Business.hr broj 709 prilog

poseban prilog 30/8/2010

Izbor poslovne škole

Što e poslodavci tražiti

Pravi trenutak za po etak poslovnog školovanja odre uje stav koji govori da je vrijeme za promjenu smjera, za sljede i korak u tvrtki u kojoj radite ili negdje drugdje

U sljede im godinama tražit e se visokoobrazovani, kreativni stru njaci u zanimanjima koja su vezana uz turizam, tehni ke znanosti, zdravstvo te inženjerska i proizvodna zanimanja

ZNANJE I POSAO

Novi broj svim pretplatnicima

20. rujna 2010.

qLife struèni èasopis ostvaruje se u suradnji portala Quantum21.net i Business.hr-a

3 | b2b | znanje i posao

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

uvodnik

Čeka se brak iz računa gospodarstva i školstva Željko Šojer, urednik priloga

b2b Besplatni prilog poslovnog dnevnika Business.hr

Voze li konačno tržište rada i hrvatski obrazovni sustav istim kolosijekom ili barem sličnim smjerom? Sudeći prema najavama "skretničara" čiji je posao da ih dovedu na iste tračnice, konačno će iz hrvatskih škola početi izlaziti kadrovi kakve poslodavci traže, spremni da se odmah zaposle ili samostalno zaplivaju poduzetničkim vodama.

Jamci takvog razvoja trebala bi biti strukovna vijeća koja okupljaju gospodarstvenike i stručnjake iz pojedinih djelatnosti. Ta su vijeća, tvrdi Sanja CrnkovićPozaić, nekadašnja ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i današnja konzultantica, dosad najkonkretniji pokušaj da se hrvatski obrazovni sustav spusti na razinu konkretnog te da se oni koji donose važne odluke o obrazovanju povežu s onima koji donose važne odluke u gospodarstvu.

Predsjednik sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo učilišta Algebra, ipak upozorava na to da hrvatska radna snaga nije dovoljno konkurentna zbog loše obrazovne strukture, niske uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje i velike neujednačenosti u dostignućima obrazovanja na razini gradova, županija i ustanova, uz istodobno raz-

mjerno visok ulog u obrazovanje.

Nacionalni je interes, kaže Balković, povećati učinkovitost obrazovnog sustava na svim razinama kako bi Hrvatska sutra mogla postati izvoznik tehnologije i ekonomija visoke dodane vrijednosti, a ne zemlja čiji građani rade trećerazredne poslove i žive standardom koji je možda i niži od dostignutih 63 posto prosjeka EU. Danica Purg, direktorica i dekanica IEDC - Poslovne škole Bled, primila je nedavno priznanje Dekan godine za iznimna dostignuća u području međunarodnog poslovnog izobražavanja u izboru Akademije za međunarodni menadžment (AIB). IEDC je prošle godine uvršten među 100 najboljih poslovnih škola na svijetu.

Otkrivajući u intervjuu za Business.hr čime su njezina škola i ona sama zaslužili takva priznanja, dekanica Purg posebno izdvaja činjenicu da je IEDC u svoje programe uveo poslovnu etiku, da je pionir u integraciji u poslovnu edukaciju tema kao što su održivi razvoj i odgovorno vođenje te da je svjetsku prepoznatljivost stekao posljednjih godina programima i seminarima o - umjetnosti i vođenju.

Sadržaj Kako 'ispeći zanat' majstora poslovne administracije

Glavna urednica: Sonja Hodak

Pravi trenutak za početak poslovnog školovanja određuje stav koji govori da je vrijeme za promjenu smjera, za sljedeći korak u tvrtki u kojoj radite ili negdje drugdje ��������������������������� 4

Urednik priloga: Željko Šojer

Hoćemo li biti pretežno zemlja konobara ili biotehnologije

Art direktor: Miljenko Pukanić Redakcija: Damir Dominković, Igor Sloković, Darko Marić, Blanka Dujić, Gorden Knezović, Hrvoje Reljanović, Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima, Dinka Premužić, Saša Ćetković, Hrvoje Knez, Hrvoje Dominić Direktor: Zlatko Čaušević Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Direktorica prodaje oglasnog prostora: Sonja Runkas Voditelj prodaje oglasa b2b: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555-1544 oglasi@business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Hrvatska kao mala ekonomija nema šanse u masovnoj i nespecijaliziranoj proizvodnji, nego u proizvodima i uslugama više dodatne vrijednosti ����������������������������������������������������������� 10

Nakon konobarenja na Jadranu slijede njemačke plantaže

28

STRANI JEZICI Za posao su najvažnije komunikacijske vještine

POPIS OGLAŠIVAČA

U prvih sedam mjeseci ove godine poslodavci su preko Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje tražili 21.600 sezonskih radnika, a u cijeloj prošloj godini 22.130 ����������������� 14

algebra ��������������������������������������32

Što su zagorski policajci naučili od Leonarda da Vincija

Berlitz ��������������������������������������� 29

Uz financijsku pomoć države Agencija za mobilnost omogućuje hrvatskim građanima da u inozemstvu obave stručnu praksu, usavršavaju se, pohađaju seminare i konferencije, uče na inozemnim sveučilištima ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������16

U idućih 10 godina u Europi će se otvoriti 7 milijuna radnih mjesta

Najveći rast zaposlenosti očekuje se u sektoru usluga te u distribuciji i transportu, najviše novootvorenih radnih mjesta očekuje se na višim razinama menadžmenta ������������������������18

U osnovne i srednje škole ulazi poduzetničko učenje

Građevinski fak. �������������12, 23 COTRUGLI �������������� 9, 11, 13, 15, 17 IGBS ������������������������������������������� 7, 28 lancon ���������������������������������� 8, 22 Optima telekom ����������������������2 Politehnička škola ������������� 16

13 sektorskih vijeća, koja okupljaju stručnjake i gospodarstvenike iz pojedinih područja, mogu mijenjati kurikulum za određena zanimanja i predmete �������������������������������������������������20

N. Š. zrinski ������������������������������� 10

Dramskim odgojem učenici će razvijati komunikacijske vještine

utilus ������������������������������������14, 18

U škole se uvode predmeti poput kulture govorenja i slušanja, govorništva i dramskog odgoja koji će mladima olakšati snalaženje u različitim situacijama na poslu i u životu �����26

Intervju: Danica Purg, direktorica i dekanica Poslovne škole Bled

Od drugih škola izdvajamo se po tome što smo uveli poslovnu etiku u naše programe, pioniri smo po integraciji u poslovnu edukaciju tema kao što su održivi razvoj i odgovorno vođenje ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������28

v. š. za sigurnost ������������21, 24 q lIFE �����������������������������������������������2 VPŠ UTILUS ��������������������������� 18, 24 Weekend media festival ��� 31 ZŠEM ����������������������������������������5, 20

4-5 | b2b | znanje i posao

Kako 'ispeći zanat' poslovne administ POSLOVNE ŠKOLE Pravi trenutak za početak poslovnog školovanja određuje stav koji govori da je vrijeme za promjenu smjera, za sljedeći korak u tvrtki u kojoj radite ili negdje drugdje Unatoč krizi, privatno poslovno obrazovanje u našoj je zemlji postalo industrija za sebe koja u posljednjih godinu-dvije bilježi dobre rezultate. Naravno, ni taj sektor nije pošteđen teškoća, a najveći je problem velik broj tvrtki koje nude program poslovnog školovanja upitne kvalitete. Početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj smo imali tri poslovne škole, pet godina kasnije više od deset, a danas, pred školsku godinu 2010./20011., internetska tražilica "izbacit" će vam gotovo trideset takvih subjekata. Možemo reći da je ponuda poslovnog obrazovanja u Hrvatskoj snažno porasla, a neki su od toga stvorili i dobar posao.

"Konsolidirani godišnji prihodi grupacije Vern iznose 50 milijuna kuna, a gotovo u cijelosti čine ih studentske školarine", kaže Ivo Ivančić, direktor zadužen za komunikacije u Ve-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

at' majstora stracije Poslovne škole postale su odgovor na prazninu koja postoji između naučenog i u svakodnevnom poslovanju praktično primjenjivog znanja

OGLAS

6-7 | b2b | znanje i posao leučilištu Vern.

No i taj sektor trese kriza pa je prošla financijska godina bila prva u tom sektoru u kojoj su neke škole zabilježile pad prihoda. Kako bilo, poslovne su škole postale odgovor na prazninu koja postoji između naučenog i u svakodnevnom poslovanju praktično primjenjivog znanja.

Pojedinosti o tome što i kako svaka od njih nudi, morat ćete proučiti sami, a ovim putem mi ćemo vam pokušati dati nešto informacija i uputa koje bi vam tu pretragu mogle malo olakšati.

Zašto MBA?

Za stjecanje MBA diplome potrebno je izdržati godinudvije teoretskog školovanja s nešto prakse u poslovnom upravljanju. Taj dokument dokazuje da općenito vladate vještinama i znanjima potrebnima za obavljanje većine menadžerskih funkcija u suvremenim tvrtkama, od srednje velikih do internacionalnih korporacija. Razlozi zbog koji ljudi krenu u dodatno poslovno školovanje raznoliki su. To rade ljudi koji imaju svoju struku, ali nisu zadovoljni plaćom koju tako ostvaruju, zatim ljudi koji žele potpuno promijeniti karijeru. Tu je i nadogradnja postojećih znanja te osnaživanje životopisa kao sljedeći motiv, a u poslovnim školama ima i sve više samoukih poduzetnika kojima je kriza konačno pokazala da svakodnevna domišljatost i naporan rad nisu dovoljni za preživljavanje, a kamoli za ozbiljan poslovni uspjeh.

Stav i novac

Kao i svako drugo školovanje, i poslovno je bolje početi prije nego kasnije. Dakle, dok ste još mladi i u formi, ali godine tu zapravo nisu bitne. Ono što određuje "pravi trenutak" za kretanje u poslovno školovanje jest stav koji vam govori da je vrijeme za promjenu smjera, za sljedeći korak u tvrtki u kojoj radite ili negdje drugdje. Kad već govorimo o godinama, poslovnu školu nije dobro završiti prerano. Štoviše, ozbiljnije poslovne škole preferira-

ju kandidate s nekoliko godina radnog iskustva. To ne znači da MBA nije dobro imati bez radnog iskustva, no to neće (u najvećem broju slučajeva) biti presudno u dobivanju boljeg zaposlenja. Stav treba potkrijepiti novcem jer nadogradnja poslovnih znanja i vještina standardnim MBA programom nije jeftina. Morate odlučiti hoćete li to izvesti uz rad te hoće li vam poslodavac pomoći u financiranju školovanja ili imate ušteđevinu ili nekako drukčije (rodbina, kredit, dobitak na lutriji…) prikupljen novac pa možete dati otkaz i posvetiti se školovanju. Svaka poslovna škola ima sustav koji i u tome može pomoći.

"Mogućnosti kreditiranja postoje u suradnji s Diners Club Internationalom, a posebnu suradnju RRiF Visoka škola ostvarila je s Erste bankom pa su našim studentima omogućeni beskamatni krediti za studiranje", rekla je profesorica Martina Herceg Rendeli.

Koliko stoji jedan MBA program, pogledajte u cjeniku škola koje smo šire opisali uz ovaj tekst, a za druge to možete naći na njihovim internetskim stranicama.

Napredovanje

Koliko će vam trebati da to ulaganje vratite, ovisi o mnogo čimbenika: ostajete li u tvrtki u kojoj sada radite ili tražite novog poslodavca, koliko imate iskustva za posao koji biste htjeli dobiti, kakva je reputacija škole u kojoj ste stekli diplomu, kolebanja potražnje na tržištu za ljudima s istom kvalifikacijom, u kakvom je stanju industrija u kojoj se želite zaposliti i, naravno, lokacija tvrtke u kojoj želite dobiti posao. Kao što se zna, nije isto raditi (čak ni u istoj tvrtki) u Zagrebu i u Osijeku. No, bez obzira na to, postoji formula koja kaže da MBA donosi od 25 do 45 posto veću plaću preko onoga što vam je donijela diploma škole koju ste već završili. Završavanje programa neke od domaćih poslovnih škola otvara i vrata daljnjem obrazovanju.

"Studenti IGBS-a Zagreb nastavili su školovanje

ANA JERGOVIĆ, šefica marketinga poslovne škole Cotrugli

AMCT

(American College of Management and Technology) WEB ADRESA www.amct.hr ŠKOLARINA 5400 eura cijena je jedne akademske godine na ACMT-u.

KAPACITET UPISA ACMT ima kapacitete za 100 studenata na Service Management programu i 30 mjesta na programu Informacijskih tehnologija. Oko 120 studenata diplomira godišnje.

PREDAVAČI Svi profesori na ACMTu imaju profesionalno iskustvo i u predavanjima koriste najnovije primjere i situacije iz prakse.

POSLIJE DIPLOME Oko 80% diplomanata

posao pronađe u roku tri mjeseca nakon diplomiranja, a zaposli se najčešće u Agrokoru, TMobileu, KPMG-u, Zagrebačkoj pivovari, Philip Morrisu Hrvatska, Le Meridien Lav Hotelu, Adriatic Luxury Hotelsu, Večernjem listu, 24 sata, itd.

POGLED U BUDUĆNOST Razvoj novih obrazovnih programa, ulaganje u tehnologiju, razvoj nastavnog kadra te produbljivanje veze između Dubrovnika i Rochestera neki su od kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, kao i veći broj studenata slati na dodatne studije u SAD.

COTRUGLI WEB ADRESA www.cotrugli.eu ŠKOLARINA MBA - junior menad-

žment 12.000 eura + PDV EMBA - srednji i viši menadžment 18.000 eura + PDV CEMBA - predsjednici i članovi uprava 37.000 eura + PDV Postoje različiti modusi plaćanja školarine koji uključuju i mogućnost dobivanja kredita u PBZ-u i Zabi. No, velik je postotak organizacija koje svojim djelatnicima plaćaju školarinu.

KAPACITET UPISA Godišnje upisuju u prosjeku 200 polaznika iz cijele regije koji pohađaju Executive MBA program u Zagrebu ili Beogradu te internacionalni MBA program. Od navedenog broja polaznika koji upišu program 80 posto ih završi u zadanom roku (za MBA je to 18 mjeseci, a za EMBA 24 mjeseca), što bi na godišnjoj razini iznosilo u prosjeku oko 150 polaznika.

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

preduvjeti za upis

I informatička pismenost Preduvjeti za upis u poslovnu školu u većini su tih ustanova slični. Svi traže završenu barem srednju školu ili gimnaziju sa što boljim uspjehom, svi imaju prijemni ispit koji se sastoji od nekoliko testova (opće informiranosti, hrvatskog i stranih jezika, matematike, itd.), pisanja eseja te razgovora uživo. Svi podrazumijevaju informatičku pismenost, a većina u nastavi koristi (prijenosna) osobna računala i internet kao osnovna pomagala. Poslovne škole mogu pohađati i osobe koje nemaju prethodnih ekonomskih znanja, ali za upis u neke u njih poželjno je prethodno fakultetsko obrazovanje, pa i preporuke.

Ono što ih još razlikuje kada su u pitanju kriteriji upisa jesu sustavi bodovanja i "težina" samih prijamnih ispita. Kako to izgleda u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmen-

PREDAVAČI Predavači dolaze iz svjetskih poslovnih škola (ESCP Europe, Kellogg, INCAE, Henley, itd.). Riječ je o predavačima i konzultantima poput dr. Johna C. Ickisa (Harvard Business School), dr. Estebana Brenesa, nekadašnjeg dekana INCAE-a, dekanu Cotruglija dr. Jyotija Gupte, svjetskog financijskog stručnjaka i konzultanta Svjetske banke i Europske komisije.

POSLIJE DIPLOME Još za trajanja programa 30 posto polaznika škole Cotrugli mijenja posao ili tvrtku za koju radi.

Mnogo ih je realiziralo vlastite poslovne planove, poput uzgajališta kamenica pored otoka Paga. Razvili su ga hrvatsko-slovenski tim iz logističke tvrtke Logsys, i bio je prvi takav konkretni projekt na EMBA

programu, te tvrtka Mediserv (www.mediserv.hr).

POGLED U BUDUĆNOST Intenzivirati rast kroz povezivanje s poslovnim školama u regiji i šire. Poticanje razvoja istraživačkog rada i curriculuma škole te uvođenje novih imena u predavački tim.

IGBS

(International Graduate Business School, Zagreb) WEB ADRESA www.igbs.hr ŠKOLARINA Studij u trajanju od tri semestra košta 16.500 eura, plativo u ratama, ili 15.500 eura za avansno plaćanje. U suradnji sa Zagrebačkom bankom studenti IGBS-a Zagreb mogu koristiti kredit s rokom otplate

na partnerskom fakultetu Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani u SAD-u. Nakon jednotjednog boravka na Sveučilištu u Indiani, studenti su ostatak predavanja pratili on-line (putem web konferencije)", kaže Nuša Sokolić, voditeljica ureda u školi IGBS.

Odabir škole

Sljedeća stvar koju morate odlučiti jest hoćete li odabrati neki od brojnih MBA programa "opće prakse" ili ćete se odlučiti za neki specifičan MBA (recimo u turizmu) program.

"MBA programi iznimno su važno za svakoga tko

OGLAS

ta, ilustrirala nam je šefica njihova marketinga Marija Perić.

"Kandidati prilikom upisa na Stručni studij ekonomije i menadžmenta moraju imati završenu četverogodišnju srednju školu te zadovoljiti naš prijemni ispit. Približno 70 posto naših studenata završilo je gimnaziju.

Prijemni se ispit sastoji od pisanog i usmenog dijela. U pisanom se dijelu provjerava kandidatovo znanje iz matematike i engleskog jezika te pisano izražavanje kroz motivacijski esej. U usmenom dijelu vodi se razgovor s kandidatom kroz koji se ispituje njegova motivacija te komunikativnost i umijeće izražavanja. Uz rezultate državne mature, na ukupan broj bodova koje kandidat ostvaruje na prijemnom ispitu utječu i ocjene iz srednje škole."

shvaća vrijednost kontinuiranog ulaganja u profesionalni i osobni razvoj. Oni mogu biti specijalizirani za financije, marketing i sl.", kaže Ana Jergović, šefica marketinga poslovne škole Cotrugli.

Na kraju, morate odlučiti i o školi u kojoj ćete se školovati. I tu je, kao i u svemu danas, važan "brend".

Ime se više plaća, on donosi veću vjerojatnost pronalaženja bolje plaćenog posla. Međutim, postoje i škole koje možda nisu toliko razvikane, a koje će vam pružiti diplomu i vrijednost koju trebate. Uz samo znanje koje ćete dobiti u poslovnim školama, ono zbog

čega su one danas važne veze su i poznanstva koja tamo stječete. Te veze, taj društveni kapital, možda je vredniji i od same MBA diplome. Iako je sve veći broj poslovnih škola u našoj zemlji pridonio rastu kvalitete poslovnog školovanja, sama MBA diploma nije toliko na cijeni kao što je bila prije pet ili deset godina.

Ona sama po sebi nije čarobni štapić koji će donijeti veliku plaću i zaposlenje u dobroj, poželjno međunarodnoj tvrtki. Važno je uz to imati još ponekog "asa u rukavu" - uz fakultet i MBA u Hrvatskoj dobra "veza" još uvijek zlata vrijedi.

Zvonko Pavić

8-9 | b2b | znanje i posao sedam godina i mogućnošću počeka godinu dana nakon završetka studijskog programa.

IGBS Zagreb nakon provedene selekcije dodjeljuje nekoliko stipendija u visini četvrtine školarine.

KAPACITET UPISA Godišnje upisuju 20 studenata, a diplomira ih 85 posto.

PREDAVAČI Većina predavača su profesori s partnerskog fakulteta Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani u SADu, uz profesore s drugih renomiranih američkih i europskih poslovnih škola (Marriott School of Management, IE Business School), suradnike s Ekonomskog instituta Zagreb, stručnjake iz državnog sektora (HNB, Ministarstvo financija) te nezavisne konzultante. Valja izdvojiti Andreasa Hauskrechta i Charlesa Trzcinkua s Kelley School of Business.

POSLIJE DIPLOME Prema IGBS-ovu istraživanju, od njihovih studenata najviše se traže stručnjaci u području financija, voditelji prodaje, odnosa s kupcima i proizvoda (pogotovo u farmaceutskom sektoru), voditelji projekata, voditelji IT sustava, stručnjaci u područOGLAS

Jyoti Gupta , dekan Cotrugli Business Schoola

ju EU fondova, poslovni konzultanti. Dio studenata razvija vlastite tvrtke.

POGLED U BUDUĆNOST Povećanje broja studenata jer je riječ o maloj školi. Razvoj mogućnosti usavršavanja studenata na on-line M.Sc. studijima na Kelley School of Business. Program javnih predavanja, samostalno ili u suradnji s HUP-om, o aktualnim temama za poslovnu zajednicu, kao što su bile kriza eura, valuacija u istočnoj Europi, ekonomska recesija, uprav-

ljanje djelotvornošću organizacije, upravljanje rizicima, globalni razvoj talenata i sl.

RRIF WEB ADRESA www.visoka-skola-rrif.hr ŠKOLARINA Školarina za akademsku godinu iznosi 32.000 kuna i može se platiti u ratama. Za uplatu cijelog iznosa prilikom upisa u akademsku godinu odobrava se popust od 5%.

KAPACITET UPISA

Godišnja upisna kvota je 150 studenata. Diplomiralo je 20 studenata prve generacije - računovodstveno-financijski smjer, što je jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu rada.

PREDAVAČI Predavači su istaknuti stručnjaci s iskustvom iz gospodarske prakse te sveučilišni profesori cijenjeni po dugogodišnjem znanstveno-nastavnom radu. Tu su i gosti predavači, primjerice, suci Trgovačkog suda, financijski stručnjaci iz Hanfe, poslovnih banaka i investicijskih fondova te gosti predavači iz inozemstva.

POSLIJE DIPLOME Dio studenata dolazi iz obitelji koje su pokrenule vlastiti biznis pa se oni dokazuju svojim radom u tim tvrtkama.

Dio izvanrednih studenata školuje se uz rad.

POGLED U BUDUĆNOST Cilj im je pružiti studentima znanje kojim će moći konkurirati na tržištu rada. Kratkoroč-

ni je razvojni cilj otvaranje niza specijalističkih studija.

VERN WEB ADRESA www.vern.hr ŠKOLARINA Godišnja školarina iznosi od 26.010 do 33.250 kuna, ovisno o studiju.

Uglavnom sve poslovne banke nude kredite za studiranje, a studenti Veleučilišta Vern imaju posebne uvjete kreditiranja u Splitskoj banci.

KAPACITET UPISA Na sedam studija godišnje se upisuje između 650 i 700 studenata.

Ovisno o veličini generacije, godišnje studij završi između 200 i 300 diplomanata.

PREDAVAČI Uz profesionalno iskustvo predavača, naglasak je na praktičnoj i problemski orijentiranoj nastavu u malim studijskim grupama. Među poznatijim su predavačima Verna Goran Radman, Žarko Primorac, Žarko Puhovski, Marti-

OGLAS

na Dalić, Davor Božinović, Neven Mimica i Željko Kardum.

POSLIJE DIPLOME Na Vernu su studirali, primjerice, Saša Jurković, direktor portala Posao.hr, Ženja Moskaljov, predsjednik Uprave i suvlasnik Vulkana - ljevaonice željeza, Miroslav Orešković, voditelj sektora financija i računovodstva Lidla, Ivan i Helena Ljubić koji vode tvornicu specijalnih koža Viviani, Lana Hanžel Češković, članica Uprave Lana karlovačke tiskare, i Domagoj Boljar, voditelj marketinga tvornice cipela Mr. Joseph.

POGLED U BUDUĆNOST Razvoj Vernova ekosustava kroz intenziviranje međunarodne suradnje, institucionalno i izvaninstitucionalno povezivanje s poslovnom i društvenom zajednicom. I dalje će biti prioritet razvoj novih akademskih proizvoda, ovisno o tržišnim potrebama.

ZŠEM (Zagrebačka škola ekonomije i managementa) WEB ADRESA www.zsem.hr ŠKOLARINA Školarina se određuje na godišnjoj razini i za nadolazeću akademsku godinu iznosi 4600 eura. Može se plaćati na različite načine, putem žiroračuna, kreditnih kartica ili studentskih kredita.

KAPACITET UPISA Upisuju 250 studenata, a godišnje ih diplomira između 150 do 200.

PREDAVAČI Svi predavači na ZŠEMu stručnjaci su u svom području te imaju iskustva u akademskom i poslovnom okruženju.

Ističemo Kristijana Krkača, Velimira Šonju, Zdravka Marića, Antuna Žigmana, Zlatka Matešu, Ljerku Mintas Hodak, Dinu Dogana, Sinišu Krajnovića, Maju Martinović, Mirnu Marović i Andreu

Pavlović.

POSLIJE DIPLOME Polovica završenih studenata ZŠEM-a nastavlja školovanje u Hrvatskoj ili inozemstvu. Ostali se odmah zaposle - 86% u roku šest mjeseci nakon diplomiranja, a 47% studenata zaposli se već tijekom zadnje godine studija. Izdvojit ćemo Nourasa Haddada, koji je stekao obrazovanje na ZSEM-u, nakon kojega ga je čekao posao u londonskoj banci BNP Paribas. Danas je zaposlen u svjetski poznatoj Bank of America Merrill Lynch u području investicijskog bankarstva.

POGLED U BUDUĆNOST Misija ZŠEM-a je prenijeti studentima poslovnu etičnost, znanja i vještine potrebne za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu. Posebno proučavaju američka iskustva. Cilj im je što brže postići međunarodnu akreditaciju.

10-11 | b2b | znanje i posao

Pred Hrvatskom je odluka: H pretežno zemlja konobara ili BUDU NOST TRŽIŠTA RADA Hrvatska kao mala ekonomija nema šanse u masovnoj i nespecijaliziranoj proizvodnji, nego u proizvodima i uslugama više dodatne vrijednosti, pa e tržište tražiti visokoobrazovane i kreativne stru njake u zanimanjima vezanim uz turizam, tehni ke znanosti i zdravstvo te inženjerska i proizvodna zanimanja Tržište rada, kao i svako drugo tržište, karakteriziraju ponuda i potražnja. Ono se, kao i ostala tržišta, mijenja ovisno o gospodarskim i demografskim kretanjima, tehnologiji, globalizaciji, politici, socijalnoj politici te nizu drugih faktora.

Uvijek se što bolje pokušava prilagoditi tim promjenama te uskladiti ponudu i potražnju radnih mjesta, a tome u prilog govori i injenica da mnoga zanimanja koja su danas uobi ajena nisu ni postojala do prije 15 ili 20 godina.

Mnogo je primjera takvih zanimanja u internetskoj indu-

striji, medicini i tehnologiji.

Premda su se prije osamostaljena Hrvatske provodila istraživanja o potrebama na tržištu rada koje iziskuje napredak znanosti i tehnologije, od nastanka Republike Hrvatske nije provedeno ni jedno takvo istraživanje.

Prema istraživanju ra enom za potrebe EU "Nove vještine za nove poslove. Akcija sada", procjenjuje se da e Europi do 2010. trebati više upravlja kih, stru nih i tehni kih zanimanja, da e porasti potražnja za visokokvalificiranim intelektualnim radnicima, poglavito u uslu-

gama, s tim da e se struktura zanimanja u tom sektoru promijeniti tako da e trebati manje službenika, a više prodajnog osoblja, poslužitelja i njegovatelja. Razvojem tehnologije proizvodnje Europa e do 2020. izgubiti dva milijuna niže razine kvalifikacije.

Valja o ekivati da e se sljede ih godina i u Hrvatskoj i EU tržište rada razvijati u sli nom smjeru pa e udjel poljoprivrede i industrije padati, a usluga rasti.

Poljoprivreda e se u idu ih 15 godina u cijelosti transformirati, ali u Hrvatskoj za

OGLAS

UPISI U TIJEKU Pu ko otvoreno u ilište "Petar Zrinski" - obrazovanje odraslih: doškolovanje ili prekvalifikacija, osposobljavanje, specijalisti ki poslovni seminari.

Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje "Nikola Šubi Zrinski" - trogodišnji stru ni studij "Ekonomija poduzetništva" (180 ECTS) uskla en s Bolonjskom deklaracijom.

Ekonomska škola "Katarina Zrinski" - poduzetna škola koja obrazuje u enike za vo enje mikro, malih i srednjih poduze a.

T: 0800 442 442; www.zrinski.org

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

a: Hoćemo li biti a ili biotehnologije

U krizi poslodavci traže prodajno usmjerene i inovativne stručnjake te više vrednuju izobrazbu, iskustvo, reference i poslovne rezultate takvu modernizaciju nema dovoljno kadra, kao ni za očekivanja u brodogradnji, koja će se sve više orijentirati na dio tržišta koji je više dodane vrijednosti po brodu, kao što su specijalni tereti, plutajući otoci ili hoteli.

U turizmu su najveća očekivanja u razvijanju programa medicinske njege i rehabilitacije za starije osobe iz čega će se razviti cijeli niz vrlo traženih zanimanja, od njegovateljica do wellness i desti-

nation menadžera.

Kako nam je rekao direktor portala Posao.hr Saša Jurković pozivajući se na određena istraživanja u svijetu, neka od zanimanja budućnosti mogla bi biti: svemirski turistički vodiči, trgovci vremenom, virtualni učitelji te kirurzi za poboljšanje pamćenja. Dodao je kako se spominju i stručnjaci za stvaranje novih organa, specijalisti za nanomedicinu, wellness menadžeri za stari-

je, svemirski piloti i arhitekti, osobni medijski djelatnici, čistači informacija, organizatori virtualnog života, virtualni odvjetnici, psiholozi za virtualno neprilagođene i dizajneri nove generacije vozila.

Jurković kaže kako istraživanja pokazuju da će većina novih zanimanja koja će se pojaviti ovisiti isključivo o radnom iskustvu i učenju kroz rad i razvoj i neće se moći naučiti u obrazovnim

OGLAS

12-13 | b2b | znanje i posao sustavima. Smatra kako ta činjenica ne čudi s obzirom na to da je poznato da obrazovni sustav u razvoju znatno zaostaje za potrebama tržišta jer se puno teže i sporije prilagođava promjenama. Jurković je napomenuo kako osnivač Microsofta Bill Gates predviđa da će za otprilike pet godina web biti ključna platforma za edukaciju, stavljajući sveučilišta i slične ustanove u drugi plan.

Kako nam je ispričao Jurković, britanska tvrtka Fast Future je početkom 2010. godine provela istraživanje kako bi identificirala zanimanja, karijere i profesije koje bi mogle biti rezultat napretka u znanosti i tehnologiji do 2030. godine.

"Sve je veća svijest o važnosti znanosti i tehnologije u suočavanju s gorućim svjetskim izazovima i problemima pa tako i spoznaja da su znanost i tehnologija ključne za održivi razvoj", zaključio je Jurković dodavši kako

je to uzrokovalo povećana ulaganja u znanstvena istraživanja i posljedično dovelo do otvaranja novih prilika za rad u području već postojećih disciplina, sektorima u nastajanju te na poslovima budućnosti koji će biti rezultat nadolazećeg razvoja.

Dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo učilišta Algebra Mislav Balković ističe kako se u gospodarstvu zbog suočavanja s krizom poslodavci usmjeravaju na povećanje prihoda, što iziskuje potragu za stručnjacima koji su prodajno usmjereni i inovativni. Uz to, poslodavci su usmjereni prema postojećim zaposlenicima te više nego prije vrednuju formalnu i neformalnu izobrazbu, iskustvo, reference i prije svega poslovne rezultate.

Na buduća potrebna znanja prije svega će utjecati sada već eksponencijalni tempo razvoja tehnologije, izrazito povećanje broja i dostupnosti informacija, pove-

ćanje kompleksnosti rješenja i poslovnih procesa i dinamizacija tržišta rada. On dodaje kako će u takvim okolnostima nužni biti spremnost na stalno usavršavanje, samoinicijativa (poduzetnost), poznavanje tehnologije koja je podrška poslovanju (ICT) te poznavanje rada u međunarodnom okruženju (uključujući kulturu, komunikaciju i još jedan strani jezik uz engleski).

"S druge strane, potrebna zanimanja ovisit će o strateškom usmjerenju, ali i stupnju tehnološkog razvoja nacionalne ekonomije (hoćemo li biti pretežno zemlja konobara ili biotehnologije), razvoju ekonomije EU kojoj ćemo sutra pripadati te globalnim trendovima kao što su starenje stanovništva, smanjenje emisije stakleničkih plinova, 'off shoring', itd.", objasnio je Balković.

Ako pretpostavimo da su kreatori politika i strategija svjesni toga da Hrvatska kao mala ekonomija nema šan-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo učilišta Algebra: 'Prije osamostaljenja Hrvatske provodila su se istraživanja o potrebama na tržištu rada koje iziskuje napredak znanosti i tehnologije. Od nastanka Republike Hrvatske nije provedeno ni jedno takvo istraživanje'

se u masovnoj i nespecijaliziranoj proizvodnji, nego u ciljanim proizvodima i uslugama više dodatne vrijednosti, iz sadašnje perspektive možemo pretpostaviti da će tržište u sljedećim godinama tražiti sve više visokoobrazovanih stručnjaka te onih s razmjerno visokom razinom znanja i kreativnosti. Balković smatra kako bi se zanimanja vezana uz turizam, tehničke znanosti te zdravstvo i brigu o starijim osobama u sljedećim godinama mogla sve više tražiti uz određeni pomak prema zanimanjima koja izravno utječu na stvaranje nove vrijednosti u ostatku ekonomije - inženjerska i proizvodna zanimanja.

Dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo učilišta Algebra smatra kako Hrvatsku čekaju goleme promjene. "Kratkoročno ih treba očekivati kroz uspostavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), koji bi trebao biti u funkciji najkasnije za dvije godine. Osim uvođenja transparentnosti u obrazovni sustav na svim razinama, taj bi okvir trebao promovirati i cjeloživotno učenje kroz mogućnosti provje-

ZAŠTO SMO NEKONKURENTNI

Preskupo plaćamo neučinkovito obrazovanje Hrvatska ni izdaleka ne može biti zadovoljna konkurentnošću svoje radne snage, tvrdi Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo učilišta Algebra, i navodi osnovne razloge zašto je tako: > loša obrazovna struktura (u odnosu na EU prosjek, ali i neke regionalne konkurente) > niska uključenost odraslih u cjeloživotno obrazovanje (i dalje među najmanjima u Europi) > velika neujednačenost u dostignućima obrazovanja (na razini gradova, županija, ali i ustanova) uz istodobno razmjerno visok (u odnosu na BDP) ulog u obrazovanje, koji je vrlo blizu razini EU i OECD zemalja i koji se teško može znatnije povećati.

Balković smatra kako je nacionalni interes povećati učinkovitost obrazovnog sustava na svim razinama kako bi Hrvatska sutra mogla postati izvoznik tehnologije i ekonomija visoke dodane vrijednosti, a ne zemlja čiji građani rade trećerazredne poslove i žive standardom koji je možda i niži od dosti-

re i certificiranja postojećih znanja radi stjecanja novih kvalifikacija - ono što danas obično zovemo zvanje pohađanjem dužih i kraćih obrazovnih programa koji su dopuna postojećima koje je pojedinac već završio. Takav formalno akreditirani modularni pristup stjecanju kvalifikacija povećat će ponudu i potražnju za raznim obrazovnim programima, što će u konačnici ne samo povećati uključenost odraslih u obrazovanje, nego će i kadrovske resurse cijele nacionalne ekonomije mnogo bolje iskoristiti", smatra Balković.

Istaknuo je i da će promjene u načinu stjecanja znanja biti i posljedica globalnog razvoja obrazovnih metoda koje se temelje, među ostalim, na širokoj dostupnosti informacija i digitalnih edu-

gnutih 63 posto prosjeka EU (u odnosu na BDP).

On ne smatra važnim kakve će se obrazovne institucije u Hrvatskoj više razvijati nego naglašava njihovu kvalitetu.

"U tom je smislu već mnogo napravljeno uvođenjem vanjskog vrednovanja postignuća obrazovanja na razini srednjih škola, akreditacijom i provjerom internih sustava upravljanja kvalitetom visokoškolskih ustanova te provjerom kvalitete ustanova za obrazovanje odraslih", smatra Balković.

Kaže i kako sustav javnog financiranja u obrazovanju nije još u potpunosti potaknuo promociju kvalitete kroz mehanizme kakvi su definiranje upisnih kvota na temelju rezultata obrazovanja ili zapošljavanja, uvođenje obrazovnih vaučera i usmjeravanje ulaganja u obrazovni sustav prema potrebama tržišta rada i smjernicama razvojne strategije. Balković je uvjeren da bi uvođenje takvih i sličnih mehanizama potaknulo zdravu konkurentsku borbu između svih obrazovnih ustanova za dostizanje vrhunske kvalitete u obrazovanju.

kacijskih sadržaja (od knjiga preko snimki predavanja do interaktivnih sustava e-učenja), što će pojedincu omogućiti da samostalno prikuplja potrebna znanja i da čak studira na vrhunskim svjetskim sveučilištima bez napuštanja svog doma.

"Dugoročno gledano, možemo očekivati da će tehnologija kao potpora obrazovnom procesu biti sveprisutna te da će omogućiti stjecanje znanja samostalno kroz interakciju sa sadržajem uz formalnu provjeru stečenog znanja kroz akreditirane ispitne centre.

Na taj način bit će moguće stjecati pravovaljane kvalifikacije ravnopravno s onima stečenima u školi kakvu danas poznajemo", vjeruje Balković.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

OGLAS

14-15 | b2b | znanje i posao

Nakon konoba Jadranu slijed plantaže

SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U prvih sedam mjeseci ove godine poslodavci su preko Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje tražili 21.600 sezonskih radnika, a u cijeloj prošloj godini njih 22.130 Ve je desetlje ima ljeto, za ve inu zaposlenih vrijeme godišnjih odmora i opuštanja, vrijeme kad posrednici u zapošljavanju

rade punom parom, a statisti ari sretno objavljuju kako kona no pada stopa nezaposlenosti. Za more nezaposlenih i onih koji su

izgubili posao ljeto je pak rijetka prilika da pokrpaju ku ni prora un, zarade za knjige i odje u za djecu školarce...

OGLAS

Zagreb, Ulica Grada Mainza 21

NE PROPUSTITE PRILIKU ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA! ŽELITE BITI DIO USPJEŠNE HRVATSKE TURISTIČKE BUDUĆNOSTI

PRIDRUŽITE NAM SE! UPISUJEMO NOVU GENERACIJU STUDENATA U ŠKOLSKU GODINU 2010./2011. NA TROGODIŠNJEM PREDDIPLOMSKOM STUDIJU ZA

TURISTIČKI I HOTELSKI MENADŽMENT

Sve informacije mogu se dobiti na adresi Škole ili tel. 01/2442 595 ili na internetskoj stranici www.utilus.hr

I ove su se godine hotelijeri žalili na nedostatak kvalitetne sezonske radne snage, tražili su se kvalificirani konobari i kuhari.

Na deficitarnost tih kadrova požalio nam se i Ivica Vrki iz rovinjske Maistre, lanice Adris grupe, Vesna Vukuši iz Liburnija Riviera Hotela ustvrdila je kako je najteže prona i dobre konobare i kuhare, a direktorica marketinga opatijskoga hotela Milenij Sanja Markuši na osnovi pristiglih zamolbi i životopisa zaklju uje da na tržištu radne snage nedostaje školovanih i iskusnih kadrova osposobljenih za rad u vrhunskim hotelima i restoranima.

Sezona kao lani

Hotelijerska poduze a na jadranskoj obali tijekom sezone od travnja do listopada uglavnom privremeno zapošljavaju kuhare, konobare, animatore te pomo no osoblje u kuhinjama i salama, kao i sobarice. Vrki nam je rekao kako jedno od najve ih hotelijerskih poduze a u Hrvatskoj ove godine nije zapošljavalo znatno više sezonaca u odnosu na sezonu 2009.

Kod zapošljavanja su se oslanjali na suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Zaposlili su gotovo 1200 sezonskih radnika, što je blago pove anje u od-

nosu na godinu prije, a kao glavni razlog tog blagog pove anja Vrki je naveo "poboljšanje standarda usluga".

Vesna Vukuši iz Odjela ljudskih resursa i pravnih poslova opatijskih Liburnia Riviera Hotela rekla je da su i oni ove godine zapošljavali sezonce otprilike kao i prošle godine te da se oslanjaju na sezonce koji "se vra aju". Kao i druge hotelijerske tvrtke, imaju dobru suradnju s lokalnim srednjim hotelijersko-turisti kim školama odakle im u enici dolaze na praksu u ljetnim mjesecima, ali po potrebi i cijele godine.

Stela Markuši iz hotela Milenij naglasila je kako njihovi hoteli rade cijele godine te nemaju potrebe za ve im zapošljavanjem sezonaca. Dodala je da se s obzirom na stanje u gospodarstvu odnosno pove anu nezaposlenost radnici u pravilu sami javljaju i raspituju za sezonske poslove.

Premda se najve i broj sezonskih radnika u Hrvatskoj zapošljava u vrijeme turisti ke sezone na Jadranskoj obali, sezonski se poslovi mogu prona i u unutrašnjosti te u inozemstvu. U unutrašnjosti su sezonski poslovi uglavnom vezani uz poljoprivredu.

Takvo zapošljavanje traje od prolje a do kasne je-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

obarenja na ede njemačke

sezonsko zapošljavanje u njemačkoj

Poslodavci ponovo traže dobre radnike Sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj ima prilično dugu tradiciju i zasniva se na Sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana u SR Njemačkoj sklopljenom između Republike Hrvatske i SR Njemačke kojim su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj.

Poslovi koji se nude sezonskim radnicima u SR Njemačkoj: poljoprivreda, sadnja (ratarstvo i vrtlarstvo), vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, prerada voća i povrća, piljenje, struganje. U kalendarskoj godini radnici u Njemačkoj mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su sezonski radni-

seni, a najveće je u vrijeme najintenzivnijih poljoprivrednih radova u srpnju i kolovozu.

Radne vize i za SAD

Od sezonskih poslova u inozemstvu vrijedno je spomena tradicionalno zapošljavanje u Njemačkoj, koja je jedina zemlja s kojom Hrvatska ima pravno reguliran status privremenog zapošljavanja. Privremeno zapošljavanje u ostalim zemljama manje više je neregulirano te pri prihvaćanju takvih poslova sezonci iz Hrvatske nemaju potpunu radnu zaštitu.

No, ove je godine čak i SAD Hrvatsku uvrstio na

ci koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet mjeseci. Već godinama njemački poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike. Poslodavci su njima zadovoljni i radne ugovore sklapaju s istom osobom.

Međutim, u određenim razdobljima u godini postoji potražnja za novim radnicima.

Hrvatski sezonski radnici koji rade na području Njemačke u razdoblju do šest mjeseci osigurani su u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja (bolesničko, invalidsko te osiguranje od nesretnog slučaja na radu).

popis 11 zemalja svijeta koje su ušle u program izdavanja neuseljeničkih viza H2A i H-2B koje omogućuju privremeno ili sezonsko zapošljavanje u SAD-u.

Najčešća su sezonska zapošljavanja u poljoprivredi, ugostiteljstvu i turizmu.

Kako iz hrvatskih škola svake godine izlaze novi naraštaji kvalificirani za ugostiteljsku struku, a i tržište rada na području turizma postaje zahtjevnije, Zavod već godinama sudjeluje u organizaciji sezonskog zapošljavanja i pripremi sezonskih radnika u skladu sa zahtjevima poslodavaca. Stalna je praksa Zavoda da se početkom godine

organiziraju informativni sastanci s poslodavcima i utvrde konkretne potrebe za radnicima, kako bi se što uspješnije obavila priprema i selekcija potrebnih radnika.

Potreba za sezonskim radnicima, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih sedam mjeseci ove godine bila je 21.600. Cijele prošle godine iznosila je 22.130.

"Vrlo su tražene i sobarice, čistačice, kuhinjski radnici te turistički animatori", rekao je Jurković dodavši kako je udjel interneta kao kanala za traženje zaposlenika u stalnom porastu.

Gorden Knezović

OGLAS

16-17 | b2b | znanje i posao

Što su zagor policajci nau od Leonarda da Vinc Stalne promjene na tržištu rada zbog ubrzanog tehnološkog napretka, globalizacije i promjena u socijalnoj strukturi traže neprekidan razvoj i usavršavanje svakog zaposlenika kako bi tvrtka bila što konkurentnija. Posjedovanje znanja i vještina koji odgovaraju zahtjevima i trendovima tržišta rada klju no je za zapošljivost svake osobe, pogotovo onih koji traže prvi posao te koji zbog nedostatka radnog iskustva ne mogu ravnopravno konkurirati na tržištu rada.

Uspješan prijelaza iz sustava obrazovanja na tržište rada prijeloman je trenutak za svaku osobu koja se tek uklju uje na tržište rada. Uspjeh tog prijelaza ovisi upravo o kvaliteti i konceptu sustava obrazovanja te njegovoj povezanosti OGLAS

s potrebama tržišta rada.

"U okviru strategije pristupanja EU te potrebe za neprekidnom modernizacijom i internacionalizacijom nacionalnog obrazovnog sustava te radi pružanja potpore u stvaranju društva utemeljenog na znanju, Vlada RH osnovala je Agenciju za mobilnost i programe Europske unije zaduženu za provedbu ili potporu u provedbi najve ih programa Europske unije u podru ju u enja - Programa za cjeloživotno u enje, Mladi na djelu, Euraxess, Erasmus Mundus te Europass inicijative. Za sudjelovanje u obrazovnim programima EU korisnici dobivaju financijsku potporu Agencije, ime se omogu uje mobilnost u obrazovanju - odlazak osobe u drugu državu radi stjecanja novih znanja,

U»ENJE I RAD U INOZEMSTVU Uz financijsku pomo države Agencija za mobilnost omogu uje hrvatskim gra anima da u inozemstvu obave stru nu praksu, usavršavaju se, poha aju seminare i konferencije, u e na inozemnim sveu ilištima... vještina, iskustava ili kvalifikacija", otkriva Tina Šari , ravnateljica Agencije.

Promjena karijere

Mobilnost podrazumijeva studiranje u inozemstvu, obavljanje stru ne prakse, poha anje seminara ili konferencija, sudjelovanje u zajedni kim projektima, stjecanje prvog radnog iskustva, stjecanje kompetencija za bolje obavljanje posla ili promjenu karijere putem stru nih usavršavanja,

razmjene mladih, dugotrajna volontiranja, a sve putem suradnje s inozemnim partnerima.

Program za cjeloživotno u enje usmjeren je na sve razine obrazovanja, a svojim potprogramima obuhva a predškolski odgoj, osnovno i op e obrazovanje (Comenius), strukovno usavršavanje i osposobljavanje (Leonardo da Vinci), visoko obrazovanje (Erasmus) i obrazovanje odraslih (Grundtvig).

"Uz pomo nepovratnih financijskih sredstava koje Agencija dodjeljuje u sklopu obrazovnih projekata sudionici u inozemstvu provode vrijeme obavljaju i stru nu praksu, stru no se usavršavaju i, poha aju i seminare i konferencije, provode i nekoliko semestara na inozemnim sveu ilištima kao studenti ili (ne)nastavno osoblje", dodaje Šari .

Program Mladi na djeluusmjeren je na neformalno obrazovanje i njime se nastoji potaknuti mlade na aktivno europsko gra anstvo, rad na razvoju lokalnih zajednica, volontiranje, razmjenu mladih te solidar-

nost i toleranciju prema razli itim kulturološkim skupinama. Program posebno poti e sudjelovanje osoba s manje mogu nosti.

"Do danas, od 2009. kada se program po eo provoditi, broj korisnika Programa za cjeloživotno u enje premašio je 1400, od kojih su neki ve bili na aktivnostima mobilnosti, a drugi se tek pripremaju otputovati. Broj projektnih prijava i interes za sudjelovanjem rapidno rastu sa svakim novim natje ajem", isti e Šari .

1000 mladih na djelu

Zanimljiv je i broj sudionika u programu Mladi na djelu: tijekom 2009. i 2010. godine u programu je sudjelovalo oko 1000 mladih osoba, kao i osoba koje rade s mladima.

"Kako sudionici pripadaju civilnom sektoru, te se bave temama aktivnoga gra anstva i ja anja civilnog društva, njihovo sudjelovanje potvr uje želju za stalnim usavršavanjem i unapre enjem sudjelovanja mladih u demokratskim procesima, uklju enost mladih u donošenje odluka, ja anje

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

orski au ili ncija TINA ŠARI , ravnateljica Agencija za mobilnost i programe Europske unije

multikulturalnosti i tolerancije te ja anje svijesti o pripadnosti EU kulturnom krugu", dodaje ravnateljica Agencije za mobilnost.

Profil sudionika je raznolik, od pojedinaca koji imaju me unarodno obrazovno iskustvo do onih koji nikad nisu putovali izvan granica RH, od najmla ih osnovnoškolaca do umirovljenika. Svima su im zajedni ki motiviranost i želja za dodatnim usavršavanjem.

"U enje, ne samo obrazovanje, cjeloživotan je proces i stoga treba biti pristupa an svima. Agencija ohrabruje sve koji su željni novih znanja i iskustva, te one koji žele neprekidno napredovati, da kontaktiraju Agenciju jer e u sklopu navedenih programa na i nešto za sebe", poruka je Tine Šari .

Hrvoje Reljanovi

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Znanje i praksa iz svijeta primijenjeni u Hrvatskoj COMENIUS Matemati ki talenti u EU Kroz potprogram Comenius mogu e je stru no usavršavanje nastavnog i nenastavnog osoblja, partnerstva me u školama i vrti ima na europskoj i regionalnoj razini te priprema za rad budu ih nastavnika bez dosadašnjeg iskustva.

"Kao primjer dobre prakse Comeniusa može se navesti projekt pod nazivom "Matheu - Identification, motivation and support of mathematical talents in european schools", ija je tema bila stru no usavršavanje nastavnika iz podru ja matematike kako bi mogli prepoznati, motivirati i pružiti podršku talentiranim u enicima iz matematike", isti e Tina Šari .

U pripremi su i zajedni ki projekti naših škola i njihovih EU partnera o razli itim temama koje uklju uju rad na raznim metodama mjerenja, procjene i usporedbe potrošnje energije i papira, te korištenja vode i hrane, radi pronalaženja na ina reduciranja te potrošnje. Uz to, zanimljive teme uklju uju i promoviranje interkulturalnosti me u ustanovama, podizanje svijesti o kulturološkom blagu koji nosi svaka zajednica, ja anje znatiželje prema znanosti te uklju ivanje novih metodologija na satove fizike, kemije i biologije.

"U sklopu navedenih projekata omogu it e se razmjena u enika i profesora, a zahvaljuju i tome neki e osnovnoškolci i srednjoškolci prvi put prije i granice RH i susresti se s vršnjacima iz EU", otkriva Šari najve u prednost tih projekata.

LEONARDO DA VINCI Policajci u Španjolskoj Posebno zanimljiv projekt u sklopu potprograma Leonardo da Vinci, namijenjenog strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, a usmjeren je i na ja anje vještina i sposobnosti potrebnih za bolje i uspješnije obavljanje poslovnih zada-

taka, koji je privukao puno medijske pozornosti, svakako je suradnja Policijske uprave krapinsko-zagorske i španjolskog partnera Conselleria de Gobernacion. Cilj mu je razmjena iskustva o suzbijanju kriminala i zlouporabi droga, a u sklopu te suradnje 12 predstavnika hrvatske policijske postaje provelo je 14 dana u Španjolskoj stru no se usavršavaju i. "U programu Leonardo da Vinci sudjeluje i Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji zahvaljuju i financijskoj potpori Agencije za mobilnost i programe EU nudi priliku nezaposlenim osobama za stru no usavršavanje u inozemstvu u podru ju turizma te ugostiteljstva i koje e im pomo i u pronalasku posla po povratku u Hrvatsku. U programu sudjeluje i centar Slava Raškaj pa i osobe s posebnim potrebama mogu ste i dodatna znanja i vještine", objašnjava Šari .

ERASMUS Hrabri telefon u Švedskoj U Erasmusu, najve em EU programu mobilnosti, sudjeluje otprilike 900 studenata i (ne)nastavnog osoblja s hrvatskih sveu ilišta, od kojih je ve oko 250 dobilo priliku provesti jedno vrijeme studiraju i ili predavaju i na europskim sveu ilištima.

"Zajednica ljudi koji rade u obrazovanju odraslih ve je prigrlila potprogram Grundtvig i nau ila ga koristiti u iznena uju e kratkom roku.

Kod Grundtviga je važno skrenuti pozornost na injenicu da je obrazovanje odraslih pojam širi od uobi ajeno formalno shva enog te obuhva a sve oblike u enja i obu avanja, kao što su u enje u muzejima, knjižnicama i u enje kroz sudjelovanje u aktivnostima udruga.

Kao primjer važno je spomenuti projekt udruge Hrabri telefon, iji su zaposlenici u Švedskoj u ili od zaposlenika tamošnjeg hrabrog telefona", navodi ravnateljica Agencije za mobilnost.

OGLAS

18-19 | b2b | znanje i posao

U idućih deset godin otvoriti sedam miliju EUROPSKO TRŽIŠTE RADA Najveći rast zaposlenosti očekuje se u sektoru usluga te u distribuciji i transportu, najviše novootvorenih radnih mjesta očekuje se na višim razinama menadžmenta, među profesionalcima i tehničkim osobljem, a potražnja za uredskim službenicima smanjit će se za milijun radnih mjesta Krajem 2008. godine Europska komisija pokrenula je inicijativu pod nazivom "Nove vještine za nova zanimanja". Kako nam je rekla Ljerka Bašić, članica Uprave tvrtke Specijalist, primarni je cilj inicijative pružiti odgovor na pitanje kako najbolje procijeniti buduće potrebe tržišta rada te omogućiti pojedincima stjecanje odgovarajućih vještina. Jedna od organizacija koje sudjeluju u projektu jest Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe (European Centre for the Development of Vocational Training - Cedefop) zadužen za redovite projekcije ponude i potražnje na europskom tržištu rada.

Usluge i transport

Prema publikaciji "Skills supply and demand in Europe, Medium-term forecast up to 2020" objavljenoj ove godine, navodi se, rekla je Bašić, kako valja vjerovati da će zaposlenost postupno rasti u idućem desetljeću. Gubitak radnih mjesta u Europi zbog utjecaja krize i gubitak u idućih neko-

liko godina procjenjuje se na 10 milijuna. Pod pretpostavkom skromnog oporavka, zaposlenost će 2020. godine vjerojatno biti veća nego 2010. godine, ali neće dosegnuti vrhunac iz 2008. godine. Ukupno se u razdoblju od 2010. do 2020. godine očekuje otvaranje sedam milijuna novih radnih mjesta. Članica Uprave Specijalista naglasila je kako se za razdoblje do 2020. godine procjenjuje rast udjela visokoobrazovanih zaposlenika. Najveći rast zaposlenosti očekuje se u sektoru usluga te u distribuciji i transportu. "Što se zanimanja tiče, trendovi koji su vladali posljednjih godina nastavit će se i u sljedećem desetljeću.

Gotovo 40 posto zaposlenih danas radi na višim pozicijama kao menadžeri, profesionalci, tehničko osoblje, a do 2020. godine njihov udjel bit će još veći", rekla je Bašić dodavši kako se najviše novih radnih mjesta očekuje u zanimanjima za koja su ključni znanja i vještine, a to su uglavnom više razine menadžmenta, profe-

sionalci i tehničko osoblje.

Potražnja za zanimanjima iz sektora usluga, kao što su prodaja, sigurnost i zaštita, ugostiteljstvo i briga porast će za više od dva milijuna. Potražnja za uredskim službenicima smanjit će se za milijun radnih mjesta.

Većina radnih mjesta otvoriti će se zbog odlaska radne snage u mirovinu, oko 73 milijuna.

Vlada RH u srpnju ove godine donijela je uredbu prema kojoj Hrvatski zavod za

zapošljavanje prati, analizira i predviđa potrebe tržišta rada za pojedinim zvanjima te izrađuje preporuke za obrazovnu upisnu politiku, i to radi provedbe reformi sustava obrazovanja u skladu s nalazima analiza potreba tržišta rada.

Kvote za upis učenika

Kraj rujna ove godine rok je za donošenje "Plana i metodologije praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zva-

njima", te izrade preporuka za obrazovnu upisnu politiku. Preporuke će Zavod jednom godišnje upućivati obrazovnim ustanovama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sektorskim vijećima te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa koji će ih uzimati u obzir prilikom predlaganja i utvrđivanja kvota za upis učenika i studenata.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

dina u Europi će se lijuna radnih mjesta Ljerka Bašić, dčlanica Uprave Specijalist.hr

PROMO

OBRAZOVANJEM DO USPJEHA

Gotovo 40 posto zaposlenih danas radi na višim pozicijama kao menadžeri, profesionalci, tehničko osoblje, a do 2020. godine, predviđaju analitičari, njihov će udjel biti znatno veći

Hrvatski turizam danas i u budućnosti traži školovane kadrove sa praktičnim znanjima, sposobne da se u kratko vrijeme nakon školovanja što brže i što kvalitetnije uključe u rad. Iz takvih saznanja i dugogodišnje prakse u visokom obrazovanju kadrova za potrebe turizma osnovana je Visoka privatna poslovna škola Utilus u Zagrebu, za turistički i hotelski menadžment, temeljeći svoj nastavni program na današnjim ali i sagledivim budućim potrebama hrvatskog turizma i hotelijerstva.

Trogodišnji nastavni plan i program, u svemu je usklađen sa važećim tzv. bolonjskim sustavom obrazovanja koji je danas na snazi u Hrvatskoj. Škola upisuje relativno mali broj Ulica Grada Mainza 21 10000 ZAGREB - CROATIA

studenata, jer jedino je tako moguće ispuniti postavljene ciljeve i zadovoljiti vlastite ambicije. Uostalom, broj interesenata među maturantima jasno pokazuje da je škola prepoznata u hrvatskom okruženju kao visokoškolska institucija koja svojim studentima osigurava kvalitetu nužnu da mladi čovjek može uspjeti u suvremenim i složenim uvjetima privređivanja u domaćem i međunarodnom turističkom okruženju.

Prilikom upisa studenti više nemaju klasični prijemni ispit nego prolaze motivacijski intervju. Završetkom studiranja studenti stječu naziv stručni prvostupnik ekonomije, smjer turistički i hotelski menadžment.

Tel: +385 (0)1 24 42 595 Fax: +385 (0)1 23 65 474 e-mail: utilus@utilus.hr

promo

ZŠEM NAJPOPULARNIJA I NAJBOLJA PRIVATNA POSLOVNA ŠKOLA U HRVATSKOJ Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) visokoškolska je odgojno-obrazovna ustanova.Upisom na ZŠEM studentima se pruža kvalitetno znanje iz područja ekonomije i managementa te mogućnost učenja od vrhunskih predavača iz Hrvatske i inozemstva. Stručni studij ekonomije i managementa tijekom četiri godine, koliko je dužina trajanja studija, priprema svoje studente za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu koji je izložen stalnim tehnološkim i tržišnim promjenama. Koristeći suvremene metode izvođenja nastave studij je koncipiran na način da se studenti osim sa teoretskim znanjem upoznaju i s primjerima iz prakse. Kroz stručne prakse koje su obvezne tijekom studija studenti se imaju priliku upoznati s poslovnom zajednicom, s praktičnim radom kroz koji imaju priliku primijeniti naučeno, te već tijekom studija steći radno iskustvo. Career Centar ZŠEM-a svake godine organizira Student Future Day koji studentima omogućuje izravan kontakt s poslovnom zajednicom, tj. budućim poslodavcima.

Studenti ZŠEM-a aktivni su i u međunarodnoj studentskoj razmjeni te imaju priliku studirati na jednom od 80 sveučilišta u svijetu s kojima ZŠEM ima sklopljen ugovor o međunarodnoj suradnji. U 2009. godini ZŠEM je dobio Erasmus povelju Europske unije koja financijski pomaže studentima prilikom odlaska na međunarodnu razmjenu. Svake godine raste broj zainteresiranih studenata koji se odlučuju za međunarodnu razmjenu te iznosi 7% ukupnog broja studenata ZŠEM-a. Bitno je za napomenuti da se u Hrvatskoj samo 0,4% studenata odlučuje za međunarodnu razmjenu.

Kvaliteta ZŠEM-a potvrđena je priznanjem Eduniversala za najbolju poslovnu školu u Hrvatskoj u 2008. i 2009. godini. Budući da je želja ZŠEM-a postati najboljom poslovnom školom u regiji, ZŠEM se priprema za dobivanje punopravne AACSB akreditacije.

Bez obzira na sve prednosti koje ZŠEM pruža svojim studentima njihova uspješnost mjeri se nastavkom njihove karijere nakon što diplomiraju. Prateći uspjeh svojih alumni može se reći da je ZŠEM odlično predstavljen u akademskoj ali i u poslovnoj zajednici. O uspješnosti zapošljavanja ZŠEM-ovih studenata govori statistika koja pokazuje da se svega 86% studenata zaposli u roku od 8 mjeseci nakon diplomiranja, te 45% studenata nastavlja svoje obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.

(www.zsem.hr)

20-21 | b2b | znanje i posao

U osnovne i s ulazi poduze SEKTORSKA VIJEĆA 13 sektorskih vijeća, koja okupljaju stručnjake i gospodarstvenike iz pojedinih područja, imaju velike ovlasti - mogu čak mijenjati kurikulum za određena zanimanja i predmete, predlagati promjene i unositi novosti Srpanjsko donošenje nacionalnog okvirnog kurikuluma konačno je postavilo okvir za obrazovanje na osnovnoj i srednjoškolskoj razini. Jedna od temeljnih novosti bit će tzv. poduzetničko učenje. To je, konkretno, priprema učenika za samostalan rad, što se dosad nije činilo pa se neprestano ponavlja ista mantra kako u Hrvatskoj učenici barataju viškom teoretskog, a manjkom praktičnog znanja.

"U Hrvatskoj učenicima kronično nedostaje praktičnog znanja", kaže nekadašnja ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i današnja konzultantica Sanja Crnković-Pozaić.

S tim su ciljem osnovana tzv. sektorska vijeća, skupovi gospodarstvenika s uistinu velikim ovlastima.

"Osnovano je 13 sektora u koje su pozvani stručnjaci iz tih područja, gospodarstvenici i drugi djelatnici koji u tim područjima rade na svakodnevnoj bazi", pojašnjava Crnković-Pozaić.

Ta su vijeća dosad najkonkretniji pokušaj da se hrvatski obrazovni sustav spusti na razinu konkretnog te da se oni koji donose važne odluke o obrazovanju povežu s onima koji

donose važne odluke u gospodarstvu.

"Sektorska vijeća imaju velike i stvarne ovlasti: mogu čak mijenjati kurikulum za određena zanimanja i predmete. Mogu predlagati promjene i unositi novosti - to su sada stvarne i realne promjene", kaže CrnkovićPozaić.

Sektorska vijeća mogu predložiti i motivacijske sustave kojima bi se učenici usmjerili prema određenim zanimanjima jer same kampanje ponekad nisu dovoljno učinkovite. "Dosadašnja iskustva govore da je mlade teško motivirati za određeno zanimanje, čak i kada postoje objektivni poticaji i razlozi za takvo što, primjerice deficitarnost zanimanja što jamči jednostavnije i sigurnije zapošljavanje i slično“, kaže Crnković-Pozaić. Što su zapravo sektorska vijeća koja su dobila tako važnu ulogu u sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih? Koncept sektorskih vijeća, koji je Republika Hrvatska prihvatila kao važan element u procesu izgradnje i ažuriranja Nacionalnog kvalifikacijskog okvira, uspješno je implementiran u brojnim državama Europske unije.

"Ako se prihvati paradigma da su sektorska vijeća mjesto doticaja i usklađenja potreba poslodavaca, ciljeva nacionalne strategije (ako postoji) i ishoda obrazovnog sustava (obrazovni profili, struktura obrazovanih), postaje još više jasna njihova uloga u racionalizaciji i povećanju efikasnosti sustava obrazovanja koji danas više nego ikada mora biti u funkciji ostvarenja gospodarskog rasta", kaže Mislav Balković, direktor Algebre.

"Upravo proučavajući uspješne primjere im-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

i srednje škole zetničko učenje veza gospodarstva i obrazovanja Sustav obrazovanja danas više nego ikada mora biti u funkciji ostvarenja gospodarskoga rasta

plementacije tog koncepta (npr. Nizozemska, Engleska…) prepoznali smo nekoliko ključnih elemenata koji trebaju biti osigurani kako bi se u strukovnom obrazovanju postigli rezultati koji mogu osigurati dugoročnu konkurentnost i razvoj Hrvatske", dodaje Balković, inače predsjednik sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo.

Sektorska vijeća sukladno zakonu daju suglasnost na standard zanimanja i strukovne kvalifikacije. Dakle, sektorska vijeća odlučuju o cijeloj kvalifikaciji (tzv. strukovni i općeobrazovni dio), a ne samo o strukovnom dijelu. Sektorska vijeća svoj rad temelje i na aktualnim analizama potreba gospodarstva u pojedinom sektoru radi kreiranja adekvatnih kvalifikacija odnosno zanimanja.

"Budući da takve anali-

Sektorska vijeća dosad su najkonkretniji pokušaj da se obrazovni sustav spusti na razinu konkretnog te da se oni koji donose važne odluke o obrazovanju povežu s onima koji donose važne odluke u gospodarstvu

oglas

22-23 | b2b | znanje i posao Sanja CrnkovićPozaić: U Hrvatskoj učenicima kronično nedostaje praktičnog znanja

ze ne postoje, trebat će provesti nekoliko sveobuhvatnih anketa", tvrdi Balković i dodaje da je riječ o velikom i složenom poslu, koji osim pripreme upitnika zahtijeva i dosta operativnog rada (telefonski pozivi poslodavcima, upućivanje na ispunjavanje ankete…) pa se kao veliki izazov i zasad neriješen problem postavlja osiguranje administrativne potpore.

"Sa 17 programa unutar sektora koji su zadnju reviziju doživjeli prije 5 do 10 godina svjesni smo njihove neusklađenosti s potreba-

Popis sektora i odgovarajućih sektorskih vijeća: Sektor 1: Poljoprivreda, prehrana i veterina Sektor 2: Šumarstvo, prerada i obrada drva Sektor 3: Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija Sektor 4: Tekstil i koža Sektor 5: Grafička tehnologija i audiovizualna tehnologija Sektor 6: Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija Sektor 7: Elektrotehnika i računarstvo Sektor 8: Graditeljstvo i geodezija Sektor 9: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija Sektor 10: Turizam i ugostiteljstvo Sektor 11: Promet i logistika Sektor 12: Zdravstvo i socijalna skrb Sektor 13: Osobne, usluge zaštite i druge usluge

promo

LANCON English Language Consultancy Prilaz Gjure Deželića 8

1990 - 2010: 20 godina rada!

Program poslovnog engleskog • razvija vašu vještinu govora na engleskom za potrebe posla • poboljšava opseg i točnost gramatičkih oblika i poslovnog vokabulara • jača vaše samopouzdanje kod sudjelovanja na sastancima, kod prezentiranja itd.

Prevođenje Upisi u zimski semester školske godine 2010/2011: od 1. do 17. rujna 2010. od 9 do 16 sati Testiranje: svaki dan od 16 do 18 sati, petkom od 10 do 12 sati Početak nastave: 20. rujna 2010.

Tel: 485 4985, 485 4986 www.galeot.hr

ma poslodavaca u sadržajnom smislu, ali i nedostatka adekvatne opreme, visokostručnih nastavnika i licenciranih softvera potrebnih za njihovo kvalitetno provođenje u nekim školama.

To dovodi do neracionalnosti jer za uloženi novac poreznih obveznika gospodarstvo ne dobiva najbolji mogući kadar potreban za stvaranje konkurentnosti", kaže Balković.

Koliko je rad sektorskih vijeća važan, najbolje pokazuju podaci: danas se u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju školuje više od 70 posto ukupnog broja srednjoškolskih učenika. Zato je vijeće osmislilo nekoliko upitnika kojima se ispituju potrebe poslodavaca u smislu strukovnih kompetencija.

"Potreban je i upitnik o kretanjima na tržištu rada za svako od postojećih zanimanja s kratkoročnim i srednjoročnim trendovima, po županijama, upitnik o opremljenosti škola i spremnosti za provedbu pojedinog programa te upitnik o strukturi potrebnih kompetencija za nastavak visokog školovanja za pojedine programe koji ispunjavaju visokoškolske ustanove“,

kaže Balković.

"Budući da vijeće nema ni materijalne ni tehničke resurse za provesti anketiranje na temelju pripremljenih upitnika (ne postoji budžet čak ni za pripremu on-line upitnika,) kontaktirali smo tim za provedbu projekta 'Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja/kvalifikacija i kurikuluma' financiran iz IPA programa", kaže Balković.

"Naime, kako je u sklopu navedenog projekta ugovorena izrada po dva programa iz svakog sektora (ukupno 26 programa) uz pomoć tima stranih i domaćih konzultanata predložili smo zajedničko prikupljanje spomenutih podataka jer oni trebaju i vijeću za davanje suglasnosti i projektnom timu za samu izradu programa. Istodobno smo o istom problemu razgovarali s Agencijom pa vjerujemo da će se na ovaj ili onaj način iznaći novac i kadrovi koji bi dali operativnu pomoć radu svih sektorskih vijeća pred kojima je, vjerujem, isti ili vrlo sličan posao", napominje on.

Sljedeći je korak promjena programa. Ali kakva?

"Promjene programa trebaju se događati na temelju podataka o potrebama gospodarstva, ali istodobno respektirajući nacionalnu razvojnu strategiju, jer nije svejedno kakve i koje industrije Hrvatska želi imati ili privući za 5 ili 10 godina", kaže Balković.

Ne treba zaboraviti da sektorska vijeća uz davanje suglasnosti na standarde zanimanja i kvalifikacije predlažu mrežu kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje (u kojim bi se školama trebali izvoditi koji programi) pa su tako još više odgovorna za razvoj Hrvatske jer će ostvarenje razvojne strategije ovisiti upravo o broju i kvaliteti kadrova koje školujemo za pojedino zanimanje.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr promo

Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu MBA in Construction ( MBACon)

prof. dr. sc. Mariza Katavić, Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Sveučilište u Zagrebu

Ulaganje u znanje danas je jedna od najvažnijih, ali i najisplativijih investicija, a specijalizacija iz područja Poslovnog upravljanja (MBA) danas je najcjenjenija kvalifikacija u poslovnom svijetu.

MBACon je program specijalističke poslijediplomske izobrazbe u području poslovnog upravljanja u graditeljstvu namijenjen onima koji, pored temeljnog graditeljskog (tehničkog) znanja, žele steći nova „neinženjerska“ znanja i vještine i time povećati svoju poslovnu efikasnost. O studiju razgovaramo sa voditeljima studija prof.dr.sc. Marizom Katavić, profesorom na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i prof. dr.sc. Tihomirom Hunjakom, dekanom Fakulteta za organizaciju i informatiku u Varaždinu.

Koja je razlika između programa MBACon studija i drugih općih MBA studija ?

TH: Znanja koja stječu polaznici MBA studija njihovom poslovnom iskustvu daju dodatnu vrijednost omogućavajući im da se brže prilagođavaju sve intenzivnijim promjenama u poslovnom okruženju, da cjelovitije analiziraju poslovne probleme, ali da pri tom ne izgube sposobnost prepoznavanja ključnih faktora poslovnog uspjeha. Danas je konkurentska prednost sve rjeđe posljedica značajne razlike u sposobnosti menadžera da iznjedre jedinstvenu genijalnu ideju. Za poslovni uspjeh, umjesto blistavih trenutaka poslovne imaginacije, značajnija je osposobljenost menadžera da što brže uočavaju poslovne prilike, da suradnicima koje vode omoguće da daju maksimalan doprinos, da prepoznaju što ranije signale upozorenja da bi nešto moglo poći krivo i da ne gube dragocjeno vrijeme baveći se problemom koji mogu riješiti

brže i kvalitetnije uz pomoć konzultanata. Činjenica je da su uvjeti poslovanja u graditeljstvu sve složeniji. Projekti postaju sve kompleksniji, njihova priprema sve zahtjevnija, a brojni rizici iz okruženja na koje menadžeri ne mogu utjecati mogu obezvrijediti trud i uložena sredstva.

Upravo stoga smo standardne sadržaje MBA studija prilagodili sektoru graditeljstva. U nastavi se maksimalno koriste primjeri iz graditeljske prakse i sve je usmjereno potrebama donositelja odluka u tom sektoru.

Koje su specifičnosti MBACon studija ?

MK: Studij je interdisciplinaran jer obuhvaća nastavu iz kolegija različitih područja kao na primjer: • opće poslovno upravljanje (analiza poslovnih odluka, dizajniranje organizacije graditeljskih poduzeća, poslovna strategija graditeljskih poduzeća, kvantitativne metode za projektni menadžment, menadžment ljudskih potencijala graditeljskih poduzeća, poslovno pregovaranje, poslovna etika u graditeljstvu) • ekonomski predmeti (poslovna statistika, marketinške strategije graditeljskih poduzeća, računovodstvo za poslovno upravljanje graditeljskih poduzeća, upravljanje financijama graditeljskih poduzeća) • građevinski predmeti (planiranje i kontrola graditeljskih projekata, ugovorno pravo građe-

nja, upravljanje graditeljskim projektima, gospodarenje građevinama, upravljanje okolišem, informacijski sustavi graditeljskih poduzeća).

Nadalje, studij je i međunarodni jer u izvedbi nastave većine predmeta sudjeluju nastavnici britanskih sveučilišta (Dundeey, Reading i Salford ) te TUM iz Munchena.

U kojoj mjeri se iskustva stranih profesora mogu implementirati kod nas ?

MK: U izvedbi studija osobita se pažnja posvećuje interaktivnim oblicima nastave i potiče se suradnja studenata i nastavnika iz različitih znanstvenih područja iz Hrvatske i renomiranih stranih sveučilišta. Na predavanjima se obrađuju konkretni slučajevi iz prakse pa se strana iskustva uvijek mogu modificirati i u većoj ili manjoj mjeri prilagoditi našoj graditeljskoj praksi. Koliko će polaznici „iskoristiti“ svoje nastavnike i njihova znanja i iskustva ipak ovisi o njima samima.

Jedan naš polaznik svojevremeno je izjavio: „Meni osobno se ova investicija financijski isplatila već tijekom predavanja, budući sam u izravnim kontaktima sa priznatim stručnjacima koji su nam bili predavači dobio odgovore, odnosno pojašnjenja na sva pitanja koja sam trebao, a što sam odmah primijenio u svom poslu.“ Kolika je cijena studija i što ona uključuje ?

MK: Školarina za studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu / MBACon koji traje četiri semestra iznosi 3.000 eura po semestru, dakle ukupno 12.000 eura (naravno u kunskoj protuvrijednosti).

Nije li to u današnjim uvjetima visoka cijena školarine ?

MK: Da, možda i jest, ali treba pogledati što se dobiva za tu cijenu. To je jed-

va trećina cijene u odnosu na cijene MBA studija koji se izvode u zemljama bliskog okruženja. Svako smanjivanje cijene direktno bi se odrazilo u kvaliteti studija. Svjesni smo da postoje jeftiniji studiji naoko sličnih sadržaja, ali nismo željeli raditi kompromis na račun kvalitete. Za izvođenje pažljivo razvijenog programa angažirani su najbolji predavači koji imaju i znanstvene kvalifikacije i dokazanu stručnost pa će polaznici za svoj novac dobiti puni ekvivalent.

U školarinu su uključeni troškovi svih potrebnih nastavnih materijala, jer polaznici dobivaju najnoviju literaturu na hrvatskom i/ili engleskom jeziku. Nadalje, za sve polaznike osiguran je besplatni smještaj u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu (svaki semestar po tjedan dana).

I na kraju, iako ne manje važno, u izvedbi većine predmeta sudjeluju i strani nastavnici (studij ima 10 obveznih i 4 izborna predmeta), a njihovi putni troškovi i smještaj u Zagrebu također iziskuju sredstva.

Ipak, da bismo polaznicima olakšali pokrivanje troškova studija, dogovorili smo sa Zagrebačkom bankom mogućnost dobivanja kredita, koja podržava usavršavanje mladih ljudi jer kako navode „školovanje je isplativa investicija“ jer ZNANJE JE BLAGO (www.zaba.hr/ krediti/studentski krediti/za školarinu).

Kažu da su krizna vremena najbolji trenutak za investirati u sebe i svoje znanje jer kompetitivne prednosti koje imamo omogućavaju nam bolju poziciju na tržištu rada i “dižu” našu cijenu rada. Moramo biti svjesni da će se ulaskom u EU konkurencija stručnjaka pojačati. Ako želimo uspjeti na tom zahtjevnom i kompetitivnom tržištu moramo biti znantno bolji od ostalih.

24-25 | b2b | znanje i posao

Generacijama koje dolaze kom

dramski odgoj

vježbanje za život U škole se uvode predmeti poput kulture govorenja i slušanja, govorništva i dramskog odgoja koji će mladima razvijati vještine prezentiranja sebe i svojih znanja te im olakšati snalaženje u različitim situacijama na poslu i u životu Elokventnost, komunikacijske sposobnosti i socijalne vještine, osobine vođe, spremnost na timski rad i dobra motivacija - sve su to poželjne vrline za poslodavce koji su u potrazi za novim i perspektivnim zaposlenikom koji će pridonijeti uspješnosti tvrtke. Pred takvim zahtjevima mnogi će potencijalni zaposlenik ustuknuti jer sve je te vještine trebalo steći tijekom školovanja, od osnovne škole do fakulteta, te s diplomom u ruci pun samosvijesti i znanja krenuti u potragu za poslom iz snova.

Ipak, postoji problem:

gdje i kako steći te vještine?

Nastava u našim školama uglavnom se još uvijek izvodi ex-cathedra, čak i na fakultetima, bilo društvenog ili tehničkog smjera, pojedinac koji se obrazuje nema priliku izaći za govornicu i usavršiti svoje retoričke sposobnosti. I iz srednje škole i s visokog učilišta mladi u Hrvatskoj danas izlaze sposobni za jasnu, otvorenu i konstruktivnu komunikaciju onoliko koliko je to dio njihova karaktera ili kućnog odgoja.

Pitanje je i kako će takvi konkurirati na zahtjevnom europskom tržištu rada

kada jednom uđemo u EU i tko je mladima Europe pomogao u stjecanju tih vještina.

Odgovor možemo naći u dramskoj pedagogiji, debatnim klubovima i sličnim aktivnostima koje razvijaju samosvijest, samokontrolu, govorničke vještine, snalažljivost u različitim situacijama, uče ih toleranciji, slušanju drugih, empatiji i oslanjanju na ljude kojima su okruženi.

Širenje tolerancije

Prema nacrtu novog Nacionalnog obrazovnog kurikuluma za predškolski odgoj i

promo

KOMPETENCIJE STRUČNJAKA SIGURNOSTI NAKON SPECIJALISTIČKOG STUDIJA Nakon specijalističkog diplomskog stručnog studija sigurnosti u trajanju jedne godine, student je osposobljen za vođenje poslova zaštite kod poslodavca koji zapošljava više od 250 radnika kao šef službe, odjela ili odsjeka integralne zaštite i sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara, odnosno tehničke sigurnosti u srednjim i velikim poduzećima, kao stručni suradnik u ustanovi ili trgovačkom društvu za zaštitu i osiguranje, inspektor u tijelima državne

uprave, zapovjednik vatrogasne postrojbe, nastavnik za područje zaštite, ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, odnosno vođenje poslova zaštite od požara s vatrogasnom postrojbom kod pravnih osoba i stručnih službi te vlasnika građevina ili prostora razvrstanih u I. kategoriju ugroženosti od požara, odnosno vođenje poslova zaštite okoliša, a sve ovisno o smjeru specijalizacije. www.vss.hr

obrazovanje, opće obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje, dokumentu koji bi trebao biti temelj velike reforme školstva, bit škole više nije u prijenosu znanja, već u razvoju učeničkih kompetencija, što bi trebalo rezultirati potpunim zaokretom u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja. Reformom će u škole biti uveden niz predmeta poput kulture govorenja i slušanja, govorništva, dramskog odgoja, medijske kulture itd. koji bi pružili mladima priliku da razviju vještine koje će im pomoći da bolje prezentiraju sebe i svoja znanja, ali i da se lakše snalaze u različitim situacijama na poslu i životu te budu tolerantni i empatični prema ljudima oko sebe.

"Dramski je odgoj također napokon dobio zasluženo mjesto u kurikularnoj

reformi. U Nacionalnom je okvirnom kurikulumu dramski odgoj nazočan kao 'dramska kultura i umjetnost'. Pod tim su nazivom opisana postignuća učenika koja ostvaruju kako u okviru postojećih predmeta (hrvatski jezik i književnost) i školskih aktivnosti (dramske družine) tako i u okviru mogućih novih predmeta i programa koje će pojedine škole moći samoinicijativno uvoditi.

Osim toga, u kurikulumu je dramski rad izričito spomenut ne samo kao predmet, nego i kao nastavna metoda koja se može primijeniti u nizu predmeta koji s dramskom umjetnošću ne moraju imati nikakve veze.

Na koji će se način dramska kultura i umjetnost uistinu usustaviti u nastavi tek nam predstoji odrediti, jer će se predmetni kurikulumi, te-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

omunikacijske će vještine dati VIŠE OD IGRE Sve je više mladih različitih uzrasta pa i struka koji žele raditi na sebi - svom glasu i javnom nastupu

Dramska pedagogija pozitivno utječe na socijalizaciju, samopouzdanje i sigurnost u komuniciranju meljeni na ovom okvirnom, izrađivati tijekom sljedeće školske godine. Poseban problem i zadaću predstavlja edukacija naših učitelja, nastavnika i profesora za takav rad, budući da velika većina nije imala priliku to nigdje naučiti, osim kroz neposredan praktičan rad s učenicima", pojašnjava Vlado Krušić, redatelj i dramski pedagog, osnivač Hrvatskog centra za dramski odgoj i voditelj novoga kazališnog studija za djecu i mlade u Varaždinu koji je i sudjelovao u izradi nacrta novog kurikuluma.

Ideje reforme vrijedne su hvale, no koliko će je biti moguće kvalitetno realizirati ovisi o brojnim čimbe-

nicima, među kojima su pitanje provedbe zamišljenih programa, osposobljenosti kadrova, postojanje stručne literature i brojni drugi.

Globalni fenomen

"Korištenje dramske situacije i 'igranje uloga' bilo je prisutno u europskim školama i u tridesetim godinama prošlog stoljeća, a ni mi tu nismo bili izuzetak jer je, primjerice, književnik Mato Lovrak još dok je radio kao seoski učitelj govorio o mogućnostima kazališta u nastavi", objašnjava Vlado Krušić. "Danas je dramska pedagogija globalni fenomen i koristi se kao važan oblik iskustvenog učenja s potvrđenim pozi-

tivnim učincima na osobni rast i sazrijevanje pojedinca, na socijalizaciju i uklapanje u skupinu i društvo, na samopouzdanje i sigurnost u javnom komuniciranju i nastupanju, na razvoj socijalne osjetljivosti i odgovornosti, na oblikovanje moderne građanske etike."

Svih ovih godina edukacija voditelja dramskih grupa i rad s djecom počivao je na individualnoj motivaciji pojedinaca koji su nesebično prenosili svoja znanja stečena na seminarima ili u kontaktima sa svjetskim dramskim pedagozima. Stručne literature gotovo i nije bilo, a ni novca za nju. Kad je riječ o edukaciji dramskih pedagoga, su-

stava također nema. HCDO povremeno dovodi u Hrvatsku svjetski ugledne dramske pedagoge, a ljeti se organiziraju radionice na kojima se voditelji dramskih grupa upoznaju s različitim aspektima dramskoga rada .

Problemske situacije

"Izuzetno je korisno da djeca i mladi polaze satove dramskih studija - jer se na njima oslobađaju, uče komunicirati i raditi u grupi.

Uče se slušati druge, raditi u timu, izboriti se za svoje ideje i jasno ih prezentirati.

Mali dio njih postaju kazališni profesionalci, a većina vještine stečene u dramskom radu koristi u svakodnevnom životu, posebno pri

prezentacijama i javnim nastupima. Team building zaposlenika neke tvrtke vrlo je sličan pojedinim satovima dramske grupe.

Rad na liku i karakteru, posebno s fizičkog aspekta - tumačenje je body languaguea, koje dobro dođe u mnogim zanimanjima. A igra uloga - jedna od dramskih tehnika - višestruko je primjenjiva kao vježbanje za život.

Pomaže u svladavanju problemskih situacija koje se rješavaju u zaštićenim okolnostima - zamišljenim dramskim situacijama", objašnjama Ines Škuflić Horvat, dramska pedagoginja ZKM-a i voditeljica Kazališnog kampa u Pazinu, na kojem tijekom ljeta Dramski studio Tirena održava edukacije o dramskim tehnikama i govornom izražavanju.

"Tijekom godine održavaju se različite radionice koje su dosad bile uglavnom namijenjene mladima i njihovim voditeljima, no sve je više mladih različitih struka koji žele raditi na sebi - svom glasu i javnom nastupu. S njima rade pedagozi glasa i dramski pedagozi", dodaje.

Sigurni i rječiti

S obzirom na to da je tolike godine dramski odgoj zahvaljujući zaljubljenicima i entuzijastima i unatoč svim tim teškoćama preživio i zaživio, možemo se nadati da će mu nova reforma školstva dati vjetar u jedra, a da će Hrvatska dobiti rječite, komunikativne i samopouzdane generacije mladih koje će lakše nalaziti svoj put u poslovnom i privatnom životu.

Mirko Kovač

26-27 | b2b | znanje i posao

Menadžerima ov ambicija i samos DANICA PURG, IEDC BLED Od drugih škola izdvajamo se po tome što smo uveli poslovnu etiku u naše programe, pioniri smo po integraciji u poslovnu edukaciju tema kao što su održivi razvoj i odgovorno vođenje, a posljednjih smo godina postali poznati u svijetu po programima i seminarima o umjetnosti i vođenju

IEDC - Poslovna škola Bled iz Slovenije prošle je godine uvrštena među 100 najboljih poslovnih škola na svijetu. Veliki uspjeh dodatno je osnažen nedavnim priznanjem Danici Purg, direktorici i dekanici škole, koja je za iznimna dostignuća u području međunarodnog poslovnog izobražavanja primila međunarodno priznanje Dekan godine u izboru Akademije za međunarodni menadžment (AIB). Purg u razgovoru za Business.hr otkriva razloge zbog kojih je dobila spomenuto priznanje te kako je privatnu poslovnu školu iz male zemlje dovela na sam svjetski vrh.

Je li nagrada za međunarodnog dekana godine najvrjednije priznanje koje ste dobili u akademskoj karijeri?

- U karijeri sam dobila nekoliko važnih priznanja. Najviše priznanje u Sloveniji bilo je odlikovanje slovenskog predsjednika za moj rad na području menedžmenta u Sloveniji i srednjoj Europi, te četiri časna doktorata na različitim sveučilištima u srednjoj i istočnoj Europi. Ipak, priznanje AIB mi je najvažnije jer ima globalnu dimenziju. Čast je to veća što je ta nagrada tek treći put otišla u ruke dekanu iz Europe.

Koliko je bilo teško IEDC pretvoriti u renomiranu poslovnu školu čiji se rad priznaje i vrednuje diljem svijete?

- Najteže je bilo prvih pet godina, kada smo postavljali temelje visoko kvalitetne međunarodno škole na ovom području. Sjećam se kako ri-

ječ 'menedžment' u to vrijeme nije bila dobrodošla, odnosno bila je doživljavana kao tehnokratski termin manipuliranja ljudima. U periodu kada smo imali dinar i kada je naša kupovna moć bila drukčija nego danas, bilo je vrlo teško naći najbolje profesore menedžmenta iz svijeta da permanentno dolaze na Bled i drže predavanje i seminare.

Možete li danas reći da ste izbrisali stereotipe i predrasude razvijenih zemalja o školovanju u ovom dijelu Europe?

- Mislim da smo uspjeli u tome.

Međunarodni tisak sada piše o našoj školi kao o jednoj od najboljih škola u Europi, a Aspen Institute iz SAD-a prošle nas je godine uvrstio među sto inovativnih škola na svijetu. Sama činjenica što smo bili primijećeni i ušli u taj izbor, zajedno s nekim od najboljih škola u svijetu, pokazuje da se uspješno borimo protiv spomenutih predrasuda i stereotipa. Što smatrate presudnim za uvrštavanje vaše škole u svjetski TOP 100?

- Osnovna vrijednost naših programa je kvaliteta. Naš je slogan ''Samo najbolje je dovoljno dobro'', i to vrijedi za naše programe, profesore, zaposlene i usluge. To je ono što nas čini boljima od konkurencije.

Sigurno postoji još nešto čime želite podići vrijednost i kvalitetu škole?

- Diferenciramo se već više od petnaest godina od drugih škola po

DEKAN GODINE Danica Purg na ovogodišnjoj dodjeli velikog priznanja

tome što smo uveli poslovnu etiku u naše programe. Pioniri smo i na području integracije tema u poslovnu edukaciju kao što su održivi razvoj i odgovorno vođenje. Posljednjih smo nekoliko godina postali posebno poznati u svijetu po programima i seminarima o umjetnosti i vođenju. To područje, umjetnost i vođenje, namjeravamo razvijati i dalje te postati jedna od najboljih škola na svijetu.

ne škole za mlade, čak i više, gotovo 80 posto. Među njima je 10-15 posto polaznika iz Hrvatske.

Koliki udjel među vašim polaznicima čine stranci? Koliko je Hrvata među njima?

- Među našim polaznica ima oko 70 posto stranaca, od toga u dužim programima, kao što su MBA, General Management program i Ljet-

Postoje li primjetne razlike između polaznika koji stižu iz zapadnih zemalja u odnosu na ove s prostora bivše Jugoslavije i istočnog bloka?

- Poznato je da polaznici iz srednje i istočne Europe imaju vrlo do-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

ovdje nedostaju osvijest

dekan godine

Pet razloga za priznanje Akademija za međunarodni management (AIB) najprestižnija je organizacija u području međunarodnog menedžmenta koja održava vrlo visoke standarde prilikom imenovanja svojih članova (AIB Fellows). Primitkom te nagrade postaje se član te prestižne grupe profesora, koja trenutačno broji 70-ak članova. Među glavnim razlozima za dodjelu visokog priznanja Dekana godine 2010. Danici Purg Akademija AIB u svojem objašnjenju navodi sljedeće: "Pionirski rad prilikom postavljanja temelja na području poslovnog izobražavanja u Sloveniji, izniman doprinos u području poslovnog izobražavanja s osnivanjem i širenjem Udruge menadžerskih škola srednje i istočne Europe (CEEMAN), neprestano nastojanje i sposobnost stimuliranja drugih, što prof. dr. Danicu Purg prikazuje kao izniman primjer dekanima, profesorima i menadžerima u regiji i šire, brojne inovacije na području stvaranja, kreiranja i pružanja poslovnog izobražavanja te važan doprinos spoznaji o važnoj ulozi poslovnog izobražavanja u civilnom društvu". danica purg, direktorica i dekanica IEDC Poslovne škole Bled, primila je međunarodno priznanje Dekan godine u izboru Akademije za međunarodni menadžment (AIB)

bro opću edukaciju. Naravno, to obrazovanje moraju dopuniti novim rječnikom i novim znanjima. Moram ipak istaknuti da su samopouzdanje i ambicija često puno važniji od znanja i vještina. Također, mislim da menadžerima s ovih prostora kronično nedostaju ambicija i samosvijest. To

pripisujem našem mentalnom sklopu, za koji treba tražiti razloge u poslovnoj klimi uopće i našoj nedavnoj prošlosti.

Kakav je odnos politike prema IEDC-u? Ima li ona razumijevanja za potrebe i probleme segmenta u kojem vi djelujete?

- Važno je istaknuti da smo mi privatna, nezavisna škola u vlasništvu 28 slovenskih tvrtki i općine Bled. Slovensko ministarstvo za obrazovanje akreditiralo nam je magistarski i doktorski studijski program bez ikakvih problema i potpuno se sami financiramo. Ako bismo

željeli dobiti materijalnu potporu vlade, morali bismo imati cijene koje propisuje ministarstvo, no time ne bismo mogli platiti naše izvanredne profesore iz inozemstva. Što se tiče samih odnosa s političkim rukovodstvom, oni su vrlo dobri. Često ih pozivamo u školu, a sam

predsjednik Republike već po tradiciji dolazi barem na jedan seminar godišnje.

Jedan takav slijedi 16. i 17. rujna pod nazivom "Management forum jugoistočne Europe", a na njemu očekujemo dva ministra, od kojih je jedan i pokrovitelj tog događaja.

Hrvoje Reljanović

28-29 | b2b | znanje i posao

Svakog tre eg kandida za posao poslodavci od zbog neznanja jezika

STRANI JEZICI U Hrvatskoj više od 50 posto ljudi ne govori ni jedan strani jezik p koliko smo daleko od preporuke Europske unije da svaki stanovnik osim materinsko barem još dva europska jezika kako bi se poboljšala komunikacija i olakšao tok radn Znanje stranih jezika jedna je od presudnih stvari u borbi za egzistenciju na tržištu rada. U nepovoljnoj gospodarskoj klimi, kada postoji o iti višak radne snage, svaki detalj može utjecati na poslodav ev izbor prilikom zapošljavanja novih ljudi.

Uostalom, pokazuju to i nedavne ankete naših portala za zapošljavanje prema kojima gotovo 60-ak posto poslodavaca od budu ih zaposlenika zahtijeva poznavanje barem jednog stranog jezika.

Koliko stvarno znamo?

"Ukupno 32 posto ispitanika bilo je odbijeno na razPROMO

govoru za posao zbog nepoznavanja stranog jezika, a pet posto zbog toga je izgubilo radno mjesto", otkrilo je nedavno istraživanje portala Posao.hr.

S obzirom na to da u Hrvatskoj više od 50 posto ljudi ne govori ni jedan strani jezik, jasno je koliko smo daleko od preporuke Europske unije da svaki stanovnik osim materinskoga govori barem još dva europska jezika kako bi se poboljšala komunikacija i olakšao tok radne snage. Od tih 40ak posto Hrvata koji govore strani jezik, njih ak 90 posto odnosi se na one koji navode znanje engleskog jezi-

ka. Me utim, i ti su rezultati vrlo dvojbeni jer navodno znanje kojim se Hrvati vole pohvaliti daleko je od onoga što podrazumijeva kvalitetno razumijevanje jezika te služenje njime u govoru i pismu.

Inertni poslodavci

A kvalitetno znati strani jezik danas na tržištu rada esto vrijedi više od radnog iskustva. Razloge je jednostavno prona i u sve ve em broju stranih tvrtki koje rade u Hrvatskoj i sve eš oj suradnji doma ih tvrtki s inozemnim partnerima.

Ohrabruju e je što ipak sve ve i broj ljudi iskazuje želju

U»ENJE JEZIKA U INOZEMSTVU

B2B ponuda paketa znanja U enje stranih jezika je investicija koja oboga uje život svake osobe. Ulaganje u takvu korist prepoznale su i turisti ke agencije koje ve dugi niz godina organiziraju škole stranih jezika u inozemstvu. Polaznici individualnih te ajeva ve inom su mla e, visokoobrazovane zaposlene osobe oba spola koje na edukaciju naj eš e putuju same. Njima je uz vrijednost same edukacije zanimljivo odredište glavni

razlog odabira takvog oblika putovanja.

"Naša ponuda u enja stranih jezika u inozemstvu razgranata je, a osnovna je podjela na individualne i grupne aranžmane. Kod oba segmenta tradicionalno je najpopularnije u enje engleskog jezika u zemljama iz toga govornog podru ja, a prednja e aranžmani u Velikoj Britaniji. No popularni su i odlasci u Australiju, SAD, Irsku, Južno-

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

data odbiju a

Od 40-ak posto Hrvata koji govore strani jezik, njih ak 90 posto navodi da zna engleski

jezik pa je jasno erinskoga govori k radne snage za u enjem stranih jezika.

U spomenutom istraživanju, njih 90 posto pristalo bi na u enje koje bi im organizirao poslodavac. Otegotna je pak okolnost što je samo 12 posto ispitanika kazalo da im je tvrtka nešto takvo dosad organizirala.

Dominacija engleskog

Engleski jezik i dalje je lider na tržištu, pa više od 90 posto naših škola nudi programe u enja tog jezika.

Unato tome, ak petina turisti kih djelatnika u Hrvatskoj ne zna engleski jezik, znanje engleskog jezika tre ine turisti kih radnika je osrednje, a isto toliko zna

ga odli no. Te su rezultate pokazala istraživanja Heraklee, agencije specijalizirane za mystery shopping.

U špici turisti ke sezone oni su posjetili 185 objekata, mahom restorana, kafi a, trgovina, mjenja nica, muzeja, banaka... i obra ali su pozornost na poznavanje engleskog jezika te snalažljivost u slu aju nepoznavanja stranog jezika.

Prema objavljenim podacima, u 20 posto od 185 posje enih objekata nisu dobili odgovor na pitanje na engleskome. U agenciji zabrinjavaju im ocjenjuju to što je ak 15 posto djelatnika odbilo komunikaciju na OGLAS

U

a

afri ku Republiku, Kanadu i Maltu. U ponudi individualnih polazaka odli ne rezultate ostvarujemo i u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu. Kao najzanimljivija i najpotentnija destinacija za u enje jezika iz naše ponude je Kina", otkriva Lucija Gluš evi iz Generalturista, te dodaje da su njihovi ovogodišnji rezultati, unato nepovoljnoj gospodarskoj klimi, vrlo dobri. .

"U posljednje je vrijeme hit

B2B ponuda. Naime, za klijente kreiramo posebne programa u enja stranih jezika na bilo kojoj svjetskoj destinaciji i s naglaskom na specifi nim potrebama. Tu se otvaraju potpuno novi koncepti poput kombinacija team buildinga i edukacijskog programa ili konferencije i edukacijskog programa. Svaku potrebu odre ene tvrtke možemo zadovoljiti", poruka je iz Generalturista.

engleskom jeziku.

Osim engleskog, u znatnom se broju u i njema ki, talijanski, ruski, francuski i španjolski, a ponegdje se može dobiti i pouka iz kineskog, arapskog i japanskog. Poslovi no su naj eš i polaznici škola za strane jezike mladi ljudi, studenti, zaljubljenici u strane jezike i putovanja. No otvaranjem tržišta sve je ve i broj poslovnih ljudi koji poznavanjem stranih jezika žele obogati svoj životopis i razvijati karijeru.

U enje preko interneta

Razvojem tehnologije strani jezik može se u iti i preko

interneta. Brojni programi nude mogu nost vježbanja govora, itanja, pisanja i slušanja putem multimedijalnog ra unala s internetskom vezom.

Prilikom on-line u enja mogu se odabrati organizirani programi koji imaju svoj raspored i prate odre enu vremensku strukturu ili korištenje besplatnih internetskih resursa koji su vam na raspolaganju kad god ste priklju eni na internet. Tako er, sve ve i broj društvenih mreža pruža mogu nost neograni ene konverzacije s ljudima iz svih govornih podru ja.

Hrvoje Reljanovi

30 | b2b | znanje i posao

Ponedjeljak 30/8/2010 business.hr

Dobra komunikacija od krizne situacije čini pobjedničku NLP ZA MENADŽERE Koncepti i metode neurolingvističkog programiranja poboljšavaju poslovne i menadžerske vještine Vi i vaši kolege na poslu radite zajedno na ostvarenju nekog cilja i veći dio radnog dana usmjereni ste na prepreke u ostvarenju tog cilja.

Tražite odgovore na pitanja što treba učiniti, što radite pogrešno, kako to ispraviti.

Drugim riječima, problemi u poslu dolaze stalno i vi se stalno bavite njihovim rješavanjem. Pritom se koristite raznim metodama, više ili manje učinkovitim, a stalno vam predlažu i neke nove načine rješavanja poslovnih problema. Kako biste pri odabiru sljedeće metode gledali u pravom smjeru, trebate uzeti u obzir sljedeću činjenicu: prema jednom nedavnom istraživanju, uzrok dvije trećine poslovnih problema su ljudi, preciznije rečeno, odnosi s ljudima.

Poboljšanje odnosa

Ti su ljudi vaši šefovi, vaši kolege, zaposlenici, kupci i naposljetku vi sami. No, vi niste samo funkcija koju obnašate i posao koji obavljate.

Uz to što ste profesionalac, sasvim ste obično, nesavršeno ljudsko biće - kao i svi drugi s kojima radite i koje u poslu susrećete. Dakle, ne treba vam samo metoda kojom ćete bolje rješavati probleme, treba vam i metoda kojom ćete - istodobno - postići i bolje odnose s ljudima.

To je, kažu, najveće obećanje vještine neurolingvistič-

kog programiranja (NLP).

Ta je vještina primjenjiva u poslu, u rješavanju svakodnevnih poslovnih zadaća i problema. Koncepti i metode NLP-a, kažu praktičari te oko četiri desetljeća stare tehnike samorazvoja, mogu vam pomoći i u poboljšavanju vaših poslovnih, menadžerskih vještina.

"Menadžeri primjenom NLP tehnika mogu unaprijediti vlastito upravljanje vremenom, postavljanje prioriteta, donošenje odluka, usredotočenost na zadatak, razumjeti bolje svoje emocije i učiniti ih korisnim saveznikom za ostvarenje ciljeva. Suradnju s drugima mogu unaprijediti tako da usvoje vještine inspiriranja i motiviranja drugih, učinkovitog rukovođenja pojedincem i timom, razumijevanja konflikata i rješavanja problema u međuljudskim odnosima, pregovaranja s korisnicima, prezentacijskih vještina i dr.", tvrdi Tanja Pureta, profesorica psihologije, jedna od vodećih domaćih poznavateljica NLP-a i direktorica tvrtke Ramiro.

Uzrok neuspjeha

NLP tehnike posebno su učinkovite u razvoju komunikacijskih vještina. No, komunikacija je fenomen o kojem svi mislimo da znamo sve, a upravo najveći broj poslovnih neuspjeha nastaje zbog nesporazuma u ko-

O komunikaciji svi misle da znaju sve, ali najveći broj poslovnih neuspjeha nastaje zbog nesporazuma u komunikaciji munikaciji.

"Svaki se menadžer barem jednom susreo sa situacijom da su mu neki djelatnici demotivirani za posao i nije znao kako je riješiti. Isto se tako barem jedanput susreo s nezadovoljnim korisnikom i nije znao kako ga učinkovitom komunikacijom učiniti najzadovoljnijim i najlojalnijim korisnikom. Naime, svako nezadovoljstvo s kojim se menadžer susreće prilika je za unaprjeđenje komunikacije i dovođenje odnosa na kvalitativno višu razinu. Mnogi menadžeri to ne znaju pa zbog loše komunikacije gube dobre za-

poslenike, korisnike, poslove. NLP tehnike omogućuju od svake krizne situacije napraviti pobjedničku, kako za sebe, tako i za svoju tvrtku", kaže Tanja Pureta.

Nekoliko NPL metoda

Dvije posebne metode tu mogu biti posebno učinkovite menadžerima. Prva je metoda postavljanja okvira.

Riječ je o usmjeravanju pažnje na riječi koje koristimo u komunikaciji. Na primjer, šef koji objašnjava zadaću zaposleniku kao nešto što se izgleda nikad neće završiti postavlja okvir koji tu zadaću predstavlja kao nešto što

je ili vrlo teško izvesti, ili barem nešto što nije važno. Čovjek koji to sluša taj će posao staviti na posljednje mjesto i vjerojatno ga nikad neće ni započeti, a kamoli završiti.

Ponovno postavljanje okvira druga je metoda i cilj joj je namjerna promjena konteksta. Tu je dobar onaj već banalni primjer o čaši koja je napola prazna ili napola puna. Metode postavljanja misaonih okvira i ponovnog postavljanja misaonih okvira (framing i reframing) mogu se koristiti za pozitivnu promjenu shvaćanja problema.

Zvonko Pavić