Business.hr broj 707 by Business.hr

SOCIJALISTIČKA MARLJIVOST 6

Slučaj Obonjan: Kako su Bukić i Sanader protjerali izviđače Dolaskom demokracije nekima je smetalo što taj komadić kopna kod Šibenika zauzimaju tamo neki izviđači, jer su svi htjeli samo bogate turiste, a da im ništa ne ponude

MRŠAV USPJEH MODELA A 9

Od 2 milijarde iz HBOR-a povučeno tek 200 mil. kuna

četvrtak 26/8/2010

broj 707 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ODUSTALI OD EBRD-a 8 Kako su u Vladi ocijenili da je EBRD zatražio preveliki vlasnički udjel u Poštanskoj banci za ponuđeni novac, banku će dokapitalizirati HFP pa država ponovno postaje njezin većinski vlasnik

Država daje HPB-u mil. k

450

Goran Marić: Banke će ipak morati sniziti kamate i potaknuti nove investicije PRIHVAĆEN REBALANS Bankarski sustav nikad nije bio stabilniji, banke nikad nisu bile likvidnije, potražnja za kreditima nikad nije bila veća, a istodobno su gospodarske aktivnosti u padu 4

info&stav

indikator

2-3 Veli Jože neće u rezalište

business.hr

Nakon razgovora ministara Kalmete i Biškupića odlučeno je da će Ministarstvo mora preuzeti brigu o daljnjoj zaštiti brodske dizalice Veli Jože koja je u šibensko NCP brodogradilište došla na rezanje. Budući da dio opreme legendarne dizalice nedostaje, jedna je od mogućnosti da se njezini karakteristični dijelovi izlože u nekome od muzeja...

Za šverc školjki i 100.000 kn Carinska uprava Ministarstva financija u krijumčarenju zaštićenih primjeraka kamenih koralja i školjki pri izlasku iz Hrvatske na graničnom prijelazu Bregani zatekla je njemačkog državljanina i prekršajno ga prijavila. Za to je predviđena kazna od 3000 do 100.000 kuna

Četvrtak 26/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PodJELa BraČniH drUGoVa

Joker je ipak Ankin? Premda sestra Željka Keruma Nevenka Bečić tvrdi da promjena vlasništva nad prodajnim centrom Joker nema veze s brakorazvodnom parnicom splitskoga gradonačelnika i njegove supruge Anke, (još uvijek) službena Kerumova bračna družica ipak je, po svemu sudeći, došla do trenutačno najvrjednije nekretnine svoga supruga. Naime, i Anka Kerum je uvedena kao osnivač tvrtke Joker d.o.o., ali taj podatak još nije registriran na stranicama Registra trgovačkih sudova. Slobodna Dalmacija objavila je u srijedu da je oglasom u Narodnim novinama prije nekoliko dana Željko Kerum obznanio "podjelu s preuzimanjem" temeljne tvrtke njegovog carstva, Keruma d.o.o. Prema tome oglasu, ugovor o podjeli

s preuzimanjem potpisan je 1. srpnja, a "društvo preuzimatelj" je Joker d.o.o., za koji se navodi da u njemu 100 posto poslovnog udjela drži ista osoba kao i u Kerumu d.o.o., dakle Željko Kerum.

Brakorazvodni proces

Kako je Slobodnoj objasnila Nevenka Bečić, kao glavni operativac u Kerumu d.o.o., riječ je o prijenosu vlasništva nad prodajnim centrom Joker, po njezinim riječima vrijednom 100 milijuna eura, ali je odmah demantirala da to ima ikakve veze s brakorazvodnom parnicom njezina brata, odnosno podjelom imovine. "Željko Kerum je stopostotni vlasnik tvrtki Kerum d.o.o. i Joker d.o.o.", kazala je Slobodnoj Nevenka Bečić,

dodajući da je sve napravljeno samo zbog lakšeg poslovanja, jer je "Jokeru osnovna registrirana djelatnost iznajmljivanje poslovnih prostora, a Kerumu je to prodaja prehrambeno-mješovite robe". Prema podacima iz registra trgovačkih sudova, kakvi sada tamo stoje, osnivač i Keruma i Jokera je doista Željko Kerum, a Anka Kerum jedina je članica Uprave Jokera d.o.o.

nedoumice iz oglasa

Nedoumice nastaju pretragom oglasa u Narodnim novinama, gdje se pojavljuje oglas objavljen još 2. lipnja ove godine, kojim se mijenjaju podaci o predmetu poslovanja, te o osnivačima i članu društva. Tako bi sad, prema spomenutom oglasu, u regi-

SPLitSki gradonačelnik Željko Kerum posljednjih mjeseci ima pune ruke posla oko imovine foTo prKiĆ/cropix

stru trebalo stajati da je Joker d.o.o. registriran za posredovanje u prometu nekretnina, poslovanje nekretninama, poslove upravljanja nekretninom i održavanje nekretnina. Puno je zanimljivija promjena u kategoriji članova i osnivača trgovačkog društva. Po tome

nE MoGU ViŠE niŠta

Grgićeva ostavka kraj je Programskog vijeća H

SVi kLJUČni ljudi HRT-a imaju titulu v.d., uključujući glavnog ravnatelja Josipa Popovca Snimio S. ĆETKoViĆ

Ostavka Siniše Grgića na mjesto člana Programskog vijeća HRT-a ujedno je označila kraj tog tijela u njegovoj sadašnjoj funkciji. Naime, nakon što su odstupili članovi Sanja Modrić, Marina Škrabalo i Damir Grubiša, a jedno je mjesto nepopunjeno još od odlaska Đure Popijača na mjesto ministra gospodarstva, to je tijelo sa 11 spalo samo na šest članova i više, da i hoće, ne može izabrati novoga glavnog ravnatelja. To se doduše pokušalo čak tri puta, ali uvijek neuspješno.

Preostalih šest članova više, naime, nisu dovoljni za izbor jer je potrebna dvotrećinska većina od osam članova. Kako doznajemo iz HRTa, skori izbor novih članova Vijeća nije tako brzo izvjestan jer se očekuje donošenje novog Zakona o HRTu. Po prijedlogu tog zakona, Programsko vijeće izgubilo bi mogućnost da samostalno bira glavnog ravnatelja kao dosad, čime gubi svoju najvažniju funkciju. Prema prijedlogu novog zakona, HRT bi dobio Nadzorni odbor koji bi

zajedno s Programskim vijećem birao ravnatelja. HRT bi prema predloženom zakonu imao upravu s predsjednikom i dva člana koje bi zajedno birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi imao pet članova (četiri bi na prijedlog vlade imenovao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a), i oni bi imenovali ravnatelja HRT-a. "Zakon je prošao prvo čitanje i njegovo će donošenje ovisiti o Vladi, odnosno odlu-

bisEr dana

brojka

››

Vuk sit, koze na broju, a Hrvatska u banani

milijardi eura vrijedne ugovore za gradnju 600 vjetroelektrana u francuskim teritorijalnim vodama javnim će natječajem sljedećega mjeseca ponuditi francuska vlada

dra draGutin LEsar, predsjednik hrvatskih laburista, opisujući rebalans proračuna

uvodnik

Dvije Hrvatske: proračunska i ova sve manja izvanproračunska Ministar ivan Šuker uskliknuo je: 'brojke ne lažu!' snimio hrvoje dominiĆ

Zoran daskalović zoran.daskalovic@business.hr

je Anka Kerum postala jedini osnivač Jokera d.o.o., a Željko Kerum jedini član d.o.o. Te su odluke donesene još u veljači, i to "odlukom člana društva", dakle samoga Keruma. ivica Profaca

HRT-a ci o tome kada će ga poslati u drugo čitanje. Izgledno je da bi on mogao stupiti na snagu do kraja godine", rekao je predsjednik saborskog odbora za medije Nenad Stazić. Prema sadašnjem scenariju, do kompletiranja Programskog vijeća ili čak izbora novog sa svim novim članovima moglo bi doći nakon što se izglasa novi zakon. Sadašnjem vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja Josipu Popovcu mandat istječe koncem godine. igor Medić

rojke ne lažu!", uskliknuo je ministar financija Ivan Šuker prije nego što je na sjednici Vlade počeo dokazivati da je predloženi rebalans proračuna u sadašnjoj situaciji jedino moguće i optimalno rješenje koje Banski dvori mogu ponuditi Hrvatskoj. Redajući potom brojke, Šuker je dokazivao da su gotovo svih 122 milijarde kuna proračunskih rashoda uklesani u kamenu, odnosno da ih se nikako ne može precrtati i izbrisati. Samo je oko 5 milijardi proračunskih rashoda ostalo Vladi kao "prostor za uštede" i ona je izvukla maksimum skresavši troškove ministarstava za 1,5 milijardi kuna. kako tih 1,5 milijardi kuna ni izbliza nije dovoljno za pokrivanje dodatnih gotovo šest milijardi kuna proračunskog deficita, rebalansom proračuna dopušteno je Vladi dodatno zaduživanje u zemlji i svijetu. U Vladinoj i Šukerovoj računici brojke doista ne lažu, jer svjedoče da je "proračunska Hrvatska", za razliku od one dru-

››

Brojke doista ne lažu - 'izvanproračunska Hrvatska' sve je manja, sve manje zarađuje i sve manje uplaćuje u državnu blagajnu

ge koja ne živi na proračunskoj sisi, zaštićena kao da je ugrožena vrsta pa joj nijedna kuna ne smije pasti s glave, a kamoli da je se "rezanjem hidrastih glava" počne sustavno smanjivati kako bi u razumnom roku prestala biti i većinska Hrvatska o kojoj ovise rezultati izbora i koja može prijetiti rušenjem vlasti, štrajkovima i blokadom zemlje. Manjinska, "izvanproračunska Hrvatska", koja istodobno već dvije godine stenje i puca pod teretom krize, za-

govornicima Vladinog rebalansa proračuna postala je i krivac što proračunski deficit raste i što se država mora dodatno zaduživati, jer proračun je samo odraz njezina jada i bijede, nesposobnosti da osigura dovoljno novca za rast proračunskih rashoda i namirivanje svih, navodno od pamtivijeka zadanih potreba "proračunske Hrvatske". No, brojke doista ne lažu - "izvanproračunska Hrvatska" je sve manja, sve manje zarađuje i sve manje

uplaćuje u državnu blagajnu. Pitanje je vremena kada će se toliko smanjiti da se njezin odraz u državnom proračunu neće više moći ni vidjeti, a kamoli zrcaliti. Kako je krenulo, tek tada će i zrcalo, državni proračun i njegovi kreatori, shvatiti da je došlo vrijeme u kojemu manjinskoj "izvanproračunskoj Hrvatskoj" više ni kuna ne smije pasti s glave, makar zbog toga "proračunska Hrvatska" ostala bez mnogih svojih "vječno zadanih" potreba i troškova.

tema 4-5

PRIHVAĆEN REBALANS Dok vladajući HDZ uvjerava jav oporba tvrdi da Vlada ovim rebalansom pokazuje kako nije s

Marić: Banke će ip kamate i potaknut Bankarski sustav nikad nije bio stabilniji, banke nikad nisu bile likvidnije, potražnja za kreditima nikad nije bila veća, a istodobno su gospodarske aktivnosti u padu Saborski odbor za financije i državni proračun većinom glasova zastupnika vladajuće koalicije podržao je usvajanje Vladina prijedloga rebalansa državnog proračuna. Podržavajući Vladin rebalans predsjednik odbora Goran Marić poručio je da je on tek "zrcalo hrvatskog gospodarstva", jer je proračun račun dobiti i gubitaka hrvatskog gospodarstva kao što je račun dobiti i gubitaka za svaku tvrtku.

Što je uzrok krize?

Ubacivši u raspravu o rebalansu proračunu skolastičku dvojbu je li prvo bila kokoš ili jaje, Marić tvrdi da su se "sve neravnoteže hrvatskog gospodarstva prelile i na državni proračun". Dodaje pritom da je hrvatsko gospodarstvo u neravnoteži od 1990. do danas jer je u tom razdoblju zbog politike stečaja i zatvaranja tvornica te prijevremena umirovljenja država dobila 500 tisuća umirovljenika više, a u aktualnu krizu "pali smo zbog pada gospodarske aktivnosti i iz nje ćemo izaći samo povećanjem gospodarske aktivnosti". Proračun pritom nije uzrok, a nije ni sredstvo izlaska iz krize, uvjeren je Marić. Po njemu, karcinom hrvatskog gospodarstva je visoka pasivna kamata zbog

čega je Hrvatska danas u apsurdnoj situaciji, jer "bankarski sustav nikad nije bio stabilniji, banke nikad nisu bile likvidnije, potražnja za kreditima nikad nije bila veća, a istodobno su gospodarske aktivnosti u padu". Marić je međutim optimist jer smatra da su upravo to neiskorišteni hrvatski potencijali, pa očekuje da će banke uskoro morati uz povoljnije uvjete kreditirati gospodarstvo i tako pokrenuti nove investicije i gospodarski rast. S njim su se uz drukčiju argumentaciju složili i ostali zastupnici vladajuće koalicije podržavši predloženi rebalans proračuna.

'Bit će nam i gore'

Oporbeni zastupnici najavili su, međutim, da njihovi klubovi zastupnika neće podržati predloženi rebalans jer će dugoročno naštetiti Hrvatskoj. Gordan Maras iz SDP-a tvrdi da u rebalansu ništa nije napravljeno, odnosno "napravljeno je dodatno zaduživanje koje ćemo još skuplje plaćati". Vlada je rebalansom postavila temelje koji "govore da će nam sljedeće godine biti još gore", uvjeren je Maras, dodajući da ćemo "štete godinama plaćati, ako ne i desetljeće, s obzirom na to da je Ministarstvo financija

počelo izdavati desetogodišnje državne obveznice". SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec istakla je pak da je najveći problem u predloženom rebalansu proračuna to što će se povećanim proračunskim deficitom pokriti tekući rashodi, a

tako se Hrvatska neće izvući iz krize, jer "naša kriza je strukturna", pa bilo koja vlada mora napraviti dugoročne reforme kako bismo iz nje izašli. I Zlatko Koračević iz HNS-a smatra da Vlada predloženim rebalansom

nastoji stvoriti dojam da nešto radi, a on je samo tehničke naravi. Njime Vlada pokazuje da nije sposobna zemlju izvući iz krize, ali i da je spremna sve učiniti da se održi na vlasti. Zato nije spremna za oštro rezanje javne potrošnje, ali nije

PREDSJEDNIK O REBALANSU

'Nema mjera za poticanje gospodarstva' Prijedlog rebalansa proračuna posljedica je lošeg i teškog stanja u gospodarstvu, a hrvatsko gospodarstvo je "dugi niz godina jedno zapušteno polje", rekao je predsjednik Ivo Josipović na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Istaknuo je kako su ulaganja u znanost, obrazovanje i nove tehnologije ključ napretka i izlaska iz krize. Iako je zadovoljan što nisu rezane plaće i mirovine, ocijenio je da je „državna i lokalna uprava - bez obzira na to što plaće nisu velike i što ih ne treba smanjivati - skupa, neefikasna i ima preveliki broj zaposlenika“. Uz to, Josipović smatra kako u proračunu ne postoje ozbiljne mjere za poticanje gospodarstva i izvoza. "Tu očekujem od Vlade, od ministarstava gospodarstva i financija da razmisle o dodatnim mjerama poticanja gospodarstva, posebno domaćim i stranim ulaganjima", rekao je. H

IVO JOSIPOVIĆ hrvatsko je gospodarstvo nazvao 'zapuštenim poljem'

vnost da proračun nije ni uzrok ni sredstvo izlaska iz krize, sposobna zemlju izvući iz krize

business.hr Četvrtak 26/8/2010

pak morati sniziti uti nove investicije REBALANS PRORAČUNA raspravio je i saborski Odbor za financije i državni proračun

foto čović/cropix

spremna ni pokrenuti bilo kakve aktivnosti prema onima koji stvaraju nove vrijednosti, tvrdi Koračević, zaključujući da rebalansom "neki kratkoročno dobivaju, ali generalno gubimo svi". Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

DONEDAVNI PARTNERI:

Premijerka više ne vodi Vladu "Program gospodarskog oporavka Hrvatske je kapitulirao", komentirao je Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, Vladin rebalans te rekao kako je njime postalo jasno da premijerka Kosor više ne donosi strateške odluke i ne vodi Vladu, već je u strateškim odlukama kontroliraju dvije stranke - HDZ i HSS. Po njegovu mišljenju, trebalo je hrabro zahvatiti u socijalne naknade, i to po imovinskom, a ne po dohodovnom cenzusu. Trebalo je zahvatiti i u područje subvencija i poticaja, smatra Kosor.

Rashodi po stavkama ili tko su dobitnici rebalansa

Prvotni plan za 2010.

foto gaurina/cropix

Povećanje/ smanjenje

Rashodi za zaposlene

22,517.60

22,559.90

42.3

Materijalni rashodi

8,804.30

8,649.60

-154.7

Subvencije

5,924.70

6,452.20

527.6

- poticaji u poljoprivredi

2,889.90

3,490.40

600.6

- Croatia Airlines

115.00

- zbrinjavanje viška zaposlenih u HŽ-u

106.00

- aktivna politika zapošljavanja

28.4

49.80

21.4

- poticaji poduzetnicima u turizmu

49.3

54.20

- potpore za očuvanje radnih mjesta

99.8

0.80

-99

- subvencije brodogradnji

96.20

26.20

-70.00

- poticanje izvoza

42.3

27.30

-15.00

- restrukturiranje i razvoj pojedinih grana industrije

93.5

78.60

-14.9

Naknade građanima i kućanstvima

64,564.70

65,268.30

703.7

- rashodi za mirovine

34,614.90

34,971.60

356.7

- mirovine branitelja

5,110.00

5,050.00

-60

- naknade za nezaposlene

1,181.40

1,567.80

386.4

- dodatni porodiljni dopust

1,108.50

1,208.50

100

140

205

1,544.50

1,598.90

54.4

- strukturne potpore za struju, plin... - socijalna skrb - potraživanja radnika u slučaju stečaja

32.3

85.3

69.00

97.20

125.80

28.6

32.9

39.9

7.00

1,234.00

1,033.00

-201

890

780

-110

- naknade braniteljima

155

104.9

-50.1

- ostale isplate osiguranicima

295

244.7

-50.3

- školarine za dodiplomski i diplomski studij - naknada za uporabu javnih cesta i cestarina - aktivna politika zapošljavanja - udžbenici za djecu stradalnika - naknade za bolovanja - trajna prava

- doplatak za djecu

1,800.00

1,769.90

-30.1

Svi preostali rashodi

19,630.50

19,410.20

-220.30

121,442

122,340

898

UKUPNO:

DARINKO KOSOR, predsjednik HSLS-a

Rebalans

A od kud se to financira? Porez na dohodak

1,538

1,201

-337

Porez na dobit

8,272

6,315

-1,957

Porezi na imovinu Porez na dodanu vrijednost Porez na promet Trošarine Porezi na medunarodnu trgovinu i transakcije Doprinosi Ostali prihodi UKUPNO

561

491

-70

38,822

37,885

-937

133

122

-11

10,982

11,284

302

1,750

1,658

-92

40,329

38,774

-1,555

6,792

7,239

447

112,829

108,282

-4,547

tema 6-7

SOCIJALISTIČKA MARLJIVOST Dolaskom demokracije n tamo neki izviđači (bilo je to okupljalište mladih iz bivše fede

Slučaj OBOnjan: OD OMlaDInSKOG K

Kako su Perica Bu Sanader protjeral I ova investicijska bajka završava na sudu, kao i većina ostalih u Hrvatskoj, jer se grad Šibenik i Orco nisu dogovorili o 50-godišnjem najmu otoka Obonjana. Opet su izgubljene godine i propali milijuni eura

Bila je to, očito, još jedna hrvatska investitorska bajka, koja će završiti onako kako već završavaju hrvatske investitorske bajke - sudskim sporovima, višegodišnjim arbitražama, propalim godinama i milijunima. Šibensko gradsko vijeće je, naime, u utorak poručilo Sunčanom

Hvaru da mu ne pada na pamet prihvatiti uvjete za raskid ugovora, odnosno da su spremni ići na arbitražu koja bi utvrdila (ne)zakonitost ugovora o 50-godišnjem najmu otočića Obonjana. A sve je tako lijepo izgledalo kad je počelo, ili je barem tako izgledalo onima koji su stavili potpis na ugovor o Obonjanu bacajući oko na planove koji su Otok mladosti uz ulaganje stotinjak milijuna eura trebali pretvoriti u još jednu spektakularnu turističku zonu.

Radne akcije

No, pravi početak života na Obonjanu seže u sedamdesete godine, kad je taj komadić kopna kod Šibenika nazvan Otokom mladosti. U sljedećih dvadesetak godina tamo su posljednjim trzajima socijalističke marljivosti, na radnim akcijama i izviđačkim logorovanjima, uređeni objekti za stanovanje i zabav omladinaca iz cijele bivše federacije. PERICA BUKIĆ, saborski zastupnik HDZ-a, zagovarao je gradnju hotela i vila kapaciteta 3000 kreveta

S dolaskom demokracije odjednom više nije bilo tako popularno da neki otok zauzimaju izviđači, svi su počeli pričati o bogatim turistima. Osnovana je i tvrtka Otok mladosti, koja je godinama nastavila organizirati dolaske mladih na Obonjan. Zbog upravljanja nad tom tvrtkom godinama su se sporili Grad Šibenik i Savez izviđača Hrvatske, koji je želio da se na otoku provode isključivo edukativni programi, a Grad je stalno pričao o projektu nazvanom Grad Šibenik, čiji je dio bila i komercijalizacija Obonjana. Još 2007. Vlada je čvrsto stala uz izviđače, posebno tadašnja ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, bez obzira na to što je Grad već bio raspisao natječaj. Spor Grada i izviđača traje još od početka devedesetih. Tračak nade za izviđače pojavio se 2003. odlukom Vlade Ivice Račana da država preuzme 51 posto tvrtke, ali to se odužilo jer je Šibenik tražio obeštećenje od 9,1 milijun kuna. Potraga za investitorima se nastavila, a Obonjan je u medijima nekoliko puta nazivan "projektom za spas grada Šibenika", a kao najvažniji "maneken" projekta

nametnuo se veliki vaterpolist Perica Bukić, koji je Šibenik želio od grada industrije pretvoriti u centar elitnog turizma, uz zdušnu potporu tadašnje gradonačelnice Nede Klarić (HDZ). „Projekt Obonjan rivijera predviđa gradnju hotela te turističkih vila ukupnog kapaciteta 3000 kreveta te marine sa 200 vezova na površini od 545.000 hektara“, najavljivao je 2007. Bukić. Kako je Vlada Ive Sanadera ipak dala za pravo svome saborskom zastupniku i Gradu Šibeniku, moglo je početi realizacija natječaja, a u javnosti se stalno isticalo da je Obonjan jedini hrvatski nenaseljeni otok na kojem je moguće graditi velike turističke sadržaje, jer je u cijelosti bio predviđen isključivo za tu djelatnost. Na natječaj za Obonjan rivijeru stigle su četiri ponude, premda se pričalo da je bila

zainteresirana čak 21 tvrtka. Ponude su stigle od tvrtke ISOTEC-grupe iz Luksemburga, Clinique Francaise iz Portugala, Jupiter Adriatica iz Švicarske te zajednički projekt Orco grupe i Projekata Šibenik d.o.o. iz Šibenika. Nekoliko mjeseci kasnije izabrana je ponuda Orco grupe i gradonačelnica Klarić s njima je potpisala ugovor o 50-godišnjem korištenju Obonjana. Već u rujnu, međutim, Orco je cijelu priču o projektu Obonjan prebacio na Sunčani Hvar, koji je preuzeo sve obveze iz ugovora s Gradom Šibenikom. Novim sporazumom Sunčani Hvar je stekao i 9000 dionica Obonjan rivijere, odnosno 90 posto temeljnog kapitala, što će se ovih dana pokazati vrlo važnim. No, početak 2009. donio je prve probleme. Orco je najavio da privremeno zamrzava

nekima je smetalo što taj otočić pokraj Šibenika zauzimaju eracije), jer svi su htjeli bogate turiste, a da im ništa ne nude

KaMPa DO ORCO GRuPE

ukić i Ivo li izviđače IZVIĐAČE je još 2007. podržala Jadranka Kosor, ali nije pomoglo

sve poslove na Obonjanu dok ne vide kako će izaći iz krize, ali još nije govorio o odustajanju od projekta. Dolaze potom novi lokalni izbori na kojima HDZ gubi, a novi gradonačelnik Ante Županović vrlo brzo, nakon što su ugovore analizirali pravnici, podnosi prijave Uskoku i Državnom odvjetništvu zbog štetnosti ugovora s Orcom.

Sud umjesto dogovora

U analizi gradonačelnika i njegovih suradnika govori se da je Orco preuzeo samo postojeće objekte, a nisu ispunili ni jednu obvezu. Nisu, naime, dostavili Gradu plan aktivnosti, niti su čak počeli izrađivati projektnu dokumentacije zbog dobivanja potrebnih dozvola. Dalje, nisu ni započeli proceduru za dobivanje koncesije na pomorskom dobru, ne vraćaju kredite na koje su se ob-

vezali, nemaju nikakve ugovore o načinima financiranja projekta, nisu izradili planove održavanja postojećih objekata. Nisu imali ni policu osiguranja, niti su ikad izvijestili Grad o svemu što poduzimaju na Obonjanu. Grad je prigovorio i ustupanju posla Sunčanom Hvaru s obzirom na to da su već 2007. imali 113 milijuna kuna gubitka, pa novim vlastima nije baš najjasnije zašto su njihovi prethodnici pristali dati posao jednoj tako loše stojećoj tvrtki. Nažalost, bilo kakav pokušaj raskida ugo-IVO SANADER blagoslovio je ideje Perice Bukića i šibenske gradonačelnice Nede Klarić

vora donio bi Šibeniku višemilijunsku štetu. U veljači ove godine činilo se da će sve ipak proći bezbolno. Šibenik i Orco grupa uspjeli su dogovoriti raskid ugovora, s tim da je Sunčani Hvar trebao dati svoj popis uvjeta za mirno rješenje spora. Naime, u to su vrijeme i jedni i drugi željeli izbjeći duge sudske sporove. I nisu uspjeli čak ni to. Ni Grad ni Sunčani Hvar očito više nisu spremni ni na kakvo mirenje, pa će još jednom o potencijalno lijepom i dobrom projektu odlučivati sud umjesto tržišta. Ivica Profaca

business.hr Četvrtak 26/8/2010

Kronologija Otoka mladosti 1971. - počinje gradnja Otoka mladosti, na kojem se svake godine održavaju brojne radne akcije i izviđačka logorovanja uz sudjelovanje tisuća mladih svake godine Devedesete - Grad Šibenik postaje stopostotni vlasnik tvrtke Otok mladosti, a Savez izviđača otad pokušava osporiti tu odluku tražeći sudjelovanje u vođenju otoka, na kojem su sagradili cijelu infrastrukturu 2003. - Vlada Ivice Račana preuzima 51 posto vlasništva nad Otokom mladosti, ali je to realizirano tek četiri godine kasnije zbog potraživanja Grada od 9,1 milijun kuna 2007. - Grad Šibenik raspisuje natječaj za komercijalizaciju Obonjana, ali Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti staje na stranu izviđača i njihova plana za edukativna ljetovanja mladih 2007. - država ipak Obonjan daje na upravljanje Šibeniku, izviđači u zamjenu dobivaju neizgrađeni Kakan, što omogućuje dovršetak natječaja za Obonjan rivijeru, na koji stižu četiri ponude ožujak 2008. - gradonačelnica Neda Klarić potpisuje ugovor s Orco grupom o 50-godišnjem upravljanju Obonjanom

ljeto 2008. - Orco sklapa ugovor s jednom njemačkom agencijom za odmor djece i mladih o "punjenju" Obonjana, ali se ispostavilo da nisu pribavili nijednu dozvolu pa su reagirali inspektorat i policija rujan 2008. - Orco prebacuje na Sunčani Hvar projekt Obonjan rivijera ožujak 2009. - prvi problemi s Orco grupom, najava privremenog zamrzavanja projekta ljeto 2009. - nova gradska vlast ustaje protiv navodno štetnog ugovora s Orcom i podnosi prijave Uskoku i Državnom odvjetništvu jer Orco nije ispunio ni jednu preuzetu obvezu veljača 2010. - dogovoren raskid ugovora čim Sunčani Hvar ponudi svoj popis uvjeta za izlazak iz posla travanj 2010. - Sunčani Hvar daje svoj popis uvjeta, ponovljen u kolovozu kolovoz 2010. - Gradsko vijeće Šibenika odbija sve uvjete Sunčanog Hvara, smatrajući ih ucjenom, i odlučuje rješenje potražiti arbitražom

dogaaji

SLUČAJ HYPO

Zagorec odbacio sve optužbe

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 26/8/2010

VLAdimir ZAgOrec, osumnjičenik u o aferi Hypo: U poslovnim odnosima s HAAB-om oslanjao sam se na KPMG Foto nacional

Beč/Klagenfurt. Bivši hrvatski general Vladimir Zagorec, osumnjičenik u istrazi austrijskih pravosudnih tijela o aferi oko koruške Hypo Alpe Adria Bank, odbacio je u srijedu preko svoje odvjetnice sve navode koji su u toj istrazi protiv njega izneseni. Zagorčeva odvjetnica Elisabeth Rech opovrgnula je u službenom priopćenju tvrdnje da je njezin klijent dobio ne-

razmjerno visoke i djelomice neosigurane kredite. U sklopu slučaja Hypo ured državnog tužiteljstva u Klagenfurtu sumnjiči Zagorca, među ostalim, za upletenost u sumnjive poslove s nekretninama u Hrvatskoj. U priopćenju odvjetnica ističe da se Zagorec u poslovnim odnosima s HAAB-om oslonio na stručnost bančinih kvalificiranih suradnika i na vanjske savjetodavne tvrtke poput KPMG-a. "On nije imao utjecaja na postupak odlučivanja u banci. Projekti su se odvijali u skladu s odredbama ban-

ke i stručnjaka i uz pratnju profesionalnih savjetnika", stoji u priopćenju. Osigurana su sva jamstva koja je banka tražila i koja su utanačena u ugovorima koje je sama sročila a sve su bančine odluke donosila odgovarajuća tijela HAAB-a a ne pojedinci, ističe se u priopćenju odvjetnice Rech. Krediti su odobreni na temelju odgovarajućih procjena, uključujući i one o vrijednosti nekretnina, dodaje ona, tvrdeći i da su banka i nadležna tijela opetovano kontrolirali postupak i da nisu imali nikakvih prigovora. H/APA

Poštansku će sa 450 kuna dokapitalizirati OdUSTALi Od eBrd-a Kako su u Vladi ocijenili da je EBRD zatražio prevelik vlasnički udjel u Poštanskoj banci za ponuđeni novac, banku će dokapitalizirati HFP pa država ponovno postaje njezin većinski vlasnik

Nakon više od godinu dana iščekivanja potencijalnog partnera za dokapitalizaciju, odlučeno je da će Hrvatsku poštansku banku ipak dokapitalizirati država, doznaje Business.hr od izvora iz HPB-a, i to u visini 450 milijuna kuna. Najizglednije je da će dokapitalizaciju provesti Hrvatski fond za privatizaciju pa će udjel fonda premašiti 50 posto u temeljnom kapitalu banke. No, još nije poznata cijena po kojoj će HFP upisati nove dionice. Još se raspravlja gdje će biti postavljen omjer, između 1,5 i 2 puta od knjigovodstvene vrijednosti dionice. O izabranom omjeru ovisit će i krajnji vlasnički udjel HFP-a u banci.

Previše tražili

Čini se stoga da se odustalo od opcije da Europska banka za obnovu i razvoj ulije svježi kapital u Poštansku banku. Podsjetimo, u HPB-u su već računali na to da bi EBRD

uzeo vlasnički udjel između 20 i 25 posto, no u pregovorima je zapelo na cijeni koju bi EBRD morao platiti za taj udjel. Tako iz krugova bliskih banci doznajemo kako se u HPB-u smatra da je udjel koji je EBRD tražio za svoj novac bio previsok, a takvog stava bila je i Vlada, koja je sada odlučila sama osigurati novac za dokapitalizaciju.

Neizvjesna budućnost

No, novi iznos dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke nešto je niži od prijašnjih najava. Naime, još se ranije ove godine računalo da će Hrvatsku poštansku banku država putem jednog od svojih subjekata, Hrvatskog fonda za privatizaciju ili Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, dokapitalizirati u visini od sto milijuna eura. Dokapitalizaciju su planirali financirati putem prodaje državnih obveznica još u

prvom ovogodišnjem tromjesečju, no sredstva nisu završila u kapitalu Hrvatske poštanske banke. Razmišljalo se i o tome da se HPB dokapitalizira putem Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanacije banaka, ali od toga se odustalo zbog upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda. Kakva će biti dugoročna budućnost HPB-a, koji dovršava proces restrukturiranja i čišćenja bilance od loših kredita, nije poznato, ali je jasno da će nove priče o privatizaciji banke i njezinom odlasku iz državnog zagrljaja morati pričekati. Josip Jagić

ČedO mALeTiĆ, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Snimio Saša ĆEtKoViĆ

OGLAS

mil. Od 2 milijarde iz HBOR-a povučeno samo 200 milijuna HFP MRŠAV USPJEH MODELA A

U HBOR-u tumače kako su zasigurno problemi s osiguravanjem likvidnosti u doba krize umanjili kapacitet i interes poduzetnika za investicijskim ulaganjima pa je i potražnja za investicijskim kreditima znatno manja nego u prijašnjim razdobljima

Od dvije milijarde kuna, koliko je osigurano ugovorom o sindiciranom kreditu koji je HBOR zaključio s poslovnim bankama za provedbu modela A, na dan 30. lipnja 2010. povučeno je 200 milijuna kuna, a ostatak od 1,8 milijardi kuna nalazi se na transakcijskom računu u HNB-u, što znači da je program kreditiranja obrtnih sredstava i izdavanja jamstava u ime i za račun RH za pokriće dijela rizika kreditnih plasmana banaka dosad zabilježio samo 10-postotni uspjeh.

Buduće aukcije

PRVOTNO je planirana dokapitalizacija od sto milijuna eura, ali ići će se ipak na znatno manji iznos Snimio hrvoje domini∆

"Do danas je iz HBOR-ova dijela odobrenih kredita korisnicima isplaćeno 500 milijuna kuna, a 250 milijuna kuna je odobreno, ali neiskorišteno i očekujemo zahtjeve za isplatu", poručili su za Business.hr iz HBOR-a prilikom objave rezultata poslovanja u prvom polugodištu. Preostali dio kreditnih kvota dijelit će se na budućim aukcijama koje će se

održavati ovisno o interesu banaka.

Problemi s likvidnosti

Hrvatska banka za obnovu i razvitak u prvih je šest mjeseci ove godine odobrila 997 kredita u iznosu 4,65 milijardi kuna, odnosno 50 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše je novca odobreno za kreditiranje izvoza, od čega više od 2,7 milijardi kuna za kreditiranje pripreme robe za izvoz i izvoz robe. Za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva odobrena su 203 kredita u iznosu 618,6 milijuna kuna, odnosno čak 137 posto više nego u istom razdoblju 2009., a spomenuti se podatak odnosi na posebne kreditne programe za potrebe malog i srednjeg poduzetništva. HBOR je osigurao i više od milijardu kuna izvoznih poslova te odobrio 649 kreditnih limita, a isplaćene su i tri odštete u iznosu od 133 milijuna kuna. Do kraja lipnja HBOR je podržao pet natječaja po modelu A gospodarskog oporavka na kojima je poslovnim bankama ukupno ponudio 930 milijuna kuna, a odobrena je kvota iznosila 836,74 milijuna kuna. Tijekom izvještajnog razdoblja odobrena su 352 kredita u ukupnom iznosu od 562,5 milijuna kuna. Za model B je do kraja lipnja održan jedan natječaj

ANTUN KOVAČEV, šef HBOR-a, i prije je upozoravao na slab odaziv

Snimio Saša ĆetkoviĆ

na kojemu je HBOR ponudio jamstvenu kvotu u iznosu 200 milijuna kuna, a zatražena i odobrena kvota poslovnim bankama iznosila je 36,9 milijuna kuna. U HBOR-u to komentiraju kako su zasigurno problemi s osiguravanjem likvidnosti u doba krize umanjili kapacitet i interes poduzetnika za investicijskim ulaganjima te je i potražnja za investicijskim kreditima znatno manja nego u prethodnim razdobljima. J. J., B. S.

KREDITNE KVOTE

Odustao samo BKS BKS Bank d.d. jedina je banka kojoj je dodijeljena kvote, a naknadno je odustala od sudjelovanja u kreditiranju po modela A. Ukupno gledajući, iskorišteno je 95 posto svih dodijeljenih kreditnih kvota.

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 26/8/2010

MINISTAR I ŽITOZAJEDNICA

Cijena kruha zasad neće rasti Zagreb. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković razgovarao je jučer s predstavnicima Žitozajednice i na tom je sastanku zaključeno da zasad neće biti poskupljenja pekarskih proizvoda. Potvrdila je to u telefonskoj izjavi nakon sastanka direktorica Žitozajednice Nada Barišić. No, Barišić ističe i kako će ubuduće biti nužne korekci-

PRIvATIZACIJA ŠKvEROvA

Odgođena odluka o prodaji 3. maja

U 3. MAJ jučer je na stastanak povjerenstva došao i Vedran Duvnjak, prvi čovjek Hrvatskog fonda za privatizaciju arhiva b.hr

Na novom sastanku Povjerenstva za privatizaciju brodogradilišta 3. maj odlučeno je samo da se nastavlja postupak procjene nakon što A-Tec dostavi dodatnu dokumentaciju. Tako ni nakon gotovo tri mjeseca nema odluke o prodaji najvećeg škvera Povjerenstvo za privatizaciju brodogradilišta 3. maj sastalo se jučer prvi put nakon više od dva mjeseca, ali iako bi postupak privatizacije trebao biti u punom jeku, nisu došli do bitnih zaključaka. Naime, o jednoj pristigloj ponudi, onoj austrijske kompanije A-Tec Industries, razmišlja se već gotovo tri mjeseca, a da povjerenstvo još nije dalo nikakvo mišljenje. Na jučerašnjem sastanku bio je i predstavnik A-Teca. No, odlučeno je samo da se postupak procje-

ne ponude nastavlja, a da će ponuđač dostaviti dodatnu dokumentaciju koju je povjerenstvo zatražilo. Na sastanku je bio i novi predsjednik povjerenstva i šef Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, kojega je Vlada imenovala u povjerenstvo nakon fijaska u Brodosplitu, kada je povjerenstvo odbilo ponudu samoborskog DIV-a, a glas protiv dala je i tadašnja predstavnica HFP-a. Radnici 3. maja podijeljeni su prama ponudi A-Teca, a predsjednica Radničkog vijeća Nada Jelinić Starčević čak je podnijela kaznenu prijavu protiv vlasnika A-Teca Mirka Kovactsa, jer tvrdi kako je program restrukturiranja koji je ponudio identičan programu koji je 2008. godine izradila Uprava 3. maja, što bi značilo da je Kovacts ukrao program restrukturiranja. R. D.

je cijena pekarskih proizvoda, ali će se pritom voditi računa da socijalne kategorije kruha ne poskupe. Glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić potvrdio je kako je dogovoreno da cijene kruha za sada neće rasti te da će Vlada, i u slučaju da dođe do korekcija cijena, voditi računa da najprodavanije vrste kruha ne poskupe. Nakon prošlotjednih najava nekih trgovačkih lanaca, jučer su i iz Mercatora - H najavili da, ni u slučaju da pekari povećaju cijene, kruh neće poskupiti. H

bROJKA

21 PETAR ČObANKOvIć, ministar poljoprivrede

posto povećana je u drugom tromjesečju ove godine proizvodnja šumarskih proizvoda u državnim i privatnim šumama u Hrvatskoj u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a

Snimio hrvoje dominić

Postali smo druge klase PARADOKS S DEKLARACIJAMA U trgovinama se ne mogu kupiti banane prve klase, jer nisu 'savršene' kad su stavljene na policu, no zato se pod lažnim deklaracijama krije more nekvalitetnih proizvoda. Krivi su propisi prema kojima se ne kontrolira kvaliteta robe prilikom ulaska na tržište Činjenica da se nigdje u hrvatskim trgovinama ne mogu kupiti banane prve klase uglavnom ne zabrinjava potrošače, no to što u istim trgovinama mogu kupiti zelenu salatu s deklaracijom prve klase trebalo bi uzrujati i

potrošače i inspektore, upozoravaju nas sami trgovci. Naime, da bi voće i povrće imalo deklaraciju prve klase trebalo bi biti savršenog izgleda i okusa. To je razlog zašto banane, koje se beru prilično daleko od Hrvatske, nemaju deklaraciju prve klase u domaćim trgovinama, ali ne bi je trebala imati ni zelena salata, kažu nam trgovci, jer ni ona ne zadovoljava kriterije savršenosti.

Osnovni je problem kad je u pitanju kontrola podrijetla i označavanja proizvoda u tome što se kontrola obavlja na tržištu, a ne prije ulaska na tržište.

Kvaliteta i cijena

"Svi bi proizvodi trebali biti kontrolirani prije ulaska na tržište, a ne nakon što dođu na police trgovina. Uz takav sustav, nedostatak gospodarskih inspektora osnovni je razlog zašto na tržištu vlada poplava nekvalitetnih proizvoda. Kvaliteta sama po sebi nije problem, ali je bitno da potrošači znaju da

POTROŠAČI Vesna Brčić Stipčević kaže da je svaki dan sve više pritužbi potrošača foto Skledar/cropix

HAKOM

'Nismo krivi za moguća otpuštanja u HT-u' Zagreb. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) nije odgovorna za zaustavljanje investicija Hrvatskog telekoma (HT) u optičku pristupnu mrežu i mogući pad zaposlenosti u HT-u, priopćeno je iz HAKOM-a. Priopćenje je reakcija na tvrdnje iz otvorenog pisma koje je Republički sindikat radnika Hrvat-

ske (RSRH) jučer uputio HAKOM-u, a u kojem se tvrdi da su zbog problematične regulative zaustavljena HT-ova ulaganja u razvoj optičke pristupne mreže, zbog čega bi se broj radnika u HT-u mogao smanjiti jednu do dvije tisuće. HAKOM ocjenjuje da je u najmanju ruku neodgovorno prozivati ga za otpuštanje radnika u HT-u te da u privatnoj kompaniji kao što je HT isključivu odgovornost za kvalitetu upravljanja i vođenja kompanije ima menad-

žment. HAKOM će pozvati RSRH na sastanak na kojem će objasniti stanje tržišta, ulogu regulatora i odgovoriti na sva konkretna pitanja. Prema tumačenjima iz HTa, ta je tvrtka zaustavila ulaganja u razvoj optičke pristupne mreže jer joj je HAKOM svojim odlukama ograničio spajanje korisnika na tu mrežu na 1.000 korisnika po županiji, ako je ne ponudi na korištenje drugim operatorima po načelima kakva vrijede za postojeće (fizičke) mreže. H

REGIONALNI SAJAM

U Subotici izlažu 32 proizvođača iz Hrvatske Zagreb. Na 4. međunarodnom i regionalnom sajmu gospodarstva Subotica 2010, koji će se održati od 26. do 29. kolovoza, svoje će proizvode predstaviti i 32 izlagača iz Hrvatske, izvijestili su jučer iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Osamnaest izlagača s područja Dalmacije, Istre, Slavonije i Baranje te središnje

Hrvatske izložit će vina, maslinova ulja, riblje konzerve, sir, kulen, likere i ostala alkoholna pića. Njih 13 iz Virovitičko-podravske županije izložit će med i ostale pčelinje proizvode, šećer, vina, konzervirano voće i povrće, čajeve i ljekovito bilje, a Krapinsko-zagorska županija će se predstaviti asortimanom kave. Hrvatski proizvođači u Subotici nastupaju u organizaciji HGK te ministarstava gospodarstva, poljoprivrede te vanjskih poslova. H

o tržište za robu ››

Pokazalo se na nekoliko primjera da su proizvodi na našem tržištu slabije kvalitete od istog proizvoda i istog proizvođača koji su rađeni za zapadna tržišta

IVAN MILOLOŽA, direktor tvornice akumulatora Munja, otkrio je da neki proizvođači robu lošije kvalitete namjerno plasiraju u Hrvatsku jer imamo slabu regulativu i mizerne sankcije Snimio hrvoje dominić

BORIS VUKELIĆ, predsjednik Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Snimio hrvoje knez

je to proizvod manje kvalitete i da onda i cijena bude u skladu s time", kaže Vesna Brčić Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Pritužbi potrošača, dodaje, svakim je danom sve više jer i njima je tržišna utakmica nova stvar. Godišnje imaju oko tri do četiri tisuće pritužbi, a žale se na gotovo sve - od hrane, odjeće, obuće, do mobitela i bijele tehnike. "Jako puno pritužbi dolazi zbog mobitela, a u posljednje vrijeme sve više i zbog automobila. Čini mi se da zbog krize čak i poznati proizvođači plasiraju svoje proizvode slabije kvalitete, ali iste cijene, što potrošači naravno primjećuju", kaže Brčić Stipčević.

No, hrvatski potrošači nažalost nemaju priliku poput onih u inozemstvu kazniti bojkotom one proizvođače koji krše propise. Državni inspektorat svake godine objavljuje izvješće s podacima o tome koliko je nadzora obavljeno i koliko je nepravilnosti utvrđeno, ali ne objavljuje i imena onih koji krše propise, što se u drugim zemljama redovito objavljuje.

Slaba regulativa

"To bi bio najučinkovitiji instrument jer bi samo tržište reagiralo. Potrošači u Europskoj uniji dobili su primjerice informaciju o dječjim kolicima određenog proizvođača koja sadrže neke štetne tvari, no nitko u Hrvatskoj nije

rekao koliko je tih kolica uvezeno u Hrvatsku i tko ih je uvezao", objašnjava Brčić Stipčević. "Mi uvozimo puno pa nam zato mogu i svašta plasirati. Poznato je da neki proizvođači robu lošije kvalitete namjerno plasiraju u Hrvatsku jer imamo slabu regulativu i mizerne sankcije", tvrdi i Ivan Miloloža, direktor tvornice akumulatora Munja, koji se i na tržištu akumulatora susreće s problemom uvezene robe slabije kvalitete, neispravno deklariranom. "Sve što se uveze trebalo bi se kontrolirati odmah na carini, i ne dopustiti da uđe u Hrvatsku dok ne prođe kontrolu. Pa kolike količine robe odu odmah

u upotrebu, recimo, putem kompenzacija i nikad ne vide ni policu ni kontrolu", dodaje Miloloža. Jedini filter na tržištu mogle bi biti redovite kontrole i rigorozne kazne, slaže se i Boris Vukelić iz Ceha trgovine. "Pokazalo se dosad nekoliko puta i

na nekoliko primjera da su proizvodi na našem tržištu slabije kvalitete od istog proizvoda i istog proizvođača koji su rađeni za zapadna tržišta. Kod nas se pod normalno očito za plasman na tržište uvozi roba s greškom", kaže Vukelić. Romana Dugandžija

KAKO RADI INSPEKCIJA?

Gospodarski inspektori obišli gotovo 36 tisuća trgovaca Gospodarski su inspektori u 2009. godini ukupno obavili 97.170 inspekcijskih nadzora u kojima je obavljeno 407.910 kontrola primjene propisa, stoji u godišnjem izvješću Državnog inspektorata. U djelatnosti trgovine gospodarski inspektori obavili su 35.762 nadzora kod pravnih i fizičkih subjekata, a obavili su ukupno 190.792 kontrole primjene propisa. Utvrđeno je ukupno 12.153 povrede propisa, a pokrenuto 6754 optužnih prijedloga.

OGLAS

mediji/ marketing/ prodaja

ODNOSI S JAVNOŠĆU Uz dampinške cijene, agencijama za odnose s javnošću probleme stvara i odlazak menadžera u tzv. korporativni sektor, no i u krizi uspijevaju naći nove klijente i zadržati prihode na razini lanjskih

Četvrtak 26/8/2010

PR-ovce muče damping i odljev kadra R

ecesija i rezanje budžeta doveli su do dampinških cijena na tržištu agencija za odnose s javnošću, koje unatoč tome uspijevaju na-

laziti nove klijente i zadržati prihode na razini lanjskih. Zajednička je to ocjena nekolicine vodećih domaćih PR agencija, koje uoči najvećega godišnjeg skupa medijske i komunikacijske

industrije, Weekend media festivala u Rovinju, zbrajaju bilancu za prvu polovicu godine i prave planove za ostatak godine. Najveća PR agencija Premisa upravo u nadolazećem

razdoblju očekuje rast prihoda.

Prva učinkovitost

"Kriza je neke potaknula na to da se za opstanak na tržištu bore i nižim cijena-

ma. No, nemamo osjećaj da je rat cijenama prisutan jer to i nije moguće u našoj vrsti posla. Tamo gdje postoji ekepertiza i dokazana uspješnost za nečim takvim nema potrebe. No, i u našem

MARKETIN©KA KAMPANJA > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 26/8/2010

poslu, uslijed smanjenih budžeta, klijenti traže još veću učinkovitost i što više dobivenog za uloženi novac, što je potpuno razumljivo", kaže direktor Premise Boris Lešić. Dodaje kako je ukupan prihod Premise u prvoj polovici godine podjednak onome iz istog lanjskog razdoblja. "Do kraja godine računamo s mogućnošću blagog rasta jer se gospodarske i komunikacijske aktivnosti u tom razdoblju tradicio-

parativnih prednosti tog lanca, poput trajno niskih cijena za više od 1000 proizvoda, asortiman, inovativne usluge poput mogućnosti plaćanja računa, nagrađivanje vjernosti i druge, poručili su iz tog lanca. Na reklami je radilo oko 60 ljudi Direktor fotografije u filmu Ste- i snimljena je u Hrvatskoj, sa stvarnim djelatnicima Konzuvena Spielberga "Spašavanje ma. Mnogi od njih pred kamevojnika Ryana" nagrađenom rama su se našli prvi put, a spot Oscarom Cian de Buitléar snimio je reklamu za trgovački će se početi emitirati krajem lanac Konzum, u sastavu kon- mjeseca. Čitav je projekt za trcerna Agrokor Ivice Todorića. govači lanac vodila Unex grupa, jedna od najvećih marketinških Konzumov TV spot imao je za cilj komunikaciju svih kom- agencija u Hrvatskoj. I. M.

Oscarovac snimio reklamu za Konzum

nalno intenziviraju", ističe Lešić. Dodaje kako su od početka godine sklopili osam dugoročnih ugovora o suradnji i veći broj ugovora na projektnoj osnovi. Riječ je većinom o velikim kompanijama, no rade i komunikaciju sportskih događaja, kampanje za udruge i međunarodne organizacije. One najvažnije, godišnje ugovore, potpisuju s kompanijama koje trebaju redovitu savjetodavnu podršku, dok se projektna suradnja BoRIs LEšIć, Premisa: 'Tamo gdje postoje ekspertiza i dokazana uspješnost nema potrebe za dampinškim cijenama' arhiva business.hr

cIAN DE BuITLéAR snimio je reklamu sa stvarnim djelatnicima Konzuma arhiva business.hr

odnosi na jednokratne poslovne događaje, savjetodavnu podršku u kriznim situacijama ili edukativne programe.

Rastu i u krizi

Krešimir Macan, direktor agencije Manjgura, kaže kako su im prihodi minimalno veći u odnosu na prošlu godinu, nešto iznad 1,5 mil kuna. "Nadamo se do kraja rezultatu sličnom prošlogodišnjem iako planiramo mogući pad do 15 posto na godišnjoj razini", kaže Macan. Ističe problem dampinga. "Cijene se na javnim natječajima smanjuju već neko vrijeme jer zbog sma smanjena obujma posla opće općenito agencije nekad moraju ponuditi samo pokrivanje troškova, bez realne zarade, no pitanje je u konačnici ka kakvu kvalitetu usluge klijenti na kraju dobiju za takvu ci cijenu", ističe Macan. Na problem dampinga upozorava i Marina Čulić Fischer, direktorica Pleon Partnera, koja kaže kako to rade ne samo male, tzv. fikus agencije, već i renomirane kuće. Ipak i u takvim uvjetima agencija Pleon Partner, kojoj je Fischer na čelu, u prvoj polovici godine povećala je prihode 60 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše zahvaljujući novim klijentima, od kojih je najveći Japan Tobacco, koji je nedavno ušao na hrvatsko tržište. "Od početka

MARINA ČuLIć FIschER, direktorica Pleon Partnera: 'Damping ne rade samo male, tzv. fikus agencije, već i renomirane kuće' snimio saŠa ĆeTKoviĆ

godine počeli smo suradnju sa devet novih klijenata, a upravo privodimo kraju pregovore i s desetim klijentom. Mahom je riječ o godišnjim ugovorima čija se pojedinačna vrijednost mjeri u stotinama tisuća kuna samo za konzultantski dio posla", ističe Čulić Fischer.

Dugoročna šteta

Među agencijama koje su i u ovoj godini ipak dobivale nove klijente je i IM&C agencija, čiji je jedan od najeksponiranijih klijenata Hrvatska narodna stranka, odnosno njezin predsjednik Radimir Čačić. Direk-

torica te agencije Ankica Mamić kaže kako su mnogi od njihovih ugovora dugoročni. "U 2010. dobili smo nekoliko novih klijenata, to su srednja i velika poduzeća. Kako je u odnosima s javnostima upravo riječ o uspostavljanju odnosa ponajprije između klijenta i agencije, a zatim i između klijenta i svih njegovih ciljanih javnosti, najčešće s klijentima dogovaramo potpisivanje ugovora na godišnjoj razini", kaže Mamić. Uz damping, agencijama probleme stvara i odljev kadra u tzv. korporativni sektor, odnosno odlazak

NAGRADE

U utrci za Effie 40 kampanja Četrdeset oglašivačkih kampanja prijavljeno je na marketinško natjecanje Effie Awards 2010., priopćili su iz Best Marketinga Hrvatska. Nagrade će se dijeliti u 7 kategorija: hrana, piće, roba široke potrošnje, financijske i osiguravajuće usluge, telekomunikacijske usluge, niskobudžetne kampanje te

ostalo. Najviše je prijavljenih kampanja, čak 12, u kategoriji telekomunikacijske usluge. Slijedi roba široke potrošnje te financijske i osiguravajuće usluge. "Za razliku od prošle godine, kada smo imali 50 prijavljenih kampanja za 2007. i 2008., ovogodišnji period za kvalifikaciju bio je gotovo upola kraći, pa smo očekivali i proporcionalno manji broj prijava. Tako nas je ugodno iznenadilo kad smo vidjeli da u konkurenciji imamo 40 radova", izjavili su iz HURA-e, koja s Best Marketin-

gom organizira Effie natjecanje u Hrvatskoj. Uz predsjednicu Vedranu Hercigonja Majetić, direktoricu Marketinških komunikacija Hrvatskog telekoma, žiri čine : Gorana Alpeza (Zaba), Petra Čadež (Vipnet), Anita Boltužić (Zagrebačka pivovara), Vladimir Gnjidić (Dukat), Jasmina Matiša (Unilever), Silvana Ban (Tele2), Davorin Šimunić (Ledo), Marinka Akrap (dm), Srđan Lisac (Procter & Gamble),Tomislav Presečki (Ford), Nikolina Jaković (Erste banka), Melita Bunić (Podravka), Radovan

D. MATELJAK BARTULIN, HAUsKA

Damping je kratkoročno varanje klijenta

DIJANA DEŠKoVIć, Spona: 'Transfer kadra bit će još izraženiji nastavi li se trend smanjivanja cijena' s. ĆETKoViĆ

menadžera iz agencija u kompanijske sektore odnosa s javnošću. "Glavni problem ostaje transfer kadra u korporativni sektor, a pretpostavljam da će taj problem postati još izraženiji nastavi li se trend smanjivanja cijena usluga, što je izravno povezano s uvjetima koji se mogu ponudi zaposlenicima. Pritom ne mislim samo na financijski dio paketa nego i na mogućnost edukacije koja je izuzetno bitna", kaže direktorica agencije Spona Dijana Dešković. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Direktorica agencije Hauska Daria Mateljak Bartulin kaže kako su za ovu godinu zbog prognoza realnog stanja na tržištu planirali nešto niže prihode nego lani. "Krajem prošle godine realna su očekivanja bila da bi tržište moglo padati između deset i dvadeset posto. U prvih šest mjeseci ostvarili smo 96 posto planiranih prihoda. Prihodi iz čistog savjetovanja u odnosima s javnošću otprilike su na razini lanjskih", kaže Bartulin. Razgovori o ugovorima trebali bi početi u rujnu, pa se očekuje da će prihodi na kraju godine biti na razini prošle godine. Komentirajući stanje na tržištu Bartulin ističe smanjenje mase budžeta i odgodu nekih projekata koji su vezani uz nove investicije klijenata. "Na žalost, recesija je pojačala damping na tržištu. One agencije koje se na to odlučuju rade loše sebi i klijentu jer se najbolja usluga ne može dobiti po nerealnim cijenama", ističe Bartulin upozoravajući da je damping izravno varanje klijenta. Dugoročno se takvi klijenti, nakon iskustva da se za minimalnu cijenu može dobiti samo loša usluga, ipak odlučuju za kvalitetnu uslugu po realnoj cijeni. Komentirajući ugovore s klijentima, ističe kako je većina njih dugoročna. "U recesijskim godinama pokazalo se pozitivnim da razmišljamo i radimo dugoročno, jer je u našem portfelju klijenata otprilike 70 do 80 posto dugoročnih programa. To zahtijeva izvrsno poznavanje industrije, dobru sposobnost prilagodbe i stabilnost konzultantske kuće. Klijenti vole poznavati svoje savjetnike i s njima graditi dugoročno povjerenje. Ugovori koje smo dobili u ovoj godini pretežno su ugovori srednje veličine, ali dugoročni", kaže Bartulin.

Klaić (24sata), Alida Žorž-Miketek (Media Mix), Krešimir Brlić (Outdoor Akzent), Miro Bižić (RTL), Iva Kutle (Digitel Komunikacije), Vanja Blumenšajn (Imago), Davor Bruketa (Bruketa&Žinić), Luka Duboković (BBDO), Neven Dubravčić (Nukleus), Anamarija Horaček (Unex MPG), Božidar Abramović (OmnicomMediaGroup), Dražen Bračić (Dotični), Jan Jilek (Xclaim), Angela Buljan (McCann Digipark), Mario Aunedi Medek (Media Val), Ante Šalinović (Puls) i Tatjana Rajković (GFK). B.hr

VEDRANA HERcIGoNJA MAJETIć, direktorica Marketinških komunikacija Hrvatskog telekoma

snimio saŠa ĆETKoViĆ

DRUŠTVENE MREŽE

Velik potencijal Facebook Placesa McDonald's korisnicima nudi mogućnost da, dok objeduju u nekom od McDonald'sovih restorana, objave gdje su i koje jelo točno jedu Prošlogodišnji "hit" među društvenim mrežama bili su web siteovi poput Foursquarea i Gowalle, a sada je i megapopularni Facebook odlučio iskoristiti geolokacijski servis i svojim korisnicima dati mogućnost da pomoću aplikacije Facebook Places javljaju prijateljima gdje se trenutačno nalaze. Zasad je riječ o aplikaciji koja funkcionira na američkom tržištu i namijenjena je smartphone uređajima - zasad podržava samo iPhone. No, pitanje je dana kada će se proširiti na ostatak svijeta i na druge mobilne uređaje.

Jedinstven alat

Riječ je, naime, o jedinstvenom marketinškom alatu jer se korisnicima omogućuje da na Facebook profilima objavljuju informacije o tome što rade, s kime i, ono najvažnije, gdje to rade. Potencijal je prvi prepoznao McDonald's koji korisnicima sada nudi mogućnost da, dok objeduju u nekom od McDonald'sovih restorana, objave gdje su i koje jelo točno jedu. Klik na lokaciju objekta - jer

Facebook Places je potpuno integriran sa samim Facebookom - korisnik dobiva informacije o objektu. Primjerice, prošle komentare korisnika, fotografije, prethodne posjete... "Ovaj servis korisnicima omogućuje da pretražuju restorane ili trgovine u blizini, a kada pronađu svoje odredište, mogu na profilu objaviti gdje su i što rade", kaže Daniel Ackermann iz iStudia, hrvatske tvrtke specijalizirane za komunikaciju na društvenim mrežama. Ackermann je uvjeren da će Facebook Places ubrzo istisnuti Foursquare i Gowallu iz posla.

Velike brojke

"Oba su navedena servisa bez ikakva 'userbasea' uspjela doći do golemih brojki i vrlo brzo rastu. Facebook započinje sa svojih 500 milijuna aktivnih korisnika od kojih više od 150 milijuna aktivno pristupa Facebooku preko mobitela, što znači da u startu ima golemu bazu korisnika", kaže Ackermann. Usput, Facebook je prema po podacima vrijedan 33,7 milijardi dolara. Usporedbe radi, Google vrijedi 143,9 milijardi dolara, Microsoft 197 milijardi, a Apple 200 milijardi. I. U. G.

REBRANDING

26. rujna. "Naše novo partnerstvo s jednom od najvećih i najpoznatijih sportskih organizacija na svijetu ispunit će sve kriterije te će stvoriti ključni element za naše novopokrenute marketinške aktivnosti. UBS je Švicarska banka UBS počettražio globalnu sponzorsku kom ovog tjedna, u sklopu nedavnog započetog rebran- platformu koja će se obraćati dinga, potpisala je marketinški našim klijentima, promougovor s Formulom 1. Kampa- torima našeg brenda i koja će imati dobar komercijalni nja čija se vrijednost procjenjuje na nekoliko milijuna funti smisao. S obzirom na to da se natjecanje Formule 1 proteže svoju će premijeru doživjeti na Velikoj nagradi Singapura, kroz cijelu godinu diljem svijeta, uključujući i rastuća koja se održava između 24. i

UBS potpisao ugovor s Formulom 1

> mediji > marketing > prodaja

business.hr

FORMULA 1 Ugovor od nekoliko milijuna funti sa švicarskom bankom

Četvrtak 26/8/2010

arhiva business.hr

tržišta kao što su Azija, Bliski istok i Latinska Amerika, siguran sam da nismo pogriješili", rekao je Oswald Grübel, izvršni direktor UBS-a. UBS je druga po veličini financijska institucija u Europi po kapitalizaciji tržišta i profitabilnosti. Banka je osnovana 1998., kada se Union Bank spojila sa Swiss Bank Corporation. Danas je prisutna u 50 zemalja te zapošljavaju 64 tisuće ljudi. Singapurska premijera nije slučajna jer je tamošnja vlada njihov najveći dioničar. H. R.

Rastu portali za putovanja ON-LINE TURIZAM Da su portali posvećeni putovanjima sljedeća velika stvar na internetu, potvrđuju rezultati web siteova kao što su Expedia i Priceline, kao i podatak da je Google u srpnju kupio ITA Software

svijetu pogođenom gospodarskom krizom problemi su se najviše osjetili na putovanjima. Uobičajeno agilni američki putnici pomalo su posustali suočeni s višim cijenama avionskih karata. Grčka dužnička kriza i nemiri koji su izbili u toj europskoj državi ograničili su putovanja europskih turista, a nastali su se i uvijek opasni problemi sa snagom eura. A kao da to nije dovoljno, pojavile su se i turbulencije na Tajlandu.

Najpovoljnije ponude

No, u posljednja su dva mjeseca živnule dionice najvećih svjetskih web portala za putovanja, posebno onih koji nude povoljnije ponude i low-budget putovanja. Tako su dionice portala Priceline.com na kojem se donose ažurirane ponude putovanja i uštede narasle 69,6 posto u odnosu na kraj

srpnja. Jednako su rasli Orbitz.com (31 posto) te Expedia (25 posto). Ti web siteovi dobivaju na popularnosti zahvaljujući dobrim ponudama, kazao je direktor Orbitza Barney Harford u intervjuu Businessweeku. U hotelima je "popunjenost niska, što je odlično za kupce", kazao je Harford. "Ako radite i optimistično gledate na ekonomski oporavak, može vam biti privlačna ideja odmora u hotelu sa tri ili četiri zvjezdice", smatra Harford. A takvih je očito mnogo: u drugom kvartalu Orbitzova su bukiranja porasla 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, a neto prihod rastao je 3 posto. Expedia ima slične dobre rezultate: rast od 19 posto i rast prihoda od 8 posto.

Nova tržišta

Najimpresivnije rezultate ima Priceline.com, čiji su bukinzi rasli 43,3 posto u odnosu na prethodnu go-

BUkINZI su porasli 43,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, a prihod 27 posto

dinu, a prihod je rastao 27 posto. Priceline.com nudi širok raspon ponuda, no Europljanima je zanimljiviji Booking.com, koji funkcionira po istom principu pronalaženja najpovoljnijih ponuda. Priceline je u lipnju bio najzanimljivija dionica na Bloomberg Busine-

ssweekovu popisu najboljih 50 tvrtki. Analitičari primjećuju rast internetskih stranica posvećenih putovanjima i rast prometa koji se ostvaruje putem njih. Jedna takva stranica je Expedia, koja je posebno atraktivna za pronalazak najpovoljnijih

avionskih karata i smještaja u željenom odredištu. No, najveće mogućnosti za web siteove kao što su Expedia i Priceline upravo su Azija, Latinska Amerika i Bliski istok, područja koja upravo "dolaze" na internet.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

PROMJENA TRENDA?

I Google u web turizmu Da su portali posvećeni putovanjima sljedeća velika stvar na internetu, pokazuje podatak da je Google u srpnju kupio ITA Software, tvrtku koja se bavi podacima o zračnim prijevoznicima i avionskim letovima. Cijena akvizicije je velikih 700 milijuna dolara, što znači da Google računa na nekoliko puta veću zaradu. Analitička tvrtka ThinkEquity smatra da bi uplitanje Googlea u priču moglo promijeniti sadašnji odnos snaga i preseliti internetski promet s velikih portala poput Expedije

na stranice pojedinačnih zrakoplovnih kompanija i hotela. "Google sa sobom donosi nevjerojatnu tržišnu snagu, bilo da je riječ o putovanjima ili o bilo kojoj drugoj industriji", smatra Expedijin šef Dara Khosrowshahi. "Njegovo je uplitanje zato iznimno važno." No, kakve god bile posljedice, Googleova će uloga biti veoma značajna u razvoju web turizma na svijetu. Jer, sve se više putovanja ostvaruje upravo putem internetskih servisa i portala.

dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

POsaO OD 300 MIL. ¤

DOBRO POLUGODIŠTE

Slovenski CPM gradi Heinekenu dobit porasla 42% autocestu Banja Luka-Doboj Heineken je izvijestio o rastu neto dobit u prvoj polovici godine Posao izgradnje autoceste između Banje Luke i Doboja vrijedan 300 milijuna eura dobit će slovensko poduzeće CPM Maribor, izjavio je ministar prometa srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini Nedeljko Čubrilović, prenosi dnevnik Finance. To bi poduzeće u cijelom projektu gradnje autoceste duge 72 kilometra trebalo imati i potporu Nove Ljubljanske banke (NLB), pišu Finance. Unosan je posao inače trebao dobiti austrijski građevinski koncern Strabag, no budući da nije uspio dobiti novac od Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), posao je propao iako su već bili napravljeni studija o izvedivosti, projektna dokumentacija i ostalo. Vlada Republike Srpske i Strabag nakon toga su suglasno raskinuli već potpisani ugovor o koncesiji. I. M.

42 posto. Proizvođač piva Amstel i Dos Equis priopćio je da mu je neto dobit iznosila 695 milijuna eura u odnosu na 489 milijuna u istom razdoblju godinu ranije. Ovogodišnje brojke uključuju 121 milijun eura jednokratnih prihoda, od čega najveći udjel otpada na prodaju 68,5-postotnog Heinekenova udjela u jednoj indonezijskoj podružnici kompaniji Asia Pacific Breweries za 157 milijuna eura. Prihodi su porasli 5,2 posto, na 7,52 milijarde eura, uglavnom zahvaljujući akviziciji meksičke kompanije Femsa. Organski prihodi koji ne obuhvaćaju prihode od akvizicija i utjecaj valutnih tečajeva pali su dva posto. Obujam organske prodaje također se smanjio, i to 3,9 posto, dok su cijene uvećane 1,9 posto.

Četvrtak 26/8/2010

Skok prodaje kombija, kamiona i autobusa PRvE LasTE Pozitivni rezultati i dalje zaobilaze proizvođače i trgovce putničkim vozilima. Naime, nakon što su prva tri mjeseca ove godine bilježili rast prodaje, slijedila su tri mjeseca s negativnim predznakom. U lipnju je prodano 1.341.092 vozila, što je 6,9 posto manje nego u lipnju 2009. godine

ast prodaje komercijalnih vozila jedan je od prvih znakova jačanja gospodarskih aktivnosti. Takve ohrabrujuće rezultate predstavila je ACEA (Udruga europskih konstruktora vozila) u svojem statističkom izvješću za prvih šest mjeseci ove godine. Prema njemu, zaključno s lipnjem, u zemljama Europske unije registrirano je 887.862 novih komercijalnih vozila, što je 4,3 posto više u odnosu na isto u 2009. godini. Toj stopi rasta najviše je pridonio segment kombi vozila (do 3,5 tona nosivosti), koji je u prvih šest mjeseci narastao čak 8 posto. Da bi rezultati sljedećih

mjeseci mogli biti još bolji, svjedoči pokazatelj da je u lipnju 2010. broj novih registracija kombi vozila porastao 12,9 posto, na ukupno 758.241 primjerak. Dok je najviše kombi vozila registrirano u Francuskoj (rast 10,5 posto), najveći rast prodaje zabilježen je u Španjolskoj, čak 24,1 posto.

veliki rastu

Posebno su iznenađujući rezultati prodaje velikih kamiona nosivosti veće od 16 tona. Naime, u lipnju je ostvaren porast 17,3 posto (14.843 vozila), što je prvi mjesečni rast u posljednje dvije godine. Iako ih je i dalje u prvih šest mjeseci ove godine prodano 15,9 posto manje nego u istom razdoblju lani, lipanjski

rezultati zalog su bolje budućnosti. Dok se donedavno negativan trend bilježio u gotovo svim europskim zemljama, u lipnju je pad prodaje zabilježen samo u Velikoj Britaniji (-2,9 posto). Prodaja autobusa je također u lipnju doživjela 4,9-postotni rast (3083 autobusa). Najviše autobusa prodano je u Velikoj Britaniji uz rast 0,8 posto. Slijedi Švedska s impresivnim rastom 117,1 posto. Upravo su potonje brojke potaknule Scaniju, švedskog proizvođača kamiona i autobusa, na otvaranje 500 novih radnih mjesta.

Nestanak poticaja

No, pozitivni rezultati i dalje zaobilaze proizvođače i trgovce putničkim vozili-

BROJ PRODaNIH KOMERCIJaLNIH vOZILa U PRvIH ŠEsT MJEsECI 2010. I. - VI. ‘10. Austrija Češka

I. - VI. ‘09.

Promjena u %

16.439

16.234

1,3%

8590

15.707

-45,3%

Francuska

231.928

216.220

7,3%

Njemačka

129.072

120.648

7,0%

Mađarska

3788

6368

-40,5%

Italija

112.631

101.359

11,1%

Poljska

24.359

26.841

-9,2%

Rumunjska

4077

9293

-56,1%

Slovačka

5279

7874

-33,0%

Slovenija

3018

2974

1,5% 20,8%

Španjolska

72.530

60.053

V. Britanija

126.296

114.885

9,9% Izvor: ACEA

ma. Naime, nakon što su prva tri mjeseca ove godine bilježili rast prodaje, slijedila su tri mjeseca s negativnim predznakom. U lipnju je prodano 1.341.092 vozila, što je 6,9 posto manje nego u lipnju 2009. godine. Iako je polugodišnji rezultat još pozitivan (0,2 posto) u odnosu na 2009. godinu, u odnosu na 2008. je i dalje poražavajući pad od 10,3 posto. Predvodnik loših lipanjskih rezultata bila je Njemačka s padom 32,3 posto.

Taj rezultat toliko i ne čudi jer su Nijemci u to vrijeme lani masovno kupovali automobile zbog državnih poticaja. S nestankom poticaja, nestao je i interes kupaca. Najveći postotni pad u lipnju zabilježen je u Slovačkoj (-40,6 posto), a Irska je imala najveći rast (75,8 posto). Na razini polugodišnjih rezultata najveći je pad u Mađarskoj (-43,8 posto), a najbolje se trgovalo u Portugalu (57,7 posto). Hrvoje Reljanović

investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 26/8/2010

1,3 MLRD. € PRIHODA

Mercator zaradio 17,7 milijuna eura

Vodeći slovenski trgovački lanac Mercator u prvom je polugodištu ove godine ostvario 1,3 milijarde eura prihoda od prodaje što je 3,2 posto više nego u isto vrijeme lani, objavili su danas iz Mercatora. Mercator je u prvih šest mjeseci imao 17,7 milijuna eura čiste dobiti dok je u isto vrijeme lani ta dobit bila nešto više od 11 milijuna eura. "Zbog krize povjerenja kod potrošača i veće ra-

cionalnosti prilikom kupovine očekujemo da će se uvjeti za trgovce ubuduće i dalje zaoštravati", kazao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Mercatora Žiga Debeljak. Mercator je u prvom polugodištu u Sloveniji ostvario 839 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 3,1 posto manje nego u isto vrijeme lani. Na inozemnim je tržištima realizirano 495,8 milijuna eura prihoda od prodaje što je 16 posto više nego u prvom polugodištu lani, a pretežit utjecaj na rast tih prihoda (11 posto) imalo je pre-

uzimanje trgovačke djelatnosti Getroa u Hrvatskoj, navodi se u izvješću Mercatora. Preuzimanjem Getroa, kako se ističe, Mercator je povećao svoj tržišni udjel na hrvatskom tržištu na 8-9 posto i tako postao drugi trgovac na tržištu Hrvatske. U prvom su polugodištu investicije Mercatora iznosile 45 milijuna eura, a ukupno je planom za ovu godinu za investicije namijenjeno 120 milijuna eura, izvijestili su čelnici Mercatora na konferenciji za novinare. B.hr

PISMO DRAGOM PREDSJEDNIKU OBAMI

Kreditori izrabljuju građane, nacionalizirajte tržište hipoteka! ss za Businessweek, čija je kompanija među najvećim kupcima hipotekarnih obveznica za koje jamči vlada. Gross svoje stajalište temelji na tome da privatni sektor, za razliku od javnog, traži previsoke kamate. I dok Gross tvrdi kako njegov stav nije u funkciji veće zarade PIMCO-a, kritičari su se žestoko obrušili na njega tvrdeći da bi portfelj fonda snažno pogodila vladina odluka o eventualnom povlačenju garancija.

PIMCO ucjenjuje?

BILL GROSS, šef najvećeg svjetskog obvezničkog fonda PIMCO-a, smatra kako je nužno da država izbaci posrednike arhiva business.hr

Direktor najvećeg svjetskog obvezničkog fonda smatra da je nužno izbaciti privatne tvrtke kao posrednike s hipotekarnog tržišta nekretnina jer država ionako jamči za sve hipoteke Šef najvećeg svjetskog obvezničkog fonda Pacific Investment Management Co. Bill Gross američkom

je predsjedniku Baracku Obami poslao pismo u kojem predlaže potpunu nacionalizaciju tržišta hipotekarnih kredita, odgovornog za nastanak financijske krize 2008. godine. "Tvrditi da u budućnosti hipotekarnih kredita ima mjesta za privatno financiranje, potpuno je nerealno", izjavio je Gro-

U prilog toj tvrdnji ide i ultimatum koji je PIMCO postavio vladi u slučaju Fannie Maea i Fredie Maca rekavši da će se PIMCO, ukinu li se vladine garancije za hipotekarne zajmodavce, ili potpuno povući ili kupovati samo sigurne vrijednosne papire. Ipak, dosadašnja politika američke vlade odvijala se u suprotnom smjeru, a prema najavama tamošnjeg ministra financija Timothya Geithera, vlada će smanjiti svoju ulogu na tržištu hipotekarnih kredita te osigurati da najveći američki hipotekarni zajmodavci Fannie Mae i Freddie Mac više ne traže državnu pomoć. "Nećemo podržavati povratak Fannie Maea

i Freddie Maca njihovim ulogama prije državne intervencije, kada su uzimali dio tržišta privatnim konkurentima istodobno uživajući u vladinoj potpori", izjavio je Geithner. Ipak, jasnog konsenzusa o novom sustavu još nema.

Opet u gubitku

Fannie Mae i Freddie Mac ponovo su se nakon zabilježenih gubitaka i u drugom tromjesečju ove godine za pomoć obratili državi. Fannie Mae je, naime, zabilježila gubitak od 3,13 milijardi dolara i zatražila novi zajam u iznosu od 1,5 milijardi, dok je Freddie Mac bio u minusu šest milijardi dolara te mu je potrebna pomoć od 1,8 milijardi. Krajem prošle godine američko je ministarstvo financija donijelo odluku o neograničenom financiranju dvaju hipotekarnih divova kojima je dosad odobreno 148 milijardi dolara pomoći. Biljana Starčić

BROJKA

148

milijardi dolara upumpao je SAD u svoje hipotekarne divove Fannie Mae i Freddie Maca

ŽIGA DEBELJAK, predsjednik Uprave Mercatora, najavio je da neće podizati cijene kruha foto finance

Galin uspje MOGLO BI I GORE Građevinska tvrtka Josipa Galinca nakon gubitka od 1,8 milijuna kuna u prvom kvartalu izvukla je dobit od pola milijuna kuna, što može zahvaliti i rastu ugovorenih poslova u inozemstvu

Grupa Industrogradnja u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 519 tisuća kuna, što je gotovo deset puta manje nego u istom razdoblju lani. Usprkos drastičnom smanjenju dobiti u odnosu na prošlu godinu, taj rezultat ipak predstavlja napredak u odnosu na prethodno ovogodišnje tromjesečje kada je građevinska grupacija ostvarila gubitak od 1,8 mi-

TRŽiŠTE nOvCA

Kamata na 0,79 posto

Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je u srijedu 39,7 milijuna kuna uz prosječnu kamatnu stopu 0,79 posto. Na prekonoćne kredite odnosilo se 29,7 milijuna kuna, a odobreno je i deset milijuna kuna pozajmica s rokom otplate tjedan dana. Potražnja nije u cijelosti podmirena zbog neusklađenosti uvjeta kreditiranja. B. S.

BROJKA

1,6

milijuna eura kazne naplatio je britanski regulator financijskog tržišta FSA od francuske banke Société Générale jer nisu dostavljali točna izvješća o transakcijama

iRCi BiJESni

S&P spustio rejting irskoj

Agencija Standard & Poor’s snizila je u utorak dugoročni kreditni rejting Irskoj, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja za tu zemlju. Rejting je niži za jednu kategoriju, sa ‘AA’ na ‘AA-’, a kao razlog navedena je zabrinutost zbog troškova spašavanja financijskog sektora te zemlje u uvjetima teške recesije, koja je izbila nakon pucanja balona na tržištu nekretnina. Prognoza je ‘nega-

tivna’. "Moguće je daljnje snižavanje rejtinga ako fiskalni troškovi podupiranja bankovnog sektora nastave rasti, odnosno ako druga nepovoljna gospodarska kretanja oslabe sposobnost vlade da ispuni srednjoročne fiskalne ciljeve", navodi u priopćenju S&P-a. Agencija je istodobno povećala prognozu troška dokapitalizacije posrnulih irskih banaka sa 35 milijardi na 50 milijardi eura (63 milijarde dolara). Irska agencija za upravljanje dugom oštro je kritizirala taj potez agencije naglasivši da se ne slaže s njezi-

nom procjenom o znatno višim troškovima pomoći bankovnom sektoru. "Ne slažemo se s agencijom za rejtinge. To je nešto što ne volimo raditi, ali dogodilo se da analiza nije utemeljena", kazao je John Corrigan, izvršni direktor irske agencije zadužene za izdavanje obveznica NTMA na državnoj televiziji RTE. "U konkretnoj analizi S&P’-a riječ je o visokoj procjeni troškova dokapitalizacije banaka u visini 50 milijardi eura", priopćeno je iz NTMA-e. "Smatramo da je takav pristup pogrešan". H

nčeva Industrogradnja ela se izvući iz minusa prihodi (mil. kn)

rashodi (mil. kn)

lijuna kuna. "Poslovanje grupe Industrogradnja u drugom tromjesečju 2010. godine odvijalo se u dodatno otežanim uvjetima smanjene potražnje za građevinskim radovima te sve izraženije nelikvidnosti i neizvjesnosti naplate potraživanja", komentirala je Uprava. Ukupni prihodi Industrogradnje u prvom polugodištu od 68,2 milijuna kuna povećani su na godišnjoj razini 83,3 posto. Poslovni su prihodi udvostručeni i iznosili su 63,2 milijuna kuna, a prihodi od prodaje veći su 40 posto i iznosili su 38,7 milijuna kuna. Ukupni su rashodi istodobno porasli 110,7 posto, na 67,7 milijuna kuna, pri čemu su poslovni rashodi narasli 147,5 posto, na 62,6 milijuna. Iz Industrogradnje su obavijestili da su u tijeku pregovori s financijskim institucijama o reprogramu svih obveza koje dospijevaju ove godine.

dobit (promjena u odnosu na pol. 2009.)

HIDROELEKTRA 239.410 237.440

1.770 (-55,43%)

TEHNIKA 357.320

351.453

3.900 (-50 %)

170.293

-24.700

INGRA 154.509

INDUSTROGRADNJA 68.253

67.734

0.519 (-90 %)

Tajnoviti poslovi

MUKE SEKTORA

Svi građevinari u padu prihoda Ni jedna tvrtka iz građevinskog sektora nije uspjela u prvom polugodištu zabilježiti rast dobiti i prihoda. Primjerice, Ingra je u prvom polugodištu ove godine ostvarila gubitak od 24,7 milijuna kuna, za razliku od istog prošlogodišnjeg razdoblja kada je ostvarena dobit od 234 tisuće kuna. Hidroelektra niskogradnja u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu 239,41 milijun kuna što predstavlja pad 62,23 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je Tehnika

zabilježila 50-postotni pad dobiti, na 3,9 milijuna kuna. Svi su analitičari suglasni u mišljenju da domaće kompanije jedini izlaz mogu naći samo u povećanju izvoza, odnosno projektima na inozemnim tržištima, a mnoge od njih sporadično izlaze s vijestima o inozemnim poslovima. Neki od njih prebrzo izađu u javnost, kao što je napravio konzorcij hrvatskih poduzeća s projektom autoceste u Crnoj Gori, koji je neslavno završio zbog nedostatka garancija.

U lipnju je stigla obavijest da je Industrogradnja ugovorila posao gradnje stambenog objekta u Kazanu, glavnom gradu Republike Tatarstan u sastavu Ruske Federacije, dodajući da je u toj državi Industrogradnja dosad uspješno završila više projekata. Vrijednost je novoga posla u Kazanu 15 milijuna eura, a Industrogradnja je glavni izvođač. "Općenito, Grupa nakon prvog polugodišta 2010. go-

dine ima ugovoreno više poslova nego u istom razdoblju lani, ali je tempo odvijanja radova na gradilištima u Republici Hrvatskoj usporen, a radovi u Ruskoj Federaciji odvijaju se redovnim tempom", stoji u komentaru Uprave. "Industrogradnja u Ruskoj Federaciji u kontinuitetu posluje već gotovo 35 godina. U tom su vremenu izgrađene brojne poslovne i stambene zgrade, trgovački centri, hoteli, tvornice i drugi objekti", naveo je tada Galinec. Industrogradnja je počela zauzimati i crnogorsko tržište, a Galinec je najavio još jedan veliki inozemni posao, zadržavši detalje kao tajnu. Ante Pavić

BUSinESS Tv Kapital Network, Četvrtak 26. 8. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI OD ČEGA OBOLIJEVAMO, Emisija GLAM LX, magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka

Više od pola milijuna kuna prometa zabilježila je dionica Končara elektroindustrije, čija je cijena rasla 0,61 posto, na 492 kune. Tijekom dana cijena se kretala u rasponu od 490 do 493 kune, a ukupno je 1171 dionica promijenila vlasnika.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Dionica kutinske tvornice gnojiva u srijedu je zabilježila pad cijene 6,32 posto pa je zadnja zabilježena iznosila 122,72 kune. Ukupno je 113 dionica Petrokemije promijenilo vlasnika, a promet je iznosio 13.830 kuna.

Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra Končar - elektroindustrija Uljanik plovidba Zagrebačka banka Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Zvijezda Čakovečki mlinovi Jadroplov d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Konzum Viro tvornica šećera d.d. Institut građevinarstva hrvatske Dom holding Viadukt Fima proprius d.d. SN holding Adriatic Croatia International Club d. d. IPK Kandit Đuro Đaković holding Privredna banka Zagreb Tisak Istraturist Umag d. d. Luka ploče Belišće Vaba d.d. banka Varaždin AD plastik Jadranski naftovod Lošinjska plovidba Ledo Kraš, prehrambena industrija Centar banka Tankerska plovidba Mlinar mlinsko-pekarska industrija Končar Plava laguna Valamar grupa Tehnika Fima validus Luka Rijeka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Magma d.d. Badel 1862 Industrogradnja d.d Petrokemija HG Spot HTP Korčula Belje Riviera poreč Franck prehrambena industrija Končar - električni aparati Žitnjak Vupik Slobodna Dalmacija OT-optima telekom d.d. Sunčani Hvar Zagrebačke pekarne Klara Adris grupa Croatia lloyd Koestlin HUP - Zagreb Kemika Arenaturis Končar Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Dukat Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d. Jadroagent Apartmani Medena Slatinska banka Vjesnik Lavčević

Najniža

Najviša

Zadnja

1,625.05 704.00 257.08 803.15 20.00 490.00 570.00 207.20 278.00 1,300.00 255.01 3,620.00 3,300.01 132.32 283.01 177.30 310.00 1,700.00 36.00 210.00 23.22 202.32 2,516.00 232.21 27.00 480.00 181.10 359.99 1,596.00 440.00 60.00 88.31 2,630.00 142.00 5,880.00 423.58 240.51 1,400.00 637.00 1,950.01 1,350.00 35.00 1,023.23 12.85 178.10 17.00 56.79 66.07 404.01 120.58 26.02 87.25 63.43 143.00 702.10 725.00 85.00 75.00 23.01 26.51 29.00 126.00 295.02 2,995.08 295.15 1,450.00 180.00 50.00 2,104.57 140.01 32.00 321.04 4.71 540.53 60.03 104.18 20.00 230.00

1,650.02 710.00 258.50 830.00 21.12 493.00 571.00 213.00 284.39 1,326.50 255.10 3,620.00 3,369.00 137.61 294.00 182.00 328.00 1,738.60 37.01 217.00 24.00 206.05 2,516.00 233.00 28.37 482.00 182.10 360.00 1,600.00 450.00 60.00 92.30 2,630.00 142.01 5,880.00 436.95 240.51 1,400.00 637.00 1,960.60 1,360.16 36.00 1,025.00 13.35 184.98 17.00 56.99 74.00 410.00 127.15 26.05 89.00 63.45 159.99 718.00 725.00 85.00 79.50 23.01 26.71 29.00 126.00 295.02 2,995.08 295.15 1,450.00 180.00 50.00 2,104.57 140.01 32.00 321.04 4.71 540.53 60.03 104.18 20.00 230.00

1,625.07 705.00 257.08 810.00 20.22 492.00 570.00 207.20 280.00 1,300.00 255.04 3,620.00 3,368.99 133.25 283.02 177.30 310.00 1,700.00 36.00 210.00 24.00 205.00 2,516.00 232.21 28.37 480.00 181.10 360.00 1,600.00 449.99 60.00 92.00 2,630.00 142.00 5,880.00 423.58 240.51 1,400.00 637.00 1,950.01 1,350.00 35.18 1,023.23 13.35 184.98 17.00 56.99 74.00 404.01 122.72 26.02 87.25 63.43 159.99 702.10 725.00 85.00 79.50 23.01 26.51 29.00 126.00 295.02 2,995.08 295.15 1,450.00 180.00 50.00 2,104.57 140.01 32.00 321.04 4.71 540.53 60.03 104.18 20.00 230.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 17.008.455,69 Kn Promjene Količina Promet Cijene -1.51% -0.41% -0.36% -2.64% -3.67% 0.61% -0.01% 0.10% -1.46% -1.96% -0.09% 0.00% -0.91% -3.16% 0.33% -0.40% -3.13% 0.00% -4.61% -2.78% -7.51% -0.51% -3.23% 0.05% 5.07% 0.00% -0.57% 0.00% 0.38% 2.50% 5.26% 2.22% 0.00% -2.07% 0.00% -2.63% -5.89% 0.00% 0.00% -2.50% 0.00% -7.42% -1.14% 3.65% 2.20% 0.00% -0.44% 0.00% -0.98% -6.32% 0.08% -1.97% 0.11% 3.22% -1.13% 3.42% 5.59% -0.71% 2.09% -0.75% -3.20% 0.80% 0.00% 4.72% 19.06% 1.40% 0.33% -3.66% -2.11% -5.40% 2.27% 3.55% 0.21% 0.06% -0.03% 0.17% 0.00% -13.21%

1,956 3,964 7,905 1,121 29,789 1,171 703 1,583 1,084 164 797 47 46 935 404 646 328 58 2,659 459 3,836 412 32 328 2,659 130 315 157 31 105 744 488 16 295 7 89 135 19 41 13 16 584 18 1,394 94 1,000 279 215 38 113 420 122 165 61 13 10 82 89 257 200 172 31 13 1 10 2 15 47 1 12 50 4 248 2 15 6 25 1

3,227,178.50 2,809,065.71 2,038,815.32 912,020.83 610,107.18 575,899.07 400,718.45 331,323.65 304,942.45 216,492.62 203,261.90 170,140.00 154,284.01 126,821.82 116,178.97 115,407.10 102,010.32 99,189.71 97,054.74 96,814.84 92,032.80 84,336.55 80,512.00 76,168.83 73,486.72 62,457.32 57,188.74 56,519.90 49,596.00 46,749.87 44,640.00 44,589.24 42,080.00 41,890.87 41,160.00 37,798.39 32,468.85 26,600.00 26,117.00 25,432.65 21,632.32 20,506.96 18,427.35 17,982.80 17,243.68 17,000.00 15,892.51 15,718.80 15,550.05 13,830.80 10,935.14 10,733.00 10,467.98 9,282.29 9,246.30 7,250.00 6,970.00 6,693.00 5,913.57 5,321.80 4,988.00 3,906.00 3,835.26 2,995.08 2,951.50 2,900.00 2,700.00 2,350.00 2,104.57 1,680.12 1,600.00 1,284.16 1,168.08 1,081.06 900.45 625.08 500.00 230.00

Trž. kap. (mil kn) 16,250.70 1,741.35 21,051.90 1,130.37 151.65 1,265.48 330.60 13,270.83 642.27 1,731.14 1,730.22 362.93 353.74 218.09 1,533.97 4,025.22 429.87 269.59 268.82 95.93 48.08 557.60 279.43 166.05 91.84 9,155.89 432.21 1,683.00 356.18 523.93 105.91 386.36 1,953.68 94.06 1,294.60 581.84 15.03 876.94 124.48 59.89 737.53 221.48 193.86 36.07 1,106.27 32.65 277.78 55.66 182.77 410.02 8.59 37.21 521.11 584.53 299.92 28.43 17.48 119.69 120.14 74.76 212.02 35.75 2,836.88 434.51 38.45 683.50 17.15 109.12 204.34 87.35 106.75 963.12 16.04 59.92 45.95 95.74 21.23 109.99

CROBEX: -0,96% 365 dana Najniža Najviša 1,405.10 540.00 226.05 723.23 20.00 380.01 533.13 200.00 270.20 1,231.00 242.21 2,851.00 2,107.10 124.01 240.00 126.04 290.00 1,600.00 28.70 210.00 19.19 55.95 2,516.00 191.00 22.36 478.00 174.15 270.00 1,240.00 305.01 51.00 45.14 2,005.00 121.00 4,750.00 250.05 240.01 1,200.01 612.06 1,665.00 1,206.77 25.06 949.03 10.55 162.00 12.69 48.11 58.00 292.00 105.50 20.08 72.10 59.00 100.00 700.05 690.00 76.10 54.00 20.01 21.28 25.00 106.00 260.12 2,860.00 180.05 1,125.00 179.40 41.00 1,900.00 140.01 20.50 240.00 3.05 500.00 50.00 93.60 20.00 210.00

1,940.00 760.00 332.84 1,195.95 61.49 517.00 743.00 310.00 443.00 1,777.00 318.99 5,898.00 3,799.21 209.00 400.00 185.00 505.00 4,375.00 54.00 498.99 48.75 242.00 3,350.00 345.00 58.00 715.00 369.00 410.00 2,093.00 580.00 99.00 109.30 3,750.00 179.00 7,679.00 436.95 329.00 2,013.99 640.00 2,198.00 1,700.00 45.00 2,769.99 29.01 246.00 36.50 78.00 144.00 570.00 192.99 109.19 185.00 108.00 197.50 944.00 843.00 189.00 230.00 64.98 56.00 42.98 250.00 373.00 3,400.00 398.95 1,860.00 235.00 70.00 2,450.00 370.00 38.67 400.00 10.00 620.00 124.94 135.00 40.00 295.00

REGIONALNE I SvJETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E TLSG SAVA MELR GRVG PETG KBMR POSR NF1N KDHR NF2R SALR PBGS CICG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE SAVA MERCATOR GORENJE PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP NFD HOLDING SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD CINKARNA CELJE

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D HEDR-R-A BRSP-R-A NOVB-R-E RSRS-O-B ZPTP-R-A PTSA-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PUT GP AD ISTOCNO SARAJEVO

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKI FBIHKG VSPKR RMUKR BHTSR BSNLR JPESR PSRVR ENISR ENPSR JPEMR PVNFRK3

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G VISPAK DD VISOKO RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO PAPIR SERVIS DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2013 A2014 A2015 A2012 A2016 A2011 AGBN ENHL MTLC AIKB IMLK CCHS JMBN SJPT

Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK MPT TEL RMDEN04 RMDEN09 TPLF TNB RMDEN08 RM01 PROD

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Prodor a.d. Novi Sad

Oznaka

Četvrtak 26/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,00 105,80 91,10 160,00 136,90 12,23 238,80 10,50 8,00 0,78 46,00 2,78 440,00 0,67 49,99

67,50 106,00 92,00 164,70 137,50 12,80 245,00 10,68 8,01 0,80 47,30 2,85 440,00 0,67 49,99

67,36 105,91 91,99 164,25 137,00 12,70 242,50 10,61 8,00 0,80 46,34 2,85 440,00 0,67 49,99

Promet

valuta: EUR - euro 66,95 37,67 91,57 162,45 137,10 12,48 242,01 10,56 8,00 0,80 46,55 2,82 440,00 0,67 49,98

1,19 % 13862 -0,09 % 13025 1,98 % 2023 2,67 % 579 -1,44 % 152 -0,63 % 1592 1,25 % 82 1,05 % 1678 -2,44 % 2180 0,25 % 21600 -1,82 % 224 1,06 % 3177 -0,90 % 15 -1,03 % 9293 2,02 % 113

928.009,88 490.611,19 185.248,59 94.060,80 20.839,20 19.866,92 19.845,80 17.718,06 17.442,00 17.180,38 10.427,60 8.966,53 6.600,00 6.235,57 5.648,87

valuta: BAM - konvertabilna marka 32,03 1,26 32,00 0,36 2,61 0,98 31,31 3,93 0,40

33,00 1,29 32,66 0,37 2,61 0,98 31,99 4,00 0,40

32,93 1,29 32,02 0,37 2,61 0,98 31,96 4,00 0,40

0,33 1,33 % 1,27 2,38 % 0,32 0,06 % 0,36 0,27 % 2,61 0,38 % 0,98 0,00 % 0,32 -0,14 % 3,94 2,04 % 0,40 -20,00 %

261460 14815 58291 40000 3886 7695 12356 412 2857

85.370,66 18.749,35 18.728,52 14.585,00 10.142,46 7.541,10 3.894,84 1.624,08 1.142,80

valuta: BAM - konvertabilna marka 94,15 89,02 98,30 7,00 70,00 20,60 15,30 26,99 7,20 3,67 9,70 44,00 5,23

94,15 89,02 98,30 7,00 74,89 21,00 16,99 27,00 7,20 4,01 9,70 44,00 5,23

90,61 87,63 84,68 93,80 81,77 97,05 7.200,00 975,00 1.950,00 2.816,00 1.480,00 5.250,00 8.900,00 656,00

90,92 87,85 84,87 94,10 82,00 97,40 7.200,00 989,00 2.000,00 2.820,00 1.519,00 5.250,00 10.100,00 687,00

3.271,00 3.750,00 26.000,00 399,00 87,50 79,60 3.490,00 3.660,00 80,50 96,50 1.600,00

3.300,00 3.860,00 26.001,00 400,00 87,50 79,90 3.500,00 3.750,00 80,50 97,00 1.600,00

94,15 89,02 98,30 7,00 74,89 20,60 15,30 27,00 7,20 3,67 9,70 44,00 5,23

94,15 -0,16 % 89,02 -0,54 % 98,30 -0,20 % 7,00 16,67 % 73,37 -0,15 % 20,78 -6,36 % 15,87 -1,29 % 27,00 -1,82 % 7,20 0,00 % 3,95 -14,65 % 9,70 3,19 % 44,00 15,52 % 5,23 0,00 %

4461 2139 1660 7936 481 1449 1673 240 413 657 239 30 246

420.003,15 190.413,78 163.178,00 55.552,00 35.292,99 30.114,71 26.553,31 6.479,60 2.973,60 2.597,00 2.318,30 1.320,00 1.286,58

valuta: RSD - srpski dinar 90,92 87,85 84,87 94,09 81,99 97,39 7.200,00 979,00 1.950,00 2.818,00 1.507,00 5.250,00 9.097,00 662,00

90,91 87,85 84,87 94,09 81,99 97,39 7.200,00 978,95 1.950,36 2.818,34 1.506,61 5.250,00 9.096,85 662,42

0,31 % 0,24 % 0,12 % 0,26 % 0,26 % 0,32 % -0,11 % -1,01 % -1,02 % 0,54 % 0,27 % 0,00 % 2,21 % 0,00 %

321988 313511 315937 236586 181991 83313 899 3881 1759 758 1005 251 127 1557

29.273.385,48 27.541.388,47 26.812.996,11 22.260.980,63 14.921.870,32 8.113.773,52 6.472.800,00 3.799.297,00 3.430.678,00 2.136.305,00 1.514.145,00 1.317.750,00 1.155.300,00 1.031.392,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.282,92 3.801,72 26.000,16 399,95 87,50 79,63 3.494,72 3.705,31 80,50 96,99 1.600,00

3.282,92 3.801,72 26.000,16 399,95 53,82 48,98 3.494,72 3.705,31 49,52 59,66 1.600,00

-0,51 % -1,26 % -0,27 % 0,02 % 0,00 % -0,25 % -0,15 % -1,20 % 0,00 % 0,61 % 0,00 %

925 3.036.700,00 473 1.798.213,00 37 962.006,00 1900 759.900,00 5512 296.663,21 5841 286.087,84 72 251.620,00 64 237.140,00 4287 212.273,51 3327 198.474,33 100 160.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Stopanska banka Skopje Energopetrol Sava Petrol AIK banka

+8,68% +3,19% +2,67% +1,25% +0,54%

Energoinvest Sarajevo BH Telecom Sarajevo Pozavarovalnica Sava Alkaloid Agrobanka Beograd

-14,65% -6,36% -2,44% -1,26% -0,11%

Krka

Mercator

+1,19

-1,44

Jedina koja se u srijedu na Ljubljanskoj burzi približila milijunskom prometu bila je dionica farmaceutske kompanije Krke. Uz ukupan promet od 928.009 eura, ta je dionica zabilježila rast cijene 1,19 posto pa je posljednja zabilježena iznosila 67,36 eura. Rastu SBITOP indeksa pridonijela je i dionica Telekoma Slovenije, koja je ojačala 1,98 posto. SBITOP bio je u plusu 0,23 posto, a LJSEX je pao 0,01 posto.

business.hr

Unatoč povećanju prihoda i neto zarade u prvom polugodištu ove godine, dionica trgovačkog lanca Mercatora u srijedu je na Ljubljanskoj burzi pala 1,44 posto uz promet 20.839 eura. Prihodi Mercatora u prvih šest mjeseci ove godine bili su 3,2 posto viši nego u istom razdoblju lani i iznosili su 1,3 milijarde eura. Čista je dobit iznosila 17,7 milijuna eura, gotovo 7 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine.

REGIONALNI INdEKSI +0,23% BIRS +0,13% 818,89 821,59 LJSEX -0,01% FIRS -0,09% 1.394,13 3.271,18 Belex15 +0,10% MBI10 -0,48% 2.337,05 629,35 Belexline +0,25% MOSTE -0,36% 487,79 1.220,46 SASX10 +0,95% NEX20 +0,00% 13.687,41 899,37 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI -0,87% WIG20 -2,25% 2.410,23 BuX -0,43% 21.597,95 -1,46% ATX -0,98% 2.378,41 -1,28% indeksa na zatvaranju u -0.39% Stanje srijedu 25. kolovoza 2010.

FTSE100 5.093,56

dAX 5.878,68

CAC40

3.434,74

MICEX 1,334.66

AMERIčKI INdEKSI dJIA -1,32% S&P500 -1,45% 10.040,45 1.051,87 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -1,66% utorak 24. kolovoza 2010. 2.123,76

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,3780

Ilirika Azijski tigar

58,8101

13,84

PBZ I-Stock

60,8600

13,78

NFD BRIC

28,0020

12,91

HPB WAV DJE

86,4549

12,38

ST Global Equity

48,2593

-22,41

FIMA Equity

78,7725

-22,27

C-Zenit

46,4116

-20,91

KD Victoria

13,8114

-15,16

Erste Total East

31,2300

-13,54

19,89

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

141,7400

11,42

Raiffeisen Balanced

151,0500

8,75

AC G Balanced EM

10,9246

8,46

Allianz Portfolio

109,4439

6,74

HPB Global

102,5493

2,40

ICF Balanced

114,6044

-25,56

ST Aggressive

63,6461

-18,62

ST Balanced

178,1720

-18,50

C-Premium

5,3444

-10,26

Agram Trust

67,6662

-3,13

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,4700

13,46

Capital One

158,6000

10,53

ZB bond

160,4200

10,47

OTP euro obveznički

124,3459

9,87

PBZ Bond fond

128,8700

8,24

11,2972

3,19

Erste Bond

129,6000

4,97

ICF Fixed Income

138,7945

6,22

HPB Obveznički

125,1296

7,17

PBZ Bond fond

128,8700

8,24

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

MP-Mena HR HPB Dionički Poba Ico Equity FIMA Equity Platinum JIE AC G Dynamic EM Ilirika Azijski tigar Raiffeisen HR dionice HPB Dynamic Erste Adriatic Equity Erste Total East Capital Two ST Global Equity Platinum Blue Chip KD Victoria Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond A1 HPB Titan ZB aktiv VB High Equity Ilirika BRIC HI-growth Ilirika JIE MP-Bric HR NFD BRIC OTP indeksni Aureus Equity OTP Europa Plus PBZ I-Stock

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn € € kn kn € € kn kn € kn € kn kn € kn kn € € € kn € kn kn € kn

446,4042 86,0909 5489,4700 78,7725 67,5039 10,8857 58,8101 68,1100 49,8198 84,7600 31,2300 68,1500 48,2593 80,7955 13,8114 60,5900 78,2000 79,6400 68,9027 97,1900 46,9489 110,1835 7,9720 156,2359 329,3623 28,0020 37,2961 90,3202 104,9054 60,8600

0,21 0,12 0,09 0,07 0,00 0,00 -0,04 -0,09 -0,13 -0,14 -0,19 -0,22 -0,23 -0,23 -0,39 -0,41 -0,42 -0,43 -0,51 -0,56 -0,61 -0,63 -0,68 -0,69 -0,71 -0,82 -0,83 -0,87 -0,88 -0,91

2,02 -4,03 -2,03 -7,58 -3,40 0,91 6,36 -5,15 -1,84 -5,42 -3,31 -2,85 -3,38 -4,76 -6,45 -4,02 -4,19 -4,19 -0,29 0,31 -0,09 7,89 -1,16 -4,63 2,03 4,94 -5,64 -4,33 6,60 4,61

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

11,81 -6,09 -7,31 -10,20 -2,03 2,82 10,33 -7,75 -3,00 -10,21 -7,74 -3,82 -5,98 1,90 -12,41 -10,08 -8,78 -8,53 1,80 0,88 -7,45 14,48 -4,19 -7,33 0,14 4,73 -11,47 -4,76 1,80 0,07

11,65 1,92 0,04 -22,27 3,42 8,75 13,84 0,32 -12,83 -9,32 -13,54 0,52 -22,41 11,80 -15,16 -4,87 -1,39 -2,97 8,24 7,81 -1,38 N/A -1,01 -6,41 8,27 12,91 -4,44 -7,39 1,76 13,78

4,55 -3,02 -17,70 -3,76 -12,57 5,93 -15,04 -17,85 -16,02 -3,34 -33,07 -10,79 -7,14 -7,76 2,90 -8,94 -4,83 -9,56 -11,35 -0,68 -22,96 N/A -2,63 7,95 -7,62 -15,69 -30,93 -2,13 4,47 -14,77

14,41 -4,91 -4,97 -12,92 -4,76 5,73 9,40 -1,76 -9,29 -6,67 -8,23 -3,43 -10,15 1,93 -9,33 -6,76 -5,36 -5,12 -0,63 -0,02 -6,18 10,18 -4,53 -4,83 -3,10 3,42 -4,85 -7,93 -2,53 0,25

Imovina

7,119 39,560 5,967 25,668 4,875 12,916 6,717 13,753 22,032 203,997 47,391 6,714 14,623 7,522 63,359 225,152 382,156 23,188 10,545 498,685 13,062 14,855 66,895 95,241 11,850 9,757 132,541 70,188 8,469 199,791

Starost

Datum

2,47 4,89 3,08 6,23 2,93 1,48 3,26 1,95 3,99 4,87 2,90 3,35 9,84 2,64 11,30 5,35 4,97 2,27 3,09 4,16 2,90 0,64 8,50 5,83 2,45 3,40 2,66 4,73 1,10 3,11

24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI HPB Global AC G Balanced EM Erste Balanced ST Balanced ICF Balanced Agram Trust Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced ZB global OTP uravnoteženi HI-balanced Aureus Balanced ST Aggressive C-Premium KD Balanced

kn € € kn kn kn € kn kn € € € kn € kn kn kn kn

102,5493 10,9246 116,5600 178,1720 114,6044 67,6662 151,0500 109,4439 98,3200 106,9000 140,5041 141,7400 107,5096 9,6564 81,4578 63,6461 5,3444 8,0219

0,16 0,01 -0,01 -0,05 -0,05 -0,08 -0,15 -0,25 -0,32 -0,32 -0,33 -0,35 -0,35 -0,40 -0,41 -0,53 -0,58 -0,60

-3,10 1,25 -0,77 -3,05 -7,29 -1,57 0,00 1,61 -2,62 2,91 -2,09 1,05 -1,83 -0,04 6,53 -5,08 -7,14 0,13

-3,37 3,10 -2,62 -5,58 -12,59 -6,13 -1,27 4,40 -4,43 N/A -3,50 2,10 -5,69 -1,55 0,43 -5,82 -10,29 -2,35

2,40 8,46 -2,75 -18,50 -25,56 -3,13 8,75 6,74 1,49 N/A -0,68 11,42 -2,10 2,03 -1,93 -18,62 -10,26 -0,35

0,52 6,18 -0,60 7,87 1,98 -3,15 5,30 7,27 4,65 N/A 7,70 3,89 1,55 -0,41 -4,87 -8,76 -16,14 -4,68

-3,72 6,00 0,94 -7,41 -10,70 -2,79 2,84 4,31 -2,12 6,90 -1,76 3,38 -5,81 -1,35 1,27 -10,43 -9,42 -2,80

117,921 13,236 105,879 11,525 12,309 11,754 326,057 7,099 289,060 134,422 42,622 718,420 39,954 65,282 16,148 3,493 12,674 13,045

4,89 1,48 9,60 7,62 8,32 2,12 7,99 1,29 8,95 0,46 4,59 9,15 4,70 8,50 4,11 4,93 3,56 4,61

24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010

€ € € € € € € kn €

160,4200 129,6000 138,7945 125,1296 11,2972 173,4700 128,8700 158,6000 124,3459

0,06 -0,02 -0,03 -0,03 -0,05 -0,05 -0,05 -0,09 -0,66

1,37 2,90 1,32 2,60 1,39 2,79 1,79 2,65 -0,24

4,55 5,20 3,02 4,04 3,90 5,54 4,95 4,92 0,53

10,47 4,97 6,22 7,17 3,19 13,46 8,24 10,53 9,87

5,30 4,52 3,92 4,69 1,45 6,91 4,66 8,23 4,75

5,61 8,23 3,68 4,79 5,16 7,82 7,08 6,82 1,64

200,398 100,919 42,160 47,846 6,077 286,819 77,147 11,869 10,538

9,15 7,23 8,53 4,89 8,50 8,25 7,46 5,83 4,70

24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn kn

131,4900 161,4142 139,0145 124,9300 143,2000 137,0900 137,4204 133,8876 124,1400 130,8523 115,8330 11,2249 10,5723 107,4253 101,5811 104,6200 121,4952 139,9998

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,03

0,60 0,49 0,52 1,13 0,84 0,88 0,58 0,76 0,45 0,76 0,81 0,88 0,87 0,76 0,79 1,03 0,68 0,96

1,42 0,95 1,36 2,19 1,76 1,84 1,28 1,58 1,36 1,73 1,61 1,86 1,77 1,87 0,48 2,29 1,26 1,93

4,64 3,97 3,29 4,86 5,49 4,66 2,98 4,49 3,08 5,50 4,34 4,53 4,27 4,96 1,35 N/A 3,70 5,68

6,45 4,86 3,32 4,47 4,91 4,46 4,70 4,49 4,11 5,65 5,38 6,24 4,65 5,72 1,48 N/A 4,26 4,36

2,05 1,47 1,82 2,97 2,63 2,46 1,59 2,46 2,19 2,78 2,17 2,52 2,42 2,40 0,36 3,07 1,95 2,61

1026,962 2330,755 106,617 266,179 952,614 608,127 104,047 38,667 38,821 165,234 162,554 70,756 36,176 152,745 5,265 488,282 116,761 81,110

11,41 10,09 10,09 8,09 7,50 7,23 6,92 6,65 5,37 4,89 2,81 1,91 1,22 1,29 1,07 0,92 4,67 7,88

24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010 24.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI ZB bond Erste Bond ICF Fixed Income HPB Obveznički HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money OTP novčani fond ICF Money Market

investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 26/8/2010

PoSLoVno PoVjerenje

nijemci i dalje optimisti Poslovno povjerenje u Njemačkoj poboljšano je u kolovozu treći mjesec zaredom unatoč zabrinutostima zbog globalnih gospodarskih prognozi, pokazao je u srijedu ključni pokazatelj poslovne klime. Indeks poslovnog povjerenja instituta Ifo, dobiven na osnovi 7000 anketiranih, u kolovozu se popeo na 106,7 bodova nakon što je u mjesecu

prije skočio na najvišu razinu u posljednje tri godine od 106,2 boda. To je iznenadilo analitičare koji su prognozirali da će taj budno praćeni pokazatelj klime u Njemačkoj pasti na 105,7 bodova s obzirom na pojačanu zabrinutosti zbog usporavanja rasta globalnoga gospodarstva. Nedavno je indeks povjerenja njemačkih ulagača, koji izrađuje institut ZEW, pokazao poljuljani optimizam u kolovozu četvrti mjesec zaredom zabilježivši pad na 14 bodova, sa srpanjska 21,2 boda. B.hr

Brojka

milijardi eura vrijedi stand by aranžman koji je Mađarska potpisala s Međunarodnim monetarnim fondom, koji istječe u listopadu ove godine

Više trošarine spustile dionicu Ine minUS 1,51% Mjera punjenja proračuna povećavanjem trošarina na benzin natjerala je ulagače da u srijedu prodaju dionice naftaša Ine, a pala su oba Crobexa Pad obaju indeksa na Zagrebačkoj burzi drugi dan zaredom odraz je zabrinutosti investitora zbog gospodarske situacije u zemlji, ali i usporavanja globalnoga gospodarskog oporavka. U srijedu je Crobex pao 0,96 posto, na 1843,1 boda, a Crobex 10 bio je u minusu 0,86 posto i dan je zaključio na razini od 979,95 bodova. "Predloženi rebalans proračuna raspršio je nade u skoro poboljšanje domaće gospodarske situacije, a kako je na svjetskim burzama zavladao pesimizam zbog ubrzanog usporavanja oporavka u svi-

jetu, investitori se drže podalje od tržišta kapitala", kazao je za Hinu Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital. Redovni promet iznosio je 17 milijuna kuna, a tri su se dionice našle u društvu milijunaša. Nakon Vladine najave o povećanju trošarina na benzin, u fokusu ulagača našla se dionica Ine kojom se u srijedu trgovalo u iznosu 3,2 milijuna kuna. Cijena dionice pala je 1,51 posto pa je zadnja zabilježena iznosila 1625,07 kuna, dvije lipe više od najni-

ZoLtan aLDott, predsjednik Uprave Ine, čija je dionica u srijedu kažnjena zbog Vladinog povećanja trošarina na gorivo ćetković

ma vrijednost rasla. Skopski su brokeri pak najviše posla imali s dionicom Komercijalne banke kojom je ukupno ostvareno 3,03 milijuna denara prometa. I u Skoplju se dionica farmaceutske kompanije našla u fokusu

komentar

Kasni odlazak

posto u odnosu na zadnju cijenu zabilježenu u utorak. Unatoč rastu Baltic Dry indeksa, dionica Atlantske plovidbe izgubila je na vrijednosti 2,64 posto. No uz ukupan promet od 912.020 kuna, dionica drugog najlikvidnijeg brodara, Uljanik plovidbe, zabilježila je promet od 400.718 kuna. Biljana Starčić

Farmaceuti na meti rijetkih ulagača Najlikvidnija je u Ljubljani standardno bila dionica farmaceutske kompanije Krke sa 928.009 eura prometa, a jedina kojom se uz nju trgovalo u vrijednosti iznad 100.000 eura bila je dionica Telekoma Slovenije. Objema je dionica-

Nakon što su ulagači pozitivno reagirali na nepotvrđene špekulacije o novom dogovoru Mađarske i MMF-a, takvu je opciju demantiralo tamošnje ministarstvo gospodarstva. Mađarska neće uzimati nove zajmove od Međunarodnog monetarnog fonda nakon što u listopadu istekne aranžman iz 2008. godine. Odmah nakon objave ministarstva, mađarski forint pao je na 283,03 forinta za euro. J. J.

ante.pavic@business.hr

regija

Dva su indeksa od pet regijskih u srijedu bila u minusu - ljubljanski je LjSeX pao neznatnih 0,01 posto, dok je makedonski mBi 10 potonuo 0,48 posto, na 2337,05 bodova.

mađari ne žele novac mmF-a

ante Pavić

snimio saša

že kojom se trgovalo tijekom dana. Atlantic grupa bila je druga najlikvidnija s prometom od 2,8 milijuna kuna, a toj je dionici također cijena pala, i to 0,41 posto. HT se pozicionirao na treće mjesto s nešto više od dva milijuna kuna prometa, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 257,08 kuna, što je pad 0,36

BeZ DogoVora

ulagača- Alkaloid je bio drugi na popisu najtrgovanijih s prometom od 1,7 milijuna denara, a slijedio je Makpetrol koji se nije uspio uvrstiti u društvo milijunaša. Svim je trima dionicama u srijedu cijena pala B.S.

otovo svi građevinari na polugodištu ove godine zabilježili su znatan pad dobiti. Oni, istina, nisu izuzetak u prilično sumornoj hrvatskoj gospodarskoj stvarnosti, ali je riječ o jednom od najdinamičnijeg sektora prijašnjih godina. Tome najviše mogu zahvaliti poslovima s državom i velikim infrastrukturnim radovima, gdje se cijene u nemalom broju slučajeva napuhavane i nekoliko puta, a i prenapuhano tržište stanova išlo im je na ruku. Stoga se nameće zaključak da su građevinari imali dovoljno i novca i vremena pripremiti se za nadolazeću recesiju, a gotovo svi su im savjetovali da razdoblje velikog rasta iskoriste za pripremu izvoza. Uljuljanim u sigurnost domaćeg tržišta, recesija je došla prije negoli su o tome razmišljali i sada je pomalo kasno tražiti izlaz u inozemstvu. Najsvježiji primjer je propali crnogorski projekt hrvatskoga građevinskog konzorcija. Pred hrvatskom građevinom još su teža vremena, baš kao i pred cijelim gospodarstvom.

Tony blair dobio dozvolu za investicijsko bankarstvo Tony Blair Associates, tvrtka bivšega britanskog premijera Tonyja Blaira, dobila je dozvolu britanskog regulatora za obavljanje investicijskih usluga za fondove i individualne osobe.

Iako mnogi pretpostavljaju da Blair želi svoju tvrtku pretvoriti u malu investicijsku banku ili kompaniju za financijsko savjetovanje, ali specijaliziranu samo za bogate klijente, njegov je glasnogovornik to odbacio i za Financial News izjavio da su odobrenje tražili više iz opreza nego iz potrebe.

bIVŠI britanski premijer odbija optužbe da svoju malu tvrtku pretvara u banku za bogate klijente

arhiva business.hr

DObITNIcI DANA (ZSE) Koestlin +19,06% Žitnjak +5,59% Đuro Đaković +5,07% Validus +3,65% AD Plastik +2,22% 27 Raste

GUbITNIcI DANA (ZSE) Centar banka -5,89% Hidroelektra -5,4% Ingra -3,67% Jadroplov -3,16% Viro -3,13%

13 Nema promjene

38 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,105.97 150,48

Prom. 0.94% 0,14%

Sirova nafta 71,21 Prirodni plin 4,05 Zlato 1.230,21 Srebro 18,36 Goveda 100,00

2,59% 1,94% 0,36% 1,95% 0,00%

MATERIAL GIRL

Madonna u Las Vegasu za milijardu dolara? Britanski tabloid The Sun objavio je kako je pop kraljica Madonna dobila ponudu snova iz Las Vegasa nakon što joj je jedan od tamošnjih kasina odlučio platiti milijardu dolara za pet godina uzastopnih nastupa. Madonna se već nalazi u društvu najbogatije četvorke slavnih izvođačica u svijetu, a ovaj bi je posao učinio prvom ‘pop’ milijarderkom, piše Forbes. Taj časopis ipak sumnja u navode britanskog tabloida, koji je članak objavio ne pozivajući se ni na kakav izvor, a nisu spomenuli ni koji je to kasino u vrijeme krize spreman tolikom cifrom platiti megapopularnu pjevačicu. Madonnu, koja živi na relaciji BritanijaSAD, brine činjenica da bi se u slučaju prihvaćanja ponude na pet godina vezala uz Las Vegas. Privremeno prebivalište u tom gradu nije zasmetalo njezinim estradnim kolegama Celine Dion, Eltonu Johnu i Cher, koji su pjevajući godinama tamo zgrnuli milijune.

No, činjenica je da u Tony Blair Associatesu rade i stručni ljudi koji su imali karijere u financijskoj industriji, a i sam je Blair savjetnik JPMorgana i osiguravajuće tvrtke Zurich Financial te je držao predavanja zaposlenicima hedge fonda Lansdowne Partners. Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO... ...UEFA istragu prepušta HNS-u...

Istragu oko namještanja finalne utakmice hrvatskog Kupa u kojoj iskaču imena Zorana Mamića, sportskog direktora Dinama i suca Brune Marića od UEFA-e će preuzeti Hrvatski nogometni savez, dogovorili su čelni ljudi organizacija, Vlatko Marković i Michel Platini.

...Dinamove utakmice namještao je UEFA-in istražitelj...

VIJEST iz tablioda zasad nije dobila nikakvu potvrdu, no Madonna ne bi bila prva superzvijezda u gradu kasina arhiva business.hr

TESTIRANJE FINANcIJAŠA S WALL STREETA

Brokeri više vole marihuanu nego kokain Iako je uvriježeno mišljenje da financijaši s Wall Streeta u uredskim WC-ima šmrču kokain, podaci kompanije Sterling Infosystems, koja se bavi testiranjima na drogu, pokazuju da je prošle godine testiranja na drogu palo samo dva posto zaposlenika finan-

cijskih tvrtki. Rezultati su pokazali da je kokain na Wall Streetu sve manje "popularan" - na njega je lani bilo pozitivno sedam posto uhvaćenih, a 2007. godine 16 posto. No, zato su druge droge postale prisutnije pa je na amfetamine lani bilo pozitivno 10 posto

onih koji su pali testiranja, a dvije godine prije samo tri posto. I dalje je uvjerljivo najzastupljenija marihuana, na koju je lani bilo pozitivno 80 posto zaposlenika s pozitivnim rezultatima, a prije dvije godine 64 posto. N. Rivosechi

Reagiranja na donošenje kozmetičkog rebalansa proračuna možete pratiti na...

Prema ispovijesti Roberta Palića, inače poduzetnika, vezano uz ispitivanje Zorana Mamića o namještanju utakmica, istražitelj UEFAe Robin Bokšić dojavljivao je namještanje utakmica, a u Širokom Brijegu poznat je kao ‘najbolja dojava’.

...MetLife može preuzeti AIG-ovu jedinicu...

Europska komisija dala je zeleno svjetlo američkom osiguravatelju MetLife za preuzimanje jedinice American International Groupa (AIG) za 15,5 milijardi dolara (12,3 milijarde eura).