz HT-a pak napominju da su korisnicima u Hrvatskoj ekskluzivno ponudili iPhone, revolucionarni uređaj koji je promijenio shvaćanje mobilne telefonije. Prvi su u Hrvatskoj, kako sami tvrde, ponudili i BlackBerry Storm 2, najnoviji uređaj iz serije inovativne i nagrađivane generacije pametnih telefona BlackBerry te Sony Ericsson Xperia X10, moćan i moderan mobil-

ni telefon temeljen na Android platformi. Kao novitete u ponudi ističu pak dva nova uređaja Sony Ericssona - Sony Ericsson X10 mini i Sony Ericsson X10 mini pro te Samsung S8500 (Wave).

Veliki zaslon i dodir

Attila Der, regionalni direktor Nokije za Adriatic regiju, ističe da hrvatski korisnici imaju istančan ukus, vole kvalitetne proizvode i jako su zainteresirani za pametne telefone.

"Oblik uređaja i cijena također su vrlo važni. Korisnici općenito vole solidne uređaje i raste potražnja za uređajima s velikim zaslonom na dodir. Vrlo uspješan "touch" uređaj je bio Nokia 5800XM, a sada su to Nokia N97 mini, Nokia X6 i Nokia 5230. Poslovni korisnici jako vole Nokia E seriju i brzo prihvaćaju napredne mogućnosti poslovnog pametnog tele-

fona kao što je Nokia E72.

Zahvaljujući mobilnim e-mail rješenjima poput Mail for Exchange i Nokia Messaging, ljudi više ne ovise o stolnim računalima, uredima i radnom vremenu. Mogu pristupiti poslovnim e-mailovima ili drugim poslovnim aplikacijama s udaljene lokacije koristeći svoj telefon, što znatno pospješuje učinkovitost", objašnjava Der. On tvrdi kako korisnici vole aplikacije koje su relevantne lokalno. Stoga Nokia podupire hrvatske developere i partnere da razvijaju aplikacije i sadržaje koji su raspoloživi putem Ovi Storea.

Ističe pritom kako je Nokia nedavno omogućila da Ovi Maps navigacijska usluga postane besplatna za korisnike pametnih te-

iSuppli

Android prestiže iPhone 2012.

Analitička tvrtka iSuppli predviđa kako će Googleov operativni sustav za smartphone Android OS u 2012. godini nadmašiti tržišni udjel Appleova operativnog sustava za IOS platforme. Prema iSupplijevu istraživanju 2012. će biti oko 75 milijuna Android uređaja na tržištu, dok će Apple imati oko 62 milijuna IOS uređaja. iSuppli procjenjuje kako će

lefona, uključujući i mape i glasovnu navigaciju.

"Fantastičan je odgovor korisnika na uključivanje besplatne pješačke i vozačke navigacije u naše pametne telefone.

Otkad je usluga ponuđena u siječnju više od 10 milijuna korisnika Nokijinih pametnih telefona diljem svijeta preuzelo je aplikaciju", objašnjava Der. On ističe ponudu navigacijskih uređaja uz koje korisnici dobivaju i navigacijski set, što uključuje i držač te punjač za auto.

Modeli su Nokia N97 mini, Nokia X6, Nokia 5230 i Nokia E72.

Danas su u fokusu poslovnih korisnika novi Android Xperia mobiteli X10, X10 mini, X10 mini pro, objašnjava Sanja Rodinis, direktorica Sony Ericssona za Hrvatsku i Sloveniju, te dodaje kako trenutačni pokazatelji govore da je Android naj-

Android OS 2012. imati tržišni udjel od oko 19,4 posto, a Apple IOS 15,9 posto. Godine 2009. udjel Androida je bio 2,7, a Apple IOS-a 13,8 posto.

Predviđa se da će tržišni udjel Androida rasti na 22,8 posto u 2014., a IOS-a pasti na 15,3 posto. Na podržavanje operativnog sustava Android na svojim smartphoneima obvezali su se veliki svjetski proizvođači Nokia, Samsung, Sony Ericsson, Huawei, Asustek i ZTE. Takva široka prihvaćenost Androida učinit će ga za pet godina od postanka

tržišnim liderom. Apple IOS, koji je tržište osvojio svojim prijateljskim korisničkim sučeljem i jednostavnošću, još uvijek ima najbolju podršku aplikativnog softvera u odnosu na konkurenciju te se iz Applea hvale kako imaju četiri puta veći tržišni udjel od sada drugog po popularnosti operativnog sustava Androida. Viši direktor i glavni analitičar iSupplija Jagdish Rebello smatra kako će i Google, koji također želi uzeti dio tržišta pametnih telefona, smanjiti zaostajanje za Appleom. G. K.

propulzivniji operativni sustav u posljednjih nekoliko mjeseci, otkako su na tržište stigli prvi Android modeli. Sony Ericsson na tržištu nudi tri Android modela iz obitelji Xperia: X10, X10 mini, X10 mini pro, a najavili su još jedan, X, objašnjava Rodinis.

Od rujna u još dvije županije Splitsko-dalmatinska i manji dio Dubrovačko-neretvanske županije (dio od Neuma prema Metkoviću, otoci Lastovo i Korčula te gotovo cijeli poluotok Pelješac — od Žuljane prema Lovištu) pridružit će se 7. rujna nizu od do sada sedam uspješno digitaliziranih regija Hrvatske. Do sada je prelazak na digitalno emitiranje televizijskih programa ostvarilo

854.172 od ukupno 1.477.377 kućanstava. Program nacionalnih nakladnika na tom će se području od 7. rujna emitirati isključivo digitalnim putem.. Pritom će nakladnici na lokalnoj razini nakon tog datuma još kraće vrijeme istodobno emitirati program analognim i digitalnim putem (K-34), da bi najkasnije do kraja godine i oni prešli na isključivo emitiranje digitalnim putem. Do zaključenja procesa digitalizacije preostao je prelazak još dviju digitalnih regija — D8 i D4. G. K.

ATTilA DER, regionalni direktor Nokije za Adriatic regiju SNIMIO SAŠA ĆETKOVIĆ

RAZViJENO TRŽiŠTE

Glazba i memorija

Prema njezinim riječima, ne smije se smetnuti s uma da i Symbian OS ima svoje poklonike pa Sony Ericsson ne odustaje od te ponude, što su pokazali predstavivši Sony Ericsson Vivaz s HD kamerom te Vivaz pro s HD snimanjem i QWERTY tipkovnicom koji se temelje na Symbian OS-u, kao i Satio, multimedijski telefon s fotoaparatom sa 12 megapiksela.

"Tu je i Windows Mobile, a u tom smo segmentu prisutni s Xperia modelima X1 i X2 te GreenHeart

TV DiGiTAliZAciJA

modelom Aspen. Naravno, tu je i naš popularni OS baziran na Javi. Ljubitelje WalkmanaTM razveselit će vijest da su na tržištu dostupni Sony Ericsson Zylo i Spiro s WalkmanomTM. Još je uvijek vrlo tražen i W995, Walkman telefon s brojnim naprednim glazbenim opcijama i dovoljno mjesta za pohranu mnogo glazbenih sadržaja", zaključuje Rodinis.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Snažan potencijal za razvoj aplikacija

"Tržište je vrlo razvijeno gledamo li na razinu penetracije koja je visoka i na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe", tvrdi Attila Der, regionalni menadžer Nokije za Adriatic regiju, te dodaje kako je dostupno sve više usluga, a operateri imaju dobru ponudu.

"U tom pravcu ide i Nokia strategijom konvergencije mobilnih telefona i interneta koristeći OVI platformu za usluge bazirane na internetu", objašnjava Der. Za njih je, ističe, jako važno da razviju OVI ekosustav i stupe u izravan kontakt s lokalnom zajednicom developera. Kako tvrdi, kroz Nokiju kao tržišnog lidera u uređajima i Symbian kao tržišnog lidera u operativnim sustavima developeri aplikacija imaju najveći potencijal dosegnuti bazu korisnika i izgraditi uspješan poslovni model.

noViTeTi

> prodaja mobitela > noviteti

16 business.hr Srijeda 11/8/2010

Predstavljen BlackBerry Torch

Sredinom kolovoza u SADu počinje prodaja novog RIM-ova smartphonea BlackBerry Torch 9800.

Novi BlackBerry povezuje ono najbolje iz dosadašnjih RIM-ovih pametnih mobitela, a već se po nazivu zaključuje da kompanija polaže velike nade u taj proizvod kao konkurenciju

ostalim smartphoneima iz gornjeg segmenta. Torch je prvi tvrtkin klizni telefon s punom QWERTY tipkovnicom i 3,2-inčnim kapacitivnim ekranom rezolucije 360x480 točaka. Telefon ima i karakterističan optički trackpad, 5-megapikselnu kameru s LED bljeskalicom, 512 MB RAM i 4 GB ugrađene flash memorije (proširive microSD karticama do 32 GB), GPS te podršku za 3G i WiFi mreže. S uređajem se isporučuje i novi operacijski sustav BlackBerry 6. Novi

BlackBerry ima svježe, intuitivno sučelje koje integrira različite načine komuniciranja i pristupa društvenim mrežama te web preglednik s podrškom za HTML5, temeljen na WebKitu. Premda je Torch trenutačni BlackBerryjev adut za borbu s iPhoneom, analitičari smatraju da se njime samo hvata korak s ostalim glavnim igračima na tržištu te da ne nudi nešto novo. G. K.

Heroj prerastao u Legendu PogleD u AnDroiD Za brzinu kojom Android preuzima tržišni udjel konkurentima dijelom je zaslužan svojevrsni vakuum koji je nastao predugim čekanjem da Microsoft uopće odluči što će napraviti na tržištu mobilnih uređaja, a i Nokia je pomogla svojim nejasnim strateškim planovima legenD PokAzuje sve prednosti Android OS-a, ali i poneki nedostatak arhiva business.hr

I

ako HTC Legend izgledom podsjeća na model Hero, od njega se razlikuje boljim performansama pa ga možemo smatrati njegovim nasljednikom.

Kao što je danas sve češće slučaj, pogoni ga Googleov operativni sustav Android. Upravo je višemjesečno testiranje pokazalo sve prednosti tog operativnog sustava, koji uzima sve veći dio tržišnoga kolača.

Ima i jedna nezgodna stvar s tim mobitelom, odnosno njegovim operativnim sustavom. Na Android uređajima interna je memorija jedina na koju je moguće instalirati aplikacije te je pomalo nezgodno što uređaj za tu namjenu ima 185 MB alocirane slobodne memorije. Međutim, to nije prevelik problem s obzirom na to da aplikacije ne zauzimaju puno mjesta.

Android kao operacijski sustav nije iznenadio analitičare, kao ni brzina kojom preuzima tržišni udjel kon-

kurentima. Dijelom je za to zaslužan svojevrsni vakuum koji je nastao predugim čekanjem da Microsoft uopće odluči što će napraviti na tržištu mobilnih uređaja, a i Nokia je pomogla svojim nejasnim strateškim planovima za budućnost. Velik broj developera koji su počeli razvijati aplikacije za novu platformu samo je ubrzao proces korisničkog prihvaćanja Androida, koji je danas po snazi i brzini kojom se nove aplikacije razvijaju odmah iza iPhonea, s očitom prednošću jer nema čvrste ruke u obliku Stevea Jobsa koji je naredio uklanjanje svega što napada Apple. Prema nekim procjenama analitičara, Android bi mogao preteći Appleov iOS već za dvije godine po svojem tržišnom udjelu.

Dobra povezivost

Kućište Legenda, izrađeno od aluminija, dimenzija 112x56,3x11,5 mm izgleda atraktivno i ostavlja dojam profinjenosti. Legend pogoni procesor od 600 MHz, koji u kombinaciji s Android 2.1 OS daje odlične performanse. Radi na GSM/EDGE/3G/HSPA mrežama, a najveće brzine prijenosa podataka su 7,2 Mbps downloada i 2 Mbps uploada.

Povezivost Legenda je vrlo dobra pa ga možemo povezati preko Bluetootha v2.1, Wi-Fi-a i microUSB porta preko kojega se

spaja na PC, a ujedno služi za punjenje baterije. Zaslon AMOLED s prikazom 16,7 milijuna boja napredak je u odnosu na TFT zaslon Heroa.

Legend je opremljen 5megapikselnom kamerom s autofokusom i LED bljeskalicom koja daje kvalitetne slike i videosnimke.

Nezgodno je što se memorijska kartica nalazi ispod baterije pa je za njenu zamjenu potrebno isključiti uređaj. U uređaj je ugrađen prijemnik A-GPS, a na uređaju dolaze i Google maps sa street view funkcionalnošću i Google Latitude servisom za razmjenu lokacije.

Virtualna QWERTY tipkovnica je upotrebljiva, iako ćete je uglavnom koristiti u landscape modu. U portrait modu tipke su uže, pa ih je teže rabiti, iako su u cjelini dobro izvedene s obzirom na dimenzije zaslona. Baterija od 1300 mAh u stvarnim će uvjetima izdržati oko dva dana.

Antonio Jularić Dražen Tomić

brojkA

600

MHz procesor u kombinaciji s Android 2.1 OS-om daje odlične performanse - najveće brzine prijenosa podataka su 7,2 Mbps downloada i 2 Mbps uploada

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

PASOŠ ULAGAČIMA

Crna Gora daje državljanstvo za 500.000 eura Crnogorska je vlada otvorila program "ekonomsko državljanstvo", kojim će davati državljanstvo onima koji investiraju novac u tu zemlju.

"Kao dio kvalifikacijskog postupka za stjecanje crnogorskog državljanstva, zainteresirane osobe će morati investirati minimalno 500.000 eura u Crnu Goru, od čega će dio novca biti izravno uplaćen u državni proračun", priopćila je crnogorska vlada podsjećajući da sličan program primjenjuju i Austrija, Kanada i SAD. Cilj je potaknuti najuspješnije svjetske biznismene da sjedišta svojih kompanija presele u Crnu Goru, uvedu nove tehnologije, unaprijede transfer zna-

nja i vještina i stvore nove mogućnosti zapošljavanja. Crnogorska će vlada na tom programu surađivati s najpoznatijim svjetskim odvjetničkim tvrtkama i konzultantskim kompanijama kako bi se stjecanje crnogorskog državljanstva pružilo samo poslovnim ljudima čiste poslovne biografije i kredibiliteta. Jedan od poznatijih stranaca koji su dobili crnogorsku putovnicu bivši je tajlandski premijer Thaksin Shinawatra, koji planira investirati u hotele na crnogorskom primorju. Navodno su za crnogorsku putovnicu zainteresirani i bivši vlasnik tima Formule 1 Eddie Jordan te ruski tajkun Roman Abramovič. B.hr

ThAKSIN ShINAwATRA, bivši tajlandski premijer, dobio je crnogorsku putovnicu arhiva business.hr

Srijeda 11/8/2010

Od poreza na banke ostao samo slogan BITKA S BANKAMA Kanađani i Kinezi ne žele opterećivati svoje banke dodatnim porezima, a EU to zasad neuspješno pokušava. Velika prednost banaka u toj bitki jest činjenica da gospodarski opravak bez njih teško ide...

PREDSJEDNIK EK Jose Manuel Barroso: EK je impresionirana švedskim modelom, no stvar ne ide dalje od impresije arhiva business.hr

R

ačun za proteklu krizu već je na putu: u Velikoj Britaniji PDV od 2011. raste sa 17,5 na 20 posto; u Njemačkoj se smanjuje pomoć za nezaposlene; u Španjolskoj su ublaženi zakoni o otkazu; u Portugalu se smanjuju mirovine za zaposlene u javnom sektoru; u Francuskoj predlažu povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu.

Većinu europskih zemalja i SAD pritišće veliki de-

ficit, a grčki je primjer pokazao da u financiranju dugova strpljenje tržišta ipak ima svoje granice. Najveća odgovornost za krizu pripisuje se bankarskom sektoru.

Kanadski premijer Stephen Harper, čija je zemlja vrlo dobro prebrodila krizu, od početka je isključio shemu oporezivanja banaka.

Kinezi koji svojim bankama nisu htjeli natovariti dodatni teret postupili su kao Kanađani. S druge su strane države koje su najprije

morale spasiti svoje banke i sada žele smanjiti njihove deficite, a to su prije svega SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Kako ne bi ugrozili ili oslabili konkurentnost svojih banaka, šefovi vlada poput Angele Merkel ili Davida Camerona rado bi u svim zemljama uveli jednake poreze. To je zamišljeno kao sprječavanje bježanja kapitala iz jedne zemlje u drugu. Međutim, zagovornici poreza na banke u slabijem su taboru.

Švedska kao primjer

Njemačkoj bi porez na banke godišnje donio 1,2 milijarde eura prihoda. Umjesto da taj novac potroši, kabinet Angele Merkel predložio je da se novac pohrani u "stabilizacijski fond", koji bi u slučaju nove krize banaka predstavljao neku vrstu osiguravajuće police. Šveđani su zagovornici

poreza na banke. Njihov stabilizacijski fond u 15 godina iznosit će 2,5 posto BDP-a.

Svake godine nekoliko švedskih banaka uplaćuje stotine milijuna švedskih kruna u taj fond. Tamošnji političari reklamiraju svoj model na međunarodnoj sceni navodeći kako je novi porez toliko malen da ne šteti konkurentnosti švedskih banaka, ali je ipak toliko visok da se vremenom može prikupiti znatan iznos.

Europska je komisija impresionirana švedskim modelom. Bruxelles pokušava koordinirati mjere oporezivanja banaka zemalja članica kako bi spriječio uvođenje različitih poreza na banke. EK želi da sve članice Unije otvore stabilizacijske fondove u koje bi se godišnje moglo uplatiti oko 50 milijarda eura. Time bi sve članice EU u slučaju nove krize banaka bile osigura-

ne, a sve banke u EU imale bi jednak tretman.

Milijarde u vjetar

Međutim, tko vjeruje da je dovoljno potaknuti banke na štednju za lošija vremena, mogao bi se razočarati.

Određeni porez na banke uvelike je simboličan. Njemačka je, primjerice, u godinu dana prikupila više od milijardu eura, ali spašavanje banke Hypo Real Estate dosad ju je stajalo više od 100 milijardi eura. Stabilizacijski fond morao bi biti "u pogonu" nekoliko desetljeća da bi imao razmjere koji bi se mogli nositi s potencijalnim prijetnjama.

Prednost banaka jest i činjenica da su nezamjenjive i bez njih nema povratka gospodarskom rastu. I to je pravi razlog zašto se vlade ne upuštaju u "bitku" s bankama.

Alen Legović, Bruxelles

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/8/2010

TEČAJ

LIBURNIA RIVIERA

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u utorak ojačala prema euru 0,07 posto.

Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a tako je iznosio 7,216634 kune. Kuna je ojačala i prema britanskoj funti 0,28 posto, na 8,649927 kuna, te prema švicarskom franku 0,47 posto, na 5,211319 kuna, a oslabila prema američkom dolaru 0,77 posto, na 5,481265 kuna. B.hr

Liburnia Riviera dostavila je u utorak poziv na glavnu skupštinu društva koja će se održati 20. rujna u hotelu Ambasador u Opatiji. Na skupštini bi se trebao prihvatiti prijedlog Uprave i Nadzornog odbora da se cijelim iznosom dobiti iz 2009. godine pokrije dio gubitaka iz prijašnjih godina.

Nakon toga će se razriješiti Uprava i donijeti promjene

Kuna nastavlja rasti prema euru

Članovima NO-a na ruke 7000 kuna

statuta prema kojima će se Uprava povećati s tri na pet članova koje bira NO. Prije isteka mandata iz NO-a se opozivaju Robert Špiljak, Zvonimir Novak, Goran Crnković, Ivo Zrilić, Marko Ćorić i Ivo Dujmović. Za nove članove NO-a izabrat će se Ivo Dujmović, Franco Palma, Ksenija Juhn Bojadžijev, Tin Dolički, Darko Ostoja i Božena Mesec.

U pozivu stoji da će se članovima NO-a mjesečno na ruke isplaćivati naknada od 7000 kuna. N. S.

DARKO OSTOJA, većinski vlasnik Liburnia Rivera Hotela ARHIvA BUSINeSS.HR

HT ima najbolje pro porast marži bilježi s

SVE NA MOBITELU Profitabilnost telekomunikacijskih tvrtki iz šire regije pada zbog konkurencijskog pritiska. Pravi pokretači daljnjeg širenja postaju sve više pametni telefoni s pristupom internetu, a fiksna telefonija stagnira i zbog visokih troškova razvoja mreže

Profitne marže telekomunikacijskih operatera padaju već nekoliko kvartala, tako da je HT-u EBITDA (zarada prije kamata, poreza i amortizacije) marža u prvih šest mjeseci pala 2,61 postotni bod,

dok je EBIT (zarada prije kamata i poreza) marža pala nešto snažnije, 3,12 postotnih bodova. HT i dalje drži najviše profitne marže od svih promatranih telekoma.

Bolje je ipak prošao HT-ov

vlasnik DT kojem je EBITDA marža pala samo 1,76 postotnih bodova, ali mu je zato EBIT marža porasla na 14,28 posto, 1,29 postotnih bodova.

Najbolji profitabilni rezultat pokazao je Telecom Italia,

koji jedini bilježi rast profitnih marži.

Tako je EBITDA marža Telecoma Italia porasla 1,72 postotna boda, a EBIT marža 1,63.

Pad potrošnje i racionali-

bROJKA

80,1 milijun eura iznosila je bruto dobit slovenskih banaka u prvom polugodištu ove godine

PRIhODI NA POlA

IPO KRAJEM GODINE

Tankerkomerc je u utorak objavio poslovne rezultate za prvo polugodište, koji su pokazali da je tvrtka poslovala s neto gubitkom od 39 milijuna kuna. Usporedbe radi, u istom je lanjskom razdoblju Tankerkomerc poslovao s dobiti od 5,5 milijuna kuna. Poslovni prihodi te tvrtke prepolovljeni su te su se sa 121 spustili na samo 60 milijuna kuna. N. S.

Kompanija za telefonsko i internetsko komuniciranje Skype priprema se za inicijalnu javnu ponudu koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine.

Izlistavanje dionica te kompanije na njujorškoj burzi zasigurno će ubrzati uspon Skypea, koji je još prošle godine bio u vlasništvu internetske aukcijske stranice Ebaya. Prema dokumentima

39 mil. kn gubitka Skype za tankerkomerc izlazi na Nasdaq

predanim Komisiji za vrijednosne papire, Skype inicijalnom javnom ponudom planira prikupiti 100 milijuna dolara, ali ta bi svota mogla biti i mnogo viša.

Ebay je prošlog studenoga za 1,9 milijardi dolara prodao Skype skupini investitora među kojima su i Silver Lake Partners te Andreesseen Horowitz.

U prvih šest mjeseci ove godine Skpye je ostvario 406,2 milijuna prihoda, a neto zarada iznosila je 13,1 milijun dolara. B. S.

ofitne marže, a samo Telekom Italia IvIcA MuDRINIć, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a SnImIo HrvojE domInIć

zacija telekomunikacijskih usluga u kombinaciji sa žestokom konkurencijom tarifnim modelima spuštaju prosječnu potrošnju korisnika, što sve telekomunikacijske operatere prisiljava na optimizaciju vlastitih troškova zbog manjih prihoda, ali i na ulaganje u nove usluge.

Nužna kontrola troškova

Trenutačni su pokretači tržišta usluge vezane uz internet, dok je u pokretnoj telefoniji to mobilni pristup internetu koji pokreće dolazak pametnih telefona po sve pristupačnijim cijenama.

Iz analize odabranih telekoma u regiji, vidljivo je da samo rijetki uspijevaju profitne marže (EBITA i EBIT marže) održati na istoj razini kao u prethodnom razdoblju ili ih čak povećati. Pritom se izdvaja Telekom Italia, koji je svoje profitne marže čak uspio povećati u prvom polugodištu ove godine, i to EBITDA maržu na 43,36 posto, dok je EBIT marža porasla na 21,79 posto. U vrlo malom padu EBITDA marže slijedi ga Telekom Austria i u segmentu mobilne telefonije i u segmentu fiksne.

Kod svih ostalih primjetan

je ili mali ili znatniji pad koji rijetko prelazi nekoliko postotnih bodova, što dokazuje da su telekomunikacijski operateri uspjeli kontrolom troškova smanjiti pritisak na svoju profitabilnost unatoč padu prihoda koji je i više nego očit.

Ipak, prema procjenama telekomunikacijskih stručnjaka, pritisak na profitabilnost telekoma, prije svega onih koji su bivši monopolisti na tržištu, nastavit će se i u sljedećih najmanje godinu dana, što zbog krize, što zbog nastavka pritiska manjih telekoma, kako u fiksnom, tako i u mobilnom segmentu.

S druge strane, primjetno je da telekomunikacijski operateri zbog cijele situacije vrlo pažljivo nastavljaju ulagati u novu telekomunikacijsku infrastrukturu. U fiksnoj telefoniji to je prije svega izgradnja optičke infrastrukture koja je potrebna za napredne telekomunikacijske usluge, osobito digitalnu televiziju i povećanje brzina pristupa internetu.

Pritom treba istaknuti kako je i postojeća bakrena infrastruktura, koju posjeduju svi veliki telekomi, vrlo iskoristiva uz korištenje tehnologija poput VDSL-a.

Međutim, kako alternativni telekomi počinju graditi optičke infrastrukture, ja-

sno je da veliki telekomi tu ne žele zaostati. Riječ je o velikim ulaganjima i svi danas jako paze, a uz to vode se i prijepori po kojim uvjetima nakon zamjene bakrenih parica bivši monopolisti trebaju tu infrastrukturu iznajmljivati alternativnim telekomima.

Niža potrošnja

Da prostora za rast ima, dokazuju i dobri rezultati od internetskih usluga, gdje je gotovo kod svih operatera primjetan rast prihoda, ali i prosječne potrošnje po korisniku. Dok HT bilježi pad prihoda od fiksne telefonije oko 4 posto, za isti je postotak rastao prihod od internetske usluge. To svakako treba zahvaliti rastu broja korisnika ADSL-a s jedne te s druge strane rastu broja korisnika internetske televizije (IPTV). Zanimljivo je da pad prosječne potrošnje vezane uz internet bilježi Magyar Telekom (isto u vlasništvu DT-a kao i HT), no razloge za takvo što treba tražiti prije svega u snažnijem padu cijena koji se u Hrvatskoj u ovom segmentu još nije dogodio.

Prema nekim procjenama, pad cijena internetskih usluga neće se tako brzo dogoditi u Hrvatskoj zato što alternativni telekomi zbog velikih ulaganja imaju i velike krat-

koročne i dugoročne obveze i tek sada zapravo stabiliziraju poslovanje.

U segmentu mobilne telefonije pad prosječne potrošnje uobičajen je zbog novih tarifa i spajanja usluga. Međutim, osjeća se veliki poticaj stabilnosti mjesečne potrošnje, čak i njezin rast, potaknut mobilnim pristupom internetu. No kod hrvatskog T-Mobilea pad je iznosio oko 11 posto, dok je Vipnetov pad manji i iznosi oko 9 posto.

Dražen Tomić

buSINESS tv Kapital Network, Srijeda 11. 8.

20:00 20:15

20:50 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI ZELENE MINUTE, emisija o zaštiti okoliša KN REPORT VIJESTI EUROPSKI DNEVNIK, mag.

VIJESTI THE NEW EDGE, mag.

1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI

OGLAS

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR SOS2E NF1N SAVA FB14 SALR NF2R PETG HDOG AELG KBMR TLSG GRVG LKPG

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA FACTOR BANKA 14. IZDAJA SALUS NFD HOLDING PETROL HELIOS AERODROM LJUBLJANA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE LUKA KOPER

BANJALUČKA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A VELE-R-A RSRS-O-B CMEG-R-A SNCN-R-A MPIM-R-A

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA VELEZ AD NEVESINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 CAJAVEC-MEGA AD SANICANI AD PRIJEDOR MPI MODRICA AD MODRICA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKB FBIHKH FBIHKC FBIHKD FBIHKG BHTSR BSNLR FDSSR JPESR BIGFRK3 DCGDR BRPOR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO DC GRADACAC D.D. GRADACAC BORAC PROIZVODNJA OBUCE D.D. TRAVNIK

BEOGRADSKA BURZA ENHL A2013 A2012 A2015 CEBAPB AIKB A2016 A2014 IMTC JGHM A2011 DMNR IMLK FITO ALFA

Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Centrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Imtel computers a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Dimnicar a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TNB GRNT LADI TEL MPT TPLF SBT RM01 RMDEN09

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog INDUSTRISKI LADILNIK TETOVO MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

+

Oznaka

Srijeda 11/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

65,05 7,70 105,96 0,81 135,90 98,00 440,00 2,81 237,50 320,00 23,80 10,40 92,00 11,50 15,50

Najviša

66,50 7,70 106,01 0,83 140,00 98,00 440,00 2,85 239,00 320,10 24,00 10,50 93,00 12,03 16,29

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,07 7,70 105,96 0,81 139,95 98,00 440,00 2,85 239,00 320,00 24,00 10,41 93,00 12,03 15,87

Promet

valuta: EUR - euro 66,01 7,70 37,70 0,83 138,99 9.800,00 440,00 2,85 238,19 320,00 24,00 10,47 92,55 11,57 15,87

-1,08 % -1,53 % -0,04 % -3,21 % -4,34 % 0,00 % 2,33 % 0,00 % 0,08 % 1,85 % -0,41 % -1,05 % 0,00 % -0,08 % -0,81 %

19743 1.303.185,25 10000 77.000,00 1100 41.474,70 43330 35.842,91 173 24.046,10 2 19.600,00 36 15.840,00 3576 10.188,56 42 10.004,60 25 8.000,50 326 7.823,40 726 7.600,18 74 6.849,00 590 6.828,29 427 6.776,97

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,87 30,00 29,00 1,26 1,00 29,90 0,57 0,50 0,10

0,87 30,04 29,15 1,26 1,00 30,00 0,57 0,50 0,10

0,87 30,00 29,01 1,26 1,00 30,00 0,57 0,50 0,10

0,90 -8,11 % 1000800 0,30 0,00 % 90000 0,29 -0,15 % 88460 1,26 0,00 % 15707 1,00 0,00 % 4479 0,30 3,09 % 10000 0,57 -5,00 % 2476 0,50 7,30 % 2500 0,10 0,00 % 6548

900.698,40 27.001,16 25.665,44 19.790,82 4.479,00 2.992,14 1.411,32 1.250,00 654,80

valuta: BAM - konvertabilna marka 98,50 93,17 93,24 88,50 98,60 21,60 14,90 71,01 27,00 3,30 16,00 0,10

905,00 90,51 93,60 84,60 500,00 2.870,00 81,70 87,41 503,00 3.210,00 97,08 10.900,00 1.498,00 5.700,00 8.005,00

3.250,00 3.851,00 3.800,00 619,00 215,00 415,00 26.503,00 3.650,00 2.600,00 95,00 80,00

98,70 93,65 93,50 88,52 98,60 21,82 15,09 76,00 27,00 3,35 16,00 0,10

98,70 93,65 93,50 88,50 98,60 21,82 15,00 71,01 27,00 3,35 16,00 0,10

98,60 0,20 % 93,40 0,15 % 93,26 0,00 % 88,51 0,00 % 98,60 -0,01 % 21,79 1,07 % 15,00 0,00 % 75,26 -7,18 % 27,00 0,00 % 3,32 -1,47 % 16,00 0,00 % 0,10 0,00 %

valuta: RSD - srpski dinar

915,00 910,00 909,93 0,11 % 90,55 90,54 90,54 0,02 % 93,74 93,72 93,72 0,09 % 84,71 84,64 84,64 0,01 % 500,00 500,00 500,00 0,00 % 2.940,00 2.888,00 2.887,82 -0,41 % 81,71 81,71 81,71 0,11 % 87,46 87,42 87,43 -0,01 % 503,00 503,00 503,00 0,00 % 3.210,00 3.210,00 3.210,00 20,00 % 97,10 97,10 97,09 0,03 % 10.900,00 10.900,00 10.900,00 0,00 % 1.520,00 1.510,00 1.509,92 0,60 % 5.700,00 5.700,00 5.700,00 -0,23 % 8.100,00 8.065,00 8.026,98 0,17 %

10896 1.074.349,50 9448 882.440,87 6079 566.948,70 4348 384.838,00 1662 163.873,20 1271 27.692,27 13.513,43 901 129 9.708,73 60 1.620,00 286 950,25 47 752,00 7067 706,70

4989 41820 31341 27982 4556 528 16205 12749 2029 300 9883 78 478 92 63

4.539.621,00 3.786.425,65 2.937.319,76 2.368.458,09 2.278.000,00 1.524.770,00 1.324.048,50 1.114.600,39 1.020.587,00 963.000,00 959.563,67 850.200,00 721.744,00 524.400,00 505.700,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.300,00 3.269,70 3.269,70 3.900,00 3.872,54 3.872,54 3.800,00 3.800,00 3.800,00 620,00 619,96 619,96 215,00 215,00 215,00 415,00 415,00 415,00 27.000,00 26.834,33 26.834,33 3.700,00 3.675,00 3.675,00 2.600,00 2.600,00 2.600,00 96,00 95,53 58,75 80,00 80,00 49,20

1,25 % 264 0,37 % 124 1,10 % 87 -0,01 % 462 0,00 % 1220 0,10 % 584 -0,61 % 6 -0,66 % 40 0,00 % 56 -0,80 % 1792 -1,50 % 1530

863.200,00 480.195,00 330.600,00 286.421,00 262.300,00 242.360,00 161.006,00 147.000,00 145.600,00 105.286,98 75.278,08

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Jugohemija Planinka Salus Tutunska banka Alkaloid

+20% +13,33% +2,33% +1,1% +0,37%

Tržnica Banja Luka Tehnogas Beograd Krka Mercator Makpetrol Skopje

+

Powered by

business.hr

-8,11% -3,14% -1,08% -0,7% -0,66%

Energoprojekt holding Beograd

Fabrika duhana Sarajevo

Najlikvidnija sa 4,5 milijuna dinara prometa na Beogradskoj burzi u utorak je bila dionica Energoprojekt holdinga, čija je cijena rasla 0,1 posto te je zadnja zabilježena iznosila 910 dinara. Kako je objavljeno na stranicama burze, Energoprojekt visokogradnja dobila je posao u Kazahstanu vrijedan više od 21 milijun dinara. Ta je srbijanska kompanija samo u posljednjih mjesec dana ugovorila poslove u vrijednosti većoj od 60 milijuna dinara.

Osim što je zabilježila pad cijene veći od sedam posto, dionica sarajevske Fabrike duhana ostvarila je samo 9708 KM prometa, što je bilo dovoljno za treće mjesto na popisu najlikvidnijih. Samo je 129 dionica promijenilo vlasnika, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 71 do 76 KM. Najniža cijena ujedno je bila i zadnja zabilježena. Dionica BH Telecoma bila je najlikvidnija sa 27.692 KM prometa, a cijena te dionice rasla je više od jedan posto.

+0,11 -7,18

REGIONALNI INdEkSI -0,55% BIRS -0,55% 806,50 817,82 LJSEX -0,67% FIRS +0,04% 1.371,87 3.242,21 Belex15 0,00% MBI10 +0,25% 2.376,81 632,65 Belexline -0,09% MOSTE -0,33% 489,06 1.212,92 SASX10 +1,06% NEX20 -0,72% 13.528,54 885,46 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,59% WIG20 -1,53% 2,489.77 BuX -1,04% 22.538,53 -2,09% -1,26% ATX -1,29% 2.492,02 indeksa na zatvaranju u -1,62% Stanje utorak 10. kolovoza 2010.

FTSE100 5.365,57

dAX 6.264,56

CAC40

3.720,90

MICEX 1,396.21

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,42% S&P500 +0,55% 10.698,75 1.127,79 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,75% ponedjeljak 9. kolovoza 2010.

2.305,69

investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

89,1966

19,97

AC Rusija

41,9678

19,28

PBZ I-Stock

61,6700

19,01

NFD BRIC

28,5523

17,72

ZB trend

128,6200

17,56

ST Global Equity

48,6534

-21,32

FIMA Equity

79,0904

-20,27

C-Zenit

49,3704

-15,21

HPB Dynamic

49,3038

-13,47

Erste Total East

30,9600

-12,27

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Balanced

151,3500

13,08

ZB global

140,2200

11,76

Allianz Portfolio

109,1783

6,82

10,7977

6,52

9,8066

6,45

ICF Balanced

115,8793

-25,14

ST Balanced

178,0107

-18,06

ST Aggressive

64,9277

-16,43

5,4715

-7,58

80,1692

-0,58

AC G Balanced EM HI-balanced

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

172,2000

13,65

OTP euro obveznički

126,6678

12,79

ZB bond

159,7000

10,66

Capital One

156,9200

9,28

PBZ Bond fond

128,0700

9,22

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2801

3,68

Erste Bond

128,5600

5,73

ICF Fixed Income

138,6068

6,33

HPB Obveznički

125,2312

7,79

PBZ Bond fond

128,0700

9,22

ZB euroaktiv Raiffeisen World KD Prvi izbor OTP Europa Plus Ilirika Azijski tigar MP-Global HR Ilirika BRIC Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE PBZ I-Stock MP-Bric HR KD Energija KD Nova Europa C-Zenit HI-growth AC Rusija Aureus Equity NFD BRIC Raiffeisen C. Europe ZB trend ZB BRIC+ HPB Titan OTP meridian 20 Capital Two Ilirika JIE VB High Equity Raiffeisen HR dionice FIMA Equity PBZ Equity fond Aureus US Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € kn € € kn € € € kn kn kn kn kn € € kn € € € € € € kn € kn kn kn kn kn

102,5500 101,2000 12,1669 107,8959 56,7096 289,2030 106,8290 55,9800 89,1966 61,6700 326,5278 9,7049 6,5040 49,3704 8,1970 41,9678 91,4696 28,5523 60,9100 128,6200 98,5700 68,3120 83,9732 67,4300 157,9225 47,6235 68,3100 79,0904 77,5900 115,9090

1,20 1,17 0,95 0,75 0,74 0,74 0,73 0,70 0,68 0,65 0,57 0,56 0,55 0,54 0,49 0,45 0,37 0,36 0,35 0,33 0,30 0,29 0,29 0,28 0,25 0,23 0,23 0,18 0,18 0,16

6,59 5,81 5,32 6,50 1,12 1,00 4,35 0,41 5,83 1,67 -1,28 0,78 8,28 -13,03 0,01 -1,37 -4,39 4,65 -7,02 2,15 6,75 -3,40 -2,42 -6,75 -5,22 0,69 -7,06 -8,38 -8,52 -7,28

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

6,42 8,21 4,85 5,57 12,01 6,51 14,62 1,71 9,65 2,37 1,09 N/A 5,57 -11,47 -0,72 2,20 -3,53 10,00 -8,86 6,16 N/A 1,20 -3,75 -3,08 -5,63 -6,55 -6,88 -7,83 -9,17 3,85

10,11 9,22 7,13 6,77 7,49 12,11 N/A 10,72 19,97 19,01 7,48 N/A 16,28 -15,21 5,65 19,28 -2,93 17,72 1,84 17,56 N/A 8,37 5,54 0,46 -2,40 3,41 5,79 -20,27 1,85 1,71

0,40 0,17 2,65 7,47 -16,17 -13,68 N/A -19,76 -3,82 -14,59 -8,07 N/A -14,15 -24,84 -2,32 -22,42 -1,88 -15,38 -8,91 3,29 N/A -11,75 -7,37 -11,20 8,21 -22,87 -18,07 -3,72 -5,02 8,41

1,18 5,03 5,64 0,25 5,50 2,54 6,83 -1,10 8,49 1,58 -3,93 -2,94 3,10 -12,63 -1,84 3,19 -6,76 5,45 -6,26 5,71 -1,43 -1,49 -3,04 -4,45 -3,80 -4,83 -1,47 -12,57 -6,10 4,38

Imovina

206,124 37,809 5,159 8,469 5,463 5,189 14,602 25,313 13,551 199,791 12,526 5,405 19,198 6,114 67,552 8,970 69,591 9,780 227,144 164,454 58,471 10,545 17,532 6,643 95,659 12,861 14,173 25,884 382,156 15,204

Starost

Datum

6,27 6,85 7,49 1,05 3,22 2,21 0,59 2,64 2,93 3,07 2,41 0,44 2,82 2,47 8,46 3,42 4,69 3,36 5,31 7,79 0,32 3,05 2,28 3,31 5,79 2,86 1,91 6,19 4,93 1,83

09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Ilirika JIE Balanced HI-balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced ZB global Aureus Balanced C-Premium ICF Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global OTP uravnoteženi ST Aggressive Erste Balanced Agram Trust ST Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM KD Balanced

€ € kn € € kn kn kn € kn kn kn € kn kn kn € kn

141,0702 9,8066 109,1783 151,3500 140,2200 80,1692 5,4715 115,8793 107,0600 101,0671 107,9125 64,9277 115,5800 67,6034 178,0107 97,3400 10,7977 8,2979

0,42 0,29 0,29 0,25 0,24 0,23 0,23 0,20 0,20 0,12 0,12 0,02 0,00 0,00 -0,11 -0,15 -0,43 -1,10

-3,15 0,62 1,40 -1,19 -1,07 3,24 -7,04 -7,65 3,59 -4,55 -2,20 -2,71 -3,49 -3,65 -4,17 -5,65 -1,46 3,16

-3,00 0,70 4,17 -0,32 2,19 -1,34 -7,35 -12,90 N/A -5,16 -5,66 -3,38 -3,20 -5,97 -5,70 -5,59 3,24 2,33

2,47 6,45 6,82 13,08 11,76 -0,58 -7,58 -25,14 N/A 1,42 4,36 -16,43 -0,56 0,53 -18,06 3,92 6,52 4,10

7,87 -0,23 7,31 5,35 3,78 -5,29 -15,75 2,13 N/A 0,22 1,65 -8,46 -0,69 -3,26 7,90 4,56 5,50 -4,01

-1,36 0,19 4,05 3,04 2,27 -0,34 -7,26 -9,70 7,06 -5,11 -5,46 -8,62 0,09 -2,88 -7,50 -3,10 4,76 0,54

43,244 65,682 7,083 325,640 731,388 15,864 12,672 12,335 107,051 117,921 39,954 4,192 105,265 12,345 11,665 289,060 12,539 13,033

4,55 8,46 1,25 7,95 9,10 4,07 3,52 8,27 0,42 4,85 4,65 4,88 9,56 2,08 7,58 8,91 1,44 4,56

09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010

€ € € € € kn € € €

126,6678 128,5600 128,0700 172,2000 125,2312 156,9200 159,7000 11,2801 138,6068

0,20 0,16 0,13 0,12 0,11 0,10 0,08 0,08 0,00

2,74 2,18 1,31 2,32 2,56 1,85 1,47 1,26 1,33

2,26 4,86 4,36 5,02 4,34 4,03 4,39 4,17 3,06

12,79 5,73 9,22 13,65 7,79 9,28 10,66 3,68 6,33

5,21 4,43 4,60 6,85 4,75 8,09 5,28 1,44 3,92

3,54 7,37 6,41 7,03 4,87 5,68 5,13 5,00 3,54

10,538 97,019 77,147 291,525 47,846 12,683 187,894 6,034 41,531

4,65 7,19 7,42 8,21 4,85 5,79 9,10 8,46 8,49

09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010

kn $ kn € kn € kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn

136,8600 124,0700 130,6525 10,5564 101,4364 104,4900 131,3500 161,2506 138,9137 124,7800 142,9600 133,6513 121,3671 115,6518 11,2091 139,8035 137,2682 107,2688

0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

0,93 0,49 0,74 0,86 0,77 1,11 0,63 0,47 0,57 1,19 0,83 0,74 0,71 0,81 0,89 0,94 0,56 0,75

1,78 1,62 1,75 1,76 0,10 2,43 1,46 0,93 1,40 2,27 1,71 1,54 1,31 1,57 1,90 1,96 1,24 1,82

4,86 3,12 5,72 4,38 1,34 N/A 4,93 4,23 3,38 4,97 5,76 4,62 3,90 4,52 4,67 6,26 3,15 5,14

4,46 4,13 5,67 4,68 1,39 N/A 6,46 4,87 3,32 4,48 4,91 4,49 4,27 5,41 6,30 4,36 4,71 5,79

2,29 2,13 2,62 2,27 0,21 2,95 1,94 1,37 1,75 2,84 2,46 2,28 1,84 2,01 2,38 2,47 1,48 2,25

925,970 38,821 165,234 35,902 5,265 429,455 1026,962 2865,469 83,106 266,179 1202,488 37,643 116,761 162,321 59,230 102,700 124,708 140,693

7,19 5,33 4,85 1,18 1,03 0,88 11,36 10,05 10,05 8,05 7,46 6,61 4,63 2,76 1,87 7,84 6,88 1,25

09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010 09.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Erste Bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički Capital One ZB bond HI-conservative ICF Fixed Income

nOVčanI fOnDOVI Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash ICF Money Market HI-cash Allianz Cash

+

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

brojka

80,30 dolara iznosila je cijena nafte na Newyorškoj burzi u utorak, dok je u Londonu pala 1,13 posto, na 79,86 dolara

business.hr Srijeda 11/8/2010

reagiranje

Hanfa radi svoj posao

Regulatorna agencija poslala je Business.hr-u reagiranje na tekst "Amerikanci zviždačima daju milijune, a Hrvatska ih kažnjava i otpušta". U nastavku u cijelosti prenosimo reagiranje.

"Radi istinitog i cjelovitog informiranja javnosti u povodu članka objavljenog u dnevniku Business.hr dana 10. kolovoza 2010. autorice Biljane Starčić pod naslovom "Amerikanci zviždačima daju milijune, a Hrvatska ih

kažnjava i otpušta", u kojem autorica iznosi izjavu anonimnog izvora koji spominje "brokerske kuće koje su nastavile raditi unatoč tome što su službeno zatvorene", te prema čijim tvrdnjama "Hanfa to zna i ne čini ništa", Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvješćuje da je zbog uočenih nepravilnosti u poslovanju oduzimala dozvole za rad i zabranjivala poslovanje određenih društava, pri čemu je i Upravni sud potvrđivao odluke Agencije. Agencija nema spoznaja o tome da neko od navedenih društava i dalje pruža in-

SN holding profitira stabiliziranjem LRH PoLako i SigUrno Dok čekaju objavu novih stranih vijesti, rijetki ulagači na ZSE-u utorak su iskoristili za daljnje dizanje Crobexa na niskim prometima I u utorak je na Zagrebačkoj burzi nastavljeno letargično trgovanje, što je i uobičajeno za prvu polovinu kolovoza zbog sezone godišnjih odmora, a smjernica zasad nema ni sa svjetskih burza, gdje ulagači čekaju objavu priopćenja Feda. Crobex je porastao 0,48 posto, na 1885,91 bod, dok je Crobex 10 porastao 0,44 posto, na 1005,34 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 21,7 milijuna kuna, a polovica tog iznosa potrošena je na dionice Hrvatskog

Telekoma. Najveći je domaći telekom pritom pao 0,44 posto, na 257,33 kune.

Dalekovod pao 1,53%

Drugu je najlikvidniju poziciju i titulu dobitnika dana osvojila redovna dionica Croatia osiguranja. Najveći je domaći osiguratelj porastao 1,06 posto, dosegnuvši razinu od 4750 kuna, koliko mu je iznosio dnevni minimum. Dnevna je najviša razina te dionice iznosila 100 kuna, a na nju je potrošeno 1,2 milijuna kuna. Naj-

Kvartalno prokletstvo

drazen.tomic@business.hr

i

ZDravko ZrinUšić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, koje je u utorak iznenadilo prometom i rastom cijene foto cropix

veći dnevni gubitnik bila je dionica zagrebačkog građevinara Dalekovoda. Dalekovod je pao 1,53 posto, na 285,56 kuna. Tom se dionicom trgovalo u rasponu od 285,56 do 289,9 kuna, pri čemu je na 291 dionicu potrošen iznos od siromašnih 83.000 kuna, što je Dalekovod stavilo na dno likvidnosti.

Vrlo dobar dan imali su dioničari SN holdinga, čija je dionica uz više od 385.000 kuna prometa porasla čak 5,26 posto, na okruglih 200 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum. Solidnih četiri posto plusa uhvatio je i Ericsson Nikola Tesla, čija je zadnja cijena iznosila 1361 kunu.

Nikola Sučec

SASX 10 nastavlja dobru izvedbu burzi bila je dionica BH Telecoma sa 27.692 konvertibilnih maraka prometa, a slijedila ju je dionica farmaceuta Bosnalijeka sa 13.513 KM prometa. To su ujedno bile jedine dvije dionice kojima se trgovalo u vrijedno-

komentar

Dražen Tomić

regija

Tri su regijska indeksa utorak zaključila u zelenom, od čega je sarajevski SASX 10 bio u plusu 0,79 posto, a makedonski MBI 10 zabilježio je rast vrijednosti 0,25 posto. Prva na popisu najlikvidnijih na Sarajevskoj

vesticijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na tržištu kapitala. Napominjemo i da autorica teksta nije kontaktirala Agenciju radi provjere navoda iz anonimnih izvora te da termin "brokerska kuća" stupanjem na snagu Zakona o tržištu kapitala 1. siječnja 2009. ne postoji kao zakonska kategorija. Zbog svega navedenog Agencija odbacuje navode iz članka te ih smatra tendencioznim i usmjerenim protiv uloge Agencije kao regulatornog tijela nebankovnog segmenta financijskog sektora u Republici Hrvatskoj."

sti većoj od 10.000 KM. U Skoplju nije bilo milijunaša. Najtrgovanija bila je dionica Komercijalne banke sa 863.200 denara prometa, a cijena joj je rasla 1,25 posto. Beogradski indeks BELEX 15 dan je zaključio

na 632,65 bodova, odnosno u minimalnom plusu, a četirima dionicama trgovalo se u vrijednosti većoj od milijun dinara - Energoprojekt holdingom, Centrobankom, AIK bankom i Imtel computersom. B. S.

dok su mnoge industrijske grane počele bilježiti rast nakon što je dosegnuto dno dna krize, a prema nekima nas čeka još jedno, telekomunikacije su trenutačno pred novim investicijskim ciklusom, a profitabilnost polako pada prije svega velikim bivšim monopolističkim telekomima. Njima je to veliki problem zbog prokletstva kvartalne ekonomije jer svi su na burzi i promatraju ih kao nit vodilju uspješnosti cijelog ICT sektora.

I dok im alternativci pušu za vrat, a države i regulatori traže liberalno tržište, velikim i moćnim preostaje da resurse usmjere na nove usluge koje mogu brže i kvalitetnije razvijati od svojih konkurenata.

Pritom mogu spajati usluge, nadograđivati ih, nuditi sve što ima veze s tehnologijom i to činiti mnogo kvalitetnije.

Sada je potreban samo klik da i potrošači shvate kako je vrijeme krize pri kraju i da počnu ponovno više trošiti, a danas se bez telekomunikacija ne može ni privatno ni poslovno, pa će telekomi opet bilježiti rast.

San Francisco uvodi cijene parkiranja prema potražnji Nova tehnologija naplate parkiranja u San Franciscu donosi revoluciju u načinu izračuna prave, tržišne cijene parkiranja jer omogućuje naplatu prema pokazanom interesu vozača za pojedino parkirno mjesto.

se vozači nižom cijenom preusmjeravaju na manje popularna parkirna mjesta, a višom cijenom ih se odbija od najatraktivnijih pozicija u gradu. Senzori i softver koji upravljaju sustavom cijene prilagođava tako da na svakoj poziciji u gradu bude barem 20 posto raspoloživih parkirnih mjesta.

Dok je sadašnji sustav naplate, kao i u Zagrebu, podijeljen u zone te se posebno naplaćuju garažna parkirna mjesta, sustav cjenika temeljenog na potražnji (demand-responsive pricing) omogućuje da

dOBiTnici dAnA (ZSE) Excelsa nekretnine +14,61% Liburnia Riviera +7,48% Imperial +6,94% Tehnika +5,15% Slavonski ZIF +5,12% 33 Raste

GUBiTnici dAnA (ZSE) Uljanik -52,76% Hrvatski Duhani -28,53% Kaštelanski staklenici -22,56% Transadria -9,21% Varteks -8,6%

11 Nema promjene

27 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed.

1,134.44 149,50

Prom.

0,29% 0,11%

Sirova nafta 81,48 Prirodni plin 4,53 Zlato 1.201,33 Srebro 18,33 Goveda 93,07

0,97% 1,52% 0,32% 0,69% 0,08%

KOnZULTAnTi SKinULi ideJU S inTeRneTA?

UKRATKO...

Rumunjskoj za kampanju 'uvalili' plagirani logo Nova turistička kampanja Rumunjske, koju su zajednički napravili španjolski THR (stoji i iza hrvatskog promidžbenog slogana "Mediteran kakav je nekad bio") i britanski TNS, našla se na udaru optužbi za - plagiranje. Rumunjska je kampanju sa sloganom "Istražite karpatski vrt" predstavila na Svjetskoj izložbi u Šangaju.

Odmah su se pojavile optužbe da je zeleni list, koji se u kampanji pojavljuje iznad imena zemlje, kopija logotipa napravljenog za britansku kompaniju koja se bavi

čistim transportom. Kako piše ugledni Economist, nakon toga se osobno javio autor tog loga, koji je rekao da ga je uključio u on-line knjižnicu gdje ga prodaje za 250 dolara. Rumunjska ministrica turizma Elena Udrea zbog toga je odmah stopirala isplatu honorara autorima kampanje iako će se logo, barem zasad, koristiti, i to zato što se THRTNS, koji tvrdi da je sličnost logotipa slučajna, obvezao da neće koristiti postojeće logotipe, već osmisliti svoje.

N. Rivosechi

STARe OBVeZe

Sjeverna Koreja bi dugove plaćala - ginsengom Sjeverna Koreja Češkoj je ponudila da joj dio duga od 10 milijuna dolara vrati velikom pošiljkom ginsenga. Sjeverna Koreja Češkoj je dužna još iz vremena Čehoslovačke, kada je ta zemlja u Sjevernu Koreju izvozila strojeve, kamione i tramvaje, a P'yongyang sada pet posto tog duga želi vratiti u ginsengu, korijenu koji se koristi u dijetet-

Hoće li euro ponovno pasti ispod 7,20 kuna, pratite na...

www.business.hr

skim pripravcima i čajevima i navodno poboljšava pamćenje, izdržljivost i potenciju.

Vlasti u Češkoj nisu oduševljene idejom o vraćanju duga u "čudotvornom" korijenu pa je zamjenik češkog ministra financija Tomas Zidek rekao kako ih pokušavaju nagovoriti da im pošalju cink, koji bi Česi sami prodali. N. R.

...Bolt zbog leđa neće doći u Split...

Sprinterski rekorder Usain Bolt, tri dana nakon što je izgubio utrku na 100 metar prvi put u dvije godine, objavio je kako zbog ozljede leđa ove sezone više neće nastupati. Bolt je trebao doći u Split

...Pentagon dijeli otkaze...

Ministarstvo obrane SAD-a mora podijeliti nekoliko tisuća otkaza radi štednje. Državni tajnik ministarstva obrane Robert Gates istaknuo je kako je to loše u vrijeme kada je 'svijet sve nestabilniji'

...Buffett strahuje od inflacije...

Najpoznatiji svjetski investitor Warren Buffett smanjuje izloženost svojega portfelja dugoročnim državnim obveznicama iz čega analitičari izvlače zaključak da očekuje skori porast inflacije

www.business.hr