Business.hr broj 708 by Business.hr

NIJE IH POBIJEDIO, PA IM SE PRIDRUŽIO 4

NOVI NAMET 8

Što je nagnalo ministra gospodarstva da uđe u vladajuću stranku u trenutku kad je Vlada odustala od bolnih reformi koje je zagovarao prije dolaska na ministarsku funkciju

TDR izračunao: veće trošarine nose 20 mil. kutija na crno tržište

Umjesto da podnese ostavku, Popijač ušao u HDZ!

petak/subota 27 i 28/8/2010

broj 708 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

IZ PROROKOVE KUĆE 2 Tim jednog od najutjecajnijih svjetskih ekonomista za Business.hr ocjenjuje: u proračunskim rezovima gori ste od Rumunjske i Bugarske. U ovoj godini predviđaju pad BDP-a 1, 3 posto, a 2011. lagani rast

Roubini: Hrvati, igrate se s povjerenjem investitora

T-mobile, Vip i Tele2 suočeni s milijunskim kaznama ISTJEČE ROK Sa 1. rujna završava rok u kojem su mobilni operateri trebali popisati tisuće svojih prepaid korisnika, no to se nije dogodilo. Štoviše, traje tiha pobuna na tržištu i posve je neizvjesno što će se dogoditi... 6

info&stav

indikator

2-3

Požari odnijeli 300 milijardi dolara Gospodarska šteta nedavnih šumskih požara u Rusiji iznosi najmanje 300 milijardi američkih dolara, procijenili su u četvrtak ruski ekolozi. Ekonomisti su procijenili da će ta prirodna katastrofa stajati Rusiju između 0,5 i 1 posto BDP-a što iznosi između sedam i 15 milijardi dolara

Makarski hoteli krcati

business.hr

Na Makarskom primorju odmara se 14 posto više turista nego u isto vrijeme lani. Tamošnji su hoteli puni, a gostima do polovice rujna preporučuju rezervaciju smještaja. Vodeći, poput makarskog Meteora, Solina u Brelima i drugih, za to su vrijeme poslovnim partnerima uputili "stop-booking"...

Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor: Zlatko Čaušević direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

iZ tiMa JEdnoG od naJUtJECaJniJiH SVJEtSkiH EkonoMiSta Za B

Roubini: Zabrinjava nas o hrvatske vlade prema rez Iako nas rebalans proračuna za 2010. godinu nije iznenadio, zabrinjavajuća je neodlučnost i opiranje hrvatske Vlade povlačenju ozbiljnih fiskalnih mjera, sukus je komentara rebalansa hrvatskog proračuna koji je za Business.hr dala Jelena Vukotić, analitičarka političkog rizika u jugoistočnoj Europi za Roubini Global Economics (RGE), uglednu konzultantsku tvrtku koju vodi jedan od najpoznatijih ekonomista na svijetu, Nouriel Roubini.

obuzdavanje deficita

"Rebalans nije bio neočekivan. U prvih sedam mjeseci 2010. godine hrvatski proračunski deficit popeo se na gotovo 2,5 posto BDP-a, što je gotovo razina planirana za cijelu 2010. godinu.

Vlade u susjednim državama također su imale problema s održavanjem fiskusa u okruženju slabog oporavka i manjih prihoda od očekivanja. Bugarska je vlada tako u rebalansu podignula deficit s početno planiranih 0,8 posto na čak 3,8 posto BDPa. MMF je s druge strane dao zeleno svjetlo povećanju deficita u Srbiji (na 4,8 posto BDP-a s prvotno dogovorenih 4 posto) i Rumunjskoj (6,8 posto BDP-a s dogovorenih 5,9 posto)", objasnila je Vukotić stanje u regiji, ali i odmah upozorila na specifičnosti Hrvatske. "Ipak, neuspjeh hrvatske vlade u rezanju potrošnje u oštroj je suprotnosti sa situacijom u zemljama u regiji. Kako bi amortizirale padajuće prihode, Rumunjska i Bugarska u svojim su reba-

lansima predstavile oštre rezove u potrošnji te, u slučaju Rumunjske, povećanje poreza. Iako su takvi potezi izrazito nepopularni, nužni su za održavanje povjerenja investitora. Zato zabrinjava otpor hrvatske vlade uvođenju oštrih fiskalnih mjera", kritizira Vukotić.

krhki oporavak

"Zbog hrvatske tečajne politike oštra fiskalna politika trebala bi biti glavni alat ekonomske prilagodbe. Štoviše, bez prisutnosti MMF-a hrvatska vlada mora zadržati javnu potrošnju kako bi zadržala povjerenje investitora. Naruši li se povjerenje investitora, porast troškova zaduživanja još će više produžiti krhki oporavak", upozorava Vukotić. Vukotić napominje da

tko JE noUriEL roUBini?

Prorok ili Dr. Doom

Roubinijev RGE procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 1,3 posto, a 2011. očekuju pozitivnu stopu rasta, ali nije precizirala koliku. Igor Prstec

JELEna na VU VUkotiĆ, kotiĆ, analitičarka političkog rizika u jugoistočnoj Europi za Roubini Global Economics - završila je postdiplomski studij komparativne politike na prestižnoj London School of Economics, a prije ulaska u tim Nouriela Roubinija radila je za Ujedinjene narode

Nouriel Roubini trenutačno je profesor ekonomije na Stern School of Business na newyorškom sveučilištu i predsjednik konzultantske tvrtke RGE. Nakon što je završio doktorski studij međunarodne ekonomije na prestižnom Harvardu, radio je kao ekonomski savjetnik američkog predsjednika Billa Clintona, a bio je i savjetnik Timothyja Geithnera, sa-

biser dana

brojka

››

1,3

Ovaj rebalans nije rađen za crvene novinare ni za oporbu, on je rađen za poljoprivrednike, za umirovljenike, za poduzetnike i sve druge građane

posto pali su u srpnju kreditni plasmani kompanijama u eurozoni, objavila je Europska središnja banka (ECB)

andrija Hebrang (HdZ) na saborskoj raspravi o rebalansu proračuna

business.Hr:

uvodnik

otpor Hrvatska se nemoć vidi zovima i iz kuće Dr. Dooma PreMijerka Jadranka Kosor i jučer je u Saboru ponovila kako valja uprijeti prstom gdje rezati

igor Prstec

foto ∆ovi∆/cropix

igor.prstec@business.hr

ako premijerka Jadranka Kosor i ministar Ivan Šuker svoju reformsku nemoć prikazanu u rebalansu proračuna u javnosti minoriziraju izjavama tipa - proračun je 'slika gospodarstva' i onom koja ide otprilike 'uštede na plaćama i mirovinama su zapravo bile premale da bi spasile proračun' - neuspjeh u smanjivanju proračuna i povlačenju ijednog ozbiljnijeg reformskog poteza dobro su snimili strani analitičari.

››

ka, Svjetska banka i MMF još pišu svoje izvještaje, prvi odjek na naš rebalans izvana došao je od jedne od najrenomiranijih ekonomskih konzultantskih kuća Roubini Global Economics (RGE), koja je ove godine i Hrvatsku uvrstila na popis zemalja koje prati. A stav kuće Nouriela Roubinija, inače najpoznatijeg svjetskog brenda vezanog uz gospodarstva tržišta u razvoju, jasan je - dok su vlade u regiji povlačile bolne poteze, ona naša, unatoč 'prijetnjama', nije uspjela učiniti ništa. A posljedica nečinjenja mogao bi biti gubitak povjerenja investitora, upozorava mlada

analitičarka iz Roubinijeva tima, što bi još podignulo troškove zaduživanja i praktično nas gurnulo dublje u krizu. A to je, prevedeno, grčki sindrom. Pametnome dosta. I nemojte se zavaravati da će to proći nezapaženo, odnosno da i druge renomirane agencije i banke neće dati poruku na istom tragu, a rezultat toga će se vidjeti na sljedećem izdanju obveznica. Istina, Roubinijevoj analitičarki premijerka će sigurno zamjeriti što nije prstom uprla u konkretne proračunske stavke koje bi ona trebala zareza-

i doK Kreditne agenciJe, matice domaćih bana-

dašnjeg američkog ministra financija. Radio je za MMF, američku središnju banku FED, a angažirala ga je i centralna banka Izraela. Zbog točnih prognoza o aktualnoj recesiji i upozorenja o špekulativnom balonu na američkom tržištu nekretnina, na koji upozorava od 2005. godine, mediji su ga prozvali Prorokom i Dr. Doomom.

Posljedica nečinjenja mogao bi biti gubitak povjerenja investitora, upozoravaju iz Roubinijeva tima, što bi poskupilo zaduživanje i gurnulo nas dublje u krizu. A to je, u prijevodu, grčki sindrom ti, no nekako pretpostavljam da se stranim autoritetima naša premijerka neće obraćati istim 'argumentima' kao svojim građanima. Barem ne javno. Uz to što imamo neodlučnu i reformama nesklonu Vladu, u oči stranih ulagača upada i nepovoljan trend snažnog povećanja zaduženosti u posljednjih godinu dana, još uvijek potencijalne mine u proračunu poput jamstava za brodogradnju, ali i upitnog zamrzavanja rashoda u sljedećoj, predizbornoj godini. Upravo

smo im pokazali da imamo goleme apetite za zaduživanjem i sljedeće godine, a nad glavom nam visi i još uvijek realna opasnost dvostruke recesije svjetskoga gospodarstva. No, premijerka i dalje, neopterećena teškim makroekonomskim podacima koje prežvakavaju analitičari, slobodno širi optimizam i poruke da nismo u fiskalnoj krizi ili kao Grčka. Pitanje za nju jest što je ona učinila da ne završimo u fiskalnoj krizi ili kao Grčka? No, na to bi mi vjerojatno odgovorila da uprem prstom u što zarezati...

tema 4-5

NIJE IH POBIJEDIO, PA IM SE PRIDRUŽIO Što je nagnalo trenutku kad je Vlada odustala od bolnih reformi koje je zago

Umjesto ostavke Popijač ušao u H Iako je čudno što je ministar gospodarstva pristao na stagnaciju i betoniranje gospodarstva, njegovi ga kolege opravdavaju tvrdnjom da ministri gospodarstva u Hrvatskoj zapravo nemaju ovlasti da vode gospodarsku politiku zemlje nego tek njezin manji dio

Čelnici HUP-a Damir Kuštrak i Ivan Miloloža smatraju da je učlanjenje ministra gospodarstva Đure Popijača u HDZ njegova osobna stvar i odluka koju je donio iz nekih svojih razloga. Zato i ne žele komentirati Popijačev čin jer poštuju pravo svakog čovjeka na stranačku i svaku drugu pripadnost. Kuštrak samo dodaje da Popijač nije bio HUP-ov čovjek u Vladi, pa ulazak u HDZ ne znači okretanje leđa udruzi poslodavaca. Uostalom, Kosoričina je vlada i prije i poslije Popijačeva ulaska u stranku bila ponajprije HDZ-ova vlada i tu se nije promijenilo ništa. Miloloža pak kaže kako se upravo sada vidi da su bile pogrešne sindikalne, pa i oporbene tvrdnje da su poslodavci Popijačevom promocijom na dužnost ministra osigurali znatan utjecaj na Vladinu politiku, istodobno osiguravši i privilegirani položaj krupnog kapitala u kreiranju ekonomske politike zemlje.

Prije jedno, danas drugo ĐURO POPIJAč u ministarskoj fotelji nije oduševio svoje bivše kolege u HUP-u

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Miloloža je uvjeren da će Popijač uspješno obaviti svoj ministarski posao i da će vrijeme pokazati da je bio dobar izbor. Na činjenicu da je Popijač ušao u HDZ netom nakon što je Vlada usvojila rebalans proračuna koji je gotovo u cijelosti u suprotnosti s HUP-ovim zahtjevima kojima se već treću godinu od Banskih dvora traže reformski potezi u korist hrvatskog gospodarstva, čiji je zagovornik kao glavni direktor HUP-a bio i Popijač, Kuštrak kaže da Popijač s obzirom na svoje ovlasti i ne može bitno utjecati na kreiranje proračunske politike, ali i Vladine gospodarske politike, jer je ipak samo ministar energetike, brodogradnje i rada, iako nosi zvučno ime ministra gospodarstva. Kuštrak, naime, tvrdi da ministri gospodarstva u Hrvatskoj zapravo nemaju ovlasti da vode gospodarsku politiku zemlje, nego samo njezin manji dio.

o ministra gospodarstva da uđe u vladajuću stranku u ovarao prije dolaska na ministarsku funkciju

e, HDZ!

I drugi su čelnici HUP-a slično odgovarali na novinarske upite na tiskovnim konferencijama na kojima su proteklih mjeseci prozivali Vladu da već tri godine ništa ne čini kako bi zaustavila propadanje industrijskih i drugih tvrtki iz realnog sektora koje su se našle na najžešćem udaru krize i recesije. I Popijač je kao glavni direktor HUP-a to često činio. Još je početkom prošle godine, primjerice, tvrdio da Vlada mora nešto hitno poduzeti jer "odugovlačenje i nepoduzimanje ozbiljnih koraka sada osjećamo kao sve dublje propadanje i gubljenje radnih mjesta. Danas nam je temeljni cilj očuvanje radnih mjesta. Više ne govorimo o profitima, o ulaganjima i sličnim aspektima poslovanja, već o pukom preživljavanju". Dodavao je tada Popijač da će Hrvatska, ako se tako nastavi, i kad izađe iz krize, ostati bez prerađivačke industrije.

Nije osobna stvar

I koliko god čelnici HUP-a danas ne žele komentirati njegovo učlanjenje u HDZ tvrdeći da je riječ o osobnoj stvari, ipak je činjenica da je ministar Popijač pristupio stranci čija je Vlada rebalansom proračuna još jednom pokazala da prije sljedećih parlamentarnih izbora nema namjeru provesti reforme koje godinama zagovaraju i traže poslodavci iz čije je udruge kao njezin vrhunski dužnosnik otišao na ministarsku funkciju. S obzirom na to kakvu je Vladinu gospodarsku politiku tražio i zagovarao kao HUP-ov direktor, moglo se očekivati da će Popijač na rebalans proračuna reagirati podnošenjem ostavke, a ne pristupanjem stranci koja ustraje na ekonomskoj politici koja "betonira# stagnaciju gospodarstva. No, čini se da je ministar Popijač odlučio slijediti već olinjalu frazu - ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

Što je od zahtjeva poslodavaca ispunio ministar 'iz njihovih redova' PAKET MJERA 5 DO 12 - NAČELNI ZAHTJEVI HUP-a

ne diraju ulagačke budžete

1. Javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja

Nema novih mjera

Javna potrošnja unatoč upozorenjima nastavlja rasti, a iako se ovaj put odustalo od novih poreza, troškove poslovanja su u najnovijem rebalansu sigurno podigle više trošarine na benzin, kao što i sve veća državna potrošnja podiže rizik države i preljeva se na gospodarstvo kroz visoke kamatne stope

2. Realne plaće treba održati poreznim rasterećenjem Iako se napravila korekcija poreza na dohodak, ukidanje povrata poreza, viši PDV i uvođenje kriznog poreza smanjili su realne plaće

5. Povećati skrb o malim i srednjim poduzetnicima 6. Očuvati konkurentnost izvoznoga gospodarstva i poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz Nema nikakvih mjera

7. Onemogućiti rast sive ekonomije Nema novih mjera

8. Kreditni potencijal banaka treba služiti gospodarstvu i stanovništvu, a ne državi Upravo suprotno - na financiranje države ide daleko najveći dio kreditnog prirasta

3. Država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti ni u jednom sektoru

HUP-ov paket hitnih mjera za spas radnih mjesta

Vlada se pohvalila smanjenjem nelikvidnosti u javnom sektoru, ali rokovi plaćanja još nisu korigirani u skladu sa zahtjevima poslodavaca, što je i dalje najveći problem gospodarstva

n Hitne mjere za povećanje likvidnosti - Izjednačiti rokove plaćanja obveza privatnog sektora državi i javnim poduzećima i obratno

4. Državne investicije treba usmjeriti na sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke Unatoč najavama velikih investicija, javne tvrtke i dalje

- Plaćanje PDV-a po naplati realiziranog posla - Odgoda plaćanja poreza na dobit za industriju do kraja 2009. i korištenje toga novca za zadržavanje zaposlenih uz obvezu kvartalnog podnošenja izvještaja o korištenju

REAKCIJE IZ BIZNISA

'Potez za opstanak' Poduzetnik Branko Roglić misli da je Popijač pristupanjem u HDZ napravio pogrešku. "Nema to veze s HDZ-om, tako bih mislio da se pridružio bilo kojoj drugoj stranci. Popijač je u Vladu ušao kao predstavnik biznisa i HUP-a i morao je zadržati svoju neutralnost“, kazao je Roglić za Tportal.hr. Ulaskom Popijača u HDZ, smatra on, šalje se poruka da u Hrvatskoj ništa nije moguće postići, a da niste član neke stranke. "Popijač je tim potezom definitivno ojačao svoju

sredstava

monetarnu štetu

- Vraćanje rokova plaćanja carina sa 10 na 30 dana

n Troškovno rasterećenje - Smanjenje ukupnih parafiskalnih nameta linearno po stopi 20% godišnje, odnosno pojedinačnih nameta (HTZ, HŠ, HGK) za 3 milijarde kuna - djelomično ostvareno

n Financiranje i garancije - Osnivanje interventnog jamstvenog fonda kroz koji će tvrtkama oštećenim krizom biti omogućeno državno jamstvo za kredite HBOR-a i poslovnih banaka Umjesto jamstvenog fonda, po uzoru na slovenski model, pokrenut je Program kreditiranja obrtnih sredstava (model A) u kojem poslovne banke i HBOR financiraju obrtna sredstva poduzetnika u omjeru 60 prema 40 i Jamstveni fond za gospodarski oporavak i razvitak (model B). No, na računu HNB-a od 2 milijarde kuna rezerviranih za HBORove kvote na kraju lipnja bilo je još više od 1,8 milijardi kuna - Nastavak financiranja putem HBOR-a s usmjerenim kreditiranjem pripreme izvoza - Reprogramiranje postojećih obveza industrije HBOR-u n Kompenzacija izgubljene koristi zbog tečaja Neto izvoznicima nadoknađivati izgubljenu korist koja nastaje aprecijacijom kune - Neke od poreza neto uvoznika uvećati za monetarnu korist (korist od samog tečaja kune), a neto izvoznika umanjiti za

n Zadržavanje zaposlenosti - Dogovor sa sindikatima o izmjeni dijela Zakona o minimalnoj plaći kako bi se prava radnika ugovarala na razini pojedinog sektora - Skraćenje radnog vremena kroz sufinanciranje postotka skraćenja radnog vremena od države, sindikata (odricanje dijela plaće) i poslodavaca XV Pokušaj subvencioniranja skraćenog radnog tjedna došao je prekasno i bio je birokratski zakompliciran pa se ta mjera pokazala kao potpuni fijasko n Poticanje potražnje za domaćim proizvodima - Ugovaranje off-set aranžmana za različite industrije - Pokretanje infrastrukturnih energetskih i projekata zaštite okoliša. Štoviše, infrastrukturni projekti su zaustavljeni, a i kada je odlučeno da se odmrznu, Ministarstvo gospodarstva sve koči kašnjenjem s donošenjem pravilnika o dopuštanju ulaganja stranim investitorima u energetske projekte

BRANKO ROGLIĆ: "Popijač šalje krivu poruku da se bez politike ne može ništa" poziciju u Vladi. Ali, bilo bi bolje da je to učinio nekim svojim dobrim ministarskim potezom“, ističe Roglić. Predsjednik CRO Industrije pri HUP-u Vladimir Ferdelji smatra da je Popijač odjenuo HDZ-ov dres kako bi opstao u većinski stranačkoj vladi.

tema 6-7

ISTJEČE ROK Sa 1. rujna završava rok u kojem su mobilni o korisnika, no to se nije dogodilo. Štoviše, traje tiha pobuna na

T-mobile, Vip i Tel s milijunskim kazn Iako mobilni operateri poručuju da će poštovati zakon, samo pet dana uoči isteka roka za registraciju prepaid korisnika nitko taj posao nije odradio do kraja, a nitko se od državnih službi nije 'potrgao' da stvar izgura do kraja. Čini se da mjera koja je proglašena udarnom u borbi protiv kriminala gubi na snazi, a iz telekoma poručuju kako nitko odgovaran to sada neće gurati, kada telekomima ionako padaju prihodi zbog novih državnih nameta... Po uredbi Vlade donesen je privremeni protokol o postupcima i rokovima registracije prepaid korisnika koji je sačinio Operativnotehnički centar (OTC), a prema kojemu je registracija trebala početi u lipnju i završiti 1. rujna. Još uvijek se, međutim, nije dogodilo ništa i taj rok neće biti poštovan. Protokol je, kako se tada tvrdilo, usvojen radi lakše borbe protiv kriminala te se na telekom tržištu moglo čuti kako se samo provodi Zakon o elektroničkim komunikacijama, i to članak 108., stavak 4., koji regulira obveze telekom operatera o dostavljanju podataka koji mogu identificirati korisnika. Zakon predviđa i visoke kazne od 100 tisuća do milijun kuna ako se taj članak ne poštuje, pa se sada u kuloarima na telekom tržištu može čuti da telekom operateri mogu očekivati tako visoke kazne. Priča se i da bi obvezna registracija kori-

JULIAN OGRIN, direktor Tele 2 Hrvatska arhiva business.hr

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a snimio nimio saša ĆetkoviĆ

snika mogla pokazati njihov stvaran broj - daleko manji od trenutačnog - pa da operateri otporom pokušavaju dobiti na vremenu.

Stalo u vremenu

Ravnatelj Operativno-tehničkog centra (OTC), središnjeg državnog tijela iz kojega se operativno provode mjere tajnog prikupljanja podataka, Dinko Majić tvrdi kako regi-stracija prepaida nije u njihovoj nadležnosti i pojašnjava kako su oni samo izvršno tijelo čija je glavna funkcija biti na ispomoći policiji, tajnim službama odnosno obavještajnoj zajednici u segmentu praćenja telekomunikacijskog prometa. Smeta mu, kako kaže, što

prozi se OTC u cijeloj priči proziva bez ikakva razloga kada je provođenje Zakona o komunikaci elektroničkim komunikacijama u izravnoj nadležnosti prome Ministarstva mora, promeHrvat ta i infrastrukture i Hrvatelek ske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Hrvatska agencija za ko poštu i elektroničke komunikacije kao regula regulator tržišta nema pak spo nikakvih novih spovre znaja o načinu i vremenskom planu uvo uvođenja popisa korisnika uslu unaprijed plaćene usluge (prepaid), tvrdi Dražen Lučić ravnatelj HAKOMa. Činjenica je da operateri

operateri trebali popisati tisuće svojih prepaid a tržištu i posve je neizvjesno što će se dogoditi...

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

le2 suočeni nama

KIOSCI NA ČEKANJU

Najviše bi stradali trgovci U ovom trenutku ipak nije jasno kako će se trgovci prilagoditi obveznoj registraciji prepaid korisnika jer bi, ako je suditi prema naznakama s tržišta, na kioscima moralo biti omogućeno prikupljanje podataka o novim korisnicima, a isto će vrijediti i za male i velike trgovine. S druge strane, i iz trgovačke branše i s telekom tržišta može se čuti kako će registracija prepaida usporiti prodaju jer neće biti moguće jednostavno kupovati prepaid pakete s mobitelima kao poklone. U jednom od najvećih trgovaca Tisku iz sustava Agrokora, koji uz Konzum predstavlja jedan od najvećih prodajnih lanaca, tvrde kako ostvaruju značajnu poslovnu suradnju sa svim mobilnim operaterima i to prvenstveno kroz prodaju prepaid bonova i SIM kartica. Sukladno tome, intenzivno surađuju s operaterima te prate situaciju s potencijalnim uvođenjem nove zakonske regulative. "Ako i kada točna procedura i pravila za registraciju prepaid korisnika budu definirani i to stupi na snagu, Tisak će svoje poslovanje

MLADEN PEJKOVIĆ, predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Snimio Saša ĆetkoviĆ

mreža pokretnih komunikacija sami potiču registriranje novih korisnika takve usluge, jer im to, među ostalim, koristi za marketinške svrhe, a i za sprječavanje mogućih zlouporaba koje bi im nanijele štetu, objašnjava dalje Lučić. "Neki su operateri shvatili da im veći broj prividnih korisnika, koji ne pridonose prihodu operatora nego samo čine trošak i smanjuju prosječni prihod po korisniku u mreži, zapravo predstavlja uteg u daljnjem

razvoju mreže i pogoršava gospodarske pokazatelje", tvrdi Lučić. Zbog toga HAKOM očekuje da više neće biti bitnog porasta ukupnog broja korisnika u mrežama pokretnih komunikacija, a postojeći stvarni korisnici sve će se više okretati ugovornoj obvezi s operaterom, kao i usluzi pristupa internetu preko mreža pokretnih komunikacija, objašnjava Lučić i dodaje kako zbog ove zadnje spomenute usluge očekuje da će ukupan broj

SIM kartica u mrežama još neko vrijeme neznatno rasti.

Miješani osjećaji

Predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković ističe kako su već nekoliko puta obrazložili brojne negativne posljedice te mjere, koja nije europsko pravilo, na cjelokupnu mobilnu industriju. On dodaje kako da je pad industrije mobilnih komunikacija, uzrokovan uvelike i prošlogodišnjim nametom, doveo do znatno manjih doprinosa državnom proračunu iz poreza na dobit mobilnih operatera.

prilagoditi svim propisanim zakonskim okvirima", zaključuju u Tisku. Sličnog su mišljenja i u Adrisovu lancu kioska i prodajnih mjesta iNovine, gdje također prate problematiku vezanu uz registraciju prepaid korisnika te će svoje poslovne odluke uskladiti sa zakonom.

"Takva bi mjera svakako dodatno negativno utjecala na ukupni doprinos mobilne industrije državnom proračunu i ne mogu vjerovati da bi itko odgovoran mogao podržati ta razmišljanja u ovim vremenima", zaključuje Pejković. Iz HT-a pak poručuju da će kao i dosad poštovati sve zakonom propisane obveze te da od nadležnih tijela nisu dobili nikakve nove informacije vezane uz obaveznu registraciju prepaid korisnika. Tele2 zasad nema nikakvih saznanja o trenutačnom statusu planova za uvođenje obvezne prepaid registracije, tvrde u trećem po veličini mobilnom

operateru, u kojem smatraju kako je uvođenje obveze neizbježno, no važno je da sam postupak bude definiran na način koji će omogućiti kvalitetne podatke, a opet će imati minimalan utjecaj na prodajne procese. To je naravno moguće i, prema informacijama s kojima raspolažu, krenulo se u tom smjeru. U navedenom slučaju, u Tele 2 vjeruju da sam postupak neće unijeti znatne poremećaje na tržište. Tele2 smatra kako je potrebno u što kraćem roku definirati sljedeće korake kako bi se otklonila nesigurnost poslovnog planiranja.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

ŠuKER u SABORu

'Rebalans po prijedlozima analitičara'

Zagreb. Predstavljajući pred Saborom prijedlog rebalansa državnog proračuna, ministar finacija Ivan Šuker rekao je u četvrtak kako je koalicijska Vlada odlučila da se zbog standarda građana ne režu plaće, mirovine i socijalna davanja, te da je to u skladu s onim što su prethodnih dana predlagali i ekonomski analitičari i oporba.

Odgovarajući na replike zastupnika koji su kritizirali rashodovnu stranu proračuna koja se predloženim rebalansom povećava za 898,2 milijuna kuna i penje na ukupno 122,3 milijarde, pozvao je zastupnike neka kažu što bi to oni konkretno u rashodovnoj strani proračuna smanjili. "Čemu toliko polemike i žuči ako smo se svi prethodno složili da mirovine i plaće ne treba dirati. Očito su neki to tražili s figama u džepu, ne očekujući da će rebalans ovako izgledati", ustvrdio je Šuker.

Ne biste rezali plaće, mirovine, poticaje i ovaj je rebalans upravo ono što ste tražili, poručio je Šuker oporbi ali i ekonomskim analitičarima koji su u zadnje vrijeme radili razne projekcije najavljenog rebalansa. Premijerka Jadranka Kosor kazala je da Hrvatska nije Grčka, nije u fiskalnoj krizi i ne prijeti joj bankrot. "Što se tiče vlade, zbog zaštite hrvatskih građana, nema smanjenja plaća i mirovina, jer oni moraju školovati djecu, kupiti kruh, krvavo raditi i zaraditi novac", kazala je Kosor. H

IVAN ŠuKER, ministar financija snimio hrvoje dominiĆ

TDR: Veće trošarine vuk 20 mil. kutija na crno trž NOVI NAMET Zbog trošarina neće poskupjeti rovinjski najprodavaniji brendovi, ali ostali hoće. Prihodi TDR-a zbog trošarina smanjit će se sa 1,238 milijardi kuna, koliko se očekuje u 2010., na 1,110 milijardi kuna u 2011. godini

Unatoč povećanju trošarina sa 30 na 33 posto maloprodajne cijene, koje odlukom Vlade stupa na snagu od 1. listopada, Tvornica duhana Rovinj (TDR) neće povećavati cijenu svojega najprodavanijeg brenda Ronhilla te MC-a i Benstona. Veće će trošarine međutim dovesti do povećanja crnog tržišta, i to sa 45 na 65 milijuna kutija godišnje čime će doći do gubitaka u državnome proračunu. Poručio je to predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković na tiskovnoj konferenciji u četvrtak.

Jednostavna računica

"Novom promjenom Hrvatska ima trošarine veće od onih koje zahtijeva Europska unija. Promjenama gube svi - potrošači, proi-

zvođači, trgovina i država", rekao je Tomašković. Dodaje kako će ovim potezom legalno tržište pasti za oko 150 milijuna kuna pri čemu će država profitirati sa samo 24 milijuna kuna. "Nije nam jasan interes države za povećanje trošarina jer financijskih efekata nema, odnosno nema financijskog i ekonomskog opravdanja", rekao je Tomašković. Ilegalno tržište dosegnut će time 15 posto u ukupnoj prodaji oko 417 milijuna kutija koliko ih se godišnje proda u Hrvatskoj. Objašnjavajući utjecaj povećanja cijene na primjeru Ronhilla koji stoji 18 kuna, Tomašković je rekao kako se time smanjuju prihodi proizvođača i trgovina sa 5,63 kune na 5,58 kuna. Trošari-

DAVOR TOMAŠKOVIĆ, predsjednik Uprave TDR-a: Sad su trošarine veće i od zahtjeva EU. I uvjeti se stalno mijenjaju foto gaurina/cropix

ne se pak povećavaju sa sadašnjih 9 kuna na 9,87 kuna, a prihodi od PDV-a sa 3,37 kuna na 3,55 kuna. Prihodi TDR-a zbog novih bi se trošarina smanjili sa 1,238 milijardi kuna koliko se očekuje u 2010. na 1,110 milijardi kuna koliko bi trebali iznositi u 2011. godini. Tomašković je rekao kako će zbog većih trošarina po-

većanje cijena biti nužno, pa će tako za po jednu kunu poskupjeti Avangard, Ronhill Slims, Walter Wolf, Largo, York i Kolumbo.

Prečeste promjene

"Uvjeti u kojima poslujemo vrlo su nestabilni jer se trošarine u Hrvatskoj prečesto mijenjaju. Ovo je već treća promjena i četvrti sustav

trošarina u dvije godine i u tom su razdoblju trošarine porasle čak 56 posto", upozorio je Tomašković. Podsjetio je kako je nakon poskupljenja cigareta iz 2009. tržište palo 10 posto da bi se u ovoj godini djelomično oporavilo pet posto nakon čega su slijedila nova povećanja cijena. Tomašković je na novi-

SABOR

Glavaš bez plaće i paušala Zagreb. Saborski odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove jednoglasno je u četvrtak donio odluku o prestanku prava na plaću i zastupnički paušal zastupniku HDSSB-a Branimiru Glavašu. Glavaš je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina, a zastupniku prestaje mandat ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. H

GORAN MASNEC (HGK):

'Problem srpskih tvrtki ekonomska snaga'

Subotica. Hrvatsko gospodarstvo želi se i dalje širiti u Srbiji, a u gospodarsku suradnju dviju država želi uključiti i poduzetnike hrvatske manjine u Vojvodini, poručili su u četvrtak na Međunarodnome i regionalnom sajmu gospodarstva u Subotici, na kojem sudjeluje 30 hrvatskih tvrtki, predstavnici HGK.

Ravnatelj predstavništva HGK u Beogradu Goran Masnec opovrgnuo je kritike da srbijanske tvrtke ne mogu ući na hrvatsko tržište, ističući kako one ponajprije imaju problem s ekonomskom snagom jer svoja predstavništva, na primjer, nemaju ni u Sloveniji. "Problem je što je tranzicija u Srbiji počela puno kasnije. U Srbiji postoji određeni manjak kapitala. Na primjer, u Srbiji postoji 210 hrvatskih tvrtki kćeri, a u Hrvatskoj samo 17 srbijanskih tvrtki ima predstavništvo", naveo je Masnec. H

ZA 8,8 MIL. KN

Hrvatske ceste obnavljat će Šibenski most

©ibenik. Hrvatske ceste odmah nakon završetka turističke sezone krenut će s rekonstrukcijom Šibenskog mosta, a radove će izvoditi zagrebačka tvrtka CARIN d.o.o. čija je ponuda proglašena najpovoljnijom na natječaju koji je raspisan još u lipnju, najavio je u četvrtak pročelnik Ureda šibensko-kninskog župana No-

vica Ljubičić. Posao je vrijedan oko 8,8 milijuna kuna plus PDV, što će u cijelosti podmiriti Hrvatske ceste, a obuhvaća potpunu rekonstrukciju nadlučnog dijela mosta, rekao je Ljubičić. Promijenit će se asfalt i rubnjaci, zamijenit će se kompletna ograda, a projektom je predviđeno i postavljanje zaštitne ograde. Šibenski most izgrađen je 1966. godine kao jedini prijelaz koji Šibenik spaja sa suprotnom stranom kanjona rijeke Krke. H

ku Maletić: HPB je banka ržište radnika i seljaka NOVA STRATEGIJA, NIŽE KAMATE

Banka trenutačno pregovara s Hrvatskom poštom i HNB-om o širenju mreže poslovnica. Ako HNB na to pristane, HPB bi kroz mrežu poslovnica smještenih u ispostavama HP-a mogao postati jedna od najraširenijih banaka u zemlji

Kapitalna injekcija od 450 milijuna kuna kojom će država iz proračuna ojačati temeljni kapital Hrvatske poštanske banke omogućit će banci da se pod jednakim uvjetima natječe s konkurencijom, izjavio je u povodu predstavljanja poslovne strategije banke i njezina rasta predsjednik Uprave Čedo Maletić. Dokapitalizacija će biti provedena u četvrtom kvartala ove godine, a njome će kapitalna adekvatnost banke porasti sa 12,2 posto na 16,5 posto, što će HPB-u omogućiti da kreditni potencijal podigne na više od četiri milijarde kuna. narski upit odbio komentirati kako će na najavljena povećanja trošarina reagirati TDR-ova konkurencija u Hrvatskoj, Japan Tobacco International, koji je nedavno ušao na tržište Hrvatske sa svojim brendovima Winston i Lucky Strike. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Jeftiniji krediti

Banka trenutačno pregovora s Hrvatskom poštom i Hrvatskom narodnom bankom o širenju mreže poslovnica HPB-a. Ako regulator na to pristane, Hrvatska poštanska banka bi kroz mrežu poslovnica smještenih u ispostavama Hrvatske pošte mogla postati jedna od najraširenijih banaka u zemlji. Prema riječima predsjedni-

ka Uprave Maletića, sigurno je da konkurentske velike banke neće biti oduševljene takvim razvojem događaja. HPB je objavio i spuštanje kamata na stambene kredite s nominalnom fiksnom kamatnom stopom od 5,99 posto u prvoj godini otplate, kao i spuštanje kamatne stope za sve postojeće stambene kredite na 6,49 posto. Maletić je kazao i kako je HPB banka radnika i seljaka, koja im želi biti dostupna na što većem broju lokacija te biti fer prema svim klijentima. U skladu s tim je i spuštanje kamata te rad na povećanju broja poslovnica. Mato Filipović iz sektora poslovanja sa stanovništvom rekao je kako je takav tržišni potez usmjeren tome da se poveća broj klijenata koji u HPB-u imaju kredit za stan i tako ih se dugoročno veže uz banku i drugim uslugama, jer trenutačni udjel HPB-a u stambenim kreditima iznosi samo tri posto. Prema scenarijima razvoja koji su predstavili Maletić, članica Uprave Dubravka Kolarić i Filipović, HPB će do 2014. zauzeti tržišni udjel između 3,6 i šest posto tržišta. U varijanti blagog rasta banke 0,1 posto tržišnog udjela godišnje ona će doseći 3,6 posto, za što je banci potrebno 336 milijuna kuna novog kapitala. U varijanti brzog rasta udjel bi do 2014. stigao do pet posto tr-

ČEDO MALETIĆ: Želimo udjel na tržištu između 3,6 i 6 posto

Snimio hrvoje domini∆

žišta, za što je banci potrebno 1,2 milijarde kuna novog kapitala u slučaju priznavanja dobiti u tekućoj godini ili oko 1,5 mlrd. kuna u slučaju priznavanja dobiti u sljedećoj godini. U varijanti agresivnog rasta banka bi trebala do 2014. godine doseći šest posto tržišta, za što će joj trebati 2,1 milijarde kuna novog kapitala.

Četiri scenarija

Za povećanje kapitala prema tim scenarijima banci su na raspolaganju dokapitalizaci-

ja uz zadržavanje udjela postojećih dioničara, dokapitalizacija iz proračuna, kao što je ova najavljena koju će izgledno odraditi Hrvatski fond za privatizaciju, prodaja udjela strateškom partneru kao što je Europska banka za obnovu i razvoj s kojom HPB, poručuju iz Uprave, i dalje pregovaraju, te inicijalna javna ponuda. O svim će opcijama na kraju odlučiti većinski vlasnik, odnosno država. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

NajPoLUGoDIŠTE

Dobit rTL Grupe 257 milijuna eura

Bruxelles. Najveće europska komercijalna televizija RTL Grupa u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto dobiti od 257 milijuna eura, nasuprot gubitku u istome razdoblju godine ranije u iznosu 105 milijuna eura. Takve rezultate u RTL Grupi pripisuju boljem od očekivanog poboljšanju u segmentu

televizijskog oglašavanja. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) iznosila je 537 milijuna eura, što je 46,3 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Takve rezultate ocjenjuju najboljim polugodištem u povijesti kompanije. "Snažniji od očekivanog uzlet na zapadnoeuropskim tržištima televizijskog oglašavanja rezultat je ukupna gospodarskog oporavka", kazao je izvršni direktor u toj grupi sa sjedištem u Luxembourgu Gerhard Zeiler. H/AFP

SUPErMarkETI NE PoSkUPLjUjU PEkarSkE ProIZVoDE

Cijenom kruha trgovci privlače kupce U kontekstu najava rujanskog poskupljenja kruha mlinari tvrde da ne mogu više trpjeti gubitke jer su im svi troškovi porasli, Vlada poručuje da razloga za poskupljenje kruha nema, što su trgovci uglavnom, čini se, odlučili poslušati. Na sve najave da će kruh na jesen poskupjeti, trgovci odgovaraju: 'Ne, nećemo poskupiti kruh' U posljednjih nekoliko dana gotovo svi veći trgovački lanci objavili su da neće dizati cijene kruha. Kako bismo bili sigurni, još smo ih jednom pitali da nam objasne kakva je njihova računica i hoće li kruh poskupjeti, a većina ih tvrdi da neće.

Vlastita proizvodnja

Mercator H ima vlastitu proizvodnju pekarskih proizvoda u sedam hipermarketa u Hrvatskoj, dopeku u većini srednjih i manjih trgovina te suradnju s brojnim hrvatskim proizvođačima i tvrde da neće dizati cijene kruha. "Nismo povećavali cijene kruha u posljednje dvije godine. Početkom godine snizili smo cijene dopeke 15 posto, a cijene proizvoda iz vlastite proizvodnje snizili smo 30 posto. Radimo s više od 15 renomiranih hrvatskih proizvođača pekarskih proizvoda i nitko nije najavio povećanje cijena. Ako se to i dogodi, donijeli smo odluku

da nećemo poskupljivati pekarske proizvode i da ćemo zadržati socijalno-osjetljive akcije. Odnosno, i dalje ćemo snižavati cijene pojedinih pekarskih artikala", poručuju iz Uprave Mercatora Hrvatska. S opravdanom ekonomskom računicom ili ne, i iz Konzuma su nam poručili da cijene kruha neće dizati. Lidl također garantira cijenu, doduše polubijelog kruha od 700 grama do kraja godine. "Ne poskupljujemo jer smo socijalno osviještena tvrtka koja u svakom trenutku radi u korist naših kupaca. Pokušat ćemo u budućem razdoblju ne povisiti cijene i ostalih pekarskih proizvoda, ali još je rano da to sada definitivno potvrdimo", kažu u Upravi Lidla. Trgovački lanac Spar također garantira nepromijenjenu cijenu kruha do kraja 2010. godine.

Svjesni situacije

U svjetlu sve glasnijih najava povećanja cijena pšenice na

svjetskom tržištu i straha od poskupljenja kruha, iz Spara ističu da se cijena kruha iz njihove proizvodnje nije mijenjala od 2008. godine. Također naglašavaju da su svjesni ekonomske situacije i kupovne moći svojih kupaca, kao i svih izdataka koji ih čekaju početkom jeseni. "Napominjemo da nismo posljednje tri godine mijenjali cijenu kruha iz vlastite proizvodnje te garantiramo da će tako biti i do kraja godine", stoji u priopćenju Spara. Iz Plodina jedino nismo dobili konkretno obećanje da cijene neće porasti, ali tvrde kako su "uvijek bili prepoznatljivi po niskim cijenama, uvijek su vodili računa o cijeni, pa će i sada". Do rujna je ostalo manje od tjedan dana i neće biti teško utvrditi hoće li se trgovci držati svojih obećanja ili će presuditi logika "rastu troškovi, dižemo cijene". Romana Dugandžija

brojka

10 GErharD ZEILEr, izvršni direktor RTL Grupe

Ininih benzinskih crpki prodaje ulaznice za Europskog prvenstva u vaterpolu, koje će se od 29. kolovoza do 11. rujna održati na bazenu Mladosti: Ina je službeni partner hrvatske vaterpolske reprezentacije

arhiva business.hr

Kako srps subvencija MILIjarDE kUNa ULUDo Hrvatska ima tri puta veći agrarni budžet od Srbije, na poticajima srpski seljak zavidi hrvatskom, i dok Srbija bilježi sve veći suficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima, mi se ne možemo izvući iz minusa

PETar ČobaNkoVIĆ ni u ovom rebalansu nije našao prostor za rezanje subvencija poljoprivrednicima snimio h. dominić

REAGIRANJE

Ina: Milković dobro vodio Crosco Na komentar „Prilika za nepriliku:je li Ina spremna za stručnjake?", objavljen u Business.hru 25.kolovoza, reagirali su Ine ističući kako su u njemu iznesene netočne informacije. "Neutemeljeno se piše o poslovnim odlukama Bojana Milkovića dok je obnašao dužnost predsjednika Uprave Crosca.U periodu u kojem je Milković bio

predsjednik Uprave (od ožujka 2005. do lipnja 2009.) Crosco je postigao izvanredne poslovne rezultate, o čemu najbolje govore revidirana poslovna izvješća.Crosco je danas u samom vrhu izvoznika RH. Proširio je poslovanje na niz novih zemalja: Egipat, Meksiko, Ekvatorijalna Gvineja, Obala Bjelokosti, a povećao aktivnosti na tržištima u Siriji, Libiji, Omanu. U svim tim zemljama Crosco je izvodio usluge za najzahtjevnije svjetske naftne kompanije kao što su Shell, ENI, Woodside, Premex. U navedenom razdo-

blju Crosco grupa udvostručila je prihod od prodaje usluga, koji je dosegnuo gotovo pola milijarde USD", kažu u Ini naglašavajući kako je iz toga vidljivo da je kompanija pod Milkovićevim vodstvom poslovala uspješno. "Promjene u Upravi Ine u nadležnosti većinskih dioničara, a o promjenama koje se odnose na Odbor izvršnih direktora odlučuje Uprava kompanije.No smjene u menadžmentu Ine ne bismo željeli komentirati", stoji na kraju reagiranje što ga potpisuje Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine.

ISPRAVAK

Franjo umjesto Čede Maletića

ZoltAN Aldott, predsjednik Uprave Ine snimio saša ćetković

Uz tekst „Poštansku će sa 450 mil. kuna dokapitalizirati HFP", objavljen u Business.hr-u 26. kolovoza, pogreškom je, umjesto fotografije predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke Čede Maletića, objavljena fotografije Franje Maletića, predsjednika Uprave Vjesnika d.d. Zbog nenamjerna propusta ispričavamo se navedenoj gospodi i čitateljima. B.hr

ski seljaci s manjim ama mogu više izvoziti? Srpski mediji u posljednje su se vrijeme raspisali o tome kako hrvatski seljaci uživaju puno veću potporu države nego srpski. Tako se poljoprivrednik iz Srbije, piše srpski list Politka, koji će na hektaru zemlje ove jeseni zasijati pšenicu može nadati subvenciji od 14.000 dinara ili oko 130 eura, a njegova kolegu iz Hrvatske država subvencionira sa 300 eura po hektaru.

Povećani poticaji

I dok zemljoradnik iz Vojvodine za proizvodnju šećerne repe i suncokreta dobije od države 14.000 dinara po hektaru, poljoprivrednog proizvođača iz Slavonije država pomaže sa tri, četiri puta više novca, nastavlja Politika. I brojke stoje. Hrvatska je iz proračuna samo u prošloj godini izdvojila nešto više od 3 milijarde kuna poljoprivrednih subvencija. Ove godine, prema rebalansu, poljoprivrednici će dobiti gotovo 3,5 milijardi kuna subvencija. Hrvatska ima tri puta veći agrarni budžet od Srbije, tri puta manje poljoprivrednika i tri puta manje obradive zemlje. Istodobno način subvencioniranja po hektaru,

za što je u posljednjih 10 godina potrošeno više od 20 milijardi proračunskih kuna, nije donio nikakav napredak u poljoprivredi - i dalje uvozimo više nego izvozimo pa je manjak u robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda lani bio nešto manji od 900 milijuna dolara. U samo prvih šest mjeseci ove godine, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore, trgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio je 414 milijuna dolara. Za usporedbu, srpska poljoprivreda, koja se subvencionira samo posljednjih nekoliko godina, prošle je godine ostvarila više od 600 milijuna dolara suficita.

Srbi imaju maline, a mi?

A zašto Srbija svoj poljoprivredni suficit povećava iz godine u godinu, dok Hrvatska unatoč većim subvencijama samo nastavlja povećavati deficit? U prošloj je godini iz Hrvatske izvezeno 3,3 milijuna tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ukupne vrijednosti 1,3 milijarde dolara, a istodobno je uvezeno 1,9 milijardi

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda HRVAtSKA

2008. 2009.

IZVOZ

UVOZ

RAZLIKA

mil. USD 1.399 1.360

mil. USD 2.625 2.239

mil. USD -1.226 -879

IZVOZ

UVOZ

RAZLIKA

mil. USD 1.957,50 1.945,30

mil. USD 1.466,50 1.308,40

SRBIJA

2008. 2009.

mil. USD 491 636,9 Izvor: DZS

državne subvencije za poljoprivrednike SRBIJA Pšenica Suncokret Šećerna repa Junad Mlijeko HRVAtSKA Pšenica Suncokret Šećerna repa Junad Mlijeko

tona takvih proizvoda koji su unatoč manjoj masi plaćeni znatno skuplje, čak 2,2 milijarde dolara. To znači da Hrvatska izvozi jeftinije proizvode, a uvozi znatno skuplje. Rječnikom tržišne

134 € po hektaru 134 € po hektaru 134 € po hektaru 115 € po grlu 0,14 centi po litri 300 € po hektaru 450 € po hektaru 500 € po hektaru 300 € po grlu 14 centi po litri

ekonomije, proizvode veće dodane vrijednosti. Srbija je pritom treći trgovac malina u svijetu, a Hrvatska se ne može pohvaliti takvim uspjehom ni sa jednom poljopri-

vrednom kulturom. No, hrvatska vlada u rebalansu nije mogla naći prostora za smanjenjem subvencija poljoprivredi.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

OGLAS

business plus

TIVAT ZA MILIJUNAŠE Oliver Corlette, glavni direktor tvrtke Adriatic Marinas, u čijem je vlasništvu marina Porto Montenegro, za Business.hr objašnjava logiku ulaganja u Tivat, gdje podižu marinu za milijunaše. Projekt je već odmakao, slijeva se prvi novac, a Corlette kaže da je uz geografski položaj za dobar biznis iznimno važna crnogorska politika koja pogoduje investitorima

Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

Jahtašima je Crna Gora središte svijeta

> Crna Gora > roboti

14-15 business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

Više od 100 milijuna eura dosad je u razvoj marine u crnogorskom Tivtu uložio kanadski biznismen Peter Munk, a uložit će još, kako je nedavno kazao Reutersu, 50 ili 100 milijuna eura, koliko god bude trebalo. U marinu Porto Montenegro koja je s probnim radom počela lani, a u punom se sjaju predstavila ovog ljeta, Munk namjerava ulagati koliko god bude potrebno da bi luksuzni kompleks marine i rezidencija unutar nje zaživio kako je inicijalno zamišljeno.

Ambiciozan plan

Iako Munk ne želi govoriti o detaljima ulaganja, otprije je poznato da je zemljište

Porto Montenegro cilja na sva p primarni cilj je jasan: jahte duže od površine 25 hektara u Tivtu 2007. platio tri milijuna eura. Još je 15 milijuna eura otišlo na otpremnine za 460 radnika nekadašnje luke Tivat, a dodatnih 18 milijuna eura plaćena je infrastruktura, s time da je 7 milijuna otišlo na početne građevinske radove i čišćenje parcele, a to je samo dio ulaganja. Ambiciozan je plan napraviti od te crnogorske luke središnji jahtaški centar Mediterana. "Stvaramo infrastrukturu za novu industriju", kaže Oliver Cor-

Oliver COrlette, glavni direktor tvrtke Adriatic Marinas

lette, glavni direktor tvrtke Adriatic Marinas, u čijem je vlasništvu marina Porto Montenegro. Nekadašnji investicijski bankar koji je na čelo crnogorske marine stigao iz fonda Onex, a radio je i u bankarskom odjelu Goldman Sachsa, kaže da su rezultati u prvoj godini nadmašili početna očekivanja. "Marina je potpuno popunjena, a rasprodane su i sve rezidencije koje su završene u ovoj godini", tvrdi Corlette. Za apartmane i vile koje se dovršavaju postoji, dodaje, dugačka lista čekanja. Corlette najavljuje velike događaje u toj marini. "Tijekom godina planiramo razvoj nekoliko velikih stvari. Jedna od njih bit će

golemi, 64-metarski bazen iznad mora, pomorski muzej te tržnica i novi restorani, trgovine i kockarnice", kaže Corlette. U planu je i izgradnja servisa tri nautičke milje daleko od Porto Montenegra, a u rujnu se u nautičkom selu unutar marine otvara podružnica britanske škole Knightsbridge Schools.

Cijene vezova

Marina, koja je lani počela raditi sa 85 vezova, danas ima 183 veza za plovila do 100 metara dužine. "Ove smo godine dovršili i prvu zgradu, Teutu, sa 29 luksuznih apartmana i 1000 četvornih metara prostora za trgovine. Planiramo otvarati restoran, bar, trgovinu de-

dobra Prodaja vila "Dosad je prodano 60 posto kapaciteta, a na tržištu smo tek nekoliko mjeseci", kaže Corlette i naglašava da takva razina prodaje nadmašuje sve ostale developerske projekte na Mediteranu

Zar To NijE PrivlaČNo?

Gorivo bez poreza Crna Gora je odabrana za ovaj projekt jer je središte svijeta - tvrdi Oliver Corlette. Nije, dakako, mislio doslovno, ali za jahtaše je Crna Gora, tvrdi, idealno smještena. U sredini je popularnih ruta kruzera koji prolaze između Venecije i Krfa, a u blizini je i svih većih odredišta za krstarenje na Mediteranu. "Osim toga, u središtu je Europe i lako dostupna zrakoplo-

plovila, ali d 25 metara likatesama, knjižaru, butik, ali i ured Sunseekerova čartera i još mnogo toga", kaže Corlette i dodaje da je izgrađen i velik sportski klub za kapetane i posadu. Porto Montenegro cilja na sva plovila, ali primarni cilj je jasan: jahte duže od 25 metara. "Vjerujemo da je važno ostaviti prostor i za manja plovila jer ona stvaraju aktivnost, buzz, u nautičkom selu", kaže Corlette. Cijene vezova su, tvrdi Corlette, konkurentne cijenama vezova na Mediteranu. "Znatno smo jeftiniji od marina u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, iako nudimo novije i modernije servise i smještaj od tih mjesta", kaže Corlette. Jedna od pogodnosti koju Porto

Montenegro ima nad drugim lukama i marinama jest mogućnost kupnje goriva bez poreza i carina. "Ali treba platiti stvarnu vrijednost usluge. Naše će cijene to odraziti u budućnosti", najavio je Corlette.

Cijene rastu

Jedna od usluga za kojom barem zasad - vlada velika potražnja jest i mogućnost kupnje vila i rezidencija unutar nautičkog sela Porto Montenegro. "Dosad je prodano 60 posto kapaciteta, a na tržištu smo tek nekoliko mjeseci", kaže Corlette i na-

glašava da takva razina prodaje nadmašuje sve ostale developerske projekte na Mediteranu. A sve to usprkos paprenim cijenama: naime, cijene apartmana i vila kreću se od 200.000 do dva milijuna eura, odnosno od 4500 do 6500 eura po četvornome metru. "Budući da je prvi dio rezidencija već rasprodan, cijene će rasti, i to na 8000 - 10.000 eura po četvornome metru", tvrdi Oliver Corlette i dodaje da je to i dalje jeftinije u odnosu na ostatak Mediterana. Iva Ušćumlić Gretić

vom iz bilo kojeg odredišta, od Londona do Moskve. Za jahtaše, to je uistinu središte svijeta", tvrdi Corlette. A pomogla je i iznimno liberalna ekonomska politika koju Crna Gora vodi prema inozemnim ulagačima. "Gorivo bez poreza i carina, politika koja pogoduje investitorima, ali i blizina spektakularnih Kotora i Perasta, sve je to presudilo u odabiru lokacije", kaže Corlette.

UlaGaČi UZ MUNKa

Skupili se Rothchildi, Arnault i Deripaska Glavni je investitor u projekt kanadski biznismen i osnivač tvrtke Barrick Gold Peter Munk, čija je tvrtka prosperirala tijekom financijske krize. Ali tu su i drugi investitori: britanska obitelj Rothschild, francuski biznismen, vlasnik tvrtke Louis Vuitton-Moet Hennessey i 7. na Forbesovoj listi svjetskih milijardera Bernard Arnault te ruski mili-

jarder Oleg Deripaska. "Svi su oni ugledni biznismeni koji u posao donose svoje bogato iskustvo kontakte i kapital", kaže Oliver Corlette. A svi su oni i entuzijasti jahtaši koji dobro poznaju potrebe najbogatije klijentele. "Želimo da Porto Montenegro postane vodeća europska marina i vodeće lifestyle odredište", tvrdi Corlette.

> Crna Gora > roboti

16-17 business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

NE TRAŽE NI PAUZU Lani je u svijetu bilo oko milijun robota, a već 2013. bit će ih 1,2 milijuna, što znači da smo već došli na prag automatiziranog radnog mjesta. U korištenju robota prednjači Azija, a Hrvatska je daleko i od europskog prosjeka Roboti sve više potiskuju ljude na proizvodnim mjestima u industrijama razvijenih zemalja, a njihova upotreba dijelom je odgovor i na starenje stanovništva, odnosno deficit radne snage. Ne traže mirovinu, kolektivni ugovor, socijalno osiguranje, godišnji odmor ni pauzu za ručak pa ne čudi što ih zemlje s demografskim problemima sve više koriste. Lideri u korištenju robota su Japan, Singapur i Južna Koreja, a u Europi Njemačka, Švedska i ostale skandinavske zemlje.

Robo

Kako navodi specijalizirani portal Fast Co. Design, svjetski predvodnik u robotici je Japan, gdje jedan robot dolazi na 34 radnika, u Singapuru je omjer 1 prema 59, u Njemačkoj 1 prema 61, dok je SAD, iznenađujuće, na začelju razvijenih zemalja s jednim robotom na 116 radnika. Prošle je godine u svijetu bilo oko milijun robota, a već 2013. njihov će se broj povećati za petinu, odnosno doći će na 1,2 milijuna, što znači da smo već došli na prag automatiziranog radnog mjesta. Najviše

odgovor na starenje radne snage

robota koristi se u automobilskoj industriji, 33 posto od ukupnog broja, 10 posto u elektroničkoj, 9,4, posto u kemijskoj, 4,3 posto u strojogradnji, 3,7 posto u metalnoj, 2,5 posto u telekomunikacijskoj, 1,5 posto u prehrambenoj i ostalima industrijama. Sve veća primjena robota neizbježno će dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ljudi. Procjene tako govore kako će do 2025. godine i u SAD-u roboti preuzeti gotovo polovinu radnih mjesta. Primjerice, u automobilskoj industriji u SADu oko 13 milijuna sadašnjih radnih mjesta preuzet će roboti, u proizvodnoj oko 22 milijuna, a u prehrambenoj devet milijuna.

oti

U Hrvatskoj je centar razvoja robotike Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), gdje se projekt razvoja robota odvija pod vodstvom profesora Bojana Jerbića. Trenutačno je u tijeku razvoj dvoručnog industrijskog robota koji bi trebao biti završen tijekom 2011., kada će biti ugrađen u pogone tvornica Elektrokontakt i Končar, a obavljat će poslove složenih ručnih operacija. U Hrvatskoj je trenutačno samo 100-tinjak radnih robota, a kada se uzme u obzir da u našoj zemlji imao 1,5 milijuna zaposlenih, daleko smo ispod prosjeka navedenih razvijenih zemalja. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Kronologija razvoja industrijskih robota 1956.

Prvi industrijski roboti pomaknuli su predmete s jedne na drugu stranu

1954.

George Devol prijavio prvi patent iz robotike

1963.

Jetsonova premijera robota nazvanoga Rosie

1961.

Pušten u rad prvi industrijski robot u tvornici General Motorsa u New Jerseyju

1969.

Izumljen robot nazvan Stanfordova ruka

1973.

Na sveučilištu u Edinburghu napravljen Freddy, prvi integrirani robot

2029.

1980.

Procvat robotske industrije, svakoga mjeseca na tržište izlaze novi roboti

1985.

Napravljen prvi samostalni stroj za kopanje

Izbija rat između ljudi i robota, kao što je to predviđeno u filmu Terminator, mogući kraj svijeta

1993.

U rad pušten Demeter, prvi autonomni poljoprivredni robot spojen na GPS sustav

2000.

Napravljen Assimo, prvi čovjekoliki robot

investor

inozeMni PosLovi

ericssonu ugovor s bH telecomom vrijedan 50 mil.kn

18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

business tv Kapital Network, Petak 27. 8.

20:00 20:15 21:00 21:15 21:40 22:00 23:30

VIJESTI KN INTERVJU PREGLED TJEDNA KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA OKRUTNA MILOST, igrani film ( 15 ) OD ČEGA OBOLIJEVAMO, Emisija

Kapital Network, Subota 28. 8.

19:30 19:40 19:45 19:50 20:00 20:30 20:50 21:05 21:15 22:00 23:45 01:45

WORLD SCANER KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) KN REPORT OBJEKTIV, magazin KAPITAL ZNANJA GLAM LX PREGLED TJEDNA KN INTERVJU ZACK I MIRI SNIMAJU PORNIĆ, ( 15 ), igrani film SJEĆANJA NA UBOJSTVO ( 15 ), igrani film ZACK I MIRI SNIMAJU PORNIĆ, ( 15 ), igrani film

Kapital Network, Nedjelja 29. 8. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:40

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV SVJETSKI PUTNIK , igrani film OKRUTNA MILOST, igrani film ( 15 )

Gordana Kovačević, predsjednica ERNT-a snimio saša ćetković

Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom, najveći telekomunikacijski operater u Bosni i Hercegovini, potpisali su ugovore o proširenju 2G i 3G mobilne mreže te podizanju jezgrene mreže BH Telecoma na najsuvremeniju razinu, objavili su iz Ericssona Nikole Tesle na Zagrebačkoj burzi. Ugovori su tipa “ključ u

ruke”, a vrijedni su 50 milijuna kuna. "Ugovorima se nastavlja rast prodaje Ericssona Nikole Tesle na tržištu susjedne Bosne i Hercegovine započet u prvoj polovini godine te jačaju naši partnerski odnosi s BH Telecomom“, kazala je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma, kazao je da je potpisivanje ugovora jako važno za tehnološko proširenje kapaciteta BH Telecoma. B.hr

tečaJ Pao

Kuna na 7,276 € Kuna je u četvrtak na tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru 0,02 posto u odnosu na srijedu, na 7,276542 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobila i britanska funta ojačavši 0,53 posto, na 8,894441 kunu. Istodobno je američki dolar pojeftinio 0,26 posto, na 5,729561 kunu, a pala je i vrijednost švicarskog franka 0,23 posto, na 5,569493 kune. B.hr

Osiguravatelji sretni: rast otkupa životnog intenzivna borba Osiguravajuće kuće trude se na različite načine putem kredita, moratorija i ugovaranjem smanjenja premije - spriječiti osiguranike u raskidanju ugovora o životnom osiguranju, ali i dalje ovise o kontradiktornim ekonomskim vijestima koje plaše štediše

Životna osiGuranJa, srpanj 2010. Osiguranje

Udjel

1. Allianz Zagreb 2. Croatia osiguranje 3. Merkur 4. Grawe Hrvatska 5. Kvarner VIG 6. Agram životno 7. Basler 8. Helios VIG 9. Uniqa 10. Erste VIG

Trend otkazivanja ugovora životnih osiguranja koji je, kao posljedica gospodarske situacije i rasta troškova života započeo prije dvije godine, ove godine usporava, tvrde iz vodećih hrvatskih osiguravajućih kuća na području životnog osiguranja. "U protekle smo dvije godine imali povećan broj otkupa polica životnog osiguranja, a taj se trend najviše osjetio u 2009. godini kada je bilo najviše otkupa", kažu iz Allianz osiguranja, no napominju da je rast otkaza u ovoj godini zaustavljen. Allianz osiguranje vodeće je u segmentu životnog osiguranja s tržišnim udjelom koji je u

Zaračunata bruto premija 14,25%

195.861.826

13,88%

190.844.800

10,44%

143.569.008

9,94%

136.664.670

8,76%

120.479.987

8,35%

114.752.021

8,2%

112.696.613

5,44%

74.789.137

4,9%

67.383.570

4,28%

58.846.514 Izvor: www.huo.hr

srpnju iznosio 14,25 posto, a slijedili su Croatia osiguranje i Merkur s udjelima 13,88 i 10,44 posto.

sve osim raskida

Grawe Hrvatska, koje je u segmentu životnih osiguranja u srpnju zabilježilo tržišni udjel 9,94 posto, u prvom kvartalu ove godine bilježi 22,8 posto povećanja iznosa otkupa u odnosu na prvi kvartal prošle godine, dok je stopa

››

povećanja iznosa otkupa u 2009. godini u usporedbi s 2008. iznosila 37,9 posto. Iz Croatia osiguranja javljaju pak da je broj otkupa polica životnog osiguranja u prvom kvartalu ove godine rastao tri do četiri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Kako naglašavaju u osiguravajućim kućama, raskid police zadnja je opcija koju preporučuju jer je

Osiguravatelji uskoro očekuju smanjenje broja otkaza jer je prvi val panike prošao

jaPETić

968 MilijUna EUra

Odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu sve dionice manjinskih dioničara društva Japetić prenesene su na glavnog dioničara Konzum d.d., čime je ta kompanija postala jedini dioničar Japetića sa 100-postotnim udjelom u temeljnom kapitalu društva. Kako stoji na stranicama Zagrebačke burze, isplata otpremnine manjinskim dioničarima počela je u četvrtak. B. S.

Nizozemska banka u državnom vlasništvu ABN Amro objavila je da je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala sa 968 milijuna eura gubitka, a u istom razdoblju prošle godine ostvarila je 420 milijuna eura dobiti. Kada bi se izuzeo učinak jednokratnih troškova, poslovala bi sa 325 milijuna eura dobiti nasuprot 207 milijuna dobiti u istom razdoblju prošle godine. B.hr

konzum istiskuje male dioničare

abn amro u gubitku

Darko knEz, predsjednik Uprave Konzuma snimio hrvoje dominić

: usporen osiguranja boris Galić, predsjednik Uprave Allianz osiguranja, gdje kažu kako su teška vremena velikih otkupa iza njih arhiva business.hr

za klijenta najnepovoljnija zbog toga što, ovisno o trajanju osiguranja, korisnik može izgubiti sve što je uložio. Prije nego što se definitivno odluče na takav korak, klijentima se, ovisno o osiguravatelju, nude opcije poput smanjenja premije, pozajmice ili pak moratorija.

Preskupe police

Analiza stručnjaka Croatia osiguranja pokazala je da usprkos krizi i recesiji, kao i financijskim teškoćama u kojima se građani nalaze, oko 35 posto njih radije se odlučuje za kratkoročni kredit nego za otkup police.

Oko 28 posto građana koji su u posljednjih godinu dana razmišljali o otkupu odustaje od njega upravo zbog niske otkupne vrijednosti police. Oko 11 posto građana odlučuje se radije na kapitalizaciju police i "zamrzavanje" ili smanjenje premije na određeni rok. Što se razloga otkupa police tiče, oko 90 posto građana odlučuje se na otkup isključivo zbog financijske situacije. Među glavnim su razlozima odlazak u mirovinu, gubitak posla, nemogućnost otplate postojećeg kredita, ali i plaćanje osnovnih "režija" ili troškova stanovanja (struja, voda, telefon, grijanje…) "Može se očekivati da će se još neko vrijeme nastaviti trend raskida ugovora, ali je jasno da takvo kretanje ovisi prvenstveno o parametrima na tržištu, odnosno o razvoju cjelokupne ekonomske situacije", poručili su iz Merkur osiguranja. "Svakako uskoro očekujemo smanjenje broja otkaza, jer je onaj ‘prvi val panike’ prošao, porast prodaje već je primjetan te sada čekamo povratak visokih stopa rasta koje smo pratili u proteklim godinama." Biljana Starčić

OGLAS

brojka

0,12

posto pao je u srijedu Mirex, indeks prosječne vagane vrijednosti četiriju obveznih mirovinskih fondova, na 150,2956 bodova

TrŽiŠTE noVCa

kamata se penje na 0,81 posto

Ukupan je promet na Tržištu novca iznosio 65,5 milijuna kuna, uz kamatu 0,81 posto. Odobreno je 50,6 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, 13 milijuna kuna na tjedan dana te 1,9 milijuna kuna na rok iznad tri mjeseca. Ponuda viškova likvidnosti znatno je porasla, ali nije u cijelosti plasirana jer neki sudionici nisu bili spremni pozajmiti prekonoćne kune uz nisku kamatu. B. S.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,29% 365 dana Najniža Najviša

258.00

256.00

-0.42%

42,497

10,926,444.32

20,963.46

226.05

332.84

1,635.00

0.61%

528

871,085.71

16,350.00

1,405.10

1,940.00

Končar - elektroindustrija

490.50

492.00

490.50

-0.30%

1,621

797,232.00

1,261.62

380.01

517.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

290.00

293.00

290.00

2.47%

2,022

586,424.70

1,571.80

240.00

400.00

Atlantska plovidba d.d.

805.00

813.00

811.00

0.12%

551

446,677.12

1,131.77

723.23

1,195.95

1,321.15

1,330.00

2.31%

332

441,233.57

1,771.09

1,231.00

1,777.00

20.00

20.86

20.57

1.73%

17,773

362,671.00

154.28

20.00

61.49

255.01

256.00

255.41

0.15%

1,014

258,935.24

1,732.73

242.21

318.99

Adris grupa Dalekovod

277.15

282.95

280.97

0.35%

816

226,948.42

644.49

270.20

443.00

3,260.01

3,300.01

3,260.01

-3.23%

217,760.22

342.30

2,107.10

3,799.21

IPK Kandit

232.00

232.51

232.31

0.04%

778

180,800.10

166.12

191.00

345.00

Atlantic grupa

708.51

717.00

708.51

0.50%

197

140,339.54

1,750.02

550.00

760.00

1,640.00

1,715.00

1,640.00

-3.53%

133,317.98

260.07

1,600.00

4,375.00

Istraturist Umag d. d.

359.97

360.00

0.00%

284

102,239.43

1,683.00

270.00

410.00

Turisthotel

700.00

7.69%

141

98,700.00

276.33

543.15

701.00

Konzum

177.00

182.50

2.93%

452

81,841.90

4,143.27

126.04

185.00

Zagrebačka banka

207.00

210.00

1.35%

346

72,539.00

13,450.16

200.00

310.00

Viadukt

205.00

216.99

3.33%

335

69,494.69

99.12

205.00

498.99

Kraš, prehrambena industrija

427.00

430.00

428.30

1.11%

138

59,171.00

588.32

250.05

436.95

Jadroplov d.d.

133.00

136.00

134.40

0.86%

437

58,753.02

219.97

124.01

209.00

1,600.00

1,602.00

1,600.00

0.00%

57,613.00

356.18

1,240.00

2,093.00

Čakovečki mlinovi

Institut građevinarstva hrvatske

Luka ploče Đuro Đaković holding

28.00

28.99

2.19%

1,978

55,572.27

93.84

22.36

58.00

SN holding

205.00

207.00

0.98%

260

53,560.00

563.04

55.95

242.00

Adris grupa

299.99

300.00

1.69%

150

44,999.00

2,884.77

260.12

373.00

Luka Rijeka

175.06

180.00

175.06

-5.36%

220

39,070.49

1,046.94

162.00

246.00

5,707.02

5,800.00

5,707.02

-2.94%

34,521.08

1,256.51

4,750.00

7,679.00

Ledo Centar banka

250.00

3.95%

124

31,000.00

15.63

240.01

329.00

Tehnika

1,010.00

1,020.00

1,010.00

-1.29%

29,367.42

191.35

949.03

2,769.99

HUP - Zagreb

1,430.00

-1.38%

28,600.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Croatia osiguranje d.d.

4,772.02

4,775.00

4,772.02

0.00%

23,872.02

1,467.86

3,700.00

6,000.00

Končar

2,200.00

4.53%

22,000.00

213.61

1,900.00

2,450.00

480.00

0.00%

21,600.00

9,155.89

478.00

715.00

Fima validus

12.87

13.06

13.05

-2.25%

1,603

20,683.47

35.26

10.55

29.01

HG Spot

25.94

26.66

26.01

-0.04%

780

20,386.65

8.58

20.08

109.19

Privredna banka Zagreb

Slobodna Dalmacija Uljanik plovidba AD plastik

23.30

1.26%

845

19,688.50

121.65

20.01

64.98

561.00

565.00

561.00

-1.58%

19,656.00

325.38

533.13

743.00

89.00

92.49

0.53%

188

17,009.35

388.42

47.60

109.30

110.10

0.96%

125

13,762.50

33.89

87.56

139.00

Đakovština

7.20

9.75

-11.36%

1,825

13,253.75

10.27

5.51

47.01

Dom holding

36.01

36.50

36.01

0.03%

342

12,462.42

268.90

28.70

54.00

Zvečevo, prehrambena industrija

Hoteli Makarska

85.00

-5.51%

130

11,050.00

95.15

85.00

109.99

RIZ-odašiljači

100.00

0.00%

100

10,000.00

37.42

100.00

265.00

Valamar grupa

35.00

37.00

5.17%

250

8,878.80

232.94

25.06

45.00

2,602.01

-1.06%

7,806.03

1,932.89

2,005.00

3,750.00

Viro tvornica šećera d.d.

310.05

310.23

310.05

0.02%

7,754.67

429.94

290.00

505.00

Auto Hrvatska

379.00

-0.26%

7,580.00

250.80

368.00

578.99

Maistra

65.00

65.01

65.00

0.00%

100

6,500.16

711.38

61.00

88.00

Belje

64.00

65.00

2.48%

6,282.00

534.01

59.00

108.00

HTP Korčula

87.13

87.25

87.15

-0.11%

5,403.73

37.16

72.10

185.00

Žitnjak

81.01

85.00

0.00%

4,863.70

17.48

76.10

189.00

Jadranski naftovod

Industrogradnja d.d

Dionica Đakovštine u četvrtak je zabilježila snažan pad cijene od 11,36 posto, uz ukupan promet od 13.253 kuna. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 7,2 do 9,75 kuna, a zadnja zabilježena ujedno je bila najviša cijena.

Redovan promet: 16.819.070,21 Kn Promjene Količina Promet Cijene

1,655.00

Ingra

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

256.00

Ericsson Nikola Tesla,

oglas

Najviša

1,628.03

Ina-industrija nafte d.d.

Nakon što je u četvrtak Ericsson Nikola Tesla objavio da je s BH Telecomom, najvećim telekomunikacijskim operaterom susjedne države, zaključio ugovore vrijedne 50 milijuna kuna, vrijednost te dionice skočila je 2,31 posto. na 1330 kuna, uz ukupan promet od 441.233 kune.

Najniža

404.00

404.01

404.00

0.00%

4,040.05

182.77

292.00

570.00

DIOKI d.d

75.10

80.50

75.10

-6.14%

3,839.09

303.56

70.07

168.49

OT-optima telekom d.d.

26.50

-0.04%

100

2,650.00

74.73

21.28

56.00

Fima proprius d.d.

25.89

7.88%

100

2,589.00

51.86

19.19

48.75

Petrokemija Liburnia riviera hoteli

123.04

0.26%

2,460.80

411.09

105.50

192.99

2,300.00

-0.86%

2,300.00

696.07

1,413.01

2,890.00 620.00

Jadroagent

545.00

0.83%

2,180.00

60.41

500.00

Tisak

175.57

-3.05%

2,106.84

419.01

174.15

369.00

Franck prehrambena industrija

702.22

0.02%

2,106.66

299.97

700.05

944.00

Božjakovina

105.00

0.00%

1,890.00

21.52

93.39

200.00

Magma d.d.

57.25

0.46%

1,717.50

279.05

48.11

78.00

Dukat

321.06

0.01%

1,605.30

963.18

240.00

400.00

Hidroelektra niskogradnja

148.00

5.71%

1,480.00

92.33

140.01

370.00

23.30

-6.80%

699.00

8.53

20.10

54.00

Hoteli Podgora

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SAVA SA02 GRVG KBMR MR0R PET1 KDIR TLSG NF1N PETG NF2R ZVIR SOS2E

KRKA MERCATOR SAVA SAVA 2. IZDAJA GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATA PETROL 1. IZDAJA KD ID TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PETROL NFD HOLDING ZVON ENA ID SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B HETR-R-A VBIP-R-A FDBL-R-A TRZN-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF VB FOND AD BANJA LUKA FABRIKA DUVANA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKI FBIHKB FBIHKG FBIHKE FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHKC FBIHK1E BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2011 A2015 A2016 ENHL A2013 A2014 SJPT AIKB CCHS A2012 ZNRZ IMLK JMBN TLFN KMBN

Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB RMDEN07 MPT RMDEN08 TEL STIL STB SBT STBP GRNT

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA STOPANSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog

Oznaka

Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,50 137,00 162,00 101,25 12,50 10,50 2,81 110,00 4,91 91,50 0,78 240,40 2,78 6,50 105,90

67,50 137,10 163,00 101,25 12,80 10,65 2,81 110,00 4,95 92,00 0,80 243,90 2,85 6,50 105,91

67,15 137,10 162,50 101,25 12,60 10,50 2,81 110,00 4,92 91,50 0,80 240,70 2,78 6,50 105,90

Promet

valuta: EUR - euro 67,02 136,02 162,68 1.012,50 12,64 10,51 2,81 1.100,00 4,93 91,93 0,80 241,53 2,82 6,50 37,67

-0,31 % 25790 1.728.446,63 0,07 % 2032 276.384,81 -1,07 % 582 94.678,40 0,05 % 60 60.750,00 -0,79 % 3073 38.831,30 -1,04 % 3656 38.410,70 0,36 % 13230 37.176,30 2,71 % 28 30.800,00 -0,40 % 5220 25.724,53 -0,53 % 177 16.271,85 -0,50 % 19040 15.163,01 -0,74 % 47 11.352,90 -2,46 % 3623 10.221,55 0,00 % 1412 9.178,00 -0,01 % 234 8.814,54

valuta: BAM - konvertabilna marka 31,17 32,00 1,26 3,93 31,99 0,38 3,24 0,27 1,13

33,00 33,00 1,29 4,00 32,00 0,38 3,33 0,27 1,13

31,52 32,65 1,28 3,94 32,00 0,38 3,24 0,27 1,13

0,33 0,33 1,28 3,97 0,32 0,38 3,24 0,26 1,13

-1,55 % -0,86 % -0,78 % -1,50 % 0,14 % 0,00 % 0,00 % 6,00 % 0,00 %

174568 122800 10610 1900 16913 12872 1360 15676 3573

57.390,15 40.411,80 13.531,87 7.549,00 5.411,81 4.891,36 4.410,00 4.154,14 4.037,49

valuta: BAM - konvertabilna marka 94,00 89,03 98,30 98,30 84,50 34,01 30,08 27,42 25,20 94,41 24,64 20,50

94,45 89,40 98,30 98,30 84,50 34,04 31,00 27,50 26,50 94,41 25,01 20,70

97,20 84,87 81,99 952,00 90,70 87,85 661,00 2.802,00 5.250,00 93,90 775,00 1.500,00 10.890,00 1.331,00 26.231,00

97,50 84,92 82,07 970,00 90,95 87,92 672,00 2.817,00 5.250,00 94,09 775,00 1.501,00 10.916,00 1.370,00 28.000,00

79,50 3.270,00 82,10 26.000,00 80,50 400,00 173,00 240,00 2.650,00 381,00 599,00

81,00 3.280,00 82,10 26.200,00 81,00 400,00 174,00 245,00 2.651,00 381,00 599,00

94,45 89,40 98,30 98,30 84,50 34,04 31,00 27,50 26,50 94,41 25,01 20,50

94,22 89,38 98,30 98,30 84,50 34,02 30,19 27,48 26,24 94,41 24,93 20,63

0,32 % 0,43 % -0,41 % 0,00 % 0,00 % -1,33 % 3,16 % -1,79 % 0,00 % -0,10 % 2,04 % -0,49 %

8922 4434 3645 3320 3300 6756 5893 5179 5179 1409 5202 3159

840.675,45 396.326,34 358.303,50 326.356,00 278.850,00 229.840,76 177.916,32 142.338,66 135.881,10 133.023,69 129.676,82 65.161,11

valuta: RSD - srpski dinar 97,41 84,92 82,06 958,00 90,91 87,87 665,00 2.813,00 5.250,00 93,90 775,00 1.500,00 10.907,00 1.350,00 28.000,00

97,41 84,90 82,03 957,61 90,91 87,86 662,73 2.813,21 5.250,00 94,06 775,00 1.500,54 10.907,09 1.349,63 27.778,88

0,02 % 0,06 % 0,09 % -2,15 % -0,01 % 0,02 % 0,45 % -0,18 % 0,00 % -0,20 % 0,00 % -0,46 % 19,90 % 1,43 % -1,75 %

32386 36999 30929 2159 21563 20234 1887 429 206 10512 1070 349 32 245 8

3.154.628,78 3.141.295,96 2.537.125,78 2.067.472,00 1.960.390,58 1.777.776,22 1.250.580,00 1.206.869,00 1.081.500,00 988.748,80 829.250,00 523.690,00 349.027,00 330.660,00 222.231,00

valuta: MKD - makedonski denar 80,32 3.275,86 82,10 26.057,43 80,93 400,00 173,57 241,22 2.650,50 381,00 599,00

49,41 3.275,86 50,50 26.057,43 49,78 400,00 173,57 241,22 2.650,50 381,00 599,00

0,87 % 58408 2.885.945,79 -0,22 % 497 1.628.100,00 0,12 % 5000 252.519,08 0,22 % 7 182.402,00 0,53 % 3505 174.488,84 0,01 % 400 160.000,00 0,33 % 700 121.500,00 1,35 % 440 106.135,00 -0,02 % 36 95.418,00 2,97 % 125 47.625,00 0,17 % 38 22.762,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duvana Banja Luka Jugohemija Energoinvest Sarajevo Telefonija Beograd Soja protein

+6% +1,92% +1,63% +1,43% +0,45%

business.hr

Sarajevo osiguranje -4,92% Energoprojekt holding Beograd -2,15% Komercijalna banka Beograd -1,75% Sava -1,07% Krka -0,31%

Bosnalijek

Telekom Slovenije

+3,4

-0,53

Druga na popisu najlikvidnijih Sarajevske burze u četvrtak je bila dionica farmaceutske kompanije Bosnalijek sa 33.404 konvertibilne marke prometa. Cijena dionice skočila je 3,4 posto i zadnja zabilježena iznosila je 15,82 KM. Dionica BH Telecoma bila je najtrgovanija sa 65.161 KM prometa, ali vrijednost joj je pala 0,49 posto. Nakon dvodnevna pozitivnog trenda sarajevski indeks SASX 10 pao je 0,39 posto, na 895,87 bodova.

Ulagači na Ljubljanskoj burzi nisu bili impresionirani poslovnim rezultatima Telekoma Slovenije, koji je u prvih šest mjeseci ove godine zaradio 4,3 milijuna eura, odnosno 85 posto manje nego u istom razdoblju lani. Naime, cijena te dionice u četvrtak je pala 0,53 posto, na 91,5 eura, a ukupan promet iznosio je samo 16.271 euro. Jedina s milijunskim prometom bila je dionica Krke, kojom se trgovalo u iznosu 1,7 milijuna kuna.

REGIONALNI INdEkSI +0,03% BIRS -0,11% 818,02 821,80 LJSEX +0,01% FIRS -0,18% 1.396,63 3.271,40 Belex15 -0,89% MBI10 -0,01% 2.337,39 623,72 Belexline -0,24% MOSTE +0,26% 489,06 1.217,50 SASX10 -0,39% NEX20 +0,96% 13.818,56 895,8 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,96% WIG20 +0,29% 2.400,33 BuX +0,68% 21.746,10 +0,69% +0,84% ATX +0,63% 2.399,63 indeksa na zatvaranju u -0.39% Stanje četvrtak, 26. kolovoza 2010.

FTSE100 5.166,46

dAX 5.939,70

CAC40

3.479,10

MICEX 1,334.66

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,20% S&P500 +0,33% 10.060,06 1.055,33 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,84% srijedu, 25. kolovoza 2010. 2.141,54

investor 22 dioniČki

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,2278

Ilirika Azijski tigar

58,7421

14,14

PBZ I-Stock

60,7900

13,71

NFD BRIC

27,9881

12,47

ZB trend

125,7700

12,04

ST Global Equity

48,1298

-22,98

FIMA Equity

78,6835

-22,61

C-Zenit

46,3554

-21,31

KD Victoria

13,7535

-16,49

Erste Total East

31,1400

-13,95

19,44

+ MjeŠoviti

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

141,8500

10,94

Raiffeisen Balanced

150,7100

8,08

AC G Balanced EM

10,8820

7,04

109,0842

6,31

9,6612

1,91

ICF Balanced

114,3005

-26,01

ST Balanced

178,1840

-19,09

ST Aggressive

63,3908

-19,07

C-Premium

5,3265

-10,93

Agram Trust

67,2665

-4,92

Allianz Portfolio HI-balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,4200

13,21

ZB bond

160,4100

10,41

Capital One

158,2700

10,34

OTP euro obveznički

124,2546

8,98

PBZ Bond fond

128,7800

8,10

11,2974

3,12

Erste Bond

129,6500

4,92

ICF Fixed Income

138,8029

6,15

HPB Obveznički

125,0923

6,86

PBZ Bond fond

128,7800

8,10

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

Aureus US Equity MP-Global HR ZB trend Aureus Equity HI-growth Platinum JIE OTP Europa Plus NFD BRIC Platinum Blue Chip MP-Bric HR FIMA Equity PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock C-Zenit Capital Two HPB Dionički Poba Ico Equity ST Global Equity Erste Total East Ilirika JIE Ilirika BRIC ZB aktiv HPB Dynamic AC Rusija VB High Equity ZB BRIC+ AC G Dynamic EM MP-Mena HR KD Victoria

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € kn € kn € € € kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn € € kn kn

107,7804 282,0752 125,7700 90,3889 7,9701 67,4902 104,8664 27,9881 80,7361 329,1433 78,6835 78,1100 58,7421 60,7900 46,3554 68,0400 85,8893 5475,5000 48,1298 31,1400 155,7711 109,8354 96,8700 49,6475 41,2278 46,7734 96,1400 10,8420 444,5526 13,7535

1,75 0,43 0,22 0,08 -0,02 -0,02 -0,04 -0,05 -0,07 -0,07 -0,11 -0,12 -0,12 -0,12 -0,12 -0,16 -0,23 -0,25 -0,27 -0,29 -0,30 -0,32 -0,33 -0,35 -0,36 -0,37 -0,38 -0,40 -0,41 -0,42

-11,63 -1,54 1,74 -4,00 -0,10 -3,86 5,84 6,01 -4,32 4,24 -6,79 -2,82 7,41 7,33 -13,87 -2,56 -3,22 -1,30 -2,94 -2,66 -2,75 9,59 1,13 -1,77 3,34 1,24 6,19 1,77 3,91 -5,91

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-8,91 3,18 1,73 -4,66 -3,62 -2,13 2,35 4,43 0,98 0,05 -9,79 -8,71 10,55 0,33 -17,94 -3,82 -6,19 -7,54 -6,07 -7,95 -7,17 14,15 0,77 -3,40 0,75 -7,55 N/A 2,76 11,17 -12,62

-6,23 11,67 12,04 -7,48 -1,48 3,39 1,58 12,47 11,95 8,64 -22,61 -1,96 14,14 13,71 -21,31 0,34 0,62 -0,32 -22,98 -13,95 -7,42 N/A 6,99 -13,20 19,44 -2,88 N/A 7,25 11,05 -16,49

4,08 -14,38 2,97 -2,11 -2,63 -12,56 4,42 -15,69 -7,78 -7,64 -3,77 -4,85 -15,06 -14,79 -26,34 -10,83 -3,06 -17,75 -7,16 -33,11 7,89 N/A -0,76 -16,08 -22,57 -23,04 N/A 5,63 4,37 2,86

-2,94 0,01 3,37 -7,86 -4,55 -4,78 -2,57 3,36 1,86 -3,17 -13,02 -5,47 9,28 0,13 -17,97 -3,59 -5,14 -5,21 -10,39 -8,49 -5,11 9,84 -0,35 -9,60 1,37 -6,53 -3,86 5,30 13,94 -9,71

Imovina

13,912 5,052 166,530 70,188 66,895 4,875 8,469 9,757 7,522 11,850 25,631 382,156 6,717 199,791 6,117 6,703 39,560 5,952 14,623 47,391 95,241 14,855 498,685 22,032 9,245 13,062 62,616 12,916 7,119 63,359

Starost

Datum

1,87 2,25 7,83 4,74 8,50 2,93 1,10 3,40 2,64 2,46 6,24 4,97 3,26 3,11 2,52 3,35 4,89 3,08 9,84 2,90 5,83 0,64 4,17 3,99 3,47 2,90 0,36 1,48 2,47 11,30

25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI

ZB global HI-balanced Aureus Balanced ST Balanced Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond KD Balanced ICF Balanced C-Premium Allianz Portfolio HPB Global AC G Balanced EM ST Aggressive Agram Trust OTP uravnoteženi

€ € kn kn € € € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn

141,8500 9,6612 81,4701 178,1840 106,8600 140,4387 116,3100 150,7100 98,0600 8,0009 114,3005 5,3265 109,0842 102,1994 10,8820 63,3908 67,2665 106,8556

0,08 0,05 0,02 0,01 -0,04 -0,05 -0,21 -0,23 -0,26 -0,26 -0,27 -0,33 -0,33 -0,34 -0,39 -0,40 -0,59 -0,61

2,13 0,64 7,61 -2,17 3,02 -0,50 0,39 0,61 -1,85 0,38 -6,74 -7,12 1,67 -2,45 2,11 -3,90 -1,47 -0,74

2,26 -1,20 0,18 -5,42 N/A -3,10 -2,67 -1,21 -4,53 -2,08 -12,72 -10,38 4,27 -3,47 3,04 -5,29 -6,49 -6,31

10,94 1,91 -2,50 -19,09 N/A -1,28 -3,76 8,08 0,81 -0,77 -26,01 -10,93 6,31 1,39 7,04 -19,07 -4,92 -2,91

3,90 -0,40 -4,86 7,87 N/A 7,69 -0,63 5,26 4,62 -4,73 1,95 -16,21 6,98 0,45 5,88 -8,83 -3,42 1,42

3,46 -1,30 1,28 -7,41 6,86 -1,80 0,72 2,61 -2,38 -3,06 -10,93 -9,72 3,96 -4,05 5,58 -10,79 -3,37 -6,38

718,420 65,282 16,148 11,525 134,422 42,622 105,879 326,057 289,060 13,045 12,309 12,674 7,076 117,921 13,236 3,493 11,832 39,954

9,15 8,50 4,11 7,63 0,47 4,59 9,60 7,99 8,95 4,61 8,32 3,56 1,29 4,89 1,48 4,93 2,13 4,70

25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010

€ € € € € € € € kn

129,6500 138,8029 11,2974 160,4100 173,4200 125,0923 128,7800 124,2546 158,2700

0,04 0,01 0,00 -0,01 -0,03 -0,03 -0,07 -0,07 -0,21

3,26 1,36 1,44 1,44 2,77 2,47 1,89 -0,45 2,41

5,22 3,00 3,87 4,51 5,47 3,95 4,86 0,44 4,70

4,92 6,15 3,12 10,41 13,21 6,86 8,10 8,98 10,34

4,53 3,92 1,45 5,30 6,90 4,68 4,65 4,73 8,19

8,28 3,68 5,16 5,60 7,79 4,76 7,00 1,57 6,59

100,919 42,160 6,077 200,398 286,819 47,846 77,147 10,538 11,845

7,23 8,53 8,50 9,15 8,25 4,89 7,46 4,70 5,83

25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010

kn kn kn € kn € kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn

131,5000 130,8641 11,2259 10,5732 101,5907 104,6300 161,4160 139,0202 124,9300 140,0066 143,2000 137,0900 137,4235 133,8833 124,1400 121,4993 115,8345 107,4301

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,60 0,76 0,88 0,87 0,79 1,02 0,48 0,52 1,12 0,98 0,83 0,86 0,61 0,74 0,45 0,67 0,80 0,76

1,42 1,73 1,86 1,76 0,50 2,28 0,94 1,36 2,18 1,92 1,74 1,83 1,28 1,57 1,36 1,25 1,60 1,87

4,62 5,48 4,53 4,26 1,39 N/A 3,95 3,29 4,85 5,67 5,46 4,65 2,97 4,47 3,08 3,68 4,33 4,94

6,45 5,65 6,23 4,65 1,48 N/A 4,86 3,32 4,47 4,36 4,91 4,46 4,70 4,49 4,11 4,26 5,38 5,71

2,06 2,79 2,53 2,43 0,37 3,08 1,47 1,82 2,97 2,62 2,63 2,46 1,59 2,46 2,19 1,95 2,17 2,41

1026,962 165,234 73,759 38,869 5,265 488,282 2330,755 106,617 266,179 81,110 952,614 608,127 104,047 38,667 38,821 116,761 162,554 152,752

11,41 4,89 1,91 1,23 1,07 0,92 10,09 10,09 8,09 7,89 7,50 7,23 6,92 6,65 5,37 4,67 2,81 1,29

25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010 25.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Erste Bond ICF Fixed Income HI-conservative ZB bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički PBZ Bond fond OTP euro obveznički Capital One

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond VB Cash Allianz Cash

investor

BroJka

88,6

23 > nacionalno > lokalno > svijet

posto iznosio je rast dobiti Credit Agricole u drugom tromjesečju ove godine

business.hr Petak 27/8/2010 Subota 28/8/2010

Ericsson NT povukao Crobexe u plus PLUS nakon 2 Dana Crobex je poskupio 0,10 posto, na 1844,96 bodova, dok je Crobex 10 bio u plusu 0,23 posto, a najviše se trgovalo HT-om, više od deset milijuna kuna Pod utjecajem oporavka svjetskih indeksa, ali i dobrih vijesti iz Ericssona Nikole Tesle, indeksi su na Zagrebačkoj burzi nakon dvodnevnog negativnog trenda u četvrtak porasli. Crobex je rastao 0,10 posto, na 1844,96 bodova, dok je Crobex 10 bio u plusu 0,23 posto. "Na domaćem se tržištu osjeti blago pozitivan sentiment za što je najviše zaslužan oporavak cijena dionica na svjetskim burzama, a pozitivnu klimu potiče i vijest

o novom poslu Ericssona Nikole Tesle", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Redovan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 16,8 milijuna kuna, a samo se jednom dionicom trgovalo u iznosu većem od milijun kuna, onom HT-a. Tom je dionicom u četvrtak zabilježen impresivan promet od 10,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala 0,42 posto, na 256 kuna. Dionica najlikvidnijeg izda-

iviCa mUDrinić, predsjednik Uprave HT-a, tvrtke koja u četvrtak nije uspjela uloviti pozitivan trend unatoč velikom prometu

Najviše se u Beogradu trgo-

posto, a jedina kojom se trgovalo u iznosu iznad milijun denara bila je dionica skopske Komercijalne banke s prometom 1,6 milijuna denara. Druga na popisu najlikvidnijih u Skoplju bila je dionica Makpetrola kojom se

komentar

Čiji CDS kupiti?

t la je 2,31 posto, na 1330 kuna, a ukupan je promet iznosio 441.233 kune. Gubitnik dana bila je dionica Đakovštine, koja je zabilježila snažan pad cijene od 11,36 posto, uz ukupan promet od 13.253 kuna. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 7,2 do 9,75 kuna, a zadnja zabilježena ujedno je bila i najviša cijena. Biljana Starčić

Srušeni indeksi od Banjaluke do Skoplja valo dionicom Energoprojekt holdinga koja je ostvarila 2,06 milijuna dinara, a osim nje, milijunski su promet ostvarile dionice Soja proteina, niške AIK banke te Coca Cole. Makedonski je indeks MBI 10 u četvrtak porastao 0,01

Dobit Credit Agricolea skočila je u drugom tromjesečju 88,6 posto nakon što su snažni rezultati odjela za poslovanje s građanima u Francuskoj te odjela za korporativno bankarstvo i za upravljanje imovinom nadoknadili gubitke grčke podružnice. Grupa je zabilježila neto dobit od 379 milijuna eura u odnosu na 201 milijun eura ostvaren u istom razdoblju 2009. godine. H

josip.jagic@business.hr

regiJa

tri su indeksa od pet regijskih u četvrtak zabilježila pad vrijednosti, a u najvećem je minusu bio beogradski BeLeX 15 koji je pao 0,89 posto, na 623,72 bodova.

Credit agricole zaradio 379 mil. €

Josip Jagić

snimio saša ćetković

nja prethodnog dana, Ine, ojačala je 0,61 posto, a na drugom mjestu po likvidnosti našla se sa 871.085 kuna prometa. Vijest dana svakako je bila objava Ericssona Nikole Tesle o potpisivanju ugovora vrijednih 50 milijuna kuna s bosanskohercegovačkim teleoperaterom BH Telecomom, čime se nastavlja rast prodaje ENT-a na susjednom tržištu. Vrijednost te dionice skoči-

FranCUSki SPaS

trgovalo u iznosu od 182.402 denara. Minimalan porast vrijednosti bilježi i slovenski LJSEX, dok je blue chip indeks SBITOP bio u plusu 0,03 posto te je dan zaključio na 821,8 bodova. B. S.

ko će prije pod ledinu? Prošlog je tjedna CMA Data Vision, koji prati kretanja spreadova, odnosno cijena credit default swapova (CDS), izvedenica koje ukazuju na rizik da neka zemlja ne bude u mogućnosti otplaćivati svoj petogodišnji dug, objavio kako je CDS za američku saveznu državu Kaliforniju iznosio 284 bazna boda, što je trošak osiguranja deset milijuna dolara duga te savezne države. Prema tome, veća je vjerojatnost da će propasti Kalifornija, samostalno izvan SAD-a peta najveća svjetska ekonomija, nego Hrvatska, Kazahstan, Bugarska ili Tajland. Ulagači kupuju CDS-ove nadajući se da bi trošak osiguranja neke ekonomije od bankrota mogao porasti, odnosno da će se njihove ekonomije naći u većim problemima nego što su to u trenutku kupovine. No, kakva je realna vjerojatnost da će jedni ili drugi bankrotirati? Ružno je reći, ja bih svoj novac u ovom času prije staviti na hrvatske CDS-ove.

Hootersice nabacile nekoliko kilograma pa dobile otkaz Američka savezna država Michigan ovih dana 'trenira' zakon koji zabranjuje diskriminaciju na radnome mjestu zbog debljine, a cijeli je slučaj u medijima završio nakon što su dvije kono-

ricama, pokušao je odbaciti optužbe uz objašnjenje da se taj zakon na njih ne bi trebao primjenjivati jer su njihove konobarice 'zabavljačice' koje znaju da moraju dobro izgledati. Objašnjenje im nije pomoglo jer je sudac Peter Maceroni stao na stranu punašnih konobarica i odobrio podizanje tužbe.

barice iz američkog lanca restorana brze hrane zbog takve diskriminacije pokrenule tužbu. Hooters, koji je svjetsku slavu stekao zahvaljujući izazovno odjevenim konobaDObiTnici DAnA (ZSE) Fima proprius +7,88% Konzumn +2,93% Podravka +2,47% Zvečevo +0,96% Ina +0,61% 34 Raste

GUbiTnici DAnA (ZSE) Dioki -6,14% Hoteli Makarska -5,51% IGH -3,53% Uljanik plovidba -1,58% Tehnika -1,29%

9 Nema promjene

21 Pada

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1.107,17 150,30

Prom. 0.11% 0,12%

Sirova nafta 71,87 Prirodni plin 3,95 Zlato 1.240,08 Srebro 18,93 Goveda 99,47

0,93% 2,59% 0,80% 3,09% 0,53%

GALLUP KAŽe

UKRATKO...

Zdraviji su oni koji stanuju bliže svom radnom mjestu Želite li poboljšati kvalitetu svog života, rješenje vam se nalazi na dohvat ruke, potrebno je samo naći posao blizu mjesta stanovanja ili stan blizu posla. Zadovoljstvo životom i zdravlje obrnuto su proporcionalni vremenu koje se svakodnevno provede na putu na posao, zaključak je Gallupova istraživanja. Prema istraživanju, trećini radnika koji putuju više od 90 minuta na posao u posljednjih godinu dana dijagnosticiran je previsok kolesterol ili su imali kronične bolove u leđima i vratu. Također, 30 posto ih ima indeks tjelesne mase (BMI) koji ih svrstava u kategoriju pretilih, a takvih je među onima koji na posao dođu za manje od 20 minuta 24 posto. Putnici na posao su i nesretniji i nezadovoljniji od svojih kolega. Čak 40 posto radnika putnika osjeća umor i razmišlja o problemima od prethodnog radnog dana, a to isto čini samo 29 posto radnika koji na posao dolaze za manje od 20 minuta. D. B.

...Krokodil Dundee utajio porez... Paul Hogan, glumac koji je utjelovio lik Krokodila Dundeeja, ne smije napustiti Australiju zbog optužbi za neplaćanje poreza. Hogan je navodno na računima u poreznim ozama deponirao 36,7 milijuna australskih dolara.

...Agassi daje tri milijuna za školu...

PUT DULJi od 90 minuta izaziva bolove u kralježnici i povišeni kolesterol snimio saša ćetković

Bivša teniska zvijezda Andre Agassi, koji je tijekom karijere osvojio osam Grand Slamova, prikupio je desetke milijuna dolara za gradnju Andre Agassi College Preparatory Academyja u Las Vegasu, a njegova zaklada školu pomaže sa tri milijuna dolara godišnje.

...Rasprava o tečaju ne može bez Kine...

RUKAVicA SKYPeU

Google nudi besplatne telefonske pozive Google je svom sve širem portfelju usluga dodao još jednu - besplatne telefonske razgovore - i tako bacio rukavicu

www.business.hr

Skypeu, koji već godinama drži primat u internetskoj telefoniji. Usluga će biti dostupna putem Googleova email servisa Gmail, i to najprije u Sjedinjenim Američkim Državama, s time da će pozivi upućeni u SAD i Kanadu, i to i na fiksne i na mobilne telefone, biti besplatni, a pozivi u ostale zemlje, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina

i Njemačka, koštat će dva centa po minuti. Iako bi usluga trebala biti dostupna samo u SAD-u, neki međunarodni korisnici prijavili su da je dostupna i njima. No loša je vijest da je zasad objavljeno da će pozivi biti besplatni do kraja godine pa nije isključeno da će ih pružatelji usluge tada početi naplaćivati. Nikolina Rivosechi

Objavu prve procjene BDP-a za drugi kvartal ove godine možete naći na...

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pozvao je članice skupine G20 da zajedno rade na reformi globalnog monetarnog poretka rekavši kako se to ne može napraviti bez Kine, koja ima velike devizne rezerve.