Business.hr broj 698 by Business.hr

NASTAVIO ŠOPING 8

SLOVENSKI PREGOVARAČ 2

Pipunić kupuje i svinjogojsku farmu IPK Osijek

'Za štediše Ljubljanske banke odgovoran je Rohatinski!'

Nakon što je preuzeo Kandit, Marko Pipunić zainteresiran je i za kupnju svinjogojske farme Lipovača iz sastava IPK Osijeka

petak/subota 13 i 14/8/2010

broj 698 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ŠTo oni vide, A mi ne?

Trgovci zakupili

85 posto Arena centra

DOBAR INTERES U KRIZI 6-7 Rezultati najma prostora trgovačkog centra Arena jako su dobri, objašnjavaju u Trigranitu, zahvaljujući dobrim vezama s brendovima koji su prisutni u njihovim drugim trgovačkim centrima u srednjoistočnoj Europi

Kaplast traži ulagača i širi se na autoindustriju

Inozemni strateški partner Kaplastu bi osigurao izvoz na nova tržišta s obzirom na to da su ga dobavljači sirovine ugovorima ograničili na regiju, objašnjava vlasnik Kaplasta Želimir Feitl, koji planira i širenje na proizvodnju autodijelova - što ne bi tražilo velika ulaganja jer je Kaplast nekad proizvodio plastične dijelove za Renault 'četvorku' 4

info&stav

INdIkATOR

2-3

Najveća nezaposlenost mladih

Pauze za tjelovježbu u kini

business.hr

Prošle je godine Međunarodna organizacija rada (ILO) zabilježila rekordnu razinu nezaposlenosti mladih — bez posla ih je bio 81 milijun u dobi između 15 i 24 godine — što bi moglo bi stvoriti "izgubljenu generaciju". Stopa nezaposlenosti bila je 11,9 posto 2007., a ove će godine narasti na 13,1 posto.

Tisuće pekinških službenika počele su, nakon trogodišnjeg prekida, redovito obavljati kolektivnu, nekad obveznu tjelovježbu uz glazbu na radnome mjestu. Četiri milijuna zaposlenika redovito će vježbati uz glazbu s radija tijekom dviju stanki, u 10 i 15 sati.

Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kONTAkT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TVRd STAV GLAVNOG SLOVENSkOG PREGOVARAČA

'Za štediše Ljubljanske b odgovoran je Rohatinsk

RUdOLF GABROVEC, visoki predstavnik Republike Slovenije za nasljedstvo foto finance

Iako premijerka Jadranka Kosor i slovenski kolega Borut Pahor tvrde da će kompromisom vrlo brzo riješiti problem stare devizne štednje oko kojega dvije strane lome koplja već desetak godina, glavni slovenski pregovarač Rudolf Gabrovec u četvrtak je za dnevnik Finance

SLOVENCI PRONAŠLI NOVI dUG

ponovno iznio isključi stav koji Sloveniju lišava svake odgovornosti za propalu štednju Ljubljanske banke. "Samo je jedna država koja može riješiti problem svojih štediša, a to je Hrvatska. Mi s Hrvatskom možemo pregovarati samo o jamstvu na štednju, jer Sporazum o sukcesiji jamstvo nekadašnje države smatra odgovornošću država nasljednica", tvrdi Gabrovec.

Može samo Basel

Gabrovec kaže kako se Hrvatska potpisom na Sporazum o sukcesiji već obvezala da pitanje jamstva za štedne uloge rješava u Međunarodnoj banci za poravnanja u Baselu (BIS) te da ni jedna druga opcija ne dolazi u obzir. Dogovor Hrvatske i Slovenije, kojem su u Bledu Kosorica i Pahor dali rok od tri mjeseca, mora

Za željeznice smo dužni 140 mil. eura plus kamate

Hrvatska je Sloveniji ostala dužna još najmanje 140 milijuna eura, i to bez kamata, nakon podjele željezničke imovine kojom su oštećene slovenske željeznice, rekao je u razgovoru za slovenski dnevnik Delo odvjetnik Daniel Starman, koji je 1997. bio predsjednik Nadzornog odbora slovenskog fonda za sukcesiju. Slovenske željeznice, tvrdi, oštećene su zbog nerazmjerne podjele željeznice na području Istre i Pomurja, a višak imovine koju je dobila hrvatska strana 1991. godine iznosio je 277,8 milijuna njemačkih maraka. I. P.

uključiti i sve ostale države nasljednice SFRJ jer separatni dogovor neće priznati BIS, a on nije moguć ni temeljem Sporazuma o sukcesiji.

Srbija i Makedonija

Glavni pregovarač slovenske strane tvrdi da više zapravo i nema prostora za pregovore, već se nasljednice "moraju dogovoriti" tko će i koliko jamčiti za zaostalu šted-

nju bivše države. Slovenija je u početku pregovora zauzela stav da svaka država mora obeštetiti svoje stanovnike, što su kasnije prihvatile i Srbija i Makedonija, a Hrvatska i BiH od početka inzistiraju na tome da svaka država odgovara za štednju banke čije je sjedište bilo na njezinom teritoriju. Gabrovec je rezolutan: "Nemamo nikakvu namje-

STRANCI OPET SPAŠAVAJU SEZONU

Do srpnja gotovo 63.000 domaćih turista man U prvih šest mjeseci ostvareno je 1,9 posto manje turističkih dolazaka i 3,5 posto manje noćenja nego u istome razdoblju 2009., objavio je Državni zavod za statistiku. Najviše je turista bilo iz Njemačke, 25,6 posto, zatim iz Austrije 11,3 posto, iz

Slovenije 11 posto, iz Italije 7,3 posto, iz Češke 6,4 posto te po 3,9 posto iz Francuske i Poljske. Domaćih turista bilo je manje za 62.666 ili 8,7 posto, a ostvarili su 190.000 odnosno 9,9 posto manje noćenja. Stranaca je bilo 2.437.839 odnosno

0,1 posto više, a broj njihovih noćenja pao je 2,3 posto. Hrvatsku je do kraja lipnja posjetilo gotovo 70.000 Japanaca, 3358 Kineza, 1775 Južnoafrikanaca te 45.657 Amerikanaca. Kada se gledaju smještajni kapaciteti, neznatan

porast od 0,9 posto zabilježili su hoteli, a snažniji apartmani, 10 posto, te kampovi u kojima je od siječnja do lipnja bilo čak 30 posto više gostiju. U plusu su bile i sobe za iznajmljivanje, i to 6,5 posto, te hosteli, 7,4 posto. Istodobno je najveći

››

biser dana

Uvijek kad ja jedem, moji policajci jedu sa mnom. Budući da sam sada u privatnom aranžmanu, bilo bi nezgodno da policajce dovodim na ručak. Sada se za njih plaća u hotelu. Očito je to u ovoj štednji nešto što je netko želio

brojka

19,95 posto, na 2,23 milijarde kuna, pala je u prvom polugodištu u odnosu na isto razdoblje lani dobit prije oporezivanja svih hrvatskih banaka

stjepan Mesić, bivši predsjednik republike Hrvatske, o dosadašnjim ljetovanjima u službenoj rezidenciji i ovogodišnjem ljetovanju u privatnom aranžmanu

uvodnik

banke Krizni porez nije spasio proračun, zašto bi bankarski ki!' ru pregovarati o isplati štediša Ljubljanske banke Zagreb, već samo o jamstvu na štedne uloge koje slijednice moraju podijeliti između sebe. HNB je LB-u Zagreb 2000. uzeo operativni račun čime mu je zamrznuo poslovanje. Odgovornost za štediše te banke stoga je isključivo na HNB-u jer Ljubljanska banka nema obveza prema LB-u Zagreb niti su devize iz te podružnice završile u Sloveniji", zaključuje Gabrovec. LB Zagreb je krajem 2009. imala 802 milijuna eura potraživanja, a samo 179 milijuna eura obveza prema štedišama, tvrdi Gabrovec te predlaže da se potraživanja i obveze prebiju. Stav koji prevladava u Hrvatskoj da je Nova ljubljanska banka sljednica Ljubljanske banke Gabrovec naziva mitom. Darko baniček

nje nego lani pad broja noćenja zabilježen u odmaralištima, 44 posto, i lovačkim domovima, 42,9 posto. U padu su i turistički apartmani 8,8 posto, pansioni 4,7 posto, planinarski domovi 10,9 posto te svjetionici 19,5 posto. igor Medić

››

Da izvlačenje novca iz džepova potrošača uz pomoć kriznog poreza ne koristi nikome, pa ni državnoj blagajni, u Vladi su relativno brzo shvatili

Darko baniček, urednik internetskog izdanja

ajava da premijerka Jadranka Kosor namjerava, po uzoru na mađarskog kolegu Viktora Orbana, uvesti porez bankama prilika je da se podvuče crta pod dosadašnjim Vladinim rješenjima za borbu s najvećom gospodarskom krizom od rata i da se vidi, na temelju dosadašnjih rezultata, ima li ova Vlada više uopće pravo tvrditi da zna i može predlagati nove mjere. izVor blizak VlaDi, kako se na pristojan način u novinarskim krugovima naziva člana Vlade zaduženog za medijsko testiranje javnosti, odnosno puštanje balona, da bi se vidjelo hoće li uopće letjeti, postavio je tezu da prostora za rezanje rashoda više uopće nema te da nam preostaje samo da se odlučimo kojim novim nametom napuniti proračun. Oporezivanje banaka nova je u nizu ad hoc ideja kako napuniti proračun, ali javnosti nije predočen račun dosadašnjih "spasonosnih rješenja". Krizni porez, koji je bio zamišljen kao brzi čep za krpanje

'iZvor bLiZak vLadi' je pristojan način na koji se u novinarskim krugovima naziva člana Vlade zaduženog za medijsko testiranje javnosti, tzv. puštanje balona arhiva business.hr proračuna s dvije milijarde kuna nađenih u džepovima zaposlenih, povučen je prije roka. Odluka iz ožujka o postupnom odustajanju od harača donesena je u trenutku kada se u blagajnu već slilo 1,67 milijardi kuna. Da izvlačenje novca iz džepova potrošača ne koristi nikome, pa ni državnoj blagajni, u Vladi su relativno brzo shvatili pa su uz odluku o ukidanju harača odlučili ponešto novca građanima ostaviti i slabljenjem poreznog pritiska kroz porez na dohodak. Iako je teško izračunati kolika je bi-

la cijena harača, nema ekonomista koji neće priznati da je harač uzrokovao pad potrošnje, a time posredno i veću nezaposlenost, koja je pak u praznoj državnoj blagajni za sobom ostavila još veću rupu koju su trebali popuniti doprinosi na plaću. Da VlaDin konto mjera ipak ne bilježi samo promašaje, pokazuje poseban porez od 6 posto na pružanje usluge mobilnog telefoniranja. Iako su prihodi po toj osnovi daleko skromniji, te je od kolovoza 2009. do kraja svibnja prora-

čun postao bogatiji za 228 milijuna kuna, istodobno telefoniranje mobitelima nije prestalo, usluge nisu poskupjele, niti su vodeći telekomi zbog toga pretrpjeli nepopravljivu štetu, kao što su to najavljivali prije uvođenja. Kažnjeni su samo dioničari, strani telekomi, ali oni ionako ne glasaju na izborima. iako je uspjeh djelomičan, Vlada nije ni korak bliže balansiranom proračunu. Nije li vrijeme da se izvor blizak Vladi napokon zapita je li jedino rješenje problema na rashodovnoj strani.

tema 4-5

PLASTIČNA AMBALAŽA Karlovačka tvornica plastične ambalaže no kako je garancija za njihove proizvode pet do deset godina, ogranič

Kaplast traži ulagača i širi se na autoindustrij Inozemni strateški partner Kaplastu bi osigurao izvoz na nova tržišta s obzirom na to da su ih dobavljači sirovine ugovorima ograničili na regiju, objašnjava vlasnik Kaplasta Želimir Feitl, koji planira i širenje na proizvodnju autodijelova - što ne bi tražilo velika ulaganja jer je Kaplast nekad proizvodio plastične dijelove za Renault 'četvorku'

U karlovačkoj tvornici plastike Kaplast koja radi pod motom "Kupac je naš kralj!" nadaju se da će već do kraja ove godine pronaći strateškog partnera koji bi im osigurao širenje na europsko tržište. Doduše, od triju tvrtki koje su im do početka lipnja poslale pismo namjere u igri je ostala samo jedna. No vlasnik Kaplasta Želimir Feitl odlučan je u namjeri da proširi posao jer je to, kako kaže, i jedini način da dugoročno opstanu. Naime, iako karlovački proizvođač plastične ambalaže — 90 posto njihova asortimana čine nosiljke ili 'gajbe' za pića — ima licencijske ugovore s najvećim europskim plastičarskim tvrtkama kao što je Schoeller Arca Systems, preko kojih ima pristup najnovijim tehnologijama, područje za plasman proizvoda istim tim ugovorima ograničen im je na regiju bivše Jugoslavije (Slovenija, Srbija, Hrvatska, BiH, Kosovo). Na druga tržišta ne mogu sami iako se po kva-

KUPAC ODLUČUJE

Trend su male 'gajbe' za žene Karlovačka je tvornica nedavno, prva na području bivše Jugoslavije, počela primjenjivati nove IML tehnologije u proizvodnji nosiljki za piće. Riječ je o posebnim, plastičnim naljepnicama koje se stavljaju na njih umjesto da se boje u nekoliko slojeva, a prve takve narudžbe rade se za Sarajevsku i Osječ-

liteti bez problema mogu mjeriti s istovrsnim tvrtkama iz Austrije ili Italije.

Nudi se 51 do 75%

"Pregovaramo s njemačkom grupacijom u kojoj se nalazi 50-ak tvrtki, od kojih se dvije-tri bave plastikom. Ako ti pregovori ne uspiju, tražit ćemo partnera u Kini, Japanu, Americi. Nećemo odustati", ističe Feitl, koji je vlasnik 73 posto Kaplasta, dok ostatak drže bivši i sadašnji zaposlenici. Pitanje hoće li novi partner preuzeti 51 ili 75 posto udjela u tvrtki Feitl ostavlja procesu pregovora. Na pitanje što će se dogoditi ako ipak ne uspiju

ku pivovaru. U trendu su, ističe Feitl, i manja pakiranja za pivo u koje stane 11 boca, a objašnjenje je zanimljivo. Naime, istraživanja provedena u Europi pokazala su da kupnju u 80 posto slučajeva obavljaju žene koje ipak žele nositi manji teret, pa tako i male 'gajbe' za pivo.

pronaći tvrtku koja bi bila voljna uložiti u njihov proizvodni program i omogućiti mu pristup na tržište Europe, pomirljivo sliježe ramenima i odgovara kako će se i dalje truditi održati posao. Cilj za ovu godinu je preživjeti i održati glavu iznad vode, kaže vlasnik karlovačke tvornice. Za Kaplast će, međutim, ova godina biti teža od prošle. U prvih sedam mjeseci prihodi su iznosili 13 milijuna kuna, što je podbačaj 28 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Minus će u konačnici vjerojatno biti neminovan, dok je lani, usprkos recesiji, dobit iznosila 2,5 milijuna kuna.

Najplodonosnija godina za Kaplast definitivno je bila 2007., kada su prihodi bili čak 108,5 milijuna kuna, a Feitl je od CROMA-e dobio i nagradu za menadžera godine. Sljedeće godine priljev novca se prepolovio, a u 2009. je još pao 50 posto te iznosio 26 milijuna kuna. I udjel izvoza u Kaplastu također varira; od visokih 76 posto 2008. godine do lanjskih 27 posto. U skladu s padom proizvodnje, u Kaplastu je lani smanjen i broj zaposlenih za trećinu.

Nova ulaganja

"Pivovare, koje su naši glavni klijenti, i s kojima smo praktički imali ugovorene

ŽELIMIr FEITL, vlasnik Kaplasta Snimio hrvoje dominić

Kaplast najpoznatija je po svojim nosiljkama - 'gajbama' - za piće, čeno tržište pogođeno krizom rezultiralo je padom prihoda tvrtke

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

poslove, 'povukle su ručnu'. Idu nam manje narudžbe", pojašnjava Feitl i dodaje kako Kaplast danas najviše radi za Heineken u Srbiji te za Frikom, Agrokorovu tvrtku za proizvodnju sladoleda također u Srbiji. Naime, osim nosiljki za piće, Kaplast proizvodi i ambalažu za sladoled, a u moderno postrojenje za tankoslojnu ambalažu lani je uloženo milijun eura. Premda je plastika u toliko širokoj upotrebi pa se

čini da posla za proizvođače ne može uzmanjkati, ona ima i jednu ozbiljnu "manu", a to je trajnost. Naime, Kaplast svojim kupcima garantira minimalni rok trajanja od pet godina, a nerijetko i deset, što znači da ako nema novih klijenata ili povećane potrošnje pića, nema ni nove proizvodnje. Primjerice, prije tri godine Kaplast je za Jamnicu napravio 1,8 milijuna komada revolucionarnih sklopivih nosiljki za

vodu, no od tada nije bilo novih narudžbi. Stoga u Kaplastu, koji radi na području od posebne državne skrbi s velikom stopom nezaposlenosti, planiraju proširiti proizvodnju na autoindustriju, što ne bi iziskivalo velika ulaganja, osim u nove kalupe. Kaplast je, naime, prije rata proizvodio plastične dijelove za legendarnu Renault "četvorku". Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

tema 6-7

DOBAR INTERES U KRIZI Arena centar, Trigranitov trgovač čija je ukupna vrijednost 244 milijuna eura, otvara svoja vrata

Trigranit dosad posto prostora u Rezultati najma prostora trgovačkog centra Arena jako su dobri, objašnjavaju u Trigranitu, zahvaljujući dobrim vezama s brendovima koji su prisutni u njihovim drugim trgovačkim centrima u srednjoistočnoj Europi Arena centar, Trigranitov trgovačko-zabavni centar na zagrebačkom Laništu, čija je ukupna vrijednost 244 milijuna eura, otvara svoja vrata 5. studenoga, a dosad je iznajmljeno više od 85 posto od 60.000 četvornih metara maloprodajnog prostora, doznajemo iz Trigranita. Osigurani su svi ključni zakupci koji nude hranu i robu široke potrošnje, zabavu, modu, multimediju i sport te su počeli uređivati svoj prostor, objašnjavaju iz Trigranita, a tu tvrtku vodi Vlaho Kojaković. Prema dostupnim informacijama, cijena najma po četvornome metru iznosi od

10 do 40 eura, što ovisi o veličini prostora.

Ustupci malima

Rezultati najma prostora u Arena centru jako su dobri zahvaljujući dugom partnerstvu korporacije s više od 600 brendova zastupljenih kroz Trigranitove postojeće trgovačke centre diljem srednjoistočne Europe. Arena centar, tvrde, prvi na tržištu pruža obrtnicima i malim poduzetnicima posebne uvjete najma kioska koji ne zahtijevaju dugoročne obveze i ulaganje u uređenje prostora. Već postojeći kiosci mogu se iznajmiti kratkoročno i dobiti garanciju za svakod-

NOVI BRENDOVI

Dolaze GAP, Starbucks i Zara Home U Arena centar ulazi svih šest brendova Inditex grupe. Dok ih je pet već prisutno u Hrvatskoj - Zara, Massimo Dutti, Stradivarius, Pull&Bear i Berschka - novost u Arena centru bit će

nevnu izloženost posjećenosti u centru.

20% novih brendova

U Trigranitu, trećem najvećem retail developeru u Euro-

210 TRGOVINA: Arena centar imat će 10 velikih te 200 malih i srednjih trgovina

Zara Home. Trigranit je privukao i brendove koje okuplja Marinopolous grupa Sephora, Marks & Spencer, a prvi put u Hrvatskoj trgovinu otvaraju i svjetski popularni GAP i Starbucks.

Novost je i multibrend format Sportina grupe "XYZ", koji će biti zastupljen poznatim premium brendovima, od kojih će se neki prvi put naći na hrvatskom tržištu.

pi, smatraju da je jugozapadni dio Zagreba jedini pravi prostor koji se može urbanistički razvijati. Arena centar imat će 10 velikih te 200 malih i srednjih trgovina, a više od 20 po-

sto trgovina bit će novi brendovi na hrvatskom tržištu ili će se pojaviti prvi put kao monobrend trgovina.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Snimio hrvoje dominić

čko-zabavni centar na zagrebačkom Laništu, 5. studenoga

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

iznajmio 85 u Arena centru TRI FAZE

Tornjevi i Sveučilišna bolnica

RADOVI bi trebali biti gotovi u rujnu

Snimio hrvoje dominić

OSOBE S INVAlIDITETOM

Mirisni putovi i traka vodilja Arena centar, tvrde u Trigranitu, bit će prvi trgovačko-zabavni centar prilagođen gluhoslijepim osobama. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet te Udruga za gluhoslijepe osobe Do-

dir savjetovali su Trigranit prilikom projektiranja Arena centra kako ga prilagoditi osobama s invaliditetom, uključujući slabovidne i gluhonijeme. Neki od načina su mirisni putovi i traka vodilja.

Nakon Arene Zagreb i realizacije Arena centra slijedit će još tri faze - gradnja poslovnih tornjeva, nastavak trgovačkog centra te hotel. Zajedno s drugim najavljenim većim projektima, kao što su stambeni tornjevi na savskom nasipu, potencijalnim razvojem napuštene Sveučilišne bolnice, Aqua parkom i golfskim igralištem, Zagreb bi tako dobio reprezentativni ulaz u grad. Potencijalni razvoj napuštene Sveučilišne bolnice prije nekoliko mjeseci najavio je direktor Trigranita Vlaho Kojaković, koji je tada kazao kako postoje pregovori s Vladom i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem da se na osnovi javno-privatnog partnerstva prenamijeni postojeća "bolnica na kraju grada" u novu zgradu u koju bi se smjestile sve vladine institucije. VlAhO KOjAKOVIć, direktor Trigranita, kazao je nedavno kako postoje pregovori s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem da se na osnovi javno-privatnog partnerstva prenamijeni napuštena Sveučilišna bolnica u novu zgradu u koju bi se smjestile sve vladine institucije Snimio dražen tomić

dogaaji

HUS-ov ULTIMATUM

Povucite zakon ili izlazimo iz GSV-a

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

OzreN MATIJAŠeVIć, predsjednik HUS-a snimio saša ćetković

LIPANJSKA STATISTIKA

Građevinske dozvole i dalje u padu U lipnju ove godine izdano 709 odobrenja za građenje, što je 15,7 posto manje nego u lipnju prošle godine Građevinski sektor u Hrvatskoj još prolazi kroz duboku krizu zbog recesije. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u lipnju ove godine izdano 709 odobrenja za građenje, što je 15,7 posto manje nego u lipnju prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine izdano je 4927 građevinskih dozvola, a to je 14,2 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Manja vrijednost

Predviđena vrijednost radova na osnovi građevinskih dozvola izdanih u lipnju iznosi 2,3 milijarde kuna i manja je čak 46 posto u odnosu na vrijednost radova za građevinske dozvole izdane u lipnju 2009. godine. Na polugodišnjoj razini vrijednost radova na osnovi izdanih građevinskih dozvola iznosi 12,4 milijarde kuna, a to je 17 posto manje nego što je bila vrijednost radova za dozvole izdane u prvom polugodištu 2009. godine.

950 stanova

Prema izdanim odobrenjima za građenje u lipnju 2010.

predviđeno je građenje 950 stanova (prosječne površine 95,6m2), a to je 17,9 posto manje nego u lipnju 2009. godine. U prvih šest mjeseci ove godine izdane su dozvole za gradnju 6719 stanova, a to je 13,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema vrstama građevina, u lipnju ove godine 84,8 posto ih je izdano za zgrade, a 15,2 posto za ostale građevine. Prema vrstama građenja, 77,4 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 22,6 posto za rekonstrukcije. J. B.

brOJKe

2,3

milijarde kuna predviđena je vrijednost radova na osnovi građevinskih dozvola izdanih u lipnju, što je 46 posto manje nego lani

12,4

milijarde kuna predviđena je vrijednost radova na osnovi građevinskih dozvola izdanih u prvom polugodištu, što je 17 posto manje nego lani

Zagreb. Hrvatska udruga sindikata (HUS) predložit će sindikalnim središnjicama izlazak sindikata iz Gospodarsko-socijalnog vijeća ako Vlada ne povuče iz saborske procedure prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Taj prijedlog HUS-a Matijašević će, kako je najavio, iznijeti u ponedjeljak na

sjednici Koordinacije sindikalnih središnjica. “Predložit ću da od Vlade ultimativno tražimo povlačenje prijedloga tog zakona, u zamjenu za sudjelovanje sindikata u radu GSV-a”, rekao je Matijašević. HUS će predložiti da drugi uvjet za nastavak socijalnog dijaloga s Vladom bude ukidanje povlaštenih mirovina za saborske zastupnike i članove Vlade. Ne pristane li Vlada, stav HUSa je da više ne dolaze u obzir nikakvi sastanci i, kako je rekao, “glumatanje socijalnog dijaloga i partnerstva”.

Matijašević očekuje da će sindikati u ponedjeljak donijeti i odluku o izjašnjavanju o spremnosti članstva na industrijske akcije koje uključuju opći štrajk, na što ih obvezuju rezolucije svesindikalnog sabora. Vladin prijedlog mirovinske reforme potaknut će lakše donošenje te odluke, smatra Matijašević. Za HUS je sporno što je Vlada izradila prijedlog mini mirovinske reforme bez konzultacija sa sindikatima, i to samo tjedan dana nakon što su socijalni partneri postigli dogovor o povratku sindikata u GSV. H

Pipunić kupu farmu u sast NASTAVIO ŠOPING Nakon što je preuzimanjem Kandit grupe stekao manjinski udjel u IPK Svinjogojskoj farmi Lipovača, inače dijelu tvrtke IPK Osijek, Marko Pipunić zainteresiran je za kupnju preostalog dijela gubitaške farme Žito, preko svoje tvrtke Termes svježi većinski vlasnik osječke Kandit grupe, vjerojatno će kupiti i preostali dio IPK Svinjogojske farme Lipovača-Prkos d.o.o. koja je sastavu Kandita. Naime, svoj 38,8-postotni udjel upravo je na prodaju natječajem ponudio IPK Osijek, tvrtka u gotovo 89-postotnom državnom vlasništvu, rješavajući se tako manjinskih portfelja u skladu s politikom Vlade.

Kobna svinjska kuga

Farma Lipovača-Prkos, koja se nalazi nedaleko od Erduta, sastoji se od tovilišta i reprodukcijskog centra, a kupac udjela obvezuje se osigurati nastavak proizvodnje, isplatiti dug farme IPK-u Osijek od otprilike pet milijuna kuna i zadržati 40-ak zaposlenih. Otkako je farmu 2007.

godine poharala svinjska kuga, kada je eutanazirano oko 2000 tovljenika i 900 krmača, Kandit grupa - budući da joj to nije bio osnovni biznis - nije skupila dovoljno novca za obnovu stočnog fonda i nastavak proizvodnje pa su radna mjesta očuvana isključivo bavljenjem uslužnim tovom. "Naš je veliki problem što dosad nismo uspijevali naplatiti potraživanja nastala ulaganjem u gradnju novih pogona i vrhunsku opremu na farmi koja su iznosila oko pet milijuna kuna. Akvizicijom Žita u Kandit otvorila nam se mogućnost prodaje svog udjela, što je preduvjet obnove proizvodnje i daljnjeg razvoja farme koja za to ima idealne uvjete", objašnjava Drago Pleš, direktor IPK Osijeka.

S obzirom na to da je Žito preko Kandita već većinski vlasnik te farme, a svinjogojstvo mu je od početka jedan od osnovnih poslova, teško je očekivati da će se itko drugi i javiti na natječaj, a kamoli ponuditi bolje uvjete za kupnju farme.

Obnova već 1. rujna

"To je kompatibilno s onim što radimo i ne vidimo teškoća u tome da posao podignemo na razinu na kojoj ga obavljamo i u naših drugih pet farmi. Farme su prazne i trebat će desetak milijuna kuna za punjenje i organizaciju proizvodnje te dodatni novac za vraćanje dugova. Zato ne očekujem da se još netko javi na natječaj. Ako se i javi, neka mu je sa srećom", rekao nam je Marko Pipunić,

OGLAS

uje i svinjogojsku tavu IPK Osijek BROjke

5,79

vlasnik Žita, kojega smo zatekli na jedrenju oko jadranskih otoka. I Pleš smatra kako je Žito jedini ozbiljan kupac te očemilijuna kuna bio je gubitak kuje da će već sa 1. rujna počeIPK Svinjogojske farme Lipo- ti puniti farmu sa 2000 tovljevača-Prkos u 2009. nika i obnoviti reprocentar. "Žito je renomirana tvrtka u proizvodnji tovljenika i u interesu im je nastavak proizvodnje te zadržavanje kvalitetne i iskusne radne snage. tisuća kuna iznosili su priU reprocentru smo godinahodi farme Lipovača prošma stvarali izrazito kvalitetle godine ne svinje i drago mi je da će se ta proizvodnja nastaviti, a mi moći naplatiti svoja potraživanja zahvaljujući ulasku Žita u Kandit grupu, oslobomilijuna kuna dosegnule su diti vlastiti portfelj manjinobveze farme Lipovača skog udjela i po sličnome modelu riješiti se i mliječne farme Holstein", zaključio je Drago Pleš. Prošlu je godinu Svinjogojska farma, čiji je temeljni kapital 12 milijuna kuna, poslovala sa 5,79 milijuna gubitka, a pretprošlu sa 6,12 milijuna kuna. Prihodi su im lani bili manji od 760.000 kuna, a 2008. iznosili su im jedva 420.000 kuna. Pritom su obveze farme dosegle 40,88 milijuna kuna. Riječ je o kratkoročnim obvezama, a dugoročnih nemaju. Farma je istodobno potraživala oko 244.000 kuna, nešto više nego prethodne godine.

760

››

Farme su prazne i trebat će desetak milijuna kuna za punjenje i organizaciju proizvodnje te dodatni novac za vraćanje dugova MARkO PIPUNIĆ, vlasnik Žita foto kos/cropix

40,88

Goran Flauder

OBRTI

Izgubljeno 20.850 radnih mjesta Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u lipnju 2010. u odnosu na svibanj iste godine porastao je 2,3 posto, na nešto manje od 239.992, objavio je Državni zavod za statistiku. No, to je 20.850 ili 7,99 posto manje nego u istom mjesecu lani. Pad broja zaposlenih zabilježen je u pet područja djelatnosti i kreće se od 0,7 posto (djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) do 1,3 posto (informacije i komunikacije), navodi u priopćenju DZS. Četrnaest područja djelatnosti je u porastu, koji se kreće od 0,2 posto (obrazovanje) do 10,6 posto (opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša). Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, pad bilježi sedam županija i on iznosi od 0,1 posto u Zagrebačkoj županiji do 1,3 posto u Brodsko-posavskoj županiji. Porast bilježi četrnaest županija i kreće se od 0,1 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, Virovitičko-podravskoj županiji i Požeško-slavonskoj županiji do 8 posto u Šibensko-kninskoj županiji, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji ostao je na razini prethodnog mjeseca. P. B.

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

LUKA PLOČE

Novi kontejnerski terminal Zagreb. U Luci Ploče 18. kolovoza otvara se novi kontejnerski terminal u koji je uloženo 33,6 milijuna eura, što se ocjenjuje najvažnijom investicijom u povijesti te luke. Terminal, čija je gradnja počela u siječnju 2008. godine, prostire se na goto-

vo četiri hektara, a u prvoj fazi kapacitet će mu biti 60.000 kontejnerskih jedinica. Objektom će upravljati tvrtka Luka Ploče, na temelju koncesijskog ugovora koji je sklopila s Lučkom upravom Ploče. U Lučkoj upravi Ploče napominju da dubina akvatorija uz obalu omogućuje prihvat velikih "postPanamax" brodova te da je rezerviran prostor za proširenje terminala. Tako su koncesijskim ugovorom između Lučke upra-

ve Ploče i tvrtke Luka Ploče predviđena druga i treća faza izgradnje, nakon čega će se terminal prostirati na 23 hektara, s godišnjim kapacitetom od pola milijuna kontejnerskih jedinica. Razvoju kontejnerskog prometa, po ocjeni Lučke uprave Ploče, pridonijet će i nastavak gradnje autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik te očekivano intenziviranje radova na autocesti na koridoru Vc kroz BiH, kao i obnova željeznice u toj zemlji. Izgradnja kontejnerskog

terminala dio je razvojnog programa u Luci Ploče u sklopu projekta integracije transporta i trgovine unutar kojeg početkom iduće godine započinje izgradnja terminala za suhe rasute terete, a planirane su i druge investicije u infrastrukturu. Cilj je povećanje kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga Luke Ploče te unapređenje konkurentnosti koridora Vc s obzirom na to da je Luka Ploče početno-završna točka tog koridora. H

Radnici Kamenskog stečaj zbog neisplat OBEĆANJA UPRAVE Dok direktor Kamenskog Antun Crlenjak obećava kredit iz Slovenije i kompenzaciju dugova državi zemljištem u Svetoj Heleni, radnici su, ne vjerujući više obećanjima Uprave, podnijeli zahtjev za stečaj jer plaću nisu dobili od travnja

Radnici zagrebačkog tekstilca Kamensko pokrenuli su postupak otvaranja stečaja jer plaću nisu dobili od travnja, kao ni troškove prijevoza, a uplate doprinosa i poreza kasne već godinama pa je račun Kamenskog blokiran od prosinca 2009. godine. Tvrtka radnicima duguje 7,5 milijuna kuna, a državi 25 milijuna kuna. Atraktivna lokacija u Reljkovićevoj ulici, gdje Kamensko ima nekretninu od 26.000 četvornih metara, iako koristi samo 14.000 kvadrata, razlog je zbog kojega radnici sumnjaju da se ciljano želi uništiti tvrtku kako bi se vlasnici jeftino dokopali nekretnine. Inače, 55 posto vlasništva tvrtke drži desetak dioničara, a najveći je tvrtka Vilinske poljane sa 18,25 posto. Među prvih 10 dioničara je i Orion grupa, koja se povezuje s Miroslavom Kutlom.

Nova tvrtka

ĐURĐA KRNJAK, predstavnica radnika, koji sumnjaju da vlasnike motivira atraktivno zemljište Snimio hrvoje dominić

ANtUN CRLENJAK, direktor Kamenskog, tvrdi da će u sljedećih mjesec dana isplatiti dugove radnicima Snimio hrvoje dominić

Direktor Kamenskog Antun Crlenjak, koji je na tom mjestu samo četiri mjeseca, a prije toga je bio u Nadzornom odboru, odbacuje tvrdnje o uništavanju tvornice zbog nekretnine te tvrdi da će u sljedećih mjesec dana isplatiti dugove radnicima prije otvaranja stečaj-

nog postupka. Zahtjev za pokretanje stečaja radnici su predali 10. kolovoza tražeći da se izradi stečajni plan te da se nastavi raditi, a u obećanja direktora ne vjeruju. "Zahtjev za otvaranje stečaja nećemo povući jer nam direktor već tri mjeseca daje prazna obećanja", kazala je Đurđa Krnjak, radnica koja je opunomoćena za predaju zahtjeva za stečaj. Drugi je problem Kamenskog što se nad radnicima, tvrde, vrši pritisak da pristanu na sporazumni prekid ugovora o radu s tvrtkom Kamensko d.d. i prijeđu u tvrtku kćer Kamensko trgovina. Od ukupno 550 radnika 69 ih je prešlo u novu tvrtku i ovih su dana dobili 2000 kuna, za razliku od zaposlenika Kamenskog d.d., što u Sindikata smatraju kažnjivim. "To je način na koji vrše pritisak i na ostale radnike da potpišu nove ugovore. No nitko im ni u novoj tvrtki ne garantira isplatu plaća, a s time bi izgubili sva prava koja imaju iz ugovora s Kamenskim d.d.", tvrdi Željko Šegina, regionalni koordinator Sindikata TOKG.

Preseljenje iz centra

Zaposlenici obje tvrtke rade u pogonu u Zagrebu, a Ka-

OGLAS

uprava od Sunčanog g traže Porezna Hvara naplatila 12,35 mil. kn te plaća BLOKADA RAČUNA

Sunčani Hvar za PDV duguje još 8,2 milijuna kuna, a zaposlenima 15 milijuna kuna

15 DANA ŠTRAJKA

I radnici TLOS-a najavili stečaj U Tvornici laboratorijske opreme i stakla jučer je održana konferencija za novinare na kojoj je objavljeno da radnici pokreću inicijativu za otvaranje stečaja jer im nisu isplaćene dvije i pol plaće. Obitelj Peričić, koja je vlasnik tvornice, samo pismenim putem komunicira sa zaposlenicima koji su već 15 dana u štrajku. Umjesto plaća, radnici su dobili prijetnju izvanrednim otkazima. Zbog neplaćanja obveza TLOS je u blokadi od sredine srpnja.

mensko trgovina je osnovana za potrebe preseljenja proizvodnje u Svetu Helenu, od čega se odustalo jer su banke odustale od kreditiranja. Preseljenje je očito jedini spas za radnike Kamenskog koji dnevno, tvrdi Crlenjak, stvara 76.000 kuna gubitka. Nakon što su propali i plan za Svetu Helenu i plan za selidbu u Sveti Ivan Zelinu, spominje se plan o ulasku u Goričanku Novu, koja je u stopostotnom vlasništvu države i oglašena je njezina prodaja. Problem je, međutim, cijena koja iznosi oko 26 milijuna kuna, a banke trenutačno Kamenskom ne daju kredit unatoč nekretnini u središtu Zagreba, koja je procijenjena na 12 milijuna eura. Upravo zbog toga radnici

sumnjaju u ostvarenje ovog plana. Crlenjak pak u sljedećih mjesec dana očekuje da će od jedne slovenske banke dobiti tri milijuna eura kredita, čime bi 'ugasio požar' i isplatio plaće, a zemljište u Svetoj Heleni procijenjeno na 22 milijuna kuna prepisao bi na Poreznu upravu kako bi riješio taj dug. No, nejasno je što bi Porezna uprava sa zemljištem, a nekretnina u Zagrebu se trenutačno ne može prodati po tržišnoj cijeni, pa ni to nije opcija, a kredita još nema. Samo prošle godine Kamensko je imalo 25 milijuna kuna gubitka, a radnici inzistiraju na stečaju kako bi na bilo koji način naplatili svoja potraživanja.

Uprava Sunčanog Hvara napokon se izjasnila o iznosu koji je ta tvrtka dugovala Poreznoj upravi, zbog čega im je usred sezone bio blokiran račun: riječ je o ravno 12.348.926,13 kuna, a svota je prisilno skinuta s računa hvarskog hotelijera. Kako su priopćili iz samog Sunčanog Hvara, time je u potpunosti plaćen dug Poreznoj upravi zaključno do 30. lipnja. S obzirom na to da su "sjedanjem" poreznika na račun postali upitni isplata plaća i normalno poslovanje, većinski vlasnik Orco grupa je Hvaranima dao pozajmicu od sedam milijuna kuna.

Pregovori s bankama

Sunčani Hvar je konačno iznio i detaljnu strukturu svih svojih obveza, koje su krajem lipnja iznosile ukupno 587 milijuna kuna (323 milijuna dugoročnih i 264 kratkoročnih), što je u međuvremenu smanjeno za više od 20 milijuna kuna. Ukupan dug bankama iznosi 395 milijuna kuna, kažu u toj tvrtki, što je 290 milijuna više od duga iz 2005., kada je Orco preuzeo Sunčani Hvar.

Romana Dugandžija

IMOVINA Sunčanog Hvara vrijedna je 900 milijuna kuna

romana.dugandzija@business.hr

Snimio Saša ćetković

"Preliminarni plan restrukturiranja duga Uprava je predložila u ožujku 2010. godine i načelno su ga podržale banke i Orco, ali preduvjet je bila suglasnost Hrvatskog fonda za privatizaciju, a ona nije dobivena. Zato se dogovara novi sastanak HFP-a, Orca i banaka", kažu u Upravi Sunčanog Hvara. Sunčani Hvar duguje dobavljačima 33 milijuna kuna, a te se obveze isplaćuju dogovorenim obročnim isplatama pa je u posljednjih mjesec dana taj dug smanjen za pet milijuna kuna.

Pozajmice HFP-a

Osim pozajmice od prije nekoliko dana, Sunčani Hvar na ime sličnih pozajmica iz 2008. i 2009. pa Orco grupi već duguje 62 milijuna kuna korištenih za isplatu plaća i dnevno poslovanje. Za iste svrhe služila je i pozajmica Hrvatskog fonda za privatizaciju od 15 milijuna kuna s početka 2009. godine. Taj je dug stigao na na-

platu početkom 2010., pa su, tvrde u Sunčanom Hvaru, u tijeku pregovori o produljenju toga roka. No, zbog toga duga HFP se nije odazvao pozivu Sunčanog Hvara da im nakon blokade računa pomogne novom pozajmicom. Osim prisilno naplaćenog duga od 12,3 milijuna za poreze i doprinose, Sunčani Hvar svojim zaposlenicima još duguje 15 milijuna kuna. Objašnjavajući što sve i kome duguju, iz Sunčanog Hvara kažu da se na rezervacije i vremenska razgraničenja odnosi 7,3 milijuna kuna, na ime kamata dug je narastao za 36,4 milijuna, a da svi problemi s poreznicima ipak još nisu razriješeni, govori i podatak da za PDV Sunčani Hvar duguje 8,2 milijuna kuna. "Tržišna vrijednost materijalne imovine Sunčanog Hvara je 900 milijuna kuna, što znatno nadmašuje dugove", zaključuju u priopćenju. Ivica Profaca

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

PREUZIMANJA

Termesova ponuda za Kandit

Zagreb. Tvrtka Termes objavila je ponudu za preuzimanje IPK Kandita Osijek, prenosi Zagrebačka burza. Cijena koju se Termes obvezuje platiti po dionici je 235,51 kuna. Toliko je iznosila prosječna ponderirana cijena dionica IPK Kandita od 20. ožujka do 20. lipnja ove godine. U tri mjeseca koja su prethodila nastanku obveze objavljiva-

nja ponude za preuzimanje nije bilo trgovanja dionicama IPK Kandita na Zagrebačkoj burzi. Ponuda se odnosi na 349.769 redovnih dionica IPK, koje predstavljaju oko 49 posto udjela u temeljnom kapitalu. Obveza objavljivanja ponude nastala je za Termes nakon što je u lipnju stekao 361.825 redovnih dionica koje predstavljaju 50,6 posto udjela u temeljnom kapitalu IPK Kandita i daju 55,46 posto glasova. Termes u preuzimanju djeluje s trgovačkim društvima M SAN ulaganja, Žito, Vage, Premisa i IPK Zavod. B.hr

MEDIJI

Četiri ponude za nacionalne TV kanale Zagreb. Na javni natječaj za davanje koncesija za pružanja medijskih usluga televizije i radija pristigle su četiri radijske i jedna televizijska ponuda, a na natječaj za davanja koncesija za pružanje medijskih usluga televizije - emitiranje specijaliziranih kanala u zemaljskoj mreži unutar Multipleksa B - pristigle su četiri ponude. Za radijsku kon-

cesiju ponude su poslali OŠ S. Cvrkovića (za općinu Stari Mikanovci), Hilaris d.o.o. (za grad Imotski), Radio otok Krk d.o.o. (za šire područje grada Krka) te Sveučilište Dubrovnik (za širi dio Dubrovnika). Za televizijsku koncesiju ponudu je poslala VTV d.o.o. (Vinkovačka televizija). Na natječaj za specijalizirane televizijske kanale koji će se emitirati u sklopu digitalnog Multipleksa B na području cijele Hrvatske, pristigle su ponude GRP Medije d.o.o., Kapital Neta d.o.o., Nove TV d.d. te RTL-a Hrvatska d.o.o. H

Maloprodaja u šest mjeseci pala 5% REKORDAN SRPANJ Statistika za srpanj, s obzirom na rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja, mogla bi donijeti nešto bolje podatke - prvi godišnji rast maloprodaje u gotovo dvije godine, od rujna 2008.

ko su osjetili rezultate većeg broja turista. Konzum se tako nedavno pohvalio rekordnim prihodom u srpnju. No, nisu svi imali odlične rezultate.

Problemi velikih

SLOBODAN ŠKOLNIK, predsjednik Uprave Emmezete snimio s. ćetković

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo u lipnju je porastao 4,6 posto nominalno, odnosno 5,1 posto realno u odnosu na prethodni mjesec. No, usporedba sa 2009. godinom otkriva dodatni pad,

i to 1,7 posto, odnosno 1,5 posto realno. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je pad 5 posto nominalno, odnosno 5,3 posto realno u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, objavio je Državni zavod za statistiku.

VIŠE KRUHA I SLATKIŠA

U lipnju se, u odnosu na svibanj, više kupovao i tekstil (7 posto) te knjige i novine (2 posto). U statistici koja otkriva opći pad trgovine u ovoj godini izdvajaju se i slatkiša - 11,4 posto u odnosu na svibanj i električni uređaji za kućanstvo, čija je pro5,1 posto u odnosu na lanjski lipanj. Znatno daja u prvih šest mjeseci rasla 10,2 posto (u lipnju 15,2 posto u odnosu na lipanj je porasla i prodaja alkohola, 12,6 posto u odnosu na svibanj, ali alkoholna pića u od- 2009.) te medicinski proizvodi, čiji je pronosu na lanjski lipanj bilježe pad 3,4 posto. met u ovoj godini rastao 5,5 posto.

Prodaja alkohola porasla 12,6 posto Gledano prema pojedinim segmentima, promet motornim vozilima rastao je u odnosu na svibanj 7,7 posto, a u odnosu na lipanj 2009. godine manji je 11,2 posto. U lipnju smo kupovali više kruha, tjestenine

Statistika za srpanj, s obzirom na rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja, mogla bi donijeti nešto bolje podatke - prvi godišnji rast maloprodaje u gotovo dvije godine, od rujna 2008. Neki veliki trgovci svaka-

"Emmezeta je u srpnju zabilježila blagi rast, ali dio velikih trgovaca u srpnju se suočio s velikim teškoćama", kaže predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik. Ljetna bi sezona do kraja mogla pomoći dobrim rezultatima svim velikim trgovcima koji imaju kapacitete na obali, tvrdi Školnik. Što se pak tiče prognoza za jesen, Školnik nema velikih očekivanja. "Nemamo na čemu temeljiti optimizam. Bit ćemo zadovoljni ako rezultati budu na razini prvih šest mjeseci", kaže Školnik.

Čeka se jesen

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, kaže kako tijekom ljetne sezone bilježe nešto veći promet, ali to je relativan oporavak budući da cijele godine bilježe pad. "Pravo stanje stvari vidjet će se na jesen, kada ostanemo sami sa svojom potrošnjom". Vukelić očekuje da će se dobri rezultati iz lipnja nastaviti i u srpnju te vjerojatno u kolovozu. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

business plus Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

KINESKI FORD Ne voli luksuz i vile, voli poeziju i Henryja Forda. On je jedan od najbogatijih Kineza i novi vlasnik Volva. Zove se Li Shufu...

Volvo je Volvo, a Geely je Geely

> automobili > zarade > infrastruktura > muzeji

14 business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

Predsjednik najvećeg kineskog proizvođača automobila u privatnom vlasništvu Zhejiang Geely Holding Groupa, a odnedavno i vlasnik švedskog Volva, Li Shufu u kineskom je poslovnom svijetu poprilično kontroverzna osoba. Smionim i inovativnim idejama te čvrstim karakterom zapanjio je mnoge zagovornike konvencionalnijeg pristupa, a sam sebe voli nazivati kineskim Henryjem Fordom. I doista, neke sličnosti postoje: obojica su život započela na farmi, ali su vrlo brzo otkrili da su više zainteresirani za inženjerstvo nego za oranice. Za razliku od Forda, koji je starost dočekao kao mrzovoljni antisemit, za Shufua se može reći da je poprilično prizemljen. Iako je jedan od najbogatijih Kineza, ne nosi skupu dizajnersku odjeću i ne živi u vili, a jedina poznata slabost toga kineskog poslovnjaka je pisanje poezije.

Molio vladu za priliku

Shufu je, naime, na svojoj internetskoj stranici dosad objavio dvadesetak pje-

brojke

334

tisuće automobila Volvo je prodao prošle godine

sama, a neke se nalaze i u predvorju Geelyja u Honghzhou, 160 kilometara jugozapadno od Šangaja. Kako piše The Economist, Li Shufu je karijeru počeo kada je dobio školsku nagradu te kupio prvi bicikl i fotoaparat kojim je snimao turiste dok razgledaju lokalne znamenitosti. Potkraj osamdesetih, s diplomom inženjera u džepu, počeo se baviti proizvodnjom dijelova za frižidere. Već 1994. godine proizvodio je motocikle te posrnulu državnu tvrtku pretvorio u jednog od najvećih kineskih proizvođača u privatnom vlasništvu. Tri godine poslije okrenuo se proizvodnji

automobila te izjavio kako Kina ulazi u povijesni period rasta i prilika u kojem će potražnja za dostupnim prijevozom samo jačati. Doista, njegova se kompanija danas može natjecati s ostalim svjetskim proizvođačima koji dominiraju tržištem proizvodnje automobila. No, na početku nije bilo lako: kineska vlada nikada prije nije jednoj privatnoj kompaniji dozvolila proizvodnju automobila pa je Shufu morao obići mnoge predstavnike vlasti kako bi omogućio opstanak tvrtke. Poznate su njegove riječi upućene jednom državnom službeniku: "Molim vas, pustite me da pokušam. To je

milijuna automobila godišnje proizvodit će Geely Holding do 2015.

moj san i ja ću preuzeti sav rizik, samo mi dajte priliku." Na dan 30. listopada 2001. godine, deset dana prije Kinina ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju, tu je priliku i dobio kada je državni odbor za ekonomsku i trgovinsku suradnju priznao Geelyjev automobil. Nepovjerenje javnosti zbog znatno nižih cijena Geelyjevih automobila u usporedbi s onima proizvedenim u državnim kompanijama ubrzo se istopilo i počelo je razdoblje rekordne prodaje. "Proizvodnja automobila nije tako misteriozna kako ljudi misle", izjavio je tada Shofu te dodao da automo-

bil čine četiri kotača, volan i motor. Sve što je on trebao napraviti jest kupiti tehnologiju i dijelove te platiti inženjere.

ostvareni san

Danas se može reći da je svoj san u potpunosti ostvario: ove bi godine kompanija trebala prodati oko 400.000 automobila, a Geeelyjev je CK postao službeni policijski automobil na Kubi. Do 2015. godine planiraju proizvoditi dva milijuna automobila godišnje, od čega bi polovica trebala biti namijenjena izvozu. Prošli je tjedan Shufu i službeno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju te za 1,5 milijar-

ŠEF Daimlera Dieter Zetsche može računati na dodatna 4 milijuna eura kad se cijena dionice vrati na razinu prije krize

> automobili > zarade > infrastruktura > muzeji

15 business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

KONTROVERZNI Li Shufu preuzeo je Volvo u vrlo rizičnoj poziciji

di dolara od Forda preuzeo švedskog proizvođača automobila Volvo. Tim je potezom, kako se smatra, Geely stekao kredibilitet kakav sam nikada ne bi postigao, ali rizik ipak postoji. Iako su iz Forda izvijestili da je poslovanje Volva "na održivim razinama", ta je kompanija lani, kako piše Economist, izgubila 1,3 milijarde dolara, a prodano je samo 334.808 automobila. "Volvo je Volvo, a Geely je Geely", bile su Shufuove riječi kojima je dao naslutiti da neće dirati u samostalnost švedskog proizvođača. Ostvarenje njegova cilja o podizanju prodaje na 600.000 automobila do 2015. godine ponajprije ovisi o sposobnosti Volva da se natječe s njemačkim proizvođačima poput Audija i BMW-a, pogotovo na kineskom tržištu. "Volvu ćemo vratiti staru slavu iz šezdesetih i sedamdesetih godina", obećao je Shufu. Biljana Starčić

NJEMAČKA RASPRAVA Udruženje njemačkih ulagača smatra da su primanja članova uprava njemačkih tvrtki previsoka te da nisu dovoljno transparentna. Traže promjenu pravila i ograničenje plaće na milijun eura godišnje, ali... Oštre kritike udruženja njemačkih ulagača kapitala ovih su dana upućene na račun visokih primanja članova uprava njemačkih tvrtki. U prosjeku prihodi iznose 2,03 milijuna eura za člano-

Vrijedi li itko 5000 € na sat? ve i 3,7 milijuna eura godišnje za šefove uprava tvrtki. Kritiziraju se i pravila o prihodima jer nisu transparentna.

Opcije za dionice

Ništa nije promijenio ni nedavno prihvaćeni zakon o prikladnosti prihoda za članove uprava tvrtki. Naime, zakon predviđa da o sustavu prihoda odlučuju dioničari na svojem sastanku, ali visina prihoda nije tema rasprave ili odlučivanja. Pravila o prihodima članova uprava tvrtki toliko su složena da većina dioničara uopće ne razumije o čemu je zapravo riječ. Zbog toga dioničari o tome uopće ne bi smjeli glasati, upozoravaju iz udruženja njemačkih ulagača i dioničara. Posebno je upitna stavka prihoda pod razno. Tako su članovi Uprave Daimlera u trenutku najveće kri-

ze na tržištu dionica dobili opcije za dionice čija je vrijednost bila 18 eura. Ako dionica Daimlera poraste na razinu iz vremena prije krize, šef te kompanije Dieter Zetsche može računati na dodatni prihod od četiri milijuna eura. U mnogim tvrtkama postavljene ljestvice vezane uz opcije za dionice toliko su niske da se lako mogu dosegnuti. Tako članovi Uprave kompanije SAP u sedam godina moraju povećati vrijednost dionica 15 posto. Div BASF kao "izvanredan učinak" honorira članove uprave ako vrijednost dionica poraste 2,6 posto godišnje.

Lako s tuđim novcem

Udruženje njemačkih dioničara smatra da su primanja članova uprava njemačkih tvrtki previsoka. Onaj tko zarađuje deset milijuna eura godišnje za 200 radnih

dana (po 10 sati na dan) dobiva 5000 eura na sat. Vrijedi li itko toliko i može li jedan sat biti toliko cijenjen? Iz udruženja njemačkih dioničara poručuju da bi prihvatili tako visoka primanja kada bi članovi uprave nosili i veliki rizik. Međutim, članovi uprave su samo namještenici. Stoga njemački dioničari predlažu da se članovima uprave dodijeli temeljna plaća od najviše milijun eura. Članovi uprava na kraju ipak dobiju mnogo veća primanja, jer na općim skupštinama dioničara financijski upravitelji tvrtki ipak "proguraju" visinu primanja članova uprava. Njemački dioničari takvo ponašanje objašnjavaju činjenicom da financijski upravitelji koji su skloni članovima uprave ne odlučuju o vlastitom novcu.

Alen Legović, Bruxelles

> automobili > zarade > infrastruktura > muzeji

16 business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

Štednja 'ubija' EU projekte STEZANJE REMENA U većini zemalja članica EU zbog štednje je odgođeno ulaganje u mnoge uglavnom infrastrukturne projekte, a u najgorem slučaju pojedini su projekti izbrisani s popisa U Španjolskoj je vlada početkom kolovoza najavila snižavanje cijena struje i do 45 posto ako se potrošači odluče za električnu energiju dobivenu iz fotovoltaika, ali taj bi korak u velike neprilike mogao dovesti oko 600 ponuđača. Pogođena je i energija dobivena iz vjetroparkova. Najteži udarac zabilježen je potkraj srpnja kada je španjolski ministar prometa Jose Blanco najavio da će oko 200 infrastrukturnih projekata zamrznuti na četiri godine, a riječ je o 112 cestovnih i 87 željezničkih dionica. Zbog mjera štednje Španjolci su odgodili 17 posto svih pro-

jekata, a isto tako i 60 posto novca do kraja 2011. godine. Osim toga, država je odlučila ukinuti 32 državna projekta. No, desetak projekata ipak bi se trebalo realizirati putem joint venturea ili privatnih investitora. Ukidanje se ne odnosi samo na projekte vezane uz zračne i pomorske luke.

Smrt za zapošljavanje

Radikalne mjere restrukturiranja pojedinih sektora izravno ugrožavaju 115.000 radnih mjesta, a neizravno je u opasnosti zapošljavanje čak više od milijun ljudi. Rješenje financijskih problema ne treba očekiva-

ti ni na lokalnoj razini, koja je oslabljena nakon španjolske krize s nekretninama. Prihodi od poreza na transakcije nekretnina 2006. iznosili su 16,7 milijardi eura, a ove će godine ta svota jedva dosegnuti 1,6 milijardi eura. Do daljnjega nema ni novca iz Europske unije. Kako bi mogla financirati nove autoceste, Španjolska planira uvesti cestarinu i poreze na kamione i tegljače te 22 posto smanjiti troškove gradnje cesta. Velika Britanija je druga velika članica EU koja provodi dosad neviđene mjere štednje. Sredinom srpnja

državni tajnik za financije Danny Alexander najavio je ukidanje 12 državnih projekata, čija vrijednost iznosi gotovo dvije milijarde funti (2,4 milijarde eura).

Natječaji pojeli novac

Dug je popis projekata koji se ukidaju i seže od bolnice u gradu Wynyrdu na sjeverozapadu Velike Britanije, turističke atrakcije Stonehenge do sudskog kompleksa u Birminghamu. Prioritet nove konzervativne vlade — gradnja pet zatvora — smanjen je zbog štednje na samo dva. Loše vijesti stižu i za kompanije koje su trebale sudjelovati u projektima.

Nastavit će se radovi oko zračne luke Heathrow, ali se povlače planovi o širenju zračnih pristaništa Gatwick i Stanstad. Planovi vezani uz gradnju i renoviranja škola smanjeni su u 2010. za 1,2 milijarde eura. Konkretno, ukinuto je 58 projekata za škole, a posebno povjerenstvo će razmatrati hoće li se nastaviti ostali projekti ili će i oni biti obustavljeni. Građevinske tvrtke u Velikoj Britaniji očekivale su mjere štednje, ali ne i da će one imati takve razmjere.

TURISTIČKA ATRAKCIJA Stonehenge također je osjetila udar štednje

> automobili > zarade > infrastruktura > muzeji

17 business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

EKSPONATI u Muzeju krapinskih neandertalaca u virtualnim sobama moći će se komentirati i na društvenim mrežama, što će omogućiti softver zagrebačkog studija

Neandertalci oživjeli i na DVD-u

VIRTUALNI MUZEJ Kroz popularan Muzej krapinskih neandertalaca, uz pomoć napredne multimedijske platforme, moći će se prošetati i virtualno - uz vođenu turu i pojašnjenja vodiča

ŠPANJOLSKA je na četiri godine zamrznula radove na 112 cestovnih i 87 željezničkih dionica

Za mnoge od njih to je prava katastrofa jer su kompanije za dobivanje posla na natječaju već potrošile milijune eura. U Francuskoj su od mjera štednje pošteđene nove dionice brzog vlaka TGV. Alen Legović, Bruxelles

Zagrebački web studio Novena stoji iza projekta virtualnog Muzeja krapinskih neandertalaca. Riječ je o multimedijalnom projektu koji trenutačno prolazi posljednje faze ispitivanja i testiranja, a uskoro bi se — krajem kolovoza — trebao naći na DVD-u koji će se moći nabaviti u samom muzeju. Koncept je jednostavan: na multimedijalnoj platformi našla se čitava izložba s pojašnjenjima pojedinih eksponata, a kroz virtualnu šetnju posjetitelja prate i stručna pojašnjenja i glas vodiča — baš kao u "pravom" muzeju.

Čuvaju se izložbe

"Riječ je o projektu u kojem je posve integriran 3D model prostora", pojašnjava Ervin Šilić, direktor i vlasnik studija Novena. "Virtualna šetnja počiva na našoj

platformi VRGT koja omogućuje da se u 3D prostor ugrade i fotografije, tekst i video, a razrađujemo i mogućnost integracije s društvenim mrežama, čime će posjetitelji moći komentirati pojedine izloške u virtualnim sobama", kaže Šilić. Aplikacija također omogućuje da se muzejem prošeta na dva načina: interaktivno, uz vođenu turu i pojašnjenja vodiča te neinteraktivno, tako da gost sam otkriva pojedinosti postava. Novena je već izradila nekoliko virtualnih šetnji kroz muzeje, a jedna od posljednjih izrađena je za varaždinski Entomološki muzej. Ali imaju i drugih ideja: dosad su naime snimili 20-ak velikih likovnih izložbi koje je moguće predstaviti na jednak virtualan način. Jedna od takvih retrospektiva je hrvatskog slikara Milivoja

Uzelca kroz koju posjetitelja virtualno vodi glas povjesničara umjetnosti Zlatka Makovića, a tu je izložbu moguće pogledati na stranicama www.novena.hr. "Virtualne šetnje muzejima poput ove najbolji su način da vrijedne izložbe dođu do što većeg broja ljudi, čak i izvan granica Hrvatske. Jer velika je šteta da se toliki trud uloži u izložbu koja nakon nekoliko mjeseci jednostavno nestane", kaže Šilić.

Šarolika primjena

Interes za platformu VRGT postoji i u inozemstvu jer primjene su šarolike. Umjetničke izložbe svakako su atraktivan segment u kojem se VRGT može koristiti, ali primjenjiv je i u turizmu i drugim djelatnostima kojima je potreban takav oblik prezentacija. To

potvrđuju i dvije studentice zagrebačkog Verna, Natalija Konta i Mateja Horvat, koje su upravo uz pomoć VRGT-a u srpnju osvojile Marianne Müller Award za najbolji prikaz turističkog odredišta. Iva Ušćumlić Gretić

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

KLIMAV RAST

ECB: Nužan je rast potražnje građana

Zdravije banke i povećanje potražnje privatnog sektora nužni su za nastavak oporavka eurozone, stoji u mjesečnom izvješću Europske središnje banke objavljenom u četvrtak. "Održivost oporavka globalne i trgovine u eurozoni neće ovisiti samo o oporavku privatne potražnje nego o robusnosti bankarskog sustava", kažu u ECB-u. Veliki dio prošlogodišnjeg eko-

nomskog oporavka, smatraju u ECB-u, posljedica je jednokratne obnove zaliha i privremenih vladinih poticaja. Eurozona se ove godine u rastu velikim dijelom naslanjala na njemački izvoz, koji je djelomice nadoknadio razlike nastale fiskalnom štednjom u jugoistočnoj Europi. Tako je u svibnju izvoz eurozone rastao 25 posto na godišnjoj razini, na samo dva posto ispod razine otprije krize. No, industrijska je proizvodnja pala 0,1 posto u odnosu na svibanj, 8,2 posto višu razinu nego u lip-

nju 2009. godine. ECB računa kako će u sljedećem razdoblju eurozona nastaviti bilježiti nejednak rast u okružju nesigurnosti. Monetarna analiza potvrđuje da su rizici inflacije pod kontrolom, što potvrđuje i slaba ponuda novca i kredita. S druge strane, stabilan tečaj podržavat će kupovnu moć kućanstava eurozone. U srpnju je godišnja inflacija u eurozoni iznosila 1,7 posto prema procjeni Eurostata, dok je u lipnju iznosila 1,4 posto, a rast može zahvaliti poskupljenju energije i prehrambenim sirovinama. J. J.

JEAN-CLAUdE TRIChET, guverner ECB-a, u kojem upozoravaju na slabost ekonomija eurozone arhiVa BUSiNESS.hr

Može li Šuker poput O dobiti novac nakon što ŠTO PRILIČI JUPITERU? Iako ekonomisti upozoravaju da uvođenje novih poreza povećava rizik i poskupljuje novac, Mađarska je i nakon uvođenja dosad nepoznatog oporezivanja aktive uspjela od istih tih banaka dobiti nove 54 mlrd. forinti prodajom obveznica 0,3 posto jeftinije od prethodnog izdanja

Nakon što je u domaću javnost pušten probni balon o mogućem uvođenju poreza na banke, odmah su se javili glasovi kako bi porez na banke mogao rezultirati rastom kamatnih stopa na kredite. Hrvatska se već može pohvaliti gotovo najvišim kamatnim stopama u Europi pa nije teško pretpostaviti što bi dodatno povećanje učinilo preko ušiju zaduženim Hrvatima. Analitičari tvrde da u doba

kada su kamate Europske središnje banke na rekordno niskim razinama u Hrvatskoj spuštanje kamata nije moguće zbog visokog rizika zemlje i viših troškova regulacije. Kako je Hrvatska sve bliže ulasku u Europsku uniju, valja očekivati je da bi kamatni rizik trebao padati, a prostora sigurno ima i u snižavanju regulatornih troškova s ulaskom u EU, a posebice u eurozonu. U najmanju ruku, tada bi kamate

trebale ostati na istoj razini nakon eventualnog uvođenja poreza na banke.

Fiskus bez kontrole

Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, tvrdi da je u tom kontekstu barem u teoriji moguće da bi smanjenje premija rizika za Hrvatsku kompenziralo efekt novog oporezivanja, ali da je u praksi takav rezultat nerealan. Kaže da ako se razmišlja na taj način, onda bi možda

mogla biti zanimljiva činjenica da učinak stope poreza od 0,5 posto na aktivu kao u Mađarskoj, što u proračun može donijeti nešto manje od 2 milijarde kuna, može biti kompenziran samo ekstremno velikim smanjenjem premije rizika za oko tri postotna boda. "To nije realno očekivati. Štoviše, te su dvije stvari su u koliziji: državi koja mijenja porezne oblike preko noći i ne restrukturira svo-

ZBOG PDV-a

Inflacija u Rumunjskoj 7,1%

Godišnja stopa inflacije u Rumunjskoj u srpnju je snažno porasla na 7,1 posto nakon nedavnog povećanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), pokazuju najnoviji podaci tamošnjeg statističkog ureda INS-a. Potrošačke cijene u srpnju su na mjesečnoj razini porasle 2,6 posto, a u lipnju je godišnja stopa inflacije iznosila 4,38 posto, objavio je taj ured.

Vlada u Bukureštu podignula je stopu PDV-a sa 19 na 24 posto 1. lipnja kako bi ta zemlja stekla uvjete za dobivanje nove tranše zajma iz paketa pomoći vrijednog 20 milijardi eura od međunarodnih zajmodavaca predvođenih Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Rumunjska je u 2009. zatražila zajam od MMF-a i Europske unije kako bi lakše prebrodila razorne posljedice gospodarske recesije, najgore koja ju je pogodila u posljednja tri desetljeća. B.hr

BROjka

posto iznosila je nezaposlenost u Grčkoj u svibnju ove godine prema podacima agencije ELSTAT

PIVO TEČE...

InBev zaradio 1,15 mlrd. dolara Najveća svjetska pivovara Anheuser-Busch InBev priopćila je u četvrtak da je u drugom tromjesečju zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu ostvarila rast prodaje piva i bezalkoholnih pića, što je rezultiralo solidnim rastom neto dobiti. U navedenom je tromjesečju prodaja piva porasla dva posto te bezalkoholnih pića 5,5 posto, što je pridonijelo 7,5-postotnom rastu neto dobiti, na

Orbana povoljno o udari na banke? kaD BankE DRŽE sTRanCI

Poljaci su za poreze Poljska oporbena stranka DLA predložila je u parlamentu uvođenje jednokratnog bankarskog poreza svim bankama u visini 0,3 posto njihove ukupne imovine. Poljski dnevnik Gazeta Prawna procjenjuje da bi većina Poljaka podržala takav porez. Poljskoj bi vladi podrška javnosti dobrodošla jer većinu bankarskog sustava drže stranci. Ukupna imovina poljskih banaka iznosi oko 1800 milijardi kuna, a primjenom poreza u proračun bi se slilo gotovo šest milijardi kuna. Isti iznos nedostaje i mađarskom proračunu, koji će novac skupiti uvođenjem bankarskog poreza po kojem će banke državi uplatiti pola posto ukupne imovine. Banke čija je imovina manja od 50 milijardi forinti porez će platiti po stopi od samo 0,15 posto, i to u dvije rate. N. S.

IVan ŠukER, ministar financija RH, ima dovoljno problema s dolaskom do jeftinog novca; udarcem na domaće banke podmetnuo bi nam svima nogu SNIMIo HRVoJE KNEZ

je javne financije i javni sektor premija rizika prije treba rasti nego pasti", izravan je Šonje. No, Šonju dijelom demantira stvarnost. Unatoč najavama da će se Mađarska zbog otpora prema MMF-u i odluci o oporezivanju banaka sve teže zaduživati u inozemstvu, ta je zemlja u četvrtak uspjela prodati 54 milijarde forinti vrijedne državne obveznice, odnosno četiri milijarde

više od planiranog. Prosječan prinos na njih bio je 20 do 30 baznih bodova jeftiniji od zadnje tranše i iznosio je 6,82 posto.

Porez bez presedana

Pitanje oporezivanja banaka otvorilo se nakon što je mađarski premijer Viktor Orban, koji sve čvršćom političkom rukom vodi Mađarsku iz gospodarskih problema, odbacio Međunarodni monetarni fond i državnu

blagajnu odlučio puniti porezom na banke. Riječ je o jednom od profitabilnijih bankarskih sektora u istočnoj Europi, sličnom Hrvatskoj, gdje banke i dalje stvaraju veliku dobit, zbog čega postoji veliki broj pobornika oporezivanja. Doduše, većini najvećih banaka dobit je u prvih šest mjeseci ove godine padala u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su zato neke male banke ostvarile velik rast, poput Imex banke, čija je dobit rasla po stopi 162 posto. Šonje tvrdi da je problem i u tome što je oporezivanje bilance odnosno aktive porezna inovacija koju je u cije-

lom svijetu uvela samo strateški dezorijentirana, idejno izolirana i otvoreno kritizirana nova mađarska vlada. "Naravno, nije riječ ni o kakvoj inovaciji nego o improvizaciji na koju se mogu odlučiti samo oni koji ne mogu ili ne žele sagledati sve moguće posljedice", objašnjava Šonje. A te su posljedice kontrakcija bilanci odnosno pad aktivnosti i osnovice za plaćanje poreza na dobit u zemlji, a najkvalitetniji domaći klijenti radit će s inozemnim financijskim posrednicima i graditi njihove profite te indirektno pridonositi tuđim proračunima.

Ante Pavić

1,15 milijardi dolara, priopćio je taj proizvođač brendova piva Becks, Budweiser i Stella Artois. Usporedbe radi, u drugom tromjesečju 2009. tvrtka je ostvarila 1,07 milijardi dolara neto dobiti. Svjetsko nogometno prvenstvo jako je utjecalo na prodaju Budweisera, najpoznatijeg brenda te kompanije koji godinama postupno gubi tržišni udjel. AB InBev očekuje nastavak rasta dobiti do kraja 2010., čemu će vjerojatno pridonijeti i prošlogodišnji pad prodaje zbog recesije na ključnim globalnim tržištima. B.hr

BusInEss TV Kapital Network, Petak 13. 8. 20:00 20:15 21:00 22:30 22:45 23:00 23:30

VIJESTI KN INTERVJU PROMJENJIVA SRCA, igrani film ( 12 ) PREGLED TJEDNA EU INFO POGLED UNATRAG OD ČEGA OBOLIJEVAMO Emisija

Kapital Network, Subota 14. 8. 19:30 19:45 19:50 20:00 20:15 20:30 21:00 21:05 21:15 22:00 23:45 01:10

KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT KAPITAL ZNANJA GLAM LX, magazin OD ČEGA OBOLIJEVAMO Emisija KN REPORT PREGLED TJEDNA KN INTERVJU POLICAJAC S AUTOCESTE ( 15 ), igrani film 2012: SUDNJI DAN ( 15 ), igrani film POLICAJAC S AUTOCESTE ( 15 ), igrani film

Kapital Network, Nedjelja 15. 8. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 21:15 23:05

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV GLAM LX, magazin TAJNE I LAŽI JEDNOG NOBELOVCA ( 12 ), igrani film BIVŠI BUBNJAR ( 18 ), igrani film

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,74% 365 dana Najniža Najviša

257.10

259.49

258.70

-0.11%

17,409

4,488,405.25

21,184.56

224.24

258.99

255.00

0.39%

10,265

2,617,708.36

1,729.95

228.04

318.99

Atlantska plovidba d.d.

844.00

867.00

846.02

-2.42%

583

499,155.09

1,180.64

723.23

1,195.95

2,253.09

2,300.00

0.26%

156

358,394.84

696.07

1,413.01

2,890.00

22.50

22.90

22.50

-2.17%

14,627

330,123.97

168.75

22.00

61.49

Uljanik plovidba

560.00

565.16

565.00

-0.88%

503

283,016.27

327.70

533.13

743.00

Končar - elektroindustrija

466.00

467.01

466.00

-0.09%

560

261,374.10

1,198.61

348.81

517.00

Dalekovod

281.20

285.00

281.20

-0.49%

893

252,369.63

645.02

270.20

443.00

332.84

278.00

280.61

278.00

-2.80%

783

219,482.39

1,506.76

230.00

400.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,314.51

1,365.00

1,314.51

-3.70%

156

209,954.31

1,750.47

1,231.00

1,777.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,652.01

1,655.00

0.21%

125

206,547.38

16,550.00

1,392.00

1,940.00

700.00

708.46

708.00

1.14%

227

160,472.97

1,748.76

518.07

760.00

1,700.50

1,715.02

1,700.50

-0.56%

145,112.45

269.67

1,600.00

4,375.00

Atlantic grupa Institut građevinarstva hrvatske Viadukt Luka ploče Tankerska plovidba Jamnica Jadroplov d.d. Fima validus Kraš, prehrambena industrija Tehnika

220.00

226.00

-0.88%

608

134,676.12

103.24

218.00

498.99

1,600.10

1,616.90

1,601.05

-1.70%

130,318.75

356.42

1,160.00

2,093.00

1,400.00

-0.07%

126,000.00

876.94

1,200.01

2,013.99

37,900.00

38,000.00

8.57%

113,800.00

840.79

31,101.00

44,494.00

140.00

144.00

140.00

-2.78%

800

113,466.18

229.13

124.01

209.00

12.31

12.87

12.72

-2.75%

7,199

90,678.41

34.36

10.55

29.01

400.00

409.99

2.98%

207

83,400.20

563.17

250.05

410.00 2,769.99

1,034.99

1,070.00

0.56%

65,518.20

202.72

949.03

Imperial hoteljerstvo

200.01

-6.95%

276

55,202.76

127.18

150.00

219.00

Industrogradnja d.d

425.00

436.16

425.00

-7.61%

41,921.78

192.27

292.00

570.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

15.99

18.88

17.00

6.32%

2,513

41,538.27

32.65

12.69

37.05

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.52

31.00

3.33%

1,260

38,072.60

103.74

15.15

38.70

HUP - Zagreb

1,430.00

1,431.00

1,430.00

-4.03%

35,752.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Čakovečki mlinovi

3,000.00

0.00%

30,000.00

315.00

2,107.10

3,799.21

320.00

331.90

320.00

-1.54%

26,463.43

443.73

290.00

505.00

35.00

36.99

-0.03%

656

23,687.00

276.21

28.70

54.00

213.30

214.12

-2.65%

108

23,043.11

13,714.04

185.00

310.00

Viro tvornica šećera d.d. Dom holding Zagrebačka banka HTP Korčula Erste&Steiermärkische banka

84.00

86.01

84.00

-2.33%

263

22,431.18

35.82

72.10

185.00

445.00

445.50

445.00

-0.09%

22,251.00

7,557.96

305.05

447.00

Valamar grupa

36.43

37.25

36.43

0.05%

500

18,531.39

229.35

25.06

45.00

Belje

68.50

70.98

1.55%

180

12,491.20

583.14

59.00

108.00

Đuro Đaković holding

27.90

28.90

27.90

-3.76%

377

10,835.30

90.31

22.36

58.00

Zlatni rat

35.18

-36.09%

300

10,554.00

19.43

30.15

59.66

101.11

65.46%

9,807.67

226.11

61.11

220.00

Uljanik d.d. Arenaturis

51.90

-0.19%

178

9,238.20

113.27

41.00

70.00

Belišće

430.00

430.01

430.00

-4.44%

6,450.05

500.65

290.00

580.00

Petrokemija

116.50

117.00

116.50

-1.85%

5,840.20

389.24

105.50

192.99

Riviera poreč

155.00

8.39%

4,650.00

566.30

100.00

197.50

Konzum

151.50

152.46

151.50

-0.93%

4,548.88

3,439.48

120.30

185.00

Siemens dioničko

565.00

-11.44%

4,520.00

534.44

500.00

680.00

Istraturist Umag d. d.

367.99

-0.54%

3,679.90

1,720.35

270.00

410.00

Kutjevo

Titulu uvjerljiva gubitnika dana ponijela je dionica Atlantske plovidbe. Dubrovački je brodar dan zaključio na trećoj najlikvindijoj poziciji s pola milijuna kuna prometa, uz što mu je cijena pala nemalih 2,42 posto, na 846,02 kuna. Treba reći da je najviša dnevna cijena te dionice iznosila samo 867 kuna.

Redovan promet: 20.250.597,89 Kn Promjene Količina Promet Cijene

254.06

Podravka prehrambena industrija, d.d.

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Liburnia riviera hoteli

oglAs

Najviša

Adris grupa

Ingra

Za razliku od neuspješnih dioničara Atlantske plovidbe, dobar su dan imali dioničari Jamnice. Ta je sastavnica koncerna Agrokor porasla impresivnih 8,57 posto, na 38.000 kuna. Najniža dnevna cijena te dionice iznosila je 37.900 kuna, uz što su domaći ulagači na nju potrošili 113.000 kuna.

Najniža

Auto Hrvatska

26.00

0.00%

140

3,640.00

148.89

23.11

45.51

380.00

0.00%

2,660.00

251.46

370.00

578.99

Zvečevo, prehrambena industrija

117.00

-1.68%

2,340.00

36.01

87.56

139.00

Slatinska banka

105.00

105.01

105.00

-0.02%

2,310.10

96.49

93.60

135.00

2,250.00

-2.17%

2,250.00

218.46

1,900.00

2,450.00

200.00

0.00%

2,200.00

544.00

55.95

242.00

Veterina d.d.

67.00

2.29%

1,943.00

123.61

52.05

88.99

Atlas nekretnine

34.77

0.00%

1,634.19

115.99

20.50

38.67

Vupik

80.07

81.00

80.07

-19.93%

1,290.42

120.54

54.00

230.00

Končar SN holding

56.99

1.80%

1,253.78

277.78

48.11

78.00

Privredna banka Zagreb

Magma d.d.

499.00

-0.20%

998.00

9,518.31

480.50

715.00

Tisak

189.00

2.72%

945.00

451.06

174.15

369.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA GRVG KRKG MELR PETG PRB11 ZVTG SOS2E SAVA FINR NF1N KBMR TLSG KDHR KDIR LKPG

GORENJE KRKA MERCATOR PETROL PROBANKA 11. IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA FINETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP KD ID LUKA KOPER

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B RITE-R-A APBL-R-A EINP-R-A KRIP-R-A ZPTP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 R I TE GACKO AD GACKO AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKH FBIHKI FBIHKB FBIHKG BHTSR HRCAR TCMKR BSNLR FBIHKE FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G BH TELECOM D.D. SARAJEVO HERCEGOVINA AUTO D.D. MOSTAR (HRCAR) TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB SJPT KMBN ALFA JGHM A2014 A2015 A2013 TGAS MTLC A2012 VDAV IMLK A2016 INSJ

AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Jugohemija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Tehnogas a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2012K Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Institut za strane jezike a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT MPT ALK TEL STIL RMDEN09 RMDEN08 TNB TPLF RZLE

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

Oznaka

Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 11,51 65,45 136,00 237,00 100,00 16,40 106,00 139,90 36,01 0,79 10,30 93,00 45,99 4,93 15,20

Najviša 12,00 66,00 137,50 238,20 100,00 16,50 106,01 140,00 36,01 0,81 10,40 93,00 46,20 5,00 15,50

Zadnja Prosječna Promjena Količina 12,00 65,64 137,06 237,00 100,00 16,40 106,00 140,00 36,01 0,79 10,30 93,00 46,00 4,95 15,40

Promet

valuta: EUR - euro 11,91 65,73 136,98 238,07 1.000,00 16,50 37,71 139,99 36,01 0,80 10,32 93,00 46,10 4,96 15,31

1,69 % -0,50 % 0,26 % -0,42 % 0,00 % -4,65 % -0,13 % 3,51 % -19,98 % -3,30 % -0,96 % 0,00 % -0,43 % -0,20 % -2,78 %

26363 3010 1056 566 70 1606 659 162 597 24927 1852 160 280 2390 754

314.075,59 197.856,30 144.652,20 134.749,70 70.000,00 26.497,00 24.849,28 22.679,20 21.497,97 19.911,87 19.108,22 14.880,00 12.909,80 11.843,60 11.545,98

valuta: BAM - konvertabilna marka 30,00 29,00 1,26 29,02 0,13 0,00 5,99 4,50 3,92

32,00 29,50 1,26 30,00 0,13 0,00 5,99 4,50 4,10

31,97 29,50 1,26 30,00 0,13 0,00 5,99 4,50 4,10

0,32 6,58 % 662241 0,29 1,72 % 96079 1,26 0,00 % 3701 0,30 3,36 % 12999 0,13 0,00 % 20000 0,00 0,00 % 1181682 5,99 -0,17 % 215 4,50 0,00 % 92 3,97 4,59 % 100

210.542,82 28.033,02 4.663,26 3.870,31 2.600,00 2.245,20 1.287,85 414,00 397,04

valuta: BAM - konvertabilna marka 93,51 88,04 93,51 88,01 98,21 98,21 21,93 9,50 25,00 14,65 82,09 74,99

2.855,00 740,00 28.500,00 8.012,00 3.101,00 87,43 84,65 90,54 5.500,00 2.000,00 93,72 3.800,00 1.500,00 81,68 12.000,00

3.400,00 600,00 26.500,00 3.848,00 410,00 175,00 78,20 80,20 3.800,00 3.650,00 140,00

94,50 89,00 93,60 88,02 98,21 98,50 22,20 9,50 25,50 15,00 82,09 75,00

93,51 88,04 93,51 88,02 98,21 98,21 22,00 9,50 25,00 14,70 82,09 75,00

94,22 88,24 93,55 88,02 98,21 98,35 22,01 9,50 25,17 14,75 82,09 74,99

31162 2.935.994,08 21498 1.897.022,16 8937 836.100,36 5012 441.148,48 3645 357.975,45 3320 326.538,60 2279 50.157,87 2987 28.376,50 600 15.102,40 904 13.332,55 117 9.604,53 92 6.899,75

valuta: RSD - srpski dinar

2.880,00 2.880,00 2.879,71 750,00 750,00 749,62 28.500,00 28.500,00 28.500,00 8.012,00 8.012,00 8.012,00 3.101,00 3.101,00 3.101,00 87,51 87,50 87,49 84,68 84,67 84,67 90,58 90,57 90,56 5.502,00 5.500,00 5.500,20 2.082,00 2.043,00 2.042,77 93,74 93,74 93,73 3.835,00 3.802,00 3.802,39 1.505,00 1.504,00 1.504,06 81,75 81,75 81,70 12.000,00 12.000,00 12.000,00

-0,54 % -0,52 % -0,15 % 2,33 % -0,40 % -0,29 % 0,87 % 46,15 % 0,00 % -0,68 % -1,69 % 0,01 %

0,03 % 0,81 % 0,71 % -1,27 % -3,40 % 0,02 % 0,00 % 0,00 % -0,38 % -1,54 % 0,01 % 0,05 % -1,70 % 0,05 % -9,09 %

8291 23.875.699,00 2664 1.997.000,00 49 1.396.500,00 100 801.200,00 215 666.715,00 6178 540.517,49 5893 498.948,40 3264 295.602,16 50 275.010,00 124 253.304,00 2149 201.431,82 46 174.910,00 106 159.430,00 1544 126.140,82 10 120.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.440,00 3.437,74 3.437,74 602,00 600,11 600,11 26.500,00 26.500,00 26.500,00 3.900,00 3.850,32 3.850,32 412,00 410,27 410,27 175,00 175,00 175,00 80,00 79,67 49,00 80,20 80,20 49,33 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.650,00 3.650,00 3.650,00 140,00 140,00 140,00

2,93 % -1,85 % -0,85 % -0,10 % -0,03 % 0,00 % 1,13 % -0,80 % 0,00 % -0,02 % 0,00 %

1149 3.949.960,00 1779 1.067.600,00 24 636.000,00 157 604.500,00 1164 477.552,00 1477 258.475,00 4469 218.985,60 2775 136.882,45 36 136.800,00 32 116.800,00 100 14.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava Komercijalna banka Skopje Gorenje BH Telecom Soja protein

+3,51% +2,93% +1,69% +0,87% +0,81%

Zavarovalnica Triglav Garant Futog Alfa Plam Krka Alkaloid

business.hr

-4,65% -1,85% -1,27% -0,5% -0,1%

Komercijalna banka Beograd

Energopetrol Sarajevo

Dionicom Komercijalne banke u četvrtak se na Beogradskoj burzi trgovalo u iznosu 1,4 milijuna dinara, a posljednja zabilježena cijena bila je 28.500 dinara. Kako prenosi Beta, ta je banka u prvoj polovini ove godine ostvarila 1,4 milijarde dinara dobiti, što je čak 60 posto više nego u istom razdoblju lani. Kapital banke je pak povećan za oko 13 milijardi dinara, a prema ukupnoj aktivi Komercijalna banka zauzima drugo mjesto na srbijanskom bankarskom tržištu.

Većini dionica na Sarajevskoj burzi cijena je u četvrtak pala, a jedan od većih minusa zabilježila je ona Energopetrola. Cijena te dionice tijekom dana kretala se od 10,01 do 10,43 konvertibilnih maraka, a najniža je ujedno bila zadnja zabilježena. Vlasnika je promijenilo 207 dionica pa je ukupan promet iznosio samo 2116 KM, što je bilo dovoljno za sedmo mjesto na popisu najlikvidnijih. Najtrgovanija bila je dionica BH Telecoma.

+0,71 -4,03

REGIONALNI INdEKSI 0,00% -0,59% BIRS 803,14 810,84 LJSEX +0,86% -0,05% FIRS 1.365,55 3.222,28 Belex15 +0,54% -0,62% MBI10 2.376,11 631,45 Belexline +0,07% -0,50% MOSTE 487,06 1.213,71 SASX10 +0,01% -0,06% NEX20 13.581,95 883,76 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,47% WIG20 -1,53% 2,489.77 BuX -0,60% 22.538,53 -2,09% -0,93% ATX -1,57% 2.408,90 indeksa na zatvaranju u -0,34% Stanje četvrtak 11. kolovoza 2010.

FTSE100 5.244,59

dAX 6.116,82

CAC40

3.606,32

MICEX 1,372.18

AMERIčKI INdEKSI dJIA -2,49% S&P500 -2,82% 10.378,83 1.089,47 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -3,01% srijedu 10. kolovoza 2010. 2.208,63

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. HPB WAV DJE

87,1000

18,41

AC Rusija

40,9908

18,17

PBZ I-Stock

60,5900

16,79

NFD BRIC

27,6014

14,78

ZB trend

125,7500

14,50

ST Global Equity

48,4692

-21,78

FIMA Equity

79,1210

-20,05

C-Zenit

47,9485

-17,09

HPB Dynamic

49,5807

-12,71

KD Victoria

14,0381

-12,69

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

150,9800

12,49

ZB global

138,5300

10,58

Allianz Portfolio

108,7330

6,52

9,7178

5,95

10,7971

5,85

ICF Balanced

115,7701

-25,26

ST Balanced

178,0992

-18,24

ST Aggressive

64,1887

-17,67

5,4047

-8,69

78,8106

-2,13

HI-balanced AC G Balanced EM

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

172,4300

13,71

OTP euro obveznički

126,2729

12,66

ZB bond

159,7700

10,32

Capital One

156,9100

9,38

PBZ Bond fond

128,2500

9,32

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

11,2992

3,76

Erste Bond

128,7800

5,84

ICF Fixed Income

138,6394

6,33

HPB Obveznički

125,4801

7,89

PBZ Bond fond

128,2500

9,32

HPB Dionički HPB Titan Poba Ico Equity HPB Dynamic AC G Dynamic EM Ilirika BRIC Erste Adriatic Equity FIMA Equity Erste Total East Ilirika Azijski tigar Platinum JIE A1 PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe KD Victoria Platinum Blue Chip ST Global Equity Raiffeisen HR dionice Prospectus JIE MP-Mena HR Ilirika JIE OTP meridian 20 ZB aktiv OTP indeksni VB High Equity PBZ I-Stock NFD Nova Europa VB CROBEX10 AC Rusija Capital Two

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € kn kn € € € kn € € kn kn kn € kn € kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn € kn

85,4578 67,9951 5522,8100 49,5807 10,7631 105,6456 84,8900 79,1210 31,1400 56,1332 67,1623 80,1100 77,6500 60,6500 14,0381 80,8729 48,4692 68,3400 57,0457 426,6182 155,9604 83,0173 93,6800 37,4947 47,0047 60,5900 119,9389 89,8600 40,9908 66,6800

0,54 0,34 0,32 0,26 0,07 0,02 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,10 -0,14 -0,18 -0,26 -0,27 -0,29 -0,42 -0,44 -0,60 -0,70 -0,71 -0,74 -0,75 -0,82 -0,91 -0,92 -0,97 -0,97 -1,01 -1,14

-6,87 -3,91 -4,24 -4,54 -1,40 -0,73 -9,60 -8,14 -8,95 -3,04 -4,01 -6,05 -9,46 -8,22 -8,93 -5,59 -5,17 -8,10 -7,54 -7,34 -7,88 -6,22 -5,95 -9,17 -3,63 -2,07 -3,99 -9,96 -4,09 -7,96

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-6,54 0,31 -6,67 -5,20 2,63 11,28 -9,91 -8,76 -8,28 7,42 -2,39 -7,62 -9,46 -9,95 -9,41 3,40 -4,98 -6,75 -10,66 7,51 -6,95 -5,68 -2,48 -10,22 -8,01 0,02 0,29 -10,00 -0,31 -4,25

2,47 9,04 3,26 -12,71 6,07 N/A -5,94 -20,05 -11,26 6,17 4,69 2,56 2,14 0,51 -12,69 13,41 -21,78 5,84 -5,51 6,83 -3,18 4,37 5,70 1,98 2,27 16,79 -1,46 N/A 18,17 0,48

-3,19 -11,86 -17,72 -16,25 5,25 N/A -3,33 -3,71 -33,47 -16,41 -12,86 -9,47 -5,00 -8,98 3,06 -7,83 -7,12 -18,00 -14,71 2,69 7,97 -7,81 -1,57 -31,14 -23,18 -15,05 10,84 N/A -22,92 -11,49

-5,61 -1,94 -4,39 -9,73 4,53 5,65 -6,53 -12,54 -8,49 4,42 -5,24 -4,56 -6,03 -6,66 -7,84 2,03 -9,76 -1,43 -9,89 9,34 -5,00 -4,15 -3,63 -4,34 -6,07 -0,20 -1,11 -10,14 0,79 -5,51

Imovina

39,560 10,545 6,003 22,032 12,984 14,602 206,191 25,859 47,114 5,463 4,875 23,187 382,156 227,144 63,359 7,522 14,405 14,173 23,968 7,653 95,659 17,532 509,822 132,541 12,861 199,791 8,784 7,202 8,970 6,569

Starost

Datum

4,85 3,05 3,04 3,96 1,44 0,60 4,84 6,20 2,86 3,22 2,89 2,23 4,93 5,32 11,26 2,61 9,80 1,92 3,53 2,43 5,79 2,29 4,13 2,62 2,86 3,07 1,77 0,56 3,43 3,32

11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 10.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI HPB Global Erste Balanced AC G Balanced EM ST Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced Agram Trust ICF Balanced OTP uravnoteženi Allianz Portfolio Ilirika JIE Balanced ZB global ST Aggressive HI-balanced Aureus Balanced C-Premium KD Balanced

kn € € kn kn € € kn kn kn kn € € kn € kn kn kn

101,7207 115,8900 10,7971 178,0992 97,4400 107,0000 150,9800 67,4709 115,7701 107,3542 108,7330 139,8643 138,5300 64,1887 9,7178 78,8106 5,4047 7,9657

0,66 0,09 0,08 0,02 -0,01 -0,06 -0,16 -0,21 -0,27 -0,29 -0,34 -0,38 -0,62 -0,62 -0,68 -0,79 -0,83 -1,05

-4,59 -3,91 -1,25 -4,61 -6,39 3,29 -2,02 -4,91 -8,48 -5,65 -0,06 -4,96 -3,46 -6,41 -1,28 -0,98 -7,43 -3,86

-4,66 -2,65 2,86 -5,39 -5,77 N/A -0,66 -6,53 -12,94 -6,78 3,65 -3,89 0,05 -4,22 -0,24 -2,98 -8,72 -2,14

2,09 -0,61 5,85 -18,24 4,09 N/A 12,49 -0,12 -25,26 3,91 6,52 1,88 10,58 -17,67 5,95 -2,13 -8,69 -0,18

0,35 -0,67 5,47 7,90 4,57 N/A 5,31 -3,34 2,12 1,54 6,92 7,66 3,64 -8,67 -0,34 -5,68 -16,02 -4,86

-4,50 0,36 4,76 -7,45 -3,00 7,00 2,79 -3,07 -9,79 -5,95 3,63 -2,21 1,04 -9,66 -0,72 -2,02 -8,39 -3,48

117,921 105,265 12,539 11,665 289,060 107,051 325,640 11,870 12,335 39,954 7,053 43,244 731,388 4,192 65,682 15,721 12,672 13,033

4,85 9,56 1,44 7,59 8,92 0,43 7,96 2,09 8,28 4,66 1,25 4,55 9,11 4,89 8,46 4,07 3,53 4,57

11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010

€ € € € € € € kn €

125,4801 128,7800 172,4300 159,7700 11,2992 128,2500 138,6394 156,9100 126,2729

0,11 0,10 0,09 0,08 0,05 0,05 0,01 -0,04 -0,23

2,82 2,22 2,22 1,86 1,56 1,33 1,37 1,76 0,42

4,34 5,09 5,28 4,45 4,43 4,48 3,21 3,99 2,17

7,89 5,84 13,71 10,32 3,76 9,32 6,33 9,38 12,66

4,79 4,45 6,86 5,28 1,45 4,61 3,92 8,08 5,14

5,08 7,55 7,17 5,18 5,18 6,56 3,56 5,68 3,21

47,846 97,019 291,525 187,894 6,034 77,147 41,531 11,883 10,538

4,85 7,19 8,21 9,11 8,46 7,42 8,50 5,79 4,66

11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010

$ kn € kn kn kn kn kn € kn kn € kn € kn kn kn kn

124,0900 131,3700 138,9313 139,8453 136,8800 130,6777 121,3833 11,2113 10,5583 107,2824 101,4557 104,5000 161,2648 124,7900 142,9700 137,2752 133,6553 115,6608

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,49 0,61 0,55 0,96 0,89 0,73 0,69 0,88 0,85 0,74 0,76 1,07 0,46 1,16 0,80 0,55 0,69 0,78

1,59 1,46 1,39 1,96 1,78 1,74 1,31 1,89 1,76 1,82 0,09 2,41 0,92 2,25 1,70 1,23 1,51 1,55

3,11 4,85 3,35 6,27 4,80 5,65 3,84 4,66 4,37 5,11 1,36 N/A 4,16 4,93 5,68 3,14 4,56 4,46

4,13 6,46 3,32 4,37 4,46 5,67 4,27 6,29 4,67 5,78 1,41 N/A 4,87 4,48 4,91 4,71 4,49 5,40

2,15 1,96 1,76 2,50 2,30 2,64 1,85 2,40 2,29 2,26 0,23 2,96 1,38 2,85 2,47 1,48 2,28 2,02

38,821 1026,962 83,106 102,700 925,970 165,234 116,761 72,721 36,270 141,211 5,265 429,455 2865,469 266,179 1202,488 124,708 37,643 162,321

5,33 11,37 10,05 7,85 7,19 4,85 4,64 1,87 1,19 1,25 1,04 0,88 10,05 8,05 7,46 6,88 6,61 2,77

11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010 11.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI HPB Obveznički Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond HI-conservative PBZ Bond fond ICF Fixed Income Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Dollar fond PBZ Novčani fond ZB europlus ICF Money Market Erste Money HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/8/2010 Subota 14/8/2010

teČaj

PoSLoVna goDina

Kuna je u četvrtak na utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na prethodnu tečajnu listu ojačala prema euru 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a bio je 7,215844 kune. U odnosu na druge važnije valute kuna je oslabila, i to prema američkom dolaru 1,43 posto, prema švicarskom franku 1,33 posto, a prema britanskoj funti 0,94 posto. H

Američki proizvođač mrežne opreme Cisco Systems izvijestio je o snažnom rastu prihoda i dobiti u razdoblju od svibnja do srpnja, odnosno u četvrtom tromjesečju poslovne godine koja u toj kompaniji završava 31. srpnja. Tehnološki div sa sjedištem u Kaliforniji ostvario je 79-postotni rast neto dobiti, na 1,9 milijardi dolara u zadnjem tromjesečju netom

minimalan rast kune prema euru

40 milijardi za Cisco Systems

završene fiskalne godine u usporedbi s istim razdobljem prijašnje godine, priopćila je u srijedu kompanija. U istom razdoblju prihodi su mu porasli 27 posto, na 10,84 milijarde dolara. Prihodi su nešto niži u usporedbi sa 10,9 milijardi dolara, koliko su predviđali analitičari zbog sporijeg oporavka gospodarstva. Korporacija je objavila i da su prihodi za cijelu poslovnu godinu iznosili 40 milijardi dolara, što je 11 posto više u odnosu na godinu prije. H

Atlantska plovidba potonula 2,42 posto DVa miLijUnaŠa Rijetki ulagači koji burzu ne napuštaju po službenoj dužnosti u četvrtak su pogurnuli indekse u novi minus - Crobex 10 pao je 0,87 posto, na 986,98 bodova, a Crobex 0,74 posto, na 1856,41 bod Trgovanje na Zagrebačkog burzi u četvrtak je proteklo bez većih cjenovnih oscilacija i uz niske promete. Domaće tržište posljednjih dana ne prati kretanja na svjetskim burzama jer zbog sezone godišnjih odmora gotovo i nema ulagača, pa je i likvidnost vrlo niska. Crobex je pao treći dan zaredom, i to 0,74 posto, na 1856,41 bod. Crobex 10 pao je 0,87 posto, na 986,98 bodova. Redovan promet dio-

nicama iznosio je samo 20 milijuna kuna, a milijunski je promet ostvaren sa samo dvije dionice. Na HT je potrošeno 4,4 milijuna kuna pri čemu je dionica pala 0,11 posto, na 258,7 kuna. Povlaštena dionica Adrisa zaslužna je za 2,6 milijuna kuna prometa, uz što je porasla 0,4 posto.

Skok jamnice

Titulu uvjerljiva gubitnika dana ponijela je dionica

milijardi dolara neto dobiti ostvario je Cisco Systems u četvrtom kvartalu poslovne godine

komentar

Iskustvo i bogatstvo

ante.pavic@business.hr

g ante jerkoVić, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, koja je u četvrtak završila na 846,02 kune arhiva business.hr

Atlantske plovidbe. Dubrovački je brodar dan zaključio na trećoj najlikvindijoj poziciji s pola milijuna kuna prometa, uz što mu je cijena pala nemalih 2,42 posto, na 846,02 kuna. Treba reći da je najviša dnevna cijena te dionice iznosila samo 867 kuna. Loše su prošli i dioničari Ericssona Nikole Tesle, čija je dionica pala 3,7 posto, na 1314 kuna, uz više od

200.000 kuna prometa. Za razliku od neuspješnih dioničara Atlantske plovidbe, dobar su dan imali dioničari Jamnice. Ta je sastavnica koncerna Agrokor porasla impresivnih 8,57 posto, na 38.000 kuna. Najniža dnevna cijena te dionice iznosila je 37.900 kuna, uz što su domaći ulagači na nju potrošili 113.000 kuna. Nikola Sučec

Rast indeksa samo u Makedoniji ta, a jedina kojom se uz nju trgovalo u vrijednosti većoj od milijun denara bila je dionica Garant Futoga s nešto više od milijun denara prometa. Iako je dan prije jedini bio u zelenom, beogradski je Belex

1,9

ante Pavić

regija

Makedonski indeks MBI 10 jedini je regijski koji je u četvrtak zabilježio rast vrijednosti, i to 0,54 posto. Dionica skopske Komercijalne banke bila je najlikvidnija s gotovo četiri milijuna denara prome-

brojka

15 dan završio u minusu od 0,61 posto. AIK banka uvjerljivi je pobjednik s prometom od 23,8 milijuna dinara, a slijedile su dionice Soja proteina i Komercijalne banke sa 1,9 i 1,4 milijuna dinara. U

Ljubljani je najlikvidnija bila dionica Gorenja sa 314.075 eura, a slijedila je Krka kojom se trgovalo u iznosu 197.856 eura. SBITOP pao je 0,59 posto, dok je LJSEX bio u minusu 0,05 posto. B. S.

otovo sve istočnoeuropske države na rubu ekonomskog kolapsa počele su pogledavati u mađarsko dvorište u kojemu premijer Viktor Orban heretički kreće prikupljati novac suprotstavljajući se MMF-u i poslovnim bankama najavljujući oporezivanje njihove aktive. Hrvati stidljivo najavljuju slično. Zasad u Hrvatskoj prevladava većina koja se tome protivi precizno argumentirajući i navodeći posljedice zašto se to ne smije učiniti. I zaista, u bankocentričnom sustavu kakav je hrvatski, u prezaduženoj državi koja ovisi i o najmanjem pomaku kamata, zaista je teško očekivati potez koji se iz ove perspektive čini samoubilačkim. Na cijelu situaciju na kraju bi se mogla primijeniti priča o susretu iskusnog i bogatog koju već dugo vremena u hrvatskoj gospodarskoj noćnoj mori pričaju mnogi menadžeri, konzultanti i ostali samozvani stručnjaci. A pouka priče kaže da susretom iskusnog i bogatog bogati dobiva iskustvo, a iskusan bogatstvo.

GM u plusu - u tri mjeseca zaradili 1,3 milijarde dolara General Motors, proizvođač automobila kojega je nakon lanjskog bankrota nacionalizirala američka vlada, u drugom je tromjesečju ostvario neto dobit u iznosu 1,3 milijarde dolara, najveću u posljednjih šest godina. U istom razdoblju

i Vauxhall, no operativni gubitak od 200 milijuna dolara gotovo je tri puta manji od lanjskog. Kvartalni rezultati bolji od planiranih sigurno će pomoći GM-u u skorom povratku na burzu kojim bi se isplatili američki i kanadski porezni obveznici koji su pomogli spasiti posrnulog proizvođača automobila. I. P.

lani gubitak je bio gotovo 13 milijardi dolara. Nakon restrukturiranja GM-a, to je drugi kvartal zaredom u kojem je zabilježen pozitivan rezultat. U minusu je završila samo europska podružnica GM-a, koja proizvodi brendove Opel

DOBiTNici DANA (ZSE) Uljanik +65,46% Riviera Poreč +8,39% Slavonski ZIF +8,32% Varteks +6,32% Excelsa nekretnine +3,3% 34 Raste

GUBiTNici DANA (ZSE) Zlatni Rat -36,09% Vupik -19,93% Siemens -11,44% Imperial -6,95% Industrogradnja -5,08% 25 Pada

6 Nema promjene

iNDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,115.48 149,24

Prom. 0,66% 0,16%

Sirova nafta 80,25 Prirodni plin 4,39 Zlato 1.198,30 Srebro 17,90 Goveda 93,07

0,00% 1,02% 0,51% 2,26% 0,00%

ZLOGLASNi AUTOMOBiL NA AUKciJi

Prodaje se blindirani Cadillac Ala Caponea U petak će se na aukciji u Kaliforniji prodavati blindirani Cadillac iz 1928. koji je navodno pripadao najpoznatijem mafijašu svih vremena - Alu Caponeu. Aukcijska kuća RM Auctions, specijalizirana za prodaju rijetkih auta, smatra da bi automobil, za koji se vjeruje da je i najstariji blindirani auto koji još uvijek postoji,

mogao dosegnuti cijenu do 650.000 dolara. Za blindiranje Cadillaca prilikom proi-

zvodnje utrošeno je oko 1,5 tona čelika, a prozorska

FOTO RN AUCTIONS

stakla su debela oko 2,5 centimetara. Auto, koji je navodno kratko vrijeme koristio pred i bivši američki predsjednik Franklin Delano dokumenti Roosevelt, ima dokumentiranu povijest sve do 1933. godine. Iako ne postoji službena potvrda da je ikad bio Caponeov, u RM Auctionsu u to uopće ne sumnjaju budući da o tome dosljedno govore svi njegovi bivši vlasnici. N. Rivosechi

ČiTAČi MiJeNJAJU NAViKe

Prodaja e-knjiga skočila sa 2,9 na 8,5 posto Prodaja elektroničkih knjiga u prvih pet mjeseci ove godine u SAD-u je činila ukupno 8,5 posto ukupne prodaje knjiga, u usporedbi sa samo 2,9 posto prošle godine, a takav strelovit rast ozbiljno ugrožava knjižarske lance koji su prisiljeni smišljati nove strategije kako bi uspjeli održati promet u knjižarama, javlja New York Times. Takav pad prodaje papirnatih knjiga — koji je

ubrzala prodaja Amazoneova Kindlea i iPada — pojačali su probleme u Barns&Nobleu, najvećem američkom lancu sa 720 knjižara, koji je prošloga tjedna objavio da traži novog vlasnika. Slično tome, lanac Simon & Schuster objavio je da mu prodaja e-knjiga čini osam posto prodaje knjiga, a u tri do pet godina taj bi udjel, očekuju, mogao dosegnuti čak 40 posto. B.hr

Imaju li ulagači snage preokrenuti trodnevni minus Crobexa, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Grci još dublje u recesiji...

Prema prvoj službenoj procjeni, u drugom je kvartalu grčki BDP pao 3,5 posto (1,5% u odnosu na prvi kvartal). Za čitavu godinu ministar financija George Papaconstantinou očekuje pad od 3 do 3,5%, a analitičari 4%

...Nova tvornica žičanih proizvoda u BiH...

Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto otvorila je tvornicu u Tomislavgradu koja će proizvoditi žičane proizvode u suradnji s ArcelorMittal Steelom iz Zenice

...Povlačenje Danaca iz Afganistana do 2015...

Premijer Danske Lars Rasmussen najavio je da se nada kako će danska vojska povući svoj kontingent iz Afganistana do 2015. godine, ako ne i ranije. Danska je time postala još jedna od članica NATO-a koje najavljuju povlačenje