Business.hr broj 699 by Business.hr

OPORBA O PRORAČUNU 8

Znamo kako uštedjeti 5 milijardi kuna Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, hitno bi za 10 posto srezao materijalne rashode, subvencije, izdatke za zdravstvo i transfere samoupravi, a nakon toga išao na uvođenje poreza na kapitalnu dobit i ekstraimovinu

OSiGURAvAteLj NA MUKAMA 18

Croatia u srpnju izgubila 2 posto tržišnog udjela

ponedjeljak 16/8/2010

broj 699 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

iNteRvjU 4-5 Matija Martić većinski je vlasnik Optima Telekoma, a odnedavno i predsjednik Uprave najvećeg alternativnog telekoma u zemlji. Martićev recept za oporavak telekoma, koji stišću debele financijske obveobve ze, vrlo je jednostavan: prodaja, prodaja, prodaja! Plan je što prije zavladati sektorom malih i srednjih poduzeća

Preorat ću svaku tvrtku Recesija prizemljila poslovnu avijaciju

Vlasnici cavtatskog Fox Aira prodaju zrakoplov i zatvaraju tvrtku, zrakoplov prodaje i Columba Air, a u problemima je navodno i Iva-Dom. U Delić Airu kažu da su preživjeli samo zato što su kao obiteljska tvrtka mogli drastično srezati troškove, a u Winairu da su krizu iskoristili za nabavu novih, sada jeftinih zrakoplova 6

info&stav

indikator

2-3 Suradnja HtZ-a i agencija Svaki peti turist stigao je u Hrvatsku organizirano, pohvalio je ministar Damir Bajs javno-privatno partnerstvo Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i putničkih agencija. Trećina prometa od turizma vezana je uz organizirane dolaske, što je spasilo i ovu sezonu

Franak će jačati Švicarski analitičari smatraju da će u sljedećih tri do šest mjeseci švicarski franak nastaviti jačati prema euru, i to gotovo 4 posto, te će doseći razinu od 1,3 franka za euro. To znači da će rate kredita vezane uz švicarce i dalje rasti

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

Croatia airLinES: Jat dUGUJE HrVatSkoJ

Jat traži poslovnicu na Zrin apartmane u Dugoj uvali... Imovina koju Jat Airways potražuje od Hrvatske, odnosno od Croatia Airlinesa, o čemu smo pisali još 2006., uključuje, među ostalim, poslovnicu na zagrebačkom Zrinjevcu te u Splitu, Puli, Zadru i Dubrovniku. Potražuje i autobusne terminale u Zagrebu i Dubrovniku, hangar u Zagrebu, apartmansko naselje u Dugoj uvali kod Pule, stanove, uređaje za prihvat i otpremu putnika i robe, rezervne dijelove za zrakoplove, uređaje za odleđivanje aviona, autobuse...

Prodano zaposlenicima

Prema podacima iz 2006., vrijednost te imovine procjenjivala se na 42 milijuna dolara, što je u međuvremenu dosegnulo 60 milijuna eura pa je Jat potkraj 2009. hrvatskom Državnom

odvjetništvu podnio zahtjev za povrat imovine, o čemu su ovih dana pisali srbijanski mediji. No, neke od nekretnina koje traži Jat više nisu u vlasništvu CA. Tako je, primjerice, dubrovačka poslovnica sada u vlasništvu Tiska, a prodana je i poslovnica u Splitu. Apartmani u Dugoj uvali su prodani još 2006. godine, i to zaposlenicima CA. Terminal u Dubrovniku je srušen i sada je ondje poslovna zgrada Grawe osiguranja. Iako u CA sada ne žele govoriti o Jatovoj tužbi, Business.hr-u su 2006. o zahtjevima srbijanskog avioprijevoznika rekli da većina imovine koju Jat traži nikad nije bila u vlasništvu te tvrtke i da su im poslovnice bile samo u najmu. Terminali su,

redakcija@business.hr

Od preostale imovine Jata u

• poslovnica Zagreb na Zrinjevcu • poslovnica Dubrovnik koja je prodana Tisku • poslovnica u Splitu, koju je Croatia Airlines

kontakt E-mail:

otuđena oprema

Hrvatskoj 1991. godine osnovana je tvrtka Aviotours koja je zatim pripojena Croatia Airlinesu. Iz CA su nam 2006. objasnili i da zahtjev Jata nije usmjeren prema

iMoVina koJU PotraŽUJE Jat:

Telefon:

(01) 555-1-600

priznali su nam tada u CA, bili u vlasništvu Jata, kao i hangar na Plesu.

tErMinaL na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu snimio hrvoje knez

također prodao, te poslovnica u Zadru • hangar u Zračnoj luci Zagreb • hangar u Zračnoj luci Dubrovnik - srušen je i na njegovom je mjestu sagrađena zgrada Grawea • terminal na Autobusnom kolodvoru Zagreb • autobusni terminal u Dubrovniku • apartmani u Dugoj uvali koji su 2006. prodani zaposlenicima CA • stanovi • pokretnine

›› ››

biser dana

Svi znaju da se mora nešto učiniti, ali kad počnete činiti, onda su svi protiv. Tako nećemo ići dalje. Ustrajat ćemo na projektima koji su zacrtani Planom gospodarskog oporavka Nemoguće je smanjivati materijalne troškove za predloženih 10 posto. Rashodi u zdravstvu se također ne mogu smanjiti za 10 posto

brojka

1000 milijardi eura sakrili su kineski bogataši od porezne uprave Kine, tvrdi China Reform Foundation

doGovoriTe se! nakon što se u subotu premijerka jadranka kosor ponovno pojadala kako je svi blokiraju u nužnom rezanju prava (gornja izjava), ministar financija ivan Šuker je nekoliko sati kasnije sdp-ovcima odgovorio da se ništa od onog što oni predlažu ne može učiniti (donja izjava)

uvodnik

njevcu, Zaustavite ove ljude! aParTMani u dugoj uvali prodani su zaposlenicima arhiva b.hr

njima nego prema Republici Hrvatskoj te istaknuli da je Jat 1991. odnio iz Hrvatske "sve što je vrijedilo". Jat je otuđio i imovinu s dubrovačkog aerodroma te njome opremio zračne luke u Tivtu i Podgorici, a ta se šteta procjenjuje na 10 milijuna eura. S druge strane, hrvatske zračne luke potražuju od Jata i 794.000 eura koje im je ta tvrtka ostala dužna 1991. godine za usluge. No, u Jatu ne priznaju taj dug. Inače, Jatova imovina nije ušla u proces sukcesije jer se u njega ubraja samo savezna imovina. Imovina poduzeća tretira se kroz bilateralne sporazume sklopljene između država. josip bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

igor prstec, igor.prstec@business.hr

a Jadranka Kosor, njeni savjetnici i Ivan Šuker nisu ljudi koji mogu preokrenuti negativne gospodarske trendove i Hrvatskoj vratiti pretkrizne stope rasta nije novost, no njihove izjave i pušteni probni baloni uoči donošenja ključnog rebalansa proračuna zaslužuju da se retorika prema njima, za dobro svih nas, zaoštri - moramo hitno zaustaviti Kosoricu, savjetnike i Šukera! Iako smo nakon donošenja Programa gospodarskog oporavka još mogli računali da je njihov ostanak politički mudar jer ćemo svi profitirati od toga što će oni poljuljanu podršku potrošiti na nužne reforme pa će nova vlast imati lakši posao, sada je jasno - Vlada ne smije izdržati do redovnih izbora! brZa promjena je nužna jer nisu svjesni da nas od bankrota dijele milimetri - jedno spuštanje rejtinga. Štoviše, neki ekonomisti s pravom napominju da smo već neko vrijeme u bankrotu jer ne možemo otplaćivati kredite - sada je upitno možemo li plaćati kamate! Iako je već nekoliko mjeseci jasno da će proračunski deficit biti najmanje dvostruko veći od planiranog, ministar Šu-

››

Bezidejnost Vlade sažima ideja oporezivanja banaka koja se pripisuje savjetniku Lovrinčeviću. Žalosno je da se djelovanje utjecajnog ekonomista svodi na puko knjigovodstvo - kome uzeti već potrošen novac

ker u najnovijem obraćanju u Crikvenici i dalje osorno odgovara SDP-ovom strategu Branku Grčiću i jednostavno ne vidi što bi u proračunu srezao. Pa kakvom se onda rebalansu možemo nadati? Rezanje do dvije milijarde kuna rashoda do kraja godine, što je maksimum koji mogu izvući u Vladi sudeći prema dosadašnjim izjavama, neće pokriti ni nužno spuštanje prihodovne strane, a kamoli smanjiti deficit - ne smijemo zaboraviti da je proračun rađen na rastu BDP-a od 0,5 posto, a past će najmanje 1,6 posto. A

još jedna godina Šukerova zaduživanja dovodi nas do škakljive razine od 60 posto javnog duga. Zapravo, beZidejnost ove Vlade sažima pušteni balon o oporezivanju dobiti banaka. Ideja se pripisuje savjetniku Željku Lovrinčeviću. Zaista je žalosno da se djelovanje možda i najutjecajnijeg ekonomista po funkciji, naravno uz guvernera Rohatinskog, svodi na puko knjigovodstvo - kome uzeti već potrošen novac. S tim da nije imao petlje ili načina javno objasniti ekonomski ratio no-

vog poreza. Zaista nam u Vladi ne treba još jedan ekonomist čiji kapaciteti ne nadmašuju one ministra Šukera. iako ni oporba ne ulijeva previše povjerenja niti je jasno razumiju li stranački vođe u kakvom je kaosu gospodarstvo, prvi ekonomist SDP-a Grčić jasno je poručio što žele popustiti presiju na rad, ulaganja i poduzetništvo i više oporezovati rentijerstvo i imovinu. To je u zemlji kakva je Hrvatska logično. A kristalno je jasno da nešto moramo promijeniti - hitno!

tema 4-5

INTERVJU: MaTIJa MaRTIć Predsjednik Uprave te najveći p razgovoru za Business.hr najavljuje bespoštednu utrku za svakog

Preorat ću sv Matija Martić većinski je vlasnik Optima Telekoma, a odnedavno i predsjednik Uprave toga najvećeg alternativnog telekoma u zemlji. Martićev recept za oporavak telekoma kojega stišću financijske obaveze jednostavan je: prodaja, prodaja, prodaja! Plan je što prije zavladati sektorom malih i srednjih tvrtki

"Optima Telekom u prvih šest mjeseci 2010. nastavlja trend daljnjeg povećanja operativne dobiti, koja je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećana 166,4 posto. Da je trend rasta kontinuiran pokazuje i podatak da smo u sedam mjeseci ove godine imali dva milijuna kuna prihoda više u odnosu na isto razdoblje lani", ponosno ističe predsjednik Uprave i najveći pojedinačni dioničar Optima Telekoma Matija Martić. Prema njegovim riječima, to je rast veći od 5,7 posto. Usto, broj korisnika na mreži - infrastrukturi Optima Telekoma - veći je 15 posto i vrlo se brzo približava brojci od 100.000 korisnika. "Vrhunski sam 'salesman' i preorat ću svaku tvrtku", kazao nam je Martić misleći pritom na plan svoje kompanije da što prije zavlada sektorom malih i srednjih tvrtki, rezidencijalnim tržištem. Optima Telekom počela je smanjivati gubitke, ali i dalje su posrijedi velike obveze…

- U prvih pola godine neto gubitak smanjen je za 15,5 milijuna kuna, tj. 28,6 posto u odnosu na 2009. godinu. Kada govorimo o prihodima od telekomunikacijskih usluga, i dalje bi-

lježimo kontinuiran rast broja korisnika širokopojasnog interneta (ADSL-a) pa zaključno s prvim polugodištem 2010. imamo više od 53.000 korisnika broadbanda, što je porast 35 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Posebno smo zadovoljni penetracijom naše digitalne televizije - OptiTV-a - lansirane u rujnu 2009., a trenutačno ima više od 6700 korisnika. Što se tiče kratkoročnih i dugoročnih obveza, uključujuću i one po obveznicama, Optima Telekom ih uredno podmiruje pa nema razloga za bilo kakve bojazni ili spekulacije. Nakon što ste preuzeli vođenje Optima Telekoma, koji će biti ključni potezi, na koje ćete se tržišne segmente orijentirati? Hoće li to biti SoHo segment? Što će biti ključna ulaganja prodaja, infrastruktura...?

- Primarni zadatak u sljedećem razdoblju bit će daljnje jačanje brenda Optima Telekoma kao najvećeg i najkvalitetnijeg alternativnog operatera na hrvatskom tržištu, koji svojim rezidencijalnim i poslovnim korisnicima nudi najkvalitetniju i cjenovno najprihvatljiviju uslugu i, što je najvažnije, kojemu vjeruje više od 275.000 korisnika.

Očekujemo i još jači tempo aktivnosti usmjerenih na ostvarenje poslovnog plana, i to kroz rast postojeće baze privatnih korisnika te znatnu usmjerenost na segment poslovnih korisnika, posebice mislim na SoHo segment (manji poslovni korisnici) u sklopu kojega će se nastaviti slijediti tržišni trendovi u implementaciji IT i telekomunikacijskih rješenja. Pratimo globalne trendove gdje je omjer privatnog i poslovnog segmenta 70 prema 30. Očekujem znatan rast u SoHo segmentu i kontinuiran rast naših privatnih korisnika. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim prihvaćanjem OptiTV internetske televizije?

- Iznimno. Lansirali smo je u rujnu prošle godine, a već ima više od 6700 korisnika. Zaprimamo velik broj zahtjeva građana koji u svojim gradovima žele digitalnu televiziju Optima Telekoma pa ćemo nastojati osigurati još bolju povezanost. Mnogo sugestija dobivamo i preko profila na Facebooku, gdje naši korisnici komentiraju digitalnu televiziju ili, primjerice, sugeriraju koje bi nove programe ili sadržaje voljeli vidjeti na OptiTV-u.

Očekujete li da bi, a o tome se govori već dulje, moglo doći do okrupnjavanja na telekom tržištu?

- Na telekom tržištu već

se neko vrijeme govori o spajanju alternativnih telekoma, ali to nije realna opcija. Budući da sam pristalica organskog rasta kompanije, a s obzirom na

pojedinačni dioničar i većinski vlasnik Optima Telekoma u g korisnika

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

vaku tvrtku ››

U srpnju smo rasli za dva milijuna kuna u odnosu na lani. Približavamo se brojci od 100.000 korisnika na našoj infrastrukturi MaTIJa MaRTIć, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Optima Telekoma foto cropix

uvjete u kojima posluju sadašnji alternativni telekomunikacijski operateri, ne vidim u budućnosti realno povezivanje. Nisam pristalica anorganskog rasta, tj.

rasta kroz akvizicije ili preuzimanja. Kako ćete financirati daljnji razvoj? Krediti nisu opcija?

- Optima Telekom više neće preferirati financiranje, tj. zaduživanje putem kredita, jer dobro znamo koliko je zaduživanje po-

PRIJETNJa IZDaLEKa

Monopol HT-a može se vratiti Kakvim procjenjujete sadašnje stanje na hrvatskom telekom tržištu? - Liberalizacija hrvatskog telekomunikacijskog tržišta trebala je početi 2003., ali je monopol HT-a produljen do kraja 2004., kada je prvi put izdana koncesija za javnu govornu uslugu u fiksnoj telefoniji Optima Telekomu (na 30 godina). Stoga se može reći da je liberalizacija počela tek 2005., kada je HT izdao ponudu za međusobno povezivanje, s čime se suglasila Agencija za telekomunikacije, današnji HAKOM. Krajem 2005. godine HAKOM je odobrio poprinudu HT-a za uslugu pri stupa izdvojenoj lokalnoj petlji, čime je konačno omogućena liberalizacija, a našim je korisnicima na usluzi cjelokupna infrainfra struktura i mreža Optima Telekoma. U rujnu 2006. lokalraspetljana je prva lokal na petlja i instaliran prvi neovisan ADSL priključak Optima Telekoma, čime je počela i konkurencija na hrvatskom tržištu ADSL-a. Moram istaknuti da veje u cijeloj priči ve liberalizanoj uz liberali bitzaciju tržišta bit no definirati odnos

stalo skupo u vrijeme krize. Stoga ćemo se orijentirati na druge, jeftinije mogućnosti. Emisije komercijalnih zapisa, izdavanje obveznica, nova javna ponuda ili

ulagača, prije svega HTa, u gradnji mreža nove generacije, optičke mreže (optika do kuće, tzv. FTTH), te međusobni odnos HT-a i ostalih operatera. HAKOM je organizirao radnu skupinu koja treba riješiti taj problem. Nažalost, postoji tendencija po kojoj bi veleprodajna cijena korištenja te tehnologije bila viša od maloprodajne, što je protivno načelima tržišnog natjecanja. Ako se taj odnos pravodobno ne uredi, ishod je povratak monopola HT-a i neizvjesnost poslovanja ostalih operatera. Isto tako, kad je riječ o bakrenoj infrastrukturi, treba uvesti pravila korištenja infrastrukture po veleprodajnim uvjetima kojima će regulator, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, propisati obveze HT-a po kojima mora svima omogućiti veleprodaju svojih proizvoda i usluga. HAKOM je donio pravila i mora ustrajati na održivosti tržišne utakmice, a od države očekujemo jasna pravila igre, posebice kada je riječ o poslovima vezanim uz javnu nabavu koji su iznimno važni za gospodarski život zemlje.

pak dokapitalizacija puno su realnije opcije kojim ćemo nastojati financirati daljnji razvoj. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

ZRAČNI TAKSI U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilj na sve strane. No, prevelik broj konkurenata na tržištu u recesijskim

Recesija prizemljila poslovnu avijaciju Vlasnici cavtatskog Fox Aira prodaju zrakoplov i zatvaraju tvrtku, zrakoplov prodaje i Columba Air, a u problemima je navodno i Iva-Dom. U Delić Airu kažu da su preživjeli samo zato što su kao obiteljska tvrtka mogli drastično srezati troškove, a u Winairu da su krizu iskoristili za nabavu novih, sada jeftinih zrakoplova

Cavtatski Fox Air i zagrebački Columba Air prodaju svoje zrakoplove, a ni tvrtki Iva-Dom ne cvjetaju ruže. Primjeri tih triju hrvatskih tvrtki iz sektora zračnog taksiranja i poslovne avijacije pokazuju koliko je teško stanje u toj branši koju je poharala recesija. U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen pravi bum air taksi i biz-jet tvrtki, a zrakoplovi su kupovani na sve strane. Osim tih tvrtki, prema riječima naših sugovornika iz te branše, još ih je nekoliko odlučilo prizemljiti i prodati svoje avione te zaključati vrata ureda. Recesija je te tvrtke dovela u teško financijsko sta-

nje zbog pomanjkanja posla, usto je i konkurencija velika, i to ne samo domaća nego i strana jer velik dio kolača hrvatskim bizjet tvrtkama uzimaju one iz Slovenije ili Srbije poput Prinece Aviationa, objašnjavaju upućeni.

Svi na minimalcu

U Fox Airu su nam rekli da će uskoro zatvoriti tvrtku, a krivac za propast su i loši odnosi među suvlasnicima. U Iva-Domu pak nisu željeli ništa govoriti za medije. Vlasnik Columba Aira, poduzetnik Boris Kordić, na godišnjem je odmoru, a u njegovoj tvrtki Hidrocommercu potvrdili su nam da prodaju Kingair zrako-

plov, koji su kupili prije nekoliko godina, ali da razlozi za to nisu recesija i manjak posla nego neki drugi planovi. Kako nam je kazala članica Uprave Marina Pekonja, Kordić želi taj turboprop zrakoplov zamijeniti mlažnjakom. Recesiju su ipak preživjele neke tvrtke iz poslovne

BoRIS KoRdIć, vlasnik Columba Aira, u kojem tvrde da turboprop zra-koplov kupljen prije samo godinu dana prodaju jer ga planiraju zamijeniti mlažnjakom Snimio Saša ĆetkoviĆ

ježen pravi bum air taksi i biz-jet tvrtki, a zrakoplovi su se kupovali uvjetima znači da će mnoge tvrtke teško preživjeti

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

››

Problem je neobiteljskih tvrtki u tome što teško reduciraju troškove NIJAZ DELIĆ, osnivač pulskog Delić Aira, koji je cijene spustio 30 posto Snimio hrvoje knez

avijacije, poput Delić Aira i Winaira. Nijaz Delić, osnivač pulskog Delić Aira, kaže da su prošlu godinu jedva preživjeli jer im je posao drastično pao pa su sve plaće u tvrtki morali smanjiti na minimalac. No, ove se godine oporavljaju ponajprije zato što su im klijenti iz zapadne Europe koja je izašla iz recesije. Cijene prijevoza su smanjili 30 posto. Delić prednost svoje tvrtke u odnosu na ostale koje nisu uspjele preživjeti krizu vidi u tome što je njegova tvrtka obiteljska. "Lako smo mogli srezati sve nepotrebne troškove. Primjerice, otkazali smo sve telefonske linije koje nam nisu potrebne. Usto,

bez velike procedure brzo smo smanjili plaće. Problem je neobiteljskih tvrtki u tome što teško reduciraju troškove", objašnjava Delić, koji je krizu iskoristio i za kupnju dvaju novih zrakoplova kojima je zbog recesije cijena drastično pala. Ove godine Delić Air bilježi 70 posto prometa u odnosu na vrijeme prije recesije, a Delić to objašnjava time što im se konkurencija smanjila i recesija prošla.

'Očekujemo oporavak'

I u varaždinskom Winairu, koji je dio T7 Grupe, kažu da se unatoč recesiji dobro nose s aktualnom situacijom. "Prepoznali smo da se u

Hrvatskoj ne razvija ova tržišna niša i pomno razradili cijeli projekt. Aktivno smo ga počeli realizirati i tako otvorili novo poglavlje u privatnoj avijaciji u našoj zemlji. Od početaka komercijalnih aktivnosti do danas ne samo da bilježimo rast prodaje naših usluga već u trenucima kada je izvoz Hrvatske na zabrinjavajućoj razini, naš raste", objašnjava Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 grupe. Ona dodaje da su unatoč globalnoj krizi uz mlazni zrakoplov Cessna CJ2+ i helikopter tipa Robinson R44 floti nedavno dodali još jedan potpuno novi mlazni zrakoplov, Cessna Citation Mustang za četvero putni-

JASmINA PROKOP TOmIĆ, članica Uprave T7 grupe, vlasnika Winaira, koji je unatoč krizi kupio dva zrakoplova i jedan helikopter arhiva buSineSS.hr

ka, koji će do konca kolovoza ove godine početi komercijalno letjeti. "Prema svim pokazateljima, zapadna se tržišta bude iz recesije i ekonomska se situacija na tom području uvelike popravlja. I naša

su očekivanja usmjerena u tom pravcu. Od ljetne sezone i drugog dijela godine očekujemo progresivan rast te povratak stabilnosti na tržište", kaže Jasmina Prokop Tomić. Josip Bohutinski

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

PORUKA IZ SAD-a

Popravite investicijsku klimu!

Zagreb. Američki veleposlanik u Hrvatskoj James B. Foley u intervjuu za glasilo Organizacije za promicanje sjevernoatlantskih integracija poručio je kako je frustriran investicijskom klimom u Hrvatskoj i kako su nužne hitne reforme da bi se stanje popravilo. "Postoji područje gdje ima

prostora za napredak. To je gospodarstvo. Na neki način sam frustriran. Veleposlanik sam u Hrvatskoj gotovo godinu dana i mogu reći da imamo izvrsnu političku suradnju, jako dobru sigurnosnu, ali i posve razočaravajuću gospodarsku suradnju. Tu se radi o suradnji koja ima velik potencijal i ako se investicijska klima i gospodarski uvjeti poprave i ako se program ekonomske reforme u potpunosti primijeni, vjerujemo da će se otvoriti i prilike ne samo za investitore iz SAD-a nego i za

SDP O JAVNIM FINANCIJAMA

Grčić: Znamo kako uštedjeti 5 mlrd. kuna Do brojke od 5 milijardi kuna ušteda SDP-ov ekonomski strateg došao je zbrajanjem 10-postotnog rezanja materijalnih rashoda, subvencija, izdataka za zdravstvo (bez plaća), diskrecijskih izdataka i transfera jedinicama lokalne samouprave i nevladinim organizacijama i tvrtkama Mirovine, plaće i socijalna davanja najugroženijim skupinama bili bi "zadnja linija obrane", kazao je ekonomski strateg SDP-a i saborski zastupnik Branko Grčić predstavljajući SDPov program stabiliziranja javnih financija, a sve ostale stavke u iznosu 50 milijardi kuna (osim kamata i protestiranih jamstava) podložne su preispitivanju i uštedama. Dodao je da bi se

ma moglo uštedjeti potrebnih pet milijardi kuna.

Porez na imovinu

BRANKO GRČIĆ, ekonomski strateg SDP-a SNIMIO HRVOJe DOMINIć

10-postotnom uštedom na stavkama kao što su materijalni rashodi, subvencije, izdaci za zdravstvo (bez plaća), diskrecijski izdaci, transferi jedinicama lokalne samouprave i nevladinim organizacijama i poduzeći-

BRZI ODGOVOR

Šuker: SDP predlaže nemoguće Ministar financija Ivan Šuker je, govoreći o pojedinim elementima prijedloga SDP-a, kazao da predlagani porez na kapitalnu dobit ne bi donio znatan prihod u proračunu jer je promet na Zagrebačkoj burzi znatno pao pa se ne ostvaruju tako visoke dobiti. Što se tiče predloženog smanjenja rashoda, Šuker je naglasio da je nemoguće smanjivati materijalne troškove predloženih 10 posto jer su u tim materijalnim troškovima i hrvatski udjeli u pretpristupnim fondovima, zatim izdvajanja MORH-a za program pristupanja NATO-u te MUP-a za nove uniforme i opremu. Napomenuo je i da je nemoguće smanjiti rashode u zdravstvu jer bi se time zadiralo u standard zdravstvene usluge.

Srednjoročno, na rashodnoj strani proračuna, smatra Grčić, potrebna je reorganizacija javne uprave i smanjenje zaposlenih oko pet posto. Nužnim drži i pregovore sa sindikatima o uvjetima indeksacije plaća u 2012. i 2013., racionalizaciju javnih usluga i uštede u troškovima procesa. Zalaže se i za definiranje "gornje granice" potpora za neefikasne sektore i trgovačka društva te pripremu i implementaciju novog sustava poticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju iz nacionalnih i EU izvora, a nužno je i rješavanje duga za brodogradnju te duga umirovljenicima. Na prihodnoj strani proračuna Grčić smatra da su potrebni harmonizacija poreznog sustava s EU odnosno izmjene u sustavu trošarina i restrukturiranje poreznog sustava s poželjnim neutralnim fiskalnim učinkom, prema pravednijem i stimulativnijem modelu. Grčić je ponovio da se zalaže za uvođenje poreza na kapitalnu dobit i dohodak od kapitala te na ekstraimovinu. Smatra da bi trebalo povećati i efikasnost naplate poreza na tržištu nekretnina (kapitalne dobiti i rente), kao i u ostalim segmentima poreznog sustava. Iva Ušćumlić Gretić

poduzetnike u Hrvatskoj, ali i za europske investitore", rekao je Foley. "Znam za investitore iz SADa koji su u Hrvatsku htjeli ulagati, od čega su odustali, ali bi se rado vratili ako se investicijska klima popravi. To je trenutačno najveći prioritet za mene kao veleposlanika SAD-a. Umjereno i uz poštovanje, zalažem se za reforme koje će nam omogućiti bolje povezivanje i u gospodarstvu, ali i reforme uz koje će prosperirati i hrvatski građani", naglasio je Foley. B.hr

JAMES B. FOLEY, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Snimio Saša ĆetkoviĆ

Godišnje bobičast DANI KUPINA Osim jagoda i nešto kupina, u Hrvatskoj praktički nema proizvodnje malina, ribizla i borovnica, upozorava Frane Ivković, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice "Bila bih zadovoljna prodajom kada bih sve mogla prodati u mjesec dana nakon proizvodnje, ali ne može se sve prodati iako smo čak jeftiniji od konvencionalnih proizvoda", rekla je Paula Marjanović, koja se s obitelji na imanju u Gornjoj Zdenčini pokraj Jastrebarskog bavi ekološkim uzgojem kupina. Od kupina se, kaže, ne živi nego im je to hobi i dodatni izvor prihoda. Godine 2001. na 1400 četvornih metara posadili su oko 800 sadnica, a prije tri godine za svoje su proizvode dobili ekološku markicu te postali članovi zadruge Kupina-eko. Svježe kupine te proizvode poput vina, likera i džemova od kupina Paula Marjanović izložila je na štandu

na Trgu kralja Tomislava u sklopu manifestacije Dani hrvatskih kupina i proizvoda od kupina, koji se sedmu godinu održavaju u Zagrebu. Od sredine srpnja do sredine rujna svoje proizvode prolaznicima nudi 16 proizvođača kupina.

Maline iz Srbije

Hrvatska se inače ne može pohvaliti razvijenom proizvodnjom bobičastog voća. Osim jagoda i nešto kupina, praktički nema proizvodnje malina, ribizla i borovnica. "Ribizla nemamo ni jedan hektar, borovnica samo nekoliko hektara, a maline uzgaja nekoliko proizvođača na ukupno pet hektara. Jagode su jedino bobičasto voće čija proizvodnja naglo raste posljednjih de-

OGLAS

uvozimo 5500 tona og voća za 6,34 mil. $ sedam kuna. Od njih kupine otkupljuju trgovci koji ih preprodaju na tržnicama.

Paula MarjanovIć bavi se ekološkim uzgojem kupina u Gornjoj Zdenčini pokraj Jastrebarskog

MarIja Kaleb, čija se obitelj bavi uzgojem kupina u Prekvršju pokraj Sesveta

Snimio hrvoje

Snimio

Frane IvKovIć, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice

dominić

hrvoje

Snimio Saša

dominić

ćetković

set godina, a nešto i izvozimo. Imamo i znatne nasade kupina, ali je problem u tome što nemamo otkupne centre, gdje bi se one mogle smrznuti, pa se kupina mora prodati odmah, svježa ili preraditi u vino", kaže Frane Ivković, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice. S obzirom na nedostatnu proizvodnju, ne čude podaci Hrvatske gospodarske komore prema ko-

jima su prošle godine uvezene 5524 tone bobičastog voća u vrijednosti 6,34 milijuna američkih dolara. Izvezeno je samo 120 tona u vrijednosti 353,86 tisuća dolara. "Uvozi se uglavnom smrznuto voće. Kako je Srbija veliki proizvođač bobičastog voća, zemlje zapadne Europe jeftino kupuju njihovo voće i nama ga skupo prodaju", tumači Ivković. Kako tvrde tamošnji me-

diji, Srbija je četvrti najveći proizvođač kupina u svijetu, nakon SAD-a, Meksika i Kine. Godišnje se na pet tisuća hektara dobije 30.000 tona tog voća. Godine 2007. kupina je u Srbiji dosegnula visoku cijenu, više od eura po kilogramu, a nakon toga je pala na deset eurocenti. I ovoga se ljeta proizvođači u susjednoj zemlji žale na nisku otkupnu cijenu od samo 20 do 30 eurocenti za kilogram kupina.

Kupine i maline na zagrebačkom Glavnom željezničkom kolodvoru mali, domaći proizvođači prodaju po deset kuna za košaricu od 300 grama, a ista mjerica borovnica košta 20 kuna. Marija Kaleb, čija se obitelj bavi proizvodnjom bobičastog voća na imanju od osam hektara u Prekvršju pokraj Sesveta, kaže da je cijena košarice kupina od 300 grama u veleprodaji

100 tona Kupine-eko

Zadruga Kupina-eko okuplja deset proizvođača, kaže njezin upravitelj Zdravko Biškup. Zadrugari pod nasadima imaju devet hektara zemlje i godišnje proizvedu 50 do 100 tona kupina. "Voće uglavnom sami plasiramo na tržište, na zagrebačkom području, i to odmah nakon berbe jer u Hrvatskoj nema organiziranog otkupa ni konvencionalno ni ekološki uzgojenih kupina. Ove su godine nešto kupina od nas otkupili zagrebački slastičari i lanac Daily Fresh. Bobičasto se voće koristi u proizvodnji sokova, sirupa, džemova, marmelada, sladoleda, voćnih jogurta, a veliki proizvođači prehrambenih proizvoda redom ga uvoze", kaže Biškup. Zadovoljni su, kažu, cijenom koju postižu za svoje voće, ali bilo bi bolje kada bi mogli sve prodati. Svakom proizvođaču, naime, obično propadne 25 do 30 posto kupina jer ih ne stignu ubrati ili prodati. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

REAKCIJA VRHA

'Hypo je gnojni čir koji moramo rastvoriti' Uhićenje bivšeg prvog čovjeka Hypo banke Wolfganga Kulterera u Austriji preko vikenda komentirali su i predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor. "Očekujem da će hrvatsko pravosuđe, dakle Državno odvjetništvo i policija, vrlo ozbiljno i temeljito prikupiti informacije koje kolege u Nje-

CIJENE U POLJOPRIVREDI

Povrće poskupjelo 11 posto Prosječne proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na isti lanjski kvartal niže su 5,6 posto U drugom tromjesečju ove godine od poljoprivrednih proizvoda najviše je poskupjelo povrće, 11 posto, dok su među proizvodima kojima je najviše pala cijena u odnosu na isto lanjsko razdoblje maslinovo ulje (pojeftinilo 14,1%) i vino (jeftinije 11,8%). Među živom stokom najviše je pala cijena svinjama, 21,5 posto, i govedima, 10,4 posto.

Jeftinije krmivo

Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da su prosječne proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na isti lanjski kvartal niže 5,6 posto. Ukupna prosječna cijena biljnih proizvoda pritom je niža 1,8 posto, a cijene žive stoke i peradi niže su 12,3 posto. Osim povrća, među biljnim proizvodima rasla je i cijena žitarica, 2,2 posto, krumpira, 9,7 posto, i voća, 1,5 posto. Nakon maslinova ulja i vina najviše su pojeftinili krmivo, 7,6 posto, i industrijsko bilje, 6,8 posto. Među živom stokom i pe-

BROJKE

21,5

posto pojeftinila je svinjetina u odnosu na drugi kvartal prošle godine

10,4 posto smanjena je cijena govedine

radi sve su cijene u padu, a u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal najbolje se održala cijena peradi koja je niža samo 1,2 posto. Cijena mlijeka također je na istoj razini kao i lani, a jaja su pojeftinila 6,7 posto.

Input 1,5% viši

S druge strane, cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji (input I) u prosjeku su porasle 1,5 posto. Najviše su porasle cijene energije i maziva, 24,4 posto, dok su sjeme i sadni materijal pojeftinili 9,8 posto, a stočna hrana 4 posto. Cijena gnojiva ostala je gotovo ista. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

mačkoj i Austriji prikupljaju. Očekujem ono što i svi — da se konačno raščisti pitanje Hypo banke u Hrvatskoj", rekao je Josipović. Kosor je bila konkretnija: "Za nas je jako važno da se taj, rekla bih ovako slikovito, gnojni čir konačno rastvori i da vidimo o čemu se tu radi. Svakako da će u to biti uključeno i Državno odvjetništvo i ostale hrvatske institucije. Vjerujem da ćemo ovaj put relativno brzo doći do odgovora. Što se tiče Vlade, mi te odgovore željno očekujemo", poručila je Kosor. B.hr

OBRTNIŠTVO

Povećana zaposlenost Zagreb. Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u lipnju povećan 2,3 posto ili za 5288 osoba u odnosu na svibanj, čemu su pridonijela i sezonska kretanja. U obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj je u lipnju bilo ukupno 239.992 zaposlenih, od čega 217,4 tisuće u obrtu i 22,5 tisuća u djelatnostima slobodnih profesi-

ja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u lipnju u odnosu na svibanj broj zaposlenih u obrtu povećan za 5171 radnika, a u djelatnosti slobodnih profesija za 117. O utjecaju sezonskih kretanja na povećanje broja zaposlenih govori podatak da je samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane u obrtu broj zaposlenih u lipnju u odnosu na svibanj povećan za 3612 osoba ili 9,5 posto, na ukupno 41,8 tisuća zaposlenih. H

Poslano 320 manje SMS p ŠTEDNJA NA TELEFONU U prvih šest mjeseci manje se telefoniralo i u fiksnoj i u mobilnoj mreži, i to 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, te je poslano samo 1,5 milijardi SMS poruka

Recesija, a možda i uvođenje trošarina na mobilne telefone početkom kolovoza prošle godine, promijenili su navike Hrvata kada je riječ o telefoniranju. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako se u prvih šest mjeseci manje telefoniralo i u fiksnoj i u mobilnoj mreži, i to 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Poslano je i mnogo manje SMS poruka, čak 17,6 posto. Tako su Hrvati od siječnja do lipnja prema podacima DZS-a poslali 1,501 milijardu SMS poruka, za razliku od 1,821 milijardu prošle godine. Nešto je manji pad, ali i znatno manji ukupni broj poslanih MMS poruka: 10,51 milijun za razliku od lanjskih 11,991 milijun, što je pad 12,4 posto.

Pad roaminga

Od siječnja do lipnja na fiksnim telefonima Hrvati su proveli 2,636 milijardi minuta, pri čemu se najviše štedjelo na međunarodnim razgovorima. Dok je u domaćem prometu pad u prvih šest mjeseci iznosio samo 0,9 posto (2,514 milijardi minuta), jako su smanjeni međunarodni razgovori, i to 18,1 posto, na 122

PRIVATIZACIJA

HFP u plusu 29 milijuna kuna Zagreb. Hrvatski fond za privatizaciju je zahvaljujući znatno većem prihodu od financijske imovine u prvom tromjesečju ove godine ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu 29,17 milijuna kuna, za razliku od 9,78 milijuna kuna manjka u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi povećani sa 10,94 na 47,38 milijuna kuna,

pri čemu su prihodi od financijske imovine povećani sa 3,82 na 46 milijuna kuna. Ukupni rashodi smanjeni su istodobno 12,1 posto, na 18,21 milijun kuna, od čega su rashodi za zaposlene smanjeni 13,56 posto, na 8,18 milijuna kuna. Kako se navodi u izvješću objavljenom na stranicama Ministarstva financija, potkraj ožujka u Fondu je bilo zaposleno 175 radnika. Prema podacima iz bilance, zajmovi su smanjeni sa 907,37 milijuna kuna početkom godine na 822,48 milijuna kuna. P. B.

0 milijuna poruka Usluga

I. - VI. 2009. I. - VI. 2010.

Mobilna telefonija - minute u milijunima

2930

2878

-1,8

Fiksna telefonija - minute u milijunima

2685

2636

-1,8

SMS poruke - u milijunima

1821

1501

-17,6

Minute na internetu - u milijunima

289

141

-51,2

Izvor: DZS

milijuna međunarodnih minuta. Sličan je trend u mobilnoj telefoniji, gdje je u prvom polugodištu ukupno utrošeno 2,878 milijardi minuta. Naime, dok su domaći razgovori mobitelom smanjeni samo 1,4 posto, na 2,84 milijarde minuta, međunarodni su razgovori srezani 25 posto, na 39 milijuna kuna.

Srezan internet?

Pomalo iznenađujuće, ali prema statistici DZS-a, u Hrvatskoj se u prvih šest mjeseci najviše štedjelo na internetu. Iako je to danas sve jeftiniji oblik komunikacije, statistika DZS-a pokazuje da su internetske

minute smanjene velikih 51,2 posto. Konkretno, u prva dva kvartala 2010. godine na internetu je provedeno 141 milijun minuta u usporedbi s lanjskih 289 milijuna. Ista statistika donosi i podatke o pismonosnim uslugama. Tako je u prvih šest mjeseci zabilježen 8 posto manji promet pismonosnih usluga u odnosu na prva dva kvartala 2009. godine. Paketne su usluge zabilježile pad 7,4 posto. Rastao je samo broj pisama i paketa primljenih iz inozemstva - 3,6 posto za pisma, odnosno 14 posto za pakete. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

ISPRAVAK

Mladinović: Osim dobre glume nužan je i izvrstan scenarij U Business.hr-u u broju od 12. kolovoza u članku "Televizijske reklame učinile glumce pravim zvijezdama", u dijelu u kojemu se govori o osobnosti glumaca koja utječe na uspjeh reklame, objavljena je izjava glavnog kreativnog direktora agen-

cije McCann Ericsson Igora Mladinovića koja glasi: "Oni su bili popularni sami po sebi, jednostavno bi došli u studio bez nekog posebno pripremljenog scenarija i nastala bi odlična reklama." Radi boljeg razumijevanja u javnosti, ali i izbjegavanja eventualnih nesporazuma o cijeloj problematici u marketinškoj struci, Mladinović je imao potrebu dodatno objasniti svoju izjavu, koju Business.hr prenosi u cijelosti: "Iako je riječ o izvrsnim scenarijima koji su ne-

ophodni za stvaranje likova i priče, nakon višegodišnje suradnje ovi glumci su se toliko uigrali i afirmirali da bi ih doslovno bilo dovoljno staviti pred kamere pa da spot gledateljima bude zanimljiv. Ali potrebne su godine kvalitetnog rada da se to postigne." Članak se odnosio na angažiranje glumaca u televizijskim reklamama posljednjih godina i njihovo povezivanje s brendovima odnosno kompanijama koje su promovirali. I. M.

ThySSenKRuPP

Kvartalna dobit 298 milijuna eura Berlin. Najveći njemački proizvođač čelika ThyssenKrupp u petak je objavio da je u drugom tromjesečju ove godine ostvario neto dobit od 298 milijuna eura (383 milijuna dolara), zahvaljujući snažnom rastu narudžbi (38 posto) i prihoda (26 posto). U istom razdoblju lani tvrtka je poslovala s neto gubitkom od 630 milijuna eura. H

Kampovi opet ciljaju na više od 2 mil. gostiju KLJuČnA POSeZOnA Iako polugodišnji podaci pokazuju pad broja turista i noćenja u kampovima, odličan srpanj i dobar buking za kolovoz i rujan mogli bi ponoviti lanjsku godinu, najbolju u posljednjih 20 godina Hrvatski bi kampovi ove godine brojem dolazaka i noćenja turista mogli ponoviti rezultate vrlo uspješne lanjske godine. Ako im to i ne uspije, u nastavku se-

››

zone minus sigurno neće biti veći od dva ili tri posto. Tako razmišlja Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske, ali ističe da je još prerano

za konačne prognoze. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih šest mjeseci u kampovima boravilo 492.857 turista, što je 1,6 posto manje nego lani, a ostvarili su 2,62 milijuna noćenja ili 2,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. No, to je samo mali dio ukupnih brojki ostvarenih tijekom godine u kampovima jer glavnina gostiju dolazi u srpnju i kolovozu. Prošle godine, koja je, kaže Palman, za kampove bila najbolja u posljednjih 20 godina, bilo je nešto više od dva milijuna gostiju koji su u kampovima ostvarili 13,72 milijuna noćenja.

nadoknađuju lipanj

Stalni gosti produljuju boravak

ADRIAnO PALMAn, direktor Kamping udruženja Hrvatske Snimio Saša ćetković

Slično kao hotelijeri i putničke agencije, i predstavnici kampova na temelju aktualnog bukinga očekuju da će se sezona ove godine produljiti na rujan pa bi dobra posezona mogla nadoknaditi manjak iz lipnja.

"Lipanj je za kampove bio drastično loš u odnosu na isti mjesec prošle godine, a zašto je podbacio, možemo samo nagađati. Primjerice, loše se poklopio raspored školskih i drugih praznika u zemljama iz kojih dolazi najviše kampera", nabraja Palman. Ističe kako je zato srpanj za kampove, kao i za sve ostale u turizmu, prošao jako dobro. Ni loše vrijeme nije osobito utjecalo na boravak gostiju.

Fleksibilniji gosti

"Neki su skratili boravak sa sedam na pet do šest dana, ali vrijeme nije znatnije utjecalo na kampove", kaže Palman. Pritom ističe da su gosti u kampovima najfleksibilniji, pravi individualci, koji nisu vezani turističkim aranžmanima pa mogu "dići sidro" kada god požele. U turizmu se posljednjih godina sve više bilježi trend kraćeg boravka, ali Palman primjećuje da se u kampovima događa suprotno, gosti borave sve dulje. "Razlikujemo goste u tranzitu koji dođu na nekoliko dana i one koji se ‘utabore’ na jednome mjestu. Iako je riječ o malom postotku povećanja, takvi, stalni gosti produljuju boravak. Drugi trend koji pri-

mjećujemo jest da na jednoj parceli boravi sve manje ljudi. Obitelji su manje ili djeca odlaze samostalno na ljetovanje", objašnjava Palman. Hrvatska ima oko 230 kampova i u njima se ostvaruje četvrtina noćenja u turizmu. U Zadarskoj županiji, primjerice, kamping ponuda čini četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Prema najnovijim podacima, jedini autokamp u samom Zadru u srpnju je imao 28 posto više turista i 13 posto više noćenja nego prošle godine u istom razdoblju. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

bROJKe

493

tisuće turista posjetilo je domaće kampove u prvih šest mjeseci ove godine, što je 1,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine

230

kampova posluje u Hrvatskoj i ostvaruju četvrtinu svih turističkih noćenja

moja lisnica

KAKO U ŠOPING PREKO BARE? Većina domaćih brokera nudi trgovanje na najvećoj svjetskoj burzi u New Yorku, no najmanja provizija koju nude je 0,29 posto po transakciji. Želite li aktivnije trgovati, jeftinije je da sami otvorite račun direktno kod američkog brokera, od kojih najjeftiniji naplaćuju samo dolar po transakciji

Ponedjeljak 16/8/2010

Kad već ne ide u Zagrebu, svi na Newyoršku burzu!

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU

7,22 5,62

> ulaganja

kune za euro zaključni je prošlotjedni tečaj pa je kuna u odnosu na euro u tjednu ojačala 0,06 posto

14-15

kune za dolar završio je tečaj dolara prošli tjedan, čime je kuna u odnosu na američku valutu u tjedan dana oslabila 2,5 posto

1846,08

bodova u petak je iznosio Crobex, čime je u tjedan dana taj dionički indeks pao 1,52 posto

96,54 149,25 boda zadnja je vrijednost Crobisa pa je tjedni rast obvezničkog indeksa iznosio 0,25 posto

obračunskih jedinica iznosio je Mirex i prošli je tjedan pao 0,06 posto

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

Provizije hrvatskih brokerskih kuća za trgovanje na stranim burzama Abacus Brokeri

Raiffeisen

Erste

Agram Brokeri

Provizija

0,45%

0,2 USD po dionici

1.15%

0,03 USD po dionici

Min. naknada

185 KN + 0,006 USD po dionici

130 EUR

300 KN

40 USD

ali dioničari gotovo su se posve povukli sa zamrlog domaćeg tržišta kapitala, no od trgovanja dionicama nisu odustali već su svoj novac preselili na razvijena tržišta na kojima je zbog izlaska iz recesije zabilježen rast dionica, a najveći broj ih je krenuo na avanturu trgovanja na američkom Wall Streetu. Iz Hrvatske je moguće direktno ulagati u gotovo sva najrazvijenija tržišta svijeta jer većina domaćih brokerskih kuća svojim klijentima nudi i kupnju stranih dionica. Jedna od takvih kuća je

Izvor: Business.hr

i Rast, čiji nam je direktor Mladen Ostrički kazao kako već sada tri četvrtine svojeg prometa ostvaruje u inozemstvu. Minimalan ulog za formiranje portfelja u inozemstvu u brokerskoj kući Rast iznosi 30.000 kuna, dok klijenti koji dionice kupuju preko internetske aplikacije i sami vode portfelje mogu sami odlučiti o minimalnom ulogu. U Rastu je formiran varijabilni cjenik ovisan o ostvarenom prometu, a iznos provizije kreće se od 0,29 do 0,6 posto pojedine transakcije. “Iako mogu trgovati na gotovo svim europskim i azijskim burzama, ulagači-

ma su najzanimljivije Sjedinjene Američke Države, što je i razumljivo. Preko SAD-a ide većina svjetskih financija, a u to je tržište većina ulagača dobro upućena”, kazao je Ostrički. Domaći ulagači mogu se obratiti i nezavisnoj kući Traders 12, koja je nedavno pokrenuta u Zagrebu. U njihovim prostorijama (trading room) ulagači imaju pristup gotovo svim tržištima kapitala na svijetu te mogu kupovati dionice, ETF-ove, terminske ugovore i sve ostale vrijednosne papire. Klijenti Tradersa 12 sami biraju svoju brokersku kuću, bilo stranu ili domaću, te sami i za svoj račun trguju dionicama.

Koliko treba uložiti?

Svi oni koji imaju ambicije biti day traderi, kaže Igor Kos, managing partner u Tradersu 12, moraju na računu imati najmanje 25.000 dolara, kako bi mogli kupovati i prodavati svakodnevno. U slučaju da je ulog manji, kupljeni pa-

JEFTINIJE JE DIREKTNO U SAD

Kako do svog američkog brokera u koracima Imate li veće ambicije od tek kupnje i držanja odabranih dionica sa stranih burza i želite li češće trgovati, poželjet ćete izbjeći prilično visoke provizije koje morate platiti domaćim brokerskim kućama. To se može postići vrlo jednostavnim otvaranjem računa direktno kod brokerske kuće u inozemstvu, a cijeli postupak registracije možete napraviti preko interneta. Cijeli po-

stupak je olakšan liberalizacijom kapitalnih tokova HNB-a, a ako netko u jednoj od faza otvaranja računa i zatraži od vas dozvolu, od HNB-a je bez većih problema možete dobiti. Postupak za otvaranje računa kod brokerske kuće u SAD-u je sljedeći:

Morate ispuniti on-line formular i, u slučaju da od vas traže, poslati im ko-

piju identifikacijskog dokumenta, najčešće putovnice.

Ispunit ćete i dodatan formular kao nerezident jer kao takvi, trgujući na američkim burzama, ne morate plaćati nikakve poreze osim poreza na dividendu, no taj porez vam automatski oduzme broker s računa pa ne morate strahovati ni od kakve porezne kontrole. Pritom vam za tr-

govanje u SAD-u ne treba nikakav račun pri lokalnoj banci — na brokerski račun možete po volji uplaćivati ili s njega isplaćivati novac.

Kada imate svog američkog brokera, još samo trebate u domaćoj banci pokazati ugovor s tim brokerom i odabrati koliko novca želite uplatiti na svoj trading račun. Iako je ranije bilo komplikacija kod nekih banaka koje su tražile prijevod ugovora s brokerom, na vaše uporno inzistiranje veće banke će vam prebaciti želje-

nu svotu na vaš novi račun.

Provizije su izrazito niske u usporedbi s našim kućama — za male trgovce koji koriste tek internetske platforme kreću se od dolara do najviše 10 dolara fiksno po transakciji bez obzira na veličinu transakcije. Veće brokerske kuće koje nude i dodatne, prije svega konzultantske usluge, to naplaćuju i kroz više provizije koje idu i do 15 dolara po transakciji plus premija nakon određenog volumena trgovanja.

AKCIJA HPB-a

Dodatno zaradite ugovaranjem štednje za vrijeme Špancira Hrvatska poštanska banka u razdoblju trajanja popularnog varaždinskog uličnog festivala Špancirfest u svojoj će poslovnici u Varaždinu postojećim i novim klijentima nuditi posebne premije na novu ugovorenu štednju, priopćili su iz banke. Svi klijenti koji u razdoblju od 15. kolovoza do 15. rujna u varaždinskoj poslovnici

na Trgu slobode 9a ugovore oročenu štednju u kunama, eurima ili američkim dolarima na rok od šest ili više mjeseci ostvarit će stimulativni dodatak od 0,1 posto na redovnu kamatnu stopu, stoji u priopćenju HPBa, koji je jedan od sponzora varaždinskog festivala. Također, djeci čiji roditelji u tom razdoblju otvore dječ-

ju štednju HPB će nakon izdržanog ugovorenog roka oročenja isplatiti poseban bonus koji može iznositi do 100 kuna. U istom razdoblju svim klijentima koji se odluče za bilo koju vrstu MasterCard kartice banka neće naplaćivati upisninu i članarinu za prvu godinu korištenja, a za vrijeme Špancirfesta od 20. do 29. kolovoza za svako ugovaranje novog proizvoda u poslovnici u Varaždinu klijenti će dobiti poseban promotivni poklon banke. B.hr

NEKRETNINE

Pad od još 40 posto? Iako se interes građana za nekretnine budi, što se vidi po većem broju stambenih kredita, možda je s kupnjom bolje još pričekati neko vrijeme. Da domaće tržište nekretnina nije dotaklo dno smatra direktor Lika nekretnina Ivan Bižanović, koji u jesen očekuje pad cijena i do 40 posto, a točku preokreta na tržištu vidi tek oko Uskrsa iduće godine. B.hr

IPO-i u 2010. godini

185 : 0

Prosječni dnevni promet u 2009.

190 : ispod 8 milijuna dolara

Tržišna kapitalizacija

12,25 : 30,9 bilijuna dolara

posto iznosio je pad aktive pet domaćih stambenih štedionica pa je njihova aktiva pala ispod 6,4 milijarde kuna

piri se zamrzavaju na tri do pet dana. Interes ulagača varira iz mjeseca u mjesec, a veliki je problem, kako kaže Kos, to što su domaći brokeri za trgovanje u inozemstvu još uvijek preskupi. Brokerska provizija u Abacus brokerima za trgovanje na američkim burzama Nasdaq, NYSE ili Amex iznosi 0,45 posto transakcije (koja mora biti najmanje vrijedna 150 kuna), plus dodatnih 0,006 američkih dolara po vrijednosnom papiru. Transakcijska naknada iznosi 185 kuna. Zagrebački Agram brokeri za trgovanje na tim američkim burzama traže 0,03 dolara varijabilne provizije i 40 dolara minimalne provizije. Istu uslugu u Raiffeisen banci platili biste 0,2 dolara po dionici i 130 eura minimalne provizije. U Erste Securitiesu pak naknada iznosi 1,15 posto i minimalnih 300 kuna.

NEW YORK VS. ZAGREB

milijuna dolara

5,04

milijardi kuna

Broj uvrštenih kompanija

3760 : 307

Nikola Sučec

PREPORUKE ANALITIČARA

Na meti farmaceuti, energetske i visokotehnološke tvrtke Kako naši analitičari nisu skloni davanju konkretnih preporuka za kupnju dionica, pogledali smo što svojim građanima savjetuju slovenski analitičari. Prema odgovorima analitičara objavljenim u slovenskom dnevniku Finance, kao najzanimljivija ulaganje ove godine preporučuju farmaceutske i energetske kompanije (proizvodnja i prodaja prije svega električne energije) te visokoteh-

nološka poduzeća. U ovim trenucima makroekonomske neizvjesnosti analitičari prednost daju dionicama sa stabilnim prinosom na kapital, niskom zaduženošću i defenzivnom prirodom. U austrijskom Raiffeisen Capital Managementu do kraja godine preporučaju ulaganje u europske dionice, obveznice i sirovine. Erste Group preporučuje kupnju zlata i dionica kanadskog pro-

izvođača zlata Osisko Mininga i najvećeg svjetskog proizvođača srebra, Fresnilla. Kao idealna ulaganja nude se i dionice kompanija poput Johnson & Johnsona, Sanofi-Aventisa, Bayera, ali i slovenske Krke. Kao najbolja energentska ulaganja nameću se pak Gazprom i China Mobil, a nikako ne bi trebalo zaobići ni Google, Infosys, AmBev ili proizvođača pametnih telefona HTC.

— vodeća internetska tražilica Infosys — IT tvrtka za proizvodnju poslovnih informatičkih rješenja — najveća pivovara u Južnoj Americi Osisko Mining — kanadski proizvođač zlata Fresnill — najveći svjetski proizvođač srebra — jedna od najvećih proizvođača proizvoda za kućnu higijenu Sanofi-Aventis — farmaceutska tvrtka Bayer — farmaceutska tvrtka — ruski plinski monopol China Mobil — kineska naftna kompanija

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

Jamnica

HPB Titan HPB Global Erste Total East HPB Dionički HPB Obveznički

8,57%

16-17

IGH

business.hr Ponedjeljak 9/8/2010

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> promjena banke > kamate

-6,57%

naJGOriH 5 FOndOVa +0,85 +0,81 +0,78 +0,60 +0,55

KD Victoria Aureus US Equity KD Balanced KD Nova Europa ZB euroaktiv

-5,98 -5,88 -4,34 -3,94 -3,71

Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Bonus štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Partner banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Volksbank OTP Splitska banka RBA

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

Karlovačka banka

PBZ

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA Volksbank ERSTE RBA Banco Popolare PBZ Splitska banka

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju motornih vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Za kupnju novog automobila Model II Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

RBA PREDVIĐA

rom na to da se očekuje kako će zbog oporavka razvijenih tržišta cijene energenata samo rasti, ta će činjenica samo stvoriti još veći cjenovni pritisak na industrijske proizvode u Hrvatskoj, koji će se preliti i na potrošačke cijene. Priljev eura od turizma stvorio je aprecijacijske pritiske na kunu, dok je potražnja za eurima korporativnog sektora još uvijek prilično niska. "Ne očekujemo neke veće promjene tečaja u sljedećih nekoliko tjedana", navode u RZB grupi. Međutim očekuju veće deprecijacijske pritiske na kunu

Inflacija u Hrvatskoj 3,9%

Cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su narasle 3,8 posto, navode analitičari austrijske RZB grupe. Inflacija bi do kraja godine trebala iznositi 3,9 posto, dok bi u 2011. godini trebala završiti s prognoziranom inflacijom od 3,2 posto. Kada bi se troškovi energije isključili, tada bi rast cijena industrijskih proizvoda ostao praktički nepromijenjen u odnosu na srpanj 2009. godine. S obzi-

OSIGURATELJI

Croatia osiguranje izgubilo 2% tržišta u mjesec dana Srpanj na domaćem tržištu osiguranja nije donio veće promjene u odnosu na lipanj ove godine - premije i dalje padaju iako svi čelnici osiguravajućih društava najavljuju skori oporavak Ukupna premija svih hrvatskih osiguravajućih kuća u srpnju je iznosila 5,8 milijardi kuna, što je 2,3 posto ili 137 milijuna kuna manje nego u srpnju prošle godine. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, daleko najveći domaći osiguratelj u sektoru neživota te ukupno i dalje je Croatia osiguranje sa dvije milijarde kuna premije i 34 posto tržišnog udjela. Valja istaknuti da je tržišni udjel Croatia osi-

BUSINESS TV Kapital Network, Ponedjeljak 16. 8. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

Deset najvećih hrvatskih osiguratelja u srpnju Osiguratelj Croatia Allianz Zagreb Euroherc Jadransko Kvarner VIG Triglav Basler osig. Zagreb* Grawe Hrvatska Generali Merkur Ukupno

Ukupno Zaračunata bruto premija VII./2009. 2.127.776.225 614.563.439 629.519.848 404.258.012 312.790.600 254.789.213 270.885.866 242.128.907 167.151.810 165.314.394 5.949.494.389

VII./2010. 2.024.027.548 616.849.189 583.706.774 382.183.637 309.596.160 257.077.021 244.837.342 229.118.451 178.279.373 161.406.338 5.812.504.120

Napomena: Iskazani podaci u cijelosti su utemeljeni na podacima koje je HUO zaprimio izravno od društava za osiguranje. * uključeni su podaci društava Basler osiguranje d.d. i Basler životno osiguranje d.d. Izvor: HUO

guranja u odnosu na prošli mjesec pao čak dva posto.

Borba za životno

Najveći hrvatski životni osiguratelj i dalje je Allianz sa životnom premijom od 195 milijuna kuna i 14,25 posto tržišnog udjela, a Croatia u sektoru života ima premiju od 190 milijuna kuna i 13,88 posto udjela. U sektoru životnog osiguranja Croatia, Allianz, Grawe i Merkur jedini drže po više od deset posto udjela. U lipnju je u tom društvu bio i Basler, koji je pao na 9,85 posto tržišta životnog osiguranja. Ukupno gledano, drugo mjesto s oko milijardu kuna ukupne premije, tj. deset posto tržišnog kolača, dijele Euroherc i Allianz. Naravno, cije-

la se premija Euroherca odnosi na neživotna osiguranja, a više od trećinu Allianzove premije na osiguranje života. Četvrti najveći osiguratelj, Jadransko osiguranje, također dolazi iz koncerna Agram, koji je u vlasništvu bračnog para Grgić. Jadransko ima 382 milijuna kuna premije i tržišni udjel nešto veći od šest posto. Zadnji Agramov predstavnik, Sunce osiguranje, drži oko dva posto tržišta s premijom samo nešto većom od sto milijuna kuna. Ukupna premija Agrama nešto je manja od milijardu kuna, što bi odgovaralo tržišnom udjelu oko 20 posto. Oko pet posto tržišta drže još Kvarner VIG, Basler i Triglav.

Nikola Sučec

u sljedećih nekoliko mjeseci nakon što se završi glavna turistička sezona. A ona je ispočetka bilježila nešto slabije rezultate nego prethodne godine, što su u RZB-u objasnili podbačajem dolazaka domaćih turista kao rezultat činjenice da je domaće gospodarstvo još daleko od oporavka. Zato inozemni turisti s tim očito nemaju problema te je broj njihovih dolazaka iznenadio rastom od gotovo 90 posto u odnosu na prošlu godinu, pa bi i srpanj trebao premašiti brojke iz istog mjeseca prošle godine. B.hr

BROJkA

3,02 posto trebala bi iznositi inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj 2011. godine prema izračunima Raiffeisen grupe

Cijena naft zarobljena i 80 dolara CIJENA PALA 6 POSTO Dionice naftnih kompanija ne rastu jer su suzdržani i najveći špekulanti, a optimistične najave o rastu potražnje za naftom na klimavim su nogama, zajedno s očekivanjima stabilnog oporavka Sjedinjenih Država Unatoč optimističnim prognozama Međunarodne agencije za energiju, koja je prošli tjedan objavila da će zbog poboljšanja svjetske gospodarske situacije rasti potražnja za naftom u idućoj i ovoj godini, zabrinutost ne jenja. Cijena barela nafte, unatoč rastu u petak, zabilježila je tjedni pad gotovo šest posto, a na vrijednosti su gubile i di-

››

onice najvećih svjetskih proizvođača nafte. Dodatne brige vezene uz potražnju za tom sirovinom izazvali su podaci o rastu zaliha benzina Sjedinjenih Američkih Država, koji pokazuju da je potražnja za benzinom pala na vrhuncu ljetne turističke sezone. Kako je navedeno u prošlotjednom izvješću IEA-e, potražnja za naftom u ovoj

S obzirom na troškove proizvodnje, cijena nafte mogla bi biti i niža

SKOK REZERVACIJA

Dobit OTP-a pala 35 posto

Neto dobit OTP grupe u drugom kvartalu 2010. iznosi 27,4 milijarde forinti, što je pad 35 posto kako na godišnjoj, tako i na kvartalnoj razini. Umanjenje vrijednosti goodwilla za 15 milijardi forinti Crnogorske komercijalne banke negativno je utjecalo na konsolidiranu dobit banke nakon oporezivanja. No, isključi li se taj element, sa 84,6 milijardi forinti

ostvarenih u prvom polugodištu te 42,3 milijarde forinti u drugom tromjesečju banka je ostala na istom. U prvoj polovici 2010. OTP grupa je ostvarila izvrstan operativan prihod, koji je na godišnjoj razini porastao 18 posto, a na kvartalnoj čak 37 posto. Iako generalni makroekonomski uvjeti pokazuju znakove poboljšanja u mnogim zemljama iz kojih dolaze članice grupe, vidljivo je ubrzano smanjenje kvalitete portfelja, što je rezultiralo do sada najvišim propi-

sanim rezervacijama. Sa 151 milijardu forinti rezerviranih za troškove rizika, pokrivenost portfelja DPD90+ ostala je na visokoj razini od 74 posto. Umjesto daljnjeg popravljanja likvidnosti, banke su se usredotočile na povećanje depozitnih marži. Ipak, konsolidirani omjer kredita i depozita poboljšan je 6 posto na godišnjoj razini, dok je neto omjer kredita i depozita s maloprodajnim obveznicama pao 11 posto, na novu najnižu razinu od 110 posto. B.hr

EUROZONA U PLUSU

tvrdi Umičević. S njim se slaže i bivši generalni direktor Ine i konzultant Davor Štern. "Špekulanti su u ovoj krizi dobili po prstima i sada su malo oprezniji pa je situacija upravo zbog toga takva kakva jest", kaže Štern te dodaje da bi cijena barela nafte, s obzirom na troškove proizvodnje, trebala biti još niža i kretati se od 70 do 75 dolara po barelu.

skom uzletu eurozone, prije svega Njemačke i Francuske. Cijena barela sirove nafte na tržištu u New Yorku tako je porasla na 75,79 dolara, a barel nafte u Londonu koštao je 75,7 dolara. Tako je barem kratkoročno poboljšano raspoloženje ulagača, ali ne očekuje se da će cijena barela premašiti 80 dolara. "Europa je najslabija regija u smislu potražnje za naftom pa su ovi podaci iznenađujući", kazala je za Reuters analitičarka Barclays Capitala Amrita Sen. Organizacija zemalja izvoznica nafte na svojim

EU porasla jedan posto

Gospodarstva eurozone i 27člane Europske unije porasla su u drugom ovogodišnjem tromjesečju jedan posto u odnosu na prvo, objavio je u petak u prvim procjenama europski statistički ured Eurostat. Na godišnjoj razini sezonski prilagođen BDP u obje je zone uvećan 1,7 posto, ističe nadalje Eurostat. Najnoviji podaci upućuju na

ubrzanje rasta jer je u prvome tromjesečju 2010. rast u obje zone iznosio 0,2 posto u odnosu na tromjesečje prije, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 0,6 posto u eurozoni te 0,5 posto u EU27. Sjedinjene Američke Države, jedan od glavnih trgovinskih partnera EU, u drugom tromjesečju 2010. zabilježile su 0,6-postotni rast BDP-a u usporedbi s tromjesečjem prije. U usporedbi s istim tromjesečjem godinu prije američki je BDP uvećan 3,2 posto, objavio je Eurostat. B.hr

te ostaje između 75 a po barelu JASmINKO UmIČEVIć, vlasnik Oil and Gas Consultinga, kaže da će cijena nafte i dalje najviše ovisiti o gospodarskoj situaciji u SAD-u i Kini SNImIO SAšA ćETkOvIć

bi godini mogla rasti 2,2 posto, na 86,6 milijuna barela na dan, a rast bi u idućoj godini trebao iznositi 1,5 posto, odnosno 87,9 milijuna barela na dan. No, iz te je agencije upozoreno da bi slabiji gospodarski rast od očekivanog mogao izbrisati prognozirani rast potražnje.

Tehničke korekcije

"Ključno je pitanje gospodarskog oporavka najjačih svjetskih ekonomija prije svega SAD-a i Kine koje su ujedno najveći svjetski potrošači nafte", kazao je za Business. hr naftni konzultant Jasmin-

ko Umičević iz tvrtke Oil and Gas Consulting te dodao da će se prognoze IAE obistiniti ako se informacije o oporavku gospodarstva SAD-a i Kine pokažu točnima. Prema njegovim prognozama, cijena barela nafte ujesen bi se trebala kretati na razini od 75 dolara, a mogla bi dosegnuti i 80 dolara po barelu. Ističe i kako je bilo manjih pomaka cijena dionica naftnih kompanija, ali ubrzo su se vratile na stare vrijednosti jer je bila riječ samo o tehničkim korekcijama. "Energetski je sektor najviše osjetljiv na špekulacije",

Potražnja u EU niska

U petak su cijene sirove nafte na međunarodnim tržištima porasle prema razini od 76 dolara po barelu nakon objave podataka o gospodar-

je internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarica nafte u četvrtak pala na 73,73 dolara s prethodno zabilježenih 75,4 dolara. Ta je organizacija u svojim prognozama za naftna tržišta objavljenim u petak navela da će ove godine potražnja za naftom u odnosu na lani rasti 1,24 posto, na 85,5 milijuna barela na dan. Prema prijašnjoj OPEC-ovoj prognozi, potražnja je trebala rasti na 85,36 milijuna barela nafte na dan.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,56% 365 dana Najniža Najviša

257.05

259.37

258.00

-0.27%

25,777

6,650,373.97

21,127.24

224.52

332.84

257.89

250.00

-1.96%

8,258

2,076,690.41

1,696.03

230.35

318.99

295.00

295.02

-1.66%

6,010

1,772,950.20

2,836.88

260.00

373.00

1,310.00

1,370.00

1,310.00

-0.34%

1,067

1,402,399.88

1,744.46

1,231.00

1,777.00

Atlantic grupa

700.10

708.46

703.00

-0.71%

1,969

1,390,195.94

1,736.41

518.07

760.00

Končar - elektroindustrija

465.00

470.00

0.86%

2,950

1,379,999.60

1,208.90

348.81

517.00

Atlantska plovidba d.d.

821.52

855.00

834.50

-1.36%

1,252

1,040,817.49

1,164.56

723.23

1,195.95

15.52

18.00

17.86

5.06%

35,255

598,860.42

34.31

12.69

37.05

275.66

280.36

278.01

-1.13%

1,060

295,906.66

637.70

270.20

443.00

Dalekovod Konzum Liburnia riviera hoteli Uljanik plovidba Ingra Ina-industrija nafte d.d.

151.00

160.00

5.61%

1,861

287,748.05

3,632.46

120.30

185.00

2,261.00

2,339.00

2,300.00

0.00%

142,629.08

696.07

1,413.01

2,890.00

551.00

556.00

551.00

-2.48%

245

135,795.32

319.58

533.13

743.00

22.41

22.79

22.41

-0.40%

6,021

135,258.13

168.07

22.00

61.49

1,652.60

1,654.00

1,652.60

-0.15%

130,599.03

16,526.00

1,392.00

1,940.00

Petrokemija

116.30

118.69

118.00

1.29%

750

87,763.24

394.25

105.50

192.99

Fima validus

12.75

13.09

2.91%

5,640

72,900.87

35.36

10.55

29.01

Valamar grupa

34.21

36.37

34.21

-6.09%

1,718

62,201.67

215.37

25.06

45.00

Jadranski naftovod

2,615.15

2,621.30

2,621.20

-2.92%

57,568.36

1,947.15

2,005.00

3,750.00

Ledo

7,679.00

5,800.01

5,915.00

5,900.00

1.72%

52,929.99

1,299.00

4,412.00

Franck prehrambena industrija,

725.11

748.00

3.16%

49,011.53

319.52

715.10

944.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

46,501.00

124.48

612.06

640.00

AD plastik Erste&Steiermärkische banka Slavonski zatvoreni investicijski fond Belišće

90.00

0.00%

500

45,000.00

377.96

42.00

109.30

445.00

0.00%

100

44,500.00

7,557.96

330.04

447.00

28.52

32.87

6.03%

1,455

43,976.25

110.00

15.15

38.70

445.00

449.00

4.42%

42,295.00

522.78

290.00

580.00

SN holding

200.00

203.00

1.50%

205

41,438.63

552.16

55.95

242.00

Luka ploče

1,602.00

1,602.70

1,602.00

0.06%

40,061.60

356.63

1,172.00

2,093.00

Zagrebačka banka

213.01

-0.52%

184

39,193.84

13,642.95

186.11

310.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

278.02

280.01

280.00

0.72%

135

37,752.51

1,517.60

239.90

400.00

Dom holding

35.72

36.90

-0.24%

728

26,163.09

275.54

28.70

54.00

HTP Korčula

84.00

85.00

1.19%

303

25,496.53

36.25

72.10

185.00

Viadukt

218.14

224.50

-0.66%

109

24,393.34

102.55

218.00

498.99

Maistra

66.16

66.26

66.16

3.33%

341

22,569.66

724.08

61.00

88.00

430.00

1.18%

21,500.00

194.53

292.00

570.00

Industrogradnja d.d Zlatni rat Viro tvornica šećera d.d. Čakovečki mlinovi

34.00

-3.35%

500

17,000.00

18.78

30.15

59.66

318.55

320.00

318.55

-0.45%

16,567.50

441.72

290.00

505.00 3,799.21

3,100.00

3.33%

15,500.00

325.50

2,107.10

Jadroplov d.d.

140.00

142.00

140.00

0.00%

12,751.78

229.13

124.01

209.00

Slatinska banka

105.00

109.99

4.75%

113

11,979.87

101.08

93.60

135.00

Transadria

2,751.04

2,756.01

2,751.04

-1.93%

11,014.10

79.11

2,101.03

3,492.99

Luka Rijeka

180.13

182.50

180.15

-2.62%

10,991.40

1,077.38

162.00

246.00

Riviera poreč

142.18

143.01

143.00

-7.74%

8,690.27

522.45

100.00

197.50

1,400.00

0.00%

8,400.00

876.94

1,200.01

2,013.99

Tankerska plovidba BC institut Institut građevinarstva hrvatske HG Spot Pounje trikotaža Auto Hrvatska Plava laguna Istraturist Umag d. d. Zvijezda

Povlaštena dionica adris grupe može se pohvaliti da je jedna od malobrojnih koje su u petak zabilježile promet veći od milijun kuna te je najveći gubitnik među najlikvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi u petak. Cijena toga izdanja pala je na razinu od 250 kuna uz nešto više od dva milijuna kuna prometa.

Redovan promet: 18.501.969,72 Kn Promjene Količina Promet Cijene

250.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa

oglas

Najviša

Adris grupa Ericsson Nikola Tesla,

Dionica Konzuma zadnjeg je dana tjedna zabilježila snažan rast cijene uz iznadprosječan promet od gotovo 300.000 kuna. Tim je rastom prekinut kratkotrajni dvodnevni pad, a time je također spriječen negativan završetak prošloga tjedna. Protrgovano je u petak s ukupno 1861 dionicom.

Najniža

Badel 1862

245.00

20.69%

8,330.00

40.79

192.00

300.00

1,700.50

1,701.00

1,700.50

0.00%

6,802.50

269.67

1,600.00

4,375.00

25.65

25.70

-6.51%

250

6,422.50

8.48

20.08

109.19

0.65

0.79

0.00%

7,386

4,806.21

2.11

0.60

1.30

370.00

-2.63%

4,440.00

244.85

370.00

578.99

1,370.16

1.49%

4,110.48

748.54

1,206.77

1,800.00

367.90

-0.02%

3,679.00

1,719.93

270.00

410.00

3,651.00

1.39%

3,651.00

366.04

2,851.00

5,898.00

66.01

0.02%

3,300.50

49.65

58.00

144.00

1,430.00

0.00%

2,860.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Karlovačka banka

62.50

3.31%

2,500.00

83.70

53.00

106.80

Magma d.d.

57.00

0.02%

2,451.00

277.83

48.11

78.00

Hidroelektra niskogradnja

165.00

-2.91%

1,980.00

102.94

155.00

370.00

Privredna banka Zagreb

485.30

-2.75%

1,941.20

9,256.99

480.50

715.00

Vaba d.d. banka Varaždin

63.24

0.00%

1,897.20

111.63

51.00

99.00

185.00

-2.12%

1,850.00

441.52

174.15

369.00

HUP - Zagreb

Tisak

1,750.00

0.00%

1,750.00

1,040.96

1,355.00

1,989.00

Kutjevo

Hrvatska poštanska banka

26.00

0.00%

1,040.00

148.89

23.11

45.51

Đuro Đaković holding

28.88

3.51%

981.92

93.49

22.36

58.00

DIOKI d.d

84.00

-2.50%

840.00

339.53

70.07

172.01

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA GRVG KRKG MELR PETG PRB11 ZVTG SOS2E SAVA FINR NF1N KBMR TLSG KDHR KDIR LKPG

GORENJE KRKA MERCATOR PETROL PROBANKA 11. IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA FINETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP KD ID LUKA KOPER

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D NOVB-R-E RSRS-O-C VLTG-R-A TRZN-R-A RSRS-O-B HETR-R-A EKVP-R-A TLKM-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne VELETRGOVINA AD GRADISKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKC FBIHKD FBIHKB NPRFRK2 MIGFRK2 BHTSR FDSSR BSNLR STNSRK2 ENISR JPESR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO STANDARD DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA JGMT SRBL AIKB SJPT A2014 JGHM A2016 A2015 A2013 PION JESV VDAV CCNB A2012 ENHL

Jugometal a.d. Beograd Srbolek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Jugohemija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Cacanska banka a.d. Cacak Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB MTUR ALK TEL GRNT STIL RM01 RMDEN09 TPLF MPT CEVI

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO

Oznaka

Ponedjeljak 16/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 11,51 65,45 136,00 237,00 100,00 16,40 106,00 139,90 36,01 0,79 10,30 93,00 45,99 4,93 15,20

Najviša 12,00 66,00 137,50 238,20 100,00 16,50 106,01 140,00 36,01 0,81 10,40 93,00 46,20 5,00 15,50

Zadnja Prosječna Promjena Količina 12,00 65,64 137,06 237,00 100,00 16,40 106,00 140,00 36,01 0,79 10,30 93,00 46,00 4,95 15,40

Promet

valuta: EUR - euro 11,91 65,73 136,98 238,07 1.000,00 16,50 37,71 139,99 36,01 0,80 10,32 93,00 46,10 4,96 15,31

1,69 % -0,50 % 0,26 % -0,42 % 0,00 % -4,65 % -0,13 % 3,51 % -19,98 % -3,30 % -0,96 % 0,00 % -0,43 % -0,20 % -2,78 %

26363 3010 1056 566 70 1606 659 162 597 24927 1852 160 280 2390 754

314.075,59 197.856,30 144.652,20 134.749,70 70.000,00 26.497,00 24.849,28 22.679,20 21.497,97 19.911,87 19.108,22 14.880,00 12.909,80 11.843,60 11.545,98

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,00 0,97 30,00 0,31 0,96 30,00 0,36 3,99 1,26

29,50 0,97 30,11 0,31 0,96 30,00 0,36 4,00 1,26

29,26 0,97 30,10 0,31 0,96 30,00 0,36 4,00 1,26

0,29 -0,83 % 173658 0,97 -1,02 % 25000 0,30 -5,85 % 46416 0,31 0,00 % 32637 0,96 9,97 % 5500 0,30 0,00 % 16185 0,36 0,00 % 6800 4,00 9,89 % 408 1,26 0,00 % 913

50.635,32 24.250,00 13.965,08 10.117,47 5.280,00 4.855,50 2.448,00 1.631,00 1.150,38

valuta: BAM - konvertabilna marka 78,00 94,20 89,01 98,60 3,70 3,81 22,00 75,00 14,60 8,90 4,29 27,50

84,00 100,00 2.820,00 740,00 87,46 3.700,00 81,73 84,68 90,55 10.500,00 5.701,00 3.800,00 13.212,00 93,74 910,00

3.400,00 2.400,00 3.850,00 405,00 583,00 170,00 95,60 79,00 3.650,00 26.180,00 740,00

78,00 94,20 89,01 98,60 3,90 4,00 22,15 75,00 15,00 8,90 4,30 27,50

78,00 0,65 % 257941 20.119.398,00 94,20 0,74 % 8080 761.136,00 89,01 1,10 % 6869 611.409,69 98,60 0,40 % 3645 359.397,00 3,90 0,00 % 65000 253.397,37 3,99 -0,25 % 35000 139.822,00 22,06 0,68 % 390 8.602,50 75,00 0,00 % 94 7.050,00 14,79 2,04 % 409 6.050,40 8,90 11,25 % 626 5.571,40 4,30 6,97 % 400 1.718,80 27,49 0,00 % 51 1.402,50

valuta: RSD - srpski dinar

84,00 84,00 73,80 -20,00 % 162510 100,00 100,00 100,00 0,00 % 89450 2.860,00 2.849,00 2.848,89 -1,08 % 2598 745,00 745,00 744,83 -0,67 % 3635 87,74 87,65 87,62 0,17 % 13996 3.700,00 3.700,00 3.700,00 19,32 % 320 81,95 81,87 81,85 0,15 % 14395 84,76 84,73 84,72 0,07 % 10649 90,69 90,63 90,62 0,07 % 8989 10.500,00 10.500,00 10.500,00 0,00 % 62 5.701,00 5.701,00 5.701,00 -1,71 % 105 3.800,00 3.800,00 3.800,00 -0,05 % 154 13.212,00 13.212,00 13.212,00 -11,89 % 40 93,80 93,77 93,77 0,03 % 5535 920,00 915,00 915,03 0,55 % 555

11.993.520,00 8.945.000,00 7.401.410,00 2.707.475,00 1.226.373,32 1.184.000,00 1.178.259,04 902.162,62 814.551,55 651.000,00 598.605,00 585.200,00 528.480,00 518.990,00 507.840,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.400,00 3.400,00 3.400,00 2.400,00 2.400,00 2.400,00 3.850,00 3.850,00 3.850,00 407,00 405,78 405,78 600,00 595,85 595,85 173,00 170,70 170,70 95,60 95,60 58,80 80,00 79,80 49,08 3.650,00 3.650,00 3.650,00 26.300,00 26.238,33 26.238,33 742,00 741,72 741,72

-1,10 % 0,00 % -0,01 % -1,09 % -0,71 % -2,46 % 0,07 % 0,16 % 0,00 % -0,99 % -0,01 %

988 3.359.200,00 468 1.123.200,00 172 662.200,00 1475 598.525,00 720 429.010,00 2400 409.670,00 5927 348.486,20 6818 334.615,79 91 332.150,00 12 314.860,00 302 224.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tržnica Banja Luka Mercator BH Telecom Energoprojekt Holding Petrol

+9,97% +0,69% +0,68% +0,55% +0,42%

Telekom Slovenije

Komercijalna banka Skopje Nova banka Banja Luka Nova kreditna banka Maribor NFD holding Soja protein

business.hr

-1,10% -1,02% -0,78% -0,70% -0,67%

AIK banka

+0,11 -1,08 Telekom Slovenije u petak je uspio na Ljubljanskoj burzi odraditi plus od 0,11 posto. Telekom je na stranicama Ljubljanske burze objavio da ga je jedan od alternativnih operatera u Sloveniji, T2, prijavio kako je onemogućio alternativnog operatera da krajnjem potrošaču ponudi usluge fiksne telefonije i interneta, i to tako da mu nije dopustio pristup lokalnoj petlji. Promet je iznosio slabih 17.000 eura i pokazuje nervozu ulagača.

Kraj tjedna na Beogradskoj je burzi bio obilježen nešto živahnijim prometom, ali opet nije bilo impresivnih brojki; samo je Jugometal probio granicu od deset milijuna dinara prometa. No, uz promet od 7,4 milijuna dinara, ulagači su odlučili ponovno kazniti dionicu druge najveće banke u Srbiji, niške AIK banke. Pad cijene iznosio je 1,08 posto pa je dionica završila na 2849 dinara. Prošlog je tjedna dionica izgubila 2,09 posto, a od početka godine porasla je 15,25 posto.

REGIONALNI INdEKSI +0,36% BIRS +0,51% 807,20 813,76 LJSEX -0,05% FIRS +0,12% 1.379,00 3.220,79 Belex15 -0,35% MBI10 -0,84% 2.368,75 629,24 Belexline -0,51% MOSTE +0,51% 489,89 1.207,49 SASX10 +0,39% NEX20 +2,35% 13.902,34 887,18 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI +0,79% WIG20 -1,53% 2,489.77 BuX +0,11% 22.538,53 -2,09% +0,11% ATX +0,21% 2.413,87 indeksa na zatvaranju u -0,28% Stanje petak 13. kolovoza 2010.

FTSE100 5.285,86

dAX 6.123,76

CAC40

3.610,18

MICEX 1,371.74

AMERIčKI INdEKSI dJIA -0,57% S&P500 -0,54% 10.319,95 1.083,61 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,83% četvrtak 12. kolovoza 2010. 2.190,27

investor 22 tjedni koMentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

Marko repecki

rošloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 83,68 milijuna kuna, što je porast od 169,46 posto. Indeks CROBEX pao je 1,52 posto te je u petak završio na 1846,08 bodova, dok je CROBEX 10 tjedan završio na 980,88 bodova, što je pad od 2,02 posto. Prošlog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati te je 57 od ukupno 22 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond prošloga tjedna bio je HPB Titan s plusom od 0,85 posto, a slijedi ga Erste Total East s porastom od 0,71 posto. Najveći pad u toj skupini fondova zabilježio je fond KD Victoria kojem je vrijednost pala 5,98 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Aureus US Equity s padom od 5,88 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond HPB Global kojem je vrijednost uvećana 0,81 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s porastom od 0,27 posto, dok su najveći gubitnici u toj skupini fondova KD Balanced s padom od 4,34 posto te ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena 2,38 posto. Kod obvezničkih fondova samo je OTP euro obveznički fond zabilježio pad, 0,24 posto, a najveći porast ostvario je Erste Bond kojem je u tjedan dana vrijednost porasla 0,56 posto. Kod novčanih fondova po običaju nije bilo gubitnika, a najuspješniji je bio Erste Money s plusom od 0,09 posto. Promatramo li rezultate fondova od početka godine, za sada je najuspješniji dionički fond MP-Mena HR kojem je vrijednost uvećana 9,64 posto. Kod mješovitih fondova vodeći je Raiffeisen Prestige (+7,15%), od obvezničkih Erste Bond (+7,71 posto), a novčanih Erste EuroMoney (+2,97 posto).

ZB aktiv Raiffeisen Emerging M. ZB BRIC+ HPB Titan Ilirika BRIC OTP Europa Plus KD Energija MP-Mena HR ZB trend Ilirika JIE MP-Bric HR NFD BRIC Raiffeisen World AC G Dynamic EM Capital Two AC Rusija KD Victoria Platinum Blue Chip Aureus Equity ZB euroaktiv MP-Global HR VB High Equity Prospectus JIE Aureus US Equity Platinum JIE HI-growth HPB Dynamic HPB Dionički Erste Total East ST Global Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € € € € € kn kn € € kn € € € kn € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn € kn

94,3800 54,8600 96,0400 68,3106 106,1051 105,2724 9,3777 427,8049 126,1700 156,4452 316,8816 27,6735 97,9300 10,7847 66,7900 41,0532 14,0543 80,9439 88,8399 99,0200 278,0473 47,0140 57,0504 109,6062 67,1509 8,0531 49,5562 85,4077 31,1200 48,4291

0,75 0,53 0,51 0,46 0,43 0,41 0,37 0,35 0,33 0,31 0,31 0,26 0,23 0,20 0,16 0,15 0,12 0,09 0,05 0,04 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,02 -0,03 -0,05 -0,06 -0,06 -0,08

-7,44 -6,70 -2,44 -4,92 -2,89 -3,02 -4,33 -7,12 -4,08 -7,90 -8,71 -4,45 -4,92 -1,99 -9,09 -7,96 -8,50 -10,10 -11,43 -3,74 -8,30 -4,30 -8,94 -21,48 -6,03 -4,79 -4,59 -6,71 -9,09 -5,46

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-1,45 -0,33 N/A 1,08 11,72 3,61 N/A 7,22 3,90 -6,49 -2,98 5,44 4,85 2,52 -4,90 0,91 -9,34 3,44 -6,18 2,39 2,26 -8,08 -10,18 -4,65 -2,54 -2,22 -5,42 -6,68 -8,55 -4,85

6,68 9,11 N/A 8,85 N/A 4,18 N/A 7,38 14,09 -2,97 5,90 14,62 6,04 6,20 0,36 18,38 -12,57 12,87 -5,69 7,84 10,28 2,43 -5,43 -3,80 4,28 3,87 -12,59 2,53 -11,82 -21,60

-1,39 -20,32 N/A -11,72 N/A 4,96 N/A 2,80 3,03 8,03 -9,18 -16,12 -0,30 5,39 -11,43 -22,87 3,07 -7,79 -2,49 -0,16 -15,15 -23,16 -14,69 5,12 -12,86 -2,53 -16,25 -3,20 -33,46 -7,13

-2,91 -3,07 -3,96 -1,49 6,11 -2,19 -6,22 9,64 3,70 -4,70 -6,77 2,20 1,64 4,74 -5,36 0,94 -7,73 2,12 -9,44 -2,30 -1,42 -6,05 -9,88 -1,30 -5,26 -3,56 -9,77 -5,67 -8,55 -9,83

Imovina

509,822 25,313 58,471 10,545 14,602 8,469 5,405 7,653 164,454 95,659 12,526 9,625 37,809 12,984 6,580 8,970 63,359 7,522 68,765 206,124 5,189 12,861 23,968 14,846 4,875 67,552 22,032 39,560 47,114 14,405

Starost

Datum

4,13 2,65 0,33 3,06 0,60 1,06 0,45 2,44 7,79 5,80 2,42 3,36 6,86 1,44 3,32 3,43 11,26 2,61 4,70 6,28 2,21 2,87 3,53 1,84 2,89 8,47 3,96 4,86 2,87 9,81

12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI KD Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Aureus Balanced HPB Global HI-balanced Allianz Portfolio ST Balanced C-Premium Agram Trust Erste Balanced PBZ Global fond ST Aggressive Raiffeisen Balanced ICF Balanced

kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € kn kn € kn

8,0451 139,4100 140,3228 107,6620 10,8176 107,1500 78,8880 101,7905 9,7224 108,7678 177,9098 5,3981 67,3753 115,6000 97,1700 63,9744 150,4700 115,3049

1,00 0,64 0,33 0,29 0,19 0,14 0,10 0,07 0,05 0,03 -0,11 -0,12 -0,14 -0,25 -0,28 -0,33 -0,34 -0,40

-3,44 -4,68 -5,00 -6,14 -1,86 3,32 -2,77 -4,62 -2,04 -0,18 -4,82 -9,36 -5,03 -4,18 -6,79 -7,66 -2,67 -8,78

-1,22 0,86 -3,46 -6,41 2,76 N/A -3,03 -4,78 -0,12 3,62 -5,37 -8,82 -6,71 -2,90 -5,77 -4,07 -1,12 -13,16

1,03 11,31 1,93 3,80 5,97 N/A -1,85 2,37 5,42 6,61 -18,26 -8,83 -0,28 -0,89 4,07 -17,74 12,13 -25,42

-4,65 3,71 7,73 1,60 5,60 N/A -5,65 0,37 -0,33 6,93 7,89 -16,04 -3,40 -0,69 4,53 -8,72 5,27 2,07

-2,52 1,68 -1,89 -5,68 4,96 7,15 -1,93 -4,43 -0,67 3,66 -7,55 -8,51 -3,21 0,10 -3,27 -9,97 2,44 -10,15

13,033 731,388 43,244 39,954 12,539 107,051 15,721 117,921 65,682 7,055 11,665 12,672 11,870 105,265 289,060 4,192 325,640 12,335

4,57 9,11 4,55 4,66 1,45 0,43 4,07 4,86 8,47 1,25 7,59 3,53 2,09 9,57 8,92 4,89 7,96 8,28

12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010

€ € € € kn € € € €

128,9700 126,3901 125,5791 172,5500 157,0000 128,3200 159,8400 11,3038 138,6379

0,15 0,09 0,08 0,07 0,06 0,05 0,04 0,04 0,00

2,32 0,01 2,88 2,15 1,80 1,34 1,06 1,62 1,37

5,26 2,27 4,29 5,30 3,89 4,43 4,46 4,47 3,20

5,96 12,77 7,93 13,80 9,61 9,34 10,35 3,64 6,31

4,47 5,15 4,80 6,86 8,09 4,62 5,28 1,46 3,92

7,71 3,31 5,16 7,25 5,74 6,62 5,23 5,22 3,56

97,019 10,538 47,846 291,525 11,749 77,147 187,894 6,034 41,531

7,20 4,66 4,86 8,22 5,80 7,43 9,11 8,47 8,50

12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010

€ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € € $

124,8100 139,8680 143,0000 131,3800 161,2749 136,9000 137,2868 133,6663 130,6929 121,3922 115,6707 11,2121 10,5592 107,2916 101,4653 104,5100 138,9360 124,0900

0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

1,17 0,96 0,80 0,61 0,46 0,86 0,55 0,69 0,73 0,68 0,77 0,87 0,85 0,74 0,77 1,07 0,55 0,49

2,26 1,95 1,71 1,45 0,92 1,78 1,23 1,51 1,74 1,26 1,55 1,89 1,76 1,82 0,09 2,41 1,39 1,59

4,94 6,28 5,68 4,84 4,16 4,81 3,15 4,56 5,64 3,83 4,46 4,65 4,35 5,11 1,47 N/A 3,34 3,11

4,48 4,37 4,91 6,46 4,87 4,46 4,71 4,49 5,67 4,27 5,40 6,29 4,67 5,77 1,41 N/A 3,32 4,13

2,87 2,52 2,49 1,96 1,38 2,32 1,49 2,29 2,65 1,86 2,03 2,41 2,30 2,27 0,24 2,97 1,76 2,15

266,179 102,700 1202,488 1026,962 2865,469 925,970 124,708 37,643 165,234 116,761 162,321 72,721 36,270 141,209 5,265 429,455 83,106 38,821

8,06 7,85 7,47 11,37 10,06 7,20 6,88 6,61 4,86 4,64 2,77 1,88 1,19 1,25 1,04 0,89 10,06 5,33

12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010 12.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Erste Bond OTP euro obveznički HPB Obveznički Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond ZB bond HI-conservative ICF Fixed Income

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash PBZ Novčani fond ZB plus Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/8/2010

teČaj

Širenje PoSLa

Kuna je u prošlom tjednu prema dolaru potonula 2,53 posto, prema franku 2,05 posto, dok je prema euru pala samo 0,12 posto. Srednji tečaj eura u petak prema utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,224920 kuna. Srednji tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a u petak bio je 5,625570 kuna, franka 5,347040 kuna, a funte 8,786234 kune. B.hr/H

Brokeri zaposleni na Hongkonškoj burzi mogli bi uskoro ostati bez raskošne dvosatne pauze za ručak, jedne od najduljih među dvadeset najvećih svjetskih burza. Razlog je tome ambicija uprave burze u Hong Kongu da privuče što više posla s dionicama kineskih tvrtki. Hongkonška burza informatički se pripremila za trgovanje vrijednosnicama denominiranima u jua-

kuna pala prema dolaru i franku

Hong kong želi raditi s juanima

nima, ali i dalje čeka da kineski zakonodavci omoguće slobodan prekogranični promet tom valutom kako bi dnevni promet, koji u Hong Kongu iznosi čak osam milijardi dolara, dodatno povećali. Burza, kojom predsjeda Charles Li, predlaže da trgovinski dan umjesto u 10 ujutro počne u 9.30 sati, a trgovina bi uz pauzu od jednog sata trajala do 16 sati. Nova inicijativa o kraćenju pauze dolazi sedam godina nakon što je to prvi put predloženo, kada su brokeri to mahom odbili. J. J.

Obveznice oduzele primat dionicama CroBeX 10 na 980 BoDoVa Investitori na Zagrebačkoj burzi prošlog su tjedna pustili indekse da se polako tope na suncu, a nisu se puno trudili ni oko prometa Prateći pesimizam koji je prošlog tjedna dopirao sa svjetskih burza, malobrojni su domaći ulagači srušili Crobex 1,52 posto, na 1846,08 bodova. Nakon kraćeg izleta na razinama višim od tisuću bodova, Crobex 10 ponovno je tresnuo, 2,02 posto, na 980,88 bodova. Na dionice je prošlog tjedna potrošeno samo 83,7 milijuna kuna, dok je veći promet, 99 milijuna kuna, ostvaren na tržištu obveznica. Ukupan promet na tržištu iznosio je 182 milijuna kuna. Više od deset milijuna kuna potrošeno je na dionice

HT-a, koje su ojačale 0,4 posto, na 258 kuna. Drugu je povlaštenu poziciju uhvatio povlašteni Adris, koji je pao 3,47 posto, na 250 kuna. Oštar pad pogodio je i Atlantsku plovidbu, koja je kraj tjedna dočekala na razini od 834 kune.

konzum na 160 kuna

U petak su oba dionička indeksa pala 0,5 posto, uz skroman promet od 18 milijuna kuna. U društvu milijunaša našlo se čak šest dionica, a ponovno su najlikvidniji bili HT i Adris, koji su pali. Povlaštena dionica Adris grupe

milijardi američkih dolara iznosi dnevni promet burze u Hong Kongu

komentar

Pat-pozicija

biljana.starcic@business.hr

ante VLaHoViĆ, predsjednik Uprave Adris grupe, čija je povlaštena dionica prošlog tjedna tresnula gotovo četiri posto snimio saša ĆetkoviĆ

može se pohvaliti da je jedna od malobrojnih koje su u petak zabilježile promet veći od milijun kuna te je najveći gubitnik među najlikvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi u petak. Cijena toga izdanja pala je na razinu od 250 kuna ili dva posto, uz nešto više od dva milijuna kuna prometa. Dionica Konzuma zadnjeg je

dana tjedna zabilježila snažan rast cijene uz iznadprosječan promet od gotovo 300.000 kuna. Konzum je tako skočio gotovo šest posto, na 160 kuna. Tim je rastom prekinut kratkotrajni dvodnevni pad, a time je također spriječen negativan završetak protekloga tjedna. Nikola Sučec

Ulagači zadržali SASX-10 u plusu bodova, a ostali su redom bili u minusu. Najveći tjedni gubitnik bio je kompozitni indeks Ljubljanske burze LJSEX, koji je ostao bez 1,95 posto vrijednosti i završio na 3222,28 bodova. Zadnji je dan

Biljana Starčić

regija

Kako se dalo nazrijeti tijekom pet trgovinskih dana, jedini regijski indeks koji je prošlog tjedna uspio zabilježiti pozitivan rezultat bio je SASX-10 Sarajevske burze, koji je porastao 2,05 posto, na 887,18

Brojka

tjedna završio pozitivnim rezultatima u Sarajevu i Banjoj Luci. U Sarajevu je iznenađujuće skočio dionički promet. Najviše trgovani ZIF Naprijed skupio je više od 253.000 KM prometa, bez promjene

cijene, dok je najlikvidnija u Banjoj Luci bila Nova banka sa samo 24.000 KM. U Ljubljani se u petak najviše trgovalo Mercatorom - 846.000 eura uz rast cijene 0,69 posto, na ravno 138 eura. J. J.

natoč optimističnim prognozama međunarodnih organizacija o povećanju svjetske potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, cijena barela te sirovine na tjednoj je bazi zabilježila pad od oko šest posto. Ulagači su ozbiljno shvatili da je ostvarivanje tih prognoza uvjetovano jakim gospodarskim rastom, prije svega Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dvaju najvećih potrošača nafte, gdje ih nisu dočekale dobre vijesti. Naime iz Kine su početkom tjedna stigle vijesti o smanjenju uvoza nafte u odnosu na lipanj, a najveći je svjetski potrošač nafte SAD izvijestio o rastu zaliha benzina u jeku turističke sezone, upućujući na smanjenu potražnju za tom sirovinom. Nešto bolje vijesti stigle su krajem tjedna iz eurozone, no s obzirom na to da se Europa nalazi među najslabijim zemljama u smislu potražnje za naftom, cijena barela nafte ostala je ispod 80 dolara. S obzirom na sve, može se reći da je sigurno samo jedno - neizvjesnost će potrajati.

Josipovićev glas u najuspješnijem crtiću svih vremena Treći nastavak serijala Priča o igračkama zaradio je na blagajnama svjetskih kinodvorana više od 920 milijuna dolara, čime je postao komercijalno najuspješniji animirani film svih vremena, objavio je Hollywood Reporter.

Disneyev film u povijesti, nakon dva filma iz serije Pirati s Kariba te Alice u zemlji čudesa. Priča o igračkama 3 premijerno je prikazana u lipnju, a još igra u domaćim kinima. U sinkronizaciji trećeg dijela popularnog animiranog filma sudjelovao je i predsjednik Ivo Josipović. H/B.hr

Priča o igračkama 3, animirani film snimljen u 3D tehnici, pretekao je na prvom mjestu drugi nastavak Shreka, koji je zaradio 919,8 milijuna dolara. Treći dio Priče o igračkama također je postao četvrti komercijalno najuspješniji

dObiTNici dANA (ZSE) Slavonski ZIF +6,03% Varteks +5,06% Belišće +4,42% Franck +3,16% Validus +2,91% 24 Raste

GUbiTNici dANA (ZSE) Valamar grupa -6,09% Janaf -2,92% Uljanik plovidba -2,48% Atlantska plovidba -1,36% Dalekovod -1,13%

12 Nema promjene

27 Pada

iNdeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,115.48 149,25

Prom. 0,66% 0,01%

Sirova nafta 78,02 Prirodni plin 4,40 Zlato 1.214,13 Srebro 18,06 Goveda 94,15

2,78% 0,23% 1,32% 0,88% 1,16%

OdUGOVLAČiLi S PROdAJOM

UKRATKO...

Časne sestre tuže Morgan Stanley zbog izgubljena ulaganja Dva reda časnih sestara zajedno su s još 80 drugih ulagača u Londonu podigli tužbu protiv Morgan Stanleyja zbog izgubljena ulaganja, piše irski Independent. Naime časne sestre su uložile u obveznice Saturn Investment Europea, koje su tijekom krize izgubile 97 posto svoje vrijednosti. Sestre milosrđa Isusa i Marije i Sestre svete vjere uložile su zajedno oko 500.000 funti, a u tužbi su im se pridružili ulagači koji su zajedno uplatili

www.business.hr

5,87 milijuna funti u propali fond. Časne su danas ljute što Morgan Stanley nije prodao obveznice kada je obveznicama pao rejting - na što se, tvrde tužitelji, Morgan Stanley obvezao ugovorom - već je odugovlačio s prodajom, a sama banka je na poslu zaradila 11,2 milijuna dolara. S obzirom na to da je Stanley prošli kvartal prijavio dobit od 2 milijarde dolara, časne sestre se nadaju da će na sudu dobiti zadovoljštinu.B.hr

...Naplata potraživanja ne smije biti zakonski regulirana... Kao odgovor na problem nelikvidnosti srbijanski ministar trgovine Slobodan Milosavljević zastupa deregulaciju tržišta. Prema ministru Milosavljeviću, naime, naplata potraživanja dio je tržišne utakmice i zato ne smije biti regulirana zakonom.

...Zaplivao u Meksičkom zaljevu...

ANALiTiČARi iZNeNAĐeNi

Američki je predsjednik Barack Obama u subotu tijekom obiteljskog posjeta Panami na Floridi zajedno s kćeri zaplivao u Meksičkom zaljevu kako bi pokazao da je naftna mrlja sanirana i da je zaljev čist i siguran za život.

Njemačkoj najveći rast BDP-a od ujedinjenja

...GM dobiva novog direktora...

Njemački BDP u drugom je ovogodišnjem tromjesečju porastao 2,2 posto u odnosu na prvo, što je zbog činjenice da je ta zemlja najveće europsko gospodarstvo podiglo i rast BDP-a eurozone na 1 posto. To je ujedno najveći rast jednog od gospodarstava eurozone i veći je od predviđanja analitičara. Njemačkom BDP-u pogodovao je oporavak globalne potražnje nakon lanjskog dna recesi-

je. Također, slabljenje eura 10 posto u odnosu na dolar učinilo je izvoz konkurentnijim na svjetskim tržištima. Ovo je inače najjači kvartalni rast BDP-a još od ujedinjenja Njemačke 1991. godine. No analitičari procjenjuju kako se tako snažan rast neće održati upravo zbog najava o slabljenju globalne potražnje, što će utjecati na izvozno orijentirano gospodarstvo kakvo je njemačko. I. M.

Nakon Velike Gospe dio ulagača će se vratiti s odmora. Hoće li to probuditi burzu? Pratite na...

General Motors će dobiti novog izvršnog direktora, Daniela Akersona, 61godišnjaka koji je prije bio aktivan menadžer i pregovarač u telekomunikacijama. On će doći na mjesto Edwarda Whitacrea.