Business.hr broj 697 by Business.hr

SKUP GLUHI TELEFON 8

Da su se osigurali u HBOR-u, ne bi izgubili milijune u Kazahstanu Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, ugovorila je 2005. godine 300 milijuna kuna vrijedan posao za kazahstanski TeleKrone bez osiguranja potraživanja iako je Kazahstan klasificiran kao zemlja visokog rizika

DOKAZ UČINKOVITOSTI 10

Gospodarski atašei morat će u dvije godine povećati robnu razmjenu

četvrtak 12/8/2010

broj 697 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Kanaan ugovorio izvoz flipsa u Tursku vrijedan

100 ŠLEPERA SMOKIJA 4-5 Osim izvoza flipsa iz svog makedonskog pogona, Kanaan pregovara i o izvozu čipsa iz pogona u Donjem Miholjcu u Tursku sljedeće godine s obzirom na to da ove godine čips ne može izvoziti jer su mu poplave odnijele 40 posto krumpira, kaže Zvonko Popović, vlasnik i direktor Kanaana

1 mil. €

Split - nova zvijezda nakon Dubrovnika, Istre i Zadra

Grad velike povijesti uklopio se u moderne turističke trendove koji više preferiraju gradove od "sunce-more-plaža" destinacija. No, presudna su bila ulaganja - pažljivo brendiranje, novi festivali, izložbe, hoteli i apartmani te konobe. Broj noćenja ove je godine porastao 30 posto 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 U lukama prekrcano više tereta U prvih šest mjeseci ove godine u lukama je prekrcano 6 milijuna tona tereta, što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U morskim lukama, u kojima se prekrcava najviše tereta, u prvih šest mjeseci prekrcaj je povećan 8,1 posto, na 5,5 milijuna tona.

business.hr

Iz Azije krenula superbakterija Enterobakterija otporna na gotovo sve antibiotike otkrivena je u britanskim bolnicama kamo su je iz Indije donijeli korisnici medicinskog turizma, stoji u studiji objavljenoj u srijedu. Bakterija "New Delhi metalo-beta-laktamaza" (NDM-1) izolirana je još 2009. u švedskom pacijentu koji se liječio u Indiji, a do danas je nađena u 37 pacijenta u Velikoj Britaniji

Četvrtak 12/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KONTROVERZNA VLADINA IDEJA

Sam spomen poreza na banke dočekan na devizne rezerve za obranu tečaja", dodao je Rohatinski, jasno dajući do znanja da takav prijedlog Vlade HNB ne bi podržao.

GUVERNER Željko Rohatinski ne bi podržao uvođenje poreza ako bi se Vlada odlučila za to

'To je protuustavno'

Snimio Saša ćetković

Ideja o mogućem uvođenju poreza na banke, čini se, potekla je iz jednog od Vladinih "laboratorija", no već je u prvim reakcijama dočekana na nož. Željko Rohatinski, guverner HNBa, objasnio je jučer za magazin Banku kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamate porasle

ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva. "Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje u kojima će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati

Borislav Škegro, savjetnik premijerke, ide dva koraka dalje. On tvrdi kako je takav prijedlog, ako postoji, protuustavan — jer zahvaća samo jedan sektor — i protivan načelima Programa gospodarskog oporavka. Kako kaže Škegro, Program ide za smanjivanjem poreza, a ovo bi bilo uvođenje novog poreza. Usto, uvjeren je, banke bi na to odgovorile prelijevanjem troška na svoje korisnike. Slično razmišlja i Zdeslav Šantić iz Splitske banke: "S obzirom na već ionako

nižu profitabilnost banaka u Hrvatskoj nego na većini matičnih i usporedivih tržišta, može se očekivati kako bi se veći dio tereta ipak morao prebaciti na klijente. U navedenom slučaju moguće bi bilo očekivati povećanje aktivnih kamatnih stopa te smanjenje kreditne aktivnosti domaćih poslovnih banaka, što bi u trenutačnim okolnostima samo odgodilo izlazak gospodarstva iz krize." Šantić navodi i kako se ne smije zaboraviti da je bankarski sektor u Hrvatskoj izrazito stabilan i otporan na šokove, stoga država nije morala osiguravati dodatni kapital i/ili likvidnost za banke kao što je bio slučaj u brojnim zemljama EU, a i šire. Stoga, zaključuje on, uspoređivanje

POVEĆAN PRORAČUNSKI DEFICIT

Broj umirovljenika nezaustavljivo raste Unatoč rekordnom broju turističkih noćenja i dolazaka u srpnju, proračun od toga još nema koristi PDV od pojačane turističke potrošnje u državnu riznicu trebao bi stići tek krajem kolovoza. U međuvremenu je proračunska slika za sedam mjeseci ostala jednako loša - prihodi ne uspi-

jevaju dosegnuti prošlogodišnje, rashodi su veći nego lani, a deficit je gotovo dosegao iznos koji je planiran za cijelu prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva financija koji su iscurili u Jutarnjem listu, deficit je u prvih sedam mjeseci dosegnuo 8,5 milijardi kuna, u usporedbi sa 8,6

milijardi koliko je aktualnim proračunom planirano za cijelu godinu. Proračunski prihodi bili su 1,6 posto ili milijardu kuna manji nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi povećani 1,5 posto ili su 900 milijuna kuna veći nego lani. Pritom se gotovo dvije trećine iznosa za koji su

povećani rashodi odnose na mirovine. Takav rast mirovina rezultate je rasta broja umirovljenika i blagog rasta prosječne mirovine. Prema podacima HZMO-a, u srpnju je mirovinu za lipanj dobilo točno 1.187.509 osoba, što je 2,38 posto ili oko 28.000 više nego u istome mjesecu 2009. godine.

››

biser dana

brojka

49,9

Sanaderov iznenadni i vjerojatno prisilni odlazak, koji je očito bio uvelike marioneta u njihovim rukama, poslužio (je) da baš bivši komunisti preuzmu potpunu kontrolu nad najjačom hrvatskom političkom strankom

milijardi dolara iznosi američki trgovinski manjak u lipnju, što je najveći manjak od listopada 2008. godine i daleko iznad očekivanja ekonomista

Mons. ivan Miklenić, glavni urednik glasa Koncila u komentaru u svom listu

uvodnik

Privatni iznajmljivači a a nož su ključ i ove sezone ›› foto mehkek/cropix

s Velikom Britanijom trenutačno nema smisla.

visoke kamate

No postoje i suprotna mišljenja. Marina Klačmer Čalopa, voditeljica Ekonomike poduzetništva na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, smatra da bi dobit banaka trebalo oporezovati jer Hrvatska ima jedne od najviših kamata. "Pogledajte samo prihode banaka u jeku krize. Gotovo sve posluju s velikim profitima. Uz to, i bankarski sektor mora podnijeti teret krize. Naime, iako su bili direktno povezani s krizom, na kraju su je najmanje osjetili. Naravno, bankari to neće priznati", rekla je Čalopa. b.hr

Prosječna mirovina porasla je 0,37 posto ili desetak kuna, na 2396,62 kuna. Uzmu li se u obzir ta dva podatka, za mirovine je u srpnju ove godine trebalo isplatiti 2,85 milijardi kuna, što je 2,76 posto ili 84 milijuna kuna više nego u srpnju prošle godine. petra bulić

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

privatnom je smještaju prošle godine, kažu službene brojke, ostvareno više od trećinu noćenja u Hrvatskoj, a upućeni smatraju da ta brojka s kapacitetima u sivoj zoni premašuje polovicu ukupnih noćenja. Znatan udjel privatnog smještaja u odnosu na ukupne smještajne kapacitete specifičnost je hrvatskog turizma u odnosu na mediteransku konkurenciju. zbog toga predstavnIcI resornih institucija uspoređujući broj dolazaka i noćenja gostiju u Hrvatskoj s drugim mediteranskim zemljama rijetko navode apsolutne brojke, tj. koliko je ukupno turista bilo u Grčkoj, Francuskoj, Italiji, jer se noćenja u europskim zemljama prate uglavnom samo u kolektivnim smještajnim kapacitetima (hoteli, kampovi) pa su te brojke, kažu, teško usporedive s Hrvatskom. Prošle su godine upravo privatni smještaj i kampovi bili pobjednici sezone, a kakve će rezultate polučiti ove godine, ovisi od destinacije do desti-

nacije. Nakon uspjeha Zadra i već etabliranih destinacija poput Dubrovnika i Istre, ove je godine zvijezda i Split. Broj gostiju u srpnju veći je 30 posto u odnosu na lani. Unatoč nedostatku hotelskih kapaciteta, grad može prihvatiti sve te goste upravo zahvaljujući mreži privatnih iznajmljivača i malih, obiteljskih hotela. IznajmljIvačI apartmana u Hvaru ove su godine na autobusnom kolodvoru otvorili vlastiti ured i dali mu ime recepcija grada. Umjesto da

Iznajmljivači apartmana u Hvaru ove su godine na autobusnom kolodvoru otvorili ured i dali mu ime - recepcija grada. Umjesto da plaćaju proviziju agencijama, sami dočekuju goste i upućuju ih na adrese sa slobodnim ležajevima

plaćaju proviziju agencijama, sami dočekuju goste i upućuju ih na adrese sa slobodnim ležajevima. Zahvaljujući organiziranosti i umreženosti, u Hvaru ove sezone među privatnicima nema praznoga hoda. No, ne cvjetaju ruže baš svugdje. Boris Brajković, predstavnik Udruge iznajmljivača iz Umaga, kaže da mu se još nitko od članova udruge nije pohvalio kako ima više gostiju nego lani. Ili je broj gostiju isti ili ih je manje, a službene brojke govore o rekordnom broju

dolazaka turista u srpnju. Gdje su završili onda ti gosti, pita se Brajković. Unatoč najavljenim pojačanim inspekcijama, dio gostiju je i ove godine završio u sivoj zoni, a iznajmljivači upozoravaju da je pritom najčešće riječ o kućama u vlasništvu stranaca ili vikendaša. prIvatnI su IznajmljIvačI državi dobri kad pumpaju statistike, ali ih ona nije u stanju zaštiti od nelojalne konkurencije, niti je spremna izraditi zakonski okvir u kojem bi mogli lakše poslovati i razvijati se.

tema 4-5

100 ŠLEPERA SMOKIJA Kanaan, proizvođač grickalica iz Donje broji 75 milijuna potrošača, izvozi flips s kikirikijem i aromatizirani

Turci od Kanaan flipsa za milijun Osim izvoza flipsa iz svog makedonskog pogona, Kanaan pregovara i o izvozu čipsa iz pogona u Donjem Miholjcu sljedeće godine s obzirom na to da ove godine čips ne može izvoziti zbog manjka krumpira nakon što su mu poplave odnijele 40 posto krumpira s vlastitih nasada Prva tri od stotinjak šlepera s grickalicama donjomiholjačkog Kanaana, koliko bi ih ove godine trebali poslati na tursko tržište, isporučila su robu prije dva tjedna. Riječ je o flipsu s kikirikijem i aromatiziranom flipsu s pet okusa - pizze, paprike, pikanta, kečapa i sira - koje Kanaan proizvodi u svojoj tvornici u Skoplju u Makedoniji. "Turska prehrambena industrija vrlo je snažna i konkurencija je velika. Tržište je za nas novo i obuhvaća 75 milijuna ljudi, a kriteriji zdravstvene ispravnosti hrane rigorozniji su nego u Europskoj uniji. Trebalo nam je neko vrijeme da se tome prilagodimo i u ponedjeljak su nam stigli podaci analize prema kojima smo ispunili sve zahtjeve pa smo im odmah isporučili tri šlepera robe", ističe Zvonko Popović, vlasnik i direktor Kanaana.

Posljedice poplave

Bit će to otprilike 440 tona na godišnjoj razini u vrijednosti gotovo milijun eura, zbog čega će u makedonskom pogonu povećati proizvodnju čak tridesetak posto, izračunala nam je

Adrijana Sudar, direktorica komercijale. Postoji interes i za čips iz njihova miholjačkog pogona, ali te isporuke ove godine nisu ugovarali zbog poplava. "Krumpir je podbacio u cijeloj regiji i od 170 hektara uglavnom na miholjačkom području poplava nam je odnijela urod s oko 40 posto površina, a našim kooperantima sa 20-ak posto. Stoga krumpir moramo uvoziti, a cijena mu zbog nestašice raste u nebo i neizvjesno je kakvu kvalitetu možemo dobiti, pa smo ove sezone odustali od izvoza čipsa u Tursku", pojašnjava Sudar. Popović očekuje da će s tim krenuti krajem kolovoza 2011. godine, što će im već sljedeće godine u Donjem Miholjcu povećavati proizvodnju desetak posto. Otprije izvoze u Češku i Slovačku, Grčku, Makedoniju, Albaniju i Kosovo te u Bosnu i Hercegovinu, a za srpskog partnera Univer Export odnedavno rade i pod njegovom robnom markom. Od početka lipnja iz pogona u Skoplju i Donjem Miholjcu u Bugarsku izvoze mjesečno po tri šlepera (15-

bROJKE

35,6 538

milijuna kuna ukupnog prihoda ostvario je lani Kanaan

tisuća kuna dobiti imao je lani Kanaan

18 tona) čipsa i flipsa preko distributera Metropool food iz Sofije. Suvlasnik te tvrtke je i suvlasnik Kanaanova pogona u Skoplju pa im je otvorio to tržište. Osim u trgovačkim lancima, robu prodaju i na policama benzinskih crpki. Prvu pošiljku od sedam tona robe izvezli su i u Rumunjsku, gdje su distributeri već platili ulaznice u nekoliko trgovačkih centara, pa nastavljaju isporuku. Kako stižu i novi upiti, očekuju rast izvoza na to tržište. Kanaan dugo nije uspije-

vao ući na police najvećeg domaćeg trgovačkog lanca, ali ove godine uklonili su i tu prepreku.

Jeftina Mađarska

"Napokon smo počeli raditi i s Konzumom, kojemu isporučujemo do tri šlepera mjesečno. Od njih smo

kupili zaštitna sredstva i Zvijezdino ulje te dogovorili posao. Ovih dana dobili smo i poziv na razgovor iz Bille, ali zbog teškoća sa sirovinom ta će suradnja morati pričekati", žali se Zvonko Popović, koji priprema i uvođenje novih proizvodnih programa.

eg Miholjca, prošao je sve analize i na tursko tržište, koje i flips s pet okusa koje proizvodi u svom pogonu u Makedoniji

business.hr Četvrtak 12/8/2010

na naručili n eura godišnje ››

Poplava nam je odnijela urod s oko 40 posto površina i krumpir sada moramo uvoziti. Cijena mu zbog nestašice raste u nebo, a neizvjesno je i kakvu kvalitetu možemo dobiti, pa smo ove sezone odustali od izvoza čipsa u Tursku ZvOnKO POPOvIć, vlasnik i direktor Kanaana Snimio goran flauder

"Išao sam u Mađarsku gledati zemlju kod Harkanja. Ponudili su mi na prodaju 260 hektara i nisam vjerovao kada su mi rekli da traže samo 1800 eura po hektaru, ali kada je čovjek vidio moj terenac kojim sam došao, zatražio je 2200 eura. Ma, išlo bi to i

za 2000 eura. Svakako je mnogo jeftinije nego u Miholjcu, gdje su mi nedavno nudili hektar po 5000 eura. U Mađarskoj mogu kupiti i kanal iz kojega se može navodnjavati zemlja. Tako je čak i jedna poljoprivredna zadruga s hangarom u kojoj bih mogao napraviti

pogon, pa ću dio nove proizvodnje vjerojatno organizirati ondje. Riječ je o guljenom i sjeckanom krumpiru za hotele i trgovine, a uzgajao bi se sigurno na 300 do 400 ha, za što u Hrvatskoj nemam dovoljno zemlje, niti tko za to pokazuje interes. No, razočarali su me

poticaji koje daje Mađarska - oko 150 eura po hektaru, a u nas su dvostruko veći. Nije baš sve bolje u EU", ustvrđuje vlasnik i direktor Kanaana. Popović kaže kako mirne duše odlazi na odmor znajući da je u tvrtki sve u redu i da proizvodnja i broj zapo-

slenih kontinuirano rastu otkad su prije četiri godine počeli raditi u gospodarskoj zoni. Tada su imali 26 zaposlenih, a danas ih je već 78, s kojima je prošle godine ostvario 35,6 milijuna kuna ukupnog prihoda i 538.000 kuna dobiti.

Goran Flauder

tema 6-7

SPLIĆANE PUSTILA FJAKA Nakon Istre, Dubrovnika i Za svoje mjesto pod suncem hvata i Split, koji više ne želi biti sam

Split - nova zvijez Dubrovnika, Istre Grad velike povijesti uklopio se u moderne turističke trendove koji više preferiraju gradove od "sunce-more-plaža" destinacija. No, presudna su bila ulaganja - pažljivo brendiranje, novi festivali, izložbe, hoteli i apartmani te konobe. Broj noćenja ove je godine porastao 30 posto Nedavna utakmica Hajduka i bukureštanskog Dinama okupila je na poljudskom stadionu blizu trideset tisuća ljudi. Unatoč tome, splitske su ulice te večeri bile doslovce prepune, prazan stol u kafiću bilo je gotovo nemoguće naći, a na Peristilu se tražio "jastuk više" za sve koji su željeli uživati na skalama najljepšeg jadranskog trga. Prema najnovijim podacima iz gradske turističke zajednice, Split je u srpnju te u razdoblju od siječnja do srpnja ostvario gotovo nevjerojatni 30-postotni rast broja noćenja, što je na tragu činjenice da je 2008. i 2009. bio proglašen najbrže rastućom turističkom destinacijom u Europi.

Riva postala pozornica

"Lijepi su to podaci, ali su dobrim dijelom posljedica i niske startne pozicije te malog broja smještajnih kapaciteta", kaže nam direktor Turističke zajednice Vedran Matošić. S druge strane, on navodi da je pretvaranje Splita iz nekadašnjeg tranzitnog centra, u koji su gosti dolazili samo da bi se iz njegove trajektne luke (treće na Mediteranu) prevezli na otoke, u hrvatsku turističku senzaciju posljedica desetogodišnjeg plana napravljenog 2005. godine. Naime, turistička zajednica

SPLIT - STATISTIKA srpanj 2010.: 133.825 noćenja srpanj 2009.: 103.499 noćenja prvih sedam mjeseci 2010.: 320.823 noćenja prvih sedam mjeseci 2009.: 247.321 noćenje prvih pet nacija: Nijemci, Poljaci, Britanci, Australci, Francuzi pristajanja kruzera: najavljeno 262

KAKO PRODUŽITI SEZONU?

Želimo postati kongresni centar! Kao i cijeli hrvatski turizam, i Split muči problem produžetka sezone. "Želimo postati kongresni centar, pa smo brošure o ponudi već poslali na najveće kongrese. Nažalost, zasad nudimo samo Spaladium Arenu i krajnje je vrijeme da netko shvati koliko nam je potreban jedan pravi kongresni centar", kaže Matošić. Produženju sezone lijepo pridonose i kruzeri: ove je godine prvi u luku uplovio 3. siječnja, a posljednji je najavljen za Božić.

krenula je u smjeru promoviranja i brendiranja Splita kao grada kulture - s povijesnim nasljeđem, kulturnim institucijama i događanjima, a dobrim je dijelom zaobiđeno oslanjanje na sunce i more ili pak na sport. "Naumili smo pretvoriti ljeto u Splitu u neprekinuti niz manifestacija. Riva je postala konstantna pozornica za brojna događanja", kaže Matošić. Grad velike povijesti sasvim se dobro uklopio u city break trendove koji su gradove pretvorili u mnogo privlačnija odredišta od "sun-

VEDRAN MATOŠIĆ, direktor Turističke zajednice Splita Snimio leo nikolić

ce-more-plaža" destinacija. S druge strane, iako osim hotela Le Meridien Lav u okolici već godinama nije otvoren ni jedan veliki hotel, Split je pretvoren u grad u kojem se smještaj može naći na doslovce svakom uglu, s nekoliko desetaka minijaturnih hotela te bezbrojnih soba i apartmana po starijim dijelovima grada poput Radunice, Bačvica ili Varoša. "Tvrdim da smo stvorili jednu od najboljih mreža privatnog smještaja te znatno poboljšali njegovu kvalitetu. Odjek među turistima doista je fantastičan, a to

se može vidjeti po portalima poput popularnog Trip Advisora", kaže Matošić.

Konstantno puni

Svojevrsnu simbiozu iznajmljivača i turističkih vlasti možda najbolje opisuju iskustva Stipe Malade, vlasnika Ville Diane, jednog od splitskih minijaturnih hotela smještenih uz najprometniju gradsku ulicu. "Imamo samo šest soba, vrlo luksuznih, ali smo konstantno puni od ožujka do studenoga. Zadnje slobodne sobe sjećam se u vrijeme panike zbog islandskog vul-

kana", kaže Malada, koji primjećuje da se boravak turista u Splitu znatno produljio. "Do prije tri-četiri godine gosti su obično dolazili prespavati prije ukrcaja na trajekt ili u avion i nitko nije ostajao više od jednog dana. Sada je prosjek barem tri dana, a mnogi ostaju i cijeli tjedan, pa im Split služi kao dobra baza za obilazak okolnih mjesta, od Makarske do Krke ili čak Plitvica", navodi vlasnik Ville Diane, koji goste nalazi najviše preko interneta i usmenom predajom. Duži boravak turista u

adra koji goste privlače prepoznatljivom destinacijom, mo tranzitni centar za popularne dalmatinske otoke

gradu primjećuje i Venči Čulić Meić, direktorica hotela Marmont. "Osjeća se promjena trenda - kad smo počinjali 2008. godine, 90 posto ljudi je dolazilo na jednu noć, a sad nam gotovo polovica gostiju ostaje po nekoliko dana", kaže Čulić Meić. U Marmontu, koji je uz proslavljeni Vestibul Palace perjanica splitske hotelske ponude s četiri zvjezdice, optimisti su i za posezonu. Za rujan su prodali 70 posto kreveta, a pune i listopad. "Split ima što ponuditi i izvan ljeta i na nama je da to iskoristimo", rekla je

Čulić Meić. Računajući privatni smještaj, hotele, nautičke kapacitete i jedini kamp u Stobreču, Split u svakom trenutku može primiti oko sedam tisuća gostiju. Nije puno, ali ovih se dana očekuje otvaranje hotela Split Radisson Blu, a jednog će dana valjda biti gotov i Kerumov Marjan Hilton, dovoljno blizu je i trogirski hotel Medena, pa Matošić očekuje brz prelazak čarobne brojke od deset tisuća kreveta. Pridonosi tome i nekoliko novootvorenih hostela. Svemu tome u posljednje

vrijeme dodane su i manifestacije poput Enter festivala na Bačvicama ili showa slavnog DJ-a Carla Coxa 13. kolovoza na Rivi. Pokrenut je i Festival mediteranskog filma, Splitsko ljeto je tradicija, a tu je i festival zabavne glazbe. Popravila se i izložbena scena, tu su još uvijek nova Galerija umjetnina i cijeli niz sve boljih muzeja, a bez obzira na kontroverze koje ih prate, nije zanemariva posjećenost izložbi grafika Marca Chagalla, Goye ili Salvadora Dalija. Živnula je i gastronomska scena - tu je nekoliko vrlo do-

Četvrtak 12/8/2010

IZNAJMLJIVAČI ZAOBIŠLI AGENCIJE

'Recepcija grada' popunila sav privatni smještaj na Hvaru foto ponoš/cropix

zda nakon e i Zadra

business.hr

U gradu Hvaru posljednjih dana kod iznajmljivača privatnog smještaja nema ni jednog slobodnog ležaja, a i tijekom cijeloga srpnja bila je slobodna samo pokoja soba, i to samo nakratko. To su podaci iz evidencije koju vodi Udruga iznajmljivača privatnog smještaja grada Hvara. Udruga ove sezone prvi put na hvarskom autobusnom kolodvoru ima vlastiti ured u kojem gostima daju informaciju o slobodnim ležajevima u gradu i tako zaobilaze agencije koje ubiru proviziju. Riječ je o pilot-projektu, a sami iznajmljivači ured su prozvali - recepcijom grada. "Gost više ne dolazi na rizik. Organizirali smo se, umrežili i imamo evidenciju o svakom ležaju u privatnom sektoru. Svaka čast marketinškim aktivnostima našeg ministarstva, ali nećemo imati rezultata ako mi, na terenu, nismo organizirani", poručuje predsjednica udruge Ana Popović. U "recepciji grada" radi se volonterski, a kako se u uredu dijele katalozi ne samo s ponudom smještaja nego i cjelokupnom turističkom

brih konoba, a pred mitskim Fifom na Matejuški svaku se večer stvara stotinjak metara dugi red gostiju željnih "dobre spize i loše usluge", kako se pomalo bizarno reklamira

ponudom Hvara, zanimalo nas je doživljavaju li ih u Turističkoj zajednici kao svojevrsnu konkurenciju. "Tako se možda gledalo na početku, ali oni imaju previše posla oko promocije grada pa za ovaj dio brige oko gostiju nemaju toliko vremena. Mi moramo misliti o gospodarstvu svoga mjesta", objašnjava Ana Popović. Kao dokaz da je ured dobro prihvaćen među hvarskim turistima navodi situaciju s gostima koji su se njima došli požaliti zbog neljubaznosti iznajmljivača skutera. "Nije dovoljno samo sagraditi vile i kuće, moramo izgraditi i sebe, napraviti taj klik u glavi, a ne shvaćati turizam samo kao berbu novca", tumači naša sugovornica, ističući kako se nastoje prilagoditi potrebama gostiju. Jedan od novih trendova u turizmu su, primjerice, sve kraći boravci. "Bilo je i onih koji nisu prihvaćali goste na jednu noć, jer 'što bi mijenjali lancune samo za jedno noćenje', ali takve ne primamo u udrugu", kazala je Popović. Maja Grbić

popularna betula. Živnuo je i centar grada, gdje se sve više kupuje, a i tržnica je postala turistička atrakcija, posebno za putnike s kruzera. Ivica Profaca

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/8/2010

POLJOPRIVREDA

Otkup i prodaja pali 8,4% Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u drugom je tromjesečju iznosila 1,45 milijardi kuna, što je 8,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Od tog je iznosa vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poljoprivrednih tvrtki iznosila 68,1 posto odnosno 991,73 milijuna kuna. Preostalih 31,9 posto odnosi se na otkup od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih je u drugom tromjesečju otkupljeno 464,1 milijun kuna robe. �� drugom tromjesečju 2010. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine vrijednost prodaje smanjena je 3,7 posto, a vrijednost otkupa smanjena je 17,1 posto. �� strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u drugom tromjesečju 2010. grubo obrađeno drvo sudjeluje sa 22,1 posto, sirovo kravlje mlijeko sa 20,8 posto, žive svinje sa 12,6 posto, goveda sa 11,2 posto, perad sa 7,8 posto, vino sa 6,6 posto, svježe povrće sa 5,5 posto, kokošja jaja sa 3,6 posto, žitarice sa 2,9 posto, ribe, svježe ili ohlađene, sa 2,7 posto, a ostali proizvodi sa 4,2 posto. B.hr

IMOVINA

CA: Ne znamo ništa o tužbi Jata

Zagreb. Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines nije dobila nikakvu tužbu od srbijanske zrakoplovne tvrtke Jat Airwaysa pa ne može ni komentirati navedeno, priopćeno je jučer iz Croatia Airlinesa nakon što su srbijanski mediji objavili da Jat od Hrvatske i Croatia Airlinesa potražuje imovinu vrijednu oko 60 milijuna eura te da su pod-

nijeli sudske tužbe u Zagrebu. Pozivajući se na izjavu predstavnika srbijanskoga zračnog prijevoznika Milana Cvejića, mediji navode da u toj imovini Jat ima stanove, poslovne prostore i prodajna mjesta te da s hrvatske strane još nema odgovora. Hrvatska, po riječima Cvejića, pokušava "na svaki način izbjeći vraćanje imovine" jer je, kako kaže, imovina Jata iskorištena za osnivanje Croatia Airlinesa. H

DUGOTRAJNA IMOVINA

Ulaganja smanjena 13,3%

Zagreb. Hrvatski su poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu u 2009. godini uložili 50,8 milijardi kuna, što je 13,3 posto ili 7,8 milijardi kuna manje nego u godini prije, podaci su iz Finine analize financijskih rezultata poduzetnika u prošloj godini. Te je investicije ostvarilo 25.749 poduzetnika ili 28,2 posto od ukupno 91.320 poduzetnika u Hrvat-

skoj u 2009. godini. Najviše su investirali poduzetnici Grada Zagreba - 31,2 milijarde kuna, a najmanje su pak u dugotrajnu imovinu prošle godine uložili poduzetnici Požeško-slavonske županije, 162 milijuna kuna, što čini samo 0,3 posto udjela. Prošlogodišnjih 50,8 milijardi kuna inače je najniži iznos ulaganja u dugotrajnu imovinu u posljednjih pet godina. Najveća su ulaganja u tom razdoblju bila 2007. godine, i to u iznosu 75,5 milijardi kuna. H

Da su se osigura bi izgubili milijun SKUP GLUHI GORDANA KOVAČEVIĆ, TELEFON U predsjedniEricssonu tvrde ca Ericssona Nikole Tesle, da HBOR nije ugovorila je 2005. godine imao dovolj300 milijuna kuna vrijeno kapaciteta dan posao za kazahstanski za kreditiraTeleKrone bez osiguranja nje posla u potraživanja je Kazahstanu pa iako Kazahstan klasificiran su se okrenuli kao zemlja komercijalnoj visokog rizika banci, na čijem su bankrotu dosad izgubili Iako se na rad Hrvatske banke za obnovu i razvoj 126 milijuna (HBOR) domaći poduzetdosad nisu žalili, pikuna. U HBOR- nici tanje može li i ispunjava li u pak tvrde da zaista HBOR zahtjeve domaćih izvoznika otvorio su osiguravali je gubitak Ericssona NiTesle (ENT) na poslu i veće poslove kole u Kazahstanu ukupno vri300 milijuna kuna, te da ih nitko iz jednom i to ne zbog gubitka posla zbog propasti banke Ericssona nije ni već koja ga je kreditirala. u ENT-u su na pitao za kredit upitNaime, Business.hr-a zašto snimio saša ćetković

nisu svoj izvozni projekt financirali i osigurali pri HBOR-u, već pri lokalnoj komercijalnoj banci BTA koja je bankrotirala, odgovorili kako su procijenili da HBOR nema dovoljna novca, kao ni odgovarajuće uvjete kreditiranja kako bi pokrio zahtjeve njihova kazahstanskog kupca TeleKrone. Orhideja Gjenero iz ENT-a navela je kako su u tvrtki samostalno procijenili rizike i ugovorili posao

u Kazahstanu. No, procjenu ENT-a teško je utemeljiti u brojkama ako se pregledaju HBOR-ove brojke i praksa sklapanja ugovora.

Sve ovisi o riziku zemlje

HBOR je lani izdao 63,2 milijuna kuna izvoznih bankarskih garancija, kreditirao 3,78 milijardi kuna preko programa za pripremu izvoza, a osiguranjem je pokrio izvoz vrijedan 2,44 milijarde kuna, od čega je rizicima izloženo

OGLAS

ali u HBOR-u, ne ne u Kazahstanu A da je Ericsson taj izvozni posao u Kazahstan osigurao pri HBOR-u, ne bi trebao ove godine otpisivati 126 milijuna kuna potraživanja, zbog čega je završio u gubitku većem od 75 milijuna kuna u drugom kvartalu. No, uzimanjem kredita u kazahstanskoj BTA banci u startu su zatvorili opciju osiguranja tog posla jer HBOR s tom bankom nema dogovorenu suradnju.

ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave HBOR-a snimio saša ćetković

Sporni akreditivi

bilo 1,67 milijardi kuna. Edvard Ribarić iz odjela za osiguranje izvoza u HBOR-u naveo je i da su imali praksu osiguravati i veće ugovore od ENT-ova. No, potpora hrvatskim izvoznicima, istaknuo je, ovisi i o riziku zemlje te iskustvu poslovanja u pojedinoj zemlji i s pojedinom hrvatskom tvrtkom. U slučaju ENT-ove "avanture" u Kazahstanu poslovali su sa zemljom koja je

prema HBOR-ovoj klasifikaciji rizičnosti država visoko plasirana s indeksom 5, od maksimalnih mogućih 7 klasifikacijskih razreda.

S bankom ne surađuju

Glasnogovornica HBOR-a Koraljka Perutka Fabijanić odgovorila je kako im se nitko iz Ericssona nije ni obratio prilikom dogovaranja posla u Kazahstanu prije pet godina.

Da su HBOR-ova sredstva "ponekad nedovoljna" za zahtjeve izvoznika smatra i Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje. Ipak, kao najveći problem pri izvozu Miloloža je istaknuo izvozne programe koji se moraju pokriti akreditivima. Naime, izvor problema često su inozemne komercijalne banke koje nemaju dogovorenu suradnju s HBORom, a u kojima se prikuplja novac za akreditive. Domaći izvoznici često ulaze u gubitke kada pokušaju pristupiti akreditivima, a ta im potraživanja upravo zbog nepostojanja ugovora između HBOR-a i banke nisu bila osigurana. Nikola Tomić

ERICSSONU PRIZNALI DUG

Pokušat će prodati potraživanje iz propale banke Ericsson Nikola Tesla tražio je 2005. kredit za projekt u Kazahstanu dogovoren s tvrtkom TeleKrona pri kazahstanskoj BTA banci. Ugovor vrijedan 40 milijuna eura pokriven je komercijalnim kreditom, što je uobičajeno prilikom sklapanja međunarodnih ugovora, kako su istaknuli u ENT-u. Ugovor je trebao biti otplaćivan 12 godina s devet godina otplate glavnice i kamate uz tri godine počeka, kako su tražili u Ericssonu. Međutim, BTA se u veljači ove godine slomila pod dugom od 11,6 milijardi dolara i u SAD-u podnijela zahtjev za bankrot. To se odrazilo i na ugovor ENT-a, koji je ostao s nepodmirenih 127 milijuna kuna u BTA-u. Snježana Bahtijari iz ENT-a navela je da su uspjeli osigurati priznavanje potraživanja u potpunosti pa su glasali za plan restrukturiranja BTA, što im je omogućilo da se potraživanje bolje utrži na financijskom tržištu.

LOŠA STATISTIKA

Nitko ne traži osiguranje ulaganja u inozemstvu Iako hrvatske tvrtke od 2005. godine mogu u HBOR-u osim izvoznih poslova osigurati i ulaganja u obliku novca, u stvarima i pravima, kao i diončarske kredite u inozemstvu, glasnogovornica Koraljka Perutka Fabijanić rekla je kako do sad zbog malog interesa nisu sklopili ni jednu policu za osiguranje investicija. Po pitanju ostalih vrsta osiguranja HBOR od početka godine do 31. lipnja nije sklopio nove police osiguranja za dugoročne poslove, a u bližoj regiji postoje aktivne kratkoročne police. Najviše ih je u BiH, u vrijednosti 64,9 milijuna kuna, te u Srbiji u vrijednosti 107 milijuna kuna. U Crnoj Gori je aktivno osigurano 9,1 milijun kuna, a domaći gospodarstvenici imaju 5,6 milijuna kuna osiguranih potraživanja u Grčkoj koja je pogođena dužničkom krizom.

dogaaji

HOTEL CROATIA

Ž. Rešetar otišao iz Lukšić grupe

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/8/2010

ŽELjKO REšETAR bivši direktor Hotela Croatia snimio saša ćetković

Zagreb. Od početka ovog tjedna Željko Rešetar više nije član Uprave Hotela Croatia d.d., niti direktor tog cavtatskog najvažnijeg hotela s pet zvjezdica, niti je više zaposlen u društvima Lukšić grupe, izvijestili su jučer iz cavtatskog Hotela Croatia u ime Nadzornog odbora Hoteli Croatia d.d. i Nadzornog odbora Atlas hotel Odisej d.o.o., čiji je član Uprave Rešetar dosad bio. Obje te hotelske kuće

posluju u sklopu Lukšić grupe, a kako dodaju, sve dužnosti Uprave je nakon odlaska Rešetara preuzeo predsjednik Uprave obje kuće Camilo Soza. Iako iz Hotela Croatia nisu naveli razloge odlaska Rešetara, neslužbeno se doznaje da je do prekida radnog odnosa došlo na Rešetarov zahtjev i to zbog osobnih razloga. Rešetar je na mjestu direktora Hotela Croatia bio od listopada 2008., kada je zamijenio Georga Weilandera, a čiji je prethodnik bio dugogodišnji direktor Frano Tomšić. H

Slučaj Varšavska

Prošireno gradilište

Zagreb. Čelnici udruga Pravo na grad i Zelena akcija rekli su jučer da su pozvali inspekciju na gradilište u Varšavskoj ulici jer su radnici Tehnike na nalog Grada Zagreba proširili gradilište mimo rješenja o zauzimanju javnoprometne površine. Po tom rješenju prolaz za pješake i interventna vozila mora biti širok barem tri metra, a sada je od 75 do 90 centimetara. H

Gospodarski atašei mor godine povećati robnu r DOKAZ UČINKOVITOSTI Ministarstvo vanjskih poslova razradilo je kriterije za nove gospodarske diplomate s kojima će se potpisivati četverogodišnji ugovori, pri čemu će u dvije godine morati biti vidljivo povećanje trgovinske razmjene s određenom zemljom, kaže državni tajnik Andrej Plenković Kad tvrtka želi poboljšati prodaju, angažira prodavače čija plaća barem dijelom ovisi o učinku. Model koji funkcionira za gospodarstvo uskoro bi se, ne posve doslovno, trebao primijeniti i na hrvatsku vanjsku politiku. Uvođenje trgovinskih atašea - projekt čije su glavne poluge Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo gospodarstva te Hrvatska gospodarska komora – trebalo bi početi od rujna, kada će biti poznato i više detalja. Primjerice, jedan od konkretnih problema koje treba riješiti svakako je i odluka o državama u koje će novi diplomati biti poslani.

Kalendar imenovanja

"U rujnu ćemo zajednički odrediti i kalendar, znači intervale slanja diplomata

jer je ipak riječ o trošku, a moramo dogovoriti i u koja ćemo diplomatska prvo slati trgovinske atašee", pojašnjava Andrej Plenković, državni tajnik u MVPEI-u. "Nekoliko je mogućnosti: možemo ih slati u države s kojima već imamo dobru gospodarsku suradnju kako bismo je dodatno potaknuli, a možemo ih slati i u države za koje ocjenjujemo da postoji velik potencijal gospodarske suradnje", pojašnjava Plenković. Odluče li se ministarstva i HGK za drugu mogućnost, a HGK je u tom smjeru krenuo već ove godine otvaranjem predstavništava u Rusiji i Afganistanu, razmišlja se o državama BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina), ali i o zaljevskom području gdje Hrvatska zasad nema diplomatskih predstavništava. Iako Plenković isti-

če da je hrvatski diplomatski sustav trenutačno u fazi racionalizacije, a ne širenja, priznaje da se intenzivno razmišlja upravo o predstavništvu u Kataru, točnije u Dohi, odakle bi se pokrivala cijela regija. Razlog za to su i sve češće gospodarske aktivnosti hrvatskih tvrtki u državama Zaljeva. Ti će detalji o novom sustavu hrvatske gospodarske diplomacije biti poznati na jesen. Ali zasad je poznato da će novozaposleni diploANDREj PLENKOVIć, državni tajnik, kaže kako kandidati za gospodarsku diplomaciju moraju imati VSS, ako je moguće ekonomskog smjera, najmanje pet godina rada u komercijali i znanje dvaju svjetskih jezika snimio hrvoje dominić

SLOVENIJA

Za neplaćene doprinose - zatvor Ljubljana. U Sloveniji se više neće trpjeti ponašanje poslodavaca koji za svoje zaposlenike ne plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, poručili su u srijedu predsjednik slovenske vlade Borut Pahor i ministar pravosuđa Aleš Zalar. U prošloj i ovoj godini protiv takvih je poslodavaca podneseno gotovo 400 prijava, a neplaćanje doprinosa i po sa-

dašnjem zakonu predstavlja kazneno djelo, rekao je Zalar nakon susreta s Pahorom. “Poslodavci koji ne plaćaju doprinose za zaposlene preuzimaju velik rizik i mogu završiti u zatvoru”, rekao je Zalar, dodajući da će sudovi takvim slučajevima dati prioritet. Prošle i ove godine prosvjedovali su djelatnici poduzeća koja su otišla u stečaj, a neka su bila i u vlasništvu države, jer su nakon pokretanja stečaja otkrili da im godinama nisu uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. H

orat će u 2 razmjenu KOMORSKE AKTIVNOSTI

Regulirana suradnja s HGK HGK, kaže Plenković, ima važnu ulogu s obzirom na njegova praktična znanja, a krajem srpnja potpisan ugovor o suradnji između MVPEI-a i HGK jamči mnogo konkretniju suradnju. Predstavnici HGK moći će tako koristiti hrvatska diplomatska predstavništva u svim zemljama u kojima Komora nije službeno prisutna, a dogovorena je i zajednička suradnja u predstavljanju Hrvatske.

mati biti ugovorni djelatnici s kojima se sklapa ugovor na četiri godine. "Nitko ne očekuje rezultate preko noći", kaže Plenković. "Ali ne bude li rezultata za dvije godine, odnosno ako se u nekom razumnom roku ne pokaže povećanje trgovinske razmjene s određenom zemljom, moramo se zapitati o isplativosti rada tog atašea", pojašnjava. Drugim riječima, osobe koje uđu u hrvatsku gospodarsku diplomaciju morat će, kao i u svakoj tvrtki, pokazati neke rezultate.

Šest savjetnika

Da bi se to osiguralo, određeni su prilično konkretni kriteriji koje će te osobe morati ispuniti. Tako se traži VSS, ako je mogu-

će ekonomskog smjera, s najmanje pet godina rada u komercijali i znanjem dvaju svjetskih jezika. "Tražimo ljude koji su poslovno snalažljivi jer će njihov zadatak biti upravo to: otvaranje poslovnih prilika za hrvatske tvrtke", napominje Plenković. Dosadašnji sustav hrvatske diplomacije poznaje tzv. gospodarske savjetnike, no malo je "pravih" gospodarskih savjetnika, odnosno osoba kojima je u veleposlanstvima to primarni posao. Takvi se nalaze u Moskvi, Londonu, Bruxellesu, Berlinu, Beču i Rimu, odnosno u državama s kojima Hrvatska ima dobre gospodarske odnose. Svi ostali imaju i druge diplomatske dužnosti. Iva Ušćumlić Gretić

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/8/2010

InterContInental Hotels

novih 160.000 radnih mjesta London. Najveći svjetski hotelski lanac InterContinentals Hotels Group planira do 2014. otvoriti 160.000 novih radnih mjesta, od čega polovicu u Kini, priopćila je ta kompanija. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci neto dobit grupacije, čiji su glavni hotelski brendovi InterContinental, Crowne Plaza i Holiday Inn, iznosila je 141 mi-

lijun dolara (107 milijuna eura) u usporedbi s neto gubitkom od 29 milijuna dolara zabilježenim u prvoj polovici 2009. godine. Prihodi su istodobno porasli šest posto, na 772 milijuna dolara, priopćila je nadalje kompanija. "U iduće tri do četiri godine planiramo globalno otvoriti 1300 novih hotela", kazao je glasnogovornik InterContinentals Hotels Groupa za novinsku agenciju AFP te dodao da će se u idućih pet godina udvostručiti prisutnost na kineskom tržištu, gdje sada imaju 130 hotela. H

ŠPanJolsKa

Kontrolori leta odustali od štrajka Madrid. Španjolski kontrolori leta dogovorili su se u srijedu o nastavku pregovora sa zračnim vlastima odustavši time od štrajka najavljenog za kolovoz koji bi pokvario ljetne praznike tisućama putnika. Prošloga je tjedna španjolski sindikat kontrolora zračnog prometa (USCA) gotovo jed-

noglasno izglasao štrajk zbog novih pravila o prekovremenom radu i stankama. Kontrolori leta ne uživaju veliku popularnost u Španjolskoj jer se njihovo zanimanje smatra preplaćenim. Glasnogovornik USCA-e Cesar Cabo rekao je da je odluka sindikata da se u kolovozu ne štrajka donesena u kontekstu potencijalne štete za turizam u zemlji. Vlada i turistički djelatnici upozorili su ranije da bi štrajk usred turističke sezone mogao jako naškoditi turističkoj industriji. H/dpa

Dioki želi propalu talijansku tvornicu PoKretanJe ProIZVoDnJe U pogonima talijanske kompanije Vinyls Italia, u kojima je proizvodnja prekinuta lani i koju je talijanska vlada već neuspješno pokušala prodati, prerađivali bi se vinil-klorid monomeri koje će proizvoditi novi Diokijev pogon

roBert JeŽIĆ, predsjednik NO-a i najveći dioničar Diokija foto nacional

Dioki želi investirati u talijansku kemijsku industriju Vinyls Italia, objavio je prošlog tjedna talijanski državni tajnik za gospodarski razvoj Stefano Saglia, a jučer to potvrdio u Novom listu i Robert Ježić, vlasnik Diokija. Detalji razgovora između talijanskog ministarstva i Diokija nisu objavljeni, ali riječ je o ponovnom pokretanju proizvodnje PVC-a nakon godinu dana prekida u tvornici u Ravenni, koja je trenutačno pod posebnom upravom nakon promjene vlasničke strukture. Bude li njihova poslovna suradnja uspješna, moguće je da Dioki uđe u novu vlasničku strukturu talijanske kompanije.

novi direktor

O detaljima nisu željeli govoriti iz Diokija jer je u tijeku postupak izmjene Uprave koju će Robert Ježić 23.

kolovoza prepustiti Vatroslavu Sabliću. No Ježić je najavio kako bi isporuka sirovine (VCM) iz tvornice na Krku za tvornicu u Ravenni mogla početi već ovog mjeseca.

Propali natječaj

Na Krku su, naime, nedavno obnovili potrojenje za proizvodnju vinil-klorid monomera (VCM) Dina Petrokemije, a tu bi sirovinu za svoju proizvodnju koristila talijanska tvornica u Ravenni. S druge strane, Dina Petrokemija za proizvodnju koristi sirovinu iz druge talijanske tvornice koja proizvodi etil-diklorid u Asseminiju na Sardiniji, a tom suradnjom bi se zatvorio PVC lanac na području Mediterana. Prema priopćenju iz talijanskog ministarstva, nakon sastanka predstavnika Diokija sa Sagliom, on je

o Dikijevu interesu obavijestio 'izvanrednu' upravu Vinylsa pozvavši ih da "bez odgode procijene ostvarivost Dikijevih prijedloga". Vinyls obuhvaća tri tvornice u kojima je proizvodnja prekinuta prošle godine nakon što je uvedena takozvana izvanredna uprava. Proljetos je objavljen javni poziv za iskazivanje interesa za tri tvornice, no nije pristigla ni jedna ponuda. Talijanska vlada krajem kolovoza planira raspisati novi natječaj za prodaju Vinyls Italije, a to ostavlja mogućnost Diokijeva ulaska u vlasničku strukturu ako se razvije dobra poslovna suradnja. Bude li proizvodnja u Ravenni uspješna, moguće je i pokretanje proizvodnje emulzionog PVC-a u tvornici Vinyls Italije u Porto Torresu na Sardiniji. R. D.

mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 12/8/2010

Manje ljudi, više vlastitog programa D

a je ovo privatna televizija, pola bi ih bilo viška, rekao je svojedobno Aleksandar Tijanić, generalni direktor Radio-televizije Srbije (RTS), o svojih 4000 zaposlenika. Kako je, međutim, RTS javni servis, menadžment

procjenjuje da na RTS-u ima "samo" oko 1000 zaposlenika koji ispunjavaju uvjete za mirovinu. Program restrukturiranja RTS-a stoga predviđa da će s te televizije u sljedeće dvije godine otići 500 ljudi, čime bi se stvorili uvjeti za zapošljavanje oko 200300 novih mladih novina-

ra, tehničara, producenata i ostalih. U istoj je situaciji i domaći javni servis - Hrvatska radiotelevizija (HRT), na kojemu trenutačno radi nešto manje od 3500 ljudi i gdje ravnateljstvo na čelu s vršiteljem dužnosti glavnog ravnatelja Josipom Popovcem radi na progra-

mu restrukturiranja. Neslužbene procjene govore da će HRT ostati bez 500tinjak svojih zaposlenika, no plan će biti poznat tek sredinom rujna. Popovac će, međutim, morati paziti da, kolokvijalno rečeno, ne odreže prejako i ne ugrozi supstancu javne televizije, što

bi je, kako se vidi na primjerima nekih televizija u regiji, učinilo nerelevantnom u odnosu na komercijalnu konkurenciju.

Pogrešne odluke

"Mađarska javna televizija svojedobno je imala više od 3000 zaposlenih, da bi taj broj pao na oko

INTERNET

H&M je švedska modna kompanija s oko 2000 prodajnih mjesta diljem svijeta i oko 76.000 zaposlenika. Osnovana je 1947. godine, a glavni dio proizvodnje im je High-street fashion svjetski u Kini, Turskoj, Indiji, Banglatrgovački lanci H&M i Zara najavili su pokretanje on-line dešu i Egiptu. Prema Interbrendu, H&M je 21. svjetski trgovine u Velikoj Britaniji već u rujnu, objavio je inter- brend. netski portal Marketingma- Modni trgovački lanac Zara, u vlasništvu španjolskog Ingazine.co.uk. H&M će 16. rujna započeti on-line proda- ditex Groupa, već će 2. rujna ju odjeće za muškarce, žene otvoriti svoj on-line dućanom u Velikoj Britaniji, ali i u Frani djecu, čak i posebne vrste cuskoj, Španjolskoj, Italiji, namještaja koji inače nema u ponudi u svojim dućanima. Njemačkoj i Portugalu. Zara

H&M i Zara on-line dućani > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 12/8/2010

GoRaN RoTIm, novinar vanjskopolitičke redakcije HRT-a foto Skledar/CroPIX

1000 zaposlenih, televiziji je oduzeta zgrada i dodijeljena joj nova, ali za nju mora plaćati skupi najam. Ukinuta joj je pretplata i ovisna je o državnom proračunu, odnosno volji politike, a rezultati gledanosti bili su poražavajući", kaže Nikola Kristić, bivši urednik Informativnog programa HRT-a i jedan od kandidata za glavnog ravnatelja.

››

ima 65 dućana u Velikoj Britaniji, a u njima prodaje i kućne potrepštine iz svojeg programa Zara Home. Vlasnik Indetey Groupa je Amancio Ortega, a ta je grupacija vlasnik i niza drugih brendova. Prvi Zarin dućan otvoren je 1975. godine u Španjolskoj i ubrzo je to postala jedna od najbrže rastućih modnih industrija u svijetu. Osim odjeće, u

DubRaVko mERlIć, direktor produkcijske kuće Castor multimedija foto SamboleC/CroPIX

Zgrada mađarske televizije prodana je kako bi se namirili dugovi i mađarski primjer stoga se, smatra Krstić, i ne može nazvati restrukturiranjem, već prije degradiranjem javnog servisa, koji je sada među najmanje gledanima u toj susjednoj zemlji. Primjer uspješna restrukturiranja mogla bi biti Češka i njezina javna televizija ČTV, smatra

Goran Rotim, novinar vanjskopolitičke redakcije HRT-a i također jedan od kandidata za glavnoga ravnatelja. Tamošnja vlast prije desetak je godina pokušala staviti pod kontrolu tu televiziju, što je izazvalo pobunu dijela novinara koji nisu priznavali novo ravnateljstvo već nekoliko mjeseci na jednom kanalu emitirali svoj program, dok je drugi

HRT je znatno tvrđi orah kada je riječ o borbi za gledanost s komercijalnima televizijama od mnogih drugih sličnih televizija u regiji dobrim dijelom i zato što su emitirali komercijalne američke filmove i serije, sportske događaje i sapunice

kozmetiponudi ima obuću, kozmeti ku... Polovica proizvodnje joj je još u Španjolskoj, 26 posto u ostatku Europe, a 24 posto u Aziji i Africi. Zarine trgovine nalaze se u 80-ak zemalja. G. K.

alEksaNDaR TIjaNIć, generalni direktor Radiotelevizije Srbije (RTS) SnImIo hrvoje domInIć

bio u rukama onih koji su se svrstali na stranu novog ravnateljstva. "Rasplet se dogodio nakon masovnih demonstracija na kojima je dana podrška ČTV-u kao javnoj televiziji. Na koncu je provedeno restrukturiranje u kojemu je broj ljudi smanjen sa oko 2200 na 1800, sada imaju četiri kanala od kojih dva digitalna, financiranje iz pretplate, ali i od marketinga, što je svakako primjer uspješna restrukturiranja", kaže Rotim. Komentirajući predstojeće restrukturiranje HRT-a, Rotim dodaje kako primjer ne bi smio biti RTS, unatoč tome što je Tijanić ipak imao rezultate u gledanosti. Tijanić se u intervjuima za beo-

gradske medije volio pohvaliti kako je razlog tome orijentacija na vlastite programe, a na ne španjolske sapunice, reality programe i turbofolk. Najgledanije emisije RTS-a su Dnevnik, Slagalica, Jutarnji program, Oko, Beogradski program, Upitnik, Kvadratura kruga, Sasvim prirodno, Svjedok - sve domaće proizvodnje.

Vrijeme prilagodbe

"No, domaći je program ujedno najskuplji. Lakše je kupiti američke serije za nekoliko tisuća eura i onda ih vrtjeti nego proizvoditi vlastiti program. U svakom slučaju, novi zakon o HRTu kaže da se javna televizija treba više okrenuti javnim a manje komercijalnim sa-

OGLAS

držajima", kaže Dubravlo Merlić, svojedobno jedno od zaštitnih lica HRT-a, danas producent i direktor tvrtke Castor multimedija. Komentirajući činjenicu da HRT, za razliku od nekih drugih javnih televizija u regiji, nije pomela strana komercijalna konkurencija, Merlić kaže da se to dijelom može zahvaliti tome što su neke od njih, poput RTL-a, relativno kasno ušle na tržište. "HRT je imao vremena za prilagodbu, komercijalno je dobro iskoristio sportski program, kao i kvizove, čime je stvorio prednost, a pomaže mu i to što ima dva kanala", kaže Merlić.

Borba za gledanost

Naši se sugovornici slažu da je HRT znatno tvrđi orah kada je riječ o borbi za gledanost s komercijalnima od mnogih drugih sličnih televizija u regiji, primjerice, slovenske TV SLO. To je dobrim dijelom i zato što su emitirali komercijalne američke filmove i serije, otkupljivali licencije za ključne sportske događaje, sapunice i ostalo, što neke državne televizije nisu radile, a što su odmah počele uvoditi komercijalne televizije kada su ulazile na tržišta tih zemalja. Za restrukutiranje HRTa stoga će, osim smanjenja broja ljudi, a samim time i troškova, biti ključno povećati kvalitetu programa, u čemu je jedna od najvažnijih stavki - vlastiti, domaći porgram. Igor Medić

igor.medic@business.hr

POZNATI I REKLAME

Televizijske reklame učinile glumce pravim zvijezdama Osim poznatih glumaca koji su svojom popularnošću i proizvod trebali učiniti popularnijim, nisu bile rijetke situacije i da su do tada nepoznati glumci postajali poznati zahvaljujući reklamama Reklamna je industrija posljednjih godina ostvarila prepoznatljivu poveznicu između poznatih glumačkih imena te brendova i likova koji se pojavljuju u TV reklamama. Trend je već dugo prisutan na zapadu, a njegove početke u domaćoj reklamnoj industriji gledatelji su mogli vidjeti još krajem 80ih kada je Mladen Crnobrnja Gumbek izgovarao poznatu rečenicu: "Lakše se diše" u reklami za Bronhi. Osim poznatih glumaca koji su svojom popularnošću i proizvod trebali učiniti popularnijim, nisu bile rijetke situacije i da su do tada nepoznati glumci postajali poznati zahvaljujući svojim nastupima u reklamama.

Duhovitost prodaje

Jedan od takvih primjera je Duško Modrinić poznatiji kao Roko u T-Mobileovoj reklami "Ured za van" u kojoj glumi turističkog vodiča koji zavodeći švedsku turisticu izgovara poznatu rečenicu: "Mare, šalji mailom portugalski." Hrvatsku javnost oduševio

je i Emir Hadžihafisbegović kao Bosanac Ante koji uzalud pokušava upaliti luksuzni Porsche Cayenne, a borba Bosanca i tehnike bila je pun pogodak. Sličan koncept primijenjen je i u svojedobnoj kampanji za Max TV kada su Zlatan Zuhrić Zuhra i Enis Bešlagić uzvikivali: "Krumpira, zelja i Max Adsl-a", a ideja je bila da se koristeći motive s kojima se ciljana publika svakodnevno susreće pokuša demistificirati MAXtv, i duhovito prenijeti poruku.

Spoj nespojivog

"Kada se odabire glumac za reklamu, bitno je voditi računa o tome da on ima sposobnost dočaravanja komike trenutka, facijalne gestikulacije i jedinstvene osobnosti koja će se preliti i na brend koji se reklamira", objašnjava Igor Mladinović, glavni kreativni direktor agencije McCann Erickson. Načelo kojim se industrija može voditi je i da glumac bude što poznatiji pa će i proizvod postati poznatiji, no moguće je da poznati glumac jednostavno zasjeni brend pa da gledatelji o reklami pričaju kao o spotu u kojemu glumi određeni glumac, ne percipirajući uopće pri tome brend. "Kada gledamo reklamu za Tomato, vidi se da je Emir donio toliko potrebnu prirodnost i ležernost koja je nedostajala ne samo u rekla-

mama nego i na filmu uopće", dodaje Mladinović. Kao vrlo uspješnu seriju reklama s glumcima spomenuo je i serijal za Karlovačko u kojemu je nastupao trojac Lučev, Navojec i Mikić. "Oni su bili popularni sami po sebi, jednostavno bi došli u studio bez nekog posebno pripremljenog scenarija i nastala bi odlična reklama", dodaje Mladinović. Nakon tog trojca Karlovačko je promijenilo agenciju, pa samim time i koncept, i glavni lik

postao je Karlo, kojeg glumi Borko Perić koji se u nastupnoj reklami mora odreći Karlovačkog na tri mjeseca kako bi osvojio cijeli kamion tog piva. "Neki su glumci jednostavno stvoreni za ulogu, kao primjerice Jadranka Đokić u reklami za Hrvatsku poštansku banku. Geste, mimika i osobnost bile su prepoznatljive i ta je uloga bila stvorena za nju", zaključio je Mladinović. Igor Medić

igor.medic@business.hr

> mediji > marketing > prodaja

business.hr Četvrtak 12/8/2010

RESTRUKTURIRANJE

ISPRAVAK

Pleon Dialogu prihodi porasli 60 posto

Za oglas 300 kn na mjesec

tivnih i lifestyle komunikacija, ističu u Pleonu. "Odluka o restrukturiranju Pleon Dialoga donesena početkom ove godine očito je bila ispravna i zapanjujuće brzo donijela U prvom polugodištu agencije odlične rezultate. Nove je za odnose s javnošću Pleon klijente mahom smo dobivali Partner i Dialog komunikaci- na kompleksnim natječajima, je, nastale restrukturiranjem u konkurenciji s drugim vodećim hrvatskim agencijama za Pleon Dialoga, ostvarile su odnose s javnošću, što je naj60-postotni konsolidirani bolja potvrda poslovne izvrrast prihoda u usporedbi s snosti agencija Pleon Partner istim lanjskim razdobljem. i Dialog komunikacije", izjaRezultat je to poslova sklopljenih s ukupno devet novih vila je Marina Čulić Fischer, klijenata iz područja korpora- izvršna partnerica. B.hr

MARINA ČUlIć FISChER, izvršna partnerica snimio žarko bašić

Media Massa reagirala je na tekst "Jumbo plakati sniženjima drže cijenu", objavljen u prilogu Mediji i marketing 29. srpnja, uz objašnjenje da su agencija za digitalno oglašavanje, ali ne vanjsko nego unutarnje. Cijena nije 300 kuna po danu, kako je navedeno u tekstu, već 300 kuna za mjesec dana ako se potpiše ugovor na 12 mjeseci.

Prvi hrvatski brend za poslovni turizam CROATIAN BUSINESS TOURISM CBTour projekt je Društva inovatora Sigma kojemu je glavni cilj stvoriti okvir za razvoj kvalitetne turističke ponude koja će povećati konkurentnost hrvatskog turizma

TOMISlAV MARJANOVIć, direktor Društva inovatora Sigma snimio hrvoje dominić

VESNA TORBARINA, predsjednica Europske poduzetničke mreže Hrvatske (Enterprise Europe Network - Europa pred vratima Vaše tvrtke) arhiva business.hr

ruštvo inovatora Sigma kreiralo je CBTour, prvi zaštitni brend za razvoj hrvatskog poslovnog turizma. Kako nam je objasnio direktor Društva Tomislav Marjanović, glavni su ciljevi projekta stvoriti okvir za razvoj kvalitetne, suvremene i inovativne turističke ponude koja će povećati konkurentnost hrvatskog turizma na tržištima turističke potražnje i kapitalnih investicija te intenziviranje internetskoga oglašavanja i elektroničke promocije tu-

rizma kao rješenje za olakšanu usporedivost destinacija i cijena te skraćeno vrijeme potrebno za prikupljanje informacija. Dio projekta CBTour je i stvaranje sustava SMT (Service Mark in Tourism) zaštite i certifikacije, diversificiranje i certifikacija pružatelja usluga i proizvoda u općem poslovnom, znanstvenom i kongresnom turizmu te razvijanje novih suvenira.

Natječaj za inovacije

Sigma je početkom lipnja objavila javni natječaj za dodjelu godišnje nagra-

de u poslovnom turizmu "CBTour - inovacije u poslovnom turizmu", a o natječaju je posebnim računalnim sustavom članova društva informirano više od 2000 turističkih subjekata. U provedbu su krenuli samostalno, a projektu su se pridružili i Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Svjetska organizacija kulturnog turizma, te društva M2 Euro Grupa i Promovis. Generalni partner projekta je Europska poduzetnička mreža Hrvatske (Enterprise Europe

Network - Europa pred vratima Vaše tvrtke). Marjanović najavljuje da će se dodjela nagrada održati u povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma, 27. rujna ove godine.

Novčane potpore

"U sustav dodjele nagrade za iduću godinu postavili smo dva ključna cilja: preko međunarodnih fondova dobitnicima nagrade osigurati novčane potpore veće vrijednosti namijenjene za integraciju kreativnih i inovativnih turističkih ideja u gospodarstvo te početi postupak certifikacije za sve prispjele prijave kojim bi se određenim uslugama, proizvodima i tehnologijama hrvatskog poslovnog

turizma dodijelila oznaka CBTour, a sam bi sustav certifikacije bio usklađen prema najvišim normama koje određuju smjernice za provođenje poslovno-turističke djelatnosti", objasnio je Marjanović. Nagrade će biti dodijeljene za šest područja: najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma, najbolji program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma, najbolja usluga hrvatskog poslovnog turizma, najbolji proizvod hrvatskog poslovnog turizma, najbolja tehnologija hrvatskog poslovnog turizma i najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

SlOVENIJA I ISAF

Türk: Nije isključeno povlačenje iz Afganistana Ljubljana. Slovenski predsjednik Danilo Türk ne isključuje mogućnost povlačenja slovenskih vojnika iz misije ISAF u Afganistanu prije predviđenog roka. Na pitanje bi li podržao povlačenje premda je vlada donijela smjernice da slovenski kontingent ostane u ISAF-u do 2012. godine, Türk je u razgovoru za jučerašnje Delo rekao da vladine smjernice treba poštovati, ali da prilike u toj državi zahtijevaju ažurno praćenje stanja, pa je u budućim odlukama potrebno naći širi politički konsenzus. “Ako bi se stanje u Afganistanu radikalno promijenilo, ne isključujem mogućnost da vlada donese i drukčije odluke”, rekao je Türk do-

dajući da se Afganistanci sami moraju dogovoriti o budućim rješenjima za stabilnost te države. U slovenskim važnijim medijima u posljednje je vrijeme objavljeno nekoliko komentara u kojima se navodi da bi Slovenija trebala slijediti primjer Nizozemske i povući svoje vojnike iz misije u Afganistanu. Türk, koji je kao predsjednik države po ustavu i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, ustvrdio je za Delo da je Slovenija i prije primanja u NATO 2004. godine sudjelovala u mirovnim misijama UN-a te da je već onda bila svjesna činjenice da mirovne operacije imaju i rizike za one koji u njima sudjeluju. H

DANIlO TüRk, slovenski predsjednik snimio darko marić

Četvrtak 12/8/2010

ZAŠTITA OkOlIŠA

Moguća kazna BP-u 17,6 mlrd. $ Utvrdi li se teško kršenje zakona o zaštiti okoliša, BP bi se mogao suočiti s kaznom do 4300 dolara po svakom barelu nafte koji je iscurio

ma iz BP-a. Naftnom divu prijete i privatne tužbe, a dosad ih je podnijelo oko 300 privatnih kompanija i osoba.

Nakon što je BP napokon uspio zaustaviti curenje nafte u Meksičkom zaljevu, u žarište interesa dolaze moguće kazne koje će ta naftna kompanija morati snositi zbog nastale štete. Reuters tako navodi da istraga američkog Ministarstva pravosuđa obuhvaća nekoliko strana, uključujući i teško kršenje zakona o zaštiti okoliša, a to bi moglo voditi ka kaznama 'teškim' nekoliko milijardi dolara. Tako bi BP-u zbog svakog barela nafte koji je iscurio u zaljev - a procjenjuje se da je ukupno iscuri 4,1 milijun barela - kazna mogla iznositi 4300 dolara po barelu odnosno 17,63 milijarde dolara ukupno. Dodatna kazna mogla bi biti propisana zbog ozljeda životinja.

BP se obvezao da će dati polog od 20 milijardi dolara za plaćanje odštete pojedincima i tvrtkama koji su pretrpjeli štetu zbog curenja nafte, a odvojio je i 100 milijuna dolara kao potporu nezaposlenim naftnim radnicima. Usto, obvezao se dati i 500 milijuna dolara u sljedećih 10 godina za educiranje o efektima zagađivanja naftom i plinom. Dosad je pak BP platio 303 milijuna dolara odštete za više od 40.000 privatnih osoba i tvrtki, a za čišćenje naftnih onečišćenja platio je 221 milijun dolara. J. B.

Istraga SEC-a

Usto, globa može biti propisana i ako se ispostavi da je netko iz BP pokušao ometati istragu ili dao lažnu izjavu o incidentu. Američka komisija za vrijednosnice (SEC) pak istražuje jesu li neki nezakonito profitirali trgujući povjerljivim informacija-

Polog

303

milijuna dolara odštete pojedincima i tvrtkama isplatio je do sada BP

221

milijun dolara platio je BP do sada čišćenje naftnog onečišćenja

Prihodi Adecca skočili 29 posto NOVA RADNA MJESTA Najveća svjetska tvrtka za posredovanje pri zapošljavanju, švicarski Adecco, imala je odličan drugi kvartal, koji joj je donio i 39 posto višu dobit PATRICk DE MAESENEIRE, glavni izvršni direktor Adecca, kaže da su se u drugom tromjesečju popravili uvjeti poslovanja arhiva b.hr

decco grupa, najveća svjetska tvrtka za posredovanje pri zapošljavanju, objavila je kako je u drugom ovogodišnjem kvartalu ostvarila prihode od 4,6 milijardi eura, što je 29 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po dvoznamenkastoj stopi rasla je i dobit prije oporezivanja koja je iznosila 168 milijuna eura odnosno 39 posto više.

Rast u industriji

Glavni izvršni direktor Adecca Patrick De Maeseneire u izjavi u povodu objave po-

slovnih rezultata rekao je kako su se u drugom tromjesečju popravili uvjeti poslovanja. “Imali smo snažan rast na našim glavnim tržištima u Francuskoj i Sjevernoj Americi. Također su Njemačka, Italija i nordijske zemlje, ali i tržišta brzorastućih zemalja Azije, ostvarili dvoznamenkaste stope rasta”, kazao je De Maeseneire. Dodaje i kako su zahtjevi za posredovanje pri zapošljavanju bili osobito izraženi u industrijskome sektoru. Gledano pojedinačno, najveći rast ostvaren je na tržištima Velike Britanije i Irske, i

to 84 posto, na 411 milijuna eura. Tržišta Njemačke i Austrije imala su rast od 21 posto, na 290 milijuna eura prihoda, a snažan rast ostvaren je i u Sjevernoj Americi, 51 posto, na 925 milijuna eura prihoda.

kontrola troškova

Adecco svoj rast pripisuje i strogoj kontroli troškova, dodaje se u financijskom izvješću te grupe. Prognoze za treći ovogodišnji kvartal ne pokazuju da bi moglo doći do usporavanja odnosno smanjenja prihoda usprkos strahu vezanom uz održivost sadašnjeg ekonomskog oporavka budući da tržišta rada diljme svijeta pokazuju znakove oporavka. Adecco, sa sjedištem u švicarskom Zürichu, vodeća je svjetska tvrtka za upravljanje ljudskim potencijalima koja ima 31.000 zaposlenika u 60 zemalja svijeta. U svijetu na privremenim poslovima Adecco zapošljava oko 700.000 osoba, a u Hrvatskoj je prisutan od 2003. godine. Igor Medić

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/8/2010

KOMUNALAC

U 14 GODINA

Vodoprivreda Zagreb u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak u visini 2,4 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je tvrtka objavila na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Ukupni su prihodi tvrtke u prvom polugodištu pali 24,03 posto, na 26,54 milijuna kuna, dok su rashodi smanjeni 13,28 posto, na 28,94 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su 43,75 posto, na 15 milijuna kuna. B.hr

Japanski jen u srijedu je dosegnuo najviše razine u odnosu na dolar u posljednjih 15 godina, nakon što je američka središnja banka FED odlučila nastaviti kupovati državni dug, čime žele nastaviti stimulirati oporavak ugrožene američke ekonomije. Američki dolar vrijedi 84,79 jena. Na odluku Feda da nastavi kupovati dugove povezane s hipotekama,

Vodoprivreda Rekord jena izgubila 2,4 mil. kn prema dolaru

što je naišlo na kritike niza analitičara, reagiralo je i dioničko tržište koje je dodatno uplašeno opasnošću od deflacije i sporijeg oporavka. Sumorni gospodarski podaci iz Europe i Azije također su utjecali na globalno tržište kapitala pa je tako FTSE All World indeks koji mjeri kompanije u cijelom svijetu pao 0,8 posto, dok je S&P 500 pao 0,5 posto. Cijene nafte također padaju, što je dobar znak pesimizma u vezi s gospodarskim rastom. B.hr

tEČAJ

Kuna neznatno pala prema euru

Kuna je u srijedu na utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na prethodnu listu neznatno oslabila prema euru, 0,007 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,217148 kuna. Kuna je nešto više kuna oslabila prema američkom dolaru, jedan posto, švicarskom franku 0,80 posto te prema britanskoj funti 0,51 posto. H

Najbolja ovogodišnj guma, željezna ruda

KINA DIŽE CIJENE Šok ponude izazvan izglednom manjom dostupnosti pšenice gurnuo je tržište robe u prvi plan, ali pšenica nije bila najatraktivnije ulaganje ove godine nego sirovine koje se koriste u industrijskoj proizvodnji Iako su prošlog mjeseca gotovo svi svjetski analitičari očekivali pad cijena na robnim burzama, mogući preo-

BUsINEss tV Kapital Network, Četvrtak 12. 8. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI OD ČEGA OBOLIJEVAMO Emisija GLAM LX, magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE , magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJEST DRIVE IT! auto magazin

kret spriječili su katastrofalni požari u Rusiji. Pozornost svijeta okrenula se rastućim cijenama pšenice i drugih žitarica koje su izazvale klasični šok ponude. Rast cijena mogao bi se zabilježiti i na tržištu industrijskih i plemenitih metala koji su pali s najviših povijesnih razina zabilježenih prije dvije godine. U fokusu tržišta ponovno je Kina, u kojoj se očekuje novi građevinski bum, koji će definitivno povećati cijene željezne rude, čelika i cementa. U posljednjih godinu dana cijene prirodnog plina, većine voća, kave, pamuka, vune, željezne rude i bakra porasle su više od 20 posto. Guma je na globalnim tržištima poskupjela čak 100 posto, pamuk 50, aluminij 20, a željezna ruda čak 65 posto.

Velike narudžbe iz Kine, u kojoj se očekuje nova građevinska eksplozija, potjerale su cijene željeza i čelika na najviše ovogodišnje razine.

Trendove na globalnom tržištu robe za Business.hr komentirao je Igor Erker, član Uprave Ilirika Vrijednosnih papira: "Situacija u sektoru prehrane još se nije stabilizirala. Naime, rast cijena pšenice i žitarica može biti opasan za svjetski oporavak te po-

Jedan od rijetkih metala čija vrijednost pada još od proljeća ove godine je aluminij, čiji rast trenutačno koči samo visoka cijena proizvodnje te sirove.

sebno opasan za neka azijska gospodarstva. Sektor metala prošao je kroz korekciju u posljednjih nekoliko mjeseci, no cijene metala ponovno su počele rasti. Treba istaknuti da je korekcija zapravo dobrodošla, jer sada imamo izvrsnu priliku za ulazak i nova ulaga-

Cijena govedine na globalnim robnim burzama u prošlih je godinu dana porasla više od 14 posto, prateći tako rast ostalih prehrambenih proizvoda.

nja. Smatramo da tržište metala upravo ulazi u novu dugoročnu fazu rasta."

Čelik u problemima

Erker napominje kako je Ilirka u Hrvatskoj i Sloveniji jako izložena tržištu robe. Fondovi poput slovenskog Energyja

116,16 KN PO DIONICI

TREZOR

IZLAZAK IZ RECESIJE

Na dan 31. srpnja 2010. godine ukupna neto vrijednost imovine zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus nekretnina iznosila je 262,01 milijun kuna. Ukupan broj izdanih dionica iznosio je 2.255.463, dok je vrijednost po dionici bila 116,16 kuna. Vrijednost nekretnina bila je 185,8 milijuna kuna, a vrijednosnih papira 49,1 milijun kuna. B. S.

HUP Zagreb prijavio je u srijedu na stranicama Zagrebačke burze stjecanje 20 vlastitih dionica koje čine 0,0042 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja HUP Zagreb d.d. posjeduje 4901 vlastitu dionicu koje čine 1,0397 posto temeljnog kapitala. U utorak se dionicama HUP-a Zagreb trgovalo po 1495 kuna, 15,85 posto nižoj cijeni od one s kraja prošle godine. J. J.

Sve bolja svjetska gospodarska situacija vjerojatno će rezultirati rastom potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, priopćila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA), upozorivši međutim kako to ovisi o stvarnoj snazi globalnoga gospodarskog oporavka. Globalna potražnja za naftom u ovoj bi godini trebala porasti za 80.000 barela nafte na dan te za

Imovina QUNE-a 262 mil. kuna

HUPZ skupio 4091 dionicu

Raste potražnja za naftom

50.000 barela na dan u idućoj godini, tvrdi IEA. Oporavak svjetskoga gospodarstva vjerojatno će rezultirati rastom ukupne potražnje 2,2 posto, na 86,6 milijuna barela dnevno u 2010., te 1,5 posto u 2011., na 87,9 milijuna barela dnevno. No, IEA je naglasila kako i dalje postoje prijetnje rastu u razvijenim i nekim gospodarstvima u nastajanju te upozorila da bi slabiji rast globalnoga gospodarstva od očekivanog mogao izbrisati očekivani rast potražnje za naftom. B.hr/H

BROJKA

79,42 dolara iznosila je cijena nafte u srijedu na Newyorškoj burzi

ja ulaganja: a, pamuk i aluminij počeo je u travnju 2009. godine i još traje, 17 mjeseci poslije. U tim teškim vremenima nastala su dva problema koja su uzrokovala rast cijena čelika: prvi je bio zatvaranje proizvodnje, što je izazvalo pad zaliha, a drugi rast cijena željeza i koksa. Prvi je problem sada riješen i čini se da zalihe dolaze na zadovoljavajuću razinu, no drugi cijenu čelika još uvijek drži visokom.

MSCI i BDI

Neposredno prije ruske zabrane izvoza pšenice njezina je cijena pala na najnižu razinu u godinu dana, no gubitak je nadoknađen već u prvim danima kolovoza.

ili hrvatskog BRIC-a su do 50 posto izloženi kretanju cijena robe. Isti su fondovi, napominje Erker, u posljednjih deset godina ostvarili izvanredne prinose, a ulagače i fond menadžere najviše raduje činjenica da bi u sljedećih deset godina ti fondovi mogli ostvariti

Stabilizacija zaliha i blagi rast potražnje utjecali su na rast cijena šećera, koji je svoj vrhunac zabilježio početkom ove godine.

još toliko prinosa. Primjerice, Ilirika BRIC u prvom je polugodištu ostvario 12 posto prinosa, dok je Ilirika Energy u plusu oko pet posto. No, neće rasti cijene sve robe, pa analitičari tako očekuju pad cijena čelika i aluminija. Trend rasta cijena čelika

Kratkoročno, trend rasta cijena čelika nastavit će se u idućih nekoliko mjeseci. Trenutačno se čini da će se taj trend nastaviti sve do jeseni 2010. godine. Srednjoročne prognoze također pokazuju da će cijene čelika rasti, ali ako cijene čelika, prema kratkoročnoj prognozi, rekord dosegnu u jesen 2010. godine, tada je vrlo vjerojatno da će početi novi srednjoročni trend. Dakle, nakon potencijalnog vrhunca na jesen, vrlo je vjerojatan scenarij u kojem će cijene padati u idućih 6 do 12 mjeseci. Rast cijena aluminija, koji je započeo u siječnju 2009. godine, završio je prošli mjesec, a riječ je bila o dugom razdoblju rasta cijena nakon kojega slijedi razdoblje u kojem će one padati. Ponuda i potra-

žnja nisu u ravnoteži zbog velikog proizvodnog viška koji je u povijesnom kontekstu zalihe aluminija doveo na rekordnu razinu, a jedini važan čimbenik u rastu cijena bio je porast cijena proizvodnje aluminija koje su i danas visoke. Osim spomenutih sirovina, ostale kategorije uglavnom su u porastu, pa se tako u posljednjih nekoliko tjedana bilježi rast cijena šećera i željezne rude. Najbolji pokazatelj slike tržišta robe je

IgOR ERKER, član Uprave Ilirika Vrijednosnih papira, smatra kako je nedavna korekcija na tržištu metalnih ruda dobrodošla jer omogućuje nova ulaganja prije rasta cijena fOtO fINANcE

MSCI Commodities indeks, koji je od početka godine porastao više od 12 posto ili više od 300 bodova. Drugi pokazatelj stanja na tržištu, Baltic Dry indeks, koji preko cijena brodarskih vozarina ukazuje na stanje ponuda sirovih rasutih tereta, u posljednjih je mjesec dana skočio čak 400 bodova, odbivši se tako od najniže ovogodišnje razine od 1700 bodova na aktualnih 2200 bodova.

Nikola Sučec

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.50

258.98

0.64%

12,715

3,277,066.74

21,207.49

224.24

Adris grupa

254.00

260.00

254.00

-2.31%

9,387

2,398,270.65

1,723.16

228.04

318.99

Atlantska plovidba d.d.

860.00

891.00

867.00

-3.13%

1,292

1,125,379.86

1,209.92

723.23

1,195.95

23.90

25.80

4.41%

30,298

727,170.60

51.68

19.19

48.75

450.00

478.00

466.40

-2.63%

1,479

691,445.56

1,199.64

348.81

517.00

Atlantic grupa

696.01

708.46

700.00

0.72%

873

616,139.75

1,729.00

518.07

760.00

22.80

23.11

23.00

0.39%

23,363

537,057.84

172.50

22.00

61.49

147.00

152.92

-0.02%

3,370

503,891.79

3,471.72

120.30

185.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,340.09

1,400.00

1,365.00

0.29%

306

417,885.81

1,817.70

1,231.00

1,777.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,651.15

1,652.00

1,651.51

-0.03%

193

318,730.96

16,515.10

1,392.00

1,940.00

Uljanik plovidba

563.00

580.00

570.00

-2.73%

468

266,895.33

330.60

533.13

743.00

SN holding

195.00

200.00

0.00%

1,052

209,931.49

544.00

55.95

242.00

1,705.00

1,762.00

1,710.00

-3.44%

172,345.20

271.17

1,600.00

4,375.00

142.52

147.22

144.00

-2.01%

1,061

152,699.43

235.68

124.01

209.00

2,242.00

2,293.99

1.01%

133,020.97

694.26

1,413.01

2,890.00

Institut građevinarstva hrvatske Jadroplov d.d. Liburnia riviera hoteli Dalekovod

282.58

287.00

282.58

-1.04%

456

130,275.46

648.19

270.20

443.00

Privredna banka Zagreb

499.00

500.00

0.00%

170

84,980.00

9,537.38

480.50

715.00

Viadukt

224.00

229.00

228.00

-0.87%

272

61,627.80

104.15

218.00

498.99

1,628.70

1,640.00

1,628.70

-2.47%

60,582.70

362.57

1,160.00

2,093.00

Luka ploče Čakovečki mlinovi

2,994.00

3,000.00

0.20%

56,940.00

315.00

2,107.10

3,799.21

Jadranski naftovod

2,700.00

2,710.00

2,700.00

-2.81%

56,710.00

2,005.68

2,005.00

3,750.00

Zagrebačka banka

219.95

1.36%

242

53,227.90

14,087.44

185.00

310.00

3,601.00

1.15%

50,414.00

361.03

2,851.00

5,898.00

Dom holding

36.30

37.50

37.00

2.46%

1,300

48,023.57

276.29

28.70

54.00

Fima validus

12.73

13.09

13.08

0.77%

3,682

47,399.53

35.34

10.55

29.01

AD plastik

90.00

0.00%

509

45,810.00

377.96

42.00

109.30

Podravka prehrambena industrija, d.d.

282.51

286.00

0.34%

155

44,058.53

1,550.12

230.00

400.00

Slatinska banka

105.02

0.01%

396

41,587.92

96.51

93.60

135.00

Luka Rijeka

185.00

193.19

185.00

-0.01%

222

41,217.16

1,106.39

162.00

246.00

Tvornica stočne hrane

7,200.00

2.86%

36,000.00

97.57

6,600.00

8,000.00

Ledo

Zvijezda

5,800.01

5,810.00

5,800.01

-1.02%

34,810.05

1,276.99

4,301.00

7,679.00

Kraš, prehrambena industrija

397.09

399.10

398.11

-2.90%

33,452.10

546.85

250.05

410.00

Dukat

310.02

-1.93%

100

31,002.00

930.06

240.00

400.00

Solaris

210.50

2.43%

125

26,312.50

130.03

160.00

260.00

52.00

-0.06%

430

22,360.00

113.49

41.00

70.00

Tehnika

Arenaturis

1,064.00

1,085.00

1,064.00

-1.48%

21,490.00

201.59

949.03

2,769.99

Končar

2,025.00

0.75%

20,250.00

62.20

1,652.00

2,198.00

637.00

0.00%

19,747.00

124.48

612.06

640.00

HG Spot

25.50

27.49

6.67%

717

18,380.39

9.07

20.08

109.19

Atlas nekretnine

33.50

34.77

-2.80%

400

13,463.50

115.99

20.00

38.67

Centar banka

255.56

0.00%

12,266.88

15.97

240.01

329.00

Belišće

450.00

0.00%

9,000.00

523.94

290.00

580.00

Viro tvornica šećera d.d.

325.00

325.01

-0.58%

6,500.15

450.68

290.00

505.00

Finvest Corp

101.00

-3.72%

5,050.00

62.39

93.50

142.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.55

30.00

0.03%

168

4,808.00

100.39

15.15

38.70

HTP Korčula

86.00

86.01

86.00

0.82%

4,730.25

36.67

72.10

185.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

HUP - Zagreb

1,490.00

4.20%

4,470.00

702.35

1,125.00

1,860.00

Koka

185.50

1.30%

3,710.00

167.55

183.12

300.00

Istraturist Umag d. d.

369.99

0.54%

3,699.90

1,729.70

270.00

410.00

15.99

3.09%

224

3,581.76

30.71

12.69

37.05

184.00

-3.41%

3,128.00

439.13

174.15

369.00

Metalska industrija Varaždin

2,940.00

-0.34%

2,940.00

44.15

2,211.02

3,130.00

Adriatic Croatia International Club d. d.

2,700.01

3.57%

2,700.01

299.86

2,607.00

3,350.00 300.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Tisak

Cijena dionice Instituta IgH u srijedu je pala na 1710 kuna, što je najniža razina još od ožujka prošle godine, što je možda bilo i najgore razdoblje za Zagrebačku burzu kada je većina dionica bilježila rekordno niske cijene. Nastavak recesije i veliki udar na građevinski sektor ponovno snažno utječu na Institut IgH.

332.84

Končar - elektroindustrija

Konzum

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,83% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Ingra

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Fima proprius d.d.

Cijena dionice Fima Propriusa ne zna za pad već deset dana. U srijedu je promet bio posebno velik, čak 727.000 kuna, a ukupno je protrgovano 30.298 dionica u devet transakcija. Cijena te dionice dosegla je najvišu razinu u zadnjih pet mjeseci, a raspon cijene u srijedu iznosio je dvije kune.

Redovan promet: 12.755.326,50 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

Lavčević

265.73

14.29%

2,657.30

127.07

210.00

Magma d.d.

55.98

3.17%

2,631.06

272.86

48.11

78.00

DIOKI d.d

82.08

86.15

5.06%

2,484.87

348.22

70.07

172.01

2,299.95

5.74%

2,299.95

223.31

1,900.00

2,450.00

130.00

138.90

2.13%

1,994.50

92.00

121.00

179.00

Tehnomont montaža

65.00

-7.14%

1,885.00

17.44

65.00

140.00

Veterina d.d.

65.50

65.51

65.50

0.77%

1,637.72

120.84

52.05

88.99

Petrokemija

118.68

118.69

1.86%

1,424.23

396.56

105.50

192.99 2,013.99

Končar Lošinjska plovidba

1,401.01

-3.31%

1,401.01

877.57

1,200.01

Sunčani Hvar

Tankerska plovidba

26.58

28.00

26.58

5.27%

1,330.42

194.33

25.00

46.97

Hrvatski duhani

46.90

46.15%

281.40

39.53

25.00

74.00

Kutjevo

26.00

4.00%

260.00

148.89

23.11

45.51

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E KBMR SA02 PBGS PET1 RS54 PETG GRVG TLSG SAVA NF1N NF2R LKPG MELR

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA 2. IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL 1. IZDAJA REPUBLIKA SLOVENIJA 54. IZDAJA PETROL GORENJE TELEKOM SLOVENIJE SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NFD HOLDING LUKA KOPER MERCATOR

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D MLPR-R-A RSRS-O-C BLKP-R-A TLKM-R-A APBL-R-A RTEU-R-A RSDS-O-B ZPTP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 MD MALIND-PROMET AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHKC FBIHKB FBIHKG FBIHK1A FBIHK1B BIGFRK3 BSNLR IZEOR BHTSR DCTKR ENISR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO INSTITUT ZA ZASTITU BH TELECOM D.D. SARAJEVO DC TESANJ KRASEVO DD ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB JESV A2012 AGBN MLSU A2015 SJPT A2016 A2014 A2013 ALFA A2011 ENHL TIGR IMLK

AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Imlek a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB TEL RMDEN09 GRNT TPLF MPT STIL TNB CEVI RMDEN02

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TUTUNSKA BANKA SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02

Oznaka

Četvrtak 12/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 65,15 105,96 10,36 101,00 0,67 110,00 103,00 238,00 11,55 90,50 135,10 0,81 2,81 15,80 136,60

Najviša 66,35 106,15 10,50 101,50 0,68 110,00 103,00 242,50 11,80 95,00 137,00 0,82 2,85 16,30 138,20

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,97 106,14 10,40 101,00 0,67 110,00 103,00 238,00 11,80 93,00 135,25 0,82 2,81 15,84 136,70

Promet

valuta: EUR - euro 65,85 37,72 10,50 1.014,42 0,67 1.100,00 42,98 238,33 11,68 91,77 135,74 0,82 2,84 15,83 137,02

-0,12 % 0,17 % -0,10 % -0,88 % -1,47 % 0,00 % -0,96 % -0,42 % -1,91 % 0,00 % -3,36 % 0,37 % -1,40 % -0,19 % -0,68 %

4401 3442 12121 60 47035 28 568 98 1755 133 87 12642 3386 537 61

289.814,94 129.828,52 127.258,88 60.865,00 31.660,49 30.800,00 24.413,72 23.356,90 20.497,79 12.205,50 11.809,00 10.339,95 9.626,49 8.502,67 8.358,60

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,00 0,60 30,00 4,77 1,26 0,00 0,17 87,00 3,92

29,10 0,60 30,00 4,77 1,27 0,00 0,17 87,00 3,92

29,00 0,60 30,00 4,77 1,26 0,00 0,17 87,00 3,92

0,29 0,60 0,30 4,77 1,26 0,00 0,17 0,78 3,92

-0,04 % 125866 -6,25 % 35000 0,00 % 62400 -10,00 % 978 0,00 % 2420 0,00 % 755775 0,00 % 4654 0,00 % 997 -0,25 % 174

36.550,59 21.000,00 18.720,00 4.665,06 3.051,40 1.435,97 814,45 780,65 682,08

valuta: BAM - konvertabilna marka 28,00 94,02 98,60 98,50 33,30 29,60 3,30 14,70 25,00 21,80 2,50 4,00

2.865,00 5.700,00 93,72 7.650,00 1.400,00 84,64 740,00 81,65 87,42 90,53 8.071,00 97,10 910,00 650,00 1.520,00

3.830,00 3.300,00 410,00 78,10 610,00 3.650,00 26.510,00 175,00 3.800,00 741,00 90,00

28,00 94,02 98,60 98,50 33,30 29,60 3,30 14,99 25,00 21,98 2,50 4,03

2.880,00 5.900,00 93,74 7.795,00 1.400,00 84,70 765,00 81,73 87,50 90,58 8.200,00 97,12 920,00 671,00 1.540,00

28,00 94,02 98,60 98,50 33,30 29,60 3,30 14,80 25,00 21,81 2,50 4,03

28,00 94,02 98,60 98,50 33,30 29,60 3,30 14,87 25,00 21,85 2,50 4,02

3,67 % 168509 4.718.252,00 0,56 % 4709 442.740,18 -0,10 % 3645 359.397,00 -0,10 % 1660 163.510,00 0,06 % 2153 71.694,90 0,27 % 1878 55.588,80 -1,49 % 4000 13.200,00 -1,33 % 838 12.460,63 0,00 % 303 7.575,00 -0,05 % 254 5.551,91 0,00 % 1591 3.977,50 -6,28 % 978 3.929,54

valuta: RSD - srpski dinar 2.879,00 5.846,00 93,73 7.650,00 1.400,00 84,67 744,00 81,71 87,48 90,57 8.115,00 97,11 913,00 653,00 1.530,00

2.879,01 -0,31 % 1814 5.222.519,00 5.846,40 6,19 % 763 4.460.800,00 93,73 0,01 % 19178 1.797.623,60 7.776,09 4,14 % 230 1.788.500,00 1.400,00 10,94 % 1200 1.680.000,00 84,67 0,04 % 18829 1.594.304,29 744,21 -0,53 % 2055 1.529.360,00 81,71 0,00 % 18064 1.475.935,25 87,47 0,07 % 16305 1.426.135,90 90,56 0,03 % 15594 1.412.265,05 8.115,24 0,62 % 166 1.347.130,00 97,11 0,01 % 13032 1.265.545,44 913,28 0,33 % 1230 1.123.330,00 653,32 -1,66 % 950 620.653,00 1.529,80 1,32 % 397 607.330,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.900,00 3.854,17 3.854,17 3.351,00 3.339,84 3.339,84 412,00 410,39 410,39 79,90 78,78 48,45 620,00 611,43 611,43 3.651,00 3.650,79 3.650,79 26.800,00 26.727,50 26.727,50 175,00 175,00 175,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 742,00 741,80 741,80 90,00 90,00 55,35

-0,47 % 180 2,15 % 126 -1,11 % 745 -1,53 % 5518 -1,38 % 350 -0,66 % 38 -0,40 % 4 -2,78 % 320 0,00 % 14 -1,09 % 50 -1,10 % 633

693.750,00 420.820,00 305.738,00 267.343,97 214.000,00 138.730,00 106.910,00 56.000,00 53.200,00 37.090,00 35.037,75

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana Sarajevo Komercijalna banka Skopje Elektroprivreda Sarajevo Imlek Beograd Energoprojekt h. Beograd

+5,6% +2,15% +1,85% +1,32% +0,33%

Jedinstvo Sevojno

Energoinvest Sarajevo Sava Gorenje Bosnalijek Krka

business.hr

-6,28% -3,36% -1,91% -1,33% -0,12%

Luka Koper

+6,19 -0,19 Druga najlikvidnija na Beogradskoj burzi sa 4,4 milijuna dinara prometa bila je dionica Jedinstva, koja je u srijedu ujedno zabilježila jedan od većih porasta cijene. Vrijednost te dionice tijekom dana kretala se od 5700 do 5900 dinara, a zadnja je iznosila 5846 dinara. Najtrgovanija je bila dionica niške AIK banke sa 5,2 milijuna dinara prometa, a još je pet dionica ostvarilo promet veći od milijun dinara, no njezina je cijena pala 0,31 posto.

Iako su analitičari KD banke poboljšali preporuku za dionicu slovenske Luke Koper sa 16,7 na 18,7 eura za idućih godinu dana te preporučili kupnju, tom se dionicom na Ljubljanskoj burzi u srijedu trgovalo u iznosu samo 8502 eura, a zadnja zabilježena cijena bila je 15,84 eura. Iz KD banke smatraju da će Luka Koper ove godine ostvariti osam posto više prihoda nego lani, gotovo 123 milijuna eura, dok se 2011. predviđa rast prihoda sedam posto.

REGIONALNI INdEKSI -0,26% BIRS -0,42% 803,14 815,66 LJSEX -0,56% FIRS -0,46% 1.365,55 3.223,91 Belex15 +0,44% MBI10 -0,03% 2.376,11 635,41 Belexline +0,56% MOSTE -0,41% 487,06 1.219,76 SASX10 -0,13% NEX20 +0,39% 13.581,95 884,33 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -1,79% WIG20 -1,53% 2,489.77 BuX -1,77% 22.538,53 -2,09% -2,17% ATX -1,79% 2.447,43 indeksa na zatvaranju u -1,58% Stanje srijedu 10. kolovoza 2010.

FTSE100 5.269,62

dAX 6.153,58

CAC40

3.640,13

MICEX 1,375.54

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,51% S&P500 -0,60% 10.644,25 1.121,06 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,24% utorak 10. kolovoza 2010. 2.277,17

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. HPB WAV DJE

88,3860

19,48

AC Rusija

41,4092

18,06

PBZ I-Stock

61,1500

17,94

NFD BRIC

28,1267

16,32

ZB trend

127,5500

16,19

ST Global Equity

48,6759

-21,00

FIMA Equity

79,1185

-20,21

C-Zenit

48,8012

-16,08

HPB Dynamic

49,4533

-13,22

KD Victoria

14,0757

-12,30

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

151,2200

12,88

ZB global

139,3900

11,08

Allianz Portfolio

109,1010

6,75

9,7847

6,28

10,7882

5,99

ICF Balanced

116,0815

-25,01

ST Balanced

178,0665

-17,91

ST Aggressive

64,5921

-16,70

5,4499

-8,00

79,4374

-1,27

HI-balanced AC G Balanced EM

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

172,2800

13,68

OTP euro obveznički

126,5597

12,66

ZB bond

159,6500

10,29

Capital One

156,9800

9,33

PBZ Bond fond

128,1900

9,27

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2932

3,81

Erste Bond

128,6500

5,75

ICF Fixed Income

138,6284

6,33

HPB Obveznički

125,3419

7,79

PBZ Bond fond

128,1900

9,27

Erste Total East Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice OTP indeksni VB CROBEX10 HPB Dynamic PBZ Equity fond Poba Ico Equity A1 Platinum JIE ST Global Equity HPB Dionički FIMA Equity Capital Two Platinum Blue Chip AC G Dynamic EM Raiffeisen C. Europe VB High Equity OTP meridian 20 HI-growth Ilirika JIE MP-Mena HR ZB aktiv HPB Titan ZB trend PBZ I-Stock OTP Europa Plus HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar ZB euroaktiv

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn € € € kn € € € kn kn € € kn € € € €

31,1400 84,8800 68,6400 37,8062 90,7367 49,4533 77,7900 5505,0500 80,2200 67,2292 48,6759 84,9971 79,1185 67,4500 81,1085 10,7557 60,8100 47,4356 83,6339 8,1600 157,0746 426,6182 94,3900 67,7632 127,5500 61,1500 106,9246 88,3860 56,1400 101,5000

0,58 0,56 0,48 0,47 0,42 0,30 0,26 0,21 0,19 0,10 0,05 0,05 0,04 0,03 -0,08 -0,14 -0,16 -0,39 -0,40 -0,45 -0,54 -0,70 -0,77 -0,80 -0,83 -0,84 -0,90 -0,91 -1,00 -1,02

-9,21 -10,63 -8,59 -9,56 -10,57 -4,64 -9,77 -4,73 -6,64 -4,49 -4,92 -7,02 -8,44 -7,44 -6,81 -1,39 -8,83 -3,49 -6,37 -3,37 -8,09 -7,34 -6,39 -5,10 -2,36 -3,18 0,15 0,67 -3,02 0,10

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-8,36 -10,27 -6,80 -9,60 -9,49 -5,42 -9,30 -6,68 -7,25 -2,36 -4,98 -6,88 -7,94 -2,84 3,99 2,85 -9,41 -7,51 -4,74 -0,97 -6,20 7,51 -1,06 0,47 5,25 1,83 5,11 8,26 9,50 4,55

-11,71 -5,79 6,44 2,90 N/A -13,22 2,18 3,55 2,41 4,39 -21,00 1,85 -20,21 0,88 13,76 6,44 1,10 3,11 4,50 5,29 -2,86 6,83 5,56 7,81 16,19 17,94 6,00 19,48 6,11 10,05

-33,49 -3,34 -17,84 -30,95 N/A -16,31 -4,97 -17,82 -9,42 -12,84 -7,08 -3,29 -3,71 -11,19 -7,73 5,21 -8,94 -22,95 -7,52 -2,37 8,11 2,69 -1,39 -11,97 3,17 -14,81 6,54 -4,12 -16,42 0,24

-8,49 -6,54 -1,00 -3,54 -9,26 -9,96 -5,86 -4,70 -4,43 -5,15 -9,37 -6,12 -12,54 -4,42 2,33 4,46 -6,42 -5,21 -3,43 -2,28 -4,32 9,34 -2,90 -2,28 4,83 0,72 -0,65 7,50 4,44 0,15

Imovina

47,114 206,191 14,173 132,541 7,202 22,032 382,156 5,984 23,187 4,875 14,405 39,560 25,863 6,645 7,522 12,984 227,144 12,861 17,532 67,552 95,659 7,653 509,822 10,545 164,454 199,791 8,469 13,551 5,463 206,124

Starost

Datum

2,86 4,83 1,92 2,62 0,56 3,95 4,93 3,04 2,23 2,89 9,80 4,85 6,19 3,31 2,60 1,44 5,31 2,86 2,28 8,46 5,79 2,43 4,13 3,05 7,79 3,07 1,06 2,94 3,22 6,27

10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Erste Balanced ICF Balanced PBZ Global fond ST Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige HPB Global Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM HI-balanced OTP uravnoteženi C-Premium Ilirika JIE Balanced ST Aggressive ZB global Aureus Balanced KD Balanced

€ kn kn kn kn € kn kn € € € kn kn € kn € kn kn

115,7900 116,0815 97,4500 178,0665 67,6162 107,0600 101,0569 109,1010 151,2200 10,7882 9,7847 107,6676 5,4499 140,3976 64,5921 139,3900 79,4374 8,0501

0,18 0,17 0,11 0,03 0,02 0,00 -0,01 -0,07 -0,09 -0,09 -0,22 -0,23 -0,39 -0,48 -0,52 -0,59 -0,91 -2,99

-4,86 -8,42 -6,79 -4,39 -4,57 3,14 -5,07 0,27 -2,07 -1,22 -1,33 -5,90 -7,87 -5,59 -5,89 -4,08 -2,01 -1,68

-3,00 -12,92 -5,51 -5,75 -6,03 N/A -5,11 3,94 -0,32 3,05 0,56 -5,79 -7,70 -3,45 -4,04 1,27 -2,04 -1,03

-0,43 -25,01 3,97 -17,91 0,25 N/A 1,32 6,75 12,88 5,99 6,28 3,77 -8,00 2,03 -16,70 11,08 -1,27 0,71

-0,67 2,15 4,57 7,91 -3,24 N/A 0,22 7,23 5,34 5,42 -0,26 1,60 -15,84 7,75 -8,55 3,71 -5,50 -4,64

0,27 -9,55 -2,99 -7,47 -2,87 7,06 -5,12 3,98 2,95 4,67 -0,03 -5,67 -7,63 -1,83 -9,10 1,66 -1,25 -2,46

105,265 12,335 289,060 11,665 11,870 107,051 117,921 7,077 325,640 12,539 65,682 39,954 12,672 43,244 4,192 731,388 15,721 13,033

9,56 8,28 8,91 7,59 2,08 0,42 4,85 1,25 7,95 1,44 8,46 4,66 3,52 4,55 4,89 9,11 4,07 4,57

10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010

€ € € € € kn € € €

11,2932 128,1900 125,3419 128,6500 172,2800 156,9800 138,6284 159,6500 126,5597

0,12 0,09 0,09 0,07 0,05 0,04 0,02 -0,03 -0,09

1,36 1,24 2,56 2,18 2,16 1,86 1,36 1,10 0,28

4,33 4,45 4,22 4,93 5,06 4,01 3,09 4,33 2,19

3,81 9,27 7,79 5,75 13,68 9,33 6,33 10,29 12,66

1,45 4,61 4,77 4,44 6,85 8,10 3,92 5,27 5,19

5,12 6,51 4,97 7,44 7,08 5,72 3,55 5,10 3,45

6,034 77,147 47,846 97,019 291,525 11,888 41,531 187,894 10,538

8,46 7,42 4,85 7,19 8,21 5,79 8,49 9,11 4,66

10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010

kn kn € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn $ kn €

139,8293 131,3600 138,9225 124,7900 142,9700 136,8700 137,2764 130,6661 121,3760 11,2103 10,5574 107,2754 101,4460 161,2573 133,6526 124,0700 115,6554 104,4900

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,95 0,61 0,56 1,17 0,81 0,91 0,56 0,73 0,70 0,88 0,85 0,75 0,76 0,46 0,72 0,48 0,79 1,08

1,96 1,46 1,39 2,27 1,70 1,78 1,24 1,74 1,31 1,89 1,76 1,82 0,08 0,93 1,52 1,60 1,56 2,42

6,26 4,87 3,35 4,94 5,70 4,81 3,14 5,67 3,85 4,66 4,38 5,12 1,30 4,17 4,57 3,10 4,47 N/A

4,37 6,46 3,32 4,48 4,91 4,46 4,71 5,67 4,27 6,30 4,68 5,78 1,40 4,87 4,49 4,13 5,40 N/A

2,49 1,95 1,75 2,85 2,47 2,29 1,48 2,63 1,85 2,39 2,28 2,26 0,22 1,37 2,28 2,13 2,02 2,95

102,700 1026,962 83,106 266,179 1202,488 925,970 124,708 165,234 116,761 72,721 36,270 140,702 5,265 2865,469 37,643 38,821 162,321 429,455

7,85 11,37 10,05 8,05 7,46 7,19 6,88 4,85 4,63 1,87 1,19 1,25 1,03 10,05 6,61 5,33 2,77 0,88

10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010 10.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obveznički Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One ICF Fixed Income ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB plus ST Cash PBZ Dollar fond VB Cash Erste Euro-Money

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/8/2010

nakon 9 kVartaLa

estonija izašla iz recesije

Estonsko gospodarstvo u drugom je ovogodišnjem tromjesečju poraslo prvi put nakon devet uzastopnih tromjesečja pada. Prema statističkom uredu Estonije, bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 3,5 posto u razdoblju od travnja do lipnja u usporedbi sa istim razdobljem lani zbog rasta industrijskog sektora. U 2009. godini BDP te zemlje pao je 14 posto. B.hr

SLaBiJe raSLi PriHoDi

grčka srezala deficit 40 posto

Grčka je u prvoj polovici 2010. srezala proračunski manjak 39,7 posto na godišnjoj razini, nešto više od ciljane razine koju su za tu teško zaduženu zemlju postavili njezini međunarodni zajmodavci. Europska središnja banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU odredili su Grčkoj ciljano smanjenje proračunskog manjka u navedenome razdoblju 39,5

posto. Da bi ispunila taj uvjet, vlada u Ateni bila je prisiljena smanjiti svoju potrošnju 10 posto kroz smanjenja plaća državnih zaposlenika. No podaci o prihodima i dalje nešto zaostaju za očekivanjima, sa zabilježenim tek 4,1-postotnim rastom prihoda od poreza, nasuprot ciljanih 13,7 posto. Podaci koje je objavilo grčko ministarstvo financija već su 5. kolovoza predočeni dužnosnicima ECB-a, MMF-a i EU, koji su kazali da Atena može računati na isplatu iduće tranše kriznih zajmova vrijedne devet

IGH na 1710 kuna, najniže u 18 mjeseci JeFtino Promet Zagrebačke burze pao je u srijedu na samo 12,7 milijuna kuna, a Crobex 10 ponovno je potonuo ispod linije podrške na tisuću bodova Crobex 10 je u srijedu ponovno pao ispod razine od psihološki važnih tisuću bodova. Taj je dionički indeks pao 0,97 posto i završio na 995,62 boda. Istodobno je Crobex pao 0,85 posto, na 1870,34 boda. Promet dionica nakon kratkotrajnog bljeska ponovno je potonuo te je u srijedu iznosio samo 12,7 milijuna kuna, uz što su u društvo milijunaša ušle samo tri dionice. Tri milijuna kuna potrošeno je na HT, koji je porastao 0,5 posto, na 258,98 kuna. Ulagači su dva milijuna kuna po-

trošili na povlašteni Adris, koji je pao čak 2,3 posto, na 254 kune. Treći je milijunaš bila Atlantska plovidba, koja je pala čak tri posto, na 867 kuna. Najniža dnevna cijena Atlantske plovidbe iznosila je samo 860 kuna.

nezaustavljivi Proprius Cijena dionice Fima Propriusa ne zna za pad već deset dana. U srijedu je promet bio posebno velik, čak 727.000 kuna, a ukupno je protrgovano 30.298 dionica u devet transakcija. Cijena te dionice dosegla je

Kako dalje?

josip.jagic@business.hr

Jure raDić, predsjednik Uprave IGH, čija je dionica pala na razinu iz najgorih dana ove recesije snimio saša ĆetkoviĆ

najvišu razinu u zadnjih pet mjeseci (25,8 kuna, 4,41 posto plusa), a raspon cijene u srijedu iznosio je dvije kune. Cijena dionice Instituta IGH u srijedu je pala na 1710 kuna, što je najniža razina još od ožujka prošle godine, što je možda bilo i najgore razdoblje za Zagrebačku burzu kada je većina

dionica bilježila rekordno niske cijene. Nastavak recesije i veliki udar na građevinski sektor ponovno snažno utječu na Institut IGH, na koji je u srijedu potrošeno samo 170.000 kuna. Najlikvidniji građevinar bila je Ingra, koja je porasla slabašnih 0,4 posto. Nikola Sučec

Belex 15 jedini se odupire minusima kompanije Krke, koja je zabilježila 289.814 eura prometa. Jedina koja je uz nju premašila prag od 100.000 eura bila je dionica Nove kreditne banke Maribor kojom se trgovalo u vrijednosti od 127.258 eura.

komentar

Josip Jagić

regiJa

Svi su regijski indeksi osim beogradskog Belexa 15, koji je zabilježio rast vrijednosti 0,44 posto, sredinom tjedna bili u minusu. U Ljubljani se očekivano najviše trgovalo dionicom farmaceutske

milijardi eura u rujnu. To je druga tranša trogodišnjeg ukupno 110 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za tu zemlju. Međunarodni financijski inspektori ističu kako su općenito zadovoljni mjerama štednje koje provodi grčka vlada, ali traže dodatne reforme, uključujući otvaranje zaštićenih gospodarskih sektora te privatizaciju državnih kompanija. EU i MMF u svibnju su Grčku spasili od bankrota početnom injekcijom od 5,5 milijardi eura od MMF-a te 14,5 milijardi eura od europskog bloka. H

Slovenski indeks LJSEX pao je 0,56 posto, na 3223,91 bodova, a SBITOP nastavio je negativan trend i bio u minusu 0,26 posto. Prekinuta je pozitivna serija sarajevskog SASX-a pa je taj indeks

dan zaključio u minusu, i to 0,13 posto. Dionicom Bosnalijeka trgovalo se u vrijednosti 12.460 konvertibilnih maraka, a samo je osam dionica premašilo tisuću KM prometa. B. S.

eć u trećem tromjesečju ove godine neto efekt fiskalnih stimulusa kojima su Sjedinjene Države pumpale svoje gospodarstvo postaje negativan, računaju ekonomisti u Goldman Sachsu. Procjena je kako bi u 2011. godini stopa rasta američkog gospodarstva trebala iznositi 0,9 posto, a glavni razlog je nevoljkost američkih kongresmena da još jednom otvore kesu i daju novac za nezaposlene kako bi ovi ipak povećali potrošnju i tako potaknuli domaću potražnju, jer od izvoza, od kojega SAD ostvaruje samo 11 posto BDP-a, neće biti puno pomoći. Zadržavanjem kamatne stope na razini između nule i 0,25 posto, što je Ben Bernanke ponovio u utorak popodne, američka je središnja banka Fed potvrdila kako ne vjeruje u sposobnost američkoga gospodarstva da se bez besplatnog novca održi na životu. Neizvjesnost povećava štednju Amerikanaca kao najvećih potrošača i uvoznika, a tako se povećava i neizvjesnost globalnoga gospodarskog oporavka.

Njemački milijarderi protiv Gatesove preporuke o donacijama Njemačke milijardere nimalo nije impresionirao poziv Billa Gatesa i Warrena Buffetta da se do kraj života ili u oporuci odreknu barem polovice svog bogatstva, na što se do sada zavjetovalo 40 američkih milijardera,

milijardera već darovali imovinu vrjedniju od one koju traži Gates. Brodarski magnat Peter Krämer, inače poznati filantrop, tvrdi da su donacije u SAD-u vrlo problematične posebno kad predstavljaju oslobađanje od poreza. Smatra da bogati moraju državi plaćati porez, a ne

otkriva Spiegel. Njemačkim superbogatašima takav potez čini se običnom razmetljivošću, tvrdi jedan od bogataša koje je osobno Gates pozvao da se pridruže akciji, dodajući da su neki od kontaktiranih

dObITNIcI dANA (ZSE) HGspot +6,67% Sunčani Hvar +5,27% Dioki +5,06% Magma +3,17% Varteks +3,09% 34 Raste

GUbITNIcI dANA (ZSE) Tisak -3,41% Tankerska plovidba -3,31% Atlantska plovidba -3,13% Kraš -2,9% Janaf -2,81% 6 Nema promjene

25 Pada

INdeKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,122.91 149,47

Prom. 1,02% 0,02%

Sirova nafta 80,25 Prirodni plin 4,43 Zlato 1.204,39 Srebro 18,31 Goveda 93,07

1,51% 2,21% 0,25% 0,12% 0,00%

ANKeTA MeĐU KORISNIcIMA SMARTPHONeA

www.business.hr

UKRATKO...

iPhone donosi

...dobit ING-a 15 puta veća nego lani...

aktivniji

Nizozemska financijska grupacija ING ostvarila je u drugom kvartalu neto dobit od 1,09 milijardi eura, 15 puta više nego lani, što je šef ING-a Jan Hommen objasnio solidnom maržom

seksualni život Korisnici iPhonea imaju znatno aktivniji seksualni život od vlasnika dvaju drugih smartphonea - BlackBerryja i Androida, pokazalo je istraživanje portala za nalaženje partnera OkCupid. OkCupid studiju temelji na anketi provedenoj među 9785 svojih korisnika koji su na stranici objavili fotografije snimljene smartphoneima. Rezultati su pokazali da uvjerljivo najveću aktivnost u spavaćoj sobi imaju vlasnici iPhonea, dok su kori-

donirati prema vlastitom osjećaju što je dobro za društvo. Otkud tim ljudima legitimitet da odlučuju umjesto države, pita se Krämer. I bez javnih zavjeta Dietmar Hopp i Klaus Tschira, suosnivači SAP-a, darovali su više od polovice svog bogatstva. B.hr

snici BlackBerryja i Androida kreposniji. Tako žene u dobi od 30 godina koje imaju iPhone u prosjeku imaju 12,3 seksualna partnera, a muški korisni-ci Appleovih telefona te dobi 10. Vlasnici BlackBerryja te starosti mogu se pohvaliti sa 8,8 (žene), odnosno 8,1 (muškarci) partnera, dok oni koji preferiraju Android imaju 6,1 (žene) i šest (muškarci) partnera.

...Gazprom protiv Tadićeve verzije Južnog toka...

N. Rivosechi

Seksualna aktivnost po brendu pametnog telefona prosjeËni broj seksualnih partnera

muπkarci

æene

Predsjednik Srbije Boris Tadić razgovarao je s bugarskim premijerom Bojkom Borisovom o ruti naftovoda Južni tok. Navodno se ruski Gasprom protivi ulasku naftovoda na jugu Srbije kod Dimitrovgrada.

...u New Yorku živi više od 667.200 milijunaša...

14 12 10 8 6 4 2 0 Android

* odnosi se samo na 30-godiπnjake

BlackBerry

iPhone

U New Yorku živi čak 667.200 milijunaša (koji raspolažu s više od milijun USD za investiranje), što je najviše u SAD-u. I gradonačelnik Michael Bloomberg je među njima

Izvor: OkCupid

Hoće li američki indeksi nastaviti padati nakon objave FED-a o usporavanju gospodarstva SAD-a, pratite na...