Business.hr broj 706 by Business.hr

tKO JE 'IN', A tKO 'OUt'?

Rošada u vrhu Ine Iz kompanije bi trebali otići Tomislav Dragičević, koji to još nije učinio unatoč primljenoj otpremnini većoj od šest milijuna kuna, Dubravko Tkalčević i Josip Petrović, koji je navodno kuvertirao ostavku

srijeda 25/8/ 25 25/8/2010 2010

Idemo dalje! broj 706 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

N U Č A R O PR

6-8

Rashodi rastu 900 milijuna kn, deficit na 14 mlrd. kn Ljubunčić demantirao vlastite zaposlenike BURA OKO UKIDANJA AGENCIJE ZA PROMICANJE IZVOZA I ULAGANJA Šef ukinutog APIU-a Sani Ljubunčić tvrdi da se nitko od djelatnika Agencije nije otvorenim pismom obratio Hrvatskom saboru, no Business.hr ima faksimil protestnog pisma protiv ukidanja Agencije potpisan sa 'djelatnici APIU-a' koji je poslan Saboru, Upravnom vijeću Agencije, premijerki i njezinim gospodarskim savjetnicima 2

info&stav

indikator

2-3

Usporen rast narudžbi u EU

Zadnje pojeftinjenje benzina

Nove industrijske narudžbe u eurozoni u lipnju su porasle 2,5 posto u odnosu na svibanj, dok je njihov rast u EU iznosio 2,4 posto, što je usporavanje u odnosu na mjesec prije kada su narudžbe u eurozoni porasle 4,1 posto, a u EU četiri posto

Tek što je Vlada u sklopu rebalansa najavila veće trošarine na benzin, što znači i veću cijenu goriva, Ina je jučer, sukladno Pravilniku o cijenama goriva, za 15 lipa odnosno 1,8 posto spustila cijenu benzina euro V kvalitete, eurosupera BS 95 te super plusa 98 i oni sad stoje 8,17 kuna po litri. business.hr Srijeda 25/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BUra oko UkidanJa aGEnCiJE Za ProMiCanJE iZVoZa i ULaGanJa

Ljubunčić demantira vlastite zaposlenike Ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Sani Ljubunčić reagirao je na tekst "APIU: Nismo beskorisni brojke sve govore", objavljen u Business.hr-u prošlog ponedjeljka pokušavši ispraviti, kako tvrdi, netočne navode i insinuacije. "Plasirana informacija koju ste objavili javnosti u potpunosti je netočna i nije službeni stav Agencije za promicanje izvoza i ulaganja", tvrdi u svom demantiju Ljubunčić i navodi kako "nije točno da se itko od djelatnika Agencije za promicanje izvoza i ulaganja otvorenim pismom obratio Hrvatskom saboru odnosno saborskim zastupnicima u vezi sa zaključkom Vlade RH o ukidanju Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, kako se navodi u objavljenom članku".

No, uz demanti možete vidjeti faksimil prve stranice otvorenog pisma upućenog predsjedniku Sabora, saborskim odborima i sabornicima, kako smo u objavljenom tekstu i naveli. Uz to, doznajemo, otvoreno je pismo osim na adresu Sabora poslano i na adresu Upravnog vijeća Agencije, predsjednici Vlade i njezinim gospodarskim savjetnicima, i to na memorandumu Agencije, uz potpis "djelatnici APIU-a".

LjubunËiÊev potpis

Ljubunčić dalje tvrdi i kako "nije točno da ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Sani Ljubunčić nije potpisao dopis predsjednici Vlade Republike Hrvatske kojom izražava stručno mišljenje Agencije u vezi

››

Agenciji ili treba dati ovlasti ili je ugasiti SLoBodan MikaC, bivši ravnatelj APIU-a Snimio Saša ćetković

Šef ukinutog APIUa Sani Ljubunčić tvrdi da se nitko od djelatnika Agencije otvore-nim pismom nije obratio Hrvatskom saboru, no Business.hr ima faksimil protestnog pisma protiv ukidanja Agencije potpisan sa ‘djelatnici APIU-a’ koji je poslan na adresu Sabora, Upravno vijeće Agencije, premijerku i njezine gospo-darske savjetnike

"APIU treba dati ovlasti kao sličnim agencijama u drugim zemljama, ali i promijeniti odnos prema investitorima. Ako se neće tako raditi, neka se ugasi", ističe Slobodan Mikac, bivši ravnatelj APIU-a, upitan za komentar Vladine odluke o gašenju Agencije. "APIU, koji ima dobre ljude, godišnje je trošio između 13 i 18 milijuna kuna, a dao je sigurno puno više. Agencija ima iza sebe rezultate, a to što se nije više ostvarilo, nije njezina krivnja", smatra Mikac. Naime, kako dodaje, ni u bolja vremena više se nije moglo postići jer se za ulaganja često bilo samo na deklarativnoj razini. "Nije bilo političke volje pa se investitore rijetko pitalo što bi željeli i gdje su prepreke. No ministar nije imao vremena za susret ni s predstavnicima Toyote, Magne i drugih, a kamoli nekim drugim", prisjeća se Mikac dodajući da je osobno godinu i pol čekao na sastanak s ministrom gospodarstva. I. K.

bisEr dana

brojka

››

Koliki vam problem, recimo u Omišu i općenito na južnom Jadranu, predstavljaju jednodnevni gosti koji se spuste iz Bosne Hercegovine, ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje pritom nisu ni platili?

527,6 milijuna kuna rast će iznos za subvencije prema rebalansu proračuna koji je jučer predložila Vlada

dijana ČuLjak, urednica na Hrt-u, postavila je pitanje gradonačelniku omiša ivanu škaričiću u dnevniku 3 Hrt-a u ponedjeljak, nakon čega se ispričala

ao sa zaključkom Vlade RH o uki ukidanju Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, kako se objav navodi u objavljenom članku". Sukladno članku 23. Statuta Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Agenciju predstav zastupa i predstavlja ravnatelj, što se obraća odnosi i na obraćanje Agencije Vladi i članovima Upravnog vijeća Agencije, tvrdi dalje Ljubunčić. Ravnatelj APIU-a nadalje napominje infor kako "nije točna informacija da je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja "među 151 sličnom agencijom na najbolji svijetu među najboljima, i to na 25. mjestu." Naime, upravo takva otvo konstatacija stoji u otvorenom pismu koje su poslali zaposlenici APIU-a. Na kraju je Ljubunčić ispravio vlastite zaposlenike te tvrdi da je "točna informacija da je prema kriterijima informativnosti web stranice i pružanju servisa potencijalnim ulagačima, APIU prema istraživanju Svjetske banke (FIAS) rangirana kao 24. najuspješnija agencija svijeta, među 181 agencijom za promicanje ulaganja". B.hr

uvodnik

Prilika za nepriliku: je li Ina spremna za stručnjake? Josip Jagić josip.jagic@business.hr

sPEkuLaCijE o Jozi Petroviću su kontradiktorne: jedni tvrde da je ostavka napisana, a drugi da se s njim računa snimio hrvoje knez

krajem kolovoza, kao i svaka dobra domaćica, Jadranka Kosor odlučila se nakon kuhanja recesijske krumpir salate i nezainteresiranog promatranja "gnojnog čira" Hypo banke pospremiti svoje kućanstvo, pa je tako na red došla i Ina. Osim što Kosor i njezin glavni kadrovik za Inu Ivan Šuker traže nova tri hrvatska člana Uprave najveće domaće naftne kompanije, traže zamjenu i za izvršnog direktora Bojana Milkovića. Osim što je potpisivao ugovore s trenutačno najnepopularnijom domaćom marketinškom agencijom Fimi-medijom, angažirao ju je za izradu posjetnica po cijeni osam kuna po komadu te povoljnih zidnih kalendara. Dodatno, Crosco se odlučio potrošiti gotovo 600.000 kuna za informiranje vojske zainteresiranih za "za hidrogeološke i geotehničke radove", i to na gledanoj Z1 televiziji u terminima poput subote navečer prije Malnarove "Noćne more".

Uz to, niJe razJašnJena do kraja Milkovićeva odgovornost za aferu Lamjana,

››

Već se mjesecima naklapa tko je 'in', a tko 'out' u najvećoj naftnoj kompaniji. Po svemu sudeći, ova jesen donosi dugo očekivani rasplet...

odnosno prijevaru kooperanata Crosca za gotovo 120 milijuna kuna neplaćenih potraživanja. Njega bi pak mogao zamijeniti Tomislav Thur. Osim Milkovića, iz Ine bi navodno trebali otići bivši predsjednik Uprave Tomislav Dragičević, za kojega se bivši predsjednik države i rukama i nogama bori da ostane u Ini unatoč dobivenoj višemilijunskoj otpremnini. No, Jozo Petrović, koji je navodno već kuvertirao ostavku,

mogao bi ubrzo uskrsnuti u Ini, tvrde upoznati s događajima, i to kao kadar mađarskog vlasnika Ine, Mola. Je li tome razlog navodna bliskost Petrovića s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem, dobrim prijateljem Mađara, ili je riječ o Petroviću kao pouzdanom čovjeku za posebne poslove?

Jedan od kandidata

o kojem se pak puno kalkuliralo, Branko Radošević, nema podršku ključnih ljudi kao što je Šuker unatoč prijateljstvu

s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i ministricom graditeljstva Marinom Matulović Dropulić. Sve zajedno, jasno je samo jedno. Vlada nema nikakve volje raskrstiti s time da bira kadar kojem može vjerovati prije svega zato što su ljudi od povjerenja političke nomenklature, a ne nezavisni stručnjaci i profesionalci. Izvjesno je da će to pokazati i skori natječaj za stručnjake koji bi trebali sjediti u novom NO-u Ine.

tema 4-5

ROŠADE U VRHU INE Iz kompanije bi trebali otići Tomisl otpremnini većoj od šest milijuna kuna, Dubravko Tkalčević

Traži se zamjena za Milkovića, mogući je Tomislava Thura u kompaniji se dugo vremena smatralo čovjekom koji je uz Jozu Petrovića jedan od ljudi najvećeg povjerenja bivšeg premijera Ive Sanadera. No, Thur je navodno dobio podršku predsjednika RH Ive Josipovića Nakon što su prošlog tjedna morali žonglirati imenima čak dvadesetorice navodnih kandidata za nove članove hrvatskog dijela Uprave naše najveće naftne kompanije Ine, ministar financija Ivan Šuker, predsjednik glavnog odbora i glavni kadrovik hrvatske kvote u Upravi Ine, i njegova šefica premijerka Jadranka Kosor imaju novih nevolja. Osim Tomislava Dragičevića, koji unatoč primljenoj otpremnini većoj od šest

PLAĆA CEH ZBOG CROSCA

Zašto nije djelovao? Problematična je obnova platforme Key Manhattan u brodogradilištu Nauta Lamjana, gdje su kooperanti uskraćeni za 120 milijuna kuna. Milkoviću se zamjera što nije intervenirao zbog djelovanja Croscova inženjera Miroslava Pacaka, zaduženog za nadzor obnove platforme, inače vlasnika tvrtke RIG, koja je dobila posao remonta od američkog Transoceana.

milijuna kuna još nije otišao iz Ine, Dubravka Tkalčevića i Josipa Petrovića, koji je početkom prošlog tjedna navodno kuvertirao ostavku i spreman je otići, Šuker i Kosor navodno bi trebali pronaći zamjenu i za sadašnjeg glavnog izvršnog direktora Ine Bojana Milkovića.

Stari grijesi

O Milkovićevu odlasku nagađa se već mjesecima, a u naftaškim mu se krugovima na dušu stavljaju grijesi

koje vuče još s prethodnog vodećeg mjesta u domaćoj naftnoj industriji, kada je sjedio na mjestu predsjednika Uprave naftnih servisa Crosca. Kako doznaje Business. hr, riječ je o problematičnoj obnovi platforme Key Manhattan u ugljanskom remontom brodogradilištu Nauta Lamjana, gdje su kooperanti koji su obavljali radove u brodogradilištu ostali uskraćeni za potraživanja u visini gotovo 120 milijuna kuna, kolika je bila

visina potraživanja koja su se nagomilala do kraja posla. Milkoviću se tako zamjera što u najmanju ruku nije intervenirao zbog djelovanja Croscova inžinjera Miroslava Pacaka, koji je bio zadužen za vođenje i nadzor obnove platforme, a bio je vlasnik vukovarske tvrtke RIG, koja je od naručitelja remonta, američkog Transoceana, među ostalim dobila posao remonta. Iako je Pacak tvrdio čak da Crosco nije sudjelovao u remontu platforme, još u

travnju ove godine demantirala ga je sama Ina, vlasnik Crosca, o čemu je pisao i Večernji list.

Nastala šteta

Naime, kako tvrde izvori Business.hr-a iz Crosca, upravo je Crosco do posla s Key Manhattanom obavljao remonte koji su redovito su završavali u minusu. Te je pak minuse plaćao Crosco, odnosno Ina, pa u samom Croscu sumnjaju da su te poslove dogovarali na puno višim razinama Cros-

lav Dragičević, koji to još nije učinio unatoč primljenoj ć i Josip Petrović, koji je navodno kuvertirao ostavku

business.hr Srijeda 25/8/2010

a izvršnog direktora e nasljednik Thur plaćanja tog aranžmana s Fimi-medijom. Dok izvori iz samog Crosca kažu da se uobičajeno bore za rokove plaćanja do 120 dana, taj je ugovor s Fimi-medijom ispostavljen s valutom plaćanja 15 dana nakon ispostave računa. Iz Ine su komentirali kako ne postoji jedinstvena politika plaćanja nego "rokovi ovise o ugovornim uvjetima". Dakle, uvjetima koje tvrtke dogovore prije potpisivanja ugovora.

Izrada posjetnica

TOMISLAV THUR Hoće li dobiti potporu premijeke Kosor i ministra Šukera?

Snimio h. dominić

STRUČNJACI U NADZORNIM ODBORIMA

Hoće li se iz nadzornika povući i ministar financija Ivan Šuker

ca i Ine, a točna financijska šteta od takvih odluka nije izračunata. No, vrijednost posla s Key Manhattanom upućuje na to kako je riječ o milijunima. Milkoviću na ruku ne idu ni trenutačne političko-kriminalne okolnosti u Hrvatskoj, posebice Vladino zatrpavanje tragova u aferi Fimi-media, odnosno izvlačenju novca za financiranje HDZ-a iz blagajni državnih tvrtki i tvrtki pod velikim utjecajem države, u koje se ubraja i Cros-

Kako je četvrtog kolovoza u Narodnim novinama objavljena nova Vladina uredba o nadzornim odborima, koja obvezuje resorna ministarstva na raspisivanje natječaja za članove nadzornih odbora javnih poduzeća koji bi trebali biti stručnjaci, Ministarstvo gospodarstva trebalo bi uskoro raspisati i natječaj za državnu kvotu članova Nadzor-

co. Tako je Milković početkom siječnja 2008. potpisao i ugovor o poslovnoj suradnji s Fimi-medijom i njezinom pritvorenom direktoricom Nevenkom Jurak vrijedan 580.000 kuna za emitiranje reportaža na programu lokalne Z1 televizije. U prosincu 2007. emitirano je tako u opskurnim terminima lokalne televi-

nog odbora Ine. Znači li to da će se iz Nadzornog odbora Ine maknuti ministar financija Ivan Šuker, tek će se vidjeti, ali kako doznajemo iz naftaških krugova, na natječaj, kad konačno bude raspisan, javit će se znatan broj ljudi, no naftaši sumnjaju u stručnost onih koji će o njima odlučivati.

zije, primjerice prije "Noćne more" Željka Malnara, 14 priloga o Croscu pod nazivom "Pitajte Crosco". Zanimljivo, Crosco se inače u oglašavanju ne obraća malim potrošačima jer s njima ne posluje. Iz sektora korporativnih komunikacija Ine na upit Business.hr-a o angažmanu Fimi-medije u tom kon-

kretnom slučaju odgovorili su: "Radilo se o razvoju nove djelatnosti koja nije vezana uz naftne, već uz hidrogeološke i geotehničke radove. S ciljem da se Crosco predstavi na području na kojem je aktivnost spomenutih radova najveća, odlučili smo se za navedeni medij". Osim oglašavanja Crosca, upadljivo je i dospijeće

Crosco je, podsjetimo, Fimi-mediji plaćao i izradu posjetnica po cijeni osam kuna po komadu, gdje su za svaku posjetnicu iznova izrađivana idejna rješenja. U Ini kažu kako "Crosco posluje na tržištima diljem svijeta pa se zbog specifičnosti regija i pisma zemlje ne mogu koristiti uvijek ista idejna rješenja, već se ona prilagođavaju tržištu za koje su namijenjena". Jedan od ljudi čije se ime najčešće spominje u naftaškim krugovima kao alternativa Milkoviću jest Tomislav Thur. Thura se dugo smatralo čovjekom koji je uz Jozu Petrovića jedan od ljudi najvećeg povjerenja Ive Sanadera, pa se postavlja pitanje može li on istu ulogu igrati i s Jadrankom Kosor i Šukerom. No, iznenađujuću podršku Thur je navodno dobio od predsjednika RH Ive Josipovića. Josipoviću je Thura navodno hvalio Aaron Frenkel, počasni hrvatski konzul u Izraelu. Thur bi se navodno u Ini zauzvrat trebao brinuti za interese jednog od Ininih kooperanata, izraelske tvrtke Galil. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

tema 6-7

VLADA OTKRILA REBALAnS Koliko je dosadašnji državn prihoda za čak 4,5 milijardi kuna, a koliko nas stoji neodlučna

Rashodi veći 900 deficit na 14 mlr Umjesto planiranih 28,5 milijardi kuna, Vlada će se ove godine zadužiti za nevjerojatnih 34,6 milijardi kuna, sažetak je rebalansa. Ministar Šuker u tome ne vidi problem, pa iako još nije siguran gdje će i od koga namaknuti nove milijarde, slavodobitno izjavljuje da je Vlada rebalansom pokazala da ima snage reći istinu Rebalans proračuna Vlada je predložila suočena s činjenicom da su proračunski prihodi smanjeni za 4,5 milijardi kuna, na temelju očekivanja da će prihodi od turizma biti dobri, na osnovi dogovora da se u ministarstvima ostvare dodatne uštede od 1,5 milijardi kuna

te na osnovi činjenice da se za neke rashode moraju osigurati dodatna sredstva, poručila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor obrazlažući prijedlog rebalansa proračuna koji je jučer iz Banskih dvora predložen na usvajanje Hrvatskom saboru. Ministar financija Ivan

Šuker pojasnio je da su se proračunski prihodi u odnosu na predkriznu 2008. smanjili za 7,8 milijardi kuna. Najviše su, 40 posto, pali prihodi od poreza na dobit, prihodi od PDV-a u odnosu na 2008. godinu manji su za 3,7 do 3,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa za 2 mili-

jarde kuna, a proračunski je deficit sa 2,8 milijardi kuna koliko je iznosio 2008. godine porastao na 14,05 milijardi kuna. Premijerka Kosor zaključila je da će se rebalansom proračunski rashodi u ovoj godini povećati za 898,2 milijuna kuna jer ušteda od 1,5 milijardi kuna u materijalnim troškovima ministarstava ne može pokriti dodatne rashode koji se moraju „pokriti“. Precizirala je da se do kraja godine za mirovine mora osigurati dodatnih 356 milijuna kuna, za naknade nezaposlenima dodatno treba osigurati 386,4 milijuna kuna, 50 milijuna kuna mora se dodatno izdvojiti za novo zapošljavanje, dodatno se mora osigurati i 600 milijuna kuna za subvencije poljo-

privredi jer je to obveza koja je preuzeta 2008. godine, za naknade za rodilje dodatno se mora osigurati 100 mili-juna kuna zbog više rođene djece u ovoj godini, a 170 milijuna kuna mora se dodatno osigurati za provođenje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Jadranka Kosor rekla je i da su projekcije pokazale da bi se 10-postotnim smanjivanjem plaća zaposlenima u državnim i javnim službama do kraja godine uštedjelo 490 milijuna kuna, a 10-postotnim smanjivanjem mirovina većim od 3000 kuna oko 260 milijuna kuna, pa kako je riječ o nedovoljnim uštedama koje bi izazvale žestoke reakcije državnih i javnih službenika i umirovljenika, Vlada je od toga odustala

KRITIKA POSLODAVACA

Ovaj rebalans ne predstavlja temelj za rast, razvoj i zapošljavan "Novi rebalans proračuna nastavak je dosadašnje ekonomske politike. Povećanjem trošarina i određenim uštedama djelomično se uravnotežuje proračun, ali se Vlada i dalje zadužuje za financiranje tekuće potrošnje. Posljednjih godina propuštene su sve prilike za provedbu reformi i smanjenje potrošnje čime je sužen manevarski prostor za djelovanje pa je ovakav potez Vlade očekivan. Rebalans je trenutačno tehnički ispravan, ali ne signalizira nikakav ekonomski zaokret bez kojega nije realno očekivati rast, razvoj i zapošljavanje. Nadam se da će se Vlada ozbiljno pozabaviti privlačenjem i poticanjem investicija kako bismo barem donekle dinamizirali gosIVICA muDRInIć, predsjednik Uprave HT-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnos, i Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a

ni proračun bio nerealan, pokazuje korekcija proračunskih a Vlada, pokazuje šokantno povećanje rashoda i deficita

00 mil. kn, rd. kuna jer je vodila računa i o standardu građana, a ujedno i o zaustavljanju pada osobne potrošnje. I premda će se proračunski deficit povećati, Kosor kaže da će i tako uvećan biti manji od deficita većine članica EU. Kako bi se pokrio rast proračunskog deficita, Vlada je „podigla“ ukupno državno zaduživanje sa 28,5 na 34,6 milijardi kuna. Osim toga, Vlada je jučer povećala proporcionalni dio trošarine na cigarete sa 30 na 33 posto, a tro-

šarinu na bezolovni benzin sa 1,65 na 1,90 posto, čime će do kraja godine proračunu osigurati dodatnih 130 milijuna kuna, a u sljedećoj godini 500 milijuna kuna. Zoran Daskalović

nje podarstvo i potaknuli rast i oporavak", komentirao je za Business.hr Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. "Sreća što nije došlo do povećanja poreza, barem ne drastičnog. Razgovarali smo o investicijama i ako Vlada ima iskrenu namjeru poticati ih, onda u nama može naći suradnike. To je jedino što uz razumnu potrošnju može ovu zemlju povući iz krize", rekao je Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, nakon sastanka s premijerkom dodajući da poslodavci nisu sudjelovali u donošenju rebalansa. I. M.

business.hr Srijeda 25/8/2010

tema 8

KOMENTAR ŠEFA SDP-a ZORANA MILANOVIĆA

Vlada se tvrdoglavo odbija suočiti s problemima Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, komentirajući Vladin prijedlog reblansa proračuna, rekao je da „ovo nije niti rebalans, ovo je pokušaj da u teškoj situaciji svi budu zadovoljni, a to nije moguće jer će na kraju cijenu platiti građani“. Milanović smatra da državnu potrošnju treba reducirati i da

državnu upravu treba učiniti efikasnijom, a „to ova Vlada iz nekog razloga ne želi učiniti“. Zbog toga Milanović tvrdi da Vladin prijedlog rebalansa proračuna „nije ni rebalans ni kozmetika nego tvrdoglavo odbijanje da se suočimo s problemima u kojima se nalazimo“. Doda-

je i da je Hrvatska vjerojatno jedina, ili jedna od nekoliko europskih država koje se u zadnje dvije godine uporno odbijaju fiskalno prilagoditi , smanjiti javnu potrošnju, odnosno ako je zadržavaju na istoj razini, prilagoditi je trenutku u kojem se nalazimo i stvarnim potrebama zemlje. Z. D

Rebalans proračuna (mil. kn) Prihodi od poslovanja - prihodi od poreza - doprinosi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Rashodi poslovanja Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Osnovni proračun za 2010. 112,578.91 65458.86 40328.59

Rebalans proračuna Povećanje/smanjenje za 2010. u rebalansu 108,015.21 -4,563.69 62001.63 -3457.22 38774.09 -1554.50

250.41

267.25

16.84

119,079.55

120,292.45

1,213.24

2,362.26

2,047.73

-314.88

SAVJETNICA I DALJE ZA SMANJENJE DEFICITA

Švaljek: Veće zaduživanje znači veće kamate "Vođenje fiskalne politike trebalo bi ići u smjeru smanjenja javnih rashoda kako bi se smanjio deficit i potreba za zaduživanjem. Svako dodatno zaduživanje povećava državne izdatke za kamate, a potreba za većim za-

duživanjem države indirektno utječe i na porast opće razine kamatnih stopa što može nepovoljno utjecati na cjelokupno gospodarstvo”, rekla je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i premijerkina sa-

KAKVA JE PORUKA KREDITORIMA?

Rast deficita ugrožava kreditni rejting riješene brodograd"Sigurno je da se rast nje te u mogućoj deficita neće dobro eskalaciji krize zbog odraziti na kreditni rejvanjskih utjecaja, poting Hrvatske i percepput pogoršanja grčciju investitora. ke krize. No Hrvatska je mala Na kamatne stope u zemlja pa novo zaduHrvatskoj manje će ženje vani velikim kreutjecati rast proraditorima nije znatan čunskog deficita, a problem zbog niske više najava o uvođeizloženosti hrvatskom nju poreza na banke dugu", komentira odluku Vlade da proračun ZDESLAV ŠANTIĆ, glav- sljedeće godine. "Iako ne bi trebalo financira pretežno no- ni ekonomist Societe vim zaduženjem glavni Generale - Splitske banke biti smanjenja aktive, najava će utjecati na ekonomist Societe GeSnimio Saša ĆetkoviĆ banke da dobro raznerale - Splitske banke misle o eventualnom rastu aktive. Zdeslav Šantić. Zaduženje države dodatno će poveŠantić veću opasnost vidi u evenćati kreditni rizik i zaustaviti pad katualnom neuspjehu Hrvatske da mata koji trenutačno imamo", zauspješno zaključi pristupne pregoključuje Šantić. D. B. vore u prvoj polovici 2011. zbog ne-

vjetnica. Do komentara ostalih savjetnika do zaključenja broja nismo mogli doći pa ostaje nepoznato hoće li se nakon ovakvog rebalansa obistiniti prijetnje o izlasku nekih od njih iz savjetničkog tima, a najglasniji je po-

sljednjih dana bio Željko Lovrinčević. "Mi formalno nismo ni imenovani kao savjetnici pa onda nema ni potrebe za izlaskom iz savjetničkog tima", komentirala je Švaljek. A. P.

ZAMRZAVANJE PLAĆA I MIROVINA? TEŠKA MISIJA

Sindikati ipak očekuju rast plaća sljedeće godine toru rastu ako raste i Iako je premijerBDP, i to dva uzastoka odlučila zapna kvartala u prosjemrznuti plaće i ku dva posto. Sindikati mirovine u 2011. stoga očekuju da bi se godini, pa su u ti uvjeti ipak mogli isVladi čak izrapuniti krajem sljedeće čunali da to nosi godine, kada bi im bio uštede od govraćen rast osnovice tovo 5 milijarod šest posto. di kuna, sindikaHSU pak drži kako nije ti javnih službi dobro da se mirovine nisu u potpune usklađuju s troškonosti suglasni VILIM RIBIĆ iz sindikata vima života. No, prema s tim. Naime, javnih službi riječima predsjednika smatraju da bi Snimio Saša ĆetkoviĆ te stranke Silvana Hrese koncem sljelje, svi dijelovi društva moraju dati deće godine mogli ispuniti uvjesvoj doprinos. "To možemo priti za rast plaća javnih i državnih hvatiti samo kao privremenu mjeslužbenika. Podsjetimo, prema ru", komentirao je Hrelja odgodu prošlogodišnjem sporazumu Vlade i sindikata, plaće u javnom sek- rasta mirovina. I. M.

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/8/2010

PROJEKT OBONJAN

Šibenik i Orco rješenje traže u arbitraži Šibenik. Vijećnici šibenskoga Gradskog vijeća na jučerašnjoj su sjednici nakon trosatne rasprave jednoglasno zaključili kako arbitražom treba dokazati da je Grad Šibenik, a ne Orco grupa ili njezin sljednik Sunčani Hvar, oštećena strana u projektu Obonjan rivije-

AKCIJSKI PLANOVI ZA MRLJE

BP će bušiti u Libiji, Hrvati se ne boje British Petroleum, krivac za najveću ekološku katastrofu u američkoj povijesti, najavio je početak bušenja podmorskih bušotina na većim dubinama na teritoriju Libije, najkasnije u listopadu ove godine. U sklopu novinskog izvještaja o planovima naftaša koji ovih dana prenose agencije stoji da je Libija uz Hrvatsku jedina mediteranska zemlja koja nema akcijskih planova za postupanje s naftnim mrljama u svom teritorijalnom moru.

Regionalni sporazum

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručuju da to nije točno te da je Hrvatska još 2008. donijela Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. To je dokument održivog razvitka i zaštite okoliša kojim se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora. U slučaju veće havarije ni jedna od jadranskih zemalja ne bi mogla učinkovito djelovati sama. Hrvatska, Italija i Slovenija potpisale su u 2005. Sporazum o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost i za reagiranje na iznenadna onečišćenja mora većih razmjera. U slučaju da se dogodi nesreća dramatičnih razNA JADRANU ne postoje centri za zbrinjavanje ptica arhiva business.hr

mjera, Hrvatska bi zvala i međunarodne snage.

Test sustava

Na razini primorskih županija napravljeni su operativni akcijski planovi djelovanja. No, jesu li svi potrebni planovi doneseni, nismo uspjeli doznati. Na osnovi tih planova sklapaju se ugovori s većim brojem tvrtki koje se bave ekološkom sanacijom. No, pitanje je koliko su akcijski planovi zaista operativni jer dosad na sreću nije bilo većih havarija koje bi testirale sustav. Poznato je da za Jadran nedostaju detaljne procjene rizika, mape osjetljivosti staništa, centri za spašavanje ptica i slično, kao i razrada postupanja u slučaju akcidenta. Na rješavanju tih pitanja još se radi. Sanja Grgurić, direktorica tvrtke Gekom, kaže da u slučaju havarije postoji zadovoljavajuća količina podataka o vjetru i lokalnoj hidrodinamici na osnovi koje bi se moglo grubo simulirati širenje onečišćenja. Ipak, ističe da nedostaje podataka, a obala je razvedena što sve otežava. Nina Domazet

ra. To su zaključili posebice jer je otok izgubio dvije sezone zbog nerealiziranog projekta. Odbijeno je i da se Orco grupi, to jest njezinu sljedniku Sunčanom Hvaru, plati 17 milijuna kuna odštete na račun nerealiziranog projekta Obonjan rivijera, koji je po javno-privatnom partnerstvu između grada Šibenika i Orco grupe sklopljen u ožujku 2008. godine. Toliku svotu, naime, od Grada traži privatni partner. H

AVIOPRIJEVOZNIK

Dobit Turkish Airlinesa porasla 181 posto Zagreb. Turkish Airlines, najveća turska aviokompanija koja je irazila interes a kupnju Croatia Airlinesa, u prvih šest mjeseci 2010. godine ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 1,8 milijardi eura, što je porast 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istovremeno, neto dobit je u promatranom razdoblju porasla 181 posto i iznosi 134 milijuna eura. Operativna dobit smanjila se 34 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te iznosi 55 milijuna eura, a razlog tog smanjenja je porast cijena goriva, i to čak 74 posto u odnosu na prošlu godinu. Rastući trend je zabilježen i u prometu: broj prevezenih putnika porastao je 19,3 posto, a prijevoz pošte i tereta veći je za 49,6 posto. B.hr

Lošinjskim ho dobit porasla RECEPT JADRANKA HOTELA Pokretanje investicijskog ciklusa vrijednog čak 80 milijuna eura, kojim će se podići broj zvjezdica hotela i vila, te dovođenje uglednog brenda Kinderhotels lošinjskoj grupaciji Jadranka hoteli isplatilo se već ove godine - za petinu joj je porasla bruto operativna dobit Nakon što je postao član ugledne austrijske grupacije Kinderhotels Europe, lošinjskom hotelu Vespera otvorio se potpuno novi kanal prodaje i nova tržišta. Da je ključ u tome da se hotel specijalizira za obiteljske goste, shvatili su u Vesperi prije nekoliko godina, kada su u obnovu hotela sa svim sadržajima uložili 16,9 milijuna eura. "Članstvo u grupaciji Kinderhotels otvara nam suradnju s najiskusnijim stručnjacima za planiranje obiteljskih odmora u Europi te zajedničko školovanje našeg osoblja u Akademiji obiteljskih hotela. Ulazak u tu hotelsku grupaciju puno nam znači i s

marketinške strane jer nam je omogućio izravan plasman u njezine kataloge, u čijim se hotelima godišnje odmara oko 100.000 obitelji”, kazala nam je direktorica hotela Silvija Radeka.

EBRD kao suvlasnik

Hotel je rekonstruiran 2008. i 2009. godine u objekt s četiri zvjezdice i prvi je u Hrvatskoj i jedini na moru koji je ostvario pravo korištenja prestižnog brenda Kinderhotels, koji članove ima u Austriji, Njemačkoj i Italiji. U ukupnim noćenjima gosti Kinderhotela čine 2,5 posto udjela. Hotel Vespera dio je gru-

pacije Jadranka hoteli, članice Jadranka grupe koja je većinski vlasnik, a 31,64 posto vlasništva u Jadranka hotelima drži Europska banka za obnovu i razvoj, koja je u vlasničku strukturu ušla 2007. godine. Sa šest hotela, vilama i sportskim sadržajima Jadranka hoteli imaju smještajni kapacitet od 3500 kreveta. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 4 posto više noćenja, a u prihodima su Jadranka hoteli zabilježili 6postotni rast. "Očekujemo da će i postsezona biti dobra, što među ostalim zahvaljujemo pojačanim aktivnostima u našem marketingu i prodaji. Počeli smo se na vrije-

ZbOG ISTRAGE

Grgić odlazi iz Programskog vijeća HRT-a Član Programskog Vijeća HRT-a Siniša Grgić podnio je jučer ostavku na svoj položaj zbog istražnog postupka koji se vodi protiv njega u slučaju Otok Znanja, potvrđeno je s HRT-a. Grgić je, kako doznajemo, svoju ostavku podnio Saboru te o tome obavijestio vodstvo HRT-a, a Vijeće je dosad ostalo bez ukupno pet

članova. Podsjetimo, protiv Grgića, Davora Lauca i Mare Musladin, kao i francuskog državljanina Guya Maranzana vodi se postupak zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti. Ostavku je podnio nezadovoljan zbog "medijske harange protiv njega kojom se željelo utjecati na poslovanje HRT-a", navodi se u obavijesti koju je poslao Grgić. Od predsjednika Sabora tražio je da zaustavi javni linč koji se vodi protiv njega. Grgić i ostali osumnjičeni su da su tijekom 2008. godine

u Dubrovniku i Zagrebu, koristeći se ovlastima odgovorne osobe trgovačkog društva, pri zaduživanju i raspolaganju sredstvima mimo interesa društva i na njegovu štetu drugoj pravnoj i fizičkoj osobi priskrbili sredstva u ukupnom iznosu oko 4,387.770,00 kuna. Otok znanja pritom se navodno nije držao potpisanih obveza kada su pobijedili na natječaju 2005. godine za Hotele Koločep. Vijeće HRT-a nakon njegova odlaska mora biti jednoglasno kako bi moglo donijeti bilo kakvu odluku. I. M.

bROJKA

oglašivačkih kampanja prijavljeno je na središnje marketinško natjecanje u Hrvatskoj - Effie Awards 2010.

SINIŠA GRGIĆ, član Programskog vijeća HRT-a snimio hrvoje knez

otelima Varaždin bus ide u stečaj, Varaždin traži 20 posto novog prijevoznika PROPAO EKSPERIMENT S GRADSKIM PRIJEVOZOM

Stečajem Varaždin busa, koji je formalno pokrenuo lokalni sinidkat, završit će se 'petoljetka' varaždinskog javnog prijevoza koja je obilovala problemima

SILVIJA RADEKA, direktorica hotela Vespera, koji je kao prvi naš hotel na moru ušao u grupaciju Kinderhotels Europe arhiva b.hr

DAMIR MLACOVIĆ, član Uprave Jadranka hotela, na Malom Lošinju upravlja sa šest hotela, vilama i sportskim sadržajima arhiva business.hr

me pripremati, tijekom zime smo održali brojne prezentacije, posjećivali razne sajmove, ugovarali akvizicije i sada zadovoljno ubiremo plodove rada”, tvrdi Damir Mlacović, član Uprave Jadranka hotela. Unatoč krizi, trend rasta prihoda uz smanjenje operativnih troškova doveo je ove godine, u usporedbi s prošlom, do rasta bruto operativne dobiti 20-ak posto.

Četiri ili pet zvjezdica

"Unatoč povećanim troškovima amortizacije, zbog velikih ulaganja rezultati na razini dobiti trebali bi biti mnogo bolji u odnosu na

prethodnu godinu”, dodaje Mlacović. Prije dvije godine grupa je počela investicijski ciklus, koji bi trebao završiti 2013. godine, i u kojem će uložiti 80 milijuna eura u obnavljanje hotela i daljnje repozicioniranje. U pripremi je i projekt obnove turističkog naselja Punta u Velom Lošinju. Investicijski ciklus u Jadranki trebao bi završiti 2013. godine, do kada planiraju podignuti kvalitetu objekata u uvali Čikat. Riječ je o hotelima Bellevue, Helios i Alhambra te villi Diana koji bi trebali imati od četiri do pet zvjezdica. Romana Dugandžija

Stečaj je jedino rješenje jer dogovora nema, rekao nam je Frano Krišto, direktor Varaždin busa, nakon što su propali pregovori o preuzimanju zaposlenika i obveza poduzeća zbog čega je pak Regionalni industrijski sindikat (RIS) podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. Stečajem Varaždin busa završit će se "petoljetka" varaždinskog javnog prijevoza koja je obilovala problemima.

Promjena vlasnika

Varaždin bus, tvrtka u vlasništvu Marinka Zovka na kojega je poslovni udjel ove godine prenio Zovko Zagreb, koncesionar je varaždinskog javnog prijevoza od 2007., odnosno godinu dana nakon što je poduzeće Imex car u vlasništvu Željka Krajana pokrenulo javni prijevoz u Varaždinu. Njegov 100-postotni vlasnik 2008. postaje Zovko Zagreb, koji nakon smrti Ivana Biškupa preuzima i većinski paket dionica u Autobusnom prometu (AP), najvećem ce-

stovnom putničkom prijevozniku. Novi direktor AP-a Frano Krišto tada izjavljuje da je Varaždin bus nelegalno prevozio putnike izvan područja grada. Kako bi riješio taj problem, Krišto je potpisao ugovor o suradnji s Varaždin busom.

Nelegalan prijevoz

Međutim, nakon što je lani otvoren stečaj nad AP-om, stečajni upravitelj Velimir Slamar raskida ugovor o suradnji s Varaždin busom na čije čelo dolazi - Frano Krišto. Upozoravajući da Varaždin bus vozi nelegalno prema općinama, prometni inspektori zabranjuju prometovanje izvan grada, a zbog manjeg opsega poslovanja tvrtka zapada u probleme. Kako bi se našlo rješenje za nastavak javnog prijevo-

za, Varaždin bus i AP u stečaju počeli su pod pokroviteljstvom gradske uprave pregovore o preuzimanju zaposlenika i obveza koji su propali. Čuvši da je poduzeće u blokadi, prezaduženo i nesposobno za plaćanje, RIS podnosi prijedlog za stečaj jer zaposlenici nisu dobili plaće za svibanj, lipanj i srpanj. Propast Varaždin busa, koji nema gotovo nikakve imovine jer je veliku većinu mini-buseva uzeo na leasing, otvara pitanje budućnosti varaždinskog javnog prijevoza. Stoga se u gradskoj upravi, kako doznajemo, već pripremaju za raspisivanje novog natječaja za koncesije u javnom gradskom prijevozu, koja se svih ovih godina podupirala iz gradskog proračuna, a dijelom i županijskog zbog prijevoza učenika. I. K.

FRANO KRIŠTO, direktor Varaždin busa snimio josip grđan

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/8/2010

STATISTIKA

Od poslovnih skupova 86,17 mil. kuna U Hrvatskoj je od travnja do kraja lipnja održano 1447 poslovnih skupova s prometom od 86,17 milijuna kuna s PDVom, podaci su DZS-a. Svi su poslovni skupovi održani u drugom tromjesečju i zajedno su trajali 2965 dana, a na njima je ukupno bio 116.551 sudionik. Od ukupnog broja skupova njih 53 posto, ili 772, bilo je

s noćenjem i od njih je ostvareno 91 posto prometa ili 78,4 milijuna kuna. Većina skupova održana je u hotelima i sličnim objektima, a od 1374 poslovnih skupova u tim je objektima ostvareno 85,5 milijuna kuna prometa. Među vrstama skupova u razdoblju od travnja do lipnja najviše je, 801, bilo kongresa, s prometom od 54,16 milijuna kuna. Na kongresima je bilo i najviše sudionika, njih 67,9 tisuća. Skupove su najviše organizirala domaća poduzeća s prometom od 21,8 milijuna kuna. H

KRITIKA STIGLITZA

Europi prijeti nova recesija "Zbog usredotočenosti na brojku tri, koja nema realnu osnovu, Europa je na dobrom putu u recesiju s dvostrukim dnom", izjavio je za irski radio nobelovac Joseph Stiglitz. "Rezanje investicija s visokim povratom, samo s namjerom da proračunska slika bude ljepša, potpuna je glupost", kritičan je bio Stiglitz prema europskim vladama. B.hr

bROjKA

2,2

posto porasla je aktivnost u njemačkom gospodarstvu u drugom kvartalu u odnosu na prvi, a 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, potvrdili su iz lokalnog ureda za statistiku

Ilegalno snimanje filmova guta 240 mil. $ U KINU, U MRAKU Pirati su se toliko izvještili da već kradu i 3D kopije koje skidaju uz pomoć posebnih leća nadograđenih na kamere kojima snimaju filmove u kinima. Velik je hit među piratima upravo Avatar

DRŽAVA također gubi novac jer ne ubire poreze, kaže Tomislav Vinceković iz Blitz filma arhiva business.hr

Oko 240 milijuna dolara dobiti svake se godine izgubi samo na europskom tržištu zahvaljujući ilegalnom snimanju i distribuiranju filmova, ocjenujuje Frederick Huntsberry, glavni operativni direktor Paramount Picturesa. Je-

dan od načina na koji pirati distribuiraju filmske naslove jest i snimanje videokamerama u kinima kvaliteta takve snimke nije dobra, ali tržište postoji, posebno internetsko. "U 6 klikova do filmske kopije - upravo toliko je

potrebno da se preko interneta sa stranica s piratskim sadržajima skine bilo koji svjetski premijerni naslov. Pirati su do te mjere izvješteni da se već kradu i 3D kopije koje skidaju uz pomoć posebnih leća koje nadograđuju na kamere kojima snimaju filmove u kinima. Svjetska kinoindustrija suočena s tim problemom pokušava na različite načine spriječiti snimanje filmova u dvoranama, no razvoj tehnologije svako toliko iznenadi "novom mogućnošću krađe", kažu u Blitz-Cinestaru.

Do 70 posto kopija

U Cinestaru, kao i u drugim hrvatskim kinima, imaju dobar razlog za borbu protiv piraterije. Naime, procjenjuje se da oko 65 do 70 posto ukupne konzumacije filma otpada na ilegalne kopije, što je znatan udjel na tržištu.

"Iz toga proizlazi da filmski distributeri gube znatan novac u svim kanalima distribucije - u kino distribuciji, prodaji DVD&BluRay-a, VOD distribuciji, PayTV-u i Free Tv distribuciji. Naravno, novac gube i svi u lancu od kinoprikazivača, preko trgovina, IPTV/Cable platformi do TV postaja. Država također gubi novac jer ne ubire PDV, porez na dobit ili porez i prirez na dohodak koji bi ostvarili zaposleni u toj branši", kaže Tomislav Vinceković, izvršni direktor za prodaju i marketing Blitz film i video distribucije. Piratiziraju se svi filmovi, čak i 3D filmovi, poput Avatara koji se, osim titulom jednog od najuspješnijih filmova svih vremena, može podičiti i titulom najpiratiziranijeg filma u povijesti. Kada je u travnju izašla Blu-ray kopija filma, s interneta je već bilo ski-

nuto više od 200.000 primjeraka filma.

Zabranjena oprema

Filmska se industrija protiv toga bori na razne načine. Jedan je od načina i uklanjanje posjetitelja s video i foto opremom iz kina. "CineStar multipleksi, kao i sva svjetska kina, upozoravaju svoje posjetitelje u svim materijalima te na istaknutim mjestima pri ulasku u kina, da je fotografiranje i snimanje u dvoranama zabranjeno. Djelatnici kina tijekom projekcija višekratno provjeravaju i upozoravaju posjetitelje koji eventualno zanemare ili previde ta upozorenja", kažu u Blitz-Cinestaru. Međutim, u stvarnosti posjetitelji za takve kontrole ne znaju - kada se ugase svjetla, u dvorani se može naći uistinu bilo što. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

IT i tehnologija

GEOINFORMATIKA Na tržištu se stvara nova percepcija geoinformacijskih tehnologija i potražnje za njima - sustavi u tvrtkama više se ne odnose samo na zasebne procese u pojedinim odjelima i sektorima, već su ključni za funkcioniranje cijele organizacije

Srijeda 25/8/2010

Novi trendovi koji mijenjaju sliku svijeta

LOGITECH

Logitech je prošloga tjedna predstavio zanimljivu bežičnu tipkovnicu za noćne ptice. K800 Illuminated ima ambijentalno svjetlo i detektor pokreta, što omogućuje dovoljnu količinu pozadinskog svjetla kada radite na njoj, ali i čuva baterije kada se tipkovnica ne koristi. Pozadinsko osvjetljenje automatski se prilagođava količini osvjet-

ljenja koju senzor detektira u prostoriji, a senzor detektira pokrete ruku te se pozadinsko osvjetljenje aktivira ovisno o tome približavaju li se ili udaljavaju od tipkovnice. Baterije mogu trajati do 10 dana bez potrebe za njihovim punjenjem, a puniti se mogu preko USB kabela bez prekidanja rada. PerfectStroke sistem tipki omogućuje udoban, jednostavan i tih rad, a Logitech Incurve sistem omogućuje da prsti na tipkovnici budu postavljeni na potpuno pravilan način. Ž. Š.

za funkcioniranje cijele organizacije - bilo da je riječ o lokalnoj, regionalnoj privatnoj ili državnoj tvrtki. Stoga je svako rješenje relevantno samo onoliko koliko zaista postane dio operativnih poslovnih procesa cijele tvrtke, koliko te procese poboljša te koliko je cijeli sustav u konačnici učinkovit. Nužno je zato jasno definirati kako se želi da funkcioniraju procesi na razini organizacije nakon uvođenja nekog rješenja te osigurati suradnju nekoliko odjela u njegovoj provjeri i konačnom uvođenju u rad. Uz to idu i sve dugoročniji odnosi, odnosno ugovori za pružanje dugotrajne podrške rješenjima koja čine osnovu infrastrukture takvih poslovnih procesa, objašnjava Lončarić. Drugi trend svakako je tehnologija koju Lončarić vidi kroz redefiniciju odnosno doprinos nove generacije GIS (geoinformacijskih) tehnologija vodećih svjetskih proizvođača. Tako su, kako tvrdi, već nekoliko puta najavljivali i predstavljali osnovno infrastrukturno rješenje - ArcGIS, na kojem, poput većine svjetskih GIS tvrtki, u GDI-ju temelje geoinformacijska rješenja. Računarstvo "u oblaku", ili kako ga se popularnije naziva cloud computing, također ćemo sve češće viđati u praksi u obliku najma procesorske moći i skladišnog prostora za potrebe GIS sustava. Tu u određenoj mjeri GDI i nudi kroz sličan pristup njihovom GDi CONVIVO brendu kojim osigurava korištenje geoinformacijskih usluga krajnjim kori-

snicima po principu "ključ u ruke". U tehnološkom segmentu možda je zapravo najvažnija nevjerojatna proliferacija pametnih mobilnih uređaja (telefona) kojoj smo svjedoci u posljednjih nekoliko godina, a premašila je i najoptimističnija predviđanja. Uz potrošački segment, koji na taj način osigurava mogućnost pristupa internetu 24 sata na dan, sedam dana u tjednu - za što je ponajprije zaslužna velik popularnost on-line druš-

Tipkovnica za noćne ptice > geoinformatika > hardver

14-15 business.hr Srijeda 25/8/2010

ada govorimo o trendovima u ICT-u sa stajališta naših specifičnih područja geoinformatike i rješenja za telekomunikacijsku industriju, postoji niz interesantnih karakteristika koje diktiraju kretanja u navedenim segmentima. Iako situaciju i dalje, kao i druge tvrtke, u određenoj mjeri promatramo kroz prizmu globalne gospodarske krize, već aktivno radimo na pripremi okoline koja će obilježiti poslije recesijsko razdoblje", ističe Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDI-ja (bivša GISDATA). Stoga je i slogan njihove jesenske korisničke GDiUC konferencije "Danas se oblikuje sutra: procesi, tehnologije, podaci". Konferenciju organiziraju u suradnji s partnerima, i to tvrtkama iz Hrvatske i regije, javnim sektorom te međunarodnim korporacijama. U GDI-ju nastoje što bolje prepoznati teškoće i na vrijeme ih riješiti poboljšanjem učinkovitosti i stvaranjem dodane vrijednosti, odnosno optimizacijom poslovanja.

Novi pristup tehnologiji

Na tržištu se stvara nova percepcija geoinformacijskih tehnologija i potražnje za njima. Lončarić objašnjava kako je riječ o novom pristupu procesima, odnosno aplikacijskim sustavima za podršku poslovnim procesima. Sustavi u tvrtkama više nisu isključivo namijenjeni zasebnim procesima u pojedinačnim odjelima i sektorima nego su ključni

FUJITSU

Sve za virtualni desktop u paketu

Fujitsu je predstavio Zero Client infrastrukturne pakete, koji omogućuju kompletno rješenje za virtualnu desktop infrastrukturu (VDI) u jednom proizvodu. Fujitsuov “spreman-za-implementaciju” paket uključuje svu opremu potrebnu za virtualnu desktop infrastrukturu, uključujući PRIMERGY server, Fujitsu Zero

tvenih mreža - poslovni segment tom klasom uređaja zaokružuje poslovnu arhitekturu, od mobilnih uređaja, desktop sustava i poslužitelja do cloud computing resursa.

Pomoć hitnoj pomoći

Podaci, kao treći trend, postaju jasan kandidat kada se u obzir uzme neprestani rast njihove količine i kompleksnosti, posebice kada je riječ o geopodacima, objašnjava Lončarić i dodaje kako su se načini njihova

klijente, periferne uređaje i svu mrežnu opremu iz jednog izvora. Kako sve više tvrtki prihvaća prednosti Zero klijenata kao alternative za rješenja radne površine, Fujitsu i njegovi partneri pružaju jednostavan način implementacije potpunog rješenja, čak i za najmanje tvrtke. Korisnici mogu svojoj virtualnoj radnoj površini pristupiti odmah, s bilo kojega radnog mjesta unutar mreže, a njihovi se profili centralno pohranjuju i obnavljaju - pomažući tako smanjenju troškova hardvera i održavanja. Ž. Š.

korištenja i sami korisnici također promijenili u posljednjih nekoliko godina. Uz profesionalnu razinu na kojoj tvrtke koriste geopodatke, sve je popularnije referenciranje GIS podataka u obliku Microsoft Bing mapa, Google Maps servisa ili Nokia Ovi Maps sustava. Te podatke treba dobro poznavati, znati ih izraditi te njima kvalitetno upravljati kako bi se korisnicima osigurala optimalna dodana vrijednost. Samim time tu postoji možda

OGLAS

BORAN LONčARIć, predsjednik Uprave GDI-ja snimio draÆEn Tomi∆

ZA SIGURNOST STANOVNIKA

I policija geografski locira i prati kaznena djela i akcije Pilot-projekt za MUP, odnosno Policijsku upravu osječko-baranjsku, koji je GDI nedavno završio, također ujedinjuje procese, tehnologije i podatke radi omogućavanja geografskog lociranja i praćenja kaznenih djela, prekršaja i pokrenutih akcija. Sustav omogućuje i izradu te pristup dodatnim podacima koji inače ne postoje u trenu-

tradicionalan, ali snažno rastući posao konzaltinga i inženjeringa podataka korištenje znanja u izboru i izradi najučinkovitijeg skupa podataka za točno željenu primjenu u vlastitim ili partnerskim rješenjima. "Osim uvida na osnovi iskustava trećih strana, sve smo navedene trendove uočili u projektima na kojima smo nedavno radili", ističe Lončarić. Kao primjer Lončarić ističe projekt u integriranom informatičkom sustavu za Hitnu medicin-

tačnim informacijskim sustavima MUP-a, a pridonose kvalitetnom radu policije. Sustav tako može dati uvid u projekciju broja kaznenih djela i prekršaja, strukturu počinitelja na nekom području te svih eventualnih i identificiranih problema koji mogu utjecati na kvalitetu života stanovnike pojedine lokacije.

sku pomoć grada Zagreba.

Tri komponente

"Taj smo sustav, koji ujedinjuje sve tri komponente (procese, tehnologije i podatke), isporučili još prije osam godina, a nedavno smo ga unaprijedili. Tako uz dispečersku funkcionalnost, izravno odgovornu za upravljanje voznim parkom, ujedinjujemo i sve ostale procese, tehničke elemente i podatke koji nastaju u sklopu te ustanove. Zapravo je riječ

o sveobuhvatnom poslovnom sustavu s modulima za upravljanje radom hitnih i bolničkih službi te cijelim nizom medicinskih, kliničkih i laboratorijskih aplikacija i analitičkih alata", objašnjava Lončarić. Tim se sustavom svaki dan služe stotine osoba

medicinske struke, logističari i dispečeri koji se uz upravljanje s više od stotinu vozila oslanjaju i na njegove mogućnosti jednostavnog dobivanja svih informacija o lokalitetu nesreće i trenutačnom stanju pacijenata. To je rješenje GDI izgradio na novoj tehnološkoj plat-

formi prema najnovijim IT normama i svjetskim preporukama koje se koriste za hitne službe te ga u potpunosti uskladio s infrastrukturom nove Hitne pomoći u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

> geoinformatika > hardver

16 business.hr Srijeda 25/8/2010

VIP I ANDROID

T-mOBILE

Galaxy S i Huawei S7 Tablet

Novi centar i nova tarifa

zaslon dostupan na hrvatskom tržištu. Idući tjedan ekskluzivno u Vip ponudu dolazi i Huawei S7 Tablet s Android 2.1 operativnim sustavom. Ovaj jedinstveni Mobilni telefon Samsung mobilni uređaj uz 7-inčni i9000 Galaxy S ekskluzivno zaslon omogućuje odličnu je od danas dostupan Vip korisnicima po cijeni već od 9 preglednost sadržaja te ga po kuna u tarifi Sve za mene 400. želji pretvara u digitalni okvir za slike. Svoj S7 Tablet korisniMobilni telefon s Android operativnim sustavom ujedi- ci mogu nadograditi brojnim njuje sve što korisniku treba u aplikacijama s Android Marjednom uređaju. Super AMO- keta kojem mogu pristupiti LED 4-inčni zaslon osjetljiv na vrlo jednostavno. Uređaj također podržava microSD kartice dodir trenutačno je vrhunac tehnologije i zasigurno najbolji i USB konekciju Ž. Š.

Najjači domaći telekom operater još se više okreće korisnicima u svom novoobnovljenom T-Centru u upravnoj zgradi kompanije u zagrebačkoj Savskoj ulici, a na jučerašnjem je otvorenju predstavljena nova iTarifa koja nudi 125 MB podatkovnog prometa te 75 minuta razgovora i 25 SMS poruka prema svim mrežama. Glav-

ni operativni direktor za privatne korisnike u HT-u Johan Buse istaknuo je kako će i veći broj drugih T-Centara uskoro izgledati kao novoobnovljeni, s novim konceptom pristupa korisniku i brisanja barijera između prodavača i korisnika. Novi T-Centar obilježava kombinaciju proaktivnog pristupa promjenama i inovativnost na tržištu čime se HT pokušava približiti korisnicima i postaviti nove standarde u maloprodaji. D. T.

Appleov iPad napadaju konkurenti sa svih strana DOLAZE ANDROIDI I WINDOWS Za kraj ove ili početak sljedeće godine gotovo svi veći proizvođači hardvera najavljuju svoje tablet prijenosnike bazirane na različitim platformama, a najviše ih je na Googleovu Androidu i Microsoftovu Windows Mobile 7 operativnom sustavu

DALEkOISTOčNA kONkuRENcIjA Novi klonovi i slični tablet uređaji predstavljaju se gotovo svakodnevno arhiva business.hr

akon golemog uspjeha iPada nije dugo trebalo čekati odgovor drugih hardverskih proizvođača poput HP-a, Della, Acera, Asusa, Toshibe, Lenova, LG-a, MSI-a i mnogih drugih koji za kraj godine ili početak sljedeće najavljuju svoje tablet prijenosnike bazirane na dvjema platformama - Googleovu Androidu i Microsoftovu Windowsu Mobile 7. Kada se tome doda Reserach in Motionov tablet (proizvođač BlackBerry uređaja), jasno je da će konkurencija biti žestoka.

Balmerove prognoze

Neka recentna istraživanja tržišta pokazuju da će notbookovi, mala i lagana

prijenosna računala s tipkovnicom, i tableti bez fizičke tipkovnice zbog svoje snage i mogućnosti polako preuzeti primat u odnosu na standardne prijenosnike. U poslovnom svijetu vjerojatno će još nekoliko godina vladati suživot dvaju oblika prijenosnih računala, ali nakon toga ta će granica nestati. O zahuktavanju situacije na tržištu govori i činjenica da je MSI objavio nekoliko službenih fotografija svog tableta WindPad, koji je, čini se, vrlo blizu dolasku na tržište. MSI WindPad trebao bi imati Intelov procesor Atom Z530 radnog takta 1.66 GHz, 32 GB SSD, 2 GB RAM memorije te MSI-ev grafički podsustav Wind Touch. Što se tiče mogućnosti povezivanja s drugim uređajima,

tu su HDMI i dva USB priključka. Njegova premijera očekuje se na IFA sajmu u Berlinu, a dolazak na tržište do kraja godine. Tako bi se mogle ostvariti prognoze Microsoftova prvog čovjeka Stevea Ballmera, koji je najavio da do kraja godine možemo očekivati gomilu Windows tableta. Ni Asus, poznat po generaciji prijenosnika EEE PC, nije dugo čekao. I dok se nagađalo da će biti na Googleovu OS-u, izvršni direktor kompanije Jerry Shen najavio je kako rade na 10-inčnom tabletu koji će pokretati Intelov Atom procesor i Windowsi 7. Nije poznato previše informacija o tom uređaju, ali pretpostavlja se da će imati većinu opcija iz Android tableta. Taj bi pak

uređaj, prema dostupnim informacijama i glasinama, trebao raditi na Nvidia Tegri, koja omogućuje reprodukciju 1080p videosadržaja, imat će prednju kameru, USB utor, podršku za Adobe Flash, WiFi i 3G. Uz Intel Core 2 Duo CULV procesor, Windows 7 i trajanje baterije od 10 sati, Asus Eee Pad ima i mogućnost dodavanja tipkovnice te 'docka' za one koji će uređaj htjeti koristiti kao media tablet ili normalni laptop za kućnu i poslovnu upotrebu.

RIm-ov BlackPad

Još jedan veliki proizvođač, LG, izrađuje Windows 7 tablet računalo LG UX10. Da je i RIM spreman pretvoriti BlackBerry u tablet, govori informacija da je MobileCrunch tehnološkog bloga zakupila internetsku domenu BlackPad.com. To samo po sebi ne znači ništa, ali navodi na zaključak da bi se tako trebao zvati dugo očekivani BlackBerry tablet. I HP se uključuje u utrku preuzimanjem Palma, koji ima WebOS, a on se osim na pametnim telefonima može koristiti i na talet računalima. HP je već najavio Slate, koji će vjerojatno biti na Windows 7 mobileu, a njegov dolazak na tržište očekuje se do kraja godine. Dražen Tomić

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

RASTE POTRAŽNJA

2,2

Scania otvara 500 novih radnih mjesta Proizvođač kamiona i autobusa Scania, švedska podružnica njemačkog proizvođača vozila Volkswagen, objavio je u utorak da će povećati proizvodnju i otvoriti 500 novih radnih mjesta kako bi zadovoljio povećanu potražnju. Proizvođač teških vozila najavio je da brojke o rastu potražnje uključuju nove narudžbe izvan Europe. "Europsko tržište nastavlja se

oporavljati, ali je i dalje na niskoj razini u povijesnoj perspektivi", navela je kompanija. Scania je izvijestila o iznenađujućem rastu neto dobiti u drugom tromjesečju na 2,4 milijarde kruna. VW, vodeći dioničar Scanie, drži 30 posto udjela u njemačkom proizvođaču kamiona i autobusa MAN i već neko vrijeme pokušava integrirati te dvije konkurentske kompanije. H

posto raslo je njemačko gospodarstvo u drugom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na prethodno tromjesečno razdoblje, pokazali su u utorak konačni podaci državnog ureda za statistiku

Srijeda 25/8/2010

Zbog neplaćene rate brže ćete izgubiti stan HIPOTEKE Komisija planira uvesti standarni obrazac za hipotekarne kredite kojim bi se obuhvatile sve pojedinosti pa bi potrošači mogli lakše usporediti ponudu na tržištu

otrošači u Europoskoj uniji ubuduće bi prilikom traženja građevinskih i stambenih kredita imali pravo na opširno savjetovanje, standardizirane informacije i ugovor koji bi bio sastavljen prema potrebama klijenata. Proizlazi to iz internog dokumenta Europske komisije, a cilj je novo reguliranje hipotekatnih kredita. Kako bi potrošači mogli lakše usporediti informacije i ponudu banaka, Europska komisija priprema uvođenje standarnog obrasca u kojem bi bile navedene sve pojedinosti. Primjerice, godišnja bi se kamata obračunavala prema uzoru na pravila EU za druge vrste kredita i na temelju jednake formule. Između primanja obrasca i sklapanja ugovora o kreditu morat će proći najmanje deset

dana. U planovima Komisije stoji da bi banke prije davanja kredita i potpisivanja ugovora morale provjeriti kreditnu sposobnost klijenta i u slučaju sumnje odbiti odobravanje kredita.

Potrebe klijenta

Prema prijedlozima Komisije, banke moraju osigurati da kredit bude prilagođen potrebama klijenta, a potrošač se obvezuje da će priskrbiti za to sve potrebne informacije. Posrednici u odobravanju kredita morali bi se upisati u nacionalne registre, a dobili bi pravo poslovanja samo ako imaju dovoljne kvalifikacije. U reklamama za građevinske i stambene kredite morat će se navesti visina kamata i vrijeme otplate. Komisija želi obvezati banke da klijente upozore na to da mogu izgubiti nekretninu ako ne otplaćuju kreditnu ratu.

OBVEZA Banke moraju upozoriti klijente na sve probleme s kojima se mogu suočiti arhiva business.hr

Konačni prijedlog regulative EK bit će predstavljen tijekom jeseni. Financijska kriza pokazala je koliko je odgovorna dodjela kredita važna za stabilnost tržišta, obrazlaže EK, a u tome središnju ulogu igra upravo dodjela građevinskih kredita.

Reklame zbunjuju

Prenapuhano tržište nekretnina u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj pokazalo je da neravnoteža na tržištu ne postoji samo u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji se slom trži-

šta nekretnina smatra inicijatorom financijske krize. Prijedlozi sadašnje EK ipak zaostaju za prijedlozima prijašnjeg sastava te europske institucije, koji je tražio ujednačena pravila za građevinske kredite kako bi se ohrabrilo potrošače da podignu kredite i u drugim članicama Unije. Takvom prijedlogu protivile su se posebice britanske i njemačke banke. BEUC, udruženje zaštite potrošača u EU, pozdravlja najnovije prijedloge Komisije, osobito zato što banke

često ne provjeravaju kreditnu sposobnost (bonitet) potrošača. Osim toga, sve je više reklama koje zbunjuju potrošače. Komisija bi trebala zabraniti i mutnu poslovnu praksu, primjerice kombiniranu prodaju, odnosno davanje kredita koji je povezan sa sklapanjem novih ugovora. Udruženje zaštite potrošača stoga smatra da potrošači moraju imati mogućnost zatražiti odštetu ako im nije bilo pruženo stručno savjetovanje prije podizanja kredita.

Alen Legović, Bruxelles

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/8/2010

TEČAJ

OBVEZNICE

Kuna je u utorak ojačala prema euru 0,14 posto u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka, a srednji tečaj eura iznosio je 7,268126 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubila i britanska funta oslabivši 0,51 posto, na 8,865731 kunu, a pojeftinio je i švicarski franak, i to 0,44 posto, na 5,519956 kuna. Istodobno je tečaj američkog dolara od 5,753286 kuna porastao 0,35 posto. B.hr

U sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisana je odluka Ingre kojom se mijenja dospijeće obveznica te kompanije sa 6. prosinca 2011. na 6. prosinca 2016. godine, stoji u obavijesti objavljenoj na stranicama Zagrebačke burze. Business.hr je, podsjetimo, već izvještavao o Ingrinoj nemogućnosti otplate dugova u iznosu 200 milijuna

Euro oslabio na 7,26 kuna

Dospijeće duže za pet godina

IgOr OPPENhEIm, predsjednik Uprave Ingre Snimio Saša ćetković

kuna koji su imali rok dospijeća do 6. prosinca 2011. godine. Ingra je u prosincu 2006. godine izdala te obveznice uz kamatu 6,12 posto godišnje, no recesija i smanjenje obujma građevinskih radova u međuvremenu su utjecali na drastično smanjenje prihoda te kompanije. Ingra je 2009. godinu završila u gubitku od 71,3 milijuna kuna unatoč ostvarenoj dobiti u iznosu 38,7 milijuna kuna. B. S.

Hrvatske brodare ne zan BDI-ja na tržištima od ča PODIVLJALI INDEKS Loša ruska žetva pšenice i rast cijena željezne rude zbog kineske potražnje gurnuli su indeks rasutih brodskih tereta BDI u plus 55 posto u samo četiri tjedna, ali ulagači u dionice hrvatskih brodara čekaju pouzdanije vijesti o oporavku ekonomije

››

Dionice hrvatskih brodara rast će bude li tržište kapitala uvjereno da je rast BDI-ja indikator gospodarskog rasta, a ne trenutačni poremećaj na tržištu VJErAN FILIPPI, predsjednik Uprave Adriatica Capitala

Snimio Saša ćetković

Potaknut rastom cijena željeznih ruda i čelika, ali i neravnotežom na tržištu sirovina, Baltic Dry indeks, koji odražava cijenu brodarskog prometa rasutog tereta i važan je u poslovanju brodarskih kompanija, u posljednjih je mjesec dana porastao 55,5 posto, na 2841 bodova. "Trenutačni rast BDIja rezultat je kratkoročnih neravnoteža na tržištu si-

rovina (pšenice) uzrokovanih zabranom izvoza žita iz Rusije", poručuju iz odjela Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria banke. Kako kažu, posljedično tome pozitivan ‘tone-miles’ efekt povećao je potražnju za manjim brodovima koji prevoze žitarice, što je na kraju rezultiralo trenutačnim rastom indeksa vozarina.

Također, trenutačna povećana potražnja za željeznom rudom i ugljenom zbog oporavka cijena čelika u kolovozu pozitivno utječe na marže kineskih čeličana, što može utjecati na daljnji blagi oporavak ponude/potražnje. Dionice brodarskih kompanija kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi u istom su razdoblju zabilježile pozitivan pomak

BRoJkA

8,93

milijarde kuna iznose trezorski zapisi Ministarstva financija s rokom dospijeća 364 dana

kRATkoRoČAN DUG

MFIN prodao 169 mil. kn i 23 mil kn. trezoraca

Na aukciji trezorskih zapisa održanoj u utorak Ministarstvo financija upisalo je trezorskih zapisa u vrijednosti 169 milijuna kuna i 23 milijuna eura. Planirani iznos izdanja bio je 100 milijuna, a ostvareni iznos emisije kasnije je uvećan na 169 milijuna kuna. Na aukciji je s rokom dospije-

ća 364 dana ukupan iznos pristiglih ponuda bio 365 milijuna, a ostvareni iznos emisije 169 milijuna kuna. Jedinstvena prodajna cijena iznosila je 95,980 kuna, dok je kamatna stopa bila 4,20 posto, a sve su kupili ulagači iz nebankarskog sektora. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 13,588 milijardi kuna. Od toga je 461 milijun kuna upisano na rok 91 dan, na rok 182 dana upisano je 1,536 milijardi, na rok 364 dana upisano je 8,938 milijardi, dok je na rok

728 dana upisano 2,653 milijarde kuna. Na aukciji u eurima upisani su zapisi s rokom dospijeća 364 dana u iznosu 23 milijuna, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda bio 80,595 milijuna eura. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,908 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,20 posto. Najniža je pak ponuđena cijena bila 96,442 eura uz kamatu 3,70 posto. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,711 eura, dok je kamatna stopa bila 3,41

posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 39,13 posto. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosio je 7,278508 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 167,405 milijuna kuna. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospijeća 364 dana iznosi 1,339 milijardi eura. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) održat će se 31. kolovoza 2010. godine. B.hr

nima skok NIS od 30. kolovoza na ak 55 % Beogradskoj burzi NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE

voLATILAN INDEkS

BDI nije tako važan "Iako većina ulagača na domaćoj burzi nastoji predvidjeti kretanja brodarskih dionica na osnovi kretanja BDI-ja, riječ je ipak o manje utjecajnom faktoru nego što se to misli", kaže analitičar Splitske banke Stipe Luetić te napominje kako je riječ o izrazito volatilnom indeksu, koji je u posljednja tri mjeseca sa 4209 bodova pao na 1700 te ponovno počeo bilježiti pozitivan niz u kojem je narastao na 2841 bod. "Atlantska plovidba kao najistaknutija dionica brodarskog sektora na ZSE-u je u istom periodu oscilirala u cjenovnom rasponu od 723 do 970 kuna, dakle znatno manje", objašnjava Luetić.

cijena iako znatno manji. Analitičari koji su za Business.hr komentirali utjecaj BDI-ja na dionice hrvatskih brodarskih kompanija slažu se da on postoji, ali nije presudan.

kratkoročna potražnja?

Što se tiče utjecaja rasta tog indeksa na globalni oporavak, Vjeran Filippi iz Adriatica Capitala smatra da je BDI vrlo dobar indikator budućih ekonomskih aktivnosti jer se temelji na globalnoj potražnji za sirovinama. "Utjecaj Kine u kreiranju vrijednosti BDI-ja dramatičan je s obzirom na njezine potrebe za sirovinama", kaže Filippi, ali dodaje kako treba uzeti u obzir činjenica da kine-

sko gospodarstvo nije apsolutno tržišno te da gomilanje zaliha sirovina ne mora odmah biti pretvoreno u veću gospodarsku aktivnost. U tom kontekstu, napominje, treba promatrati i cijene hrvatskih brodara jer tržištu kapitala ipak treba vremena da utvrdi koliko je rast BDIja stvaran indikator budućeg rasta, a koliko rezultat kratkoročnog porasta potražnje za brodskim prostorom. Osim toga, hrvatske brodarske kompanije imaju tradicionalno veliki dio prostora ugovoren na dulji rok pa rast ili pad BDIja ne utječe tenutačno na te prihode. Biljana Starčić

Početna cijena prvog dana trgovine, 30. kolovoza, bit će 4,8 eura po dionici koje su građani Srbije dobivali u paketima po pet dionica

kIRIL kRAvČENko, glavni izvršni direktor Naftne industrije Srbije, kojom se od kraja kolovoza počinje trgovati na Beogradskoj burzi ARHIVA BUSINESS.HR

Naftna industrija Srbije podnijela je zahtjev Beogradskoj burzi za prijem dionica na A listing, što znači da će oko 4,8 milijuna građana i zaposlenih u NIS-u koji imaju dionice te naftne kompanije moći trgovati njima preko uređenog tržišta već od ponedjeljka 30. kolovoza. Početna cijena na početku trgovanja bit će oko 4,8 eura po dionici, iako su moguće velike oscilacije, baš kao što je viđeno prilikom trgovanja

nalne cijene NIS-ove dionice. Ukupni temeljni kapital Ine iznosi 1,25 milijardi eura, dok NIS-ov temeljni kapital iznosi 619,6 milijuna eura. Tržišna vrijednost Ine na Zagrebačkoj burzi veća je gotovo dva puta u odnosu na nominalnu, a najmanje toliko povećanje očekuje se i kod NIS-a. Mađarski Mol je nakon nekog vremena podnio javnu ponudu za otkup ostalih dionica Ine pa se danas na Zagrebačkoj burzi trguje vrlo malim brojem dionica hrvatske naftne kompanije. Ruski Gazpromnjeft je kao većinski vlasnik NISa obavezan do 2. veljače 2011. godine uputiti javni poziv za otkup svojih dionici po minimalnoj cijeni 4,8 eura po komadu pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se Inin slučaj preslikati na srpsko tržište kapitala.

BUSINESS Tv Kapital Network, Srijeda 25. 8.

20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI NOVI PRAVAC, emisija o energetici VIJESTI REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA, Emisija VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

dionicama Hrvatskih telekomunikacija na Zagrebačkoj burzi u rujnu 2008. godine nakon javne ponude dionica. Građani Srbije dobili su besplatan paket od pet dionica NIS-a, a tamošnji analitičari očekuju da će mnogi od njih odlučiti unovčiti svoje dionice. Također ih upozoravaju da prije nego što počnu prodavati dionice pričekaju da na burzu izađu dionice Telekoma, Aerodroma te dionica Akcionarskog fonda, što bi moglo produbiti tržište i povećati potražnju, a time i cijenu.

Slično kao i Ina?

Sličnu ulogu na Zagrebačkoj burzi igrala je svojedobno dionica Ine, čija je javna ponuda prethodila onoj HT-a i čijim su trgovanjem ulagači ostvarili prilične dobitke, što je dodatno populariziralo hrvatsko tržište kapitala. Nominalna cijena Inine dionice je 900 kuna, odnosno 26 puta veća od nomi-

Ante Pavić

BRoJkA

tisuća zaposlenih ima NIS

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

257.09

258.50

258.00

0.15%

10,926

2,814,747.14

21,127.24

226.05

Adris grupa

254.97

255.27

0.11%

6,691

1,706,337.01

1,731.78

242.21

318.99

Atlantska plovidba d.d.

825.00

837.02

831.99

-2.12%

982

815,029.82

1,161.06

723.23

1,195.95

Uljanik plovidba

567.00

580.00

570.05

0.01%

1,188

684,950.59

330.63

533.13

743.00

20.76

21.50

20.99

-2.24%

28,511

600,760.54

157.43

20.76

61.49

489.00

492.00

489.00

-0.20%

1,055

517,026.00

1,257.77

365.00

517.00

Čakovečki mlinovi

3,300.00

3,400.00

3.03%

140

466,000.00

357.00

2,107.10

3,799.21

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.00

1,652.50

1,650.00

-0.15%

218

359,884.71

16,500.00

1,405.10

1,940.00

Jadranski naftovod

2,600.00

2,630.02

2,630.00

-0.01%

106

278,660.02

1,953.68

2,005.00

3,750.00

Atlantic grupa

700.00

708.46

707.90

0.13%

305

214,917.89

1,748.51

535.00

760.00

Dalekovod

282.14

285.00

284.16

-0.34%

641

182,143.05

651.81

270.20

443.00

3,620.00

3,700.00

3,620.00

-2.16%

167,440.01

362.93

2,851.00

5,898.00

Kraš, prehrambena industrija

421.00

435.00

0.11%

355

153,571.32

597.53

250.05

435.00

IPK Kandit

232.00

232.10

-0.39%

508

117,859.31

165.97

191.00

345.00

Luka ploče

1,593.31

1,615.00

1,594.00

-4.26%

116,832.09

354.85

1,240.00

2,093.00

Konzum

178.02

182.00

178.02

-1.64%

633

114,526.55

4,041.56

125.01

185.00

Istraturist Umag d. d.

346.12

360.00

0.00%

280

99,467.30

1,683.00

270.00

410.00

Jadroplov d.d.

137.60

139.30

137.60

-1.32%

636

88,030.63

225.21

124.01

209.00

1,700.01

1,701.02

1,700.01

-2.46%

76,542.42

269.59

1,600.00

4,375.00

Zvijezda

Institut građevinarstva hrvatske Fima validus

12.86

13.00

12.88

-0.92%

5,867

75,949.37

34.80

10.55

29.01

1,340.00

1,326.00

-1.19%

69,518.50

1,765.77

1,231.00

1,777.00

Viro tvornica šećera d.d.

320.00

328.10

320.00

-2.44%

191

61,928.95

443.73

290.00

505.00

Turisthotel

650.00

1.56%

59,150.00

256.59

543.15

701.00

2,320.00

1.53%

53,360.00

702.13

1,413.01

2,890.00 246.00

Luka Rijeka

177.17

181.58

181.00

-0.83%

288

52,040.40

1,082.47

162.00

Đuro Đaković holding

26.58

27.00

-3.40%

1,683

45,330.60

87.40

22.36

58.00

AD plastik

90.00

-2.15%

500

45,000.00

377.96

45.14

109.30

1,400.00

0.00%

42,000.00

876.94

1,200.01

2,013.99

216.00

219.50

216.00

-2.26%

162

35,132.70

98.67

216.00

498.99

Dom holding

36.67

38.00

37.74

-0.68%

935

35,018.13

281.81

28.70

54.00

Belje

63.36

66.30

63.36

-4.43%

461

30,488.08

520.53

59.00

108.00

Tankerska plovidba Viadukt

Tehnika

1,035.00

1,035.01

1,035.00

-0.05%

30,015.01

196.09

949.03

2,769.99

RIZ-odašiljači

100.00

0.00%

300

30,000.00

37.42

100.00

265.00

Hidroelektra niskogradnja

147.71

152.00

148.00

-2.63%

194

29,014.92

92.33

147.71

370.00

Lošinjska plovidba

144.90

148.90

145.00

-2.23%

175

25,395.30

96.05

121.00

179.00

Končar

2,000.00

2,001.00

2,000.00

-0.05%

24,007.00

61.43

1,665.00

2,198.00

Ledo

5,880.01

0.00%

23,520.04

1,294.60

4,748.88

7,679.00

Slatinska banka

104.00

104.18

104.00

-0.02%

223

23,202.85

95.57

93.60

135.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

282.10

293.00

282.10

-5.17%

23,152.55

1,528.98

240.00

400.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

17.00

0.00%

1,284

21,828.00

32.65

12.69

37.05

Atlas nekretnine

31.29

32.02

31.29

-7.94%

650

20,780.80

104.38

20.50

38.67

Prehrambeno-industrijski kombinat

188.12

1.14%

100

18,812.00

43.92

120.00

221.00

SN holding

206.05

211.00

206.05

-2.35%

16,906.00

560.46

55.95

242.00

Podravska banka

401.13

0.27%

16,446.33

268.26

400.00

500.57

70.00

74.00

2.07%

223

16,400.00

55.66

58.00

144.00

207.00

214.90

207.00

0.38%

16,021.80

13,258.02

200.00

310.00

HTP Korčula

89.00

90.20

89.00

-1.33%

164

14,617.64

37.95

72.10

185.00

Magma d.d.

56.00

57.98

57.24

-1.29%

248

14,051.30

279.00

48.11

78.00

HG Spot

26.00

26.50

26.00

-1.25%

512

13,428.80

8.58

20.08

109.19

Žitnjak

77.11

80.50

4.52%

144

11,327.81

16.55

76.10

189.00

Slobodna Dalmacija

22.54

1.44%

427

9,624.58

117.68

20.01

64.98

Imperial hoteljerstvo

170.02

-5.54%

9,521.12

108.11

150.00

219.00

Kaštelanski staklenici

901.00

0.11%

9,010.00

102.35

750.01

1,300.00

Riviera poreč

155.00

8.39%

8,990.00

566.30

100.00

197.50

Privredna banka Zagreb

480.00

481.00

480.00

-3.03%

7,210.03

9,155.89

478.00

715.00

Petrokemija

131.00

-1.87%

6,550.00

437.69

105.50

192.99

Siemens dioničko

567.00

0.35%

5,670.00

536.33

510.00

680.00

80.01

82.00

80.01

-7.13%

5,546.15

323.41

70.07

172.01

4,772.21

-2.61%

4,772.21

1,467.92

3,700.00

6,000.00

57.00

-5.00%

4,560.00

100.62

51.00

99.00

Tekstilpromet

440.00

0.00%

1,760.00

36.01

405.24

897.00

Božjakovina

105.00

-11.02%

1,575.00

21.52

93.39

200.00

Tisak

182.14

-1.55%

1,457.12

434.69

174.15

369.00

Jadroagent

540.22

-3.53%

1,080.44

59.88

500.00

620.00

26.71

-6.28%

267.10

75.32

21.28

56.00

Badel 1862 Zagrebačka banka

Uz ukupan promet od samo 5546 kuna, cijena Diokija je u utorak zabilježila snažan pad od 7,13 posto. Ukupno je trgovno sa 68 dionica, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 80,01 kunu. To je ujedno bila najnjiža cijena zabilježena tijekom dana.

332.84

1,323.00

Ericsson Nikola Tesla,

Liburnia riviera hoteli

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,84% 365 dana Najniža Najviša

Najviša

Končar - elektroindustrija

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Najniža

Ingra

Dionica Čakovečkih mlinova u utorak je na Zagrebačkoj burzi rasla 3,03 posto, na 2400 kuna, uz promet od solidnih 466.00 kuna. Ukupno je 140 dionica tijekom dana promijenilo vlasnika, a cijena se kretala u rasponu od 3300 do 3400 kuna.

Redovan promet: 13.246.375,62 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Oznaka

DIOKI d.d Croatia osiguranje d.d. Vaba d.d. banka Varaždin

OT-optima telekom d.d.

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E SAVA PETG SALR GRVG KBMR TLSG LKPG NF2R NF1N PBGS MR1R MELR AELG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA PETROL SALUS GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD M1 MERCATOR AERODROM LJUBLJANA

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B BDDS-O-D MJMT-R-A PROG-R-A VLTG-R-A APBL-R-A FBIHKD FBIHKC FBIHKE FBIHKB FBIHK1C FBIHKG FBIHK1D BHTSR FDSSR PAKCRK3 JPESR STNSRK2

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO PAK CENTAR D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO STANDARD DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA ENHL VRBG A2012 AIKB A2013 A2015 A2016 A2014 SJPT IMTC CCHS IMLK AGBN CRNX A2011

Energoprojekt holding a.d. Beograd Vocar a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Imtel computers a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Carnex a.d. Vrbas Obveznice RS serije A2011K

MAKEDONSKA BURZA MPT KMB ALK SBT RM01 TNB TEL RMDEN09 REPL PROD STIL

www.hrportfolio.com Nanjiža

MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 REPLEK SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad Stil a.d. Kraljevo

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,15 106,00 159,80 239,00 430,00 12,30 10,50 90,20 15,80 2,76 0,78 0,68 2,15 136,00 24,16

66,90 106,01 160,00 243,00 444,00 12,80 10,80 92,00 16,23 2,85 0,80 0,68 2,15 139,00 25,61

66,57 106,01 159,98 239,50 444,00 12,78 10,50 90,20 16,00 2,82 0,80 0,68 2,15 139,00 24,26

Promet

valuta: EUR - euro 66,44 37,71 159,97 241,02 439,10 12,60 10,55 91,68 16,00 2,82 0,79 0,68 2,15 137,97 24,88

-0,49 % 11495 0,01 % 7166 2,08 % 258 -0,33 % 95 0,91 % 49 1,43 % 1292 -0,76 % 1296 -3,00 % 141 0,00 % 700 0,71 % 3845 1,01 % 11950 -0,29 % 12638 13,76 % 2000 3,62 % 29 0,66 % 140

763.702,38 270.213,56 41.272,80 22.897,50 21.516,70 16.274,64 13.670,18 12.927,30 11.203,30 10.834,33 9.458,41 8.570,64 4.300,00 4.001,00 3.483,97

valuta: BAM - konvertabilna marka

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,26 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 32,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 32,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 31,96 BRCKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE-stara devizna 75,00 1. MAJ METALSKA AD BANJA LUKA 0,12 PROGRES AD BIJELJINA 0,83 VELETRGOVINA AD GRADISKA 0,30 AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA 0,00

SARAJEVSKA BURZA

Oznaka

Srijeda 25/8/2010

1,27 32,85 32,10 32,00 75,00 0,12 0,83 0,30 0,00

1,26 32,50 32,00 32,00 75,00 0,12 0,83 0,30 0,00

1,26 0,32 0,32 0,32 0,75 0,12 0,83 0,30 0,00

0,00 % 34900 1,56 % 96258 3,23 % 80374 -0,00 % 23998 0,00 % 9490 0,00 % 41830 38,50 % 4972 0,00 % 9738 0,00 % 1351455

44.024,00 31.012,33 25.741,31 7.676,02 7.117,50 5.019,60 4.131,73 2.921,40 2.567,77

valuta: BAM - konvertabilna marka 89,50 94,34 84,50 98,52 28,00 98,30 26,50 21,99 75,09 8,00 27,50 13,00

89,51 94,50 84,50 98,70 28,00 98,50 26,50 22,20 77,77 8,00 27,50 13,00

970,00 162,00 93,83 2.800,00 90,61 84,69 81,78 87,64 658,00 500,00 5.250,00 1.500,00 7.100,00 1.430,00 97,08

1.035,00 162,00 93,85 2.820,00 90,71 84,79 81,89 87,74 675,00 500,00 5.250,00 1.515,00 7.499,00 1.430,00 97,09

26.000,00 3.299,00 3.840,00 2.650,00 96,40 3.750,00 396,00 79,60 36.710,00 1.600,00 173,00

26.300,00 3.300,00 3.860,00 2.651,00 96,40 3.751,00 400,00 79,90 36.710,00 1.600,00 175,00

89,50 94,50 84,50 98,70 28,00 98,50 26,50 22,00 75,09 8,00 27,50 13,00

89,51 0,56 % 94,39 0,21 % 84,50 0,00 % 98,61 0,00 % 28,00 3,51 % 98,43 0,00 % 26,50 1,92 % 22,07 2,33 % 76,32 -1,31 % 7,44 -19,19 % 27,50 0,00 % 13,00 1,48 %

27112 23132 16268 10935 15472 2876 1266 1489 381 1097 291 481

2.426.694,00 2.183.498,20 1.374.646,00 1.078.263,90 433.216,00 283.099,60 33.549,00 32.866,84 29.079,53 8.160,00 8.002,50 6.253,00

valuta: RSD - srpski dinar 989,00 162,00 93,85 2.803,00 90,64 84,77 81,78 87,64 662,00 500,00 5.250,00 1.503,00 7.208,00 1.430,00 97,08

989,43 162,00 93,83 2.802,48 90,69 84,79 81,88 87,74 661,60 500,00 5.250,00 1.502,73 7.207,63 1.430,00 97,08

1,85 % 20,00 % 0,02 % -0,57 % 0,03 % 0,09 % 0,01 % 0,00 % -3,92 % 0,00 % 2,50 % 0,74 % -2,90 % 0,00 % -0,01 %

7530 26977 44850 1277 15234 14829 14582 12064 1445 1850 170 568 107 463 5157

7.450.440,00 4.370.274,00 4.208.360,51 3.578.765,00 1.381.531,02 1.257.288,91 1.194.044,96 1.058.438,96 956.005,00 925.000,00 892.500,00 853.550,00 771.216,00 662.090,00 500.650,80

valuta: MKD - makedonski denar 26.071,60 3.299,62 3.850,38 2.650,08 96,40 3.750,33 399,88 79,83 36.710,00 1.600,00 173,17

26.071,60 3.299,62 3.850,38 2.650,08 59,30 3.750,33 399,88 49,10 36.710,00 1.600,00 173,17

-1,47 % -0,58 % -0,28 % 0,00 % 0,00 % -1,31 % 0,02 % 0,35 % 0,58 % 0,00 % -1,64 %

63 1.642.511,00 340 1.121.870,00 213 820.130,00 180 477.015,00 7132 422.896,51 97 363.782,00 885 353.896,00 4858 238.530,74 6 220.260,00 120 192.000,00 1090 188.760,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

business.hr

Mercator +3,62% Sava +2,08% Energoprojekt holding Beograd +1,85% Gorenje +1,43% Makedonski telekom +0,02%

Dunav osiguranje Telekom Slovenije Stil kraljevo Tutunska banka Fabrika duhana Sarajevo

-8,46% -3% -1,64% -1,31% -1,31%

BH Telecom Sarajevo

Soja protein

Dionicom sarajevskog teleoperatera u utorak se trgovalo u vrijednosti 32.866 knvertibilnih maraka, πto joj je bilo dovoljno za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Sarajevske burze. Cijena dionice tijekom dana kretala se u rasponu od 21,99 do 22,2 konvertibilnih maraka, a zadnja zabilježena iznosila je 22 KM, što je porast 2,33 posto u odnosu na zadnju zabilježenu cijenu prethodnog dana. Sarajevski indeks SASX 10 bio je jedini regijski indeks u plusu.

Cijena dionice Soja proteina zabilježila je u utorak pad gotovo četiri posto, a ukupan promet tom dionicom iznosi je 956.005 dinara. Cijena se tijekom dana kretala od 658 do 675 dinara, a zadnja zabilježena iznosila je 662 dinara. Pad vrijednosti zabilježila je i dionica Agrobanke, i to 2,9 posto, a oba su beogradska indeksa dan zaključial u crvenom. Belex 15 pao je 0,47 posto, na 628, 73 bodova, dok je BELEXLINE bio u minus 0,32 posto.

+2,33 -3,92

REGIONALNI INdEkSI -0,41% BIRS -0,16% 817,86 819,72 LJSEX -0,18% FIRS -0,73% 1.392,92 3.271,64 Belex15 -0,47% MBI10 -0,48% 2.348,27 628,73 Belexline -0,32% MOSTE +0,37% 489,55 1.217,40 SASX10 +0,29% NEX20 -1,75% 13.687,14 890,90 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -2,10% WIG20 +0,84% 2.465,59 BuX -2,12% 21.917,47 -0,17% ATX -2,78% 2.409,25 -1,75% indeksa na zatvaranju u -1.97% Stanje utorak 24. kolovoza 2010.

FTSE100 5.138,25

dAX 5.904,21

CAC40

3.468,62

MICEX 1,339.82

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,38% S&P500 -0,40% 10.174,41 1.067,36 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,92% ponedjeljak 23. kolovoza 2010. 2.159,63

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,7623

21,28

PBZ I-Stock

61,4200

17,51

285,2632

14,60

NFD BRIC

28,2348

14,51

Ilirika Azijski tigar

58,8350

14,13

FIMA Equity

78,7145

-22,23

ST Global Equity

48,3703

-22,13

C-Zenit

47,0257

-19,75

KD Victoria

13,8649

-14,48

Erste Total East

31,2900

-12,65

MP-Global HR

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

142,2400

12,63

Raiffeisen Balanced

151,2800

9,97

AC G Balanced EM

10,9230

8,42

Allianz Portfolio

109,7164

7,19

HPB Global

102,3878

3,71

ICF Balanced

114,6628

-24,84

ST Balanced

178,2665

-18,31

ST Aggressive

63,9822

-17,57

5,3756

-9,49

116,5700

-2,02

C-Premium Erste Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,5600

13,59

Capital One

158,7400

10,86

OTP euro obveznički

125,1713

10,72

ZB bond

160,3300

10,50

PBZ Bond fond

128,9300

8,33

11,3025

3,26

Erste Bond

129,6300

5,01

ICF Fixed Income

138,8325

6,33

HPB Obveznički

125,1663

7,23

PBZ Bond fond

128,9300

8,33

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

C Rusija Raiffeisen World AC G Dynamic EM ZB euroaktiv MP-Global HR MP-Mena HR Ilirika Azijski tigar KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. ZB trend VB CROBEX10 VB High Equity OTP Europa Plus HPB Dionički KD Energija KD Prvi izbor OTP indeksni HPB WAV DJE NFD Nova Europa KD Victoria ZB aktiv A1 Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity ST Global Equity Platinum Blue Chip Platinum JIE HI-growth Capital Two Raiffeisen HR dionice

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ € € € kn kn € kn € € kn kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn kn € kn € kn kn

41,7623 97,2700 10,8859 98,7300 285,2632 439,1215 58,8350 6,3395 55,8400 126,8600 90,0268 47,2388 105,8351 85,9902 9,4801 11,8882 37,6089 87,2632 121,4309 13,8649 97,7400 79,9800 60,8400 5484,5400 48,3703 80,9779 67,5009 8,0263 68,3000 68,1700

0,84 0,61 0,60 0,56 0,49 0,45 0,41 0,38 0,38 0,32 0,27 0,26 0,26 0,24 0,24 0,22 0,17 0,16 0,12 0,10 0,10 0,10 0,08 0,08 0,03 0,01 0,00 -0,04 -0,04 -0,04

2,26 0,28 0,82 3,38 -1,22 -2,78 7,13 5,43 2,63 0,79 -6,54 0,42 3,93 -4,42 -1,25 2,86 -5,38 3,38 2,39 -6,53 0,42 -4,15 -4,07 -2,57 -3,35 -5,88 -4,29 -0,72 -3,22 -5,50

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-0,18 2,01 2,51 -0,21 2,16 8,48 10,28 1,57 -0,21 2,98 -10,74 -7,03 2,23 -6,02 N/A 1,01 -10,72 5,36 3,05 -12,30 1,87 -7,55 -9,69 -7,71 -5,81 2,32 -2,26 -3,88 -3,49 -7,77

21,28 3,73 8,67 4,45 14,60 12,09 14,13 11,82 10,33 13,47 N/A 1,10 2,93 3,09 N/A 4,82 -1,25 14,13 -3,81 -14,48 9,40 -0,84 -3,28 1,07 -22,13 12,03 4,08 1,04 1,68 3,41

-22,32 -0,40 5,94 -0,20 -14,03 3,87 -15,04 -14,74 -19,58 3,09 N/A -22,82 5,33 -3,04 N/A 2,32 -30,74 -4,48 11,39 2,94 -0,55 -9,40 -8,87 -17,74 -7,12 -7,69 -12,58 -2,55 -10,74 -17,83

2,68 0,95 5,73 -2,59 1,14 12,54 9,45 0,49 -1,34 4,27 -9,97 -5,60 -1,67 -5,02 -5,19 3,22 -4,05 6,13 0,12 -8,98 0,55 -4,72 -6,37 -5,05 -9,94 2,16 -4,76 -3,88 -3,22 -1,67

Imovina

9,245 40,875 12,916 213,549 5,052 7,119 6,717 19,261 25,240 166,530 7,191 13,062 8,469 39,560 5,422 5,164 132,541 13,551 8,853 63,359 498,685 23,188 225,152 5,962 14,623 7,522 4,875 66,895 6,729 13,753

Starost

Datum

3,46 6,89 1,47 6,31 2,24 2,46 3,25 2,86 2,68 7,82 0,59 2,90 1,09 4,89 0,48 7,53 2,66 2,97 1,80 11,29 4,16 2,26 5,35 3,08 9,84 2,64 2,92 8,50 3,35 1,95

23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

AC G Balanced EM KD Balanced Raiffeisen Balanced HPB Global OTP uravnoteženi ST Balanced ST Aggressive Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige HI-balanced ZB global C-Premium Erste Balanced PBZ Global fond Agram Trust Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced ICF Balanced

€ kn € kn kn kn kn kn € € € kn € kn kn € kn kn

10,9230 8,0707 151,2800 102,3878 107,8907 178,2665 63,9822 109,7164 107,2400 9,6950 142,2400 5,3756 116,5700 98,6400 67,7206 140,9698 81,7912 114,6628

0,63 0,27 0,13 0,11 0,05 0,02 0,02 -0,01 -0,01 -0,02 -0,06 -0,07 -0,08 -0,11 -0,11 -0,24 -0,41 -0,57

1,15 0,64 -0,16 -3,52 -2,06 -3,19 -5,01 1,80 3,25 0,27 0,77 -6,74 -1,08 -2,60 -2,12 -1,88 5,89 -7,56

2,75 -1,66 -0,88 -3,44 -6,14 -5,69 -5,55 4,56 N/A -1,38 2,57 -9,98 -2,85 -4,17 -6,51 -3,29 0,76 -12,73

8,42 0,66 9,97 3,71 0,35 -18,31 -17,57 7,19 N/A 3,35 12,63 -9,49 -2,02 3,17 -1,01 0,56 -1,37 -24,84

6,18 -4,55 5,32 0,48 1,63 7,88 -8,67 7,49 N/A -0,36 3,93 -16,02 -0,60 4,69 -3,12 7,78 -4,78 1,99

5,98 -2,21 3,00 -3,87 -5,48 -7,36 -9,95 4,57 7,24 -0,95 3,74 -8,89 0,94 -1,80 -2,72 -1,43 1,68 -10,65

13,236 13,045 326,057 117,921 39,954 11,525 3,493 7,117 134,422 65,282 718,420 12,674 105,879 289,060 11,754 42,622 16,148 12,309

1,48 4,60 7,99 4,89 4,69 7,62 4,92 1,28 0,46 8,50 9,14 3,56 9,60 8,95 2,12 4,58 4,10 8,31

23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010

kn € € € € € € € €

158,7400 160,3300 138,8325 125,1713 173,5600 128,9300 125,1663 129,6300 11,3025

0,09 0,05 0,03 0,03 0,02 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04

2,80 1,11 1,42 0,21 2,84 1,88 2,57 2,95 1,45

5,01 4,52 3,12 1,25 5,67 5,03 4,16 5,31 4,00

10,86 10,50 6,33 10,72 13,59 8,33 7,23 5,01 3,26

8,25 5,30 3,92 4,90 6,91 4,67 4,70 4,53 1,45

6,91 5,55 3,71 2,31 7,87 7,13 4,82 8,26 5,21

11,880 200,398 42,160 10,538 286,819 77,147 47,846 100,919 6,077

5,83 9,14 8,53 4,69 8,25 7,46 4,89 7,23 8,50

23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010

kn kn kn kn kn kn kn € kn € € kn kn kn € kn $ kn

137,0700 133,8733 161,4037 130,8374 115,8229 11,2236 101,5714 104,6100 131,4800 139,0063 124,9200 140,0403 143,1800 121,4899 10,5715 137,4110 124,1300 107,4158

0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

0,90 0,78 0,50 0,77 0,83 0,90 0,80 1,06 0,62 0,54 1,15 1,00 0,85 0,70 0,89 0,58 0,44 0,76

1,84 1,58 0,94 1,73 1,61 1,86 0,44 2,29 1,42 1,36 2,19 1,97 1,75 1,26 1,77 1,28 1,39 1,87

4,73 4,55 4,04 5,56 4,41 4,53 1,49 N/A 4,70 3,32 4,90 5,73 5,55 3,75 4,28 2,99 3,09 4,97

4,46 4,49 4,86 5,65 5,39 6,24 1,47 N/A 6,45 3,32 4,47 4,36 4,91 4,26 4,65 4,70 4,11 5,73

2,44 2,45 1,47 2,77 2,16 2,51 0,35 3,06 2,04 1,81 2,96 2,64 2,62 1,94 2,41 1,58 2,18 2,39

608,127 38,667 2330,755 165,234 162,554 70,756 5,265 488,282 1026,962 106,617 266,179 81,110 952,614 116,761 36,176 104,047 38,821 141,332

7,23 6,64 10,09 4,89 2,80 1,91 1,07 0,92 11,40 10,09 8,09 7,88 7,50 4,67 1,22 6,92 5,36 1,28

23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010 23.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One ZB bond ICF Fixed Income OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obveznički Erste Bond HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI Erste Money ST Cash ZB plus HPB Novčani VB Cash Agram Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash OTP novčani fond Agram Euro Cash HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

investor

PoDrŠka

Dioničari istrabenza za atlantic

23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/8/2010

emil teDeSchi, vlasnik Atlantic grupe, dobio je suglasnost slovenskih dioničara Istrabenza snimio saša ćetković

Skupština dioničara koparskog Istrabenza, održana jučer u Portorožu, dala je suglasnost na prodaju prehrambene kompanije Droga Kolinska hrvatskoj Atlantic grupi. Suglasnost dioničara na kupoprodajni ugovor potpisan u Portorožu 30. lipnja bila je potrebna jer Droga Kolinska predstavlja više od četvrtinu inve-

sticijskog portfelja Istrabenz holdinga. Istrabenz do kraja godine bankama povjeriocima mora vratiti oko 100 milijuna eura dospjelih dugova kako bi izbjegao stečaj. Ugovorom su Atlantic grupa i vodstvo Istrabenz holdinga vrijednost Droge Kolinske procijenili na 382 milijuna eura, ali će Atlantic grupa za sve dionice Droge Kolinske do kraja godine isplatiti Istrabenz holdingu oko 235 milijuna eura jer se od vrijednosti dionica odbija neto financijski dug Droge Kolinske na dan sklapanja ugovora. H

Mlaki rebalans odbio ulagače i oPet minUS Razočarani rebalansom ulagači su apstinirali promet je iznosio samo 13 milijuna kuna, a nakon šest dana rasta indeksi su pali u crveno. Analitičari sada i ne vide razloge za povratak zelenila Nakon šestodnevnog pozitivnog trenda oba su indeksa na Zagrebačkoj burzi u utorak zabilježila pad vrijednosti - Crobex je bio u minusu 0,84 posto te je dan zaključio na 1860,94 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,91 posto na 988,71 bodova. Ukupan je promet u utorak iznosio 79,05 milijuna kuna, od čega se 13,24 milijuna kuna odnosilo na dionice.

"Indeksi su u znatnijem minusu pod utjecajem negativnog sentimenta na svjetskim burzama", kazao je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Credos te dodao da je tržište pomalo neugodno iznenađeno s predloženim rebalansom proračuna. "Mislim da su investitori očekivali oštrije rezove u proračunu i da su poma-

Njegova je vrijednost rasla 0,29 posto, na 890,9 bodova, a najviše se u Sarajevu trgovalo dionicom BH Te-

kuna po dionici iznosila je 31. srpnja vrijednost neto imovine ZIF-a Fima Proprius, a diskont na neto vrijednost dionice iznosi 69,99 posto

komentar

Oprez jer nema rezova

biljana.starcic@business.hr

oBa croBeXa zabilježila su u utorak pad nešto manji od 1 posto arhiva business.hr

lo neugodno iznenađeni. Sada je jasno je da u kratkoročnom razdoblju zasigurno neće doći do njihovog znatnijeg povratka", rekao je. U društvu milijunaša našle su se samo dvije dionice - HT i povlaštena dionica Adrisa. Dionica HTa zabilježila je rast cijene od 0,15 posto na 258 kuna, uz promet od 2,8 milijuna kuna, dok se povlaštenom dionicom Adrisa trgovalo u iznosu od 1,7 milijuna kuna. vrijednost te dionice tako-

đer je rasla i to 0,11 posto te je zadnja zabilježena cijena iznosila 255,27 kuna. Od većih padova valja izdvojiti i dionicu Podravke koja je u utorak bila u minusu 5,17 posto, nakon što je prethodni dan zabilježila rast od 4,38 posto. Zadnja zabilježena cijena dionice te kompanije iznosila je 282,1 kunu. Dobre vijesti nisu stigle ni za dioničare IGH i Ingre čije su cijene pale 2,46 i 2,24 posto. Biljana Starčić

Ulagači optimistični samo u Sarajevu lecoma koja je uz rast 2,33 posto zabilježila 32.866 KM prometa. Jedina uz nju s prometom iznad 10.000 KM bila je dionica sarajevske Fabrike duhana. Promet tom dionicom iznosio je 29.079 KM, no

74,97

Biljana Starčić

regija

Sarajevski SaSX 10 u utorak je bio jedini regijski indeks koji je dan završio u zelenom.

Brojka

cijena je pala 1,31 posto. Beogradski je BELEX 15 pao 0,47 posto te dan zaključio na 628,73 bodova, a prva na popisu najtrgovanijih bila je dionica Energoprojekt holdinga sa 7,4 milijuna dinara prometa.

Još su se samo dvije dionice uvrstile u društvo milijunaša - beogradski je Voćar zabilježio promet od 4,3 milijuna dinara, a dionicom niške AIK banke trgovalo se u vrijednosti 3,5 milijuna dinara. B. S.

posljednjih mjesec dana vrijednost Baltic Dry indeksa impresivno je rasla. No kretanje BDI-ja nije odigralo presudnu ulogu u kretanju cijena domaćih brodarskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi, što zbog same promjenjivosti indeksa, što zbog raspoloženja ulagača koji još iščekuju prve naznake gospodarskog oporavka. U tom kontekstu promatra se i rast BDI-ja, koji bi veći utjecaj na cijene dionica hrvatskih brodara mogao imati samo pokaže li se kao stvarni pokazatelj rasta, a ne kao trenutačni poremećaj na tržištu izazvan rastom cijena željezne rude ili lošom žetvom pšenice. Za cijene dionica brodara važnije od rasta BD indeksa svakako je raspoloženje ulagača. No, nakon što je postalo jasno da oštrih rezova proračuna neće biti, te da nikakvo dugoročno rješenje nije na vidiku, oni će još neko vrijeme ostati na oprezu.

nijemci zabranjuju traženje zaposlenika preko Facebooka Zbog novog zakona u Njemačkoj bi uskoro moglo postati nelegalno da poslodavci zaposlenike traže na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Dopušteno će biti tražiti ih na specijaliziranim stranicama

zaposlenike. Skeptike zanima kako će itko moći kontrolirati je li poslodavac vabio zaposlenike na Facebooku, ili bilo kojoj drugoj društvenoj mreži koja nije specijalizirana za to. Ako je 'googlanje' radne snage dopušteno, to znači i traženje potencijalnih kandidata na Facebooku jer se podaci s te mreže uvelike distribuiraju putem Googlea.

poput LinkedIna ili lokalnog Xinga. Novi je zakon rezultat višemjesečnih koalicijskih pregovora, no kritičari zakona dovode u pitanje njegovu korist. Sporna je, naime, činjenica da neće biti ilegalno 'googlati'

dObiTnici dAnA (ZSE) Riviera Poreč Žitnjak Liburnia Podravska banka HT 17 Raste

+8,39% +4,52% +1,53% +0,27% +0,15%

GUbiTnici dAnA (ZSE) Božjakovina -11,02% Podravka -5,17% Belje -4,43% IGH -2,46% Ingra -2,24% 42 Pada

6 Nema promjene

indEKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,174.37 150,69

Prom. 0.51% 0,15%

Sirova nafta 73,10 Prirodni plin 4,13 Zlato 1.225,75 Srebro 18,01 Goveda 100,00

0,49% 1,08% 0,16% 0,06% 0,15%

MARKETinŠKi ZGOdiTAK: KAKO dOći nA pRSA hAjdUKOvih nOGOMETAŠA

NTL je istisnuo Inu Za pet milijuna kuna to je mjesto pripalo nacionalnom trgovačkom lancu, među čijim suvla snicima (Željko Kerum, Tomislav Mamić, Đuro Gavrilović...) ima i dioničara hajduka Sigurno nije riječ o poslu poput Lufthansina sponzoriranja münchenskog Bayerna, ali za domaće prilike mjesto na prednjoj strani Hajdukova dresa jedan je od najvećih zamislivih marketinških zgoditaka, jer nema ni jednog domaćeg kluba koji bilježi toliku posjećenost stadiona i ima tako vjernu vojsku navijača. Tamo se odnedavno, umjesto natpisa Ina koji je trajao četiri godine, nalazi nova troslovna kratica - NTL ili Narodni trgovački lanac. Naime,

SEnijAd ibRiČić Hajdukova zvijezda s novim dresom

nakon odustajanja glavne nacionalne naftne kompanije od produljenja ugovora vrijednog oko sedam miliju-

arhiva business.hr

na kuna godišnje, za navodno oko pet milijuna kuna to je mjesto pripalo rastućem trgovačkom lancu NTL-u.

Priča je počela kad se crveni natpis NTL pojavio na dresovima na splitskoj utakmici s bukureštanskim Dinamom. Tada je objavljeno da je riječ o jednokratnom aranžmanu vrijednom oko 300.000 kuna. Vrlo brzo jednokratno se pretvorilo u trajno, barem za ovu sezonu, u kojoj Hajduk slavi stoti rođendan. Osim NTL-a, na slavljeničkom su dresu reklame Croatia osiguranja, Dalekovoda i Société Générale Splitske banke. No NTL-ova je najvidljivija - osim što se nalazi na sredini prsiju, otisnuta je crvenom bojom. Najjači sponzor i dalje je Croatia osiguranje sa 8,5 milijuna kuna, a Dalekovod, čiji je predsjednik Uprave dioničar bijelih, daje Hajduku tri milijuna kuna. Ivica Profaca

EliTni FAKUlTETi U SjEdinjEniM AMERiČKiM dRŽAvAMA

Svaki je peti student podrijetlom iz Azije Američki sustav upisa na fakultete, posebno one najuglednije iz "bršljanove lige", zbog primjene pozitivne diskriminacije pretvorio se u nepravdu posebno prema jednoj etničkoj zajednici - Amerikancima azijskog

podrijetla, piše Ibtimes. com.Iako Azijati čine najviše, 5 posto američke populacije, svaki je peti student na elitnim fakultetima podrijetlom iz Azije. Međutim, taj bi broj bio znatno veći da se prilikom upisa gleda

isključivo akademski uspjeh odnosno rezultati državne mature. Da fakulteti ne upisuju unaprijed određene kvote studenata koji dolaze iz podzastupljenih skupina, poput Amerikanaca afričkog ili latinoameričkog podrije-

tla, 34 posto studenata bilo bi podrijetlom iz Azije. Na državnoj maturi od 2200 mogućih bodova Azijati postižu u prosjeku 1623, bijelci 1581, Latinoamerikanci 1364, a crnci 1276 bodova. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... ...Woodsov razvod utjecao na tečaj krune...

Brokeri Citigroupa ubacili su špekulaciju da je na valutno kretanje dolara u odnosu na švedsku krunu utjecao razvod Tigera Woodsa. Naime, slavni je igrač golfa Woods bio oženjen švedskom glumicom i manekenkom Elin Nordegren.

...Zurich kažnjen zbog gubitka osobnih podataka...

Osiguravatelj Zurich dobio je kaznu od 2,28 milijuna funti iz londonskog Financial Service Authorityja zbog gubitka osobnih podataka 46.000 osiguranika. Direktor Zuricha Stephen Lewis izjavio je kako će raditi na poboljšanju sigurnosti. Za tu je svrhu angažiran KPMG.

...ekonomsko državljan stvo čeka potvrdu EK...

Milo Đukanović i vlada Crne Gore krenut će u primjenu programa ekonomskog državljanstva za potencijalne investitore nakon što program prođe provjeru Europske komisije.