Business.hr broj 701

PROPAO PANTOVČAK 2

POČEO HEADHUNTING 4

Đurđa Adlešič u novoj fotelji upraviteljice zaklade Hrvatska bez mina

Fotelja u NO-u državne tvrtke?

Ne, hvala

srijeda 18/8/2010

broj 701 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

BANKARI SAZVANI U VLADU 12 Prema neslužbenim izvorima, tema razgovora nenajavljenog sastanka bankara u Banskim dvorima bio je porez na banke, čije uvođenje po uzoru na Mađarsku zagovaraju pojedini članovi koalicijske vlasti

'Dajte nam kredit ili

uvodimo porez!'

BOžO PRKA Privredna banka

fRANjO LUKOVIć Zagrebačka banka

PETAR RADAKOVIć Erste banka

ZDENKO ADROVIć Raiffeisen banka

Znanstvenici analizirali ponašanje žena pri kupnji odjeće

Žene koje ne prate modu više troše na odjeću 'Indiferentne' žene - one koje njeguju osobni stil i sklone su kupovati odjeću koja će ih razlikovati od drugih - na odjeću troše više od ostalih skupina, čak 808 kuna, dok prosječna mjesečna potrošnja njihova kućanstva na odjeću iznosi 1128 kuna. Njihov je udjel među ženama kupcima 18,3 posto 6

info&stav

INdIKAToR

2-3

Pad povjerenja njemačkih ulagača

Počela berba soli u Stonu

business.hr

U Solani u Stonu počela je berba soli koja kasni zbog kiša koje su padale prije tri tjedna, kada je na stonskom području palo 35 litara kiše. Po riječima direktora i vlasnika solane Sveta Pejića, sol će se kupiti iz triju bazena, a iz svakog bazena očekuje se 50 do 60 tona visokokvalitetne soli.

Povjerenje njemačkih ulagača palo je četvrti mjesec zaredom pod pritiskom zabrinutosti da bi usporavanje globalnog rasta moglo pogoditi izvozno orijentirani oporavak njemačkoga gospodarstva. Index njemačkog instituta ZEW u kolovozu je skliznuo na 14 bodova, sa 21,2 boda u srpnju.

Srijeda 18/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KoNTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PRoPAo PANToVČAK, ULETJELA doSToJNA ZAMJENA

Đurđa Adlešič ipak našla novu fo upraviteljice zaklade Hrvatska b ĐURĐA AdLEŠIČ, potpredsjednica Vlade Snimio darko marić

Đurđa Adlešič, potpredsjednica Vlade RH, dolazi na mjesto upraviteljice zaklade Hrvatska bez mina, doznaje Business.hr. Tu je odluku u razgovoru za Business. hr potvrdio Mate Granić kao član Upravnog odbora zakla-

de, a neslužbeno doznajemo da je Adlešič na to mjesto imenovana potkraj srpnja, u vrijeme dok je dosadašnji upravitelj zaklade Željko Krešić još bio na tom mjestu, a ostavku je podnio tek 4. kolovoza.

"Službeno još ne znam ništa o dolasku Đurđe Adlešič, a nije obavljena ni službena primopredaja dužnosti", kaže Krešić.

Traže dostojan ured

No, kako neslužbeno doznajemo, Adlešič je već napravila prve korake na mjestu upraviteljice te zaklade.

Trenutačno se, naime, traži novi ured zaklade u koji bi se ona smjestila.

Još nije poznato kada će Adlešič formalno preuzeti upravljanje zakladom, ali vjerojatno će to učiniti kao nezavisna saborska zastupnica, što znači da će nakon mjeseci nećkanja ipak uskoro napustiti Vladu. Adlešič se, čini se, brzo snašla nakon što joj je propala prva opcija izlaska iz Vlade kroz Ured predsjednika.

No, hoće li biti u sukobu interesa? "U svijetu postoje primjeri da aktivni članovi vlade sudjeluju u radu humanitarnih zaklada, ali samo u slučaju kada se za rad zaklada ne koriste javna sredstva", smatra analitičar Žarko Puhovski i dodaje kako vjeruje da će Adlešič na mjesto upraviteljice zaklade doći kao nezavisna saborska zastupnica, čime "čak i teoretski prestaje sukob interesa". Iako je politička budućnost Đurđe Adlešič još predmet nagađanja, u njezinoj bivšoj stranci HSLS-u vjeruju da će se ta političarka vratiti u saborske klupe.

Skinuo 'teret s leđa'

Zaklada Hrvatska bez mina osnovana je 1999. godine, a osnivač joj je Hrvatski centar za razminiranje. Svrha nje-

ISTRAŽIVANJE TAJNIH KUPACA AGENCIJE HERAKLEA

Petina turističkih radnika ne govori engle Iako od turizma mnogo očekujemo, čak se petina naših turističkih djelatnika koji se u vrijeme sezone svakodnevno susreće s gostima ne služi engleskim jezikom, pokazalo je istraživanje agencije za mystery shopping Heraklee, čiji su tajni kupci od 15. srpnja do 15. kolovoza pohodili turističke objekte u Istri, Kvarneru, Dalmaciji i Zagrebu.

Tajni su kupci posjetili 185 različitih objekata, ponajviše restorana, kafića i maloprodajnih trgovina, mjenjačnica, no i mjesta prodaje trajektnih karata, muzeje, banke i slično.

Prilikom posjeta obraćali su pozornost na djelatnikovo poznavanje engleskog jezika i snalažljivost u slučaju neznanja, kao i neizostavnu ljubaznost. A rezulta-

ti su razočaravajući. Od 185 posjećenih objekata, samo je trećina djelatnika odlično znala engleski jezik, a isto ih je toliko osrednje znalo engleski. Zabrinjavajuće je što je čak 15 posto djelatnika odbilo bilo kakvu komunikaciju s kupcem na stranom jeziku. Ipak, većina djelatnika se pokušala sporazumjeti s kupcem na drugom jeziku ili putem neverbalne

komunikacije. Nekolicina ih je potražila pomoć kolege. Nažalost, devet je djelatnika jednostavno odbilo svaku komunikaciju na stranom jeziku ili je kupac dobio kratak odgovor "no".

Pritom najlošije rezultate ima Zagreb, dok su se turistički djelatnici u Istri i Kvarneru istaknuli kao najbolji u poznavanju engleskog jezika. Neizostavan dio

››

biser dana

Momčad za Ligu prvaka slaže se nekoliko godina, ali ne znam hoću li toliko ostati... Vidim da je ovdje stolica vrlo klimava...

brojka

0,32 eura otkupna je cijena mlijeka po litri koju su srbijanski mljekari odbili pa će tako Srbija od 22. kolovoza biti bez mlijeka

vahid halilhodžić, novi trener dinama

uvodnik

otelju - Koga bi zastupala Ribićeva bez mina sindikalna stranka? zina djelovanja je promidžba minske opasnosti te prikupljanje novca od donatora, institucija, udruga i građana. Prikupljeni se novac troši na uklanjanje mina s miniranih područja, pružanje pomoći žrtvama mina i edukaciju pučanstva. Rad zaklade financira se iz donacija, kaže Krešić.

"Hrvatski centar za razminiranje obećavao je na početku punu pomoć radu zaklade, ali od toga na kraju nije bilo ništa", tvrdi Krešić, koji je, kaže, sretan što se riješio zaklade.

Vodstvo zaklade, odnosno njezin Upravni odbor, inače sačinjavaju zanimljiva i poznata imena: Stipe Mesić, Đuro Dečak, Oto Jungwirth, Đuro Brodarac, Mate Granić i Franjo Gregurić. iva Uščumlić gretić

eski jezik istraživanja bila je i provjera ljubaznosti djelatnika. Iako se želimo istaknuti kao turistička zemlja, još uvijek je 10 posto naših turističkih djelatnika neljubazno prema gostima. Izostanak osmijeha i toplog pogleda, praćenog pogrdnim komentarom na hrvatskom jeziku, za koji je siguran da ga stranac ne razumije, uočen je ponajviše u Dalmaciji. B.hr

viliM ribić, predsjednik nezavisnog sindikata znanosti, glasove iz referenduma protiv Zakona o radu ipak je, unatoč negiranju sindikata da je riječ o političkoj akciji, iskoristio u političke svrhe. Hoće li mu članstvo to zamjeriti? snimio saša ćetković

igor medić igor.medic@business.hr

R

azočarani SDP-om koji bi im trebao biti prirodni saveznik u borbi za socijalnu pravdu, ali i ohrabreni gotovo milijunskim brojem potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu, sindikati javnih službi objavili su da razmatraju osnivanje vlastite političke stranke. Taj je prijedlog iznio Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, nakon što je SDP opisao kao "liberalnu", a HNS kao "kapitalističku" stranku, koje očito nemaju dovoljno senzibiliteta za one koji žive od rada.

Najavljujući mogućnost nove stranke, Ribić se nije previše ni bavio HDZ-om, strankom koja u rebalansu proračuna želi rezati materijalna prava njegova članstva. međUtim sindikalna stRanka nipošto nije gotova stvar jer nedavno sakupljenih 800.000 potpisa za referendum nije istodobno i politički kapital odnosno potencijalni glasovi birača. Sindikati kao organizacija načelno su u opoziciji prema svakoj vlasti, iako

››

Kritikom SDP-a i HNS-a, pa onda najavom vlastite stranke, Ribić možda samo želi navesti stranke ljevice da pokažu više razumijevanja za sindikate jer im je oponent isti — HDZ. I to po receptu: "Podržat ćemo vas u zamjenu za odustajanje od rezova"

su zbog svoje misije zastupanja interesa radnika prirodno bliski ljevici.

Kada bi teoretski došli na vlast u koaliciji s nekom strankom, koja bi dakako imala više saborskih mandata od njih, u situaciji kada bi bilo potrebno rezati prava radništva, sindikati bi došli u sukob interesa. Tada bi morali kalkulirati, ili prihvatiti rezove i izdati svoje biračko tijelo ili pak otići iz vlasti, a time zapravo ne bi postigli ništa.

Problem je i mogu li uopće probiti domaće političko tržište, jer nedavna istraživanja javnoga mnijenja upućuju na sve dublju podjelu birača na samo dvije stranke, HDZ i SDP. U takvim okolnostima teško je očekivati da bi eventualna sindikalna stranka postigla značajniji uspjeh.

Umjesto toga, bilo bi realnije da s tzv. kukuriku koalicijom pokušaju dogovoriti suradnju po načelu: "Podržat ćemo vas za izbore u zamjenu

za odustajanje od nekih rezova kada i ako dođete na vlast."

Sam Ribić, koji slovi za najtvrđeg sindikalista u pregovorima s Vladom, nije nerealan, jer ne odbacuje mogućnost suradnje s već postojećim strankama. Njihovom kritikom pa najavom vlastite stranke jednostavno stoga možda samo želi navesti mainstream stranke ljevice i centra da pokažu više razumijevanja za sindikate, budući da im je oponent očito isti — HDZ.

tema 4-5

POČEO HEADHUNTING Ministarstva su već počela zvati ljude iz r državni dužnosnici moraju otići ove jeseni, no svi se pitaju tko bi se uo

Fotelja u nadzo državne tvrtke Iako svi pozdravljaju profesionalizaciju NO-a javnih tvrtki, naši sugovornici smatraju da nitko od stručnjaka neće moći ništa promijeniti ni u ionako prevelikim nadzornim odborima ni u samim tvrtkama, a većina ih smatra da im takav potez u karijeri i nije potreban s obzirom na mogući rizik

Unatoč sezoni godišnjih odmora, počeo je lov na stručnjake koji bi popunili nadzorne odbore državnih tvrtki, a ove jeseni bi se - nadajmo se - trebala dogoditi velika smjena politički podobnih stručnim i sposobnim kadrom. Sjetila se Vlada promijeniti dugogodišnju praksu kadriranja i trgovanja mjestima u nadzornim odborima, a velika čistka trebala bi se dogoditi u rujnu. ‘Headhunteri’ iz ministarstava već su počeli zvati ljude iz raznih struka, no svi se pitaju tko bi se od stručnjaka uopće javio za mjesto u nadzornom odboru uglavnom problematičnih državnih tvrtki.

Treba veća plaća

"Moje iskustvo s nadzornim odborima državnih tvrtki je takvo da mislim da je to odlična i hvalevrijedna inicijativa. No, s obzirom na atmosferu koja vlada oko većine tih tvrtki, pitanje je koliko će se na tim natječajima pronaći pravi

stručnjaci", kaže naš izvor koji je želio ostati anoniman.

Većina naših sugovornika na pitanje bi li se javili na takav natječaj te za koju tvrtku odgovara negativno. Neki misle da ne bi mogli ništa promijeniti u ionako prevelikim nadzornim odborima, neki već imaju sličan angažman, a većina ih smatra da im takav potez u karijeri i nije potreban s obzirom na mogući rizik.

Mirjana Šlat, članica Udruge certificiranih članova nadzornih i upravnih odbora, smatra da će određeni interes svakako postojati, ali upozorava da će to ovisiti i o uvjetima. "Članstvo u nadzornom odboru nosi veliku odgovornost i to treba odgovarajuće honorirati.

››

››

U svijetu članovi nadzornih odbora imaju ugovore koji su slični vrijednostima menadžerskih ugovora, dok su kod nas ti iznosi puno skromniji, a posao odgovoran

Bitno je da se izaberu stručne osobe koje mogu i hoće raditi taj posao i da su to osobe u koje vlasnik ima povjerenja, a mnogim će stručnjacima to biti izazov

MIrjANA ŠlAT, članica Udruge certificiranih članova nadzornih i upravnih odbora

jAkŠA BArBIć, profesor s Pravnog fakulteta

raznih struka koji bi mogli popuniti NO-e državnih tvrtki iz kojih opće javio za nadzornika uglavnom problematičnih državnih tvrtki

business.hr Srijeda 18/8/2010

ornom odboru e? Ne, hvala ››

››

››

Nisam siguran koliko će sposobnih ljudi s iskustvom procijeniti da im se isplati ulaziti u takav rizik za nekih dvije-tri tisuće kuna

Iako sam prošao Nadzorničku akademiju, u ovom trenutku sam 100 posto koncentriran na Podravku i ne mislim se ničim baviti osim vođenjem Podravke

Ne bih bio član NO-a državnih tvrtki jer s većinom tih tvrtki poslujemo, ali mislim da je biranje stručnjaka putem natječaja pohvalna ideja

BrANkO GrČIć, profesor na Ekonomskom fakultetu

MIrOslAv vITkOvIć, predsjednik Uprave Podravke

DOMAGOj IvAN MIlOšEvIć, predsjednik Uprave Pastor grupe

U svijetu članovi nadzornih odbora imaju ugovore koji su slični vrijednostima menadžerskih ugovora, a u nas su ti iznosi puno skromniji", tvrdi Šlat.

Profesor s Pravnog fakulteta Jakša Barbić tvrdi da će mnogim stručnjacima ti natječaji biti izazov, ali ne očekuje da će biti mnogo zainteresiranih za tvrtke u teškoćama, što je čest slučaj kadu su u pitanju državne tvrtke.

Idealno pet članova

"Bitno je da se izaberu stručne osobe koje mogu i hoće raditi taj posao te da su to osobe u koje vlasnik ima povjerenja. Vlada bi također trebala smanjiti neke od tih NO-a jer bi optimalno za hrvatske tvrtke bilo pet članova odbora", kaže Barbić.

Nadležna će ministarstva putem javnog natječaja morati u roku 45 dana naći stručnjake za nadzorne odbore oko 480 tvrtki, a prema procjenama profesora Barbića, za taj bi posao bilo potrebno od 150 do 200 stručnih osoba.

Inicijativu podržava i ekonomist Branko Grčić, ali na pitanje bi li se on javio na natječaj iako je certificirani član udruženja Grčić kaže da nije zainteresiran.

"Nisam siguran koliko će sposobnih ljudi s iskustvom koji vjerojatno već imaju neku funkciju procijeniti da im se isplati ulaziti u takav rizik jer je članstvo u NO-u velika odgovornost za nekih dvije-tri tisuće kuna", dodaje Grčić.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

tema 6-7

MOTIVACIJA ŠOPINGHOLIČARKI Znanstveni rad o 'kupovnoj or u Hrvatskoj, objavljen je u posljednjem broju časopisa Privredna kret

Znanstvenici analizirali ponašanje ž

Žene koje ne pra više troše na od 'Indiferentne' žene - one koje njeguju osobni stil i sklone e na troš žene e š i e jv slen ji na ja su kupovati odjeću koja će ih ci ko su zapo priman p u K ću je m o n odje om razi čnom s razlikovati od drugih - na odjeu s viš šom str ok žene emom i d v , spr alno s i ću troše više od ostalih skupina, mom nom t spre m struč njima s razi žo prima e u pot om i n čak 808 kuna, u usporedbi sa ij n im i niž ze duća i povoljn a l a i ob cijam 1128 kuna koliko iznosi prosječna k za a jom p u k n mjesečna potrošnja njihova kućanstva na odjeću. Njihov je udjel među ženama kupcima 18,3 posto

Kupci koji najviše troše na odjeću jesu zaposlene žene s plaćom većom od 8000 kuna i s višom stručnom spremom - ali koje ne zanima previše što je u trendu ove sezone, već njeguju vlastiti stil. Iza njih slijede žene koje su modno osviještene ili su pak usmjerene na kvalitetu onoga što će nositi. Najčešće je riječ o ženama koje imaju između 25 i 45 godina i žive same, no u šopingu puno ne zaostaju ni one koje imaju obitelj, dok su žene iz dvočlanih kućanstava ipak nešto štedljivije.

8% na odjeću

Pokazao je to znanstveni rad o kupovnoj orijentaciji žena na tržištu odjeće, prvi takav u Hrvatskoj, a objavljen je u posljednjem broju časopisa Privredna kretanja i ekonomska politika Ekonomskog instituta. Autori su Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta, Mirela Mihić s Ekonomskog fakul-

teta u Splitu i Monika Jurić iz Cemexa.

Kupovna orijentacija žena sagledana je kroz sedam faktora: trend, lakoća održavanja odjeće, orijentiranost na kvalitetu, lojalnost marki/prodavaonici, cjenovna osjetljivost, planirana i racionalna kupnja te podložnost utjecaju prodavača. Pokazalo se da žene kupci nisu homogena grupa, već se profiliraju u pet skupina: orijentirane na kvalitetu, usmjerene na funkcionalnost odjeće, trendseterice, indiferentne i cjenovno osjetljive. Istraživanje je doduše provedeno samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji na 252 ispitanice, no poznato je da Splićanke, možda i više od Zagrepčanki, posvećuju pažnju svom izgledu, pa tako i odjeći koju nose.

Usto, Splićanke se potpuno uklapaju u sliku Hrvata koji su, kako je pokazalo istraživanje RegioPlan

Consultinga koje je nedavno objavljeno, modno najosvješteniji narod u središnjoj i jugoistočnoj Europi ako je suditi po izdacima za odjeću i obuću. Naime hrvatska kućanstva za odjeću i obuću godišnje potroše 930 eura odnosno osam posto ukupne potrošnje. Iza nas na modu najviše troše Slovaci, Česi i Poljaci, a pokazalo se da su Hrvati, kad je lijepa odjeća u pitanju, na razini visokorazvijenih modnih velesila kao što su Francuska, Italija i Španjolska.

Prema istraživanju o kupovnoj orijentaciji žena, najviše će na odjeću potrošiti žene koje spadaju u skupinu "indiferentne", i to 808 kuna od 1128 kuna koliko iznosi prosječna mjesečna potrošnja njihova kućanstva na odjeću. Njihov je udjel među ženama kupcima 18,3 posto, a riječ je o osobama uglavnom mlađima od 35 godina koje nje-

rijentaciji žena na tržištu odjeće', prvi takav tanja i ekonomska politika Ekonomskog instituta

žena pri kupnji odjeće

ate modu djeću ORIJeNTIRANe NA KVALITeTu - 24,6 POsTO - kvaliteta je važnija od cijene i radije kupuju jedan komad nego više njih, ali po povoljnijoj cijeni.

Veliku pažnju posvećuju materijalima, vole prirodne. Lojalne su marki i određenoj trgovini, a vole i da se odjeća lako održava. Te su žene najmanje sklone racionalnoj i planskoj kupnji, odnosno kupnji po potrebi.

Veći broj od 36 do 45 godina te od 26 do 35, više od 50 posto je VSS VOđeNe fuNKCIONALNOŠću - 20,2 POsTO - najveću pažnju pridaju pranju odjeće i lakoći održavanja (odjeća koja se ne gužva). Sklone su planskoj i racionalnoj kupnji, manju pozornost pridaju cijeni, a kvaliteta odjeće nije im važna, kao ni savjeti prodavača.

Prevladavaju žene od 46 do 55 i starije, veći broj SSS TReNdseTeRICe - 24,6 POsTO - sklone su kupnji modnih noviteta i odjeće u trendu, pri čemu se nerijetko vole počastiti prestižnijim markama odjeće. U obilasku prodavaonica, razgledavanju i kupnji pronalaze veliko zadovoljstvo te svake sezone redovito obnavljaju garderobu. Za njih je kupnja odjeće ujedno bijeg od svakodnevnih problema. Vole listati modne časopise i oni su im, pri izboru i kupnji odjeće, važan izvor informacija. Važni su im i savjeti prodavača.

Zanimljivo je da starije ispitanice čine čak 20 posto, veći broj SSS INdIfeReNTNe - 18,3 POsTO - jedino čemu te žene donekle pridaju važnost jest moda, u većoj mjeri od ostalih biraju odjeću u kojoj će se isticati smatrajući da imaju originalan stil koji će ih razlikovati od drugih.

Od svih daleko najmanju pozornost pridaju održavanju i funkcionalnosti odjeće, spremne su kupiti odjeću koja se gužva. U manjoj mjeri kupuju klasičnu odjeću, a na tržnici gotovo i ne kupuju.

Veći broj mladih, manji broj od 36 do 45

ni jere usm tu u s e ji valit ci ko Kup odu ili k ni na m diferent su s e te in oželjniji rosječn p p j a a n n rom upcu obzi tke po k a izd

CJeNOVNO C CJ JeNOVNO OsJeTLJIVe - 12,3 POsTO - daleko najveću pozornost pridaju cijeni, moda im nije važna, u stalnoj su potrazi za najboljom vrijednošću za novac. Uvažavaju mišljenje prodavača i ono može znatno utjecati na njihovu odluku. Riječ je o racionalnim kupcikupci ma koji pretežno kupuju ono što im je i kada potrebno. ČinjeniČinjeni ca da ovom segmentu pripada najmanji broj ispitanica može se objasniti tradicijom, prema kojoj žene splitskog podneblja veliku pozornost pridaju odijevanju i izgledu, te kompenzakompenza nerijetcijskom potrošnjom uslijed čega će ih određeni broj nerijet ko kupiti željeni odjevni artikl nauštrb nečega drugog pa i potrebnijeg.

Starije žene, iznad 56, najmanje ih ima sa VSS-om Izvor: Ekonomski institut

business.hr Srijeda 18/8/2010

POMOć MARKeTINGAŠIMA

Kreiranje strategije prema idealnim kupcima Direktor Xnationa Mile Kožul kaže kako su, kada su 1996. počinjali s prodajom, njihova ciljana skupina bile žene između 15 i 35 godina jer je to tržište tada bilo najmanje pokriveno. Nije, ističe, bilo trgovačkih centara, a imali su i mlade dizajnere koji su bili iz te ciljne skupine.

"Odredili smo da naš stil bude sportska elegancija i nismo pogriješili jer danas držimo 12 posto hrvatskog tržišta. Na temelju nekih naših procjena naše klijentice u Xnationu godišnje

potroše 200 eura. Najnovije analize koje smo radili pokazuju da su naši glavni kupci ipak žene od 28 do 32 godine, studentice ili zaposlene", pojašnjava Kožul, koji se zainteresirao za istraživanje o kupovnoj orijentaciji žena.

Ono može poslužiti u marketinškoj praksi i oglašivačkoj industriji, ali i biti od pomoći proizvođačima odjeće i trgovcima u kreiranju efikasnije strategije usmjerene prema povećanju prodaje odjeće ženskoj populaciji.

guju osobni stil i sklone su kupovati odjeću koja će ih razlikovati od drugih, za što su spremne izdvojiti i poveću svotu novca.

Po potrošnji ih slijede žene koje vole kvalitetne odjevne predmete i one će na 1100 kuna mjesečnih potreba kućanstva 671 kunu dati za novu odjeću.

Njih je 24,6 posto, više od 50 posto njih ima VSS, najmanje su sklone planskoj kupnji, ali će zato radije kupiti jedan kvalitetan komad nego više jeftinijih. Ta kategorija obuhvaća najveći broj žena s primanjima od 8 do 10 tisuća kuna te onih s najvećim plaćama iznad 20 tisuća kuna, dok osobe s primanjima do 3000 kuna nisu uopće zastupljene u tom segmentu.

jeg od svakodnevnih problema. Žene koje se pri kupnji brinu za to gužva li se odjeća i kakvi su uopće uvjeti održavanja na "krpice" troše prosječno manje od navedenih kategorija, ali ipak više od onih koje ponajprije gledaju koliko što košta.

"Funkcionalnih" je žena u šopingu 20,2 posto, a sklone su planskoj i racionalnoj kupnji. Veći broj ima SSS obrazovanje, a među njima nema onih s plaćom većom od 16 tisuća kuna.

U kategoriju "cjenovno osjetljive" ulazi 12,3 posto žena, a riječ je uglavnom o osobama starijima od 56 godina i onima s nižom stručnom spremom i primanjima do 3000 kuna, koje stalno obilaze dućane u potrazi za akcijama i povoljnijom kupnjom. To su racionalni kupci koji pretežno kupuju ono što im je i kada potrebno. Činjenica da toj kategoriji pripada najmanji broj ispitanica može se objasniti tradicijom prema kojoj žene splitskog podneblja veliku pozornost pridaju odijevanju i izgledu te će određeni broj njih nerijetko kupiti željeni odjevni artikl nauštrb nečeg drugog, pa i kudikamo potrebnijeg.

upute za održavanje

Modno osviještenih je također 24,6 posto, a mjesečno će za modne novitete potrošiti 592 kune na 977 koliko će im cijelo kućanstvo potrošiti na odjeću.

Riječ je uglavnom o osobama koje imaju srednju školu. Nerijetko se vole počastiti prestižnijim markama odjeće, a u obilasku prodavaonica i kupnji pronalaze veliko zadovoljstvo te svake sezone redovito obnavljaju garderobu. Za njih je kupnja odjeće ujedno bi-

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 18/8/2010

TODORIĆ NA VISU

Razlog nisu akvizicije Ivica Todorić bio je prošlog tjedna na Visu, ali njegov posjet nije bio tajan i nije imao veze s potencijalnom akvizicijom, odgovorili su nam iz Uprave Agrokora na napise o zainteresiranosti za kupnju Vinogradara. Naime, portal Zagrebancija objavio je kako je Todorić tajno sletio helikopterom na Vis kako bi osobno razmotrio mogućnosti kupnje

dioničkog društva Vinogradar u stečaju. Većinski vlasnik tvrtke je država koja ima 51-postotni udjel, 48 posto je imala Vinarija Ljubuški (HEPOK), koja je svoja potraživanja prepisala na tvrtku Vis Vinarija hercegovačkog poduzetnika Milana Lucića i austrijski Vino Alpe Adria, a manje od jedan posto ima Grad Vis. Tvrtka je u stečaju još od 2002. godine, a Agrokor je već lani pokazao interes i tražio od Visa 50-60 hektara zemljišta za sadnju plavca te prostor za gradnju moderne vinarije.

HYPO BANKA

Kajin: Jakovčić nema s tim veze Pula. Potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin jučer je na konferenciji za novinare ustvrdio kako istarski župan Ivan Jakovčić nema nikakve veze s Hypo bankom. "Pretpostavljam da ga uhićenje Wolfganga Kulterera, bivšeg predsjednika Uprave Hypo Alpe Adria banke, ni najmanje ne uzbuđuje", rekao je Kajin. Da je Jakov-

čić na bilo koji način upleten u aferu Hypo banke, ne bi mu austrijski predsjednik Hans Ficher, nakon što je austrijska država sanirala Hypo banku i ušla u sve njezine novčane tokove, dodijelio visoko austrijsko odlikovanje, ustvrdio je Kajin.

Bivši predsjednik uprave koruške Hypo Alpe Adria banke Wolfgang Kulterer je u pritvoru u Klagenfurtu, a osumnjičen je za pronevjeru jer je navodno omogućavao davanje sumnjivih kredita u milijunskim iznosima. H

Razočaran SDP-om osnivanje 'sindikaln SOLO IZLET Isprovociran stavom najvećih stranaka o potrebi rezanja plaća u 'njegovom' javnom sektoru, Ribić je najavio osnivanje nove stranke zajedno sa Stipom Mesićem.

No, Mesić se odmah ogradio, a idejom nisu oduševljeni ni ostali sindikalisti

VILIM RIBIĆ, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti Snimio hrvoje knez

››

SDP je liberalna stranka, a ne socijalna, HNS bi se trebao zvati kapitalistička, HSP se ne zalaže za pravni tretman ratnih zločina, dok je HSS seljački sindikat

Nezadovoljni zbog načina na koji SDP i HNS, jer HDZ i ne smatraju sebi bliskom opcijom, zastupaju interese radništva, sindikati bi na sljedeće parlamentarne izbore mogli izići s vlastitom strankom. Najavio je to u utorak na konferenciji za novinare Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti. Povod Ribićevoj najavi izjava je predsjednika SDP-a Zorana Milanovića od prošle subote da je u sklopu rebalansa "potrebno smanjiti masu za plaće" u javnome sektoru.

Licemjerne stranke

"SDP je liberalna stranka, a ne socijalna, vodi je čovjek koji je došao iz diplomacije.

HNS-u koji se naziva narodnom strankom je na čelu kapitalist pa bi se trebala zvati kapitalistička. HSP je stranka prava koja se ne zalaže za pravni tretman ratnih zlo-

čina, a je HSS seljački sindikat", razrezao je hrvatsku političku scenu predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti. Sindikati će se stoga "okrenuti sebi", a na upit da objasni znači li to da se razmatra mogućnost osnivanja sindikalne stranke, odgovorio je potvrdno.

Otvorene kombinacije

Ribić je nakon službenog dijela konferencije dodao da već razgovaraju s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem o njegovom eventualnom angažmanu u stranci sindikata, ali da još nema nikakvih potvrda hoće li se Mesić doista (opet) politički angažirati u politici i to na strani sindikata. Sindikati, doduše, ne bi imali ništa protiv ni suradnje s nekom već etabliranom strankom, što bi im čak više odgovaralo. No, ako se ne uspiju dogovoriti, ostaje

opcija vlastite stranke. Izravan povod najavi osnivanja nove stranke predstojeći je rebalans proračuna i najave kako bi se u sklopu toga mogle 10 posto rezati i plaće zaposlenih u javnome i državnom sektoru. To je prošlog tjedna kao mogućnost najavio predsjednik HSS-a Josip Friščić čime bi država na godišnjoj razini uštedjela 3,2 milijarde kuna. Očekivano, sindikati kažu da neće pristati na takve rezove i najavljuju da će u tom slučaju početi štrajk zbog kojega neće početi nova školska godina.

"Masa za plaće javnog sektora je na 20. od mogućih 25 mjesta u Europi, a javne i državne službe već su dale svoj obol štednji", objasnio je rezolutan stav o rezanju plaća Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

OGLAS

Kneginec m Ribić ide u Zona privukla 45 ne' stranke milijuna eura KRIZA IH NIJE SMELA

IZ UREDA BIVŠEG PREDSJEDNIKA

'Mesić neće ni u jednu stranku'

"Mesić sada dvoji između povratka u politiku i obećanja supruzi da će ostati u mirovini", rekao nam je Ribić neslužbeno nakon što je otkrio da s bivšim predsjednikom pregovara o angažmanu u novoj političkoj stranci koju je najavio. Tomislav Jakić, savjetnik u uredu bivšeg predsjednika, rekao je za Business.hr da je Mesić angažiran na javnoj i političkoj sceni Hrvatske i u kontaktu je sa svim njezinim ključnim čimbenicima. "Međutim, Mesić nema nikakvu namjeru angažirati se u bilo kakvom stranačkom projektu, bila to nova stranka ili savez postojećih stranaka", kazao je Jakić.

POSLODAVCI

Kuštrak: Oni se ionako već bave politikom Sindikalna inicijativa za osnivanjem stranke dolazi samo godinu dana nakon što su mediji objavili da poslodavci razmatraju mogućnost osnivanje stranke poduzetnika u kojoj je ključnu ulogu trebao imati Darko Marinac, kasnije uhićeni bivši predsjednik Uprave Podravke i Nacionalnog vijeća za konkurentnost. "Ono za stranku poslodavaca ionako nije bila istina, a što se tiče stranke sindikata, oni se ionako bave politikom pa je to samo logičan redoslijed stvari", komentirao je najavu osnivanja stranke sindikata Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

POLITOLOG GRUBIŠA

Poneseni su referendumom, no to nije pametno "Sindikati su možda poneseni euforijom zbog uspješnog prikupljanja potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu, ali za njih je bolje da se priklone nekoj etabliranoj stranci za koju smatraju da im je bliska", smatra politolog Damir Grubiša. On smatra i da bi eventualna nova sindikalna stranka ostala na margini jer ne bi bila prepoznata kao tzv. velike ideološke stranke kao što su HDZ ili SDP.

OSTALI SINDIKALISTI

'Ne podržavamo ideju, to je loše za sindikate' "Sindikati bi trebali biti opozicija svakoj vlasti jer bi ulaskom u politiku postali dio vlasti, što nije njihov posao i suprotno je njima samima. Nisam pristalica takve ideje", komentirao je Mladen Novosel, v.d. predsjednika SSSH, najveće sindikalne središnjice u zemlji. "Te dvije stvari ne idu zajedno. Dosadašnja iskustva sindikalaca koji su ušli u politiku donijela su nam samo minus", rekla je Spomenka Abveršek aludirajući na bivšeg sindikalnog čelnika Borisa Kunsta, sada HDZ-ova zastupnika u Saboru. Do mišljenja ostalih istaknutijih sindikalista nismo uspjeli doći do zaključenja broja jer su se okupili na sastanku sindikalnih središnjica gdje su raspravljali o Gospodarsko-socijalnom vijeća, prijedlogu mirovinske reforme i referendumu.

Unatoč krizi, Poduzetnička zona Kneginec ove je godine već privukla 45 milijuna eura ulaganja, a najveći su projekti dogradnja Calzedonijine tvornice i gradnja centra Lumini

Oko 45 milijuna eura vrijednost je ulaganja koja se, unatoč krizi, ove godine provode na području Poduzetničke zone Kneginec, jedne od najuspješnijih hrvatskih gospodarskih zona smještene uz južni dio Varaždina, neposredno uz autocestu Zagreb - Goričan.

"Naša zona prostire se na 150 hektara, od čega je oko polovica zemljišta prodana investitorima, kojih je trenutačno više od šezdeset.

Rezultat je to dobrog položaja, ali i znatnih ulaganja u infrastrukturu", rekao je Goran Kaniški, načelnik općine Gornji Kneginec, jedine sjeverozapadne općine čiji je indeks razvijenosti iznad državnog prosjeka.

Dobre komunalije

Područje kneginečke zone, koja je 2007. proglašena najboljom u zemlji, povezano je prometnicama s javnom rasvjetom, a postavljeni su plinovod, vodovod i kanalizacijski sustav, kao i suvremena telekomunikacijska mreža te opskrba električnom energijom preko trafo-

stanice od 110/35 kV. Za sve to izdvojeno je oko 25 milijuna kuna.

"Ova razina komunalne opremljenosti, zajedno s dobrim položajem i sređenim prostornim planovima do najviše razine, pridonijela je tome da je više od trećine investitora izgradilo svoje poslovne prostore ili ih pak gradi", rekao je Kaniški, napominjući da je posao u poduzećima smještenim u zoni našlo 750 ljudi.

Poticaji i za POS

Kao primjer aktualnih proizvodnih investicija izdvaja dogradnju Calzedonijine tvornice Ytres, koja će dogradnjom novih 9000 kvadrata udvostručiti svoj sadašnji prostor, a očekuje se i otvaranje 70-ak radnih mjesta. U to će uložiti 15 milijuna eura.

"Nasuprot Ytresa, u tijeku je još veće ulaganje, gradnja prodajnog centra Lumini bruto površine 34 tisuće kvadrata. Vjerujemo da je i ova zahtjevna investicija samo dodatna potvrda kvalitete naše zone, za koju interes ulagača nije prestao, štoviše vjerujem da će još rasti", istaknuo je Kaniški, koji ulagačima nudi olakšice, i to ne samo kod gradnje poslovnih objekata nego i kod stambene izgradnje POS naselja.

Ivica Kruhoberec

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 18/8/2010

AdriAdiesel

Generatori za rusku nuklearku Karlovac. Karlovačka tvornica dizelskih motora Adriadiesel i Nuklearna centrala Rostovskaya iz Volgodonska u Rusiji ugovorili su gradnju i isporuku triju dizelskih generatorskih setova izlazne snage 6600 kilovata (kW) i težine od oko 80 tona, a ugovor je vrijedan deset milijuna eura, priopćeno je iz Adriadiesela. Riječ je o mo-

torima (Emergency Engines) naziva Adria 40 po vlastitoj dokumentaciji za zahtjevni nuklearno-energetski sektor, i to kao pilot-projekt koji otvara mogućnosti za slične projekte u budućnosti.

Posrijedi je najveći ugovor Adriadiesela u posljednjih 15 godina i predstavlja kako značajno povećanje prihoda tako i sigurnije poslovanje u uvjetima recesije i neizvjesnosti daljnjeg poslovanja s hrvatskom brodogradnjom, navode iz karlovačke tvrtke. H

sTrANAČKA sCeNA

kovitim drži da su kritike upućene iz sjedišta zagrebačkog SDP-a, što tumači kao pokušaj odvraćanja pozornosti od problema u Zagrebu, koji upravo zagrebački SDP nekvalitetno Zagreb. Predsjednik zagrebačkog vodi. Zagrebački holding i njegove podružnice su pred koGradskog odbora HDZ-a Gordan Jandroković ocijenio je jučer lapsom, Grad ima privremeno na konferenciji za novinare da su financiranje jer nije donesen rebalans gradskog proračuna, SDP-ove kritike na račun HDZa i rebalansa proračuna neargu- a čelnici SDP-a (predsjednik i potpredsjednik zagrebačkog mentirane, licemjerne i površne te smatra da je neprimjereno SDP-a Davor Bernardić i Gori politički diletantski da rebalans dan Maras) dijele savjete kako državnog proračuna napada jed- bi trebao izgledati rebalans državnog proračuna. H na stranačka podružnica. Zna-

Jandroković: sdPove kritike površne su i licemjerne

Tek drugi veliki lanac NAPOKON OTVOreNO Četiri godine prošle su od zadnjeg velikog otvaranja hotela u Splitu, kada je goste primio Le Meridien Lav. Novi hotel Radisson Blu nastao je na mjestu nekadašnjeg Hotela Split i gostima nudi 240 soba, a uređenje je navodno stajalo 40 milijuna eura

Radisson Blu Resort Split u utorak je napokon, nakon duge obnove, otvorio svoja vrata prvim gostima, čime je Split dobio najveći hotelijerski dobitak u posljednjih nekoliko godina, prvi još od otvaranja obnovljenog Le Meridien Lava. Hotel u splitskom istočnom predjelu Trstenik raspolaže sa 240 soba, uključujući dva predsjednička apartmana po 260 kvadrata, a radit će pod upravom Rezidor Hotel Grupe, jedne od najbrže rastućih hotelskih kompanija u svijetu, koja već vodi Radisson Blu Residence u Dubrovačkim vrtovima sunca u Orašcu.

mladi i uspješan resort business, a Hrvatska kao rastuća odmorišna destinacija Europe nudi ne samo prekrasne pejzaže, već i svu potrebnu infrastruk-

Obnovljena i plaža

turu i stručan kadar", prenosi se u službenoj objavi izjava Kurta Rittera, predsjednika Rezidora.

Radisson Blu Resort Split nastao je od neka-

"Zadovoljstvo nam je svojem hrvatskom portfelju dodati još jedan izniman hotel. Rezidor želi kontinuirano povećavati svoj

JOŠ NedOVrŠeNi aparthotel također je trebao biti u ponudi, ali zapeo je u fazi grubih građevinskih radova snimio ivica profaca

dašnjeg hotela Split u novom dijelu grada, ali s lakom i brzom komunikacijom prema centru. U neposrednoj blizini je i šljunčana plaža - otvore-

na za javnost, ali s odvojenim platoom za goste hotela - koja je svojedobno bila redoviti nositelj Plave zastave, ali je posljednjih godina zapuštena pa se i

nju proljetos detaljno sređivalo. Otvaranje splitskog Radissona nekoliko je puta odgađano nakon što su radovi počeli još 2007. godine. Prvi planirani datum za otvaranje bio je ovogodišnji Uskrs, ali to je iznenada odgođeno, a mediji su pisali kako je oko 1500 gostiju koji su već bili rezervirali smještaj preusmje-

OGLAS

Jadrolinije pao c u Splitu Prihod 3,87% unatoč poskupljenju SMANJILI GUBITAK

DUGA OBNOVA splitskog Radissona konačno je završila; upravljanje će voditi Rezidor Hotel Grupa

arhiva business.hr

reno u Le Meridien Lav i hotel Atrium. Na obnovu je navodno potrošeno oko 40 milijuna eura. U sklopu resorta trebao je biti i aparthotel u neposrednoj blizini, ali je taj objekt zapeo u fazi grubih građevinskih radova. Gradnja je praktički prekinuta, a dio soba novouređenog hotela imat će pogled baš na nedovršeni aparthotel. Prema neslužbenim informacijama, i kašnjenje glavnog i prekid radova na dodatnom hotelu izazvano je promjenama glavnog projektanta i cijeloga projekta.

Ivica Profaca

KADROVI

Radnici domaći, menadžer stranac Radisson Blu Resort Split nosi četiri zvjezdice, a raspolaže sa 240 soba i dva trosobna predsjednička apartmana površine 260 kvadrata. Sobe su podijeljene na ekonomsku, standardnu i deluks kategoriju. U hotelu su i dva restorana, bar i lobby lounge u predvorju hotela, unutarnji i vanjski bazen, fitness i wellness centar sa 11 soba za tretmane, jacuzzijem, saunom i parnom kupelji, u predvorju je kazino, a hotel ima i nekoliko konferencijskih dvorana. Zapošljavanje djelatnika gotovo je završeno i u hotelu će raditi 120 ljudi, većinom iz Splita i okolice. Generalni menadžer ipak je stranac - hotel će voditi Radissonov iskusni kadar Maik Schaefer.

Jadrolinija je prvo polugodište završila s gubitkom od 72,4 milijuna kuna, no to je oko 20 posto manje nego prethodne godine, čemu je pridonio i pad rashoda 7,23 posto

njeni su financijski prihodi te tvrtke. Izvanredni prihodi iznose 22,5 milijuna kuna i 94,9 posto su povećani u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

U prvih pola godine, unatoč jednakom broju putovanja kao i u istom razdoblju 2009. godine, Jadrolinija je ostvarila 333,184 milijuna kuna prihoda, što je 3,87 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine, stoji u nekonsolidiranom financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Rast prihoda nisu uspjeli osigurati ni poskupljenjem: od travnja je Jadrolinija povećala tarife prijevoza u pomorskom prometu, prosječno četiri posto, navodi se u komentarima Uprave.

Jadrolinija u prvih šest mjeseci bilježi gubitak, ali je on smanjen u odnosu na gubitak lanjskog polugodišta. Tako gubitak iznosi 72,4 milijuna kuna, što je 20,1 posto manje nego u 2009. godini. Naime ukupni rashodi smanjeni su 7,23 posto, na 405,6 milijuna kuna.

Znatno su smanjena potraživanja tvrtke. Ona na kraju prvih šest mjeseci iznose 87,1 milijun kuna, što je 70,67 posto manje nego 296,8 milijuna kuna krajem 2009. godine. Smanjene su i kratkoročne te dugoročne obveze tvrtke.

Tako dugoročne obveze sada iznose 516,3 milijuna kuna, što je 9,62 posto manje nego lani, a kratkoročne obveze smanjene su 21,45 posto, sa 254,2 mi-

Smanjene obveze

lijuna na 199,7 milijuna kuna.

Jadrolinija, prema izvješću za prvo polugodište, u svojem sastavu ima 51 brod ukupnog kapaciteta 3445 vozila i 25.023 putnika, a zapošljava 1702 radnika. Prema službenim Jadrolinijinim podacima, ta je tvrtka 2009. godinu završila s većim kapacitetom: imala je 53 broda ukupnog kapaciteta 3862 vozila i 27.190 putnika.

Prihodi Jadrolinije uključuju i subvencije za obalni linijski promet, za što je ove godine u proračunu planirano 345 milijuna kuna.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

Manje potraživanja

U strukturi prihoda smanjene su sve stavke — 7,04 posto, na 310,1 milijun kuna, smanjeni su poslovni prihodi, a 57,56 posto sma-

MANJE BRODOVA Jadrolinija je u prvom polugodištu imala 51 brod ukupnog kapaciteta 3445 vozila i 25.023 putnika, dok je krajem 2009. imala 53 broda ukupnog kapaciteta 3862 vozila i 27.190 putnika snimio saša ćetković

dogaaji

AUTOINDUSTRIJA

dan, ali je nakon što je izvršni direktor Ed Whitacre najavio odlazak u rujnu od kompanije zatraženo da ažurira dokumentaciju u obliku dokumenta S-1 o faktorima rizika vezanim uz promjenu menadžmenta. Whitacrea će naslijediti Dan Akerson, doznaje se iz istih izvora.

GM planira putem javne ponude prikupiti između 15 i 20 milijardi dolara. Bit će to ujedno jedan od najvećih IPO-a u povijesti, a trebao bi biti realiziran početkom studenoga. H

GM spreman za IPO

12 > nacionalno > lokalno > svijet

New York. Američki automobilski div General Motors prikupio je svu dokumentaciju potrebnu za pripremu prve javne ponude dionica (IPO) te kompanije koju bi već u utorak trebao predati američkoj Komisiji za vrijednosne papire (SEC), tvrde dva dobro upućena izvora.

GM je dokumentaciju trebao predati SEC-u još prošli tje-

business.hr Srijeda 18/8/2010

SLOM VEGRADA

Neće svi dobiti naknade Ljubljana. Jedna od najvećih slovenskih građevinskih tvrtki, Vegrad iz Velenja, nalazi se pred prisilnim poravnanjem ili stečajem, što je jučer komentirao i premijer Borut Pahor, koji je cijelom sektoru preporučio da se preorijentira na poslove u inozemstvu.

Vegrad, koji je prošlog tjedna proglasio nesolventnost, ima gotovo dvije tisuće ljudi na

gradilištima u Sloveniji i inozemstvu. Direktorica Vegrada Hilda Tovšak vidi izlaz i u postupku prisilne naplate, no iz vlade su toj tvrtki poručili da je za radnike bolje rješenje stečaj kako bi preko burze mogli ostvarivati socijalna prava. Materijalnu naknadu za nezaposlene moći će, međutim, dobivati samo radnici koji u Sloveniji imaju stalno prebivalište, a među zaposlenima je mnogo građevinara iz BiH. Malo je vjerojatno da bi banke pristale da tvrtka ide u prisilnu naplatu. H

BANKARI SAZVANI U VLADU Prema neslužbenim izvorima, tema razgovora nenajavljenog sastanka bankara u Banskim dvorima bio je porez na banke, čije uvođenje po uzoru na Mađarsku zagovaraju pojedini članovi koalicijske vlasti Predstavnici najvećih bankarskih grupacija u Hrvatskoj u ponedjeljak su se sastali s članovima Vlade.

Prema neslužbenim izvorima, tema razgovora bio je porez na banke čije uvođenje po uzoru na Mađarsku zagovaraju pojedini članovi

koalicijske vlasti. Bankarima se od početka nije svidjela ideja o bankarskom porezu, a njezino su provođenje kao potencijalno opasno odbacili i mnogi analitičari, čak i guverner Željko Rohatinski. Analitičari i izvori bliski pregovorima smatraju da je

upravo zbog toga ideja o takvom porezu bila mrtva i prije nego što je izišla u javnost, ali da je Vladi dobro poslužila kao instrument udobrovoljavanja banaka da preko banaka majki nastave s kreditiranjem državnog deficita. Naime, ideja Vlade je da dio deficita na jesen pokrije još jednim sindiciranim kreditom.

Uoči rebalansa

Vrijeme sastanka nije slučajno jer se dogodio uoči donošenja rebalansa proračuna oko kojega postoji još mnogo nepoznanica pa se uopće ne zna gdje će i koliko Vlada rezati. Očito je da će Vlada nastaviti po starom s poreznim adutom u rukama, a to znači samo kozmetički rebalans i pokrivanje defici-

Snimio hrvoje dominić

Snimio darko marić

Snimio Saša ćetković

Snimio Saša ćetković

'Dajte nam kredit ili uvodimo porez!' ta novim zaduživanjima, što je scenarij koji je već viđen prošle godine kada je država za financiranje svojih potreba uzela najveći dio bankarskih kredita, smatraju sugovornici.

Nova zaduženja

Stoga se bankare želi nagovoriti da za jesensko zaduživanje države budu spremni dati kredite po povoljnijim uvjetima.

Država se u prvih šest mjeseci ove godine zadužila za 26 milijardi kuna, ali čak ni ta enormna svota neće biti dovoljna za pokrivanje sve veće proračunske rupe.

Kako je rebalans još uvijek najveća tajna u Hrvatskoj, a svi dosadašnji potezi govore kako Vlada još uvijek nije spremna na znatno smanje-

NAJVEĆI BANKARI Franjo Luković, Božo Prka, Petar Radaković i Zdenko Adrović, predsjednici uprava Zagrebačke, Privredne, Erste i Raiffeisen banke

nje državne potrošnje, preostaje samo jedan način izvlačenja iz minusa, a to je novi kredit.

Isto razmišljanje prevladavalo je i prošle godine kada je kriza snažno udarila na ionako osjetljivo gospodarstvo. I tada su se dogovarali sastanci s čelnim ljudima najvećih banaka, da bi nekoliko tjedana nakon toga država objavila kako diže sindicirani kredit, što je povuklo svu likvidnost i odgodilo pad kamatnih stopa.

Rezultati najnovijeg sastanka za sada nisu poznati, ali bismo odgovor mogli dobiti vrlo brzo, već pri donošenju rebalansa, kada će se vidjeti kolika će biti proračunska ušteda.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

IT i tehnologija

INTERNET ZA SVE Uz činjenicu da ne postoji pravilnik koji definira internet i način na koji se na njega korisnik može spojiti, ne postoje ni pravila po kojima se korisniku može ograničiti pristup internetu ili ga ukinuti

Srijeda 18/8/2010

Internet mora postati osnovno ljudsko pravo T

witter,zanimljiv ne samo kao socijalna mreža nego i kao alat za kolaboraciju ili suradnju, iznjedrio je

još jednu u najmanju ruku zanimljivu ideju. Slijedeći primjer Finske, koja je prije ljeta donijela zakon kojim se internet smatra temeljnim građanskim pravom,

domaći ‘twitteraši’ odlučili su istu inicijativu prenijeti u Hrvatsku. Ideja čiji su začetnici Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum i Jasmin Redžepagić iz magazina PC Chip

svodi se na dvije jednostavne inicijative: omogućiti dostupnost komercijalnog interneta na cijelom području Republike Hrvatske po jednakim uvjetima za sve

te zaštititi pravo pristupa internetu za građane i organizacije.

Kao i pravo na rad, na informacije, na slobodu izražavanja, internet tre-

EpSon StyluS pro 3880 > internet > noviteti

14-15 business.hr Srijeda 18/8/2010

Europski pisač godine Epsonov Stylus Pro 3880 dobio je nagradu stručne udruge European Imaging and Sound Association "European Printer 2010-2011". Stylus Pro 3880 je A2 + profesionalni pisač dimenzija za radni stol. Specijaliziran je za ispis visokokvalitetnih crno-bijelih i slika u boji uz tisak u razlučivosti do 2880x1440 dpi.

Nudi fleksibilnost uporabe na širokom rasponu medija na koji može otiskivati te je pogodan i za profesionalne fotografe i za ambiciozne amatere. Uz napredne Epsonove UltraChrome K3 Vivid Magenta tinte četvrte generacije, s dvije nove boje, Vivid Magenta i Vivid Light Magenta, pisač pruža bolju reprodukciju crvenih, ljubičastih i purpurnih nijansi. Spremnik mu ima osam boja, uključene su tri crne tinte za vrhunske nijanse sive boje, omogućuje kvalitetan i dugotrajan ispis od 4x6 do 17x22 inča. G. K.

EISA

Philipsu četiri nagrade Philips je i ove godine dobio četiri EISA nagrade: LCD TV prijamnik 9000 serije 46PFL9705 (najbolji europski LCD televizor), Econova TV 42PFL6805 (najbolji zeleni televizor), kućno kino Immersive Sound HTS9520 (najbolja europska inovacija kućnog kina) i Streumium komponentni HI-FI sustav (najbolji kompaktni sustav u

Ivo ŠpIgEl, Perpetuum: Je li za ograničenje pristupa internetu dovoljna jedna prijava da se krše autorska prava ili je ipak potrebna formalna sudska odluka? snimio hrvoje knez

ba prihvatiti kao građansko pravo jer se bez njega danas ne može ni kvalitetno živjeti, ni funkcionirati u realnom društvu. Internet je postao alat bez kojega je sve teže.

"Iako je, barem u teoriji, cijena pristupa definirana na potpuno tržišnim načelima, postoje situacije u kojima tržište ne funkcionira. Na područjima koja su financijski nezanimljiva

zbog malog broja stanovnika ili stajališta da starijim ljudima nije potreban internet operateri i ne pokušavaju ponuditi pristup koji bi bio ekvivalentan onome u populacijskim

središtima. Takva praksa, osim što je u sukobu s idejom interneta kao elementarnoga građanskoga prava, izravno utječe na sve jaču migraciju stanovništva prema gradovima, što dodatno utječe na ionako tešku situaciju u ruralnim područjima. Ruralni razvoj u budućnosti će sve više ovisiti i o komunikacijskoj komponenti, i to ne samo o potencijalnoj mogućnosti bežičnog pristupa, nego i o konkretnim rješenjima koja će bilo koji materijal dostupan na mreži učiniti univerzalno dostupnim svima. Jasno se treba ograditi od ideje da takav pristup mora biti besplatan, nego je potrebno pronaći način da se pristup osigura po cijeni koja će zadovoljiti načelo pravednosti, kako prema korisniku tako i prema operateru", objašnjava motive inicijative Jasmin Redžepagić.

Zato i prvi dio inicijative, kaže Redžepagić, ide prema tome da se osigura dostupnost komercijalnog interneta na cijelom području Republike Hrvatske te da se kroz regulativu osigura mehanizam koji će operaterima pomoći u izjednačavanju ponude na svim područjima.

Drugim riječima, potrebno je stvoriti zakonske okvire. Osim činjenice da ne postoji pravilnik

Europi).

LCD TV 9000 serije 46PFL9705 novi je LCD prijamnik dijagonale 46 inča sa Full HD 3D Ready

koji definira internet i način na koji se na njega korisnik može spojiti, nije jasno ili uopće nije definirana cijela skupina pojmova koja se danas veže uz internet. Pravila ponašanja, nedopuštene radnje na mreži i kompletna pravila po kojima se korisniku može ograničiti pristup internetu ili ga ukinuti nisu nigdje definirana. Svaki provider ta pravila definira za sebe i, što je još gore, pri tome često koristi pravila prepisana iz drugih zemalja. Nesigurnosti dodatno pogoduje činjenica da se, čak i kada su jednom sastavljena, pravila često primjenjuju različito od slučaja do slučaja. Krajnji rezultat je da korisnik na tržištu ne dobiva istu razinu usluge koja nominalno nosi isto ime kod različitih operatera. Sve to treba definirati zakonima i pravilnicima.

Kao za vodu i struju

Uza sve to, prilikom donošenja pravilnika i zakona trebalo bi definirati što zapravo znači širokopojasni internet. Osim pojedinačnih pravilnika u strukturi pojedinih operatera, ne postoji ni jedan unificirani dokument koji bi jasno definirao što to zapravo znači pristup internetu, koje su njegove brzine i ograničenja. Slični pravilnici postoje za sve druge usluge, primjerice za vodu i struju.

Treba donijeti jasna pravila koja će jednostavnim i razumljivim jezikom definirati što je pristup internetu, na koji način ga korisnik može ostvariti te koja su njegova prava i obaveze.

Multimedija je ključ po-

tehnologijom. Uz savršeno sugestivan doživljaj gledanja s Ambilight Spectra 3 i optimizacije slike Perfect Pixel HD Engine i Perfect Natural Motion, nova Philipsova linija LCD televizora stvara čiste i superoštre slike koje kombinirane s jedinstvenim Philipsovim LED inovacijama LED Pro i Bright Pro izdvaja 9000 seriju od ostalih LCD prijamnika na tržištu.

Philipsova serija 9000 svojstvima poput Perfect Natural Motion sustava ispravljanja slike i LED tehnologijom

pozadinskog osvjetljenja i lokalnim zatamnjenjem te novom tehnologijom Bright Pro, koja je turbopojačanje za svjetlinu slike i stvara vidljivu dinamiku, oduševljava najdubljom crnom bojom te impresivnim kontrastom slike osigurava njegovu lidersku poziciju na tržištu LCD televizora. Serija 9000 osigurava i vrhunsku kvalitetu zvuka, bežičnog interneta s neograničenim mogućnostima pretraživanja, Ambilight Spectra 3 i komplet za nadogradnju na 3D. G. K.

HP ENVY 17

Luksuz za po doma M SAN grupa na tržište je plasirala novi HP prijenosnik od brušenog aluminija i izvrsnog dizajna, spoj najnaprednijih materijala i tehnologije ENVY 1. Odlikuje se odličnim specifikacijama: 17,3-inčni full HD Ultra BrightView zaslon rezolucije 1920 x 1080 piksela, Intel i7-720QM procesor, 4 GB DDR3

radne memorije, operativni sustav Windows® 7 Home Premium 64 bit, grafička kartica ATI Mobility Radeon™ HD 5850 sa 1 GB GDDR5 vlastite memorije,

Blu-ray ROM, 500 GB tvrdi disk na 7200 okretaja, utor za još jedan tvrdi disk, 10/100/1000 Ethernet, 802.11a/b/g/n bežična mreža, Bluetooth, 5-u-1 čitač kartica, 3 x USB 2.0 i 1 x USB 3.0, VGA, HDMI, eSATA, mini display port, tipkovnica pune veličine s vlastitim osvjetljenjem i osjetljiva HD web kamera. Težak je 3,41 kg, a baterija pruža tri sata neprekidnog rada. G. K.

CombIs I PHaERos gRouP bVba

Ujedinjene lučke komunikacije svim sudionicima lučkog poslovanja kao što su agenti, špediteri, carina, policija, željeznica... bit će u roku godinu dana omogućena pravodobna primopredaja informacija o dolasku brodova i tereta i svim ostalim uslugama

JasmIN REdžEPagIć, PC Chip: Za internet treba donijeti jasna pravila o tome kako mu se može pristupiti, koja su korisnikova prava i obaveze, pravila kakva postoje, primjerice, za struju i vodu arhiva business.hr

stojanja interneta. Unatoč uvriježenom mišljenju da je za "normalan" rad na mreži dovoljna i niska brzina pristupa, jer je ionako riječ o uglavnom tekstualnom načinu rada, to je gotovo potpuno suprotno stvarnom stanju stvari.

Imate li jasna prava?

Čak i ako zanemarimo činjenicu da gotovo ni jedna ozbiljnija poslovna aplikacija ili baza podataka ne može funkcionirati ako ne koristi broadband pristup, multimedija je ključ edukacije i razvoja korisnika.

Video na zahtjev i milijuni minuta različitog sadržaja, ispravno korišteni, nezamjenjiva su baza bez obzira na to govorimo li o osnovnom ili stručnom obrazovanju.

Osim osiguranja univerzalnog pristupa, inicijati-

va se bavi i drugim, za korisnike ništa manje bitnim problemom - nakon što korisnik osigura pristup internetu, koja su njegova prava i obaveze.

"U pojedinim državama zakonska regulativa omogućuje isključivanje građana i organizacija, odnosno oduzimanje njihova prava na pristup internetu na temelju indicija i optužbi, a bez procesa i presuda koji su uvriježeni u drugim zakonskim područjima", kaže Ivo Špigel.

Naime, zbog činjenice da zakoni nisu prilagođeni modernim tehnologijama trenutačno se u praksi često koristi postojeća regulativa prilagođena zadanom slučaju. Ako postoji jasno definirano pravilo koliko policija može zadržati osobu, zašto ne postoje ista pravila i za njihova

računala uzmemo li u obzir da računalo danas određenoj osobi može predstavljati kompletan posao i izvor prihoda? Može li operater prema vlastitom nahođenju pratiti promet određenog korisnika ili ga ograničiti bez sudskog naloga? Je li za ograničenje pristupa internetu dovoljna jedna prijava da se krše autorska prava ili je za to ipak potrebna formalna sudska odluka?

Namjera je ove inicijative spriječiti donošenje slične regulative u RH, odnosno definirati pravo na pristup internetu građana kao temeljno građansko pravo koje se ne može oduzeti (dakle "iskopčati" osobu), osim u iznimnim slučajevima i u strogo definiranim okolnostima. Željko Šojer

zeljko.sojer@business.hr

Jedan od najjačih domaćih sistem integratora Combis, koji je od proljeća u vlasništvu najjačeg domaćeg telekomunikacijskog operatera HT-a, u suradnji s Phaeros Group BVBA potpisao je s Lučkom upravom Rijeka ugovor o implementaciji sustava za elektroničku razmjenu podataka, vrijedan 1,1 milijun eura.

Projekt izrade EDI (Electronic Data Interchange) komunikacijskog sustava Lučke uprave Rijeka financiran je zajmom Svjetske banke te je prvi takav projekt u regiji.

"Lučka uprava Rijeka sustavno ulaže u modernizaciju i informatizaciju, a implementacijom EDI sustava unaprijedit ćemo kvalitetu i učinkovitost poslovnih procesa Lučke uprave Rijeka, što će zasigurno rezultirati i boljim ukupnim poslovanjem i većom profitabilnošću", rekao je Ivan Vukas, rukovoditelj odsjeka informatike iz Lučke uprave Rijeka.

Combisovi stručnjaci predviđaju trajanje projekta od godinu dana, a nakon njegova završetka

Lučka uprava Rijeka bit će u mogućnosti unaprijediti komunikaciju ujedinjavanjem svih komunikacijskih kanala na jednom mjestu za sve sudionike lučkog poslovanja (agente, špeditere, carinu, policiju, željeznicu itd.). Tako će svim navedenim korisnicima biti osigurana pravodobna primopredaja informacija o dolasku brodova i tereta, ali i o svim ostalim uslugama vezanim uz lučko poslovanje. Stručni tim Combisa i Phaerosa isporučit će kompletnu infrastrukturu i softversko rješenje za EDI sustav, dizajnirat će i implementirati sustav te ga integrirati s postojećim sustavima u Lučkoj upravi Rijeka.

"Combis posjeduje brojna iskustva u izradi infrastrukturnih rješenja i pojedinih aplikacija u lučkom poslovanju te nam je drago što ćemo zajedno s partnerom, belgijskom tvrtkom Phaeros i Lučkom upravom Rijeka surađivati na projektu od ovakve važnosti. Naime uz bržu i učinkovitiju razmjenu poslovnih dokumenata, implementirani sustav omogućit će Lučkoj upravi Rijeka i sigurnije poslovanje, što bih istaknuo i kao možda najveću poslovnu prednost", istaknuo je Marinko Žagar, direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja u Combisu.

Dražen Tomić

olyMpus

EISA za μ Tough-8010 > internet > noviteti

16 business.hr Srijeda 18/8/2010

Olympus μ Tough-8010 najbolji je europski fotoaparat za ekstremne vremenske uvjete, a Olympus M.Zuiko digitel ED 9-18mm 1:4-5.6 najbolji europski objektiv mikrosustava. EISA nagrade jednom godišnje dodjeljuje odbor koji se sastoji od više od 50 predstavnika istaknutih časopisa za fotografiju, video, audioopremu, kućna

kina i mobilnu elektroniku iz 20 europskih zemalja. μ Tough-8010 odličan je fotoaparat za one koji žele snimati fotografije i HD video zapise u ekstremnim uvjetima ili one kojima fotoaparat ponekad jednostavno ispadne iz ruke. U obrazloženju nagrade istaknuto je da izrazito robusni μ Tough-8010 nije samo vodootporan nego je otporan na padove i smrzavanje. To je izvrstan

fotoaparat za korištenje u ekstremnim uvjetima pa izvrsno odgovara sportašima, obiteljima s malom

djecom i ljudima aktivna životnog stila. Odlikuju ga i napredni sustav stabili-

zacije slike, koji daje oštre slike u uvjetima slabog osvjetljenja, rezolucija od 14 megapiksela i impresivni 5x optički zum.

Olympus M.Zuiko digitel ED 9-18mm 1:4-5.6 izuzetno je lagan i kompaktan zbog džepne veličine, a širokokutnim zumom s vidnim poljem od 100 stupnjeva omogućuje odlično fotografiranje krajolika i arhitekture. Objektiv ima nečujan sustav izoštravanja pa je pogodan i za snimanje videa. G. K.

Novi sjaj i performanse Jobsove bijele jabuke novi Macbook White Macbook White ‘debeo’ je samo 2,7 cm, a sa 2,13 kilograma lakši je od predstavnika prethodne generacije Appleovih manjih prijenosnika Macbook White ima ugrađen novi, energetski učinkovit 13-inčni widescreen zaslon s LED pozadinskim osvjetljenjem rezolucije 1280x800 arhiva business.hr

‘kuca’ 2,26 GHz Intel Core 2 Duo procesor sa 3 MB po čipu zajedničke L2 cache memorije koja radi 1:1 s brzinom procesora, tu je i 1066 MHz prednja sabirnica te standardno radna memorija od 2 gigabajta. Ugrađena je podrška za bežične mreže AirPort Extreme Wi-Fi, tu je i Bluetooth 2.1 te, naravno, standardni ultrabrzi LAN 10/100/1000BASE-T Gigabit Ethernet. U računalo je ugrađen novi, energetski učinkovit 13-inčni ‘widescreen’ zaslon s LED pozadinskim osvjetljenjem rezolucije 1280x800.

koliko traje baterija

K

ada se danas govori o Appleu, većina prvo pomisli na megapopularni iPhone ili iPad, no kompanija je imidž godinama gradila prijenosnicima koji su na tržište donosili prepoznatljiv jabučasti dizajn i visoke performanse.

Na hrvatsko tržište ne-

davno je stigao novi Macbook White, a upravo mu ime govori kako su iz radionice Stevea Jobsa željeli na tržište izbaciti jeftinije računalo privlačna dizajna. Mnogim će perfekcionistima, a Appleovi korisnici najčešće to jesu, zasmetati, gle čuda, bijelo kućište koje se brzo prlja pa ćete uz prijenosnik mo-

rati nositi i krpicu za brisanje.

Macbook White ‘debeo’ je samo 2,7 cm, a sa 2,13 kilograma lakši je od predstavnika prethodne generacije. Macbook ima elegantno i izdržljivo kućište, koje je kod jačih modela od metala, ali ovdje je riječ o vrlo kvalitetnoj plastici.

U Macbook Whiteu

Sve to nije samo po sebi dovoljno, pa je Apple posegnuo za prilično jakim grafičkim sustavom baziranim na NVIDIA GeForce 9400M grafičkom procesoru sa 256 MB DDR3 SDRAM zajedničke središnje memorije. Tu su i iSight kamera za web komunikaciju, mini DisplayPort te video izlaz. Za sve ljubitelje golemih računalnih zaslona uz dual-link DVI izlaz preko mini DisplayPorta na Dual-Link DVI Adapter podržani su čak i 30-inčni Apple Cinema HD zasloni.

U računalu je standardno 250 GB Serial ATA tvrdi disk brzine 5400

rpm, ali za neke zahtjevnije poslove to ipak neće biti dovoljno pa su na raspolaganju diskovi većih kapaciteta od 320 i 500 GB. Optički pogon je već poznati Appleov 8x samouvlačeći SuperDrive, koji nudi 8 x maksimalnu brzinu dvoslojnog snimanja DVD medija. Iako u Appleu tvrde da Macbook White dolazi s vrlo kvalitetnom i dugotrajnom baterijom, čiji se vrijeme korištenja može produljiti na čak 7 sati, to se nije pokazalo točnim.

Naime, baterija traje dulje nego kod klasičnih prijenosnika tih dimenzija, no ni približno Appleovim procjenama. Ulaziti u to zašto baterija kraće traje jednostavno je nemoguće jer na to utječe posao koji radite - pisanje po disku, snimanje DVD-a, razina osjetljivosti zaslona. Mnogo stvari tada treba uzeti u obzir pa je takva rasprava bespredmetna, ali baterija je ipak jedna od kvalitetnijih na tržištu.

U odnosu na konkurenciju drugih prijenosnih PC računala, novi Macbook White ima samo jednu, mnogima prilično veliku manu, a to mu je visoka cijena od 8400 kuna pa će mnogima biti nedostižan.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

SLOVENIJA

WTO UNIJI

Neracionalni automobili

Carinama kršite sporazum

Ljubljana. Slovenska ekološka udruga Fokus predstavila je kalkulator za izračun stvarnih troškova korištenja osobnog automobila kojim dokazuje da je to prijevozno sredstvo za prosječnoga građanina postalo preskupo i neracionalno. Udruga je izračunala da troškovi korištenja automobila niže klase s cijenom u visini od 10.000 eura uz minimalnu premiju osiguranja, minimalnu potrošnju goriva i najniže troškove parkiranja i servisa - iznose 3000 eura godišnje.

U kalkulator za izračun troškova automobila treba unijeti 15-ak podataka, ali u njega nisu uključeni neki dodatni troškovi poput pranja automobila i eventualnih većih kvarova, izjavila je Katarina Otrin, koja je izradila automatski kalkulator automobilskih troškova i postavila ga na internetsku stranicu ekološke udruge Fokus - društvo za razvitak u skladu s prirodom. H

Ženeva. Panel Svjetske trgovinske organizacije dao je u ponedjeljak široku potporu Sjedinjenim Državama, Japanu i Tajvanu u njihovoj tužbi protiv europskih carina na elektroničke proizvode te je kazao Uniji i Bruxellesu da usklade svoje trgovinske mjere s međunarodnim pravilima.

Panel je poručio da je Unija nametanjem carina na ravne zaslone, multifunkcijske printere i digitalne prijemnike prekršila sporazum WTO-a o informacijskoj tehnologiji.

Europska komisija kritizirala je presudu i prije nego je ona objavljena ponavljajući svoje stajalište da su pregovori o sveobuhvatnoj reviziji sporazuma korisniji od svađe o nekim njegovim aspektima. H

Srijeda 18/8/2010

Satelitski nadzor otkriva kretanje prihoda MALOPRODAJA UBS je za najnoviju prognozu Wal-Martovih prihoda iskoristio inovativan alat - satelitsko praćenje prometa na parkiralištima, koji nagovještava rast prihoda, dok tradicionalne metode za drugi kvartal najavljuju pad u odnosu na prošlu godinu - i ipak su se pokazale točnijima

H

ladnoratovsko špijuniranje satelitima postalo je popularno među hedge fondovima i tvrtkama s Wall Streeta: iz svemira sakupljaju informacije koje analitičarima pomažu u predviđanju trendova na tržištu.

Satelitske slike prodaju privatne kompanije poput DigitalGlobea i GeoEyea, koje se bave gradnjom i lansiranjem satelita primarno za potrebe klijenata iz američke obavještajne zajednice. Wall Street pak do podataka dolazi preko tvrt-

ki specijaliziranih za analizu satelitskih snimki, piše CNBC.

Korelacija

Najnoviji primjer korištenja satelitskih podataka je UBS Investment Research, koji je prihode najvećeg trgovačkog lanca na svijetu Wal-Marta u drugom kvartalu procijenio na temelju prometa na parkiralištima Wal-Martovih trgovina.

UBS u priopćenju pojačani promet na parkiralištima navodi kao nagovještaj rasta prihoda Wal-Marta.

Analitičar UBS-a kupio je izvješće od male, dvije godi-

KOLIKA JE GUŽVA na parkingu trgovačkih centara u Zagrebu može se vidjeti iz svemira - ili barem kolika je gužva bila kad je snimljena ova snimka na Googleovu servisu arhiva b.hr

ne stare čikaške tvrtke Remote Sensing Metrics, koja je pratila promet na 100 slučajno odabranih parkirališta Wal-Marta.

Na temelju povijesnih podataka o prosječnom broju automobila na parkiralištu, RSM je izradio formulu koja je promet na parkiralištu pretvarala u promet u trgovini. Rezultati su bili pomalo neočekivani jer su, za razliku od standardnih metoda, pokazali veliki skok prometa u lipnju na temelju kojega je RSM zaključio da je prihod Wal-Marta u tom mjesecu porastao 4 posto u odnosu na isto razdo-

blje lani.

Iako su tradicionalne metode UBS-a pokazale da će Wal-Mart porasti u odnosu na prethodni kvartal, ali pasti jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani, zbog satelitskih podataka prognoza je znatno korigirana i sada se očekuje rast prihoda kao u istom kvartalu 2009., i to 0,7 posto.

Previše optimistično

No, satelitska prognoza ipak se pokazala preoptimističnom - u srijedu je WalMart izvijestio kako im je prihod u drugom kvartalu pao 1,4 posto. Doduše, to je

više nego što su analitičari na Wall Streetu očekivali i tvrtka je povećala vlastite prognoze za čitavu godinu.

Satelitska snimaka znatno smanjuje ovisnost o podacima koje daju menadžeri pojedinih trgovina, ali i o mišljenju nezavisnih analitičara jer su satelitski podaci potpuno neovisni i objektivni.

Satelitski nadzor iz svemira, koji se trenutačno primjenjuje i na drugim maloprodajnim lancima poput Home Depota, Lowesa i McDonald'sa pokazuje povećani promet i ispred njihovih trgovina. B.hr

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 18/8/2010

sKUPŠTINA 27. RUJNA

Uvećan kapital Velebit osiguranja Velebit osiguranje uspješno je provelo dokapitalizaciju u nominalnoj visini od 11 milijuna kuna. Cijeli iznos izdanja upisale su tvrtke Velebit usluge, u visini 5,8357 milijuna kuna, Velebit životno osiguranje u visini 4,8643 milijuna kuna i Štedbanka u visini 300.000 kuna. Skupština dioničara Velebit osiguranja održat će se 27. rujna. B.hr

NADAJU sE POZITIVNOM TOKU NOVCA

Metronet izgubio 33,7 mil. kuna Alternativni operater uspio je povećati prihode 10,8 posto i bruto dobit 43 posto, dok je zaduženost povećao 5,2 posto Operativni prihodi Metroneta porasli su osam posto i iznose 115,3 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2009. iznosili 106,7 milijuna, objavila je tvrtka u utorak na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Istodobno je dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) također znatno porasla, i to 43 posto, na 28,3 milijuna kuna.

U istom je razdoblju uvelike smanjen gubitak — 10 posto odnosno za 3,6 milijuna kuna. Bruto profitna marža na razini je 25 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosi-

BUsINEss TV Kapital Network, Srijeda 18. 8.

20:00 VIJESTI 20:15 OKRUGLI STOL 21:00 VIJESTI 21:15 REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA, Emisija 21:45 VIJESTI 22:00 - THE NEW EDGE, Magazin 22:20 1 NA 1, Sučeljavanje stavova 22:30 VIJESTI 22:40 E- HRVATSKA ( R ) 23:15 VIJESTI

la 19 posto.

Zanimljivo je da je Metronet još više povećao prihode u drugom kvartalu, 10,8 posto, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na razini prvih šest mjeseci gubitak je smanjen 9,6 posto, na 33,72 milijuna kuna, dok je na kvartalnoj razini taj pad ipak manji i iznosi gotovo 6 posto te doseže 15,96 milijuna kuna.

Unatoč dobrim rezultatima, Metronet je ipak nastavio 5,2-postotni rast kratkoročnih i dugoročnih obveza koje su dosegnule ukupno 593,37 milijuna kuna. Pritom se dogodila preraspodjela jer je dio kratkoročnih obveza, u odnosu na prvih šest mjeseci lani, prebačen u dugoročne, tako da one sada iznose 437,46 milijuna kuna, dok su kratkoročne 155,92 milijuna kuna. Član Uprave za financije Metroneta Dennis Rukavina komentira kako je riječ o dobrim rezultatima koji pokazuju da su na dobrom putu za ostvarivanje svih ciljeva jer je i segment poslovnih korisnika, koji je njihovo primarno tržište, porastao čak 9 posto.

"S obzirom na sjajne rezultate i realno ostvarivanje naših poslovnih planova, uvjereni smo da ćemo, nakon što smo na alternativnom tržištu bili prvi s pozitivnom EBITDA-om, postati i prvi takav operater s pozitivnim tokom novca", zaključuje Rukavina.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

BROJKA

39

milijardi dolara ponudila je rudarska korporacija BHP Biliton za preuzimanje najvećeg svjetskog proizvođača umjetnih gnojiva, kanadske tvrtke Potash

36 MILIJUNA KUNA

Dokapitalizirana Banco Popolare

Sukladno odluci Uprave o povećanju temeljnog kapitala i izdanju novih dionica, koja je potvrđena i odlukom Nadzornog odbora, temeljni je kapital Banco Popolare, bivše Banke Sonic, povećan za šest milijuna kuna i sada iznosi 82,8 milijuna kuna, izvijestili su u utorak iz te banke.

Povećanje temeljnog kapitala provedeno je tako što

je talijanska Banco Popolare Societa Cooperativa uplatila svoj ulog u novcu, i to za iznos od tri tisuće kuna po dionici, odnosno ukupno 36 milijuna kuna za svih 12.000 novih redovnih dionica banke.

Trgovački sud u Zagrebu donio je stoga 22. srpnja rješenje o povećanju temeljnog kapitala i izmjeni odredaba statuta banke, čime je izvršen upis povećanja temeljnog kapitala u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. B. S.

Merkel ne odu proračunskih r DEFICIT MANJI ZA ČETVRTINU Čak deset milijardi proračunskih prihoda više, koje će njemačkoj vladi donijeti skok BDP-a od tri posto ove godine, vlada Angele Merkel planira utrošiti na smanjenje duga i konsolidaciju proračuna Njemačka kancelarka Angela Merkel, na žalost kolega premijera iz zemalja Europske unije koji traže novac za pomoć svojim prenabujalim proračunima, planira do kraja provesti svoj prije najavljeni plan o spuštanju proračunske potrošnje.

Njemački BDP u drugom je ovogodišnjem tromjesečju rastao 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a na godišnjoj bi razini rast BDP-a trebao doseći tri posto pa se ekonomisti u zemlji redom pitaju kako će njemačka savezna vlada potrošiti veći proračunski prihod.

60 milijardi

Proračunski deficit Savezne Republike Njemačke

prema ranijim je procjenama iznosio 80 milijardi eura, no već sadašnje brojke upućuju na to da će biti smanjen na 65 milijardi eura. Do kraja godine, ako BDP zaista bude rastao po stopi od tri posto, deficit će

pasti na 60 milijardi eura.

Porezni su stručnjaci izračunali kako bi, s obzirom na rast BDP-a dvostruko veći od očekivanja vlade iz travnja ove godine, savezna, državne i lokalne vlasti trebale uprihodova-

uZ DoBar kVarTal

mol izgubio 118 milijuna dolara

Neto gubitak mađarske Mol grupe, vlasnika Ine, u prvom polugodištu iznosi 118 milijuna USD, a u prvom polugodištu prošle godine neto dobit iznosila je 292 milijun USD, stoji u financijskom izviješću objavljenom u utorak.

Dobit prije poreza i kamata (EBITDA) iznosi 1,414 milijuna USD, što je porast 65 posto u odnosu na prošlogodišnje polugodište. Negativan rezultat

ustaje od rezova angela merkel, njemačka kancelarka, ne želi pristati na porezne olakšice koje traži liberal Guido Westerwelle arhiva b.hr

ti deset milijardi eura više nego što je ranije očekivano, a od toga bi savezna vlada trebala dobiti polovicu.

Bez olakšica

Upravo je zbog toga ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle iz Slobodnih demokrata, tržišno liberalne stranke, u intervjuu danom prošlog tjedna zahtijevao da savezna vlada uvede porezne olakšice. No, već je u ponedjeljak glasnogovornik Angele Merkel izjavio kako su se Merkle i Westerwelle dogovorili da je konsolidacija proračuna važnija od poreznih olakšica. Iako je jedna od točaka koalicijskog dogovora sada deset mjeseci stare vlade bila i reforma te pojednostav-

njenje poreznog sustava, ona će ipak pričekati kraj njihova mandata odnosno 2013. godinu.

Umjesto toga, u njemačkom parlamentu Bundestagu ove će jeseni morati izboriti podršku za četverogodišnji plan ušteda vrijedan čak 80 milijardi eura.

Vlada želi veća diskrecijska prava u odlučivanju o socijalnim davanjima i rezanje proračuna vojske.

I dok je jedan od glavnih razloga za odluku o proračunskim uštedama bila želja Njemačke da se pokaže kao primjer učinkovite štednje, glavni razlog je ipak nesigurnost i strah od toga da sadašnji ekonomski oporavak neće dugo potrajati.

J. Jagić

ukupnog poslovanja pripisuje se negativnim tečajnim razlikama i višim porezima. Inino trgovanje plinom pridonijelo je gubitku Mola u visini 52 milijuna USD, ali samo je polovina toga gubitka pripisana Molu, a ostatak manjinskim interesima, stoji u izviješću.

Operativna dobit Mol grupe ove je godine iznosila 755 milijuna USD, što odražava 63-postotni rast. U objašnjenju stoji da za polovinu operativne dobiti treba zahvaliti konsolidaciji Ine nad kojom je Mol prije godinu dana pre-

uzeo upravljačku kontrolu. Ostatak poboljšanja pripisan je povećanim prihodima od skladištenja struje i plina te poboljšanom makroekonomskom okruženju, manjim troškovima i većom učinkovitošću rada. Neto dug grupe smanjen je i iznosi 992,5 milijarde forinti, a operativni novčani tok u odnosu na isti period lani smanjen je 11 posto i iznosi 862 milijuna USD. "Želimo izvući maksimum od sinergije s Inom", komentirao je Molov izvršni direktor Zsolt Hernadi. N. D.

Zemlje Bric-a pokreću gloBalnu ekonomiju

Mobius: Nema razloga za brigu, oporavak je tu Dok katastrofičar nouriel roubini upozorava na novu američku recesiju, direktor fonda Templeton mark mobius tvrdi da će svjetsku ekonomiju spasiti zemlje Bric-a Globalni ekonomski oporavak mogao bi se ubrzati kako se rast zemalja u razvoju bude suprotstavljao usporavanju u Japanu i Sjedinjenim Državama, tvrdi direktor Templeton Asset Managementa Mark Mobius, kako prenosi Bloomberg.

Tržišta BRIC-a koja čine Brazil, Rusija, Indija i Kina, ali i zemlje poput Turske i Južne Afrike,

prema njegovim će riječima biti nositelji oporavka.

U prilog tome ide i činjenica da je vrijednost indeksa MSCI koji čini 21 zemlja u razvoju udvostručena od ožujka prošle godine.

Iako prema nekim prognozama postoji 25-postotna šansa da će vodeće gospodarstvo svijeta, SAD, opet zahvatiti recesija, Mobius tvrdi da će od dvostruke recesije razvijena gospodarstva, uključujući i SAD, zaštititi povećanje likvidnosti.

Brojke će biti sve bolje

Harvardski profesor Nouriel Roubini prošli je tjedan prognozirao rast američkog gospodarstva po stopi 1,5 posto u drugoj polovici ove godine te naglasio da, iako to tehnički ne znači recesiju, prilično je blizu tome.

Ostatak svijeta ide u drukčijem smjeru od SADa, tvrdi Mobius i prognozira de će s vremenom brojke postajati sve bolje.

Japanski je BDP u drugom tromjesečju rastao daleko ispod očekivanja te je na godišnjoj razini zabimark moBius, legendarni investicijski mag Templeton Asset Managementa, optimistično gleda u budućnost svjetske ekonomije i valuacije dionica arhiva business.hr

lježena stopa od 0,4 posto, dok je američko gospodarstvo raslo 2,4 posto.

Iako je rast kineskoga gospodarstva u drugom tromjesečju pao s prethodno zabilježenih 11,8 na 10,3 posto, to je bilo dovoljno da Kina svrgne Japan s drugog mjesta najvećih svjetskih ekonomija.

"Ako rast kineskoga gospodarstva uspori i na osam posto, to neće biti strašno", tvrdi Mobius.

"Bude li pet posto, imamo razloga za brigu." Što se tiče zemalja u razvoju, Mobius i dalje izdvaja Brazil zbog njegovih prirodnih resursa, a što se tiče kompanija u koje voli ulagati, izdvaja banke i proizvođače sirovina.

Biljana Starčić

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Povlaštena dionica Adrisa bila je u utorak najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi sa 2,8 milijuna kuna prometa. Najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom bila je 253 kuna, a to je ujedno bila zadnja zabilježena. Protrgovano je sa 11.182 dionica.

oglAs

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

gubitnik dana bila je dionica kompanije za proizvodnju pića Jamnice čija je cijena pala 6,58 posto. samo su tri dionice Jamnice tijekom dana promijenile vlasnika, i to po cijeni od 35.500 kuna, pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 106.500 kuna.

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Končar - elektroindustrija Ingra Ericsson Nikola Tesla, Končar Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d.

SN holding IPK Kandit Viadukt Dom holding Jamnica Adris grupa Erste&Steiermärkische banka Jadroplov d.d.

Konzum Podravka prehrambena industrija, d.d.

Privredna banka Zagreb Luka ploče Atlantic grupa Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Belje Laguna Novigrad Zagrebačka banka Nava banka Tvornica duhana Zagreb Adriatic Croatia International Club d. d.

Fima validus Ledo Tankerska plovidba BC institut Tehnika Liburnia riviera hoteli AD plastik Badel 1862 Tisak Industrogradnja d.d Čakovečki mlinovi Belišće HUP - Zagreb Montmontaža Saponia Jadranska banka Maistra Jadranski naftovod Vaba d.d. banka Varaždin RIZ-odašiljači HG Spot Petrokemija Metalska industrija Varaždin Institut građevinarstva hrvatske Zvijezda Lavčević Luka Rijeka Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Viro tvornica šećera d.d.

Auto Hrvatska Đuro Đaković holding HTP Korčula Plava laguna Istraturist Umag d. d.

Magma d.d.

Lucidus dioničko Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Kutjevo Hoteli Podgora OT-optima telekom d.d.

DIOKI d.d Vjesnik Atlas nekretnine Veterina d.d.

Tvornica istegnutih metala Fima proprius d.d.

Sunčani Hvar Proficio

Najniža

Najviša

Zadnja

250.00 257.63 1,650.19 470.00 21.58 1,325.00 2,000.00 550.00 802.51 201.00 231.00 217.00 35.25 35,500.00 300.00 445.00 135.00 165.00 280.70 478.00 1,620.00 700.00 404.01 278.23 65.01 9.00 213.00 77.00 2,300.00 2,600.00 13.07 5,850.01 1,316.05 300.00 1,012.41 2,387.94 88.00 66.00 183.14 422.05 3,199.99 436.00 1,430.00 12,989.00 150.05 2,850.00 65.00 2,624.05 62.00 100.00 26.30 125.00 2,940.00 1,724.00 3,680.00 230.01 182.00 40.95 316.01 370.00 27.80 85.00 1,365.01 359.99 59.00 16.00 21.00 26.00 24.70 26.55 83.00 20.20 33.11 61.02 100.00 23.26 27.26 11.80

253.00 258.99 1,655.00 475.00 22.15 1,349.00 2,001.00 555.00 823.95 213.00 232.00 225.00 38.99 35,500.00 300.00 445.00 140.00 165.00 288.65 490.00 1,631.00 700.01 417.50 282.00 66.63 9.00 213.01 77.00 2,300.00 2,600.00 13.29 5,914.00 1,405.00 300.00 1,044.00 2,387.99 89.00 66.15 188.00 422.08 3,200.00 482.00 1,430.00 12,989.00 150.05 2,850.00 66.19 2,625.00 62.00 100.00 27.32 125.00 2,940.00 1,725.00 3,680.00 230.01 189.99 41.90 326.99 371.00 28.00 85.00 1,365.01 359.99 60.00 16.00 21.00 26.00 24.70 28.50 83.00 20.20 33.11 61.02 100.00 23.26 27.26 11.80

253.00 258.00 1,650.19 475.00 21.86 1,331.01 2,000.00 550.00 820.00 213.00 232.00 222.00 38.99 35,500.00 300.00 445.00 138.02 165.00 283.00 478.60 1,625.00 700.00 404.01 282.00 65.01 9.00 213.01 77.00 2,300.00 2,600.00 13.16 5,914.00 1,405.00 300.00 1,018.01 2,387.94 88.00 66.00 188.00 422.05 3,200.00 482.00 1,430.00 12,989.00 150.05 2,850.00 65.00 2,624.05 62.00 100.00 26.30 125.00 2,940.00 1,725.00 3,680.00 230.01 182.00 41.90 326.99 370.00 28.00 85.00 1,365.01 359.99 59.00 16.00 21.00 26.00 24.70 26.55 83.00 20.20 33.11 61.02 100.00 23.26 27.26 11.80

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 17.291.760,46 Kn Promjene Količina Promet Cijene 1.00% 0.10% -0.02% 2.13% -0.64% 0.68% -0.50% -0.03% 0.00% 6.50% 0.00% 2.46% 8.31% -6.58% 1.69% 0.00% 0.01% 2.80% -0.70% -0.29% 1.56% 0.00% -2.65% 0.36% -5.78% 0.00% 0.00% 2.67% 0.00% 0.00% -2.45% 0.24% 0.36% 20.00% 0.59% 3.82% -1.12% -0.02% 2.71% -1.85% 0.00% 7.11% 0.00% 39.65% 0.03% 5.52% -1.75% 0.11% 0.00% 0.00% -3.45% -0.24% 0.00% 1.47% 2.22% -14.49% -2.66% 2.20% 0.00% 0.00% 0.72% 1.17% -2.50% -2.18% 0.00% -27.17% -8.62% 0.00% -27.12% -1.81% 0.00% 0.50% -4.77% -8.93% -0.01% -9.84% 2.56% 1.99%

11,182 9,348 285 890 15,929 211 139 384 242 846 547 505 2,983 3 300 200 628 466 266 148 39 84 140 200 711 4,736 200 463 15 13 2,494 5 20 89 26 10 261 330 115 48 5 35 10 1 77 4 170 4 165 100 376 76 3 5 2 30 35 158 20 17 220 58 3 10 53 168 95 73 50 43 11 30 16 5 2 6 4 9

2,805,883.21 2,415,111.28 470,731.70 419,835.90 350,172.35 280,734.75 278,057.50 211,289.42 197,145.37 174,123.08 126,887.00 112,612.43 111,921.99 106,500.00 90,000.00 89,000.00 86,334.43 76,890.00 75,437.50 71,575.86 63,443.77 58,800.01 57,797.28 56,149.76 47,294.77 42,624.00 42,600.89 35,651.00 34,500.00 33,800.00 32,855.00 29,413.02 27,753.16 26,700.00 26,567.57 23,879.69 23,030.19 21,804.55 21,576.16 20,258.70 15,999.99 15,700.00 14,300.00 12,989.00 11,553.85 11,400.00 11,151.15 10,498.10 10,230.00 10,000.00 9,935.82 9,500.00 8,820.00 8,622.00 7,360.00 6,900.30 6,501.97 6,473.90 6,353.26 6,293.00 6,149.40 4,930.00 4,095.03 3,599.90 3,177.00 2,688.00 1,995.00 1,898.00 1,235.00 1,151.40 913.00 606.00 529.76 305.10 200.00 139.56 109.04 106.20

Trž. kap. (mil kn) 1,716.38 21,127.24 16,501.90 1,221.76 163.95 1,772.44 61.43 319.00 1,144.33 579.36 165.90 101.41 291.15 785.47 2,884.77 7,557.96 225.89 3,745.97 1,533.86 9,129.18 361.75 1,729.00 554.96 646.85 534.09 140.37 13,642.95 32.88 747.06 288.76 35.55 1,302.09 880.07 49.95 192.87 722.69 369.56 49.64 448.68 190.94 336.00 561.20 674.07 104.28 98.82 340.93 711.38 1,949.27 109.44 37.42 8.68 417.64 44.15 273.55 368.95 109.99 1,088.45 14.03 453.43 244.85 90.64 36.25 745.73 1,682.95 287.58 40.50 10.63 148.89 9.05 74.87 335.49 21.45 110.45 112.57 28.54 46.59 199.30 46.17

CROBEX: 0,37% 365 dana Najniža Najviša 230.35 224.52 1,392.00 348.81 21.58 1,231.00 1,652.00 533.13 723.23 55.95 191.00 216.01 28.70 31,101.00 260.00 330.04 124.01 120.30 239.90 478.00 1,172.00 518.07 250.05 270.20 59.00 8.99 186.11 50.00 2,300.00 2,600.00 10.55 4,412.00 1,200.01 192.00 949.03 1,413.01 42.00 58.00 174.15 292.00 2,107.10 290.00 1,125.00 9,301.00 116.25 2,006.00 61.00 2,005.00 51.00 100.00 20.08 105.50 2,211.02 1,600.00 2,851.00 210.00 162.00 15.17 290.00 370.00 22.36 72.10 1,206.77 270.00 48.11 14.09 20.00 23.11 20.10 21.28 70.07 20.10 20.50 52.05 99.00 19.19 25.00 11.50

318.99 332.84 1,940.00 517.00 61.49 1,777.00 2,198.00 743.00 1,195.95 242.00 345.00 498.99 54.00 44,494.00 373.00 447.00 209.00 185.00 400.00 715.00 2,093.00 760.00 417.50 443.00 108.00 12.99 310.00 248.00 2,300.00 3,350.00 29.01 7,679.00 2,013.99 300.00 2,769.99 2,890.00 109.30 144.00 369.00 570.00 3,799.21 580.00 1,860.00 15,000.00 186.00 3,100.00 88.00 3,750.00 99.00 265.00 109.19 192.99 3,130.00 4,375.00 5,898.00 300.00 246.00 87.99 505.00 578.99 58.00 185.00 1,800.00 410.00 78.00 38.00 33.99 45.51 54.00 56.00 172.01 40.00 38.67 88.99 100.01 48.75 46.97 16.39

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG RS53 SOS2E TLSG IALG PETG LKPG PBGS NF2R NF1N NLB17 GRVG KBMR RS21

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV REPUBLIKA SLOVENIJA 53. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE ISKRA AVTOELEKTRIKA PETROL LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NLB 17. IZDAJA GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C HEDR-R-A EINP-R-A TRZN-R-A TLKM-R-A NVPT-R-A RTEU-R-A RSRS-O-B

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHKJ FBIHKE FBIHKH FBIHKI FBIHKG FBIHKK FBIHKB FBIHKC FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B

BEOGRADSKA BURZA A2016 A2012 A2015 A2013 A2014 A2011 ENHL IMTC VDAV UNBN JMBN IMLK SJPT BMBI AIKB

Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Imtel computers a.d. Beograd Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Univerzal banka a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT RADE ALK TEL TPLF BESK PROD MPT SBT STIL

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince Prodor a.d. Novi Sad MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo

+

Oznaka

Srijeda 18/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,50 16,50 104,90 106,01 92,40 14,18 237,60 15,50 0,67 2,78 0,79 100,00 11,70 10,40 99,20

66,45 16,98 106,20 106,02 93,00 14,71 238,50 16,22 0,68 2,85 0,81 100,00 12,00 10,48 99,20

66,30 16,55 104,90 106,02 92,98 14,71 238,50 16,00 0,67 2,85 0,80 100,00 12,00 10,40 99,20

Promet

valuta: EUR - euro 66,00 16,75 105,18 37,71 92,97 14,42 238,02 15,99 0,67 2,83 0,80 417,25 11,90 10,42 20,69

0,30 % 7869 0,30 % 17084 0,77 % 1918 0,02 % 1193 0,26 % 320 8,16 % 1449 0,37 % 66 -0,62 % 826 0,00 % 19382 1,79 % 3903 1,91 % 10887 0,00 % 20 3,54 % 694 0,00 % 726 1,74 % 300

519.361,59 286.146,91 201.744,20 44.986,41 29.750,60 20.894,04 15.709,30 13.210,49 13.077,19 11.033,13 8.725,30 8.345,80 8.259,30 7.562,79 6.207,94

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,10 30,10 0,36 6,00 1,00 1,26 1,20 0,18 30,00

29,50 31,00 0,37 6,00 1,00 1,30 1,20 0,18 30,00

29,28 30,24 0,37 6,00 1,00 1,30 1,20 0,18 30,00

0,29 0,31 0,36 6,00 1,00 1,27 1,20 0,18 0,30

0,56 % 0,14 % 4,29 % 0,17 % -0,99 % 3,17 % 0,00 % 0,00 % 0,01 %

196587 122849 40850 1315 7000 3954 3008 13750 3777

57.614,41 37.720,86 14.906,00 7.890,00 7.000,00 5.009,28 3.609,60 2.475,00 1.133,19

valuta: BAM - konvertabilna marka 82,01 81,05 94,00 88,06 98,50 76,01 98,70 94,20 25,80 24,50 33,11 29,56

84,00 81,06 94,00 88,50 98,50 76,01 98,70 94,20 25,81 24,51 33,11 29,56

81,68 93,79 84,64 90,54 87,43 97,05 920,00 503,00 3.900,00 4.650,00 8.900,00 1.435,00 720,00 10.600,00 2.800,00

81,91 93,82 84,90 90,72 87,70 97,15 921,00 503,00 4.100,00 4.651,00 8.950,00 1.500,00 725,00 10.700,00 2.808,00

3.260,00 595,00 1.800,00 3.801,00 395,00 3.550,00 7.301,00 1.600,00 25.500,00 2.600,00 170,00

3.301,00 600,00 1.800,00 3.850,00 400,00 3.600,00 7.500,00 1.600,00 25.500,00 2.600,00 175,00

84,00 81,05 94,00 88,06 98,50 76,01 98,70 94,20 25,81 24,51 33,11 29,56

82,84 81,05 94,00 88,35 98,50 76,01 98,70 94,20 25,81 24,51 33,11 29,56

3,56 % -1,27 % 0,82 % 0,02 % 0,30 % -0,12 % 0,10 % 0,00 % -4,41 % -5,73 % -0,57 % -0,14 %

19974 16013 13383 12660 4980 5193 3645 2520 4890 3900 2748 2397

1.654.646,16 1.297.888,65 1.258.002,00 1.118.553,20 490.530,00 394.719,93 359.761,50 237.384,00 126.189,83 95.577,95 90.986,28 70.855,32

valuta: RSD - srpski dinar 81,74 93,80 84,66 90,61 87,63 97,11 920,00 503,00 3.930,00 4.650,00 8.904,00 1.438,00 724,00 10.653,00 2.800,00

81,74 93,80 84,68 90,62 87,63 97,11 920,04 503,00 3.930,33 4.650,13 8.904,46 1.460,70 723,67 10.653,33 2.800,17

-0,21 % 0,01 % -0,28 % -0,20 % -0,17 % -0,06 % -0,97 % 0,00 % 3,42 % -0,32 % -1,08 % -4,39 % 0,00 % -7,37 % -0,28 %

60100 51970 50205 46196 44330 36974 2353 3920 244 151 56 306 572 30 92

4.912.533,96 4.874.675,26 4.251.393,16 4.186.204,40 3.884.755,13 3.590.575,57 2.164.860,00 1.971.760,00 959.000,00 702.170,00 498.650,00 446.975,00 413.939,00 319.600,00 257.616,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.294,37 597,42 1.800,00 3.846,85 399,52 3.568,12 7.348,41 1.600,00 25.500,00 2.600,00 171,79

3.294,37 597,42 1.800,00 3.846,85 399,52 3.568,12 7.348,41 1.600,00 25.500,00 2.600,00 171,79

-1,80 % -2,06 % 12,50 % -0,19 % -0,24 % -0,89 % -2,02 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,70 %

701 2.309.350,00 1723 1.029.360,00 530 954.000,00 176 677.046,00 1660 663.200,00 138 492.400,00 54 396.814,00 244 390.400,00 15 382.500,00 87 226.200,00 917 157.530,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Stopanska banka Bitola Telekom Srpske Energopetrol Krka Mercator

+4,12% +3,17% +2,4% +0,3% +0,04%

Bosnalijek

Bambi Banat Imlek Beograd Garant Futog IK banka Zenica Makedonski telekom

+

Powered by

business.hr

-7,37% -4,39% -2,06% -1,56% -0,24%

Toplifikacija Skopje

+5,33 -0,89 Dan nakon što je američka kompanija Alvogen potvrdila kako želi kupiti bosanskog farmaceuta i od njega učiniti regionalno središte, dionice te kompanije skočile su više od pet posto, a dionica Bosnalijeka ponijela je i titulu najtrgovanije sa 39.373 konvertibilnih maraka prometa. Najveća cijena iznosila je 15,8 KM, a to je ujedno bila zadnja zabilježena cijena u utorak. Osim nje, jedina s prometom većim od 10.000 KM bila je dionica BH Telecoma.

Cijena dionice skopske Toplifikacije u utorak je izgubila 0,89 posto vrijednosti, a ukupan promet njome bio je nešto niži od pola milijuna denara. Zadnja zabilježena cijena tom dionicom iznosila je 3568,12 denara. Ta je kompanija u drugom kvartalu ove godine, kako prenosi Makfax, zabilježila 1,6 milijuna eura gubitka, što je znatno smanjilo rezultat za prvih šest mjeseci. Ukupni prihodi Toplifikacije u prvih pola godine dosegnuli su 34,3 milijuna eura.

REGIONALNI INdEkSI +0,07% BIRS +0,57% 813,55 815,62 LJSEX +0,43% FIRS -0,21% 1.377,46 3.229,68 Belex15 -0,25% MBI10 -0,73% 2.338,05 626,65 Belexline -0,59% MOSTE +1,39% 497,14 1.199,78 SASX10 +0,38% NEX20 -0,32% 13.822,95 891,54 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,75% WIG20 +0,33% 2.482,89 BuX +0,97% 22.275,49 +0,04% +0,96% ATX +2,32% 2.472,91 indeksa na zatvaranju u +1.16% Stanje utorak 17. kolovoza 2010.

FTSE100 5.319,39

dAX 6.169,15

CAC40

3.638,84

MICEX 1,389.19

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,01% S&P500 +0,01% 10.302,01 1.079,38 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,39% ponedjeljak 16. kolovoza 2010.

2.181,87

investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

41,3570

20,03

PBZ I-Stock

61,0800

17,80

HPB WAV DJE

87,5832

17,29

NFD BRIC

28,2919

16,80

ZB trend

126,9600

15,06

FIMA Equity

78,6452

-22,33

ST Global Equity

48,3106

-22,15

C-Zenit

47,7420

-18,05

HPB Dynamic

49,4884

-12,83

KD Victoria

13,9962

-12,75

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

141,1100

12,00

Raiffeisen Balanced

150,4300

10,50

AC G Balanced EM

10,8728

7,19

108,8017

6,57

9,7257

5,03

ICF Balanced

114,6464

-26,23

ST Balanced

177,7378

-18,52

ST Aggressive

63,9789

-17,65

5,4042

-8,98

79,6678

-2,04

Allianz Portfolio HI-balanced

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

172,8500

13,70

OTP euro obveznički

124,9398

10,95

ZB bond

160,0900

10,36

Capital One

157,2500

9,80

PBZ Bond fond

128,4000

9,42

11,3073

3,66

Erste Bond

129,1700

6,09

ICF Fixed Income

138,6960

6,32

HPB Obveznički

125,6307

7,69

PBZ Bond fond

128,4000

9,42

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

ZB BRIC+ ZB aktiv PBZ I-Stock PBZ Equity fond Ilirika BRIC KD Nova Europa NFD BRIC MP-Bric HR MP-Global HR KD Energija Ilirika JIE Erste Total East OTP meridian 20 KD Prvi izbor AC G Dynamic EM Platinum JIE Raiffeisen Emerging M. OTP Europa Plus Ilirika Azijski tigar NFD Nova Europa HI-growth Capital Two HPB WAV DJE C-Zenit Prospectus JIE VB High Equity Platinum Blue Chip Aureus Equity VB CROBEX10 ST Global Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ kn kn kn € kn € kn kn kn € € € kn € kn € € € kn € kn € kn kn kn € kn kn kn

98,1300 95,8600 61,0800 77,7100 108,9152 6,3426 28,2919 327,7078 282,7892 9,5080 157,6431 31,1900 82,6767 11,8708 10,8388 67,3103 55,6500 106,2512 57,7243 120,1159 8,0592 67,1000 87,5832 47,7420 57,2270 47,0116 81,1141 89,4907 88,5369 48,3106

1,00 0,98 0,98 0,88 0,87 0,80 0,79 0,56 0,49 0,48 0,42 0,42 0,38 0,34 0,32 0,29 0,27 0,22 0,19 0,18 0,16 0,15 0,15 0,13 0,10 0,10 0,09 0,06 0,01 0,00

1,09 -4,94 -1,40 -8,92 -0,35 -1,09 -1,28 -6,39 -6,23 -2,29 -6,55 -8,48 -6,33 -0,78 -2,33 -5,41 -4,08 0,29 -2,68 -3,36 -3,62 -8,32 -0,29 -13,76 -7,04 -2,72 -8,16 -9,63 -10,41 -4,91

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

N/A -0,46 -0,38 -9,27 13,27 0,32 5,09 -1,49 2,62 N/A -6,23 -8,77 -6,72 1,12 2,48 -2,72 -0,87 1,90 8,47 0,44 -3,11 -4,93 5,86 -15,63 -11,13 -7,70 2,59 -6,53 -11,05 -4,90

N/A 7,62 17,80 0,74 N/A 13,91 16,80 9,45 11,74 N/A -3,20 -12,58 1,79 4,62 7,48 4,91 10,37 5,27 10,60 -2,76 3,18 0,75 17,29 -18,05 -7,08 1,29 14,29 -5,57 N/A -22,15

N/A -1,02 -14,77 -4,97 N/A -14,82 -15,52 -7,88 -14,43 N/A 8,15 -33,30 -7,93 2,31 5,71 -12,74 -19,81 5,81 -15,62 10,84 -2,51 -11,27 -4,39 -25,69 -14,58 -23,08 -7,69 -2,33 N/A -7,14

-1,87 -1,39 0,61 -5,95 8,92 0,54 4,49 -3,59 0,26 -4,91 -3,97 -8,35 -4,54 3,06 5,27 -5,03 -1,68 -1,28 7,38 -0,96 -3,49 -4,92 6,52 -15,52 -9,60 -6,05 2,34 -8,78 -11,46 -10,05

Imovina

62,616 498,685 199,791 382,156 14,855 19,261 9,625 11,850 5,052 5,422 95,241 47,391 17,532 5,164 12,916 4,875 25,240 8,469 6,717 8,784 66,895 6,610 13,551 6,117 24,364 13,062 7,522 68,491 7,191 14,623

Starost

Datum

0,34 4,14 3,08 4,95 0,61 2,84 3,38 2,43 2,22 0,46 5,81 2,88 2,30 7,51 1,45 2,90 2,66 1,07 3,24 1,78 8,48 3,33 2,95 2,49 3,55 2,88 2,62 4,71 0,58 9,82

16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI PBZ Global fond ZB global Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced AC G Balanced EM KD Balanced C-Premium HI-balanced ST Aggressive Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Balanced ICF Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced Agram Trust HPB Global OTP uravnoteženi

kn € € kn € kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn kn

97,7500 141,1100 141,2168 79,6678 10,8728 8,0651 5,4042 9,7257 63,9789 107,1500 108,8017 177,7378 114,6464 115,3800 150,4300 66,9522 101,7382 106,6125

0,85 0,60 0,42 0,40 0,31 0,18 0,16 0,10 0,06 -0,01 -0,03 -0,06 -0,06 -0,07 -0,19 -0,24 -0,25 -0,53

-5,98 -2,85 -3,76 -1,18 -2,14 -2,46 -7,83 -1,45 -6,92 3,07 0,38 -4,62 -8,98 -3,95 -2,47 -5,56 -4,46 -6,00

-5,40 1,55 -3,41 -3,01 2,64 -1,35 -9,05 -0,80 -4,45 N/A 3,70 -5,15 -13,16 -2,95 -1,29 -6,96 -5,02 -7,63

3,29 12,00 2,20 -2,04 7,19 1,68 -8,98 5,03 -17,65 N/A 6,57 -18,52 -26,23 -1,80 10,50 -1,94 1,78 1,33

4,60 3,85 7,86 -5,41 5,92 -4,59 -15,97 -0,33 -8,70 N/A 6,90 7,86 1,99 -0,71 5,26 -3,67 0,35 1,38

-2,69 2,92 -1,26 -0,96 5,49 -2,28 -8,40 -0,64 -9,96 7,15 3,70 -7,64 -10,66 -0,09 2,42 -3,82 -4,48 -6,60

289,060 718,420 42,622 15,938 13,236 13,045 12,674 65,282 3,493 134,422 7,058 11,525 12,309 105,879 326,057 11,754 117,921 39,954

8,93 9,12 4,56 4,08 1,46 4,58 3,54 8,48 4,90 0,44 1,27 7,60 8,29 9,58 7,97 2,10 4,87 4,67

16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010

kn € € € € € € € €

157,2500 172,8500 128,4000 160,0900 11,3073 129,1700 125,6307 138,6960 124,9398

0,16 0,09 0,06 0,05 0,05 0,05 0,04 0,00 -0,85

1,93 2,13 1,40 0,98 1,46 2,39 2,78 1,30 -0,74

4,06 5,46 4,43 4,62 4,36 5,32 4,31 3,17 1,18

9,80 13,70 9,42 10,36 3,66 6,09 7,69 6,32 10,95

8,11 6,88 4,62 5,29 1,46 4,49 4,80 3,92 4,88

5,91 7,43 6,69 5,39 5,25 7,88 5,21 3,60 2,13

11,768 286,819 77,147 200,398 6,077 100,919 47,846 42,160 10,538

5,81 8,23 7,44 9,12 8,48 7,21 4,87 8,51 4,67

16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010

kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € € € kn kn $ kn

136,9500 133,7186 130,7414 115,7149 101,5038 131,4200 161,3173 124,8500 143,0400 121,4248 11,2158 10,5654 104,5400 138,9622 139,9174 137,3296 124,1100 107,3309

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,88 0,72 0,75 0,80 0,79 0,63 0,48 1,18 0,82 0,70 0,89 0,89 1,07 0,56 0,97 0,57 0,49 0,75

1,80 1,51 1,73 1,56 0,20 1,44 0,93 2,24 1,71 1,26 1,88 1,78 2,37 1,38 1,94 1,24 1,54 1,83

4,80 4,56 5,64 4,46 1,47 4,82 4,14 4,94 5,63 3,82 4,62 4,35 N/A 3,34 6,23 3,09 3,12 5,05

4,46 4,49 5,66 5,39 1,43 6,46 4,86 4,48 4,91 4,27 6,27 4,68 N/A 3,32 4,36 4,71 4,12 5,75

2,35 2,33 2,69 2,07 0,28 1,99 1,41 2,90 2,52 1,89 2,44 2,36 3,00 1,78 2,55 1,52 2,16 2,31

608,127 38,667 165,234 162,554 5,265 1026,962 2330,755 266,179 952,614 116,761 70,756 36,176 488,282 106,617 81,110 104,047 38,821 141,261

7,21 6,62 4,87 2,78 1,05 11,38 10,07 8,07 7,48 4,65 1,89 1,20 0,90 10,07 7,86 6,90 5,35 1,27

16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010 16.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond HI-conservative Erste Bond HPB Obveznički ICF Fixed Income OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money ZB europlus ICF Money Market HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 18/8/2010

teČaj

kuna oslabila prema euru

Kuna je u utorak blago oslabila prema euru, 0,02 posto. Srednji tečaj eura tako je iznosio 7,228889 kuna. Kuna je oslabila i prema britanskoj funti, i to 0,06 posto, a ojačala prema američkom dolaru 0,58 posto i prema švicarskom franku 0,66 posto.

Srednji tečaj funte iznosio je u utorak 8,792130 kuna, dolara 5,610749 kuna, a franka 5,387456 kuna. B.hr

Brojka

kUPnja DioniCa

4,5

tankerska puni trezor

milijuna eura platilo je slovensko Gorenje za preuzimanje švedskog Aska, objavio je predsjednik Uprave slovenske tvrtke Franjo Bobinac iVe mUstać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe snimio saša ćetković

Crobexi plešu u europskom ritmu DVa miLijUnaŠa Adris i Hrvatski telekom odnijeli su gotovo trećinu dioničkog prometa na ZSEu, a indeksi su, prateći europska kretanja, porasli 0,37 odnosno 0,39 posto ante VLahoVić, predsjednik Uprave Adrisa, najviše trgovane dionice u utorak na ZSE-u snimio hrvoje dominić

Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u utorak je proteklo u nešto boljim okolnostima od onih prethodnog dana. Prateći svjetske in-

dekse, Crobex drugi dan zaredom bilježi blagi rast pa je dan zaključio u plusu 0,37 posto i ostao na razini iznad 1850 bodova. Crobex

10 je pak rastao 0,39 posto, na 984,92 bodova.

Ukupan promet na burzi iznosio je u utorak 48,7 milijuna kuna, od čega se na redovan dionički odnosilo 17,3 milijuna kuna, gotovo deset milijuna kuna više nego u ponedjeljak.

građevinci živnuli

Milijunski promet zabilježile su samo dvije dionice - povlaštenom dionicom Adrisa trgovalo se u vrijednosti 2,8 milijuna kuna pri čemu je vrijednost te dionice rasla jedan posto.

Najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Adrisa bila je 253

kune, što je ujedno bila zadnja zabilježena cijena.

U fokusu ulagača našla se i dionica HT-a, koja je zaslužna za 2,4 milijuna kuna prometa. Cijena te dionice zabilježila je 0,16-postotni rast, na 258 kuna.

Gubitnik dana bila je dionica kompanije za proizvodnju pića Jamnice čija je cijena pala 6,58 posto.

Samo su tri dionice Jamnice tijekom dana promijenile vlasnika, i to po cijeni od 35.500 kuna, pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 106.500 kuna.

Cijene većine dionica građevinskih kompanija zabilježile su u utorak blagi rast: vrijednost dionice Viadukta rasla je 2,46 posto, na 222 kune, i na tu je dionicu potrošeno 112.612 kuna. Dionice IGH i Tehnike rasle su 1,47 odnosno 0,59 posto.

Biljana Starčić

regija

Farmaceuti u fokusu investitora Dva su indeksa od pet regijskih u utorak dan završila u minusu: beogradskom je BeLeX-u 15 vrijednost pala 0,25 posto, dok je makedonski indeks mBi 10 bio u minusu 0,73 posto.

Samo je dvjema dionicama u Beogradu trgovano u iznosu većem od milijun dinara, Energoprojekt holding je bio prvi s prometom od 2,1 milijun dinara, dok se dionicom Imtel Computersa trgovalo u

vrijednosti gotovo dva milijuna dinara. Dionice banaka zabilježile su slab promet.

I u Skoplju su samo dva izdanja ostvarila milijunske promete, Komercijalna banka i Garant Futog, no objema

je dionicama vrijednost pala.

Jednim od likvidnijih izdanja, dionicom farmaceuta Alkaloida, trgovalo se u vrijednosti 677.046 denara, dovoljno za četvrto mjesto na popisu najlikvidnijih u utorak. B. S.

Tankerska plovidba obavijestila je u utorak Zagrebačku burzu o novom prikupljanju dionica tvrtke u trezor. Tako je zadarski brodar u tjednu između 11. i 16. kolovoza kupio 103 svoje dionice, 0,01644 posto temeljnog kapitala društva. Nakon posljednjeg stjecanja Tankerska plovidba drži ukupno 3583 vlastite dionice odnosno 0,57201 posto temeljnog kapitala. J. J.

komentar

Govorite li njemački?

ante Pavić ante.pavic@business.hr

n

jemačka kancelarka Angela Merkel ozbiljno je shvatila krizu i, onako tipično njemački, krenula u opću državnu štednju i smanjenje dugova. Njezin najnoviji potez je rezanje proračunskog deficita, pri čemu se nije izvlačila nemuštim objašnjenjima da je 80 posto proračuna zadano, jer bi u suprotnom građani u razvijenoj demokraciji mogli pomisliti da je proračun donesen s figom u džepu ili da vladajući nisu imali pojma ni o čemu kada su ga donosili. Njezina hrvatska kolegica, zajedno sa svojom dvorskom svitom, ispočetka se branila da je kriza uvezena i da oni nemaju ništa s tim. Kad su se sve zemlje u okruženju počele oporavljati, ostali smo bez objašnjenja. Njemačka ipak ima profesionalnu upravu koja ne ovisi o svakoj smjeni vlasti, a i narod je puno teže pelješiti nego u Hrvatskoj. Njemačka čak ima i dovoljan stupanj političke odgovornosti da stranka koja je uhvaćena s rukama u pekmezu odleti s vlasti. Za to ipak treba imati sposobnu oporbu i politički svjesniji narod.

Obama se ipak nije kupao u Meksičkom zaljevu Američki predsjednik Barack Obama nije zaplivao u vodama Meksičkog zaljeva, kako su to objavili brojni mediji, jer mjesto Alligator Point u zaljevu St. Andrew na sjeverozapadu Floride tehnički nije dio

Meksičkog zaljeva. Snimanje predsjednika čije su fotografije obišle svijet bilo je dozvoljeno isključivo službenom fotografu Bijele kuće, a fotografije su trebale biti dokaz da su plaže na tom području sigurne i da se

PR TRIK? Zaljev St. Andrews nije otvoreno more već jedna od laguna na obali Meksičkog zaljeva arhiva business.hr

dObITnIcI dAnA (ZSE) Dom holding +8,31% Belišće +7,11% Jadranska banka +5,52% Liburnia Rivijera Hoteli +3,82% Konzum +2,8%

GUbITnIcI dAnA (ZSE) Belje -5,78 % HGspot -3,45% Luka Rijeka -2,66% Kraš -2,65% Validus -2,45%

32 Raste

18 Nema promjene

28 Pada

IndeKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,172.95 149,47

Prom.

0.02% 0,14%

Sirova nafta 75,24 Prirodni plin 4,35 Zlato 1.225,04 Srebro 18,39 Goveda 95,00 Kava 246,35

0,20% 0,23% 0,80% 1,45% 0,00% 0,22%

dIReKTOR Se UMIROVIO dA MOŽe SVIRATI

arhiva business.hr

Napustio Sony jer mu je draži Iggy Mnogi biznismeni imaju prošle živote, no oni su rijetko tako zanimljivi kao u slučaju bivšeg potpredsjednika odjela za tehnološke standarde u Sony Electronicsu Jamesa Williamsona.

Naime prije dugogodišnje karijere u tehnologiji, od koje je većinu proveo upravo u Sonyju, Williamson je bio gitarist u legendarnom punkrock bendu The Stooges u kojem je pjevao Iggy Pop. Willamson je za magazin Fortune izjavio kako se nije sramio svoje rock & roll proš-

losti već je jednostavno nije spominjao, a kolege ga nisu pitali.

No očito rokeri ne mogu vječno biti izvan scene pa je Williamson prošle godine iz Sonyja otišao u mirovinu kako bi svirao s ponovno okupljenim Stoogesima.

Iako u poslovnoj mirovini, Williamson i dalje za Sony radi neke konzultantske poslove i druži se s bivšim kolegama, a mnogi od njih česti su gosti na njegovim nastupima.

Nikolina Rivosechi

JAKO VOLe KRALJIcU

Australska premijerka želi proglasiti republiku Australska premijerka Julia Gillard ocijenila je u utorak kako je vrijeme da Australija postane republika te da bi se takva reforma mogla dogoditi nakon smrti britanske kraljice Elizabete II., šefice države.

Smrt kraljice bio bi "prikladan" trenutak da se Australija odvoji od kraljičina pokroviteljstva, ocijenila je Gillard nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u subotu.

"Smatram da bi ova zemlja mogla biti republika. Vjerujem također da

ova zemlja jako voli kraljicu Elizabetu", izjavila je Gillard, prva žena u premijerskoj ulozi.

"Kao premijerka, voljela bih da postignemo sporazum o modelu republike. Mislim da prikladan trenutak da ova nacija postane republika biti prilikom promjene vladara", izjavila je ona novinarima.

Australci su se protiv prijelaza na republiku izjasnili na referendumu 1999., a rasprava o tome i dalje dijeli zemlju. H

PReMIJeRKA Julia Gillard smatra da je za to pravi trenutak nakon smrti kraljice Elizabete

sve vratilo u normalno stanje nakon havarije naftne platforme Deep Horizont. Prema pisanju britanskog Independenta, Obamin potez je prijevara jer se lokalitet na kojem se Obama okupao ne nalazi u Meksičkom zaljevu, odnosno zaljev St. Andrews nije otvoreno more, već jedna od laguna na njegovoj obali. H., N. D.

www.business.hr

UKRATKO... ...I Ukrajinci zabranjuju izvoz žita...

Ukrajina, najveći svjetski izvoznik ječma, ograničit će izvoz ječma i pšenice do kraja godine kako bi osigurala ponudu na domaćem prehrambenom tržištu, najavio je ministar poljoprivrede Mikola Prisiagniuk

...Republika Srpska vidi prijetnju u Turskoj...

Milorad Dodik osudio je uplitanje Turske u unutarnju politiku BiH preko bošnjačkih muslimana te istaknuo da osuđuje želje Turske za centraliziranom i ujedinjenom Bosnom koja favorizira samo jedan narod

...Megaproizvođač gnojiva odbio 39 mlrd. $...

Najveći svjetski proizvođač gnojiva, Potash Corporation of Saskatchewan, odbio je 39 milijardi dolara vrijednu ponudu za preuzimanje koju je iznio Marius Kloppers, šef BHP Billitona, kao prenisku

arhiva b.hr

Kako Zagrebački holding misli riješiti nagomilane dugove u svojim podružnicama, čitajte na...

www.business.hr