Business.hr broj 709 by Business.hr

BANKE 2

Kamate neće padati ako se prijeti porezom, a nema reformi!

SAVUDRIJA NA MAPI ELITNIH TURISTA 6

Istarski Kempinski u utrci za najbolji biznis hotel

Bankari smatraju da bez strukturnih reformi, uz izazivanje nesigurnosti stalnim izmjenama poreznog sustava, nema pada kamata na dulje vrijeme

PONEDJELJAK 30/8/ 30 30/8/2010 2010

BROJ 709 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NI KRITIKE NE POMAŽU

Tko još treba reći da nije dobro? ke i Bugarske

gori od Rumunjs I: U rezovima ste

■ ROUBIN

NKA: Nažal

■ SVJETSKA BA

govanje i manje balansa slabije tr

g re

■ BROKERI: Zbo

mskoj politici

okret u ekono ost, niste u inili za

ulaga a na burzam

ju sti u javnu potrošn ri g za se ra o M : T STITU ■ EKONOMSKI IN a oduprijeti pritiscim ra o m se r ke u Š : E VNE FINANCIJ ■ INSTITUT ZA JA

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

'Ekomriještenje' tune u uzgoju Europski znanstvenici uspjeli su stvoriti uvjete za mriještenje plavoperajne tune u uzgoju, koriste i se isklju ivo prirodnim metodama, što bi moglo znatno ublažiti pritisak na populaciju te ugrožene riblje vrste.Tako je uspjehom okrunjen trogodišnji istraživa ki projekt koji je EU financirala sa 2,98 milijuna eura

Najniža potpora lanstvu u EU Javna potpora lanstvu u EU u 27 država lanica pala je na najnižu razinu u proteklih 9 godina, pokazalo je Eurobarometrovo ispitivanje javnog mnijenja. Na pitanje je li lanstvo dobro ili loše za njihovu zemlju, 18% izjasnilo se da je loše, u odnosu na 15% lani. Najviše se smanjila potpora u Njema koj i Gr koj

Ponedjeljak 30/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MOŽEMO LI O»EKIVATI JEFTINIJE KREDITE?

Banke: Kamate ne e padati ako se prijeti porezom, a nema reformi! Nakon što je Hrvatska poštanska banka osim dokapitalizacije najavila i smanjenje aktivnih kamata, postavilo se pitanje je li takav potez banke u državnim rukama dovoljne težine da izazove reakciju velikih poslovnih banaka u Hrvatskoj u vidu daljnjih smanjenja kamatnih stopa na tržištu. Iz ve ih banaka odgovaraju da ve dulje vrijeme smanjuju aktivne kamate i da taj potez HPB-a zapravo dolazi sa zakašnjenjem. Osim toga, bankari smatraju da bez strukturnih reformi, uz izazivanje nesigurnosti stalnim izmjenama poreznog sustava, nema pada

kamata na dulje vrijeme.

Iskustvo PBZ-a

Iz Privredne banke Zagreb podsje aju da je jedina me u bankama u zemlji koja ve više od dvije godine nije pove avala kamatne stope svojim klijentima na kredite u otplati ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu. "Tom svojom odlukom Banka se odrekla velikog dijela prihoda i olakšala je svojim klijentima podnošenje tereta krize i posljedica recesije", tvrde u PBZ-u, dodaju i da e daljnje kretanje kamatnih stopa prije svega ovisiti o regulatornom okviru i situaciji na tržištu.

VELIMIR ŠONJE

Pad je ve prisutan Velimir Šonje, analiti ar Arhivanalitike koji za Hrvatsku udrugu banaka radi mjese ne analize, smatra da je trend smanjivanja kamatnih stopa ve profiliran. "Kamatne su stope dosegnule maksimum u zadnjem kvartalu 2009. i od tada primje ujemo njihov blagi pad. Mislim da e se takav trend nastaviti, a možda ak i poja ati, ako ne bude uveden poseban porez na aktivu banaka".

ANTON STAR»EVI , glavni ekonomist RBA: 'Stvaranjem nesigurnih situacija stanje se ne e poboljšati' ARHIVA B.HR

U Erste banci kažu da su sredinom srpnja smanjili kamatne stope na ve inu modela novoodobrenih gotovinskih kredita u prosjeku za 1,1 postotni bod. Promjena se odnosila na modele gotovinskih kredita sa i bez statusa klijenta, sa i bez jamaca, sa i bez garantnog pologa, modele uz policu osiguranja te modele s ostatkom vrijednosti. Anton Star evi , glavni ekonomist Raiffeisen

banke, kaže da izazivanje nesigurnosti poput najave poreza na aktivu banaka pove ava averziju banaka i ostalih investitora prema preuzimanju rizika. "Ako se ve i odlu e na rizi ni plasman, banke e ukalkulirati prijetnju pove anja cijene izvora financiranja u ukupnu cijenu kredita, dok god se ne otkloni takva prijetnja", kaže Star evi . Smatra da pad kamatnih stopa podrazumijeva prethodno stvaranje uvjeta za

se !

biser dana

brojka

››

Ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vrši pritisak na politiku i njezine odluke u jednoj nezavisnoj državi

16,4 posto iznosila je u srpnju stopa registrirane nezaposlenosti, prema 16,6 posto u lipnju

vilim ribić, predsjednik matice hrvatskih sindikata, o kritici Svjetske banke na Vladin rebalans proračuna

pad, a to su: smanjenje rizika hrvatskog tržišta kao preduvjet za smanjenje cijene izvora financiranja banaka i smanjenje prosječnog rizika klijenata kao posljedica oporavka gospodarstva. "U tom će se slučaju prvo smanjivati kamatne stope na kreditiranje obrtnog kapitala poduzeća jer oporavak u početnoj fazi podrazumijeva sporiji rast plaća od rasta produktivnosti, što tvori veću akumulaciju dodatne vrijednosti kod poduzetnika. Na tome se zasniva povećanje investicija u sljedećoj fazi gdje se stvaraju uvjeti za održivi rast", kaže Starčević. Od navedenih elemenata za kalkulaciju cijene kredita Starčević ni za jedan ne predviđa brzo i znatno smanjenje. Kaže da su tržišne kamatne stope na najnižim razinama za kunske i za inozemne valute.

Prevelik rizik

Nakon rebalansa proračuna hrvatski rizik može se samo povećavati, rizičnost klijenata u produženoj recesiji također, težnja banaka za ekspanzijom kredita u tim je uvjetima nestala, a jedino je moguće daljnje smanjivanje cijene regulacije. Veće korištenje modela državnog preuzimanja dijela rizika klijenata također je ograničenog dometa. "Drugim riječima, nema osnove za znatnije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provođenja strukturnih reformi koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva", zaključuje Starčević.

ante pavić

uvodnik

Deplasirana mantra ‘recite kome da smanjim prihode’

››

Neću plaće, neću mirovine. No, banci primjerice nije potreban pristanak klijenta da mu iznenada, okrutno, smanji minus na tekućem računu ako su mu se smanjila primanja

igor medić igor.medic@business.hr

ecite kome da smanjim" već je dulje vrijeme odgovor predsjednice Vlade Jadranke Kosor na pitanja zašto izostaju odlučne reforme i smanjenja javne potrošnje. Posljednji takav primjer dogodio se u subotu u Vrbovcu kada je zamoljena za komentar negativne ocjene Svjetske banke o najnovijem, 15. po redu rebalansu proračuna u posljednjih 10 godina.

pokušaVajući miNorizirati negativnu ocje-

nu Svjetske banke o rebalansu, o čemu je Business.hr prvi izvijestio, Kosor je rekla kako ga ne može komentirati jer ne zna tko ga je potpisao i jer su ocjene nejasne. Sve to poručila je uoči ovotjednoga sastanka s predsjednikom Svjetske banke, kada bi stvari trebale postati jasnije. Premijerka će vjerojatno i tom prilikom reći kako "nitko ne dopušta da se reže njemu" te da oni koji traže smanjenja trebaju predložiti otkuda da se počne. Jer, rezanja subvencija za poljoprivredu znače traktore na ulicama i cestama, smanjenja plaća u javnom sektoru znače odgodu početka školske godine ili

foto mehkek/cropix

još gore, štrajk liječnika, smanjenja mirovina znače udar po najugroženijima što je također izrazito nepopularno, čak i ako umirovljenici ne izađu masovno na ulice. Opravdanje je dakle jednostavno - bih, ali ne smijem, jer mi ne daju.

No, fuNkcija premijera, politički najutjecajni-

je osobe u državi, daje moć da se neke stvari provedu i bez pristanka različitih interesnih skupina, a u cilju šire koristi društva. U tom smislu pita-

nje "a kome da smanjim kada nitko ne pristaje" postaje deplasirano. Banci primjerice nije potreban pristanak klijenta da mu iznenada, okrutno, smanji minus na tekućem računu ako su mu se smanjila primanja. Premijerka stalno ponavlja da ne može smanjivati plaće i mirovine - i u pravu je jer to ne bi bilo humano. U kontekstu smanjivanja javnih i državnih službi ne bi bilo pametno ni smanjiti plaće ili broj zaposlenih liječnika, medicinskih

sestara, učitelja, vatrogasaca, policajaca, sveučilišnih profesora. Međutim, koliko u državnoj upravi postoji "viših stručnih referenata za analizu učinaka tog i tog"? Koliko još postoji takvih i sličnih titula i fantomskih agencija koje su poreznim obveznicima toliko nejasne i apstraktne, a ipak moraju plaćati za njihovo postojanje? Ne bi li rezovi besmislene birokracije bili sasvim dobar početak i odgovor na pitanje odakle početi?

tema 4-5

OPET NEMA ZAOKRETA Svjetska banka u komentaru Busin prora una nije iskorišten za promjenu ekonomske politike i sm

Svjetska banka: O reforme, hrvatsk Prihva anje Programa gospodarskog oporavka u travnju 2010. godine, koji je podržala i Svjetska banka, bilo je sa zadrškom jer se ekala njegova realizacija, koja je nažalost izostala. O ekivala se reforma u socijalnom sektoru, subvencijama i javnoj upravi te smanjenje javne potrošnje "Pove anje manjka konsolidirane op e države sa 2,7 na 4,5 posto BDP-a kre e se u suprotnom smjeru od ostalih zemalja u Europi koje pokušavaju konsolidirati svoje javne financije, jer je cijena kapitala sve ve a, a dugogodišnje ranjivosti, koje uklju uju i visinu javnog duga, prešle su razine održivosti", komentar je rebalansa prora una Svjetske banke za Business.hr. Iz Svjetske banke, iji ured u Hrvatskoj vodi Andras Horvai, upozoravaju

da je rebalans prora una za 2010. godinu bio prilika za zaokret u vo enju ekonomske politike, za kreiranje povoljnog investicijskog okruženja te temelj za gospodarski oporavak. No, upozoravaju, prilika da se smanji potrošnja u ovom rebalansu prora una nije iskorištena.

Program oporavka

Prihva anje Programa gospodarskog oporavka u travnju 2010. godine, koji je podržala i Svjetska banka, izazvalo je pozitivne

reakcije tržišta, ali sa zadrškom jer se ekala provedba navedenih mjera. U Svjetskoj banci podsje aju da se o ekivala reforma u socijalnom sektoru, u subvencijama i javnoj upravi te smanjenje javne potrošnje. Uspore uju i Hrvatsku sa sli nim zemljama, javna potrošnja oko 47 posto BDP-a i porezno optere enje oko 40 posto BDP-a i dalje su na visokoj razini. "Hrvatska nije jedina zemlja koja ima teško a s uravnoteženom me uge-

SINDIKATI

neracijskom i me usektorskom (pre)raspodjelom javnih resursa. Visok i rastu i javni dug sa znatnim troškom novog zaduživanja, koji premašuje nominalni rast BDP-a, trebali su biti uvjerljivi argumenti za uravnoteženjem razli itih zahtjeva i pozicija. Sljede a prilika za vjerodostojan zaokret u vo enju ekonomske politike bit e prora un za 2011. - 2013. i nadamo se da e se ta prilika iskoristiti", zaklju uju u Svjetskoj banci. Na kritiku se ovaj vikend

žestoko obrušila premijerka Jadranka Kosor odbivši komentirati upozorenje Svjetske banke jer se ne zna tko ga je potpisao. (?!)

Neka kažu

‘Ne znamo na što to misli netko iz te institucije. Ako misli da smo trebali smanjivati mirovine i npr. sve izdatke za nezaposlene ili za socijalno najugroženije, onda to treba jasno re i, pa emo im na to odgovoriti’, odgovorila je uvrije ena premijerka. Josip Jagi

POZIV MEDIJIMA

‘Svjetska banka vrši pritisak na Vladu’

Treba nam optimizam, dajte svoj doprinos!

"Ne udi nas što Svjetska banka iznosi mišljenje o ekonomskim posljedicama ovoga rebalansa i pritom ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugeriraju i raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i obi nih ljudi, a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama sukladno mantrama koje više ne prolaze ni u zemlji njezina sjedišta", reagirao je na kritiku rebalansa SvjetVILIM RIBI , predsjedske banke predsjednik Velikog vije a MHS-a Vi- nik Velikog vije a Matice lim Ribi . hrvatskih sindikata Prvog sindikalista javne uprave koji je u rebalanSNIMIO SAŠA ETKOVI su uspio održati visoku razinu prava svojih lanova mu i i tajming istupa Svjetske banke. "Svjetska banka pokušava utjecati na unutarnja pitanja hrvatskog društva ex ante, a ne kao što je to dosad bio slu aj ex post, kao analiti ar ekonomskih zbivanja, što je poželjno i prihvatljivo ak i kada ta zbivanja promatra iz uskog neoliberalnog koncepta." MHS smatra da "takvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vrši pritisak na politiku i njezine odluke u jednoj nezavisnoj državi".

Vlada radi na velikom projektu vezanom uz investicije, odnosno uklanjanje prepreka za ulaganje u Hrvatsku, otkrila je u nedjelju predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor nakon što je obišla štandove izlaga a na varaždinskom Špancirfestu. "O ekujem da e u Hrvatskoj svatko odraditi svoj dio posla, naro ito kad se govori o ulaganjima, od lokalne samouprave naviše, a Vlada je na prvom JADRANKA KOSOR, mjestu. No, Vlada sluša što govore poduzetnici. predsjednica Vlade Tako smo uspjeli smanjiti parafiskalne namete za FOTO ŠVOGER/CROPIX gospodarstvo, no o tome se ne govori. Trebalo bi govoriti o onima koji odli no posluju i u ova vremena, kao što su tvrtke u drvnoj industriji koju je Vlada pomogla radi izlaska iz krize. Da se može poslovati pokazuju i obrtnici na štandovima, a to poru uje i cijeli Špancirfest, koji zra i upornoš u i optimizmom, što nam treba", rekla je predsjednica Vlade, pozvavši medije da daju doprinos stvaranju povoljnije poduzetni ke klime. Napomenuvši da je HUP-u predložila objavljivanje 19.000 tvrtki koji nemaju nijednog zaposlenog, a generator su više od 12 milijardi kuna duga, Kosor je ustvrdila da je Vlada odradila svoj dio posla kada je u pitanju nelikvidnost. I. Kruhoberec

Business.hr-u upozorava hrvatsku vladu da rebalans e i smanjenje javne potroĹĄnje, premijerka Kosor zate ena

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

: OÄ?ekivali smo ski dug nije odrĹživ ANDRAS HORVAI, voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj SNIMIO HRVOJE KNEZ

UPOZORENJE KATARINE OTT I DUNJE BEĹ IZ IJF-a

Ĺ uker se mora oduprijeti pritiscima politi ara ili dati ostavku! esti rebalansi karakteristi ni su za nerazvijene zemlje, a istraĹživanje pokazuje da se Hrvatska nalazi u druĹĄtvu Nepala, Kenije, Zimbabvea, Ugande, Nigerije, Sudana, Haitija, te Rumunjske, Srbije i Bugarske U proteklih 11 godina Hrvatska je imala ak 14 rebalansa drĹžavnog prora una u kojima su redovito pove avani rashodi ak i kada su smanjivani prihodi. Konkretno, u razdoblju od 1999. pa do 2009. nije bilo ni jedne godine bez rebalansa, upozoravaju autorice Dunja BeĹĄ i Katarina Ott iz Instituta za javne financije (IJF). Indikativno je pri tom, primje uju autorice, kako su u pravilu u godinama parlamentarnih izbora pove avani rashodi za zaposlene i socijalne naknade, ime se alu- KATARINA OTT, dira kako su vladaju e strukture namjerno pove avale ravnateljica Instituta deficit radi kupovanja naklonosti bira a. SNIMIO HRVOJE DOMINI esti rebalansi, kako se nazivaju izmjene prora unskih iznosa, odnosno njihovo smanjivanje ili pove avanje s obzirom na plan prora una za odre enu godinu, karakteristi ni su za nerazvijene zemlje, pa se tako u istraĹživanju kao primjer navode Nepal, Kenija, Zimbabve, Uganda, Nigerija, Sudan, Haiti, te Rumunjska, Srbija, Bugarska, Makedonija i, naravno, Hrvatska. IstraĹživanje IJF-a nastalo je uo i posljednjeg, 15. rebalansa drĹžavnog prora una koji se joĹĄ nazivao i "light" - u slobodnijem prijevodu mlakim - budu i da se nije iĹĄlo s toliko najavljivanim bolnim rezovima jer su rashodi pove ani za joĹĄ 900 milijuna kuna. Autorice upozoravaju kako esti rebalansi drĹžavnog prora una te velika pove anja i smanjenja prihoda, rashoda i deficita upu uju na nerealno planiranje i nedovoljno vo enje ra una o realnim gospodarskim kretanjima. Planeri prora una, ali i ministar financija, stoga bi morali biti u stanju oduprijeti se pritiscima politi ara jer je u njihovim rukama drĹžavna riznica iz koje se obavljaju sva pla anja pa bi ministar morao gr evito braniti doneseni prora un. Ako je u Vladi u tome onemogu en, uvijek mu preostaje mogu nost ostavke, poru ile su autorice studije. Igor Medi

REAKCIJA BROKERA

I rebalans krivac za sumorno stanje na burzi Prve reakcije na rebalans doĹĄle su i iz krugova brokera. "ProĹĄlotjedni rebalans drĹžavnog prora una i najnoviji podatak o BDP-u ukazuju na prili no sumornu sliku doma eg gospodarstva, ĹĄto je jedan od glavnih razloga zaĹĄto se na doma em trĹžiĹĄtu kapitala investitori uglavnom drĹže po strani. Iz dugotrajne letargije doma e trĹžiĹĄte mo i e izvu i jedino utjecaji sa svjetskih burzaâ&#x20AC;?, rekao je Dalibor Balga , analiti ar odjela Ekonomskih istraĹživanja Hypo-Alpe-Adria banke.

DALIBOR BALGAÂť, analiti ar Hypo banke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

tema 6-7

SAVUDRIJA NA MAPI ELITNIH TURISTA Kempinski Adria ušao je u izbor 'Najbolji biznis hoteli 2010.' uglednih časopisa W

Kempinski u utrci za najbolji biznis hotel Od 40 hotela u izboru Wallpapera i Fortunea ugledni svjetski poslovnjaci izabrat će 10 najboljih na svijetu za ovu godinu. Istarski Kempinski jedan je od samo osam europskih luksuznih hotela koji se natječu u izboru, a šanse ima, smatraju u hotelu, ako poslovnjaci Savudriju ocijene kao sljedeću hit destinaciju Među 40 hotela nominiranih za natječaj 'Najbolji biznis hoteli 2010.', prema izboru uglednih časopisa Wallpaper i Fortune (oba u vlasništvu američke medijske grupacije Time Warner), našao se i istarski hotel Kempinski Adriatic otvoren prije godinu dana u Savudriji.

Najveći broj u Americi

Na popisu, objavljenom na internetskoj stranici poznatog časopisa za dizajn, putovanja, medije, modu i zabavu Wallpaper, pored prvog hrvatskog Kempinskog nalazi se Grand hotel Kempinski u slovačkim Visokim Tatrama. Osim njih, za titulu najboljih biznis hotela natječe se još osam hotela iz Europe, 16 iz Sjeverne i Srednje Amerike, osam s Bliskog istoka i iz Afrike te

šest hotela iz Azije i Oceanije. Organizatori natjecanja okupili su žiri sastavljen od jedanaest poslovnjaka iz različitih branši koji mnogo putuju pa mogu lako procijeniti kvalitetu usluge i ponude u pojedinim hotelima. Oni će između 40 kandidiranih odabrati 10 najboljih hotela, a izbor neće biti lak, piše Wallpaper, jer se u krizna vremena hoteli svim sredstvima bore za naklonost gostiju. Iz toga je proistekao i jedan pozitivan trend, a to je polagano nestajanje granice između biznis hotela i resorta. "U borbi za gosta resort hoteli ojačali su specifične usluge za biznismene, a poslovni hoteli više pažnje posvećuju dizajnu i mogućnostima razonode

ili opuštanja. Također, svi žele biti ekološki svjesni, ali i svaki hotel nastoji ponuditi nešto ekstra što ga izdvaja od drugih", navodi Wallpaper.

Već tri priznanja

Među prednostima koje poslovnjacima nudi Kempinski Adriatic ističu se mogućnost transfera od aerodroma do hotela brodom ili helikopterom, konferencijska sala za 320 gostiju, hotelski biznis centar koji može primiti do 250 ljudi i novi konferencijski centar u marini. "Nismo očekivali da ćemo već u prvoj godini poslovanja primiti tri važna priznanja, a jedno je od njih nominacija u Wallpaperu. Zanimljivo je da su u obzir uzeti mali gradski hoteli, resorti lako dostupni zra-

koplovom, novootvoreni luksuzni hoteli, povijesna etablirana zdanja te suvremeni, luksuzni hoteli u destinacijama koje će tek postati hit. Mislim da se naš hotel može smjestiti u zadnju kategoriju", kaže Lena Sviličić, glasnogovornica istarskog Kempinskog. Gosti međunarodnog portala za rezerviranje putovanja Venere.com okitili su istarski Kempinski titulom 'Top Quite hotela' jer odiše opuštajućom atmosferom. Osim toga, američki lifestyle magazin Elite Traveler uvrstio je crni predsjednički apartman hotela (ime je dobio po legendarnom istarskom vampiru Jure Grando) među 101 najekskluzivniji 'Top Suite' na svijetu.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

ŽIVOPISNI ŽIRI

Poslovnjaci biraju Među članovima žirija Wallpapera koji će odabrati najbolje među najboljim poslovnim hotelima su američki odvjetnik Stephen Susman, finski dizajner Harri Koskinen i britanski dizajner John Barratt, kreatori specijalnih kozmetičkih pro-

BROJNI SADRŽAJI hotela Kempinski Adriatic donijeli su mu titulu 'Top Quite hotela' u izboru portala za rezerviranje putovanja Venere.com, a američki lifestyle magazin Elite Traveler uvrstio je crni predsjednički apartman hotela među 101 najekskluzivniji 'Top Suite' na svijetu

Adriatic, hotel otvoren prije godinu dana u Savudriji, pisa Wallpaper i Fortune

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

Lista hotela za izbor 'Najboljih biznis hotela 2010.' Europa - Kempinski hotel adriatic, savudrija, Hrvatska - augustine, Prag, Češka - soho house berlin, berlin, Njemačka - Kameha Grand, bonn, Njemačka - Louis, München, Njemačka - Palazzina Grassi, venecija, Italija - Mandarin Oriental, barcelona, Španjolska - Grand hotel Kempinski, strbske Pleso, Slovačka - Dean street Townhouse, London, Velika Britanija - shoreditch rooms, London, Velika Britanija Sjeverna i Srednja Amerika - Fairmont Pacific rim, vancouver, Kanada - boca Chica, acapulco, Meksiko - ames hotel, boston, SAD - Xv beacon, boston, SAD - ritz-Carlton, Charlotte, SAD - elysian, Chicago, SAD - The Wit, Chicago, SAD - aloft Downtown, Dallas, SAD - The villa by barton G, Florida, SAD - W hollywood, hollywood, SAD - sorella Citycentre, houston, SAD - ace hotel, new York, SAD - Crosby street hotel, new York, SAD - The Mark, new York, SAD - andaz san Diego, san Diego SAD - The Jefferson, Washington DC, SAD

››

Bliski istok/Afrika - Mamilla hotel, Jeruzalem, Izrael - sankara nairobi, nairobi, Kenija - Le Gray, beirut, Libanon - La Mamounia, Marrakech, Maroko - Park hyatt, Jeddah, Saudijska Arabija - Taj Cape Town, Cape Town, JAR - The Yas hotel, abu Dhabi, UAE - armani hotel, Dubai, UAE

LENA SVILIčIć, PR menadžerica u hotelu Kempinski Adriatic

Azija/Oceanija - Crown Metropol, Melbourne, Australija - Grand Gyatt, Macau, Kina - The Peninsula, Šangaj, Kina - The PuLi hotel and spa, Šangaj, Kina - The upper house, Hong Kong - Capella, Singapur

biraju najbolje biznis hotele izvoda, newyorški dvojac Andrew Goetz i Matthew Malin te Giorgio Guidotti, koji je u MaxMari zadužen za cjelokupni PR kompanije pa živi na relaciji Milano - New York - Reggio Emilia. Tu su i poznati francuski chef

Jean-Georges Vongerichten, koji uglavnom kulinari u SADu, i američki novinar Peter Greenberg, proslavljen, među ostalim, svojim putopisnim reportažama. U žiriju su i tri uspješne poslovne žene. Lady Linda Wong

Davies predsjednica je fondacije KT Wong za promicanje kineske kulture, Heather Cho članica je uprave korejske aviokompanije Korean Air, a Holly Hotchner direktorica u Museum of Arts and Design na Manhattanu.

Sva su priznanja u skladu s našim motom - od dobrog do najboljeg arhiva business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

U srPNjU Novi PAD

industrijska proizvodnja 1,8 posto manja

Zagreb. Industrijska proizvodnja prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku nastavila je i u srpnju negativni trend, no stopa pada ublažena je na 1,8 posto. Mjesečna stopa promjene izračunata iz desezoniranih indeksa pokazuje rast od 3,6 posto, čime je prekinut pet mjeseci dug negati-

van trend na mjesečnoj razini. U prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje lani zabilježila je pad od 2,2 posto. "Nastavak pada posljedica je slabe domaće potražnje te negativnih trendova u gospodarstvu, dok inopotražnja nije dovoljna da bi sama preokrenula negativan trend jer hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano. Prema kraju godine očekujemo blagi oporavak i umjerene pozitivne stope rasta", komentiraju analitičari Raiffeisen banke. D. B.

'U zadnjem kvartalu moguć novi pad BDP-a' KriZi Nije KrAj U drugom kvartalu, pokazao je preliminarni podatak o kretanju BDP-a, pad BDP-a iznosio je 2,5 posto, identično kao na početku godine. U trećem tromjesečju analitičari vide blagi oporavak, ali upozoravaju minus bi se mogao vratiti na kraju godine Državni zavod za statistiku objavio je preliminarni podatak o kretanju bruto domaćeg proizvoda u drugom ovogodišnjem tromjesečju prema kojem je hrvatsko gospodarstvo ponovo potonulo, i to po stopi 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To znači da nije bilo poboljšanja u odnosu na prvi kvartal ove godine, kada je zabilježen identičan minus.

rezultat očekivan

"Pad u drugom tromjesečju pokazuje da nema znatnijih promjena u komponentama BDP-a, osim što je pad osobne potrošnje ublažen, a pad investicija ubrzan", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja slaže se kako je rezultat drugog kvartala očekivan. "Prva procjena pada BDP-

Promjena BDP-a u drugom kvartalu (%)

Belgija Bugarska Češka Njemačka Estonija Grčka Španjolska Francuska Italija Litva Mađarska Nizozemska Austrija Portugal Slovačka Švedska Velika Britanija SAD

2,2 -1,5 2,2 3,7 3,5 -3,5 -0,2 1,7 1,1 1,1 0,1 2,1 2,0 1,4 4,9 3,6 1,7 1,6

BDP-a nije veći, zaslužna je prilagodba domaće potražnje, koja je izazvala pad potražnje za uvozom pa neto izvoz u konačnici pozitivno djeluje na BDP.

Pomogao manji uvoz a je manje-više u okviru očekivanja, a najviše su na pad utjecali pad slabe potrošnje i nastavak pada industrijske proizvodnje", komentirao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja. Nešto pesimističniji u komentaru bio je Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. "Iako je pad na razini iz prvog kvartala, on ipak ne

odražava stvarnu sliku jer industrijska proizvodnja bilježi daljnji pad. I dok su druge zemlje istočne i središnje Europe zabilježile dvoznamenkaste stope rasta industrijske proizvodnje, u nas je u drugom tromjesečju pala otprilike 4,5 posto. Usto, u nas po dvoznamenkastim stopama padaju investicije, a potrošnja je u drugom tromjesečju pala oko 2 posto. Da pad

Primjerice, pokrivenost robnog uvoza izvozom veća je za otprilike 10 postotnih bodova u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no to nije rezultat nekih ekonomskih politika nego čisto spontano djelovanje", upozorava Stojić. I nakon ovih podataka Stojić ostaje pri procjeni da će u cijeloj ovoj godini domaće gospodarstvo pasti oko dva posto. Moguće je, kaže, da će u trećem tromje-

hrvoje stojić, analitičar Hypo banke, ne očekuje plus ove godine Snimio hrvoje dominić

sečju BDP zabilježiti blagi rast zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, no moguć je i ponovni pad gospodarstva u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. Šantić u drugoj polovici godine očekuje blagi, 0,5postotni rast gospodarstva, no u cijeloj 2010. očekuje pad BDP-a 1,4 posto. U 2011. godini pak očekuje rast gospodarstva 1,5 posto. I Šaravanja je optimističniji od Stojića. "Uvjeren sam da sličnu brojku nećemo vidjeti u trećem kvartalu, a eventualni pad BDP-a, u slučaju da do njega uopće dođe, bit će puno, puno manji", tvrdi on. Darko Baniček

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

'PLANINARSKI DOM'

Hebrang nije zastrašio Vidoševića

Zagreb. Više od dva mjeseca prošlo je od novinarskog otkrića kako je šef Hrvatske gospodarske komore i nesuđeni hrvatski predsjednik Nadan Vidošević svoje velebno imanje vrijedno 10 milijuna kuna u zaseoku Hlevci kod Skrada prijavio kao planinarski dom, a da dosad ništa po tom pitanju nije

PROSJEČNA PLAĆA 5415 KUNA

Zaposlenost veća nego lani

Broj nezaposlenih u srpnju 2010. u odnosu na lipanj 2010. pao je 1,1 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti u srpnju 2010. iznosila je 16,4 posto Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2010. iznosila je 5415 kuna, što je nominalni rast 2,6 posto, a realni 2,7 posto u odnosu na svibanj 2010, objavio je Državni zavod za statistiku.

Ipak povećanje

Prosječna plaća za lipanj 2010. u odnosu na isti mjesec prethodne godine tako je nominalno viša 0,8 posto, a realno 0,1 posto. Gledano prema djelatnostima, najveće plaće, 19 posto više od republičkog prosjeka, bile su u sektoru popravka i instaliranja strojeva i opreme, zatim u telekomunikacijama, 7 posto iznad prosjeka, u znan-

stvenoj i tehničkoj djelatnosti i ostalom. Što se pak tiče zaposlenosti u srpnju 2010. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.166.718 osoba i u odnosu na lipanj 2010. porastao je 0,3 posto. U odnosu na isti lanjski mjesec, kada je u pravim osobama bilo zaposleno 1.211.085 osoba, to je 44.367 osoba više.

učinjeno. Temu je aktualizirao HDZ-ov Andrija Hebrang rekavši prilikom prošlotjedne saborske rasprave o rebalansu kako će ministar financija Ivan Šuker Vidoševiću naplatiti porez. Hebrang je dodao kako porezni inspektor treba utvrditi je li to zdanje s vinskim podrumom, teretanom, skijalištem i teniskim terenima u kojemu je gostima zabranjen dolazak, a koje je usto sagrađeno izvan građevinske zone, zaista planinarski dom. Vidoševića, međutim, Hebrangove prijetnje pretjerano ne uznemiravaju. "Sve

je napravljeno u skladu s propisima te se uredno podmiruju sve vrste obveza", kazao je kratko za Business.hr. Hebrang, koji kaže kako za vikendicu koju posjeduje plaća 1700 kuna, našalio se kako će predložiti Vladi da je proglasi nacionalnim parkom. Jutarnji list svojedobno je pisao kako je Vidošević za spornu zemlju dao 600 tisuća, a 29.000 kuna platio je porez državi. Hebrang pak poziva poreznu inspekciju da ustvrdi vrijednost imanja te odredi adekvatan porez. B. Suvajac

Snimio HRVoJE Dominić

Cijene kao slov a plaće 230 eur BOSANSKE PLAĆE VEĆE OD SRPSKIH U Hrvatskoj i BiH od 2008. do svibnja ove godine prosječne neto plaće porasle su za 20-ak eura, u Sloveniji i Crnoj Gori 50-ak eura, a u Makedoniji 'čitavih' 65 eura. Prosječne neto plaće u tom su razdoblju pale jedino u Srbiji (-55 eura), Mađarskoj (-14 eura) i Rumunjskoj (-6 eura) podatke o razini cijena hrane, pića i duhana u 37 europskih država u prošloj godini, a Raiffeisen Consulting kretanje plaća u osam regionalnih država u okruženju Hrvatske. I premda se na temelju objavljenih podatka još uvijek ne mogu donositi zaključci o tome kako je stanovništvo pojedinih zemalja prošlo kroz krizu i recesiju, ipak se naziru trendovi koje će potvrditi ili demantirati podaci o ovoj i početku sljedeće godine kad se očekuje da će se sve ili gotovo sve europske i države u regiji opet početi gospodarski razvijati.

Sezonci dižu statistiku

Broj nezaposlenih u srpnju 2010. u odnosu na lipanj 2010. pao je 1,1 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti u srpnju 2010. iznosila je 16,4 posto. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja 2010. godine u Zavodu su evidentirane 282.792 nezaposlene osobe, odnosno 3048 osoba (1,1 posto) manje nego prethodni mjesec, a 34.206 osoba (13,8 posto) više nego u srpnju 2009. godine. I. M.

NADAN VIDOšEVIĆ, predsjenik HGK: 'Sve je u skladu s propisima'

Otkad je većina europskih zemalja počela izlaziti iz krize i recesije, analitičari i statističari učestalo su počeli objavljivati analize i podatke kojima nastoje zabilježi-

ti "ožiljke" koje su kriza i recesija ostavile na standardu stanovništva u pojedinim zemljama. Uz redovite statističke izvještaje, primjerice, Eurostat je nedavno objavio

Krizna sudbina

Prema objavljenim podacima o prošloj i prvoj polovici ove godine, hrvatski građani uglavnom su podijelili "kriznu sudbinu" stanovniš-

POČELA KAMPANJA

Sladorana pregovara o uvozu još repe

Županja. U županjskoj Sladorani, čiji je većinski vlasnik virovitička Tvornica šećera Viro, u petak je označen početak 64. kampanje prerade šećerne repe tijekom koje će Sladorana preraditi oko 550.000 t šećerne repe i proizvesti oko 80.000 t šećera. Sladorana pregovara o uvozu dodatnih količina še-

ćerne repe, čijom preradom bi ovogodišnja proizvodnja dosegnula 95.000 tona šećera, kazao je predsjednik Uprave Sladorane Luka Burilović. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da se očekuje da Hrvatska u pregovorima o ulasku Hrvatske u EU uskoro zatvori i poglavlje 11. Poljoprivreda, u sklopu kojega je ostalo ispregovarati kvote za izvoz šećera. Uvjeren je da će se uspjeti da se u određivanju referentnog petogodišnjeg razdoblja izuzme po Hrvatsku nepovoljna, sušna 2003. H

ovenske, ura manje tva svojih regionalnih susjeda. I u Hrvatskoj su neto plaće u prošloj i prvoj polovici ove godine stagnirale ili minimalno rasle kao što je to uglavnom bio slučaj i u susjednim zemljama. Tako su u Hrvatskoj i BiH od 2008. do svibnja ove godine prosječne neto plaće porasle za 20-ak eura, u Sloveniji i Crnoj Gori za 50-ak eura, a u Makedoniji za "čitavih" 65 eura. Prosječne neto plaće u tom su razdoblju pale jedino u Srbiji (-55 eura), Mađarskoj (-14 eura) i Rumunjskoj (-6 eura). Osim pada prosječnih neto plaća, Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj zajedničko je i da su se krizi i recesiji suprotstavile uz pomoć MMF-a, a uvjet za dobivanje njegovih povoljnijih kredita za održavanje stabilnosti nacionalnih financija bilo je dvogodišnje zamrzavanje mirovina i plaća u javnom sektoru, ali i njihovo smanjivanje ako zamrzavanje nije bilo dovoljno. U tim zemljama očekuju da će im se krizno smanjivanje plaća vratiti dobrim u postrecesijskom razdoblju. Nadaju se, naime, da će zbog niže cijene rada biti atraktivniji za strana ulaganja na koja svi u regiji računaju kao na generatore njihova postkriznog gospodarskog uzleta. Uz to što su kao većina

neto plaća u susjedstvu stagnirale, hrvatske neto plaće svojom su visinom zadržale uvjerljivo drugo mjesto u regiji, iza slovenskih, slično kao što je hrvatski BDP po stanovniku 2008. godine bio odmah iza slovenskog. Hrvatski je BDP po stanovniku gotovo identičan mađarskom, a hrvatske su plaće od mađarskih bitno veće.

Niže plaće - niže cijene

Istodobno Eurostatovi podaci o razini cijena hrane, pića i duhana (obuhvaćeno ukupno oko 500 proizvoda) pokazuju da su hrvatske cijene uz bok slovenskima te da se kreću oko prosječne razine cijena u članicama Europske unije (plus/minus 10 posto, osim duhana). I u ostalim zemljama regije cijene hrane, pića i duhana slijede visinu prosječnih neto plaća - tamo gdje su plaće manje i razina cijena je niža. Srbija, Makedonija i Rumunjska imaju najmanje prosječne neto plaće, ali su im i cijene hrane, pića i duhana najniže u regiji i uglavnom su za trećinu niže od europskog prosjeka. Mađarska, BiH i Crna Gora i razinom cijena hrane, pića i duhana, kao što je to slučaj i s plaćama, smjestile su se između Slovenije i Hrvatske. Zoran Daskalović

'AFERA MESO'

Čobanković: Meso u EU nema rok trajanja

LUKA BURILOvIć, predsjednik Uprave Sladorane Snimio HRVoJE Dominić

Županja. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković izjavio je u petak da su za njega "priče koje su se ovih dana pojavile u medijima o upitnoj kvaliteti mesa nestvarne". "Naši objekti za preradu mesa imaju odobrenje za izvoz u EU i SAD, a neki objekti za proizvodnju hrane za NATO, i to su sve područja s najvi-

šim standardima", podsjetio je, dodajući kako je većina objekata prošla proces akreditacije. Podsjetio je da je Hrvatska u pregovorima o pristupanju EU završila i pregovore o poglavlju 12. koje se odnosi na sigurnost hrane i veterinarsku i fitosanitarnu zaštitu te ga zatvorila. "Uspostavljen je isti sustav i ista pravila kao u zemljama EU", rekao je Čobanković te dodao da meso u EU "nema rok trajanja, nego mora biti zdravstveno ispravno". H

Prosječne neto plaće u regiji, u eurima 2005. BiH Hrvatska Mađarska Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija Makedonija

276 591 416 213 204 210 736 -

2006.

2007.

299 628 421 246 245 260 773 -

330 660 455 337 312 347 834 -

2008. 384 717 486 415 348 40 900 263

2009. 404 724 443 463 326 337 930 -

05. 2010. 406 727 472 465 342 326 957 328

Izvor: Raiffeisen Consultinga i nacionalni statistički uredi

Usporedne cijene hrane, pića i duhana u regiji u 2009. godini u odnosu na prosjek EU-27 hrana i sokovi EU-27 BiH Hrvatska Mađarska Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija Makedonija

100 77 94 79 79 66 70 96 52

kruh i pecivo 100 68 99 71 69 61 61 101 48

meso

100 77 87 72 76 58 66 91 51

mlijeko, alkohol duhan sir i jaja 100 79 96 89 82 93 81 101 60

100 97 110 84 95 70 90 102 69

100 33 67 51 30 47 30 65 30

BDP po stanovniku 2008. 100 30 63 64 43 45 37 86 35 Izvor: Eurostat

IZNAD I ISPOD PROSJEKA EU

Danska je najskuplja, a Rumunjska, Poljska i Bugarska najjeftinije Razina cijena hrane i bezalkoholnih pića jako varira između pojedinih zemalja članica Europske unije pa je u onim najskupljima 2009. bila čak dvostruko viša nego u najjeftinijima, objavio je Eurostat. Danska je, primjerice, čak 40 posto skuplja od prosjeka 27 zemalja članica Europske unije, jer je imala najviše cijene u 2009. godini. Sa 30 posto višim cijenama od europskog prosjeka bile su i Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Fran-

cuska, dok su Italija, Cipar, Švedska i Grčka bile samo 10 posto iznad prosjeka. Jeftinije zemlje čije su cijene hrane i pića bile 10 posto manje od prosjeka su Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Portugal. Očekivano, najjeftinije zemlje bile su nove članice EU Poljska, Rumunjska i Bugarska, gdje su cijene od 30 do 40 posto niže od prosjeka. Zanimljivo je i da je duhan odnosno cigarete najskuplji u Irskoj, čak 217 posto više od prosjeka Unije. I. M.

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

STRATEŠKO POVEZIVANJE

Palace Zagreb postaje dio Worldhotelsa

Zagreb. Zagreba ki hotel Palace povezuje se s me unarodnom hotelskom korporacijom Worldhotels, izvjestili su iz najstarijega zagreba kog hotela i najavili konferenciju za medije 1. rujna. Direktorica hotela i lanica Uprave Josipa Jutt Ferlan ve je najavljivala strateško povezivanje hotela Palace s me-

unarodnim hotelskim brendom. Partner je odabran nakon renoviranja soba i javnih prostora te dvorane za sastanke. Worldhotels postoji ve 40 godina, sjedište mu je u Europi i obuhva a 450 hotela u 65 zemalja. Više o strategiji same korporacije na konferenciji e govoriti direktorica razvoja Worldhotelsa Heike Hoerdemann. Jutt Ferlan govorit e o strateškom povezivanju, razvoju i pozicioniranju Palacea na me unarodnom tržištu kroz hotelsku grupaciju Wordhotels. M. G.

HFP

Nema ponuda za tiskaru Vjesnik

JOSIPA JUTT FERLAN, direktorica i lanica Uprave hotela Palace

Zagreb. Na natje aj HFP-a za privatizaciju Vjesnika d.d. (tiskara) nije se javio nijedan ponu a , a nije otkupljena ni jedna natje ajna dokumentacija. Država je 62,13 postotni udjel prodavala po 65,9 mil. kn. Ponuda nije bilo ni za prvi krug privatizacije tvrtke Sloga IMK iz Požege, gdje je država udjel od 52,85% prodavala po nominalnoj cijeni od 5,96 mil. kn. H

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Ina i PSP Okoli natječ koncesiju u Grubišnom VRŠNO OPTERE ENJE Lokacija Grubišno Polje odabrana je kao najpovoljnija za gradnju skladišta plina za vršno optere enje, no prije se mora iscrpiti plin. Dvije kompanije žele tu koncesiju za plin, a bez obzira na ishod, novo skladište valja što prije dovršiti: s njime se zima eka sigurnije... PSP Okoli, tvrtka k i Plinacra, od Ministarstva gospodarstva zatražit e dodjelu koncesije za eksploataciju plina na lokaciji Grubišno Polje, koja je prethodno odabrana kao najpovoljnija za gradnju skladišta plina za vršno optere enje. Za tu je koncesiju zainteresirana i Ina, koja u tamošnjem plinu vidi svoj po-

slovni interes. Uz novo skladište plina u Grubišnom Polju i podzemno skladište plina Okoli, iji radni volumen iznosi 565 milijuna prostornih metara plina, Hrvatska bi puno sigurnije ekala zimu. Novo skladište u kombinaciji sa starim moglo bi pokriti potrebe za plinom u vrijeme najve e kri-

ze u zimskim danima, kada je potražnja za plinom najve a i kada se obi no nastane potreba za isklju ivanjem pojedinih korisnika iz sustava.

Ini dozvola produæena

Ina od 2007. ima dozvolu za istražne radove na nalazištu u Grubišnom Polju kako bi se ispitali svi potencijali ležišta.

ISPLATIVOST NIJE UPITNA

Investicija vrijedna oko 100 milijuna kuna Krpan kaže da je investicija vrijedna oko 100 milijuna kuna, a važnost gradnje takvog skladišta u najkra em mogu em roku nije upitna. Naime, tijekom višegodišnjeg pra enja potrošnje plina pokazalo se da prosje no 18 radnih dana tijekom zime plin iz postoje eg skladišta Okoli ne uspijeva zadovoljiti potrebe gospodarstva i ku anstva. Skladište u Grubišnom Polju "uskakalo" bi u sustav kada je potrošnja najve a, a druga je njegova važna osobina to što se, za razliku od postoje eg skladišta plina Okoli, može više puta puniti i prazniti u sezoni, a Okoli se može puniti samo na kraju zimske sezone.

DRAGICA KRPAN tvrdi kako je PSP Okoli spreman na bilo koji scenarij gradnje skladišta SNIMIO HRVOJE DOMINI

Krajem prošle godine ta joj je dozvola produžena, a preduvjeti za isho enje koncesije za crpljenje plina još nisu ispunjeni. Kako bi ubrzali proces gradnje skladišta, u PSP-u Okoli intenzivno razgovaraju s Inom, s kojom je tijekom srpnja napravljen due diligence dosadašnje dokumentacije, a sada je u tijeku procjena vrijednosti dosadašnje Inine investicije. Dragica Krpan, direktorica PSP-a Okoli, kaže da je ta tvrtka spremna na bilo koji od tri mogu a scenarija gradnje skladišta. Prema prvoj varijanti, Ina bi iscrpila plin iz nalazišta u Grubišnom Polju, a zatim se povukla i prepustila objekt PSP-u Okoli, koji bi tražio koncesiju za gradnju skladišta. Prema drugoj varijanti, obje bi tvrtke ušle u posao i podijelile dobit razmjerno ulaganjima. Krpan kaže da bi najbrža varijanta bila da sav posao na sebe preuzme PSP Okoli, koji bi samostalno

O KONCESIJI za plin mora odlu iti Ministarstvo gospodarstva, koje se još nije o itovalo FOTO AP

upravljao projektom i za njega odgovarao. Za to im je potrebna koncesija za eksploataciju ugljikovodika koju dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva s kojim e tijekom rujna obaviti sastanak kako bi dogovorili proceduru dobivanja koncesije.

Ministarstvo πuti

U Ini službeno kažu da su s PSP-om Okoli razgovarali o varijanti da Ina ubrzano iscrpi to nalazište, koje e PSP zatim prenamijeniti u podze-

BIVŠI VICEGUVERNER

Jure Gotovac pronađen mrtav Viceguverner Hrvatske narodne banke iz 80-ih godina Jure Gotovac pronađen je mrtav prošloga petka na obroncima Medvednice. Sudskim vještačenjem u Zavodu za sudsku medicinu utvrđeno je da je riječ o samoubojstvu. Nakon odlaska iz HNB-a uoči raspada bivše Jugoslavije Gotovac je sa svojom drugom supru-

gom Imeldom utemeljio poduzeće za unutarnju i vanjsku trgovinu Cibona Trucks. Tvrtka uspješno posluje i danas, a sjedište joj je u Voćarskoj 113, u sklopu doma supružnika. Njegova prva supruga Jadranka osnovala je filijalu Riječke banke u Zagrebu, a 1993. otišla je u Partner banku, gdje je bila i predsjednica Uprave. Zatim je od sredine 90-ih do 2001. godina radila kao članica Uprave u Dalmatinskoj banci. Jure Gotovac bio je otac Ivana Gotovca iz afere s Hrvatskim fondom za privatizaciju. I. M.

KUPAC KAMGRAD

Kamenski novi vlasnik dvorca Miljana

Zagreb. Građevinska tvrtka Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog kupac je dvorca Miljana, koji je nakon smrti izumitelja apaurina Franje Kajfeža naslijedila njegova supruga Lada, koja je za dvorac tražila 4,6 milijuna eura, a nagađa se da bi mogla dobiti upola manje. Kamgrad zapošljava četiristotinjak radnika,

gradio je hotele za Plavu lagunu i Istraturist Poreč, trgovine Bille, zgrade Medike, HGspota, Magme, Orbica. Od projekata u stanogradnji investirao je u zagrebačkom naselju Borčec, Laništu i HeinzelovojBanjavčićevoj. Kamenski je prije nekoliko godina kupio kuriju Zorkovac iz 18. stoljeća između Ozlja i Krašića. Nakon što se država odrekla prava prvokupa za Miljanu dvorac je ponuđen općini Zagorska Sela, koja u blizini planira graditi golf terene. B. Hr.

eču se za nom Polju

REAGIRANJE

'Josipović ne kadrovira' Na tekst "Traži se zamjena za izvršnog direktora Milkovića, mogući je nasljednik Thur", objavljen 25. 8., u kojem se navodi da je "Thur navodno dobio podršku predsjednika RH Ive Josipovića" kao kandidat za člana Uprave Ine reagirao je Ured predsjednika. "Josipović nikad i ni s kim nije razgovarao o postavljanju članova Uprave bilo koje hrvatske tvrtke", ističu.

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a

Snimio hrvoje domini∆

REGULATOR PROTIV DAMPINGA

Hakom: HT je davao diskriminirajuće popuste

mno skladište. Kažu da je Ina poduzela sve potrebno za ishođenje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina. Da bi ishodili koncesiju, u Ini bi pod hitno trebali napraviti rudarski projekt, studiju utjecaja na okoliš, ishoditi lokacijsku dozvolu i riješiti imovinske odnose. O tome tko će na koncu dobiti koncesiju, presudit će Ministarstvo gospodarstva, čiji odgovor na upit nismo uspjeli dobiti. U PSP-u Okoli kažu kako bi se nakon crpljenja plina

na lokaciji Grubišno Polje sagradilo malo skladište plina radnog volumena 25 milijuna prostornih metara plina, ali s velikim kapacitetom povlačenja od čak 100.000 prostornih metara plina na sat. Prema petogodišnjem planu razvoja sustava skladištenja plina, koje je prihvatilo resorno ministarstvo, u Grubišnom Polju trebalo bi do kraja 2011. iscrpiti plin, a skladište bi trebalo biti gotovo do 2013. ili 2014. godine. Nina Domazet

HT je ugovarao i pružao javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži velikim korisnicima po cijenama nižim od onih koje je odobrila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (Hakom) i uz primjenu diskriminirajućih i netransparentnih popusta, stoji u rješenju Hakom. Regulator je utvrdio i kako je time HT prekršio regulatornu obvezu maloprodajnih cijena usluga, ali i zakon te je onemogućio pravednu tržišnu utakmicu definiranu Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Prijavu protiv HT-a podnio je alternativni telekom operater Metronet. HT-u je Hakom ujedno i zabranio svako daljnje nuđenje, ugovaranje i pružanje usluga po cijenama nižim od onih koje je odobrio Hakom, kao i odobravanje bilo kakvih popusta na cijene niže od odobrenih. No, HT ne priznaje da je nudio prevelike diskonte.

"HT ne nudi cijene niže od odobrenih. U konkretnom slučaju koje je bilo povod za navedeno rješenje Hakoma riječ je bila o javnom natječaju na koji se HT javio sa cijenama izraženim na drugačiji način nego u cjeniku HT-a, s

obzirom na to da je to bio zahtjev naručitelja javnog natječaja. U tom kontekstu Hakom je utvrdio određena odstupanja od cijena iz cjenika HT-a", stoji u odgovoru HT-a.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ODGOVOR SINDIKATU

Optima i Metronet: Nismo razbojnici Dva alternativna telekom operatera Optima Telekom i Metronet regirali su na otvoreno pismo Republičkog sindikata radnika Hrvatske vezano na temu razvoja optičke mreže. Predsjednik Uprave Optima Telekoma Matija Martić smatra kako se teza koju u otvorenom pismu Hakomu plasira Republički sindikat temelji na konstataciji kako agencija regulacijom ulaganja u razvoj optičke mreže snosi krivnju za eventualne otkaze u HT-u. Pritom se, kaže, na krajnje neprimjeren i neciviliziran način rad ostalih operatera na tržištu etiketira kao 'razbojnički'. S tim se slažu i u Metronetu. Kada govori o regulaciji ulaganja i korištenja optičke mreže, Martić naglašava da je Hakom postupio po uzoru na europske regulatore. U Metronetu ističu da je upravo HT kao monopolist na telekomunikacijskom tržištu taj koji krši prava liberalizacije tržišta.

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

ISTRAŽIVANJE

Migracijama protiv manjka zanatlija

New York. Mnogim velikim gospodarstvima nedostaju iskusni električari, tesari i zavarivači, što je još jedna zapreka globalnom gospodarskom oporavku, zaključak je godišnjega ispitivanja američke tvrtke za zapošljavanje Manpower Inc, koje je pokazalo da 31% poslodavaca širom svijeta, odnosno 1% po-

stotni više nego lani, ima teškoća s popunjavanjem takvih radnih mjesta. "Taj se problem pretvara u pravi prigušivač budućeg gospodarskog rasta", kazao je izvršni direktor Manpowera Jeff Joerres. Manjak iskusnih radnika nalazi se na prvom ili drugom mjestu najvećih izazova s kojima se suočava šest od 10 najvećih svjetskih gospodarstava, dok je u Europi taj problem broj jedan u 10 od 17 europskih zemalja, pokazalo je Manpowerovo istraživanje

koje je obuhvatilo 35.000 poslodavaca. Problem se kratkoročno može riješiti ciljanom migracijom, ističe Manpower, koji kao primjer uspješne ciljane migracije Manpower navodi brodarsku tvrtku iz američke savezne države Ohio koja je dovela iskusne radnike iz Meksika i Hrvatske. Sva obrtnička zanimanja nude karijeru s praktički sigurnom zaradom, tvrdi Joerres, što se, smatra, može riješiti pravilnim informiranjem. H/Reuters

BRODOGRADITELJI iz Hrvatske u SAD-u primjer su uspješne ciljane migracije

snimio hrvoje dominić

Bitka za DES: Kerumov pulen nema iskustva Premda su splitske gradske vlasti mislile da su odustajanjem od štrajka glađu prestale njihove muke s radnicima DES-a, gradskožupanijske ustanove za zapošljavanje invalida, stvari su se opet zakuhale. Naime, ovih je dana održana sjednica Upravnog vijeća DES-a, u kojem većinu čine ljudi koje je imenovao gradonačelnik Željko Kerum, na kojoj su otvorene prijave na natječaj za ravnatelja ustanove. Pristigle su četiri ponude, Vijeće je obznanilo da su sve uredne, ali predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Anto Maroš usprotivio se takvoj ocjeni jer Kerumov kandidat Mario Meštrović komercijalni direktor u Diokom Novi, tvrtki Kerumova zeta Petroslava Sapunara - opet nije priložio nikakve dokaze o iskustvu na rukovodećim pozicijama.

Radnici hoće Grbića

Njegov je vjerojatno najjači protukandidat dosadašnji direktor Ivan Grbić, kojega radnici žele zadržati premda je dio sindikata svojedobno imao žestokih primjedbi na njegov rad. Nove su kandidatkinje Marina Bem-Kovačević i Danijela Šegić. Sjednica je izazvala i novo okupljanje radnika nezadovoljnih radom svoje

PREPUCAVANJE PREKO INVALIDA DES ima 206 zaposlenih, od čega je 116 invalida, a prosječna plaća iznosi 3500 kuna. Suvlasnici su Grad Split (65 posto) i županija (35 posto)

Sa skupa nezadovoljnih radnika DES-a

predstavnice u Vijeću Sonje Bibić, za koju tvrde da zastupa interese Keruma i njegova kandidata. Čim je raspisan natječaj za ravnatelja, užarile su se političke strasti, a došlo je i do napetosti između suvlasnika - Grada i županije. Kerum je u skladu sa svojom kadrovskom politikom odlučio DES prepustiti svom prijatelju i članu Hrvatske

građanske stranke, a župan Ante Sanader zalagao se za Grbićev ostanak, jer je riješio DES-ove dugove, a nedavno je ustanovi priskrbio i certifikat upravljanja ISO 9001. DES (kratica dolazi od imena Defektni sluhom, kako se tvrtka u početku zvala) ima 206 zaposlenih, od čega je 116 invalida, a prosječna neto plaća iznosi

foto viLić/CroPiX

3500 kuna. Suvlasnici tvrtke su Grad Split (65 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (35 posto), a uglavnom se bavi tekstilnim i grafičkim proizvodima, od tiskanica, grafičke galanterije do zastava.

Štrajk glađu

Sve je bilo manje-više mirno, ili barem ne toliko javno, dok se u slučaj nije uključio

HUS-ov sindikalist Jozo Marić pod čijim su okriljem četvorica radnika počela štrajkati glađu, a svi su zaposleni tražili susret s Kerumom. No, on im je preko zamjenika Jure Šundova poručio da je na godišnjem odmoru, koji je ovo ljeto trajao kad god je gradonačelnik trebao odgovoriti na neko pitanje. Štrajk glađu bio je garniran i brojnim uvredama između Marića i Šundova, čulo se nekoliko prijetnji u rasponu od tužbi do izbacivanja iz tvornice. U jednom je trenutku u znak solidarnosti cijeli DES obustavio proizvodnju, a "gradska" je strana svoje pozicije branila podacima o gubitku od blizu milijun kuna u prošloj godini. Na koncu je dogovoren prekid štrajka glađu zbog kojeg je jedan od štrajkaša završio u bolnici. Najveći Kerumov protivnik Dujomir Marasović (HDZ) vrlo je jasno kazao da gradonačelnika jednostavno nije briga za DES i škver. Desovce je primio i predsjednik Josipović, od kojega su tražili da utječe na splitsku vlast kako bi na čelo DES-a došao netko tko je imao posla s invalidima. Po njima, Mario Meštrović to svakako nije. Ivica Profaca

moja lisnica

Gdje je najjeftinije plaÊati mjeseËne raËune? »uvajte se torbara

Ponedjeljak 30/8/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

ISPXL?

Mskuna...

JEFTINIJE I BEZ GUÆVE - NA »ITAVOM MEDITERANU

U rujnu ljetovanja jeftinija i do 50 posto

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > ljetovanje > naknade > krediti

16-17

7,27 5,72 kuna za euro bio je srednji tečaj HNB-a u petak što znači da je prošli tjedan kuna u odnosu na euro ojačala 0,01 posto

kunu za dolar završio je srednji tečaj HNB-a pa je u tjedan dana kuna u odnosu na dolar oslabila 0,2 posto

1855,11

bodova zadnja je vrijednost Crobexa pa je prošli tjedan pao 0,97 posto

96,43 150,3 bodova završio je prošli tjedan Crobis što predstavlja minus od 0,08 posto

obračunske jedinice iznosio je u petak Mirex pa je prošli tjedan pao 0,22 posto

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

U rujnu ljetovanja jefti UHVATITE SNIŽENJA I MANJE GUŽVE Sezona u Tunisu i Egiptu traje dulje, a cijene su za rujan niže oko 30 posto, no i na Jadranu se u rujnu može naći neodoljivih ponuda sedam polupansiona u hotelu na Hvaru može se dobiti i po 815 kuna po osobi Špica turističke sezone u Hrvatskoj je iza nas, a oni koji su čekali kraj kolovoza i rujan kako bi ostvarili poslijesezonske popuste mogu računati i na 50 posto niže cijene turističkih aranžmana. Znatni popusti počinju u rujnu, ali ako ste nestrpljivi i želite otputovati odmah danas ili sutra, možete uloviti neke jeftinije ponude koje se još vežu uz drugu polovicu kolovoza.

Cijeli kolovoz sezona

U Generalturistu pak kažu da je na Jadranu, unatoč visokoj sezoni početkom kolovoza, bilo dosta promotivnih akcijskih cijena pa su se popusti kretali od 10 do 50 posto u odnosu na nominalne cijene. "Naša prosječna cijena ljetovanja po osobi u glavnoj sezoni na Jadranu iznosi 2203 kune, a prosječna duljina boravka je sedam noćenja. U rujnu se ona zbog poslije sezonskih cijena i mnogobrojnih akcija spušta na 1578 kuna. Cijena sedam polupansiona u hotelu niže kategorije na

Hvaru, primjerice, spušta se i na 815 kuna po osobi", kaže Lucija Gluščević, voditeljica odnosa s javnošću i promocije u Generalturistu. U Adriatica.netu kažu da se polasci u rujnu tradicionalno jako dobro prodaju s obzirom na niže cijene i atraktivnost polazaka. No, i posljednja dva tjedna u kolovozu se, ovisno o potražnji, može proći vrlo jeftino. "Mnogo hotelijera na Mediteranu cijeli kolovoz tretira kao visoku sezonu, a tek od rujna padaju ugovorne nabavne cijene. Prodajne cijene krajem kolovoza već su u katalogu niže od prodajnih cijena u visokoj sezoni do 15. kolovoza. Cijene od 15. kolovoza do 1. rujna objavljuju se sukladno potražnji na tržištu i ovisno o raspoloživosti kapaciteta pa za neke proizvode mogu doseći popust i do 30 posto u odnosu na objavljene kataloške cijene", kaže Kristijan Gržetić, glasnogovornik Adriatica.neta. U turističkoj agenciji Spektar putovanja pak isti-

PONUDE NA MEDITERANU

U Tunis, Egipat i Tursku u rujnu do 30% jeftinije "Ljetna sezona u Tunisu i Egiptu dulja je nego u Hrvatskoj. U ponudi imamo čarterske letove iz Zagreba do kraja listopada. Akcijske cijene sedmodnevnih aranžmana su otprilike 30 posto povoljnije od prosječnih u kolovozu", kaže Lucija Gluščević. Dodaje da su u istom razdoblju iznimno povoljne cijene ljetovanja u Turskoj s polaskom iz Ljubljane te se na njima može uštedjeti oko 1200 kuna u odnosu na kolovoz. Na putovanjima na grčke otoke, posebice Kretu i Zakyntos te španjolsku Mallorcu, u posezoni može se uštedjeti oko 2000 kuna u odnosu na cijene u visokoj sezoni.

ču kako je sezona na Jadranu bila jako dobra te je bilo malo popusta, a u špici sezone gotovo ih i nije bilo.

Dodatni diskonti

"I datumi od 15. do 28. kolovoza su glavna sezona. Ove godine na Jadranu nema popusta, hoteli su popunjeni i onaj tko je čekao uglavnom je ostao bez rezervacije. Cijene poslije 1. rujna

su u redovnoj ponudi i bez akcija znatno niže nego u sezoni. U tom razdoblju standardne cijene mogu biti i do 50 posto niže od onih u glavnoj sezoni i dosta hotela na Jadranu daje dodatne popuste koji iznose od 14 do 28 posto", kaže direktor Spektar putovanja Goran Vukov-Colić.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

HPB SMANJIO KAMATE

Rata na stambeni kredit pada više od 200 kuna Hrvatska poštanska banka smanjila je kamatne stope na kredite stanovništvu, kako na nove, tako i na stare kredite, i to za stambene, gotovinske (nenamjenske), kredite za umirovljenike te kredite za zatvaranje obveza, priop ili su iz banke prošloga tjedna. Nove kamatne stope stupaju na snagu 1. listopada, a primjenjivat e se i na kredite odo-

brene prije 1. listopada i ne one odobrene nakon tog datuma. Tako su nominalne kamate za stambeni kredit za mlade sa 6,49 posto pale ispod 6 posto (5,99%), a banka za taj tip kredita daje fiksnu kamatu za prve dvije godine otplate. Anuitet za iznos stambenog kredita od 100 tisu a eura iznosio je 4546 kuna, a nakon smanjenja kamate iznosi 4312 kune, što

predstavlja mjese nu uštedu od 234 kune. Za sve je ostale stambene kredite kamatna stopa smanjena na 6,49 posto. Kako su priop ili iz banke, nove e se kamatne stope obra unavati ve za listopad, odnosno rata kredita koja dospijeva 1. studenoga bit e umanjena. Umirovljenicima e Hrvatska poštanska banka ponuditi gotovinske kredite s kamatom 8,49 posto, na nenamjenske kredite nova e kamata iznositi 8,99 posto, a za kredite za zatvaranje obveza 9,99 posto.

ftinija do 50% Izdvojene ponude najve ih doma ih turoperatora za rujan (web ponuda u petak, 27. kolovoza) JADRAN: 3595,5 kuna za ku u

Kanfanar, ku a za odmor za 4 osobe sa tri zvjezdice (4.9. - 11.9.) Jelsa na Hvaru, hotel Hvar sa tri zvjezdice (4.9. - 11.9.)

1445 kuna po osobi polupansion

Rab, hotel Istra sa tri zvjezdice (5.9. - 12.9) 1305 kuna po osobi polupansion Zadar, kamp Borik, mobilne ku ice za etiri osobe sa tri zvjezdice (4.9. - 11.9.) Otok Sušac, apart. za etiri osobe u svjet. Sušac sa tri zvjezdice (4.9. - 11.9.) Opatija, hotel Ambasador sa pet zvjezdica (4.9. - 11.9.)

4470 kuna po ku ici 4560 kuna za apartman

3312 kuna po osobi polupansion

MEDITERAN: Tunis, Hammamet, obiteljski hotel s tri zvjezdice (4.9. - 11.9.) Tunis, Djerba, hotel Les Alizes s tri zvjezdice (4.9. - 11.9.)

2562,5 po osobi polupansion 2761 kuna po osobi polupansion

Gr ka, Samos, hotel Evelin s tri zvjezdice (4.9. - 11.9.)

2930 kuna po osobi

Turska, Alanya, hotel Fatih s tri zvjezdice (8.9. - 15.9.)

3565,5 kuna po osobi polupansion

Tunis, Sousse, hotel Suosse Palace sa etiri zvjezdice (1.9. - 8.9.)

3297,3 kune po osobi polupansion

Gr ka, Rodos, hotel Mitsis La Vita s tri i pol zvjezdica (1.9. - 8.9.) 3515,8 kn po osobi no enje s doru kom

"Tijekom izrazito teškog razdoblja za banku, ne samo da nismo mijenjali, odnosno pove avali kamatne stope na kredite, nego ih, evo, sada još i smanjujemo", izjavio je Mato Filipovi , direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom prilikom objave smanjivanja kamata. U priop enju HPB-a navodi se da e se mijenjati i pasivne kamatne stope, odnosno kamate na depozite, no to ne vrijednosti bit e poznate i objavljene na portalu banke 1. rujna. B. hr.

DRÆAVNA BANKA izaπla je s niæim kamatama SNIMIO HRVOJE DOMINI

VRIJEDAN SAVJET

Što morate znati prije pokretanja tvrtke Iako je vrlo esto jednostavnije posao na i kod poslodavca, izazov koji sa sobom donosi pokretanje vlastitog posla te iskustvo koje s time dolazi esto predstavljaju dovoljan razlog za kretanje težim putem. No, prije nego što krenete tim putem morate znati temeljne stvari koje bi vam mogle predstavljati prepreke na po etku, tvrdi Don Rainey u kolumni napisanoj za VentureBeat.

Sve traje dulje nego što bilo tko uop e može zamisliti - što god uklju uje ljude, resurse i koordinaciju, traje dulje nego što se uop e može isplanirati. Zato je potrebno biti krajnje realan u procjenama. Ako je ne emu su eno da uspije, to e uspjeti odmah - proizvod koji ima sve potrebno da postane hit, od samog po etka bit e hit. Isto se odnosi na ljude - dobar prodava odmah pokaže što zna. Ljudi e vas iznevjeriti - vjerovati ljudima može biti vrlo opasno. Treba vjerovati, ali uvijek provjeriti. Zaposlenike treba nagraditi, ali ne treba se sasvim pouzdati u njih. Zaista je teško na i dobre zaposlenike - solidnog radnika nije samo teško prona i ve

ga je zaista teško prona i. I oni e vas prvi napustiti. Istina je da je 10 posto svijeta sposobno i vi tražite tih 10 posto prilikom svakog zapošljavanja. Loši zaposlenici rijetko kada odlaze kao prvo, loši radnici nisu zaista motivirani za potragu za novim poslom jer bi to od njih zahtijevalo da zaista rade. I drugo, nitko drugi ne e ih zaposliti. Imat ete sre u, ali i nesre u - s vremenom e vam se zasigurno posre iti, ali bit e i obrnutih situacija. Ponekad e gubitak dobre prilike na kraju ispasti sretan, no to nikada ne ete znati unaprijed. Prekinite ulaganje u propale ciljeve - ako nešto ne funkcionira za vas ili posao, odustanite od toga. Otpustite lošeg prodava a ili menadžera, prestanite proizvoditi proizvod koji ne možete prodati. Ne e sve vaše odluke biti uspješne, a kada nisu, promijenite ih. Uvijek tražite nove prilike - u vrijeme izobilja, iz istog broja prilika napravit ete više poslova, a u krizi manje. Uvijek budite u potrazi za novim prilikama jer do zaklju enja ugovora ne dolazi uvijek.

MIROVINcI

Najbržerastući Erste Plavi

> ljetovanje > naknade > krediti

Neto imovina četiri domaća obvezna mirovinska fonda u srpnju premašila je 32,6 milijardi kuna i u mjesec dana porasla 2,55 posto, pokazuju brojke Hanfe. Najveći udjel u ukupnoj imovini obveznih mirovinskih fondova i dalje ima AZ koji ga je u srpnju povećao na 36,93 posto i drži gotovo 13 milijardi kuna imovine. Drugi

18-19 business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

je po veličini Raiffesien mirovinski fond koji drži 30,4 posto ukupne imovine mirovinaca, odnosno 9,9 milijardi kuna, no taj je fond ujedno jedini koji je u srpnju smanjio svoj udjel sa lipanjskih 30,58 posto. Treći po veličini i dalje je mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje čija imovina se penje prema 5,5 milijardi kuna čime drži 16,7 posto ukupne imovine. Najmanji fond, ali ujedno najbrže rastući u srpnju, jest Erste Plavi koji upravlja sa 4,3 milijardi kuna i tako drži udjel od 13,24 posto. I. P.

Gdje je najjeftinije plać mjesečne režijske raču USPOREDBA NAKNADA Istražili smo visinu naknada koje vam za plaćanje mjesečnih režijskih računa uzimaju Fina, Pošta i banke. Ako pak ne želite na šaltere - je li jeftinije internetsko bankarstvo ili trajni nalog? Komunalni računi i režije koji svaki mjesec stižu u naše poštanske sandučiće dodatno se uvećavaju provizijama posrednika kod kojih ih podmirujemo pa nije svejedno plaćamo li ih preko interneta, trajnim nalogom ili na šalterima banaka, Fine ili Pošte. Najjeftinija je opcija plaćanje računa na šalterima tvrtki koje su ih izdale jer one ne naplaćuju proviziju. No za one koji nemaju vremena za takvo što, tu je najjednostavnija opcija - internetsko bankarstvo gdje su provizije između jedne i 20 kuna po transakciji. Postoje i banke koje tu uslugu ne naplaćuju, a to je primjerice

Banka Brod. U Pošti bez naknade možete platiti račune Gradske plinare Zagreb, HEP-a, HRT-a, H1 Telekoma, Vodoopskrbe i slične, a za sve je ostale najmanja naknada pet, a najviša 80 kuna.

Unutar i izvan banke

Fina ne naplaćuje naknadu za račune Croatia osiguranja, Gradske plinare Zagreb, HEP-a, HRT-a, ZG holdinga te, kako su rekli, mnogih drugih, a za ostale naknada iznosi 4,6 kuna po uplati na iznose do 474,23 kune, odnosno 0,97 posto za veće iznose. Maksimalna je naknada 75 kuna. Raspon naknada u banka-

Popis naknada za plaćanje računa, odnosno prebacivanje sredstava Hrvatska pošta

Naknade 5 - 80 kuna

Fina

4,6 kuna do 474,23 kune

Izuzeci računi Gradske plinare Zagreb, HEP-a, HRT-a, H1 Telekoma, Vodoopskrbe računi Croatia osiguranja, Gradske plinare Zagreb, HEP-a, HRT-a, ZG holdinga

plus 0,97 posto za veće iznose max. 75 kuna Banke 3,5 - 100 kuna Internet bankarstvo 1 - 20 kuna besplatno u primjerice Banci Brod Trajni nalog 1 - 5 kuna Erste Card Club ne naplaćuje plaćanje trajnim nalogom osim za račune HEP-a

ma koje su nam odgovorile na upit kreću se od 3,5 do 100 kuna. Tako primjerice HypoAlpe-Adria Bank ne naplaću-

je transakcije u korist fizičkih osoba unutar banke, dok se plaćanja u korist pravnih osoba unutar banke naplaćuju jedan posto iznosa, od-

nosno minimalno 3,5 kune, a maksimalno 100 kuna. Sve uplate u korist drugih banaka naplaćuju se dva posto od iznosa, minimalno pet,

OGLAS

a ati une?

a maksimalno 100 kuna. U Erste banci naknada za pla anje op om uplatnicom i prijenosom s teku eg, žiro ili kunskog ra una iznosi jedan posto uplate, odnosno minimalno šest, a maksimalno 100 kuna. Iznimka su slu ajevi u kojima postoji poseban sporazum te se za pla anje naknada ili ne napla uje ili je niža od redovne. U bankama je najbolje ugovoriti trajne naloge za pla anje mjese nih ra una. Osim što štede vrijeme, ve ina banaka ne napla uje pokretanje te usluge. U drugim je bankama pak naknada tada manja. U Zabi se prijenos putem trajnog naloga u korist ra una u banci napla uje jednu, a u korist drugih ra una dvije kune po nalogu. Pla anje trajnim nalogom s ra una fizi kih osoba u korist drugih ra una u PBZ-u se napla uje najmanje dvije, a najviše pet kuna. Pla anje ra una trajnim nalogom nudi i karti arska ku a Erste Card Club, koja za to ne traži naknadu, osim za ra une HEP-a u visini 1,5 posto iznosa mjese nog ra una. Biljana Star i

OPREZ S PONUDAMA ISPOD PULTA

Torbari i dalje zarađuju na braniteljskim dionicama Uz to što invalidima i drugim stradalnicima Domovinskog rata HFP, zbog nespretnog zakona, dodjeljuje pakete dionica državnih tvrtki neujedna ene tržišne vrijednosti, zbog neupu enosti i nestrpljivosti prilikom unov avanja tih paketa oni postaju žrtve brojnih torbara koji im nude niže cijene od onih na burzi

"Svjesni smo da neke od tih dionica tržišno dobro kotiraju, a druge ne, jedne su na burzi stalno, druge povremeno ili su skinute. No moramo se kretati u okviru zakona koji nam nalaže da se vodimo njihovom nominalnom vrijednoš u pa nastojimo kombinirati paket kako bi se postigla ravnoteža", rekla nam je Mihaela Felker, glasnogovornica HFP-a.

Premda zamišljena u najboljoj namjeri kako bi ih se financijski obeštetilo za ratna stradanja, dodjela dionica državnih tvrtki invalidima i drugim stradalnicima Domovinskog rata postala je izvor novih nepravdi zbog kojih se ti ljudi osje aju zakinuti. Problem je što se dionice, prema Zakonu o pretvorbi društvenih poduze a, ratnim vojnim invalidima dodjeljuju po nominalnoj vrijednosti u trenutku procjene temeljnog kapitala, a ne prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, koja znatno varira od nominalne. Tako branitelji s istim stupnjem tjelesnog ošte enja koji su od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) dobili dionice iste nominale, na njima mogu dobro zaraditi, ali i izgubiti, ovisno o tome kako kotiraju na burzi. Listu dionica za dodjeljivanje bez naknade stradalnicima Domovinskog rata utvr uje HFP s popisa društava u državnom vlasništvu.

Tri puta niæa cijena

A razlike su velike - dionice Jadroplova, ija je nominala po kojoj su ih dobivali branitelji 360 kuna, na burzi se ne mogu prodati za više od 138 kuna. Onaj koji je, primjerice, dobio dionice Slobodne Dalmacije nominalne vrijednosti 70 kuna, nije sretan s tržišnom cijenom od 20-ak kuna. No, oni koji su uvali dionice Vupika koje nisu bile posebno zanimljive, nakon što ga je privatizirao Agrokor postale su atraktivne. Ili, pak, sretnici s dionicama Atlantske plovidbe nominalVEDRAN DUVNJAK, predsjednik Uprave HFPa, dionice stradalnicama Domovinskog rata prema zakonu dijeli po nominalnoj vrijednosti koja po pojedinim dionicama znatno varira od burzovne SNIMIO SAŠA ETKOVI

ne vrijednosti 300 kuna dobro e zaraditi jer se trenuta no prodaju za više od 800 kuna.

KraÊa procedura

Zbog tako razli itih cijena, ali i neupu enosti i nestrpljivosti branitelja prilikom izbora brokera i dobivanja informacija o cijenama, mnogi pristaju na ponude 'torbara' koji im dionice odmah ispla uju u gotovini. No, cijena je u tom slu aju osjetno niža od burzovne. Miljenko Kolobari , predsjednik osje ke Hvidre, objašnjava: "To je nesretan na in financijskog obešte ivanja jer neki za isti stupanj invalidnosti dobiju kvalitetnije dionice i puno više novca od drugih". Još je ve i problem što se stradalnicima dodjeljuju dionice povu ene s burze pa se ne mogu prodati preko brokerskih ku a.

"Posljednjih mjeseci javlja nam se sve više ratnih stradalnika i prili no se iznenade kada vide kako im dionice kotiraju na tržištu. Jasno je da oni žele što prije unov iti dionice, ali ovo je najlošije doba za to u povijesti tržišta kapitala", komentira Jasminka Mihaljevi , lanica Uprave investicijskog društva Prva generacija.

Goran Flauder

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

9,2%

MP-Mena HR HPB Dioni ki HPB Global Capital One AC G Balanced EM

Viro

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

20-21

Turisthotel

-8,82%

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> ljetovanje > naknade > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,10 0,52 0,39 0,22 0,19

OTP meridian 20 C-Zenit Prospectus JIE Ilirika BRIC NFD Nova Europa

Tjedni pregled

-2,71 -2,16 -2,04 -2,00 -1,99 Tjedni pregled

* tjedni promet iznad 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za pomorce

6,44%

495

148.426

6,25%

Promjenjiva

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank ERSTE Banco Popolare

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una 'Vaša sretna zvijezda'

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - Model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

Splitska banka

Stanko Model a

7,30%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

Volksbank

Stambeni kredit

7,33%

528

158.308

6,95%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera te se ne mogu upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dje ja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oro ena devizna ĹĄtednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Partner Banka

Otvorena ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Volksbank

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

ERSTE

HPB Partner Banka OTP Karlova ka banka

Veneto banka

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dje ja ĹĄtednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

ERSTE

Gotovinski kredit bez jamaca i garantnog pologa

10,72%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Volksbank OTP Splitska banka RBA

PBZ

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,86%

105

6.298

9,48%

Promjenjiva

Karlova ka Banka

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank ERSTE RBA Banco Popolare PBZ Splitska banka

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila - Sunce osiguranje

10,41%

239

20.081

8,70%

Promjenjiva

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

Krediti za kupnju motornih vozila temeljem Ugovora s autoku ama

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili izvanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank OTP HPB Podravska banka

Za kupnju novog automobila Model II Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

regija/svijet

NJEMAČKA EFIKASNOST

Uveli drakonske kazne, smanjili prekršaje, a broj nesreća raste?! Iako je manje prijestupa, njemačke ceste nisu sigurnije: raste broj nesreća zbog prevelikih brzina. Autoklubovi smatraju kako je oduzimanje dozvole mnogo učinkovitije od drakonskih kazni Vozački strah od visokih kazni dao je rezultate u Njemačkoj. Nakon godinu i pol primjene novog kaznenog režima pao je broj prijestupa i alkoholiziranih vozača. Za vožnju u alkoholiziranom stanju iznad dozvoljenih 0,5 promila kazna iznosi 500 eura umjesto prijašnjih 250 eura. Za vožače koji treći put počine takav prekršaj kazna iznosi 1500 eura. Povećane su i novčane kazne za prekoračenje dopuštene brzine.

Vole brzinu

Za vožnju više od 70 kilometara na sat od dopuštene brzine prijestupnici plaćaju 600 eura, uz četiri kaznena boda u Flensburgu, njemačkom uredu za kontrolu prometa, te tromjesečno oduzimanje vozačke dozvole. Takve kazne uvela je prošla njemačka savezna vlada koju su činili socijaldemokrati i demokršćani (SPD i CDU/CSU), a inicijativu je tada pokrenuo ministar prometa Wolfgang Tiefensee. Javnost je odbacila prijedlog pooštrenja novčanih

ADAC smatra da novčana kazna može igrati samo djelomičnu ulogu u smanjenju broja prijestupa među vozačima automobila ARHIVA BUSINESS.HR

kazni optuživši ministra da građanima izvlači novac iz džepa. Broj vozača koji i dalje voze prebrzo nije se svuda smanjio. Njihov je broj manji samo u Bavarskoj. Pozitivan je, međutim, znatan pad broja vozača s alkoholom u krvi. U najvećoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2009. zabilježeno je gotovo 9000 slučajeva vožnje pod utjecajem alkohola, što je 14 posto manje nego u 2008. godini. "Različiti su razlozi velikog smanjenja.

Pojačali smo preventivne mjere i upozorenja, ali i visoke novčane kazne sigurno igraju određenu ulogu", kaže glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova te pokrajine, koja broji gotovo 20 milijuna stanovnika. Njemački autoklubovi, koji sebe smatraju glasnogovornicima vozača automobila, ne vjeruju da je za smanjenje broj nesreća i manje alkohola u krvi vozača zaslužno drastično povećanje novčanih kazni. Argument klubova glasi kako nije

rečeno da postoji poveznica između povećane novčane kazne i manjeg broja prometnih nesreća jer nije poznat točan broj kontrola u posljednjih nekoliko godina te mogu li se uopće uspoređivati te brojke.

Oduzimanje dozvole

Prema mišljenju predstavnika autoklubova, oduzimanje vozačke dozvole i zabrana upravljanja automobilom daleko su učinkovitije od visoke novčane kazne. Njemački autoklub ADAC također je suzdržan

u komentarima. On smatra da novčana kazna može igrati samo djelomičnu ulogu u smanjenju broja prijestupa među vozačima automobila. Od uvođenja oštrijih kazni njemačke ceste nisu postale sigurnije. Prema podacima njemačkog saveznog ureda za statistiku, broj prometnih nesreća zbog prevelike brzine porasto je dva posto u odnosu na 2008. godinu, što je prvo povećanje u posljednjih sedam godina. Alen Legović, Bruxelles

FILANTROP SLAVI

Osamdeseti ro endan Warrena Buffeta

PROROK IZ OMAHE podijelio je polovicu svojega bogatstva u dobrotvorne svrhe ARHIVA BUSINESS.HR

Prorok iz Omahe Warren Buffett, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i jedan od najistaknutijih svjetskih investitora, ro en je 30. kolovoza prije to no osamdeset godina. Izgradio je karijeru na kontradikcijama: dok su drugi gubili, on je zara ivao. Nerijetko je postupao potpuno suprotno od ostalih. Upravo je zahvaljuju i tome u osam desetlje a Ĺživota zgrnuo milijarde.

To nije, 47 milijardi dolara, zbog ega je danas drugi najbogatiji ovjek na svijetu. Donedavno je bio prvi, no tron je odlu io Ĺžrtvovati zbog filantropije, pa je podijelivĹĄi polovicu svog bogatstva u dobrotvorne svrhe pao na 'samo' 37 milijardi dolara, dopustivĹĄi time Billu Gatesu da ga pretekne na prestiĹžnoj Forbesovoj listi megabogataĹĄa. Danas zajedno s Gatesom poti e milijardere da polovicu svog

bogatstva doniraju i pomognu siromaĹĄnima. O vlasniku Berkshire Hathawaya iz Omahe u Nebraski napisano je 130 knjiga, a ona koja o njemu moĹžda najviĹĄe govori najnovija je autorizirana biografija "The Snowball", koja ga prikazuje kao jednog od rijetkih milijardera neokaljanog ugleda, koji je bogatstvo stjecao moralno - i zakonito. B. Suvajac

300

do 500 milijuna dolara uloĹžit e ĹĄvicarska farmaceutska grupa Novartis u gradnju tvornice cjepiva u Brazilu, prve u Latinskoj Americi

JanĹĄa optuĹžen za primanje provizije od Patrije OPTUĹ˝BE Prema pisanju Mladine, dar koji im se stavlja na teret je 8,1 milijun eura, koliko je Patria isplatila kao proviziju za dobiveni posao. JanĹĄu su u istrazi kompromitirali podaci na eni u ra unalu jednoga od njegovih bivĹĄih suradnika

lovensko tuĹžiteljstvo podignulo je optuĹžbe u aferi Patria protiv pet osumnji enika me u kojima je i ĹĄef oporbe Janez JanĹĄa, ali i poznati kanadsko-slovenski poduzetnik Walter Wolf. Osim JanĹĄe, kojega se tereti za "pokuĹĄaj primanja dara za nezakonito posredovanje", i Wolfa, tuĹžilaĹĄtvo optuĹžuje JoĹžu ZagoĹžna, Ivana rnkovi a i Antona Krkovi a, koje tako er optuĹžuju za primanje dara.

JanĹĄa je znao

Prema pisanju Mladine, dar koji im se stavlja na teret je 8,1 milijun eura, koliko je Patria isplatila kao proviziju za dobiveni posao. Navodno je policija u rnkovi evu kompjutoru naĹĄla nacrt kako e se novac od Patrije razdijeliti izme u njega ZagoĹžna, Krkovi a i tada vladaju eg SDS-a. ini se, me utim, da je Patria isplatila

samo 30 posto dogovorene provizije. Mladina je ranije ustvrdila kako je bila rije o 30 milijuna eura mita u Sloveniji, a JanĹĄu su u istrazi kompromitirali podaci na eni u ra unalu jednog od njegovih bivĹĄih suradnika koji potvr uju da je JanĹĄa kao predsjednik vlade znao za dogovor da se od dijela provizije financiraju dva besplatna tjednika koja su promovirala njegovu stranku pred parlamentarne izbore 2008. godine. Svojedobno se i u hrvatskim medijima spominjalo da je Patria isplatila 15 milijuna eura mita kako bi dobila posao vrijedan 180 milijuna eura prema kojem je dogovoreno sklapanje 126 borbenih vozila u slavonskobrodskom uri akovi u. BivĹĄi ministar obrane Berislav Ron evi zanijekao je postojanje ikakvog mita u poslu s Patrijom u Hrvatskoj. U velja i ove godine

ravnatelj policije Oliver Grbi potvrdio je da je DrĹžavno odvjetniĹĄtvo od finskih vlati zatraĹžilo obavijesti o Patriji, na ĹĄto tada nije odgovoreno, a pri a je nakon toga pala u zaborav.

Sklapanje u akovi u

Hrvatsko ministarstvo obrane prije nekoliko je dana izmijenilo prijaĹĄnju narudĹžbu zbog financijskih razloga, ali nije smanjilo prvu narudĹžbu, ve spomenutih 126 vozila ije je sklapanje ve po elo, objavio je portal Upi.com. Ta vozila s pogonom na svih osam kota a doĹživjela su manje promjene kako bi ispunila nove zahtjeve hrvatskog Ministarstva obrane, a isporuka e biti gotova 2012. godine. Ve ina e ih biti sklopljena u uri akovi u. B. B. Ĺ .

JANEZ JANĹ A, slovenski ĹĄef oporbe FOTO ZAPLATIL/CROPIX

investor 24-25

'preventivni' rat za naftu Analitičari geopolitike i m točke s koje nema povratka' i da su šanse za zračne udare prot

Napadne li Izrael barela nafte će se Izrelske prijetnje i zveckanje oružjem na Iran, koji optužuju da uz mirnodopski potajno gradi i vojni atomski program, mogle bi dovesti do toga da Iran zatvori Hormuški tjesnac pa tankeri iz Perzijskog zaljeva ne bi mogli dovoziti kupljenu naftu

U slučaju da Izrael doista pokrene zračne napade protiv iranskih nuklearnih postrojenja, za što su šanse prema stranim analitičarima 50:50, cijene nafte skočile bi za barem 10 dolara po barelu. Takav umjeren rast cijena dogodio bi se samo u slučaju da najnoviji rat na Bliskome istoku bude kratak i brz, odnosno da Iran ne krene oštrim protumjerama poput zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Taj tjesnac širine 54 kilometra ključan je za izvoz nafte tankerima iz Perzijskog zaljeva u Indijski ocean, a odatle dalje na svjetska tržišta. Na njegovo bi se zatvaranje Iran odlučio kada bi eventualni rat s Izraelom eskalirao. U tom bi slučaju rast cijena nafte bio nepredvidiv. "Kada bi došlo do duljeg rata i iranske blokade tjesnaca, moguće je da bi cijene nafte skočile i dvostruko, no to je dakako teško predvidjeti", smatra Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarskogeološko-naftnom fakultetu i naftni analitičar.

nema natrag?

Problemi s opskrbom nafte i rast cijena bili bi neizbježni, no, smatra Dekanić, naftni šok ipak ne bi bio toliko velik kao prije 30-ak godina u doba drugoga naftnog šoka, jer mnoge zemlje danas imaju strateške rezerve nafte koje im omogućuju po-

Koliko tko troši naftu? (tisuće barela dnevno)

6000 + 3000 - 5999 2000 - 2999 1000 - 1999 0 - 999 krivanje svojih potreba za 3 mjeseca. "Sasvim je sigurno da bi u slučaju rata Izraela i Irana do izražaja došla ruska nafta, zatim ona iz Nigerije ili zemalja Latinske Amerike, a opskrba s Bliskog istoka išla bi naftovodima iz Saudijske Arabije preko Turske", rekao je Dekanić. Rusi bi vjerojatno

iskoristili priliku i podigli cijene svoje nafte, no OPEC bi vjerojatno povećao proizvodnju kako bi spriječio divljanje cijena. Svjetski mediji u međuvremenu citiraju analitičare koji tvrde kako se "došlo do točke s koje nema povratka" i da su šanse za zračne udare protiv Irana sada pola-pola,

i to najkasnije do sljedećeg ljeta. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je spreman čekati do prosinca da vidi hoće li diplomatske mjere i sankcije uvedene protiv Irana imati učinka, nakon čega bi se krenulo u pripreme za vojnu akciju. Izraelski bi premijer, dakako, pokušao dobiti konsenzus zapadnih

zemalja, prije svega SAD-a. Vojni analitičar Vjesnika Fran Višnar u razgovoru za Business.hr napominje kako je ključna i uloga Rusije, koja je izgradila nuklear-

tike i međunarodnih odnosa upozoravaju kako se 'došlo do re protiv Irana sada pola-pola, i to najkasnije do sljedećeg ljeta

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

el Iran, cijena se udvostručiti ››

Rusi bi vjerojatno iskoristili priliku i podigli cijene svoje nafte, no OPEC bi vjerojatno povećao proizvodnju kako bi spriječio divljanje cijena igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkonaftnom fakultetu i naftni analitičar snimio h. dominić

Svjetske rezerve nafte mlrd. barela

ni reaktor u iranskom gradu Busheru snage 1000 megavata, koji je pušten u rad 21. kolovoza. Iran također nastoji uvući Rusiju u svoj nuklearni program, što Moskvi odgovara zbog unosnih poslova, ali i pristupa iranskoj nafti. Iranu s druge strane treba Rusija zbog transfera nuklearne

Saudijska Arabija Iran Irak Kuvajt UAE Venezuela Rusija Kazahstan Libija Nigerija SAD Kina Kanada Katar tehnologije i, dakako, protuteže SAD-u. "Nesumnjivo je da Izrael ima vojne kapacitete za udar na Iran. Njegovi lovci F-15 i F16 već dulje lete do Gibraltara i Grčke kako bi piloti simulirali let na tako veliku udalje-

262.73 132.46 115.000 99.00 97.80 77.22 72.27 39.62 39.12 35.25 21.37 17.07 16.80 15.20

udjel u rezervama 22,3% 11,2% 9,7% 8,4% 8,3% 6,5% 6,1% 3,4% 3,3% 3,0% 1,8% 1,4% 1,4% 1,3%

nost kao što je između Izraela i Irana", kaže Višnar. Izraelu ne bi bio problem ni to što su iranska postrojenja ukopana duboko u zemlji jer je od SAD-a već nabavio specijalne bombe, tzv. bunker busters ili

probijače bunkera, koji bi načeli bunkere koji štite postrojenja, nakon čega bi slijedili udari klasičnim bombama i uništenje postrojenja za obogaćivanje urana.

Što će učiniti rusi?

"Slažem se s procjenama kako su izgledi za rat pola-pola, no treba uzeti u obzir tri pitanja - preko koga letjeti odnosno hoće li zemlje okruženja dopustiti prelet izraelskim zrakoplovima, zatim jačina iranske reakcije odnosno uzvratni napad na Izrael te uloga Rusije odnosno bi li se ona uplela u sukob da zaštiti svoje interese u Iranu", rekao je Višnar. Sadašnja Obamina administracija, za razliku od one Busheve, nije odveć sklona

ratu s Iranom, osobito kada se uzme u obzir još uvijek nezavršeni angažman SAD-a u Iraku te dakako, Afganistanu. No, ne treba zaboraviti ni pritisak izraelskog lobija u SAD-u koji upozorava kako će Iran, koji negira pravo Izraela na postojanje, biti u posjedu nuklearnog oružja u sljedećih godinu dana, a pritom ima raketne sustave zemljazemlja kojima već može isporučiti konvencionalne bojeve glave do Izraela. Najgori scenarij bio bi, upozorava Višnar, kada bi u slučaju napada na Iran došlo do eskalacije sukoba odnosno razmjene projektila zemljazemlja između Irana i Izraela, što bi dovelo do velikih razaranja na obje strane. Igor Medić

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

iSPOD OČekivaNja

američki bDP rastao 1,6 posto

Gospodarske aktivnosti u SADu drugom su tromjesečju ove godine porasle 1,6 posto na godišnjoj razini, pokazale su u petak druge procjene američke vlade. U prvoj procjeni vlada je procijenila rast BDP-a u visini 2,4 posto. Time je BDP porastao po nešto višoj stopi nego što su analitičari očekivali, prognozirajući reviziju procjene na 1,4 posto.

Kao glavni razlog usporavanja rasta navedeno je ubrzavanje rasta uvoza na 32,4 posto. Za usporedbu, u prvom je tromjesečju uvoz porastao 11,2 posto. Rast izvoza istodobno je usporio na 9,1 posto, sa 11,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. Rast BDP-a u drugom tromjesečju poduprlo je pak blago ubrzanje rasta osobne potrošnje, na 2 posto, u odnosu na 1,9 posto zabilježenih u prvom tromjesečju. Na osobnu potrošnju otpadaju čak dvije trećine gospodarskih aktivnosti u SADu. B.hr

NiŽa PrODaja, ali izNaD PlaNa

Petrol stekao 22,4 milijuna eura dobiti alekSaNDer SveTelšek, predsjednik Uprave Petrola, vlasnika 75 benzinskih crpki u Hrvatskoj snimio hrvoje dominić

zbuNjeNi Nova pravila o izvješćivanju na ZSE-u ne sviđaju se tvrtkama jer bi mogla 'zbuniti kreditore i strane burze'

Slovenski lanac benzinskih crpki u prvih je šest mjeseci ove godine prodao 1,1 milijun tona naftnih derivata, četiri posto manje od prošle godine, ali četiri posto iznad očekivanja uz neto prihode od prodaje u visini 1,3 milijarde eura Slovenski je Petrol u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvario neto dobit u visini 22,4 milijuna eura, što je 13,7 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2009. godine, te 20 posto više od planiranog, objavila je kompanija u petak u Ljubljani, nakon što je u četvrtak održana sjednica Nadzornog odbo-

arhiva business.hr

ra na kojoj su usvojeni rezultati. Neto prihodi od prodaje grupe Petrol realizirani su u visini od 1,3 milijarde eura, 16 posto više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 12 posto više od plana. Bruto dobit je realizirana u visini 139,8 milijuna eura, što je jedan posto više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 3 posto više od planiranog.

veća prodaja struje

Grupa Petrol je u prvom polugodištu 2010. godine prodala 1,1 milijun tona naftnih proizvoda, što je 4 posto manje nego u prvom polugodištu 2009. godine i 4 posto više od planiranog.

Prihodi od prodaje trgovačke robe iznosili su 205 milijuna eura, 11 posto više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 6 posto više od planiranog. Krajem lipnja 2010. godine grupa Petrol je poslovala s više od 436 benzinskih crpki, od toga ih je 312 u Sloveniji, 75 u Hrvatskoj, 40 u Bosni i Hercegovini, 3 u Srbiji, 4 na Kosovu i 2 u Crnoj Gori. Grupa Petrol je u prvom polugodištu 2010. godine prodala 59.346 tisuća prostornih metara prirodnog plina, 4 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine i 7 posto više od planiranog, te 22,3 tisuće tona ukapljenog naftnog plina, 1 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine i 4 posto manje od planiranog. Grupa je prodala i 170 tisuća MWh električne energije, 50 posto više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 7 posto više od planiranog. U spomenutom je razdoblju grupa Petrol upravljala sa 28 koncesija za opskrbu plinom. B.hr

brOjka

139,8

milijuna eura iznosila je bruto dobit slovenskog Petrola u prvom polugodištu 2010.

Hypo Alpe prihode od rez rezervacija HAAB je u prvih šest mjeseci ove godine doživio pad neto kamatnih prihoda 52,7 posto i pad neto prihoda od naknada i provizija 52,6 posto, a tek neznatan pad dobiti mogu zahvaliti za dvije trećine manjim rezervacijama Hypo Alpe Adria banka je u prvih šest mjeseci ove godine zaradila 147,05 milijuna kuna, samo 2,88 posto manje od ostvarenog u prvom polugodištu prošle godine. Na prvi pogled dobar rezultat ipak dobiva malo drukčije tumačenje kada se pogleda objavljeni račun

dobiti i gubitka, koji pokazuje da ovogodišnju dobit banka u dobroj mjeri može zahvaliti drastičnom rezanju rezervacija za moguće gubitke, a one su umanjene čak 69,88 posto, sa 676,98 na 203,92 milijuna kuna. Naime, poslovanje Hypo Alpe Adria banke je u pr-

iSTraGa

Hrvati slali kovčege pune novca u Klagenfurt U istrazi poslovanja austrijskog Hypa bivši direktor Hypa Wolfgang Kulterer već je tjedan dana u zatvoru. Christian Rausher, bivši šef Financijskog odjela Hypo banke, austrijskoj televiziji ORF otkrio je kako su u Klagenfurt iz Hrvatske stizali kovčezi novca priznavši da je i sam upleten u sumnjive poslove s Hrvatskom. Spomenuo je i bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, koji je u tim poslovima navodno bio ključna osoba u Hrvatskoj.

ZBOG lOŠiH ReZultAtA

triglav mijenja hrvatsku upravu Loši poslovni rezultati osiguravajuće grupacije Triglav doveli su do promjena na vrhu u zemljama regije. Srpski Triglav Kopaonik i hrvatsko Triglav osiguranje doživjeli su promjene u upravljačkoj strukturi nakon zasjedanja skupštine. U Upravi slovenske centrale Zavarovalnice Triglav nisu htjeli ništa komentirati, ali se

doznaje da je Uprava grupe potpisala sporazumni raskid ugovora s Krešimirom Jelićem, dosadašnjim predsjednikom Triglav osiguranja, te s Igorom Škrgatićem, članom Uprave Triglav osiguranja. U Upravi je ostao Marin Matijac, a njezin je član postao Boris Žnidarič, dosadašnji član Nadzornog odbora Triglav osiguranja. Predsjednik Uprave trebao bi postati Igor Bratina, prokurist Triglav osiguranja, koji za stupanje na dužnost treba pričekati suglasnost Hrvatske agencije

za nadzor financijskih usluga. Skupština je odlučila provesti promjene i u Nadzornom odboru Zavarovalnice Triglav, pa je u njega ušao Boštjan Vovk. Na mjesto generalnog direktora Triglav Kopaonika, koje je dosad zauzimao Predrag Bober, trebao bi doći Milan Skok, a on za stupanje na tu funkciju treba pričekati suglasnost Narodne banke Srbije. U Triglavu se pripremaju i za dokapitalizaciju beogradske filijale, a povećanje kapitala hrvatske za-

sad nije planirano. Slovenski mediji javljaju da u Triglavu nisu zadovoljni ni rezultatima crnogorske Zavarovalnice Lovćen ni onima Triglav zdravstvene zavarovalnice, ali ih nisu htjeli objaviti. Stoga se i u Crnoj Gori očekuju promjene na vrhu. Zavarovalnica Triglav je lani na razini grupe zabilježila 6,2 milijuna eura gubitka, a i matično je društvo prošlu poslovnu godinu zaključilo sa 1,8 milijuna eura gubitka. Najveći gubici zabilježeni su u Srbiji i Hrvatskoj. A. Pa.

kReŠiMiR jelić odlazi iz Triglav osiguranja zbog loših rezultata u Hrvatskoj snimio hrvoje knez

pe Adria banka prepolovila od kamata i naknada utROstRuČenA ReZeRviRAnjA

Minus austrijskog Hypa pola milijarde ¤ Austrijska nacionalizirana banka Hypo Group Alpe Adria u petak je izvijestila da je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci povećala neto gubitak na 499 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 162 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Takav rezultat uglavnom se pripisuje rezervacijama za kreditne rizike koje su u prvih šest mjeseci gotovo udvostručene u odnosu na isto raz-

››

vih šest mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem zabilježilo oštre padove. Tako su prihodi od kamata banke pali sa 2,4 milijarde kuna u prvom polugodištu prošle godine na 1,04 milijuna u istom ovogodišnjem razdoblju, odnosno 56,38 posto. No, pali su i kamatni rashodi, odnosno troškovi depozita, čak 59,43 posto, na 529,16 milijuna kuna. Neto kamatni prihod tako je zabilježio pad 52,76 posto, na 518,36 milijuna kuna. Prepolovljeni su i neto

Hypo Alpe-Adria banka u Hrvatskoj u posljednje je dvije godine promijenila model i strategiju poslovanja te posluje s dobrim rezultatima, u skladu sa zacrtanim planovima MARkus FeRstl, predsjednik Uprave Hypo banke

arhiva business.hr

doblje godine ranije i iznosile su 667 milijuna eura, navodi se u bančinom priopćenju. Obujam nenaplativih zajmova u promatranom je razdoblju poskočio na 8,27 milijardi eura, navode u banci. Neto prihodi od kamata uvećani su u prvih šest mjeseci 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosili su 447 milijuna eura, objavila je banka. H

prihodi od provizija i naknada i pali su 52,67 posto, na 153,4 milijuna kuna. Na aktivnostima trgovanja banka je izgubila 64,6 milijuna kuna, a ali su znatno poboljšanje ostvarili na tečajnim razlikama, gdje su zaradili 93,28 milijuna kuna. Prepolovili su i opće administrativne troškove i amortizaciju sa 673,89 na 307,82 milijuna kuna. Neto prihod poslovanja prije rezervacija i vrijednosnih usklađivanja pao je 55,72 posto, na 388,72 milijuna kuna.

Aktiva i depoziti rasli

Ukupna aktiva banke porasla je u prvih šest mjeseci 2010. godine 0,4 posto u odnosu na kraj 2009., a ostvaren je i rast depozita u prvih šest mjeseci 2010. od 4,4 posto u odnosu na kraj

2009. godine. Stopa povrata na ukupnu aktivu na dan 30. lipnja 2010. iznosila je jedan posto, a omjer troškova i prihoda 44,2 posto. J. Jagić

Business tv Kapital Network, Ponedjeljak 30. 8.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, Magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najviša

Zadnja

3,400.00

4.29%

1,565

5,319,783.91

357.00

2,107.10

3,799.21

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

255.51

257.83

257.40

0.55%

10,128

2,604,232.50

21,078.11

226.05

332.84

Adris grupa

255.00

256.00

255.00

-0.16%

7,797

1,995,298.60

1,729.95

242.21

318.99

1,635.00

1,650.00

1,640.06

0.31%

871

1,426,762.73

16,400.60

1,405.10

1,940.00

Ingra

19.70

20.98

20.87

1.46%

40,033

814,957.47

156.53

19.70

61.49

Viadukt

204.00

215.00

210.00

-3.22%

2,737

565,384.59

95.93

204.00

498.99

Atlantska plovidba d.d.

804.00

823.39

820.10

1.12%

531

432,262.76

1,144.47

723.23

1,195.95

Končar - elektroindustrija

477.85

480.21

480.00

-2.14%

533

255,612.90

1,234.62

380.01

517.00

Kraš, prehrambena industrija

422.02

429.00

427.01

-0.30%

594

254,576.09

586.55

250.05

436.95

2,600.00

2,630.00

1.08%

218,864.00

1,953.68

2,005.00

3,750.00

SN holding

205.01

212.00

2.42%

1,022

213,333.10

576.64

55.95

242.00

Atlantic grupa

712.00

718.50

712.00

0.49%

288

205,791.27

1,758.64

555.00

760.00

Jadranski naftovod

Zagrebačka banka

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

210.00

0.00%

952

199,920.00

13,450.16

200.00

310.00

Tehnika

1,008.01

1,060.00

4.95%

191

199,686.83

200.83

949.03

2,769.99

Institut građevinarstva hrvatske

1,640.00

1,710.00

1,700.00

3.66%

135,220.91

269.59

1,600.00

4,375.00

Ericsson Nikola Tesla

1,315.00

1,330.00

0.00%

100

132,580.00

1,771.09

1,231.00

1,777.00

Dalekovod

275.50

280.00

-0.35%

381

106,159.35

642.27

270.20

443.00

5,798.00

5,880.00

3.03%

81,275.00

1,294.60

4,750.00

7,679.00

Konzum

181.54

185.00

1.37%

410

75,119.15

4,200.03

126.04

185.00

Jadroplov d.d.

134.00

136.00

1.19%

447

60,350.01

222.59

124.01

209.00

Dukat

350.50

9.17%

111

38,905.50

1,051.50

240.00

400.00

Ledo

Belje

63.90

68.92

6.03%

582

37,515.45

566.21

59.00

108.00

560.00

574.00

562.00

0.18%

33,112.26

325.96

533.13

743.00

Dom holding

35.19

36.84

2.30%

829

30,115.65

275.09

28.70

54.00

Sunčani Hvar

26.62

29.00

26.62

-8.21%

861

24,957.10

194.62

25.00

42.98

Fima validus

12.82

12.99

12.84

-1.61%

1,349

17,407.51

34.69

10.55

29.01

Zvečevo, prehrambena industrija

109.10

110.00

109.10

-0.91%

144

15,774.00

33.58

87.56

139.00

Luka Rijeka

Uljanik plovidba

180.00

180.02

2.83%

15,121.00

1,076.61

162.00

246.00

HG Spot

25.99

26.98

3.73%

513

13,340.59

8.90

20.08

109.19

Slobodna Dalmacija

26.40

13.30%

475

12,540.00

137.84

20.01

64.98

307.00

309.99

-0.02%

12,315.99

429.85

290.00

505.00

Valamar grupa

35.15

38.00

2.70%

313

11,403.15

239.23

25.06

45.00

HTP Korčula

87.15

92.45

6.08%

128

11,173.85

39.42

72.10

185.00

Imperial hoteljerstvo

154.00

-9.42%

10,780.00

97.92

150.00

219.00

Petrokemija

122.01

122.99

-0.04%

10,616.83

410.92

105.50

192.99

Industrogradnja d.d

395.05

429.99

395.05

-2.22%

10,284.82

178.72

292.00

570.00

9.50

5.56%

1,000

9,500.00

148.17

8.99

12.99

450.00

0.00%

9,000.00

523.94

305.01

580.00

Viro tvornica šećera d.d.

Laguna Novigrad Belišće AD plastik

91.00

-1.61%

8,281.00

382.16

49.00

109.30

Luka ploče

1,601.00

0.06%

8,005.00

356.41

1,240.00

2,093.00

Hidroelektra niskogradnja

150.00

152.00

2.70%

7,560.00

94.83

140.01

370.00

Zvijezda

3,623.51

0.10%

7,247.02

363.28

2,851.00

5,898.00

HUP - Zagreb

1,430.00

0.00%

7,150.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

283.41

291.99

0.69%

6,045.86

1,582.59

240.00

400.00

Privredna banka Zagreb

479.00

480.01

479.00

-0.21%

5,751.03

9,136.81

478.00

715.00

Lavčević

250.00

8.70%

5,500.00

119.55

210.00

289.98

2,701.00

-5.23%

5,402.00

323.10

2,006.00

3,100.00 144.00

Jadranska banka

Viadukt je u petak bio drugi najviše trgovani građevinar na Zagrebačkoj burzi, odmah iza Ingre, s prometom nešto većim od 565.000 kuna. Dok je Ingra porasla 1,46 posto, Viadukt je izgubio 3,22 posto pa je zadnja realizirana cijena iznosila 210 kuna. Najniža realizirana cijena u petak iznosila je 204 kune.

CROBEX: +0,36% 365 dana Najniža Najviša

Najniža

Ina-industrija nafte d.d.

oglaS

Trž. kap. (mil kn)

3,330.01

Čakovečki mlinovi

Ulagači su u petak odlučili dionicama Čakovečkih mlinova odraditi promet od čak 5,31 milijun kuna, što je dionicu učinilo najlikvidnijom toga dana na ZSE-u. Rast cijene iznosio je 4,29 posto, na 3400 kuna, a kroz 11 transakcija vlasnika je promijenilo 1565 dionica, oko 1,5 posto temeljnog kapitala tvrtke.

Redovan promet: 15.715.822,30 kn Promjene Količina Promet Cijene

Badel 1862

73.00

75.00

1.35%

4,894.99

56.41

58.00

IPK Kandit

232.31

0.00%

3,949.27

166.12

191.00

345.00

Istraturist Umag d. d.

359.98

-0.01%

3,599.80

1,682.90

270.00

410.00

Lošinjska plovidba

138.75

-2.29%

3,468.75

91.91

121.00

173.00

82.25

-3.24%

2,467.50

16.91

76.10

189.00

Žitnjak Liburnia riviera hoteli

2,280.00

-0.87%

2,280.00

690.02

1,413.01

2,890.00

Jadroagent

545.01

0.00%

2,180.04

60.41

500.00

620.00

Magma d.d.

57.25

0.00%

1,717.50

279.05

48.11

78.00

298.99

1.30%

1,494.95

38.95

180.05

398.95

Koestlin Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.03

0.08%

1,483.71

87.11

15.15

38.70

Prehrambeno-industrijski kombinat

200.00

6.32%

1,400.00

46.69

120.00

221.00

Vaba d.d. banka Varaždin Solaris Đuro Đaković holding Podravska banka Veterina d.d.

60.02

0.03%

1,200.40

105.95

51.00

99.00

204.11

0.97%

1,020.55

126.08

160.00

260.00

29.43

1.52%

882.90

95.27

22.36

58.00

400.05

-0.27%

800.10

267.53

400.00

500.57

61.55

-8.12%

738.60

113.55

52.05

88.99

187.00

6.51%

187.00

446.29

174.15

369.00

OT-optima telekom d.d.

27.99

5.62%

55.98

78.93

21.28

56.00

Proficio

11.74

-2.98%

23.48

45.94

11.50

16.39

Tisak

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

ReGionalne i svjeTske buRze Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA ZVTG GRVG PETG RS57 SALR MR0R SOS2E KDHR ZVIR TLSG PBGS NF2R NF1N

KRKA SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE PETROL REPUBLIKA SLOVENIJA 57. IZDAJA SALUS MERCATA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KD GROUP ZVON ENA ID TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

BANJALUČKA BURZA NOVB-R-E RSRS-O-C TRAN-R-A RSRS-O-D TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B BVRU-R-A VELE-R-A KRIP-R-A TRZN-R-A

NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRANSPED AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC VELEZ AD NEVESINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHK1A FBIHKC FBIHKE FBIHKH FBIHKB FBIHKG

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G

BEOGRADSKA BURZA KIML A2013 A2016 SJPT A2015 ENHL A2014 INFM A2012 A2011 AIKB GMON KMBN AGBN CCHS JGHM JMBN IMLK

Kikindski mlin a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Informatika a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. Niš Goša montaža a.d. Velika Plana Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB RM01 RMDEN09 ALK TEL SBT TPLF MPT GRNT ADIN STB

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog ADING SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE

Oznaka

Ponedjeljak 30/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,45 160,90 16,95 12,35 241,10 108,40 449,00 2,87 105,90 45,28 6,49 92,00 0,66 2,77 0,79

67,25 165,00 17,50 12,77 244,50 108,40 449,00 2,87 105,95 47,00 6,49 92,00 0,67 2,85 0,81

67,07 164,86 17,00 12,51 241,33 108,40 449,00 2,87 105,94 45,28 6,49 92,00 0,66 2,85 0,80

Promet

valuta: EUR - euro 67,15 161,89 16,91 12,53 243,03 45,24 449,00 2,87 37,68 45,84 6,49 92,00 0,67 2,82 0,80

-0,12 % 1,45 % 0,53 % -0,71 % 0,26 % 3,73 % 2,05 % 2,14 % 0,04 % -3,04 % -0,15 % 0,55 % -1,19 % 2,52 % 0,50 %

15761 1.058.287,50 1452 235.065,00 12602 213.119,55 4650 58.268,25 200 48.605,20 1000 45.235,32 86 38.614,00 9709 27.864,83 623 23.473,46 475 21.773,75 3100 20.119,00 125 11.500,00 16236 10.840,70 3691 10.425,67 11642 9.318,87

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,95 32,50 1,20 32,00 1,26 3,93 32,00 0,59 1,00 4,60 1,10

0,95 32,50 1,20 32,87 1,28 3,97 32,00 0,59 1,00 4,60 1,10

0,95 32,50 1,20 32,00 1,28 3,97 32,00 0,59 1,00 4,60 1,10

0,95 0,32 1,20 0,32 1,27 3,93 0,32 0,58 1,00 4,60 1,10

-2,96 % -0,46 % 0,00 % 1,51 % 0,00 % 0,76 % 0,00 % -2,50 % 0,00 % 0,00 % -2,65 %

20000 27300 7000 21593 4586 1433 10430 2958 1600 305 750

19.030,00 8.872,50 8.400,00 6.967,12 5.846,58 5.635,37 3.337,60 1.730,43 1.600,00 1.403,00 825,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 90,00 34,50 95,00 84,51 94,50 98,50 98,50

90,01 35,00 95,00 84,51 94,50 98,50 98,50

30.000,00 90,71 82,00 670,00 84,90 970,00 87,86 2.655,00 94,09 97,39 2.817,00 2.150,00 28.000,00 7.205,00 5.250,00 3.975,00 12.689,00 1.500,00

30.000,00 91,00 82,01 700,00 84,91 975,00 87,87 3.000,00 94,10 97,40 2.840,00 2.150,00 28.001,00 7.301,00 5.250,00 3.975,00 12.690,00 1.524,00

3.270,00 96,70 81,10 3.800,00 395,00 2.650,00 3.600,00 26.000,00 590,00 350,00 244,00

3.280,00 96,70 81,90 3.801,00 397,00 2.750,00 3.600,00 26.200,00 598,00 350,00 244,00

90,00 34,50 95,00 84,51 94,50 98,50 98,50

90,01 34,99 95,00 84,51 94,50 98,50 98,50

0,56 % 33716 3.034.610,00 1,35 % 44972 1.573.694,00 0,62 % 16160 1.535.200,00 0,01 % 9266 783.069,66 0,05 % 4370 412.965,00 0,20 % 3727 367.109,50 0,20 % 1660 163.510,00

Toplifikacija Skopje Elektroprivreda BiH Soja protein Sava ZIF Zepter fond

+3,01% +2,59% +1,50% +1,45% +0,76%

Triglav osiguranje

business.hr

Nova banka Banja Luka -2,96% Gorenje -0,71% Krka -0,12% Alkaloid -0,04% Komercijalna banka Skopje -0,02%

Goša montaža

+0,53 -2,27 Odluka nadzornog odbora da smijeni uprave podružnica slovenskog osiguravatelja Triglava u Hrvatskoj i Srbiji zbog loših rezultata svidjela se u petak investitorima na Ljubljanskoj burzi. Tako je Zavarovalnica Triglav u petak bila treća po ukupnom prometu u Ljubljani sa 213 tisuća eura. Rast cijene dionice iznosio je 0,53 posto, na 17 eura, a tijekom dana je najviša realizirana cijena iznosila 17,50 eura, dok su najnestrpljiviji dionice prodavali po 16,95.

Goša montaža iz Velike Plane u Srbiji bila je u petak jedina među dionicama na Beogradskoj burzi s prometom većim od milijun dinara, koja je zabilježila pad cijene. Minus građevinara i montažera iznosio je 2,27 posto, pa je tako posljednja cijena realizirana u petak iznosila 2150 dinara. Promet je iznosio 1,006 milijuna dinara. Beogradski Belex 15 indeks porastao je u petak 0,36 posto, a u prošlom je tjednu minus iznosio velikih 1,92 posto.

valuta: RSD - srpski dinar 30.000,00 90,91 82,01 675,00 84,91 970,00 87,87 2.989,00 94,10 97,40 2.820,00 2.150,00 28.000,00 7.282,00 5.250,00 3.975,00 12.690,00 1.511,00

30.000,00 90,92 82,00 674,89 84,90 970,39 87,86 2.989,11 94,09 97,40 2.820,36 2.150,00 28.000,10 7.281,85 5.250,00 3.975,00 12.689,50 1.501,14

-10,29 % 0,00 % -0,06 % 1,50 % -0,01 % 1,25 % 0,00 % 10,70 % 0,21 % -0,01 % 0,25 % -2,27 % 0,00 % 0,86 % 0,00 % 0,00 % 16,35 % 0,73 %

5585 167.550.000,00 21721 1.974.826,19 22381 1.835.248,86 2667 1.799.922,00 20659 1.753.955,41 1751 1.699.150,00 18780 1.650.016,54 516 1.542.380,00 15047 1.415.779,48 13679 1.332.334,40 390 1.099.940,00 468 1.006.200,00 30 840.003,00 87 633.521,00 94 493.500,00 65 258.375,00 20 253.790,00 148 222.169,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.275,10 96,70 81,88 3.800,09 395,74 2.695,59 3.600,00 26.133,33 592,16 350,00 244,00

3.275,10 59,50 50,38 3.800,09 395,74 2.695,59 3.600,00 26.133,33 592,16 350,00 244,00

-0,02 % -0,30 % 1,94 % -0,04 % -1,07 % 1,70 % 3,01 % 0,29 % -1,14 % -7,89 % 1,15 %

196 8461 9400 116 962 104 68 6 222 370 500

641.920,00 503.404,89 473.560,44 440.810,00 380.702,00 280.341,00 244.800,00 156.800,00 131.460,00 129.500,00 122.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

ReGionalni indeksi sbiToP +0,18% biRs -0,94% 810,31 823,26 ljseX +0,06% FiRs -0,30% 1.392,50 3.273,24 belex15 +0,36% Mbi10 +0,44% 2.347,67 625,97 belexline +0,82% MosTe +0,19% 489,99 1.227,48 sasX10 +0,06% neX20 -0,16% 13.796,50 896,42 euRoPski indeksi -0,04% WiG20 +1,25% 2.430,39 buX -0,36% 22.024,37 +1,28% +0,03% aTX +0,11% 2.401,71 indeksa na zatvaranju u +0.74% Stanje petak, 27. kolovoza 2010.

FTse100 5.153,98

daX 5.891,43

CaC40

3.476,24

MiCeX 1,366.50

aMeRički indeksi -0,74% s&P500 -0,77% 9.985,81 1.047,22 Stanje indeksa na zatvaranju u nasdaQ -1,07% četvrtak, 26. kolovoza 2010. 2.118,69 djia

investor 30 Tjedni komenTar

marko repecki, HR portfolio.com

rošlog je tjedna redovit dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 77,190 milijuna kuna, 11 posto manje u odnosu na tjedan prije. Crobex je pao 0,97 posto i posljednja mu je vrijednost iznosila 1855,11 bodova, a Crobex 10 tjedan je završio na 986,61 bodova, što je tjedni pad 0,84 posto. Ukupno je 29 fondova zabilježilo pad veći od jedan posto, a samo je jedan fond rastao više od jedan posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -2,71 do +2,10 posto, a od 92 fonda 30 ih je ostvarilo porast vrijednosti. Najuspješniji dionički fond bio je MP Mena HR s 2,10 posto plusa, a slijedi HPB Dionički sa 0,52 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je OTP Meridian 20 kojemu je vrijednost pala 2,71 posto, a na drugom mjestu negativne ljestvice je CZenit s padom 2,16 posto. Među mješovitim, porasli su HPB Global (0,39 posto) i AC GBEM (0,19 posto), a najveći je pad zabilježio C-Premium kojemu je vrijednost smanjena 1,44 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je Capital One, koji je porastao 0,22 posto, a najveći je pad zabilježio OTP euro obveznički kojemu je vrijednost udjela smanjena 0,90 posto. Među novčanim fondovima nije bilo gubitnika, a najuspješniji je bio ST Cash s porastom 0,09 posto. Od početka godine, najuspješniji je dionički fond MP-Mena HR kojemu je vrijednost u 2010. uvećana 14,40 posto. Među mješovitim fondovima vodeći je Raiffeisen Prestige sa 6,78-postotnim prinosom u ovoj godini. Kod obvezničkih odnosno novčanih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,21 posto) i Erste EuroMoney (+3,09 posto).

oTvoreni invesTicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIOnIčkI

KD Nova Europa NFD Nova Europa Ilirika JIE Prospectus JIE ZB euroaktiv MP-Mena HR VB CROBEX10 HPB Titan VB High Equity Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE Raiffeisen World OTP indeksni HPB Dionički Capital Two PBZ I-Stock HPB Dynamic KD Energija AC Rusija KD Prvi izbor MP-Bric HR ST Global Equity FIMA Equity KD Victoria OTP meridian 20 Platinum Blue Chip Platinum JIE C-Zenit OTP Europa Plus HI-growth

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € kn € kn kn € kn € € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € € kn kn € €

6,2733 119,3953 156,9318 56,7275 97,3700 446,3506 88,7673 68,8789 46,9314 54,9600 86,2747 95,6600 37,0469 86,1163 68,1900 60,9200 49,7498 9,3489 41,2953 11,6704 329,5277 48,1784 78,7052 13,7547 81,4964 80,7191 67,4718 46,3431 104,8235 7,9654

1,33 0,83 0,75 0,57 0,44 0,40 0,40 0,39 0,34 0,33 0,30 0,28 0,28 0,26 0,22 0,21 0,21 0,17 0,16 0,12 0,12 0,10 0,03 0,01 0,00 -0,02 -0,03 -0,03 -0,04 -0,06

3,46 2,27 -3,39 -2,31 2,81 2,46 -7,04 -1,17 0,39 0,84 2,59 -0,65 -5,76 -3,29 -3,85 4,94 -1,15 -2,64 1,04 0,73 2,55 -3,50 -5,19 -6,32 -0,75 -5,77 -4,86 -14,64 3,88 -1,32

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

1,63 1,26 -6,61 -10,77 -1,78 11,30 -11,25 1,22 -6,99 -1,73 4,18 0,05 -11,13 -5,92 -3,58 -0,16 -3,26 N/A -0,02 -0,65 -1,37 -5,87 -8,83 -12,55 -7,93 0,01 -2,24 -18,09 1,59 -3,81

8,66 -6,22 -6,53 -11,04 2,94 11,76 N/A 9,05 -3,30 9,05 12,11 0,99 -5,81 0,83 0,47 14,17 -12,90 N/A 21,47 2,78 7,47 -22,91 -22,48 -16,51 -4,50 12,02 3,71 -21,17 1,80 -1,19

-15,02 10,30 8,03 -14,68 -0,42 4,54 N/A -11,35 -22,94 -20,00 -4,83 -0,64 -31,05 -3,01 -10,76 -14,72 -16,03 N/A -22,52 2,07 -7,58 -7,15 -3,77 2,86 -8,41 -7,78 -12,56 -26,32 4,37 -2,64

-0,56 -1,56 -4,41 -10,39 -3,93 14,40 -11,23 -0,67 -6,21 -2,90 4,93 -0,72 -5,48 -4,88 -3,37 0,35 -9,42 -6,50 1,54 1,32 -3,05 -10,30 -13,00 -9,70 -5,90 1,84 -4,81 -17,99 -2,61 -4,61

Imovina

19,261 8,853 95,241 24,364 213,549 7,119 7,191 10,545 13,062 25,240 13,551 40,875 132,541 39,560 6,718 199,791 22,032 5,422 9,245 5,164 11,850 14,623 25,639 63,359 17,532 7,522 4,875 6,117 8,469 66,895

Starost

Datum

2,87 1,81 5,84 3,57 6,32 2,47 0,60 3,10 2,90 2,68 2,98 6,90 2,67 4,90 3,36 3,11 4,00 0,49 3,47 7,54 2,46 9,84 6,24 11,30 2,33 2,65 2,93 2,52 1,10 8,50

26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Ilirika JIE Balanced HPB Global Agram Trust Allianz Portfolio C-Premium KD Balanced PBZ Global fond ST Aggressive Aureus Balanced Erste Balanced HI-balanced ST Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced OTP uravnoteženi AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced ZB global

€ kn kn kn kn kn kn kn kn € € kn € kn kn € € €

141,1007 102,4966 67,4425 109,1866 5,3277 8,0020 98,0400 63,3640 81,4387 116,2500 9,6557 178,0579 106,7800 114,1904 106,7313 10,8676 150,4800 141,6000

0,47 0,29 0,26 0,09 0,02 0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,05 -0,06 -0,07 -0,07 -0,10 -0,12 -0,13 -0,15 -0,18

-1,14 -2,37 -1,96 1,49 -7,41 -0,12 -2,17 -4,98 5,80 -0,30 -0,15 -2,17 2,74 -7,56 -1,62 2,90 -0,27 0,95

-2,71 -3,35 -6,01 4,25 -10,33 -2,26 -4,75 -5,42 -0,61 -2,38 -1,32 -5,24 N/A -12,75 -7,49 2,52 -1,17 1,58

-0,75 1,76 -5,37 6,40 -10,99 -0,77 -0,26 -19,06 -3,26 -4,18 2,17 -19,25 N/A -26,39 -3,04 6,86 7,62 10,69

7,79 0,50 -3,30 7,04 -16,19 -4,72 4,62 -8,84 -4,87 -0,63 -0,41 7,86 N/A 1,94 1,40 5,78 5,24 3,87

-1,34 -3,77 -3,12 4,06 -9,70 -3,04 -2,40 -10,83 1,24 0,67 -1,35 -7,47 6,78 -11,02 -6,49 5,44 2,45 3,27

42,622 117,921 11,832 7,083 12,674 13,045 289,060 3,493 16,122 105,879 65,282 11,525 134,422 12,309 39,954 13,236 326,057 718,420

4,59 4,90 2,13 1,29 3,57 4,61 8,96 4,93 4,11 9,61 8,50 7,63 0,47 8,32 4,70 1,48 8,00 9,15

26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010

kn € € € € € € € €

158,4200 128,8500 138,8145 173,4200 11,2940 125,0608 160,3200 129,5700 123,7890

0,09 0,05 0,01 0,00 -0,03 -0,03 -0,06 -0,06 -0,37

2,46 1,95 1,33 2,73 1,36 2,46 0,96 3,19 -1,05

4,87 4,90 3,05 5,54 3,87 3,91 4,43 5,12 0,09

10,48 8,13 6,09 13,18 3,03 6,84 10,27 4,81 8,50

8,20 4,65 3,92 6,90 1,44 4,67 5,29 4,51 4,65

6,69 7,06 3,69 7,79 5,13 4,73 5,54 8,21 1,18

11,856 77,147 42,160 286,819 6,077 47,846 200,398 100,919 10,538

5,84 7,47 8,54 8,25 8,50 4,90 9,15 7,24 4,70

26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010

€ kn kn kn $ kn € kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn

124,9500 140,0329 143,2300 133,9034 124,1600 161,4309 139,0304 137,1100 137,4331 130,8759 121,5075 115,8483 11,2267 10,5741 107,4407 101,6004 104,6400 131,5000

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

1,12 0,99 0,84 0,75 0,44 0,49 0,52 0,87 0,62 0,76 0,67 0,80 0,88 0,87 0,76 0,79 1,02 0,60

2,18 1,93 1,76 1,57 1,32 0,95 1,36 1,84 1,28 1,73 1,26 1,61 1,86 1,76 1,87 0,50 2,28 1,41

4,85 5,67 5,46 4,47 3,09 3,94 3,28 4,64 2,96 5,47 3,67 4,32 4,53 4,26 4,93 1,42 N/A 4,60

4,47 4,36 4,91 4,49 4,11 4,86 3,32 4,46 4,70 5,65 4,26 5,38 6,23 4,64 5,71 1,49 N/A 6,45

2,98 2,64 2,65 2,47 2,21 1,48 1,83 2,47 1,60 2,80 1,96 2,19 2,54 2,44 2,42 0,38 3,09 2,06

266,179 81,110 952,614 38,667 38,821 2330,755 106,617 608,127 104,047 165,234 116,761 162,554 73,759 38,869 152,767 5,265 488,282 1026,962

8,10 7,89 7,50 6,65 5,37 10,10 10,10 7,24 6,92 4,90 4,68 2,81 1,92 1,23 1,29 1,08 0,93 11,41

26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010 26.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One PBZ Bond fond ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds HI-conservative HPB Obveznički ZB bond Erste Bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash ST Cash PBZ Dollar fond ZB plus ZB europlus Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 30/8/2010

TEČAJ

REGIJA

Kuna je u petak ojačala prema euru 0,03 posto, a 0,04 posto u odnosu na tjedan prije, na 7,274102 kune. No, na tjednoj je razini oslabila prema inozemnim valutama, a najviše prema švicarskom franku, 1,25 posto, na 5,590732 kune. Tjedno je 0,19 posto porasla i vrijednost američkog dolara, na 5,721332 kune, a tečaj britanske funte od 8,874103 kune viši je 0,02 posto. B.hr

Prošloga su tjedna na burzama u regiji prevladali pesimisti, koji su svojim prodajama dionica tri od pet regijskih indeksa gurnuli u minus. U plusu su pak bili ljubljanski kompozitni LJSEX indeks, koji je s pozitivnih 0,08 posto završio na 3273,24 boda, kao i sarajevski SASX-10, koji je skuplji 0,54 posto i porastao je na 896,42 boda. U Sarajevu je u petak plus indeksa iznosio 0,06 posto. Uz rekordno nizak

Kuna slabi prema dolaru i funti

Tjedni plus za SASX i LJSEX

interes ulagača za dionice, najviše se trgovalo Bosnalijekom, uz zanemarivih 10 tisuća KM i padom cijene 3,48 posto, na 15,27 KM. Banjalučki BIRS izgubio je prošlog tjedna 1,37 posto, s tim da je minus u petak iznosio 0,94 posto, a najveći je promet odrađen Novom bankom, ispod 20 tisuća KM uz pad cijene 2,96 posto. U petak je na Beogradskoj burzi u redovnom prometu najviše odrađeno dionicom Soja proteina, nimalo impresivnih 1,79 milijuna dinara, dok je cijena porasla 1,50 posto, na 675 dinara. J. J.

bRoJKE

0,08 1,05

posto porastao je prošloga tjedna ljubljanski kompozitni indeks LJSEX

milijuna eura iznosio je u petak promet Krke, najviše prometovane vrijednosnice na svim burzama od Ljubljane do Skoplja

Čakovečki mlinovi ugodno iznenadili

Skori izraelski napad?

DoSTA PESIMIZMA Ulagači u četvrtak i petak nisu uspjeli nadoknaditi minuse iz dva prethodna dana, pa su Crobexi prošli tjedan završili u minusu, a promet je iznosio 77 milijuna kuna

Dva dana u minusu bila su prošlog tjedna dovoljna da oba Crobexa cijeli tjedan završe u minusu. Napor ulagača u četvrtak i petak nije bio dovoljan. Tako je prošlog tjedna Crobex izgubio 0,97 posto i završio na 1855,11 bodova, a blue chip indeks Crobex 10 pao je 0,84 posto, na 986,61 bodova, pa se i dalje drži ispod ishodišne vrijednosti. U petak su ulagači bili nešto živahniji i optimističniji, valjda već oguglali od cjelotjednog bombardiranja i zlostavljanja lošim makroekonomskim podacima i očekivanjima lošeg rebalansa proračuna RH. U petak ih od dizanja Crobexa nije odbila ni vijest o tome kako je BDP u drugom ovogodišnjem kvartalu pao 2,5 posto, kao ni činjenica da je američki bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju rastao po stopi 1,6 posto, da-

leko ispod očekivanih 2,4 posto. Crobex je zato u petak porastao 0,36, a Crobex 10 za 0,27 posto.

15,7 milijuna u petak

Ukupni je promet u petak iznosio 15,7 milijuna kuna i u cijelosti se odnosio na redovni promet. Milijunske promete ostvarile su četiri dionice od kojih je, iznenađujuće, najtrgovanija bila dionica Čakovečkih mlinova s prometom od 5,3 milijuna kuna. Cijena dionice Čakovečkih mlinova porasla je 4,29 posto, na 3400 kuna. Po prometu je slijedio uobičajeni favorit ulagača, dionica HT-a sa 2,6 milijuna kuna, a zadnja joj je cijena iznosila 257,4 kune, 0,55 posto više nego na kraju trgovanja u četvrtak. Povlaštenih dionica Adris grupe protrgovano je za nešto manje od dva

STJEPAn vARGA, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova, čija je dionica u petak porasla 4,29 posto foto goričanec/cropix

milijuna kuna, a cijena im je pala 0,16 posto, na 255 kuna.

Ina skuplja 0,31 posto

Dionicom Ine ostvareno je 1,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 0,31 posto, na 1640,06 kuna. Rast cijene bilježi i dionica Ingre, 1,46 posto, a promet tom dionicom

iznosio je 814,9 tisuća kuna. Rast cijene zabilježile su i druge trgovanije dionice građevinskih tvrtki, pa je cijena dionice Instituta IGH porasla 3,66 posto, a Tehnike 4,95 posto. Nasuprot njima je dionica Viadukta, koja je trgovanje završila padom cijene 3,22 posto. J. Jagić

KoMEnTAR

Igor Medić, igor.medic@business.hr d mirnodopske upotrebe nuklearne tehnologije do njezine prenamjene za izradu bombe put nije dug. Procjene govore kako bi Iran za godinu dana mogao izraditi nekoliko bombi i time promijeniti geostratešku situaciju na Bliskome istoku. Nuklearni Iran Izrael smatra svojom najvećom prijetnjom, strahujući da bi to dovelo do novog Holokausta, stoga pripreme za napad traju već dulje. Međutim, Iran bi u tom slučaju uzvratio svojim raketama po Izraelu, što bi potencijalno značilo širi sukob i uplitanje SAD-a u rat. Izraelu to ne bi bio prvi put da napada nuklearna postrojenja arapskih zemalja, jer je još 1981. bombardirao iračku nuklearku u Osiraku, što je prvo bombardiranje nuklearnih postrojenja u povijesti. Iračka protuzračna obrana tada nije reagirala, no teško je zamisliti da bi se sličan scenarij dogodio i u slučaju napada na Iran, čije su vojne snage daleko jače nego iračke tada. Planeri eventualnog napada stoga će morati pažljivo uzeti u obzir prije svega snagu Irana.

Bloomsbury se uzda u ‘magiju’ Harryja Pottera Britanski izdavač Bloomsbury zabilježio je u prvom polugodištu gotovo upola manju dobit nego lani. U tvrtki se nadaju da će rezultate popraviti novo izdanje knjiga o Harryju Potteru koje su dosad prodane u više od

je u drugom nego u prvom polugodištu, javlja BBC News, a sada velike nade polažu u ponovno izdavanje sedam knjiga o Harryju Potteru s novim naslovnim stranicama koje će biti objavljene u studenome, kada u kina dolazi ekranizacija prvog dijela posljednje knjige tog serijala - ‘Harry Potter i darovi smrti’. Nikolina Rivosechi

400 milijuna primjeraka. Bloomsbury je u prvih šest mjeseci ostvario 949.000 funti dobiti, što je 48 posto manje od prošlogodišnjih 1,8 milijuna funti. Kompanija i inače bolje posluDOBiTnici DAnA (ZSE) Ingra +1,46% Atlantska plovidba +1,12% Janaf +1,08% Hrvatski telekom +0,55% Ina +0,31% 37 Raste

GUBiTnici DAnA (ZSE) Sunčani Hvar -8,21% Končar elektroindustrija -2,14% Dalekovod -0,35% Kraš -0,30% Adris -0,16%

8 Nema promjene

22 Pada

inDEKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,091.57 150,35

Prom. 0.10% 0,04%

Sirova nafta 73,36 Prirodni plin 3,81 Zlato 1.237,63 Srebro 18,94 Goveda 98,00

2,07% 3,42% 0,20% 0,05% 1,48%

POjAČAnO TRGOvAnjE DiOnicAMA i PRijE iPO-a

UKRATKO...

Facebook 4 puta vrjedniji od 10 vodećih hrvatskih tvrtki Procijenjena vrijednost Facebooka veća je od tržišne kapitalizacije Yahooa (30,1 mlrd. dolara) i Ebaya (18,3 mlrd. dolara) Facebook vrijedi 33,7 milijardi dolara, procjena je koju navodi FT.com u trenutku dok se dionicama te tehnološke tvrtke trguje i prije IPO-a. Procjena se temelji na sekundarnim transakcijama na tržištu, u kojima je cijena jedne dionice Facebooka dosegnula i 76 dolara. Pojedini investitori nastoje dobiti dionice Facebooka i prije nego što ta tvrtka ode u IPO, koji će po svemu sudeći biti najveći neke tehnološke kompanije od Googleova 2004. godine. Trenutačna procijenjena vrijednost

...Britancima slijedi težak oporavak...

Iako je britansko gospodarstvo zabilježilo najviše stope rasta u posljednjih devet godina, zamjenik premijera Nick Clegg izjavio je kako je pred britanskim gospodarstvom put ‘preko druma kaljava’.

...FED spreman potaknuti oporavak...

Facebooka veća je od tržišne kapitalizacije Yahooa (30,1 mlrd. dolara) i Ebaya (18,3 mlrd. dolara), a neusporedivo je veća od vrijednosti bilo koje hrvatske tvrtke. Zbroje li se tržišne kapitalizacije svih deset hrvatskih tvrtki iz Crobexa 10

(koji sačinjavaju tvrtke s najvećim free floatom), među kojima su i HT i Ina, dođe se do vrijednosti od 48,78 milijardi kuna, što je oko četiri puta manje od 192,76 milijardi koliko po zadnjoj procjeni vrijedi Facebook. Bojan Bajgorić Šantić

SPAšAvAjU SE OD BAnKROTA

Država New York oporezuje peciva? Američka savezna država New York odlučila je proračun podebljati strogim oporezivanjem bagela, vrlo popularnog peciva okruglog oblika s rupom u sredini. Porezna uprava provela je od početka ove godine reviziju poslovanja čak 1077 proda-

www.business.hr

vaonica hrane u New Yorku i mnoge od njih kaznila zato što nisu naplaćivale porez na prodaju bagela koje su kupci uzimali za van, ali su u dućanima rezani ili su na njih stavljani preljevi ili sir za mazanje. Naime, u New Yorku se "porez na prodaju" ne naplaću-

je na hranu koja se ne konzumira u trgovini, no poreznici sada tvrde da se zbog pripreme bagela na njih mora plaćati porez te kako nije riječ o novome propisu. Zlobnici smatraju da država tako "savjesno" utjeruje dugove zato što je pred bankrotom. N. R.

Hoće li brojke o novim industrijskim narudžbama uljepšati crnu gospodarsku sliku? Objavu i reakcije pratite na...

Nakon slabih pokazatelja oporavka američkog gospodarstva u drugom kvartalu, predsjednik FED-a Ben Bernanke izjavio je kako je oporavak ‘omekšao’ više nego što je bilo očekivano te da je FED spreman poduzeti potrebne mjere.

...Pranje kokainskog novca...

Prema pisanju austrijskih dnevnih novina Kurier, koji je proveo vlastito istraživanje u aferi Hypo banke, balkanski kralj kokaina Darko Šarić je preko Hypo banke oprao više od 100 milijuna eura uz pomoć Tila Berlina, jednog od čelnika te banke.