Business.hr broj 704 by Business.hr

SPORTSKA OPREMA 10

PISMO VLADI I SABORU 2

X-plorer: U 2010. ponovit ćemo lanjski rekord Održavanje minimalnih zaliha, širenje tržišta i štednja izdvajanjem poslovanja neke su od mjera koje je proveo zagrebački proizvođač bicikala i sportske opreme X-plorer, kaæe Maja Cavar BabiÊ i za 2011. veÊ najavljuje proboj na ameriËko træiπte

APIU: Nismo beskorisni! Brojke sve govore...

ponedjeljak 23/8/2010

broj 704 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

RUPA U ZAKONU 4-5 Cedevita GO klasificirana je kao vitaminski instant napitak te je Atlantic grupa dosad plaćala samo naknadu za odlaganje od 10 lipa po boci, dok se ostalim proizvođačima napitaka troškovi penju i do jedne kune. Fond za zaštitu okoliša isporučio je Atlanticu prvu fakturu. Ako je ne plati, kažu u Fondu, slijedi ovrha

Atlantic jedini

ne plaća

naknade za plastične boce HEP uskraćuje struju TLM-u jer nitko ne želi odobriti novi ugovor PAT POZICIJA Već nekoliko mjeseci ni Nadzorni odbor Elektroprivrede, ni ministar gospodarstva Đuro Popijač, a ni premijerka Jadranka Kosor ne žele preuzeti pismenu odgovornost za novi ugovor sa šibenskim TLM-om 6

info&stav

indikator

2-3 Vizualizacija proračuna Projekt je koji su zajedno pokrenuli Marko Rakar, poznati hrvatski bloger i internetski aktivist, i Krunoslav Vidić, bivši novinar, u sklopu šireg projekta Vjetrenjača. Tako sada porezni obveznici imaju priliku vizualizirati često nepregledne i nerazumljive brojke u državnom proračunu iza kojih se kriju konkretni podaci o potrošnji.

business.hr

rast cijena brašna i kruha Potvrde li se ne baš optimistična promišljanja analitičara, cijena pšenice mogla bi dosegnuti 3 kune, i to već do kraja 2010., prije svega zbog špekulanata na burzi, požara i suše u Rusiji. Kako su hrvatski seljaci prodali pšenicu po samo 1,2 kune, mogli su zaraditi da su čekali i vjerovali, a procjene o rastu cijene kruha tako postaju još aktualnije.

Ponedjeljak 23/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PiSMo VLadi i SaBorU

APIU: Nismo beskor Brojke sve govore... Prvu jesensku sjednicu Hrvatskog sabora obilježit će nastavak provedbe mjera gospodarskog oporavka, što uključuje i ukidanje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Ta je odluka natjerala djelatnike agencije da pošalju otvoreno pismo premijerki, ali i saborskim zastupnicima. I dok su u Srbiji iz ministarstva gospodarstva sve djelatnike prebacili u sličnu agenciju, u Hrvatskoj se događa obrnuto. Usto, dok Makedonci ulaži silan novac i privlače investitore i agencija ima pravo natjerati ministre da prime nekoga potencijalnog investitora, pitanje je uopće znaju li svi hrvatski ministri za postojanje APIU-a, tvrde neki od djelatnika APIU-a.

Ping-pong

Da apsurd bude veći, promicanje ulaganja jedna je od mjera gospodarskog oporavka, ali očito je promicanje ulaganja u Hrvatskoj poput ping-pong loptice. Evo i zašto, prva agencija osnovana je 1996., a ukinuta nakon izbora 2000. i sve je prebačeno u Ministarstvo gospodarstva. Posao je tada odradio Goranko Fižulić, a kada se shvatilo da zbog birokratiziranosti mini-

Sani LjUBUnčić, šef Agencije, nije potpisao pismo Snimio hrvoje dominić

starstva to baš ne funkcionira, krajem 2002. osnovan je APIU. Uz smjenu ravnatelja odmah nakon izbora 2003., stvar uopće nije funkcionirala sve do 2005., kada je agencija dobila neka značajnija sredstva, tvrde djelatnici. Agencija je dosad privukla 28 realiziranih greenfield investicija ukupno vrijednih 390 milijuna eura, što je donijelo 3180 radnih

mjesta. Realizirano je 176 posjeta potencijalnim lokacijama, odrađeno više od 800 upita, 100 prezentacija u inozemstvu. Uza sve to, organizirano je 10 gospodarsko-promotivnih posjeta ciljanim tržištima te 11 sudjelovanja izvoznika na najvećim svjetskim sajmovima. Nadalje, APIU je dao pozitivno mišljenje za poticaje za 64 projekta vrijedna 377 milijuna eura, uz koje

je otvoreno dodatnih 3439 radnih mjesta. U tijeku je 79 projekata, čija procijenjena vrijednost iznosi čak 1,78 milijardi eura uz najavu zapošljavanja novih 5890 radnika. I točka na "i" izračuna iz APIU-a jest da su se tim ulaganjem u proračun slile oko 1,74 milijarde kuna na osnovi poreza, doprinosa, uštede na naknadama za nezaposlene i PDV-a. Od 2009.

biser dana

brojka

››

243

Hrvatska nije spremna za reforme, gdje god da zarežemo, netko se buni

tisuće gostiju ušlo je prvog dana vikenda u Hrvatsku, posljednjega pravoga turističkog vikenda, a prema podacima MUP-a, otišlo je više od 238.000 stranih gostiju

andrija Hebrang, saborski zastupnik HdZ-a, za media servis komentirajući stalne napade na sve donesene, a upitno provedene vladine mjere gospodarskog oporavka, te napomenuvši kako sve predložene mjere bez mnogo razloga javnost uzima na zub

uvodnik

risni! Ma, koga više briga za

rebalanse proraËuna...

do 2013. bio je plan državi donijeti više od 15 milijardi kuna (odbijajući proračunske rashode APIU-a).

negativna selekcija

Da stvar bude gora, ušteda zapravo nema. Od 2006. do 2009. godine APIU je potrošio 64,229 milijuna kuna, dakle relativno malen iznos u četiri godine, od čega je na plaće zaposlenih otišla polovica svote. Prebacivanjem zaposlenika u Ministarstvo gospodarstva, u relativno novoustrojenu upravu na čijem je čelu Sanaderova miljenica Bianca Matković, uštedjet će se samo oko polovice iznosa za plaće jer će svi zaposlenici postati državni službenici. I sami zaposlenici tvrde da će u Ministarstvo otići oni koji u krizi ne mogu naći drugi posao, a sposobni će sigurno "dati petama vjetra". To je samo još jedna negativna selekcija. I uz smijeh će reći da su među 151 sličnom agencijom na svijetu među najboljima, i to na 25. mjestu, da im se prvi čovjek Sani Ljubunčić skriva kako se nikome ne bi zamjerio, a Agenciju će ionako za nekoliko godina ponovno osnovati. dražen tomić

drazen.tomic@business.hr

››

Normal ne zemlje donose i dvogo dišnje proraču ne jer se ne žele stalno zafrkavati time, a u nas se proračun drma i po nekoliko puta godišnje. Ali one prihode i rashode plani raju, upravljaju njima, vrijedno rade...

sonja Hodak sonja.hodak@business.hr

ebalans proračuna tehnička je stvar i o njoj se trebaju dogovoriti oni čija je dužnost održavati proračun, dakle Šuker i ekipa, kojima je Sabor taj posao i dodijelio. Ako manjka novca, o tome su morali prije misliti i već (barem) dvije godine štedljivije raspolagati novcem. Ali, ne! Našoj je Vladi gotovo do jučer bila sramota priznati da je vođenje državom zapalo u glib. i sAd svi mi moramo svjedočiti (kako im nije neugodno?) histeriji oko rebalansa proračuna, kao da životi vise o tome. Pa će 'makroekonomisti' iz vladajućih stranaka - Jadranka Kosor, Milorad Pupovac i Josip Friščić - danas posjesti za stol i sve riješiti nekakvim instant rješenjima - ovdje ćemo reznuti, tamo ćemo opaliti, Šuki ti još malo posudi, i eto, nekako smo zakrpali za još malo ostanka na toj slatkoj, slatkoj vlasti... I bit ćemo svi spašeni. Ali, doista, koga više zanimaju ti rebalansi proračuna? Što je njegova stvarna svrha? Da nam bude bolje za koju

PoČevŠi od vrha, u ovoj zemlji treba malo više rada, a puno manje priče što bi se moglo raditi Snimio hrvoje dominiĆ

godinu? Pa, normalne zemlje donose i dvogodišnje proračune jer se ne žele zafrkavati stalno oko toga, a u nas se proračun drma i po nekoliko puta godišnje... Ali u normalnoj zemlji se prihodima i rashodima upravlja, dugoročno se planira, vrijedno se radi... A i dA se to ne rAdi, već bi za ovu zemlju, a i taj nesretni proračun, bilo dovoljno samo malo dublje zahvatiti u sivu ekonomiju i malo više ra-

diti. Čak je jedan ministar ove vlade svojedobno povukao dobar potez (Kalmeta) kada je uveo paušale za krevete koji se iznajmljuju turistima. Iznajmljivačima to nije bilo skupo, nisu se morali osjećati kao prevaranti, a država je dobila puno širu bazu kojoj je naplaćivala paušal i bolje se punila blagajna... To je primjer za sitna potkradanja, a što bi bilo kad bi se u velikim sustavima (recimo zadnji

primjeri iz HEP-a) stalo na kraj potkradanjima? U pitanju su milijarde... I kad bi konačno birokracija počela biti na usluzi građanima i poduzetnicima, a ne da ljeti ne možeš do svog poreznog referenta jer radi do 14 sati... Samo da se te dvije stvari promijene potkradanje i nerad - eto milijardi i nema kuknjave o tome kome ćemo uzeti... Treba li posebno napominjati čiji je to posao?

tema 4-5

RUPA U ZAKONU Cedevita GO klasificirana je kao vitaminski nisu dužni platiti povratnu i poticajnu naknadu

Atlantic jedini u H naknade za plasti Atlantic grupa dosad je za Cedevitu GO plaćala samo naknadu za odlaganje od 10 lipa po boci, dok se ostalim proizvođačima napitaka troškovi, s povratnom i poticajnom naknadom, penju i do jedne kune. No nakon nedavne odluke nadležnog ministarstva, Fond za zaštitu okoliša isporučio je Atlanticu prvu fakturu. Ako je ne plati, kažu u Fondu, slijedi ovrha

Atlantic je jedini proizvođač koji za svoj napitak Cedevitu GO ne plaća naknadu za ambalažu unatoč nedavnom rješenju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema kojem bi Atlantic trebao plaćati naknade poput ostalih proizvođača pića. Od lansiranja Cedevitina napitka u PET ambalaži od pola litre traje spor s Fondom jer u Atlanticu smatraju da oni nisu obvezni platiti povratnu i poticajnu naknadu. Njihova je argumentacija, potvrdio nam je Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da je Cedevita GO klasificirana kao vitaminski instant napitak te da u skladu s tim nisu dužni platiti naknadu.

Žalba

"Oni su plaćali naknadu za odlaganje koja iznosi 0,10 kuna po jedinici proizvoda, no ne i povratnu i poticaj-

nu naknadu", kazao nam je Mladineo. Povratna naknada iznosi 0,50 kuna po jedinici proizvoda, a poticajna naknada nije fiksna i ovisi o volumeni i težini proizvoda. Ukupna se, dakle, naknada koju proizvođači pića plaćaju u nekim slučajevima može popeti i blizu jedne kune po jedinici proizvoda, a Atlantic za Cedevitu GO plaća samo 0,10 kuna. Neslužbeno se može čuti kako takvim privilegiranim slučajem nisu zadovoljni ni ostali proizvođači jer smatraju kako u tom slučaju uvjeti tržišne utakmice nisu isti za sve. Spor Atlantica i Fonda prekinulo je nedavno Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša odlučivši kako Atlantic mora platiti naknadu te je prije desetak dana Fond Atlanticu ispostavio fakturu za neplaćeni iznos naknada, po-

bROjKE

120

milijuna kuna u 2009. platila je Jamnica za naknade za ambalažu

20,2 milijuna kuna u 2009. platila je Podravka za naknade za ambalažu

››

Što se nas tiče, Atlanticu je ispostavljena faktura za Cedevitu GO i ako je ne plate, pretpostavljam da će se naplatiti ovrhom VINKO MLADINEO, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Snimio Saša ĆetkoviĆ

tvrdio nam je Mladineo. O kolikom je iznosu riječ iz Atlantica nisu željeli otkriti. Detalje vezane uz slučaj naknade i Cedevite GO iz Uprave Atlantica nisu željeli komentirati. Naknade za ambalažu moraju plaćati i proizvođači i uvoznici, a Jamnica je, primjerice, za 2009. za nakna-

de za ambalažu ukupno platila oko 120 milijuna kuna, dok je koprivnička Podravka prošle godine za naknade platila 20,2 milijuna kuna. Neslužbeno se može čuti kako Atlantic još uvijek nije platio naknade za koje je Fond ispostavio fakturu. S obzirom na argumentaciju kako je riječ o vitaminskom

pripravku za koji nisu obvezni plaćati sve naknade, vjerojatno će Atlantic pokušati žalbom osporiti rješenje Fonda.

Kontrola šverca

Zasad, kaže Mladineo, nitko nije uspio izbjeći plaćanje naknade jer Fond provodi stroge kontrole i nadzor i

instant napitak pa u Atlantic grupi smatraju da u skladu s tim

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

Hrvatskoj ne plaća ične boce

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, koja je prije desetak dana od Fonda za zaštitu okoliša dobila fakturu za neplaćeni iznos naknada Snimio hrvoje knez

proizvodnje i uvoza. "Što se nas tiče, Atlanticu je ispostavljena faktura za Cedevitu GO i ako je ne plate, pretpostavljam da će se naplatiti ovrhom", tvrdi Mladineo. Početkom ove godine Fond je pokrenuo inicijativu kako bi se stalo na kraj švercerima ambala-

že s povratnom naknadom iz susjednih zemalja, koji je skupljaju i vraćaju u Hrvatsku da bi je unovčili. Proizvođači bi za robu koju izvoze morali raditi nove deklaracije bez obavijesti o povratnoj naknadi od 0,50 kuna, što bi znatno povećalo troškove proizvođača.

Fond je na kraju odustao od te inicijative, no najavili su da će u suradnji s Carinskom upravom i MUP-om uložiti dodatne napore kako bi se spriječile zloporabe vezane uz nelegalno unošenje ambalažnog otpada u Hrvatsku.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

tema 6-7

PAT-POZICIJA Već nekoliko mjeseci ni Nadzorni odbor Elektropr a ni premijerka Jadranka Kosor ne žele preuzeti pismenu odgovorno

HEP uskraćuje st nitko ne želi odob Hrvatska elektroprivreda je TLM-u nedavno uputila dopis u kojem traži sastanak te izrijekom navodi da od 1. rujna predlaže obustavu isporuke struje toj tvrtki jer predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović nije uspio dobiti suglasnost nadređenih. Sastanak je dogovoren za danas, a u HEP-u neslužbeno kažu da su sve opcije otvorene

Uprava HEP-a na čelu s Leom Begovićem u ponedjeljak, 23. kolovoza, sastat će se s predstavnicima TLM-a, odnosno konzorcija Adrial i mostarskog Aluminija, kako bi pokušali riješiti problem s višemjesečnim nepotpisivanjem novog ugovora o isporuci struje. HEP je, naime, TLM-u nedavno uputio dopis u kojem traži sastanak te izrijekom navodi da od 1. rujna predlaže obustavu isporuke struje toj tvrtki, a razlog je, kako doznajemo, činjenica da nitko nije želio odobriti tekst novog ugovora - ni NO, ni ministar Đuro Popijač, ni Vlada. Iz HEP-a nam je i službeno potvrđen datum sastanka na kojem će se dogovoriti svi uvjeti međusobnih odnosa. HEP na poslovanju s TLM-om bilježi gubitke jer je tržišna cijena struje znatno viša od one po kojoj se energija još uvijek prodaje TLM-u. Do potpisa novog

ugovora na snazi je stari, nepovoljni ugovor pa TLM plaća oko 23 eura po megavatsatu za struju koju transferira Aluminiju Mostar. Tržišna cijena megavatsata na europskoj burzi energije u Leipzigu trenutačno je oko 40 eura u dnevnoj trgovini. HEP je na primjeni ugovora s TLM-om u 2009. izgubio 13 milijuna eura. S obzirom na to da je stari ugovor raskinut u siječnju, u svibnju je dogovoreno da konzorcij Adrial zbog novog ugovora HEP-u treba platiti više od 20 milijuna kuna za razliku u cijeni struje isporučene u prvoj polovini godine. Budući da je Vlada odbila povećati cijenu struje za traženih 9 posto, profitabilnost HEP-a već je ugrožena, čime postaju upitne i investicije.

Vrući krumpir

Provedba starog ugovora HEP-TLM, prema podacima Uskoka, oštetila je HEP za oko 600 milijuna kuna,

LEO BEGOVIĆ, predsjednik Uprave HEP-a, našao se u nezgodnoj situaciji - ili će sam kao predsjednik Uprave preuzeti odgovornost za novi ugovor s TLM-om, nadajući se da on neće oštetiti HEP, ili će ga raskinuti Snimio Saša ĆetkoviĆ

NIKOLA RAK, predsjednik Uprave TLMa, odakle nismo uspjeli doznati jesu li spremni za moguće iskapčanje struje za desetak dana Foto BaRaniĆ/CRoPiX

što se stavlja na teret bivšem predsjedniku Uprave Ivanu Mravku i Damiru Polančecu, koji je ugovor navodno progurao kroz Vla-

du. Zbog svega toga ne čudi što je Leo Begović prilikom dogovaranja novog ugovora odlučio za njegovo potpisivanje obavezno ishoditi su-

glasnost glavne skupštine i Nadzornog odbora. Međutim, pokazalo se, što je bilo očekivano, da nitko od spomenutih ne želi na sebe preuzeti pismenu odgovornost za taj iznimno osjetljiv ugovor. Glavna skupština HEP-a u liku ministra gospodarstva Đure Popijača u lipnju je odbila dati suglasnost Begoviću za sklapanje novog ugovora s TLM-om pravdajući se da to nije njezin posao jer je riječ isključivo o poslovnoj odluci u ingerenciji Uprave. Begović se zatim za suglasnost obratio Nadzornom odboru kojim pred-

rivrede, ni ministar gospodarstva Đuro Popijač, ost za novi ugovor sa šibenskim TLM-om

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

truju TLM-u jer briti novi ugovor DVA PUTA SKUPLJE Prema ugovoru koji je još na snazi - i kojim je HEP oštećen za oko 600 milijuna kuna - TLM plaća oko 23 eura po megavatsatu za struju koju transferira Aluminiju Mostar, a tržišna cijena megavatsata na europskoj burzi energije u Leipzigu trenutačno je oko 40 eura SNImIo HRVoJE DomINIĆ

62% TARIFE MINIMUM

Tekst ugovora dogovoren još prije tri mjeseca Novi ugovor između HEPa i TLM-a usklađen je još u svibnju ove godine. Cijena struje ugovorno je vezana uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi te uz tečaj eura i dolara. Nepotpisani ugovor za razliku od prethodnog ima sigurnosne mehanizme, a oni bi trebali osigurati HEP od mogućih gubitaka na cijeni struje. Prema dogovorenom, cije-

na struje TLM-u ne može biti viša od tarifne, ali ni niža od 62 posto tarifne cijene. S najnižom cijenom od 37 eura po megavatsatu HEP ne bi bio na gubitku na prodaji struje, već u najgorem slučaju na nuli, rečeno nam je neslužbeno u HEPu. U svakom slučaju, da bi bio u plusu, HEP ne bi smio ići ispod svoje proizvodne cijene.

IVO LASIĆ, predsjednik Uprave Aluminija Mostar, čiji će predstavnici na sastanku biti promatrači ARHIVA BUSINESS.HR

sjeda Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva. No, i Nadzor odbor odbio je taj „vrući krumpir“. Begović se zatim obratio osobno premijerki Jadranki Kosor, koja je također rezolutno odbila da Vlada odobri suglasnost za ugovor. Begović se time našao u pat-poziciji - ili će sam kao predsjednik Uprave preuzeti odgovornost za novi ugovor s TLM-om, nadajući se da on neće oštetiti HEP, ili će raskinuti ugovor s TLMom, a mostarski Aluminij struju će morati kupovati na tržištu po tržišnim uvje-

tima, kao i TLM aluminij za svoje potrebe. Neslužbeno, u HEP-u kažu da su u ponedjeljak sve opcije otvorene.

Cijena aluminija

Iz TLM-a nismo uspjeli dobiti komentar, kao ni odgovor na pitanje kako bi na njihovo poslovanje utjecala činjenica da ostaju bez sigurne dobave aluminija iz BiH. Šibenski aluminijaš lani je poslovao sa 1,83 milijuna kuna gubitka, a kad je izbila afera s ugovorom, govorili su da će se u slučaju raskida ugovora povući iz TLM-a i tražiti povrat uloženog novca. U mostar-

skom Aluminiju nam je rečeno da će na sastanku u ponedjeljak biti u statusu promatrača jer oni nisu stranka potpisnica ugovora te da nisu raspoloženi za komentare dok ne vide kakvu će poziciju zauzeti HEP. Starim ugovorom, koji je trebao vrijediti do 2011., HEP se obvezao preko TLM-a prosljeđivati 100 megavatsati struje Aluminiju Mostar, koji je zauzvrat jamčio povoljniju i sigurnu opskrbu šibenskog aluminijaša sa 51.000 tona sirovine. Kad je ugovor sklapan, tona aluminija koštala je oko 2000 eura i sukladno tome

cijena struje iznosila je oko 39 eura po megavatsatu, gotovo koliko i tržišna. Uslijed gospodarske krize cijena aluminija se prepolovila pa je i iznos za megavatsat struje pao na 30-ak eura. Primjerice, HEP je prema

tom ugovoru 2008. godine TLM-u prodavao struju po 34 eura po megavatsatu, a 2009. naplaćivao je 22 eura po megavatsatu pa je nastao golemi gubitak.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

PReUZIMANJA

PRORAČUN

Google kupio Like.com

Koalicija kroji rebalans

Zagreb. U napadu na male, ali uspješne internetske kompanije Google se odlučio na 100 milijuna dolara vrijednu kupnju tvrtke Like.com specijalizirane za vizualno pretraživanje prilikom kupnje. Kako tvrdi Munjala Shaha, suosnivača Like.com-a, oni su prvi donijeli vizualno pretraživanje u kupnju i razvili sustav koji pronalazi odjeću koja vizualno odgovara jedna drugoj.

Zagreb. Premijerka Jadranka Kosor sazvala je za danas sastanak vladajuće koalicije, a tema je rebalans proračuna. Uoči rebalansa puštene su razne najave: o novim promjenama poreza na dodanu vrijednost na 24 ili 25 posto, o nekakvim novim proračunskim prihodima koji bi došli od prodaje državne imovine... Baloni o povećanju PDV-a na

IvAN ŠUKeR, ministar financija Snimio hrvoje domini∆

čak 25 posto demantirani su preko neslužbenih izvora iz Vlade, a bankarski porez sve se rjeđe spominje. S druge strane, čuju se nagađanja da bi se proračunska rupa mogla pokrpati prodajom preostalog udjela države u najjačem domaćem telekom operateru HT-u. Trenutačna tržišna vrijednost paketa dionica HT-a u vlasništvu države iznosi oko 800 milijuna kuna. Još je jedna od opcija prodaja udjela koje država preko HFP-a drži u oko 400 tvrtki. D. T.

Sezonci smanjili stopu nezaposlenosti na 16,4% MANJI PAD NeGO LANI U odnosu na svibanjsku stopu nezaposlenosti od 17,2 posto, 16,4 posto u srpnju čini se kao dobra vijest, no kada pogledamo godinu prije, vidimo da ni turistička sezona nije donijela preokret trenda - lani je u srpnju nezaposlenost bila 14, a godinu prije 12,4 posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u srpnju iznosila je 16,4 posto. Iako na

dodatni pad nezaposlenosti u odnosu na lipanj (16,6 posto) i svibanj (17,2 posto) utječe povećano sezonsko zapošljavanje, i da-

lje je riječ o znatnom rastu nezaposlenosti u odnosu na prethodne godine. Lani je u srpnju nezaposlenost iznosila 14 posto, a u srpnju 2008. godine 12,4 posto. Stvarna zaposlenost odnosno nezaposlenost koja se utvrđuje kvartalnim istraživanjem anketne nezaposlenosti bit će poznata tek za koji mjesec: anketna nezaposlenost u prvom je kvartalu ove godine iznosila 11,2 posto, a registrirana nezaposlenost na kraju tog kvartala iznosila je 18,2 posto pa se sličan omjer može očekivati i u drugom kvartalu.

U europi 10 posto

Eurostat još nije objavio podatke o nezaposlenosti u srpnju, a posljednji do-

stupni podaci za lipanj govore o stabilnoj stopi nezaposlenosti od 10 posto u eurozoni u drugom kvartalu. Nezaposlenost u zoni EU27 iznosila je 9,6 posto na kraju lipnja. U SAD-u je na kraju lipnja stopa nezaposlenih bila 9,5 posto. DZS je u petak objavio i podatke o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj. Za lipanj je ona iznosila 5415 kuna. U usporedbi s plaćom za svibanj ove godine, koja je iznosila 5277 kuna, to je porast 2,6 posto odnosno 0,84 posto kada se uspoređuju podaci za lipanj 2009. godine, kada je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 5370 kuna. Također, to je najviša prosječna neto plaća u razdoblju od siječnja 2008. godine do srpnja

ove godine, kada je iznosila 5019 kuna.

Plaće rastu

Od 1. srpnja ukinuta je niža stopa kriznog poreza pa je na porast prosječne neto plaće vjerojatno utjecala manja stopa poreznih davanja. Hoće li ti učinci biti i trajni, vidjet će se na statističkim podacima za srpanjske plaće. Prema podacima DZSa, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 7763 kune, što je porast 1,3 posto u odnosu na svibanjsku prosječnu bruto plaću od 7662 kune. U odnosu na lipanj 2009. godine bruto plaća je manja 0,58 posto; tada je iznosila 7808 kuna. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

HSU

Hrelja: Vlada mora otići

Zadar. Vlada mora otići jer je u Sabor uputila izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju bez javne rasprave i konsenzusa socijalnih partnera i svih političkih partnera, kazao je jučer u Zadru na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja. Ponovio je stav Hrvatske stranke umirovljenika da se

nepotrebno srlja u izjednačavanje dobne granice muškaraca i žena za odlazak u mirovinu. Uz ostalo je rekao kako se "četveročlana oporbena koalicija" sprema preuzeti vlast, o čemu će se u rujnu nastaviti intenzivni razgovori. "Najvažnije je dobiti izbore kako bi u Hrvatskoj došlo do promjene vlasti jer je HDZ zasitio političku scenu svojim vladanjem Hrvatskom umjesto njezinim razvojem", istaknuo je Hrelja.

Varaždin bus

Sindikat pokrenuo stečaj

Regionalni industrijski sindikat (RIS) podnio je u petak varaždinskom Trgovačkom sudu u Varaždinu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka u Varaždin busu, tvrtki koja obavlja javni prijevoz u Varaždinu. „Varaždin-bus duguje radnicima plaće za svibanj, lipanj i srpanj, a za dvadesetak radnika nisu ispunjene ni obveze u iznosu od stotinjak tisuća kuna na temelju izvansudskih i sud-

skih nagodbi“, objašnjava Siniša Miličić, predsjednik RIS-a. Sindikat je uputio i pismo Gradu Varaždinu, od kojega traži da se prilikom odabira privremenog ili novog koncesionara uzme u obzir da vozači nisu primili plaće za posljednja tri mjeseca. Od Grada se očekuje i da budućem koncesionaru sugerira zapošljavanje barem dijela vozača koji u gradskom prijevozu putnika imaju najdulji staž te vozača koje terete veće obveze uzdržavanja, kaže Miličić. I. K.

X-plorer: U 2010. pono rekordne lanjske rezu SPORTSKA OPREMA Održavanje minimalnih zaliha, širenje tržišta i štednja izdvajanjem poslovanja neke su od mjera koje je proveo zagrebački proizvođač bicikala i sportske opreme X-plorer, koji drži 25 posto domaćeg tržišta bicikala i 30 posto udjela u ‘kućnom fitnessu’

Krizna 2009. nije za sve tvrtke značila probleme u poslovanju. Tako je tvrtka T.E.A.M., koja stoji iza brenda X-plorer, upravo prošlu godinu zabilježila kao najbolju u 19-godišnjoj povijesti. Prema sadašnjim pokazateljima, i 2010. će ponoviti dobre rezultate. Tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom rekreativno-sportske opreme, fitness opreme, bicikala, skutera i rola od travnja ove godine posluje i na slovenskom tržištu. "Trenutačno smo prisutni na 30-ak prodajnih mjesta u Sloveniji", kaže Maja Cavar Babić, direktorica odjela strateškog planiranja i marketinga X-plorera. Tvrtka je prisutna i na 160 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, a već pet godina i u Srbiji na 20-ak prodajnih mjesta.

Prema podacima Fine, ukupni prihod tvrtke porastao je lani 14,5 posto, na 27,31 milijun kuna, a dobit je povećana sa 38 na 50 tisuća kuna.

Izvoz u SAD

X-plorerovi proizvodi prodaju se u trgovačkim lancima Konzum, Metro, Hervis, InterSpar, Mercator, Mercatone i Kaufland. Upravo im je dobra suradnja s prodajnim lancima Hervis i InterSpar u Hrvatskoj otvorila vrata ulaska na slovensko tržište. "Naši su proizvodi dizajnirani prema potrebama naših partnera", pojašnjava Cavar Babić. To konkretno znači da su trgovačkim centrima široke potrošnje namijenjeni proizvodi prilagođeniji ciljanoj publici - jeftiniji i za manje zahtjevne kupce.

MAjA CAVAR BABIć, direktorica odjela strateškog planiranja i marketinga X-plorera, kaže kako im je plan 2011. ući na američko te dalje na europsko tržište, osim Slovenije Snimio Saša ĆetkoviĆ

Hervis, kao specijalizirana trgovina sportske opreme, posve je drukčije tržište, objašnjava Cavar Babić. Različiti zahtjevi prodajnih lanaca doveli su do razvoja čak 52 različita modela bicikala te više od 50 modela u novoj liniji kućne fitness opreme. "Ulazak na slovensko tržište za tvrtku je ispitivanje mogućnosti rada u Europskoj uniji", kaže Maja Cavar Babić. Naime, strogi europski propisi traže da sva sportska oprema ima EN normu, što od ove godine ima kompletan Xplorer asortiman.

Proizvodnja u Kini

"Naš je strateški plan 2011. ući na američko te dalje na europsko tržište pa su slovenska iskustva za nas iznimno važna", kaže Cavar Babić i dodaje da upra-

vo pregovaraju s dva velika američka lanca, jednim specijaliziranim za sport i rekreaciju i jednim široke namjene.

Jedna od prvih podružnica osnovana je u Kini, gdje se proizvodi dio Xplorerova asortimana. Drugi se dio proizvodi na

Mazda poziva

Besplatan servis stotinjak auta

Zagreb. Mazda pokreće poseban servisni program u Europi na određenim modelima Mazde3 i Mazde5 zbog problema na sustavu servo upravljanja. U Hrvatskoj bi se to moglo odnositi na stotinjak automobila, čiji će vlasnici od listopada biti pozvani na besplatan servis, izvijestili su iz tvrtke Mazda Motor Croatia. Iz Mazde ističu da bi problem s tim sustavom moglo imati

nekoliko modela proizvedenih u razdoblju od 2. travnja 2007. do 30. studenoga 2008. - prva generacija Mazde3 pogonjena 1,6-litarskim dizelskim motorom ili dvolitarskim benzincem i Mazde5 pogonjene 1,8 ili dvolitarskim benzincem. Iz Mazde ističu da su vozila u potpunosti ispravna za vožnju i ne postoji nikakav sigurnosni problem te da u Europi nije prijavljen ni jedan slučaj koji je izazvao nesreću. Preinaka zbog koje ih se poziva u servis besplatna je i trajat će 90 do 110 minuta. H

ovit ćemo ultate LOGIČAN SLIJED

Uložili i u vile za iznajmljivanje Od 2008. godine tvrtka X-plorer širi poslovanje u segment turizma. Tako se trenutačno dovršava projekt Plaza Istra, a riječ je o dvjema ekološkim vilama u selu Čabrunići pokraj Bala namijenjenim iznajmljivanju. "Projekt je dovršen uz potporu jedne inozemne banke, a tvrtka je krenula u njega jer se nekako logično nadovezuje na portfelj proizvoda za zdravlje i rekreaciju koje nudimo", kaže Maja Cavar Babić.

Tajvanu, a osnovni razlog takvog dislociranja proizvodnje su niže cijene. "Čak 99 posto proizvođača sportske opreme ima proizvodne pogone u Kini", pojašnjava ona. Servisnu mrežu X-plorer uspostavlja putem ugovora s postojećim servisima, a takvu je politiku štednje tvrtka uvela još 2008., s prvom pojavom svjetske financijske krize, odlučivši da se unajmljuju sve usluge i servisi koji bi tvrtki mogli trebati. Jedna od politika štednje tvrtke jest i izbjegavanje stvaranja zaliha. Tako je plan tvrtke bio da se sav asortiman za 2010. distribuira u prodajne lance, što je i ostvareno. "Dobar su primjer bicikli. Ove smo godine putem

naših prodajnih kanala prodali oko 20.000 bicikala te mjerimo 25 posto udjela u tržištu bicikala i oko 30 posto udjela u tržištu kućnog fitnessa. Ovogodišnji smo plan nekoliko puta revidirali i sada na zalihama imamo samo stotinjak artikala", kaže Maja Cavar Babić. Ove je godine, nastavlja, proizvedena roba u vrijednosti oko milijun dolara samo fitness asortimana. "Ove smo godine utvrdili da će kućne teretane, odnosno višefunkcijske sprave za fitness i trake za trčanje biti pravi hit. To se pokazalo i u prodajnoj mreži, iako je riječ o velikim proizvodima koji zahtijevaju dosta mjesta", kaže Maja Cavar Babić. Iva Ušćumlić Gretić

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

Japan

poticaji zelenim tehnologijama Tokio. Subvencije usmjerene na poticanje korporativnih ulaganja u tvornice koje proizvode ekološki prihvatljive proizvode jedan su od sastavnih dijelova novog paketa gospodarskih poticaja japanske vlade, koji bi trebao biti predstavljen idući mjesec, prenosi u petak japanski tisak. Novi paket poticaja koji razmatra premijer Naoto Kan također bi trebao sadržava-

ti poticaje usmjerene na razvoj programa pomoći pri zapošljavanju, a predviđeno je i veće financiranje malih i srednjih tvrtki, prenosi poslovni dnevni list Nikkei ne navodeći izvore. Izvješće je objavljeno uoči planiranog sastanka premijera s guvernerom japanske središnje banke Masaakijem Shirakawom u ponedjeljak, na kojemu će razgovarati o aprecijaciji jena, koji je nedavno skočio na najvišu razinu u 15 godina prema dolaru, dovodeći tako u pitanje krhki na izvoz orijentiran gospodarski oporavak. H

nJeMačKa

nadoknađeno pola izgubljenog BDp-a

Berlin. Njemačka vlada revidirat će naviše svoju prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2010. nakon neočekivano snažnog skoka gospodarskih aktivnosti u drugome tromjesečju, priopćilo je u petak njemačko ministarstvo financija. Vlada u Berlinu očekivala je rast u visini 1,4 posto u 2010.,

brojku koja će sada vjerojatno biti revidirana naviše s obzirom na 2,2-postotni rast u drugome tromjesečju ostvaren zbog snažnog rasta izvoza. Očekuje se da će revidirane prognoze biti objavljene u listopadu. Njemačka središnja banka povisila je u četvrtak prognozu stope rasta u ovoj godini na tri posto, s prijašnje procjene od dva posto. Ekonomisti banke ističu da je Njemačka dosad uspjela nadoknaditi više od polovine BDP-a izgubljenog u svjetskoj gospodarskoj krizi. H

Poljanec Borić: Mujo me prisilio da glasam za Rovinj DanI HRVaTSKOG TURIZMa Znanstvenica Saša Poljanec Borić tvrdi da je državni tajnik Ivo Mujo od nje kao članice organizacijskog odbora tražio da glasa za Rovinj kao novu lokaciju manifestacije Dani hrvatskog turizma i optužuje ga za kršenje procedure. U Ministarstvu to nazivaju nesporazumom Izbor Rovinja za mjesto u kojem će se ove godine u listopadu održati Dani hrvatskog turizma obilježio je i mali sukob među članovima organizacijskog odbora te manifestacije. Dok jedna članica odbora optužuje za kršenje procedure, drugi tumače da je riječ samo o nes-

porazumu. Dani hrvatskog turizma najveća su turistička manifestacija, koja se održava krajem godine i okuplja 1500 sudionika iz turističkog sektora. Zajednički je organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska

komora i Hrvatska radiotelevizija. Svaka institucija nominira člana u organizacijski odbor manifestacije i osniva se Povjerenstvo za odabir lokacije koje na temelju natječaja bira domaćina eventa. Prošle je godine to bio Bol na Braču, a ove godine Rovinj. Međutim, Saša Poljanec

SaŠa pOLJaneC BORIĆ, znanstvenica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i voditeljica istraživanja kontrole kvalitete u turizmu u sklopu akcije Turistički cvijet

››

Snimio hrvoje knez

Državni tajnik je kazao da zove po nalogu ministra i tražio da se složim s tim da manifestacija bude u Rovinju

Borić, znanstvenica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (ujedno voditeljica istraživanja kontrole kvalitete u turizmu u sklopu akcije Turistički cvijet), požalila se kako je državni tajnik Ivo Mujo telefonski od nje tražio da glasa za Rovinj.

Bez pisanog traga

"U organizacijski odbor imenovao me HGK. Državni tajnik je kazao da zove po nalogu ministra i tražio da se složim s tim da manifestacija bude u Rovinju. Ali ja ne želim tako raditi, bez ikakvog pisanog traga o sastanku i izboru lokacije. To je kršenje procedure", reagirala je Poljanec Borić. Za objašnjenje smo upitali resorno Ministarstvo turizma, a sutradan je stiglo priopćenje. "Povjerenstvo je predložilo da se Dani hrvatskog turizma prvi put održe u Istri, tj. u Rovinju, od 20. do 22. listopada, što je prihvatio i organizacijski odbor", stoji u priopćenju. Neslužbeno doznajemo da je HGK kasnio s imenovanjem svog člana u organi-

zacijski odbor te su Poljanec Borić imenovali naknadno, nakon što je odbor praktički već odradio posao oko natječaja, obilaska svih kandidiranih lokacija i izbora Rovinja. Kako lokacija mora biti jednoglasno izabrana, telefonski su tražili pristanak i Saše Poljanec Borić te je tako 'došlo do nesporazuma', tumači jedan član odbora. Pritom dodaje kako je nepisano pravilo da se jedne godine DHT održava na južnom, a druge godine na sjevernom Jadranu, pa je zato ove godine kocka pala na Rovinj.

Mjera za pomoć

Poljanec Borić pak smatra da bi se u izbor lokacije trebali uzeti i drugi faktori, primjerice, pomoć destinaciji u kojoj je te godine podbacila sezona. "To je velik i skup event za koji se izdvaja novac iz proračuna pa bi radi ravnomjerna razvoja od velike pomoći bilo organizirati ga u mjestu gdje su te godine rezultati sezone bili slabiji", zaključuje ona. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

moja lisnica

luKsuZ IlI potReba Do mjesečnog troška za najprodavaniji automobil u Hrvatskoj, Opel Astru, došli smo zbrajanjem anuiteta kredita, osiguranja bez kaska, godišnjeg servisa, guma i benzina, i to uz prilično malu kilometražu. Za isti iznos svaki mjesec možete na tjedan dana unajmiti automobil, a na posao se možete voziti i taksijem

Ponedjeljak 23/8/2010

IsplatI lI se automobIl?

Mjesečno košta najmanje 3500 kuna... D vojbu je li automobil luksuz ili potreba aktualizirala je gospodarska kriza koja je natjerala građane na štednju. Iako je i dalje

velik broj onih koji smatraju da im je automobil nužan u svakodnevnom životu, pad prodaje novih vozila u posljednje dvije godine daje do znanja kako su ljudi počeli razmišljati o svim mogućim

načinima uštede. A neposjedovanje vlastitog automobila, osobito za ljude koji žive u gradovima, može biti velika ušteda i bez velikog odricanja. Računica za sve posto-

jeće i potencijalne vlasnike je jednostavna. Cijena srednjeg modela najprodavanijeg automobila u nas, Opel Astre, kreće se oko 110 tisuća kuna. Mjesečna rata kredita za taj automobil na

pet godina, prema računici domaćih banaka, iznosi oko 2250 kuna. Za registraciju istog vozila, tehnički pregled i obvezno osiguranje bez popusta, godišnje je potrebno izdvo-

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > Automobili > Krediti

14-15

7,28 5,71 kuna za euro iznosio je srednji tečaj HNB-a pa je prošli tjedan kuna u odnosu na euro oslabila 0,7 posto

kunu za dolar bio je srednji tečaj HNB-a u petak, što znači da je kuna u odnosu na dolar u tjedan dana oslabila 1,5 posto

1873,22 boda zaključna je vrijednost Crobexa pa je prošli tjedan porastao 1,47 posto

96,42 150,2 boda završio je Crobis trgovanje u petak i tako u tjedan dana izgubio 0,12 posto

obračunske jedinice zadnja je vrijednost Mirexa, koji je prošli tjedan porastao 0,6 posto

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

jiti oko 4800 kuna. Cijena godišnjeg servisa, ako imate sreće i ne dođe do neželjenih i neplaniranih kvarova, kreće se između 1300 i 1500 kuna. Toj svoti, barem u prvoj godini, treba dodati i 1500 kuna za četiri zimske gume srednje klase. Stoga ukupni godišnji troškovi registracije, servisa i guma na mjesečnoj razini iznose oko 600 kuna. Prosječan vozač u Zagrebu na putu do posla i povratak kući dnevno napravi 20-ak kilometara. Uz tih stotinjak kilometara tjedno zbog poslovnih obveza, vozači još barem toliko naprave i u svoje slobodno vrijeme. Za 800 kilometara gradske vožnje ovaj model automobila potroši 70-ak litara benzina, odnosno "odgrize" još 600-tinjak kuna mjesečno iz novčanika.

Gradska vožnja

Pojednostavnjeno, najprodavaniji model automobila u Hrvatskoj njegovog vlasnika, isključivo za prosječne potrebe gradske vožnje, košta

oko 3500 kuna mjesečno. S obzirom na to da je prosječna hrvatska plaća samo nešto iznad pet tisuća kuna, jasno je koliki dio novca odvajamo na svog limenog ljubimca.

Malo mjesta za uštede

Poražavajuće po sve vlasnike je to što u toj svoti ne postoji previše prostora za uštedu. Nju je moguće ostvariti samo praveći manju kilometražu odnosno manjom potrošnjom goriva. No s obzirom na to da je u ranijem izračunu već uzet primjer vrlo skromne kilometraže, svako daljnje reduciranje korištenja automobila u potpunosti bi dovelo u pitanje njegovu opravdanost. Smanjenje pritiska na budžet uslijedit će tek nakon pet godina završetkom kreditnih obveza. No tada će automobil koji smo s kamatama platili oko 140 tisuća kuna vrijediti samo 50-ak tisuća, a i godišnji servisni troškovi će bitno porasti.

REDOVNI I OBVEZNI TROŠKOVI AUTOMOBILA: Anuitet kredita (110.000 kuna na pet godina): 2250 kuna Registracija, tehnički pregled i obvezno osiguranje bez popusta: 4800 kuna Cijena godišnjeg servisa: 1300-1500 kuna Četiri zimske gume: 1500 Gorivo (800 km mjesečno): 600 kuna MjEsEčNO: 3500 KUNA

Hrvoje Reljanović

KAKO ZAMIJENITI AUTOMOBIL?

Umjesto vlastitog automobi Dok ljudi u gradovima i mogu o tome razmišljati, automobil bi zaista teško bilo nadomjestiti ljudima iz ruralnih sredina. Slabo razgranane linije javnog prijevoza koje rijetko prometuju stanovnicima izvan najvećih gradova uvjetuju posjedovanje vlastitog prijevoznog sredstva. Međutim, u gradu je zamjenski prijevoz puno jednostavnije pronaći. Primjerice, mjesečna pokazna karta za gradski prijevoz za zaposlene u Zagrebu košta 290 kuna. Ona pruža neograničenu mogućnost korištenja 134 dnevne i četiri noćne autobusne linije te 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije. Nakon kupnje pokazne karte u planiranom budžetu od 3500 kuna ostaje još uvijek dovoljno novca za tjedni najam

AKTIVNA MIROVINA

Četvrtina Amerikanaca nakon 65. nastavlja raditi Dok se u Hrvatskoj vode žestoke rasprave o opravdanosti izjednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca, ali i potrebe produljenja radnog vijeka zbog održivosti mirovinskog sustava, u SAD-u čak četvrtina ljudi nastavlja raditi nakon

navršene 65 godine. Naime, u kategoriji građana u dobi između 65. i 74. godine, iako to po zakonu ne bi trebali, radi njih 25 posto, u skupini od 75. do 84. godine radi ih 9 posto, a od onih starijih od 85 godina radi tri posto, pokazuju to podaci američkog ureda za popis. A isplati li im se raditi nakon što odu u mirovinu? Podaci pokazuju da 20 posto umirovljenika koji nastave raditi svoj bankovni račun godišnje obogati za više od 75.000 dolara, polovica ih zasluži između 25 i 75 tisuća

dolara godišnje, a nešto više od četvrtine manje od 25.000 dolara. Zanimljivo je i da gotovo 40 posto njih ostaje na menadžerskim pozicijama ili stručnjaka u svojem području rada. Prema sadašnjem zakonu, Amerikanci mogu u mirovinu s navršene 62 godine starosti i u prosjeku u mirovini uživaju 18 godina. No postoji jaka politička inicijativa da se taj rok poveća i da se ne može u mirovinu prije navršenih 67 godina, i to za sve one rođene nakon 1959. godine. I. P.

STARIM KLIJENTIMA VIŠE, NOVIM NIŽE KAMATE DODATNI TROŠKOVI Kasko (najpovoljnija polica - Mini): + 600 kn Bolji i sigurniji set guma: +2000 kn Trošak goriva za veću kilometražu: +400 do 500 kuna mjesečno ZAJEDNO MJESEČNO: NEŠTO MANJE OD 3800 KuNA

ila ZET, rent-a-car ili taksi istog automobila (rent-a-car). Dnevni najam primjerice Opel Astre iznosi između 500 i 600 kuna, no za višednevni najam (primjerice za sedmodnevni godišnji odmor) odobrava se određeni popust. Za manje zahtjevne korisnike postoje i jeftiniji modeli koje je moguće unajmiti već za 300-tinjak kuna dnevno. Zagrepčani s velikim nestrpljenjem očekuju i najavljeni skori dolazak riječke taksi-tvrtke, koja vožnju do 5 kilometara naplaćuje samo 20 kuna. Po tom cjeniku gotovo ispada da bi se Zagrepčanima više isplatilo svakodnevno voziti na posao i kući taksijem nego kupovati skup automobil.

Smiju li banke sniziti kamate samo na nove kredite? Erste banka za određene modele novoodobrenih stambenih kredita spušta kamate, a istodobno starim klijentima neće spuštati kamate. To joj dopušta Zakon o obveznim odnosima, objašnjava nam sudska vještakinja Domaće poslovne banke u posljednje vrijeme nude kredite po povoljnijim kamatama, ali to se isključivo odnosi na novoodobrene kredite pa se građani sa starim kreditima ne trebaju nadati povoljnijim kamatama. Primjerice, Erste banka je za određene modele novoodobrenih stambenih kredita snizila kamatne stope, a do kraja godine zaračunavat će i upola niže naknade za obradu stambenih i adaptacijskih kredita. No, ima li što sporno u tome što za isti kredit postoje različite kamatne stope?

Računanje kamata

Odgovor se nalazi u Zakonu o obveznim odnosima po kojem najnovija kreditna ponuda obvezuje banku samo za novosklopljene kredite, ali je ne obvezuje na mijenjanje uvjeta kreditiranja prije sklopljenih kredita koje su individualno potpisali potrošači u vrijeme kada su bili odobreni. Međutim, u vezi s bankarskim računanjem kamata postavlja se i drugo

MARIJA DULJKOVIĆ, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Snimio Saša ćetković

pitanje. Kako banke određuju kamate i kako ih mijenjaju na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, kakvih je najviše u Hrvatskoj? Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije, kaže da ugovorne kamatne stope kod svih vrsta kredita pravnim i fizičkim osobama mogu biti ugovorene i kao promjenjive, ali promjena mora ovisiti o promjeni referentne kamatne stope, koja mora biti naznačena u sklopljenim ugovorima.

Pazite što potpisujete!

"Ako sklopljeni ugovor ne sadrže referentnu kamatnu stopu, smatram da je promjena kamatnih stopa u tom slučaju bilo na više ili na niže jednostrana od-

luka kreditora, u ovom slučaju banke, u dvostrano obvezujućim ugovorima te da je suprotna Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača", kaže Duljković. Ističe kako bi potrošači prilikom sklapanja ugovora o kreditu trebali inzistirati na odredbama ugovora prema kojim se unaprijed definiraju uvjeti promjene kamate, koja se ne bi smjela mijenjati jednostranim odlukama banke, te zahtijevati da se svaka promjena ugovorenih uvjeta mora provesti uz odobrenje korisnika kredita. U protivnom se potrošači izlažu riziku promjene kreditnih uvjeta bez njihova znanja i odobrenja.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa

Petrokemija

Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR Aureus Balanced ZB aktiv

13,13%

16-17

Rabac

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

Tjedni dObiTniK/GUbiTniK

> Automobili > Krediti

-8,85%

naJGOriH 5 FOndOVa 4,69 4,52 4,32 3,31 2,98

KD Victoria OTP euro obveznički C-Zenit Aureus US Equity Raiffeisen World

Tjedni pregled

-1,80 -1,17 -0,89 -0,59 -0,40 Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STambeni KrediT (KUPnJa neKreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49% Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

OTP

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa «Vaša sretna zvijezda»

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare

lOmbardni KrediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KrediT Za TUriZam (Za KUP., iZG., dOG. i reKOnST. ObJeKaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

VRSTA ZARAĐENA KAMATE

VRIJEDNOST

KAMATA PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dječja štednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oročena devizna štednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna štednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Partner Banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Volksbank

Bonus štednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dječja štednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlovačka Banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

HPB Partner Banka OTP Karlovačka banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Volksbank OTP Splitska banka RBA

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

Karlovačka Banka

PBZ

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA Volksbank ERSTE RBA Banco Popolare PBZ Splitska banka

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju motornih vozila temeljem Ugovora s autokućama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Za kupnju novog automobila Model II Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

TREĆA SREĆA

Skupština Varteksa 24. 9.

Nakon ranijeg otkazivanja zbog nedostatka kvoruma, skupština dioničara Varteksa održat će se 24. rujna u podne u varaždinskom hotelu Turist. Osim razrješnica Upravi i Nadzornom odboru, ponovno će se izabirati Nadzorni odbor, u koji su ponovno predloženi Stjepan Igrec, Artur Gedike i Milan Horvat. Tvrtka planira gubitak od 98,9 milijuna kuna iz 2009. pokriti budućom dobiti. J. J.

KUPOVINA SIGURNOSTI

Intel preuzima McAfee za 7,68 milijardi dolara Hardverski div i najveći svjetski proizvođač procesora Intel objavio je da će preuzeti tvrtku McAfee za oko 7,68 milijardi dolara u gotovini, tj. po cijeni od 48 dolara za dionicu, što je jedna od najveći transakcija u IT branši u ovoj godini. Kako se doznaje, tvrtka McAfee nastavit će poslovati kao samostalna kompanija u vlasništvu Intela, a odgovarat će Intelovu odjelu za softver i usluge, objavili su iz Intela. Akvizicija će biti dovršena nakon što regulatorna tijela odobre akviziciju, a trenutačno su je potvrdile uprave obiju kompanija. Ulazak Intela na tržište koje ima dosad nije bilo primarno u kompaniji opravdavaju činjenicom da je sigurnost danas jedna od najvažnijih stvari u svijetu računala. "U prošlosti su energetska učinkovitost i povezivost definirale zahtjeve računarstva. U budućnosti će im se pridružiti i sigurnost kao treći stup svega što ljudi očekuju od računarstva", komentar je glavnog izvršnog direktora Intela Paula Otellinija. McAfee je jedna od najvećih tvrtki koje se bave računalnom sigurnošću, a u posljednjih godinu dana odlično je poslovala, s oko dvije milijarde dolara prihoda

bROjKA

74,72 dolara iznosila je cijena barela sirove nafte u petak na burzi u New Yorku, što je najniže u šest tjedana

drazen.tomic@business.hr

Regulator spušta loptu

dolara po dionici platit će Intel za McAffe

Odlukom izvanredne glavne skupštine društva PP Orahovica upisani temeljni kapital u iznosu 53,05 milijuna kuna, podijeljen na 165.803 redovnih dionica na ime svaka nominalne vrijednosti 320 kuna, smanjuje se smanjenjem nominalne vrijednosti dionica sa 320 na 100 kuna. Temeljni kapital smanjuje se za 36,47 milijuna kuna i iznosi 16,58 milijuna kuna. Istodobno se temeljni kapital

OŠTAR PAD Pojeftinjenje nekretnina čak 50 posto u najvećim kineskim gradovima zaprijetio je rastom nenaplativih kredita, ali iz središnje banke poručuju da rezultati testa ne znače ujedno prognozu te da nema govora o promjeni regulatorne politike Test na stres kineskih banaka pokazao je da će 50postotni pad cijena nekretnina voditi velikom rastu loših nekretninskih zajmova, javljaju kineski mediji pozivajući se na rezultate testiranja banaka. Test je pokazao da su mnoge banke dosad zabilježile samo 1 posto nenaplativih kredita u ukupnom kapitalu, ali da bi prepolovljivanje cijena nekretnina taj omjer moglo podignuti za dodatna 2 postotna boda, javio je list 21st Century Business Herald pozivajući se na bankarske izvore.

bROjKA

Dokapitalizirana PP Orahovica

društva povećava za 70,75 milijuna kuna, na 87,33 milijuna kuna. Povećanje temeljnog kapitala provedeno je uplatom novca i izdavanjem 707.547 novih redovnih dionica na ime pojedinačne nominalne vrijednosti 100 kuna po cijeni izdanja od 106 kuna. Ulog u novcu uplatio je u cijelosti dioničar M SAN Ulaganja d.o.o., čime je upisao 707.547 novih dionica ukupnog nominalnog iznosa 70,75 milijuna kuna, što je 100 posto nominalnog povećanja temeljnog kapitala. B. S.

Kineski test na str se rast nenaplativi

u prošloj godini. Dobri poslovni rezultati vjerojatno su bili važan faktor u Intelovoj odluci o preuzimanju, objašnjavaju dobro upućeni u transakciju. S druge strane, prema riječima Renee James, Intelove više potpredsjednice, sigurnost koja će dodatno poboljšati hardver dovesti će do pomaka u uspješnom suprotstavljanju sve sofisticiranijim prijetnjama. U Intelu dodaju kako će omogućiti kombinaciju sigurnosnog softvera i hardvera, koja će rezultirati boljim i sigurnijim proizvodima za privatne korisnike, korporacije i vlade. Analitičari smatraju da taj potez naglašava "mobilnu i wireless" strategiju Intela, koja je više usmjerena na sigurnost svojih korisnika. Posebnu pozornost posveti će širenju serije proizvoda namijenjenih mobilnim uređajima i pametnim telefonima. Dražen Tomić

M SAN

Primjerice, China Marchent Bank, koji je na kraju srpnja imao samo 0,12 posto nenaplativih hipotekarnih kredita, očekuje skok na 2 posto, javio je list. Krediti građanima za kupnju stanova, pogotovo oni izdani 2009. i 2010. godine, osjetljivi su u trenuci-

ma kada u većini kineskih gradova cijene nekretnina snažno padaju. Mediji, međutim, dodaju kako se očekuje da bi adekvatnost kapitala kineskih banaka trebala ostati snažna, čak i u ekstremnim scenarijima, jer sumnjivi nekretninski zajmovi čine samo manje od petinu ukupnih bankarskih kredita. Takvi krediti developerima i kupcima stanova na kraju srpnja dosegli su vrijednost 8,7 tisuća milijardi juana, odnosno 1,3 tisuće milijardi američkih dolara, odnosno 18 posto ukupnih zajmova, pokazuju statistički podaci Kineske centralne banke. Kineski bankarski regulator zatražio je od banaka da provedu test o utjecaju velikog pada cijena nekretnina u najvećim kineskim gradovima, ali je regulator smanjio paniku dodavši da hipotetski scenariji provjeravani u testu

na stres ne znače da je takva i prognoza, ni da će rezultirati promjenom politiku središnje banke.

Političke reforme

Na ukupne političke promjene kako bi se sačuvao gospodarski rast u Kini u subotu je pozvao tamošnji premijer Wen Jiabao prilikom posjeta gradu Shenzhenu. Njegov poziv pokazuje sve veću zabrinutost Partije da bi sve manja politička odgovornost, koja rezultira korupcijom i zloupotrebama, mogla urušiti ekonomske izglede zemlje. "Bez osiguranja političkog restrukturiranja Kina bi mogla izgubiti sve ono što je postigla tijekom gospodarskog restrukturiranja. U pitanje onda dolazi i modernizacija cijelog društva", kazao je Wen Jiabao. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

NA PROLJEĆE

ECB povlači hitne zajmove

AxEL WEBER, guverner Bundesbanka i član Upravnog vijeća ECB-a arhiva business.hr

Europska središnja banka mogla bi već u prvome tromjesečju iduće godine razmotriti mogućnost povlačenja mjera odobravanja hitnih zajmova uvedenih radi lakšeg izlaska iz financijske krize, kazao je član Upravnog vijeća središnje banke Axel Weber, a prenose u petak europski mediji. "Mislim da će se rasprave o ukidanju tih mjera odvija-

ti uglavnom u prvom tromjesečju", kazao je Weber, također čelnik njemačke središnje banke Bundesbank, u intervjuu za Bloomberg televiziju u četvrtak u Frankfurtu. Webera, člana Upravnog vijeća ECB-a koje odlučuje o monetarnoj politici te banke, smatraju najvjerojatnijim nasljednikom sadašnjeg čelnika ECB-a Jean-Claude Tricheta, čiji mandat ističe iduće godine. "Očito je da moramo pokrenuti proces normalizacije", istakao je Weber.

U svojim komentarima o trajanju mjera izdavanja hitnih zajmova bankama u regiji Weber je otišao korak dalje od Tricheta kazavši kako bi se one trebale nastaviti najmanje do kraja godine. No, iz Weberovih komentara proizlazi da ECB smatra kako eurozona, nakon što je Njemačka u drugome tromjesečju predvodila najsnažnijim rastom te 16-člane regije od 2006., dobro izlazi na kraj s dužničkom krizom. Nasuprot tome, američka središnja banka Fed ovaj je

mjesec bila prisiljena najaviti nove mjere poticanja posrnulog američkoga gospodarstva. Weber je kazao i da će ECB idući mjesec vjerojatno povećati raniju prognozu rasta za eurozonu. Banka je u lipnju prognozirala rast eurozone 1 posto u ovoj i 1,2 posto u idućoj godini. Istaknuo je kako nema znakova jačanja inflacije te signalizirao da će ključna ECBova kamatna stopa vjerojatno još neko vrijeme ostati na rekordno niskih jedan posto. B.hr/H

res: očekuje McDonald’s - prva strana ih kredita tvrtka s dugom u juanima PROBIJAJU LED U KINI

Najveći lanac brze hrane izdao je obveznice po kamati od tri posto s rokom dospijeća 2013. godine, a novac će upotrijebiti za daljnje širenje u Kini, gdje samo ove godine planira otvoriti 175 restorana

Američki lanac restorana brze prehrane McDonald’s izdao je u Hong Kongu 29 milijuna dolara vrijedne obveznice utirući tako put stvaranju novoga globalnog obvezničkog tržišta u trenutku kada Kina nastoji kapitalizirati svoj status pokretača svjetske ekonomije. Obveznice su izdane po kamati od tri posto s rokom dospijeća 2013. godine, a McDonald’s je prva strana kompanija koja se tako zadužila na kineskom tržištu.

Šest posto prinosa

Kina je u veljači ove godine promijenila pravila te stranim kompanijama dopustila izdavanje obveznica denominiranih u juanima kako bi ojačala poziciju bivše britanske kolonije Hong Konga kao financijskog središta te pro-

JIm sKINNER, glavni izvršni direktor McDonald’sa, nastavlja širiti junk food lanac u zemljama u razvoju arhiva business.hr

movirala juan na globalnoj razini. Prema podacima Bank of America Merril Lyncha, obveznice kineskih kompanija denominirane u juanu ove su godine donijele 6-postotni prinos. "Ovakva će praksa postati vrlo popularna", izjavio je za Bloomberg Donald Straszheim iz ISI Groupa te istaknuo da stotine globalnih kompanija žele proširiti poslovanje u Kini te sudjelovati u razvoju kreditnog tržišta te zemlje.

sljedeći je Wal-mart WEN JIABAO, kineski premijer, pozvao je na političku reformu kako se ne bi urušili gospodarski temelji zemlje arhiva business.hr

BROJKA

milijuna dolara prikupio je McDonald’s na kineskom tržištu duga prošlog tjedna

Novac prikupljen na kineskom tržištu McDonald’s će upotrijebiti za daljnje širenje u Kini, gdje samo ove godine planira otvoriti 175 restorana. Najveći svjetski maloprodajni lanac Wal-Mart najavio je sličan pothvat. U petak je juan vrijedio 6,7884 dolara, a kineska je

valuta porasla 0,5 posto u odnosu na američku nakon što je Kina u lipnju ove godine okončala dvogodišnje vezivanje juana uz dolar. B. Starčić

BUsINEss tv Kapital Network, Ponedjeljak 23. 8.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, Magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT, Tjedni pregled srbijanskog tržišta EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,31% 365 dana Najniža Najviša

258.21

259.00

258.50

0.37%

6,089

1,574,388.55

21,168.19

225.51

332.84

492.99

488.05

0.22%

1,392

679,775.40

1,255.32

354.99

517.00

IPK Kandit Čakovečki mlinovi Rabac, ugostiteljstvo i turizam Dalekovod Atlantic grupa

825.00

840.16

839.99

-1.18%

658

550,011.81

1,172.22

723.23

1,195.95

1,342.23

1,350.01

1,350.00

0.60%

384

518,367.25

1,797.73

1,231.00

1,777.00

232.50

0.22%

1,786

415,245.00

166.26

191.00

345.00

21.94

22.50

22.01

-2.95%

11,617

258,109.33

165.07

21.58

61.49

3,299.99

3,300.01

3,300.00

3.13%

188,100.02

346.50

2,107.10

3,799.21

71.10

-8.85%

2,194

155,993.40

71.97

60.00

81.01

280.74

284.96

284.94

1.04%

463

131,558.97

653.60

270.20

443.00

697.50

700.00

697.50

-0.36%

186

130,022.07

1,722.82

518.07

760.00

Tehnika

1,020.00

1,050.00

2.84%

123

128,715.59

198.93

949.03

2,769.99

Institut građevinarstva hrvatske

4,375.00

1,701.00

1,705.17

1,701.00

-1.39%

127,693.24

269.74

1,600.00

Hidroelektra niskogradnja

151.00

157.27

151.00

-3.82%

780

119,555.94

94.21

151.00

370.00

Jadroplov d.d.

139.21

142.20

140.00

0.00%

628

87,666.27

229.13

124.01

209.00

Viadukt Ina-industrija nafte d.d. Petrokemija

220.00

224.99

224.96

0.65%

382

84,648.89

102.76

216.01

498.99

1,652.00

1,656.02

1,652.11

0.01%

74,348.79

16,521.10

1,393.00

1,940.00

126.00

133.49

1.08%

573

73,756.90

446.01

105.50

192.99

Luka ploče

1,622.13

1,633.00

1,622.13

-0.60%

52,196.48

361.11

1,200.00

2,093.00

Plava laguna

1,350.00

1,366.01

1,350.00

-1.10%

50,489.09

737.53

1,206.77

1,799.50

Dom holding

36.20

38.59

4.86%

1,308

49,794.47

288.16

28.70

54.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

17.00

0.59%

2,861

48,637.00

32.65

12.69

37.05

Belišće Liburnia riviera hoteli Badel 1862 Franck prehrambena industrija,

440.00

450.00

440.00

1.60%

100

44,500.00

512.30

290.00

580.00

2,300.00

2,340.00

-1.47%

44,065.00

708.18

1,413.01

2,890.00

72.49

72.50

0.00%

500

36,249.00

54.53

58.00

144.00

700.05

730.00

700.05

-6.41%

35,817.47

299.04

700.05

944.00 29.01

Fima validus

13.34

13.58

1.80%

2,176

29,533.95

36.69

10.55

Magma d.d.

59.98

64.99

59.98

-7.71%

481

29,038.18

292.35

48.11

78.00

425.00

429.98

0.23%

26,474.50

590.63

250.05

430.00

Kraš, prehrambena industrija Podravka prehrambena industrija, d.d.

285.00

0.00%

22,800.00

1,544.70

240.00

400.00

Tisak

182.05

185.19

182.05

-1.70%

121

22,067.11

434.48

174.15

369.00

Konzum

177.01

181.00

-1.09%

116

20,746.60

4,109.22

123.00

185.00

Imperial hoteljerstvo

170.00

6.25%

120

20,400.00

108.01

150.00

219.00

Viro tvornica šećera d.d.

328.00

339.98

2.44%

18,086.98

471.44

290.00

505.00

Lošinjska plovidba

144.15

148.30

-1.07%

106

15,304.80

98.24

121.00

179.00

Jadranski naftovod Montmontaža Vaba d.d. banka Varaždin Ledo Žitnjak HTP Korčula Hoteli Baška Croatia osiguranje d.d.

2,630.03

2,651.01

2,630.03

-2.56%

13,171.13

1,953.71

2,005.00

3,750.00

12,989.00

0.00%

12,989.00

104.28

9,301.00

15,000.00

60.00

-3.23%

200

12,000.00

105.91

51.00

99.00

5,994.99

2.48%

11,989.98

1,319.92

4,503.00

7,679.00

85.00

87.10

85.00

-2.41%

138

11,865.32

17.48

81.18

189.00

91.00 100.00

93.00 100.00

0.00% 0.00%

113 100

10,428.72 10,000.00

39.66 28.64

72.10 95.00

185.00 100.00

4,900.00

0.00%

9,800.00

1,507.23

3,251.01

6,000.00

Istraturist Umag d. d.

359.49

359.50

-0.14%

9,706.40

1,680.66

270.00

410.00

Slobodna Dalmacija

25.06

25.24%

350

8,771.00

130.84

20.01

64.98

AD plastik

88.13

0.02%

7,931.70

370.11

43.00

109.30

Prehrambeno-industrijski kombinat

186.00

0.54%

7,812.00

43.42

120.00

221.00

Slatinska banka

104.02

104.03

104.02

0.50%

7,489.54

95.59

93.60

135.00

Uljanik plovidba

555.25

555.28

-0.31%

7,218.55

322.06

533.13

743.00

RIZ-odašiljači

100.00

0.00%

5,300.00

37.42

100.00

265.00

Đuro Đaković holding

27.70

28.50

27.70

-3.69%

156

4,323.00

89.67

22.36

58.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.01

28.54

26.01

-16.07%

160

4,262.80

87.04

15.15

38.70

380.10

-4.98%

3,801.00

126.38

360.09

444.00 5,898.00

Jadranka Zvijezda

Nakon što je dan ranije snažno rasla, cijena Magmine dionice u petak je pala po prilično velikoj stopi, ali još uvijek nedovoljno da bi anulirala dobitke iz prethodnog dana. Doduše, pad se upravo zbog snažnog rasta u četvrtak i očekivao budući da su malobrojni ulagači odlučili zaraditi na razlici.

Redovan promet: 11.032.659,96 Kn Promjene Količina Promet Cijene

486.00

Ingra

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d.

oglas

Najviša

Končar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla,

Izmjena snažnog dnevnog rasta i pada dionice Dom holdinga nastavila se i prošloga tjedna. U petak je narasla gotovo 5 posto, po sličnoj stopi po kojoj je i padala dva dana ranije. Ukupan promet iznosio je gotovo 50.000 kuna, a protrgovano je sa 1308 dionica u 13 transakcija.

Najniža

3,650.00

-1.35%

3,650.00

365.94

2,851.00

Pounje trikotaža

0.79

0.00%

4,465

3,527.35

2.11

0.60

1.30

Atlas nekretnine

33.66

33.67

33.66

-5.18%

100

3,366.40

112.28

20.50

38.67

210.00

1.94%

3,150.00

571.20

55.95

242.00

HG Spot

SN holding

27.50

0.00%

100

2,750.00

9.08

20.08

109.19

Fima proprius d.d.

24.00

25.95

11.56%

100

2,582.50

51.98

19.19

48.75

183.03

188.95

3.72%

2,255.56

1,130.01

162.00

246.00

Luka Rijeka Uljanik d.d.

102.17

1.05%

2,145.57

228.48

61.11

220.00

Ilirija

420.00

-5.62%

2,100.00

104.74

420.00

Zagrebačka banka

208.00

0.81%

2,080.00

13,322.07

190.10

310.00

Auto Hrvatska

368.00

380.00

-1.30%

1,888.00

251.46

368.00

578.99

Tekstilpromet

440.00

0.00%

1,320.00

36.01

405.24

897.00

Adris grupa

256.99

0.78%

1,027.96

1,743.45

235.00

318.99

Hoteli Podgora

25.00

1.21%

900.00

9.16

20.10

54.00

OT-optima telekom d.d.

28.50

7.34%

484.50

80.37

21.28

56.00

4.70

0.00%

352.50

16.01

3.05

10.00

100.00

0.00%

100.00

13.24

100.00

104.50

Velebit, zatvoreni inv. fond, d.d. Brionka

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA FB17 KRKG GRVG RS21 TLSG SAVA PBGS MELR NF1N PETG INDGL KBMR POSR NF2R LKPG

FACTOR BANKA 17. IZDAJA KRKA GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PETROL INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA NFD HOLDING LUKA KOPER

BANJALUČKA BURZA ELVA-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B TLKM-R-A ZPTP-R-A TRZN-R-A BLBP-R-A KRIP-R-A

ELVACO AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1C FBIHKJ DCTKR BSNLR BHTSR TRZHR JPESR BIGFRK3

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J DC TESANJ KRASEVO DD BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO TRZ HADZICI DD JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA ENHL BMBI A2011 AIKB A2015 KMBN A2016 CRNX TIGR FITO TRPP ALFA AGBN TEEN CNTPB

Energoprojekt holding a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Carnex a.d. Vrbas Tigar a.d. Pirot Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Trgopromet a.d. Prokuplje Alfa plam a.d. Vranje Agrobanka a.d. Beograd Termoelektro Enel a.d. Beograd Centroproizvod a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB GRNT OHB MPT SPAZ RMDEN06 STIL SBT TPLF ALK

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog OHRIDSKA BANKA OHRID MAKPETROL SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE

Oznaka

Ponedjeljak 23/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

98,75 66,55 12,17 99,00 92,00 153,10 0,67 136,00 0,80 240,20 9,57 10,50 8,10 2,77 16,01

98,75 67,00 12,72 99,10 93,10 157,00 0,68 136,20 0,81 245,00 9,72 10,85 8,10 2,85 16,43

98,75 66,72 12,45 99,10 93,00 156,06 0,67 136,00 0,81 240,20 9,61 10,50 8,10 2,80 16,07

Promet

valuta: EUR - euro 987,50 66,84 12,51 20,65 92,72 156,01 0,68 136,01 0,81 243,71 9,70 10,57 8,10 2,83 16,28

0,00 % 1500 1.481.250,00 -0,55 % 7164 478.844,16 -0,64 % 7688 96.188,94 0,10 % 3000 61.964,63 -0,27 % 574 53.221,20 4,04 % 273 42.590,20 -0,74 % 38725 26.141,79 -0,04 % 156 21.218,70 0,00 % 25800 20.774,83 -2,12 % 68 16.572,20 -0,93 % 1409 13.661,87 -0,47 % 1116 11.800,60 -0,12 % 1354 10.967,40 -1,75 % 3451 9.755,81 -0,19 % 468 7.617,05

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,40 31,00 29,42 30,20 1,28 3,92 1,10 2,60 4,60

0,40 31,00 30,00 31,00 1,33 4,00 1,10 2,60 4,67

0,40 31,00 30,00 30,52 1,33 3,92 1,10 2,60 4,60

0,40 0,31 0,30 0,31 1,30 3,94 1,10 2,60 4,63

-1,23 % 0,00 % 0,00 % -1,55 % 4,72 % 0,26 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

319000 81900 56866 38918 5921 1250 3777 1100 365

127.600,00 25.389,77 17.006,72 11.908,97 7.688,88 4.920,00 4.154,70 2.860,00 1.691,60

valuta: BAM - konvertabilna marka 34,00 30,01 26,00 24,51 26,91 83,00 0,50 15,30 21,50 5,00 27,49 3,10

34,50 30,60 26,00 25,00 28,00 83,00 0,50 16,00 21,99 5,00 28,00 3,20

980,00 13.500,00 97,10 2.810,00 84,70 28.500,00 81,76 1.200,00 650,00 5.805,00 780,00 8.110,00 7.499,00 2.600,00 1.400,00

1.048,00 15.000,00 97,17 2.820,00 84,72 28.500,00 82,00 1.200,00 656,00 5.823,00 780,00 8.201,00 7.500,00 2.600,00 1.400,00

79,00 3.301,00 600,00 1.900,00 26.000,00 8.000,00 83,60 179,00 2.700,00 3.550,00 3.853,00

79,50 3.350,00 605,00 1.939,00 26.000,00 8.000,00 83,60 180,00 2.700,00 3.550,00 3.889,00

34,50 30,05 26,00 24,51 27,05 83,00 0,50 16,00 21,99 5,00 27,50 3,20

34,49 1,47 % 119738 30,56 0,13 % 109441 26,00 0,00 % 91791 25,00 -1,96 % 94361 27,97 0,00 % 76319 83,00 -1,19 % 1030 0,50 -25,37 % 102321 15,98 0,00 % 1930 21,69 -0,05 % 705 0,13 -26,47 % 29948 27,50 0,00 % 135 3,18 3,23 % 916

4.130.242,00 3.344.528,71 2.386.566,00 2.358.804,99 2.134.705,63 85.490,00 51.160,50 30.851,10 15.288,56 3.905,00 3.713,17 2.917,10

valuta: RSD - srpski dinar 1.021,00 14.802,00 97,17 2.815,00 84,71 28.500,00 81,78 1.200,00 651,00 5.814,00 780,00 8.136,00 7.499,00 2.600,00 1.400,00

1.020,36 14.802,17 97,17 2.814,74 84,71 28.500,00 81,78 1.200,00 650,60 5.814,01 780,00 8.114,55 7.499,47 2.600,00 1.400,00

3,65 % 5282 13,39 % 223 0,07 % 21000 0,36 % 416 0,00 % 13701 -0,22 % 27 0,00 % 9082 14,29 % 559 -0,15 % 1021 0,16 % 83 0,00 % 539 0,20 % 40 1,01 % 36 18,18 % 100 0,00 % 185

5.389.548,00 3.300.885,00 2.040.535,00 1.170.930,00 1.160.607,71 769.500,00 742.684,86 670.800,00 664.260,00 482.563,00 420.420,00 324.582,00 269.981,00 260.000,00 259.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 79,01 3.343,31 600,76 1.918,14 26.000,00 8.000,00 83,60 179,66 2.700,00 3.550,00 3.865,70

48,59 3.343,31 600,76 1.918,14 26.000,00 8.000,00 51,42 179,66 2.700,00 3.550,00 3.865,70

0,19 % 25458 1.237.116,80 1,31 % 293 979.590,00 0,18 % 855 513.650,00 -0,87 % 187 358.693,00 0,26 % 12 312.000,00 0,06 % 33 264.000,00 0,00 % 3889 199.953,27 2,31 % 918 164.932,00 0,04 % 60 162.000,00 0,00 % 30 106.500,00 0,00 % 27 104.374,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava +4,04% Energoprojekt holding Beograd+3,65% Fabrika duhana Sarajevo +2,58% Stil Kraljevo +1,31% Komercijalna banka Skopje +1,31%

Petrol Soja protein KD ID Luka Koper Tigar Pirot

Bambi Banat

Zavarovalnica Triglav

business.hr

2,12% -2,08% -1% -0,19% -0,15%

+13,39 -2,87 Jedan od većih skokova cijene na Beogradskoj burzi na kraju je tjedna zabilježila dionica Bambi Banata. Vrijednost te dionice, naime, skočila je 13,39 posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 14.802 dinara. Ukupno su 223 dionice promijenile vlasnika, a promet od 3,3 milijuna dinara bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja na Beogradskoj burzi. Prva je sa 5,4 milijuna dinara bila dionica Energoprojekt holdinga.

U petak je samo 4989 eura prometa zabilježeno dionicom slovenskog osiguravatelja. Osim što je zabilježila slab promet, toj je dionici vrijednost pala 2,87 posto. Tijekom dana cijena se kretala od 16,82 do 17,1 eura, da bi posljednja zabilježena iznosila 16,9 eura. Dionica farmaceuta Krke i proizvođača bijele tehnike Gorenja pale su 0,55 i 0,64 posto, dok je dionica Telekoma Slovenije bila u minusu 0,27 posto. Indeks SBITOP pao je u petak 0,13 posto, na 822,62 boda.

REGIONALNI INdEkSI -0,13 % BIRS +0,16% 821,58 822,62 LJSEX 0,00% FIRS +0,34% 1.398,14 3.253,88 Belex15 +0,29% MBI10 +0,65% 2.373,56 638,28 Belexline +0,58% MOSTE -0,13% 493,12 1.229,47 SASX10 -0,12% NEX20 -0,25% 13.603,35 891,57 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,29% WIG20 -0,54% 2.479,64 BuX -0,95% 22.160,20 -0,69% -0,98% ATX -0,21% 2.447,36 indeksa na zatvaranju u -9.34% Stanje petak 20. kolovoza 2010.

FTSE100 5.196,36

dAX 6.017,37

CAC40

3.537,30

MICEX 1,365.77

AMERIčkI INdEkSI dJIA -1,39% S&P500 -1,69% 10.271,21 1.075,63 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,66% četvrtak 19. kolovoza 2010. 2.178,95

investor 22 tjedni koMentar

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

Marko repecki

rošlog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 86,726 milijuna kuna, što je porast 3,64 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex porastao je 1,47 posto i njegova posljednja vrijednost iznosila je 1.873,22 boda, a Crobex 10 tjedan je završio na 995,01 bodova, što je porast 1,44 posto. Nakon što je u tjednu prije prekinut petotjedni rast fondova, prošli je tjedan ponovno pozelenio njihove tjedne rezultate pa su čak 84 od 92 fonda zabilježila rast vrijednosti udjela. Ukupno je 27 fondova poraslo više od jedan posto, a samo su dva zabilježila pad veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je Ilirika BRIC, koji bilježi tjedni prinos 4,69 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je KD Victoria s padom 1,80 posto. Kod mješovitih fondova najveći je rast ostvario Aureus Balanced kojemu je vrijednost uvećana 3,31 posto, a rastom 2,02 posto slijedi ga ZB global. Ni jedan mješoviti fond prošli tjedan nije zabilježio pad vrijednosti udjela. Najuspješniji obveznički bio je Capital One s rastom 0,69 posto, a najveći je pad zabilježio OTP euro obveznički kojemu je vrijednost udjela smanjena 1,17 posto. Kod novčanih fondova po običaju nije bilo gubitnika i ostvarili su rezultate u rasponu od 0,02 do 0,09 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond bio je MP-Mena HR kojemu je vrijednost u 2010. uvećana 12,04 posto. Kod mješovitih fondova vodeći je Raiffeisen Prestige sa 7,45-postotnim prinosom u ovoj godini. Od obvezničkih odnosno novčanih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,14 posto) i Erste Euro-Money (+3,02 posto).

Erste Total East Ilirika Azijski tigar HPB Dionički MP-Mena HR Raiffeisen C. Europe VB CROBEX10 FIMA Equity Raiffeisen HR dionice ZB aktiv Erste Adriatic Equity PBZ I-Stock HPB Dynamic PBZ Equity fond A1 Poba Ico Equity Platinum JIE ST Global Equity OTP indeksni Prospectus JIE AC Rusija Ilirika BRIC HPB Titan MP-Bric HR Capital Two OTP meridian 20 NFD Nova Europa AC G Dynamic EM Platinum Blue Chip Ilirika JIE VB High Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € kn kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn € € € kn

31,4800 58,5746 85,6683 437,1734 61,1300 89,6584 78,9397 68,1800 97,1900 85,0600 61,6000 49,8507 78,5100 79,9200 5487,6700 67,4417 48,5622 37,4279 57,9109 41,8098 111,0856 69,4083 330,5717 68,1500 83,7691 121,8222 10,8122 81,0372 158,1466 47,1895

0,80 0,47 0,42 0,40 0,38 0,31 0,27 0,26 0,22 0,21 0,21 0,21 0,15 0,14 0,12 0,07 0,04 0,04 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,04 -0,06 -0,13 -0,15 -0,27 -0,34 -0,34

-4,40 2,85 -5,53 -3,43 -4,89 -8,73 -8,45 -6,49 -1,58 -6,92 3,13 -2,34 -5,31 -4,34 -3,18 -5,43 -3,58 -7,59 -4,90 -3,37 6,33 -2,00 -0,94 -5,40 -2,59 -1,55 -1,82 -8,00 -5,26 -0,94

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-7,71 10,05 -6,46 8,15 -10,01 -12,09 -10,06 -8,14 0,43 -10,64 -0,05 -3,48 -8,70 -8,10 -7,83 -2,26 -5,33 -12,12 -10,78 -0,60 14,72 0,79 -0,76 -4,24 -6,38 0,30 1,83 1,90 -6,61 -8,10

-11,35 14,74 2,36 12,38 -0,73 N/A -21,24 6,15 10,75 -6,82 20,22 -12,10 2,37 0,82 2,47 6,02 -21,09 1,88 -4,05 25,29 N/A 11,32 11,78 3,15 3,84 -0,69 7,85 13,52 -1,55 2,83

-33,01 -15,20 -3,12 3,69 -8,81 N/A -3,73 -17,92 -0,68 -3,28 -14,50 -16,05 -4,76 -9,47 -17,78 -12,65 -7,09 -30,97 -14,26 -22,35 N/A -11,19 -7,52 -10,83 -7,38 11,67 5,50 -7,70 8,20 -22,92

-7,49 8,97 -5,38 12,04 -5,92 -10,34 -12,74 -1,66 -0,02 -6,34 1,47 -9,23 -4,99 -4,79 -5,00 -4,85 -9,58 -4,51 -8,52 2,80 11,09 0,10 -2,74 -3,43 -3,28 0,44 5,01 2,24 -3,67 -5,70

Imovina

47,391 6,717 39,560 7,119 225,152 7,191 25,737 13,753 498,685 203,997 199,791 22,032 382,156 23,188 5,965 4,875 14,623 132,541 24,364 9,245 14,855 10,545 11,850 6,714 17,532 8,853 12,916 7,522 95,241 13,062

Starost

Datum

2,88 3,24 4,88 2,45 5,34 0,58 6,22 1,94 4,15 4,86 3,09 3,98 4,96 2,25 3,07 2,91 9,82 2,65 3,55 3,45 0,62 3,08 2,44 3,34 2,31 1,79 1,46 2,63 5,82 2,88

19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI PBZ Global fond HPB Global ICF Balanced ST Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced Agram Trust OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Aureus Balanced ZB global AC G Balanced EM ST Aggressive HI-balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced C-Premium

kn kn kn kn € kn € kn kn € kn € € kn € € kn kn

98,5800 102,0939 115,4074 178,2416 151,6800 109,2911 116,4700 67,7953 107,7368 107,4500 81,4998 142,2300 10,8468 64,1193 9,7285 141,4052 8,0548 5,4053

0,50 0,32 0,27 0,16 0,13 0,13 0,03 0,01 0,00 -0,07 -0,09 -0,13 -0,14 -0,19 -0,35 -0,36 -0,49 -0,55

-3,40 -4,15 -7,61 -3,70 -0,90 1,08 -2,05 -3,44 -3,63 3,38 4,04 -0,71 -1,57 -5,55 -0,52 -2,39 -0,21 -6,74

-4,68 -3,74 -12,40 -5,51 -0,62 3,88 -3,15 -6,35 -6,53 N/A 0,03 1,68 2,01 -5,63 -1,61 -3,55 -2,17 -9,94

4,27 2,37 -22,43 -17,92 11,49 7,32 -1,46 0,30 2,39 N/A -0,95 13,92 7,61 -17,02 4,81 2,97 0,87 -8,31

4,69 0,43 2,07 7,89 5,36 7,23 -0,61 -3,09 1,61 N/A -4,88 3,93 5,72 -8,65 -0,32 7,88 -4,60 -15,93

-1,86 -4,15 -10,07 -7,38 3,27 4,16 0,86 -2,61 -5,61 7,45 1,32 3,73 5,24 -9,76 -0,61 -1,13 -2,40 -8,38

289,060 117,921 12,309 11,525 326,057 7,089 105,879 11,754 39,954 134,422 16,148 718,420 13,236 3,493 65,282 42,622 13,045 12,674

8,94 4,88 8,30 7,61 7,98 1,27 9,59 2,11 4,68 0,45 4,09 9,13 1,47 4,91 8,48 4,57 4,59 3,55

19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010

kn € € € € € € € €

158,0800 128,8300 173,4400 129,4900 138,7581 11,3214 125,1817 160,1400 124,9094

0,29 0,13 0,12 0,07 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,26

2,42 1,72 2,48 2,57 1,31 1,51 2,39 0,62 -0,48

4,63 4,97 5,74 5,37 3,15 4,30 4,35 4,60 1,16

10,51 8,12 13,56 4,83 6,28 3,22 7,18 10,31 10,56

8,19 4,66 6,91 4,52 3,92 1,47 4,71 5,29 4,87

6,47 7,05 7,80 8,14 3,65 5,39 4,83 5,42 2,10

11,830 77,147 286,819 100,919 42,160 6,077 47,846 200,398 10,538

5,82 7,45 8,24 7,22 8,52 8,48 4,88 9,13 4,68

19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010

kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn kn € kn € $

133,7825 139,9764 143,1300 115,7595 131,4400 124,8700 137,0100 137,3512 130,7837 121,4562 11,2194 10,5680 107,3667 101,5328 104,5700 161,3380 138,9669 124,1200

0,03 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,74 1,00 0,85 0,80 0,60 1,13 0,88 0,57 0,74 0,70 0,88 0,87 0,76 0,78 1,04 0,47 0,53 0,44

1,54 1,96 1,75 1,58 1,43 2,20 1,82 1,25 1,74 1,26 1,88 1,77 1,85 0,34 2,32 0,92 1,37 1,45

4,53 5,78 5,58 4,41 4,72 4,89 4,74 3,08 5,56 3,76 4,60 4,31 5,03 1,57 N/A 4,05 3,29 3,10

4,49 4,37 4,91 5,39 6,45 4,47 4,46 4,70 5,66 4,26 6,26 4,67 5,74 1,45 N/A 4,86 3,32 4,12

2,38 2,59 2,58 2,11 2,01 2,92 2,40 1,54 2,72 1,92 2,47 2,38 2,35 0,31 3,02 1,42 1,78 2,17

38,667 81,110 952,614 162,554 1026,962 266,179 608,127 104,047 165,234 116,761 70,756 36,176 141,268 5,265 488,282 2330,755 106,617 38,821

6,63 7,87 7,48 2,79 11,39 8,08 7,22 6,90 4,88 4,66 1,90 1,21 1,27 1,06 0,91 10,08 10,08 5,35

19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010 19.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Erste Bond ICF Fixed Income HI-conservative HPB Obveznički ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ST Cash ICF Money Market Raiffeisen Cash VB Cash PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond

investor

PrePorUka rBa

adris držati, ciljana cijena 303 kn

23 > nacionalno > lokalno > svijet

Raiffeisen Consulting dodijelio je povlaštenim dionicama Adris grupe preporuku držati uz ciljanu cijenu od 303 kune. Kako analitičari navode, pad prodaje bio je očekivan iz nekoliko razloga, a ponajprije zbog pada potrošnje duhanskih proizvoda te općenito slabih tržišnih uvjeta.

business.hr Ponedjeljak 23/8/2010

Petodnevni plus Crobexa 1,47 posto Heroji trgoVine Cijeli prošli tjedan rijetki su investitori na ZSE-u polako i vrijedno podizali indekse, pa je Crobex porastao 1,47 posto, a Crobex 10 viši je 1,44 posto Kontinuirani rast vrijednosti obaju indeksa, ali i niska likvidnost obilježili su prošli tjedan na Zagrebačkoj burzi. Crobex je na tjednoj razini porastao 1,47 posto, a Crobex 10 tjedan je zaključio uz rast 1,44 posto. Na dionice je ukupno potrošeno 86,7 milijuna kuna, od čega se više od 11 milijuna kuna odnosi na dionicu HT-a, koja je ojačala 0,19 posto. Povlaštena dionica Adrisa porasla je 2,8 posto, a na nju je prošli tjedan ukupno utrošeno 5,4 milijuna kuna.

Utjecaj negativnih kretanja svjetskih indeksa zbog straha ulagača od recesije s dvostrukim dnom nije se prelio na Zagrebačku burzu, gdje su oba indeksa i na kraju tjedna nastavila trend blagog rasta vrijednosti. Tako je Crobex rastao 0,31 posto, na 1873,22 boda, a Crobex 10 bio je u plusu 0,14 posto i tjedan zaključio na razini od 995,01 boda. Samo je dionica HTa premašila promet od milijun kuna. "Kao što zbog izrazito ni-

snimio saša ćetković

velikoj stopi, ali još nedovoljno da bi anulirala dobitke iz prethodnog dana. Doduše, pad se i očekivao upravo zbog snažnog rasta u četvrtak budući da su malobrojni ulagači odlučili zaraditi na razlici. Izmjena snažnog rasta i pada dionice Dom holdinga nastavila se i prošli tjedna pa je u petak narasla gotovo pet posto, uz promet oko 50.000 kuna.

Biljana Starčić

Bez gubitnika od Skoplja do Ljubljane Dionicom Elvaca trgovalo se u vrijednosti 127.600 konvertibilnih maraka, a dionica Telekoma Srpske ostvarila je 7688 konvertibilnih maraka prometa. Indeks susjedne sarajevske burze SASX-10 na

tjednoj je bazi rastao 0,49 posto, a najlikvidnija je posljednjeg dana u tjednu bila dionica DC Tešnja kojom se trgovalo u iznosu 51.160 konvertibilnih maraka. Slijedila je dionica sarajevskog farmaceuta Bosnalijeka sa

Intel piše povijest

drazen.tomic@business.hr

regija

Svi su indeksi u regiji prošli tjedan zabilježili rast vrijednosti. najviše je rastao banjalučki BirS, koji je tjedan zaključio na razini 821,58 bodova odnosno 1,78 posto više nego prošli tjedan.

komentar

Dražen Tomić

iVica mUdrinić, predsjednik Uprave HT-a, jedinog pravog utočišta malobrojnih ulagača na ZSE-u prošlog tjedna

ske likvidnosti nismo u proteklome razdoblju znatnije pratili pozitivno raspoloženje na svjetskim burzama, tako je sada odsutnost većine ulagača olakotna okolnost zbog koje nemamo snage pratiti negativna kretanja", kazao je za Hinu portfolio menadžer u investicijskom društvu Trcin vrijednosnice Ivan Bašić. Nakon što je dan prije snažno rasla, cijena Magmine dionice u petak je pala po prilično

Također se izdvajaju zatvaranje pogona u Vrsaru tijekom uskrsnih praznika i loši vremenski uvjeti. Turistički je segment nastavio s gubicima, no ostali segmenti su nešto poboljšali svoju izvedbu. Tržište cigareta polako se oporavlja te je stopa od 1,5 posto rasta u duhanskom segmentu vrlo dobra u usporedbi s padom od 1,9 posto u prošlom kvartalu ove godine. Taj je rast prije svega rezultat širenja na nova tržišta, ponajprije ona europska i azijska. B. S.

30.851 KM prometa. U Beogradu je prvo mjesto na popisu najtrgovanijih zauzela dionica Energoprojekt holdinga sa 5,4 milijuna dinara prometa. Indeks Belex 15 prošli je tjedan rastao 1,43 posto. B. S.

renutak kada se Intel odlučio za 7,68 milijardi dolara preuzeti jednog od najjačih igrača na tržištu sigurnosnog softvera McAffe, sve se na tržištu promijenilo. Dosad su softverski igrači ulaziti na tržište hardvera, kao što je to primjerice učinio Microsoft s Xboxom, no povijest se ponovno piše. Najveći proizvođač procesora smatra kako je došlo vrijeme za iskorak jer će budućnost softvera i hardvera, dakle naših računala i mobilnih telefona, ovisiti o sigurnosti. Promijenit će to i budućnost interneta, smatraju neki analitičari, jer danas je oko milijardu uređaja spojeno na svjetsku računalnu mrežu, a do 2020. bit će ih čak 50 milijardi. Bit će tu svega jer sve će biti na mreži, od računala i telefona kao danas, sve do frižidera, perilica, televizora. Kako raste opasnost od hackera, raste ii potražnja za sigurnosnim softverom. Stoga Intelova odluka nimalo ne začuđuje.

Amerikanci nikad zadovoljniji primanjima Nesigurnost na tržištu rada u SAD-u ima i jednu zanimljivu posljedicu na tragu poslovice bolje vrabac u ruci nego golub na grani: istraživanje agencije Gallup pokazalo je da je trenutačno najveći postotak

koji su sudjelovali u Gallupovu istraživanju, a još ih četiri posto smatra da su vjerojatno preplaćeni. Samo 43 posto ispitanika smatra da su potplaćeni, u usporedbi sa 51 posto 2008. godine. Njih 53 posto smatra da su plaćeni upravo onoliko koliko treba. Inače, prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti u SAD-u iznosi 9,5 posto B.hr

Amerikanaca u posljednjih dvadeset godina - od kada postoje Gallupovi podaci - zadovoljan svojom plaćom, prenosi NY Times. Naime, "potpuno zadovoljno" svojom plaćom bilo je čak 38 posto ispitanika

dObiTNici dANA (ZSE) Imperijal hotelijerstvo +6,25% Čakovečki mlinovi +3,13% Tehnika +2,84% Ledo +2,48% Viro +2,44% 30 Raste

GUbiTNici dANA (ZSE) Hoteli Rabac -8,85% Franck -6,41% Hidroelektra niskogradnja -3,82% Vaba banka -3,23% Ingra -2,95%

13 Nema promjene

26 Pada

iNdeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1.121,36 150,20

Prom. 0,14% 0,06%

Sirova nafta 74,43 Prirodni plin 4,27 Zlato 1.231,92 Srebro 18,31 Goveda 98,18

1,31% 1,61% 0,20% 0,40% 3,35%

LeZbiJKe ZARAĐUJU ViŠe

Niže plaće francuskih homoseksualaca

iSTRAŽiVANJA o gay plaćama u Francuskoj potvrđuju slična istraživanja u drugim zemljama arhiva business.hr

Francuski homoseksualci zarađuju u prosjeku 6,5 posto manje u privatnom sektoru do svojih heteroseksualnih kolega sličnih odgovornosti i kvalifikacija i 5,5 posto manje u državnom sektoru prema istraživanju koje je objavio dnevni list Liberation. Jedan od dvojice autora istraživanja Thierry Laurent rekao je da je riječ o odstupanju utvrđenom samo za deklarirane homoseksualce. S kolegom Ferhatom Mihoubijem, također ekonomistom

Centra za proučavanja ekonomskih politika sveučilišta Eyry, zaključke temelji na istraživanju provedenom među 904 ispitanika. Za razliku od homoseksualca, lezbijke čak dobivaju blago višu plaću (2 posto). Podaci iz tog istraživanja u Francuskoj potvrđuju slična istraživanja provedena u inozemstvu, piše Liberation. Francuski zakon o radu određuje da ni jedan djelatnik ne smije biti diskriminiran zbog svoje spolne orijentacije. H

PReUZiMANJA

Kada se spoje Durex i Vanish Proizvođač lijekova i kućnih potrepština engleskonizozemski Reckitt Benckiser objavio je da će za 3 milijarde eura kupiti kompaniju SLL International, poznatu kao proizvođač Durex kondoma. Spajanje dviju tvrtki trebalo bi označiti promjenu smjera poslovanja Reckitt Benckisera, koji je dosad bio okrenut prema potrepštinama za osobnu i

zdravstvenu njegu. Reckitt Benckiser poznat je po svojim proizvodima poput Air Wick osvježivača, lijeku protiv glavobolje Nurofen, čistaču površina Dettolu i Vanishu, odstranjivaču mrlja. Preuzimanje će pomoći većoj promociji glavnih SSL-ovih brendova kao što su Durex kondomi i Sholl proizvodi za njegu stopala.

Hoće li završetak ljetne sezone donijeti veći promet na ZagrebaËkoj burzi, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... …Real Madrid je u ugovor...

s njemačkim reprezentativcem Mesutom Ozilom uvrstio zaštitnu klauzulu vrijednu 250 milijuna eura. Riječ je o odšteti ako bi Ozil prije isteka ugovora želio napustiti 'Kraljevski klub'. Slične zaštitne klauzule u svojim ugovorima imaju sve najveće Realove zvijezde kao što su Cristiano Ronaldo, Kaka...

…Angelina Jolie...

počet će u susjednoj nam BiH raditi na svom novom filmu već ove jeseni. Film je ljubavna priča koja se zbiva u Bosni i Hercegovini u ratnom razdoblju od 1992. do 1995. U njezinom je središtu par koji ljubavnu vezu počinje uoči samog rata.

...Napeto u Australiji...

Laburistička stranka australske premijerke Julie Gillard vodila je u nedjelju na parlamentarnim izborima, ali čini se da ni laburisti ni konzervativna oporba ne mogu do većine. Australci, koji su obavezni izići na izbore, podjednak broj glasova dali su objema strankama.