Business.hr broj 710 by Business.hr

IPAK JA»I OD POLITIKE 4

Šuker ih plaća, premijerka baš ne sluša, a oni misle svojom glavom Kako su Sandra Švaljek, Željko Lovrin evi , Katarina Ott i Anto Bajo, unato tome što rade u državnim institutima, u vrijeme kad ministar gospodarstva kao nestrana ki kadar ulazi u HDZ, ostali neovisni

PBZ 2

Vlada je propustila sasvim dobru krizu

UTORAK 31/8/2010

BROJ 710 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JOŠ JEDNA AKVIZICIJA 10 Ugovor o preuzimanju Kalni kih voda mogao bi biti potpisan ve ovog tjedna, ime bi se Tedeschijev portfelj u vodama poprili no zaokružio. U tom slu aju Tedeschijev Atlantic ima Unique i Kapljicu, Kara or a, Tihu i Donat

Tedeschi novi kralj voda u regiji

Splitu zlatna medalja, srebro za vaterpolo, Hanžekoviću bronca KOLIKO TO VRIJEDI? Sljede ih dana Hrvatska je 'sportska Meka': u Zagrebu traje Europsko prvenstvo u vaterpolu i za koji dan po inje Atletski miting, a prava poslastica slijedi u 'najlipšem gradu na svitu'. Business.hr je istražio koliko je novca uloženo u to.... 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Bum ameri ke potrošnje Osobna potrošnja u SAD-u u srpnju je porasla po najvišoj stopi u etiri mjeseca, poduprta skokom potražnje za automobilima, objavila je u ponedjeljak ameri ka vlada. Pla e su pak porasle nešto manje nego što se o ekivalo, ali barem pokazuju napredak u usporedbi s lipnjem kada su pla e ostale nepromijenjene...

Iranci povla e imovinu Vlada u Teheranu povukla je svu imovinu koju su iranske banke imale u Europi da bi izbjegla najnoviji krug gospodarskih sankcija. Nakon što je Vije e sigurnosti UN-a nametnulo 4. krug sankcija Iranu zbog nuklearnog programa te zemlje, SAD i Europska unija odlu ili su se na još oštrije vlastite sankcije. Iranske banke našle su se na meti me . zajednice...

Utorak 31/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

I PBZ KRITIZIRA REBALANS

Kosori ina musaka: red trezora obveznica, red kredita, red porez

Osvr u i se na dugo o ekivani rebalans prora una, koji je donio pove anje deficita državnog prora una sa 10,2 mlrd. kuna na 15,5 mlrd. kuna odnosno sa 3,1 na 4,7 posto BDP-a, PBZ-ovi analiti ari na elu s glavnim ekonomistom banke Markom Škrebom nisu pretjerano optimisti ni. "Nažalost, ali o ekivano, Vlada se nije odlu ila za pokretanje strukturnih reformskih poteza", kaže PBZ-ova analiti arka Ivana Jovi . Odre eni tra ak svjetla na kraju tunela zvanog 'tranzicijska Hrvatska u krizi' ostavlja tek 'Zaklju ak o utvr ivanju ukupne razine ras-

hoda državnog prora una u 2011. i 2012. godini' kojime se predlaže da se razina rashoda u sljede e dvije godine ne pove ava u odnosu na predloženi rebalans za 2010. godinu, stoji u analizi. Ipak, od toga u PBZ-u ne o ekuju puno jer je 2011. predizborna godina tako da pa bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu, pa podsje aju i na "onih nekoliko milijardi kuna jamstava brodogradilištima koja državnim financijama vise nad vratom poput Damoklova ma a". "Nepobitno je da se problem ni javnih financija ni pokleknuloga gospo-

darstva ne može riješiti kratkoro nim promjenama prihodne strane niti prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim pre-

raspodjelama rashodne strane i sasvim je jasno da je Hrvatska propustila sasvim 'dobru' krizu da se uhvati u koštac sa struktur-

GLASANJE BEZ IZNENA ENJA

Sporni rebalans u Saboru: 81 glas za, 61 Hrvatski sabor izmijenio je ju er ovogodišnji državni prora un pa su prora unski prihodi smanjeni za 4,5 milijardi kuna, a rashodi su pove ani za 898,2 milijuna kuna. Za Vladin prijedlog rebalansa prora una na izvanrednoj sjednici Sabora glasao je 81 zastupnik vladaju e ve ine, a protiv je bio 61 oporbeni zastupnik. Uz to, zastupnici su ve inom glasova prihvatili zaklju ak klubova HDZ-

a, HSS-a, SDSS-a, nezavisnih te zastupnika nacionalnih manjina po kojemu se ukupna razina rashoda u prora unu, kao i ukupna razina rashoda financijskih planova izvanprora unskih korisnika državnog prora una u 2011. i 2012. ne e pove avati u odnosu na ukupnu razinu rashoda utvr enu rebalansom ovogodišnjeg prora una. Protiv takvog zaklju -

ka izjasnili su se oporbeni zastupnici, a razloge toga su nakon stanke iznijeli predstavnici SDP-a, HNS-a i IDSa. Zoran Milanovi (SDP) je zaklju ak vladaju ih klubova ocijenio nepotrebnim i politi ki nelogi nim zamjerivši vlasti nedostatak hrabrosti i politi ke volje u situaciji koja zahtijeva snažnije mjere. "Politi ka volja, odlu nost i hrabrost pokazuju se u situacijama kakva je bila aktual-

na, a to ste, nažalost, propustili u initi. Obe avati nešto za 2011. i 2012., pa i 2013., u najmanju je ruku neozbiljno", rekao je, a podržala ga je Vesna Pusi . Predloženi zaklju ak sa saborske je govornice branila premijerka Jadranka Kosor, koja je odbacila oporbene prigovore te istaknula da i spomenuti zaklju ak ide u smjeru vladinih antirecesijskih mjera te provedbe

biser dana

brojka

››

Vladina odluka nije povezana s planetom Zemljom

milijardi dolara vrijedan paket gospodarskih poticaja radi očuvanja gospodarskog oporavka predstavila je japanska vlada u ponedjeljak

Vesna Pusić (HNS) o saborskom prihvaćanju rebalansa proračuna

uvodnik

oraca, red Ipak prst gore: Kerum i Bandić oreza... za sportaše odriješili kesu nim problemima. Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena... A javni dug polako, ali sigurno ide prema Maastrichtu", zaključuje Jović. U PBZ su istaknuli i da je državni proračun u odnosu na 2008. godinu povećan 3,6 posto pri čemu dvije udjelom najvažnije stavke - masa plaća i naknade građanima i kućanstvima - bilježe rast 4,5 odnosno 8,5 posto. Indikativan je i rast financijskih rashoda (kamate) čak 17,9 posto. No, kažu u PBZ-u, čini se da je to nešto na što ćemo se morati naviknuti. B.hr

a, 61 protiv Programa gospodarskog oporavka. Prije izglasavanja spomenutog zaključka Sabor je izmijenio Zakon o izvršenju državnog proračuna pa se država, umjesto prije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, može zadužiti za 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita. Dosad se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna. H

Hrvoje Reljanović hrvoje.reljanovic@business.hr

rvati se vole nazivati sportskom zemljom, no zapravo su rijetko imali priliku u vlastitu dvorištu pratiti vrhunska natjecanja. No, u sljedećih desetak dana Hrvatska će ugostiti četiri velike priredbe. Europsko prvenstvo u vaterpolu već je počelo, u srijedu nas čeka tradicionalni Hanžekovićev memorijal, za vikend se u Splitu održava atletski Kup kontinenata, a 7. rujna priču zaključuje kvalifikacijska nogometna utakmica Vatrenih protiv Grčke.

Dok smo na uvijek

atraktivne nogometaše već naviknuli, preostali događaji pravo su osvježenje. Kako oni, tako i ljudi zaslužni za njihovu organizaciju. Na čelu "Hanžeka" je 27-godišnja Ivana Brkljačić, naša proslavljena bivša atletičarka koja se iz godine u godinu trudi u Zagreb dovesti kremu svjetske atletike. EP u vaterpolu doveo nam je Perica Bukić, jedan od naših najvećih sportaša uopće, a na vrhu organizacijske piramide Kupa kontinenata nalazi se Siniša Ergotić, osvajač medalje s europskog atletskog prvenstva

››

Zagreb je potpomogao 15 milijuna kuna vrijedno EP u vaterpolu i 4,2 milijuna kuna vrijedan Hanžekovićev memorijal, a Split na sebe preuzeo 21 milijun kuna vrijednu organizaciju atletskog spektakla 2002. godine. No, kako je za ljubav potrebno dvoje, tako je i tim entuzijastima bila potrebna politička pomoć kako bi zamišljeno uspjeli provesti u djelo. Unatoč recesiji, na iznenađenje mnogih, pomoć su i dobili. Recesijom stisnuti novčanici su se otvorili, a Bandić i Kerum učinili su sve kako bi na svoju listu obećanja ubilježili još jedan plus. Grad Zagreb djelomič-

no je potpomogao 15 milijuna kuna vrijedno EP u vaterpolu i 4,2 milijuna kuna vrijedan Hanžekovićev memorijal, dok je Kerum bio još velikodušniji pa je Grad Split na sebe u cijelosti preuzeo 21 milijun kuna vrijednu organizaciju atletskog spektakla na Poljudu. Pitanje koje svima stoji kao mač nad glavom jest može li nam se sve to ikako isplatiti, odnosno hoćemo li

zbog igara ostati bez kruha? Ono što znamo jest da će Zagreb biti bogatiji za najmanje 10-ak tisuća noćenja, te dvotjednu potrošnju 600tinjak sudionika i brojnih navijača iz susjednih zemalja. U Split dolazi više od tisuću stranih gostiju, više od 150 televizijskih kuća, 500 reportera..., očekuje se 60 tisuća gledatelja. Ako na kraju i bude mali minus, sigurni smo da je bilo i većih promašaja.

tema 4-5

IPAK JAČI OD POLITIKE Kako su Sandra Švaljek, Željko Lov u državnim institutima, u vrijeme kad ministar gospodarstva ka

Šuker ih plaća, pre sluša, a oni misle Zašto nitko iz Vlade ili sindikata nije reagirao na primjedbe i kritike čelnih ljudi Ekonomskog i Instituta za javne financije koji su rebalans ocijenili lošim i prije Svjetske banke? Iako oni dobar dio svojih prihoda ostvaruju surađujući s državom i radeći za pojedine njezine institucije, kritizirajući Vladinu ekonomsku politiku riskiraju da ostanu bez njih

Željko Lovrinčević, suradnik Ekonomskog instituta i premijerkin savjetnik, nezadovoljan je rebalansom zato što je proračunski deficit prorastao 4 posto BDP-a i zaprijetio je ostavkom Snimio hrvoje dominić

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i premijerkina savjetnica, razočarana je rebalansom proračuna iako zna da u izbornim godinama rashodi rastu i kad ih se mora rezati Snimio saša ćetković

Predsjednicu Vlade Jadranku Kosor i predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića razljutio je komentar rebalansa proračuna koji je na upit Business.hr-a prošloga tjedna dala Svjetska banka. U odgovoru Svjetske banke, među ostalim, stoji da je predloženim rebalansom proračuna Vlada propustila priliku za zaokret i kreiranje povoljnog investicijskog okruženja te temelja za gospodarski oporavak jer je odustala od očekivanih reformi u socijalnom sektoru, u subvencijama i javnoj upravi te od smanjenja javne potrošnje, što je najavila u svojem Programu gospodarskog oporavka. Premijerka Kosor ljutito je odbila komentirati re-

visni i ekonomski analitičari banaka nisu ništa drugo rekli o rebalansu proračuna nego uglavnom isto ono što i premijerkini ekonomski savjetnici Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, ali i Dunja Beš i Katarina Ott iz Instituta za javne financije. Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek ne skriva da je razočarana što je Vlada odustala od reformi koje su trebale početi smanjivati javnu potrošnju, a poticati ulaganja, veće korištenje znanosti za potrebe gospodarstva ili bolje upravljanje okolišem kao resursom. I Švaljek i Željko Lovrinčević razočarani su i zbog toga što je Kosoričina vlada unatoč Programu gos-

akciju Svjetske banke zato što "nije potpisana", a Vilim Ribić još je jednom prozvao Svjetsku banku što se miješa u unutarnje stvari Hrvatske i što pritom zagovara "raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi, a u korist kapitala".

Ribićeva 'hrabrost'

Ribić je prošloga tjedna "pokazao zube" i domaćim ekonomskim analitičarima koji su poput Svjetske banke kritizirali rebalans proračuna uglavnom sličnim argumentima. Neuvijeno im je poručio da su plaćenici banaka i krupnog kapitala, konstatiravši da je uglavnom riječ o tridesetogodišnjacima sa 30.000 kuna plaće. No, Svjetska banka, neo-

podarskog oporavka na kraju popustila i rebalansom proračuna zadržala status quo udovoljavajući svim interesnim skupinama koje je održavaju na vlasti. Lovrinčević je, nezadovoljan rastom proračunskog deficita iznad 4 posto BDP-a, otvorio i mogućnost odustajanja od daljnjeg savjetovanja Banskih dvora. I Katarina Ott i Dunja Beš kratkim su prikazom povijesti rebalansa državnog proračuna od 1999. do 2009. poručile da je Kosoričina vlada rebalansom proračuna za 2010. godinu nastavila dugogodišnje stihijsko vođenje javnih financija. Ponovile su i tvrdnju Sandre Švaljek iz njezine prošlogodišnje analize u kojoj je

o Lovrinčević, Katarina Ott i Anto Bajo, unatoč tome što rade tva kao nestranački kadar ulazi u HDZ, ostali neovisni

business.hr Utorak 31/8/2010

premijerka baš ne e svojom glavom đene i stabilne javne financije. Katarina Ott i Anto Bajo još su 1999. godine u prvom i trećem broju newslettera koji redovito objavljuje Institut za javne financije analizirali proračun i rebalans proračuna za 1999. godinu i prvo što su zaključili bilo je da se "državni proračun konstantno povećava". Iste su godine o rebalansu proračuna zaključili kako su njime smanjeni proračunski prihodi, a povećani rashodi te da je otvorena mogućnost daljnjeg zaduživanja u inozemstvu ponajprije radi "pokrivanja deficita izvanproračunskih fondova, prije svega mirovinskog i zdravstvenog".

Fiskalna pravila Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, čitavo desetljeće predlaže vladama da transparentnim i kvalitetnim proračunima stabiliziraju javne financije i ograniče javnu potrošnju Snimio hrvoje dominić

Anto Bajo, suradnik Instituta za javne financije, još je u prošlom mileniju predlagao propisivanje fiskalne odgovornosti i zavođenje reda u javnim financijama arhiva business.hr

REFORME EKONOMSKE POLITIKE

Treba kritizirati sve dok ih ne poslušaju U dosad objavljenom 51 newsletteru Institut za javne financije objavio je na desetine zaključaka i preporuka Vladi što je nužno reformirati u njezinoj ekonomskoj i fiskalnoj politici. Slično je i s redovitim i povremenim publikacija-

tragala za odgovorom na pitanje zašto nastaju pogreške u projekcijama prihoda državnog proračuna te zaključila da u izbornim godinama proračunski rashodi znatno rastu.

Ostala samo šutnja

Zašto, međutim, nitko iz Vlade ili sindikata nije reagirao na njihove primjedbe i kriti-

ma Ekonomskog instituta. Mnoge od tih prijedloga i preporuka u prošlom su desetljeću vlade poslušale i preuzele, ali mnoge se uporno do danas zaobilaze. Stoga Sandri Švaljek, Željku Lovrinčeviću, Katarini Ott, Anti Baji,

ke? Kako i Ekonomski institut i Institut za javne financije dobar dio svojih prihoda ostvaruju surađujući s državom i radeći za pojedine njezine institucije, kritizirajući Vladinu ekonomsku politiku riskiraju da ostanu bez makar dijela tih prihoda. Zašto su onda kritizirali i ovogodišnji rebalans proračuna kad vide kako na slične

ali i Svjetskoj banci, neovisnim i ekonomskim analitičarima banaka i mnogim drugima ne preostaje ništa nego ih uporno ponavljati dok ih ova i buduće vlade ne provedu u djelo.

kritike Svjetske banke, ekonomskih analitičara banaka, pa i medija reagiraju pojedini ključni akteri u kreiranju proračuna, od premijerke preko vladajućih političkih lidera do pojedinih čelnika sindikata? Razlog je jednostavan zato što sustavno prateći ekonomsku politiku zemlje, pa i proračunsku i fiskalnu

politiku, godinama unatrag objavljuju analize u kojima su kritike na aktualni rebalans proračuna već bezbroj puta ponovljene i kada bi drukčije reagirali skočili bi sami sebi u usta, odrekli bi se svojih znanstvenih analiza i preporuka što u hrvatskoj ekonomskoj politici treba reformirati kako bi, među ostalim, Hrvatska imala sre-

Ott i Bajo tada su Vladi, primjerice, predložili da novac iz proračuna počne korisnicima odobravati isključivo na temelju prikaza programa s detaljnom razradom namjene za koju će se utrošiti te iskazanim učinkom utrošenog novca, da zbog čestih rebalansa proračuna poboljša radnje i postupke u planiranju proračuna, da uspostavi analizu i kontrolu javnog duga, zaduživanja i izdanih jamstava, da ustanovi koliko se novca na osnovi zaduživanja troši na izgradnju kapitalnih projekata, a koliko za tekuće izdatke te da radi "fiskalne discipline uvede fiskalna pravila prema kojima bi se ograničilo zaduživanje države u postotku BDP-a, pa čak i propiše da novac od inozemnog zaduživanja služi samo za financiranje kapitalnih izdataka". Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

tema 6-7

KOLIKO TO VRIJEDI? Sljedećih dana Hrvatska je 'sportska Mek Atletski miting, a prava poslastica slijedi u 'najlipšem gradu na svitu

Splitu zlatna med vaterpolo, Hanžek U samo desetak dana zemlju će posjetiti tisuće natjecatelja i gledatelja; troškovi su poznati, a uskoro će se početi zbrajati i rezultati u blagajnama. Prema prvim najavama, prodaja karata obećava Hrvatska će sljedećih dana u potpunosti opravdati svoj epitet sportske zemlje. Nekoliko velikih natjecanja koja će se održati u samo desetak dana velik su organizacijski zalogaj, ali i velika razglednica koja će otići u sve zemlje svijeta. Sportski maraton započet je u Zagrebu Europskim prvenstvom u vaterpolu. Osim što nam je time omogućeno dvotjedno uživanje u najboljim europskim vaterpolistima i vaterpolisticama, bit će to i snažna injekcija zagrebačkom turizmu. Više od 600 sudionika (igrači, suci, delegati...) provest će 15 dana u Zagrebu isključivo o vlastitom trošku. Iako je ukupan broj stranih navijača još teško prognozirati, ohrabrujuće je što najveći favoriti za medalje dolaze iz nama susjednih zemalja. No, već su prve utakmice pokazale da bi tribine kapaciteta 4700 mjesta mogle biti pretijesne za sve zainteresirane. Osobito ako Hrvatska bude u borbi za medalju do samog kraja. "Kompletna organizacija EP-a košta oko 15 milijuna kuna. Od toga je četiri milijuna kuna utrošeno na uređenje ŠC-a Mladost te na uređenje tribina i vanjskog

bazena. Naša je računica jasna; ukupni prihod trebao bi kompletno pokriti rashode i troškove", riječi su Renata Živkovića, izvršnog direktora EP-a. U srijedu, 1. rujna, u Zagrebu će se održati i atletski miting IAAF World Challenge Zagreb 2010., poznatiji kao tradicionalni Hanžekovićev memorijal. "Troškovi ovogodišnjeg mitinga bit će oko 4,2 milijuna kuna. Tri milijuna kuna odnosi se na avionske karte, nagradni fond koji je propisao IAAF i naknade za sportaše koji će nastupiti. Ostatkom svote pokrit ćemo organizacijske troškove u koje su uključeni smještaj sudionika mitinga, logistika i organizacija natjecanja te obaveze državi", istaknula je Ivana Brkljačić, direktorica mitinga. Kako doznajemo, Grad Zagreb i Turistička zajednica Zagreba financiraju "Hanžek" sa 3,6 milijuna kuna, a Zagrebački športski savez izdvojio je još 150.000 kuna. Ostatak proračuna popunit će se sponzorstvima i prodajom inozemnih televizijskih prava. "U Športskom parku Mladosti očekujemo nastup 130 inozemnih atletičara. Atraktivnost natjeca-

IVANA BRKLJAČIĆ, direktorica mitinga, Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, i trenutačno najbrži svjetski atletičar na 100 metara Tyson Gay foto sopta/cropix

nja prepoznali su i ljubitelji atletike, pa prodaja ulaznica ide dobro i nadamo se ispunjenom gledalištu", dodaje Brkljačić.

Događaj godine

Atletski miting u Zagrebu samo je uvod u svjetsku atletsku poslasticu koja će se održati u Splitu 4. i 5. rujna. Naime, na poljudskom stadionu održat će se IAAF/ VTB Bank Kup kontinenata, atletski događaj godine u svijetu. Riječ je o natjecanju kontinentalnih selekcija za koje će nastupati po dva najbolja natjecatelja na prvenstvima Europe i Afrike, najbolji po rezultatima dviju Amerika i Kariba te Azije i Oceanije. S obzirom na to da veliki broj najboljih atletičara dolazi upravo iz neeuropskih zemalja, jasno je zašto to natjecanje privlači veći interes svjetske javnosti nego nedavno završeno

Europsko prvenstvo u Barceloni. "Organizacija natjecanja stajat će nas 21 milijun kuna, od čega je osam potrošeno na obnovu stadiona i rekonstrukciju njegova okoliša. Sav novac osigurao je Grad Split iz svog proračuna i na tome smo im zahvalni", istaknuo je Siniša Ergotić, direktor organizacije Kupa kontinenata. Split će tako na nekoliko dana ugostiti 400 ponajboljih atletičara svijeta, a zajedno s njihovom pratnjom ukupna brojka mogla bi premašiti i tisuću gostiju iz inozemstva. Posebnu je pozornost privukla američka reprezentacija, koja je u Hrvatsku, točnije u Tučepe, došla sedam dana prije na-

sandra perković, bacačica diska, nastupit će na mitingu u Zagrebu foto krajač/cropix

a Meka': traje Europsko prvenstvo u vaterpolu, za koji dan počinje a svitu'. Business.hr je istražio koliko je novca uloženo u to...

business.hr Utorak 31/8/2010

edalja, srebro za ekoviću bronca

brojke

blanka vlašić favoritkinja je na natjecanjima u Zagrebu i Splitu foto prkić/cropix

milijun kuna stoji Kup kontinenata, a sav novac osigurao je Grad Split

milijuna kuna uloženo je u EP u vaterpolu; organizator očekuje kako će prihodi pokriti sav trošak

4,2

milijuna kuna trošak je Hanžekovićeva memorijala, a većinu su pokrili Grad Zagreb i TZ Zagreb

3,4

milijuna kuna iznosi prihod od ulaznica u slučaju rasprodanog stadiona u Maksimiru na utakmici Hrvatska - Grčka

tisuća hotelskih noćenja u Zagrebu najmanje je što organizatori EP-a u vaterpolu očekuju

tjecanja kako bi se za nj kvalitetno pripremila.

Prava u 130 zemalja

"O vrijednosti natjecanja dovoljno govori podatak da su prava za televizijski prijenos prodana u više od 130

zemalja svijeta, a samo natjecanja pratit će više od 150 televizijskih kuća te više od 500 novinara i fotoreportera. Također, tijekom dva natjecateljska dana očekujemo i do 60.000 gledatelja", otkrio je Ergotić.

Posljednje, ali ne manje važno događanje prva je utakmica hrvatske nogometne reprezentacije u novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvu u nogometu, koje će se održati 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini.

Vatrenima već u prvoj domaćoj utakmici, u Zagrebu 7. rujna, u goste dolaze najveći konkurenti Grci, pa nema sumnje da će Maksimir za tu utakmicu biti rasprodan. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

1000 stranih gostiju, što natjecatelja što pratećeg osoblja, ugostit će Split na Kupu kontinenata

dogaaji

PRIMIO AUSTRIJANCE

Rohatinski o poslovanju Hypo banke

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/8/2010

Željko Rohatinski, guverner

Zagreb. Guverner Željko Rohatinski jučer je primio Rolfa Holuba, predsjednika Istražnog povjerenstva Pokrajine skupštine Koruške za Hypo Alpe Adria Bank i Petera Pilza, zastupnika u Austrijskoj narodnoj skupštini, potvrdili su za Business. hr iz HNB-a. Razgovor je obavljen sukladno međudržavnom

sporazumu Hrvatske i Austrije o suradnji u pravnim pitanjima, a s ciljem razmjene informacija vezanih uz poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, rekli su iz HNB-a. O čemu su konkretno razgovarali i jesu li i službeno zatražili dolazak guvernera Rohatinskog u Austriju na svjedočenje ped parlamentarnim koruškim povjerenstvom, u HNB-u nam nisu odgovorili, već su priopćili da "s obzirom na to da je u pitanju istražni postupak, iz razumljivih razloga detalje razgovora ne možemo iznositi u javnost". I. P.

brojka

milijuna kuna ponudit će danas HBOR u sklopu šeste aukcije za model A, odnosno za dodjelu kvota kredita za provedbu programa kreditiranja obrtnih sredstava

‘Zlatna vremena u nekre nikad se više neće ponov POLUGODIŠTE STABILIZACIJE Nakon smirivanja tržišta, kraj 2010. sigurno ćemo dočekati s više optimizma nego što smo započeli godinu, a tek na proljeće 2011. očekujemo znatniju investicijsku aktivnost, kažu u Colliersu Tržište nekretnina u prvih se pola godine stabiliziralo, investicijska klima lagano se oporavlja, no zlatna vremena u nekretninama kakva su vladala u razdoblju od 2005. do 2008. kad su marže bila iznad svih očekivanja, vjerojatno se više nikad u Hrvatskoj neće ponoviti. U investicijskom smislu prvu polovicu godine obilježila je najveća transakcija u segmentu logistike u jugoistočnoj Europi, a riječ je o "sale and lease back" transakciji između W. P. Careya & Co i Agrokora.

VEDRANA LIKAN direktorica zagrebačkog ureda Colliers Internationala: Sve je više zahtjeva za stambene kredite

Interes za trgovce

Vrijednost te transakcije iznosila je 77 milijuna eura, a predstavlja i povratak stranih investitora u Hrvatsku, no nije izgledno da će se takva transakcija do kraja ove godine ponoviti. Podaci su to koje je u svojem najnovijem pregle-

snimio saša ćetković

du tržišta objavio Colliers International. Najviše zainteresiranih investitora fokusirano je na "sale and lease back" ti-

pove transakcija, i to većinom prostora koji su u vlasništvu lanaca trgovina robom široke potrošnje, tvrde u Colliersu, a oče-

AFERA HEP

Kljakoviću Gašpiću još 2 mjeseca pritvora

Zagreb. Bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Željko Kljaković Gašpić ostat će još dva mjeseca u istražnom zatvoru u kojem se nalazi od kraja srpnja, kada je uhićen zbog sumnje u gospodarske zloporabe i davanja mita. Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Ratko Šćekić u ponedjeljak mu je produljio

istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Iz istog razloga Kljaković Gašpić zatvoren i prvi put nakon što je 30. srpnja uhićen u Splitu i doveden u Zagreb. Kljaković Gašpić, jedan od najbližih suradnika bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je također pritvoren zbog gospodarskih zlouporaba, uhićen je dan nakon što su iz pritvora pušteni čelni ljudi tvrtke Monting Ljubo Bušić i Ante Matić koje se sumnjiči za namještanje poslova za Termoelektranu Sisak. H

POZITIVAN TREND

Drvna industrija izvoz povećala 11,5%

Željko Kljaković Gašpić, bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) snimio hrvoje dominić

Zagreb. Hrvatska je drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine izvezla drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 401,4 milijuna američkih dolara, što je 11,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno smanjen 19,4 posto, na 260,9 milijuna dolara, podaci su Sektora za poljoprivredu, prehrambenu

industriju i šumarstvo HGK. U prvih šest mjeseci izvezeno je 940,5 tisuća tona drvnih proizvoda i namještaja, dok je uvoz iznosio 209,05 tisuća tona. Direktorica Sektora za šumarstvo HGK Božica Marković ističe kako je drvna industrija zabilježila suficit u robnoj razmjeni u iznosu 140,5 milijuna dolara. Smanjenje inonarudžbi utjecalo na smanjenje izvoza u 2009., a povećanje je narudži krajem prošle godine rezultiralo je pozitivnim trendovima. H

kvadrat 1832, retninama UnaZagrebu Jadranu 1952 eura oviti’ STATISTIKA CENTRA NEKRETNINA

kuje se da će nekretnine s upitnom komercijalizacijom tek doći na tržište. "Ne može se očekivati da će se ponoviti paralelni ciklus uzleta u svim segmentima tržišta (stambeno, uredsko, trgovačko) jer će ova kriza potaknuti i investitore i kupce da prihvate realnije uvjete poslovanja", smatra Vedrana Likan, direktorica zagrebačkog ureda Colliers Internationala. "Kraj 2010. godine sigurno ćemo dočekati s više optimizma nego što smo započeli godinu, a tek na proljeće 2011. očekujemo znatniju investicijsku aktivnost. Problemi su i dalje isti: nepovoljne gospodarske prilike, riskantnost tržišta, bankarski sustav sa svim svojim specifičnostima, ali i potezi aktualne vlasti koji pokazuju da se stav prema stranim investitorima ne mijenja", dodaje Likan.

Poljoprivreda u fokusu

No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stranim se investitorima otvara nova tržišna niša, te Likan procjenjuje kako će se u narednih godinu-dvije povećati broj investicija u poljoprivrednom segmentu, a u sljedećih tri do pet godina mogao bi zaživjeti

i investicijski ciklus u turizmu gdje se dosad nisu zabilježile znatnije investicije. Kad je u pitanju tržište uredskih prostora, prva polovica godine zabilježila je blago povećanu potražnju u odnosu na 2009. što je rezultat sniženih cijena uredskih nekretnina. U 2011. očekuje se dodatnih 42.500 kvadrata uredskih prostora na zagrebačkom tržištu, a moguće je da će cijene zakupa pasti daljnjih pet posto. U prvoj polovici 2010. cijena zakupa pala je 10 posto, što znači da se već sada urede A klase pod dužim zakupom može naći za 13,5 eura po četvornom metru. Cijene zakupa trgovačkih prostora pale su 10 do 15 posto u odnosu na 2009., pa se cijene kreću od 13 do 60 eura po četvornom metru. U drugoj polovici 2010. u Colliersu očekuju dodatno smanjenje cijene za pet posto. Likan očekuje i da će cijene stambenih nekretnina zabilježiti lagani pad, no dodaje kako je primijećena veća aktivnost na stambenom tržištu jer je sve više zahtjeva za stambene kredite. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

U kolovozu je nastavljen trend pada traženih cijena stanova u Hrvatskoj. Tako je na mjesečnoj razini cijena stanova u Hrvatskoj pala 1,1 posto, pokazalo je novo priopćenje portala Centar nekretnina. U Zagrebu su u odnosu na mjesec prije prodavači tražili 1,8 posto manje za stanove, odnosno 1832 eura po kvadratu, dok je na Jadranu mjesečni pad bio mnogo blaži, samo 0,2 posto. Na godišnjoj razini su tako tražene cijene stanova u Zagrebu pale 4,4 posto, a na Jadranu 3,9 posto. Na Jadranu je prosječna cijena kvadrata apartmana ili vikend kuće u kolovozu iznosila 1952 eura.

Cijene variraju

Kako napominju iz Centra nekretnina, postoje razlike u traženim cijenama između stanova na sjevernom Jadranu i onih na srednjem i južnom Jadranu. Tako je, primjerice, prosječna tražena cijena stana u Splitu u kolovozu bila 2266 eura po četvornome metru, a u Rijeci 1651 eura. Što se tiče Zagreba, najskuplji dio i dalje je gradska četvrt Medveščak s prosječnom cijenom 2572 eura za kvadrat, što je čak 40 posto više od prosječne cijene stana u Zagrebu, a najjeftiniji stambeni kvadrat može se naći u Se-

svetama i stoji 1315 eura za kvadrat.

Pad će se nastaviti

Iako je Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina, primijetio pojačani napor banaka u stambenom kreditiranju u posljednje vrijeme, kao i

rast vrijednosti plasiranih kredita, on ipak smatra da će se nastaviti trend pada cijena. "I sljedećih mjeseci očekujemo ublaženi nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu", rekao je Devescovi. I. P.

U GODINU DANA PAD 8 POSTO

Kvadrat kuće 35 posto jeftiniji od stambenog U odnosu na cijenu stambenog kvadrata u Zagrebu, cijena kuća niža je u prosjeku 35 posto. Prosječna tražena cijena četvornog metra kuće u Zagrebu i okolici iznosila je u kolovozu 1194 eura, što je 4,6 posto niže u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na kolovoz 2009., ili na godišnjoj razini, tražene cijene kuća pale su 8,2 posto. Cijena kvadrata kuće na moru u kolovozu je iznosila 1554 eura, kao i prošli mjesec, ali 0,6 posto manje nego u istome mjesecu lani.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/8/2010

NOVA TRŽIŠTA

Imunološki izvozi u Rusiju i Ukrajinu

Zagreb. Imunološki zavod potpisao je ugovor s proizvodnom udrugom za medicinske imunobiološke preparate Microgen Ministarstva zdravstva Ruske Federacije i tvrtkom Pharma Life LCC o prodaji i opskrbi ruskog i ukrajinskog tržišta cjepivom protiv rubeole, priop eno je danas iz te tvrtke.

Cjepivo protiv rubeole proizvedeno još 1968. i jedno je, isti u, od najboljih u svijetu. Ugovorima je dogovorena isporuka 500 litara cjepiva protiv rubeole u bulku (teku i nenapunjeni proizvod koje kupac dozira, puni i kontrolira) za rusko tržište, što je koli ina potrebna za 2 milijuna doza cjepiva te za 250.000 doza cjepiva za ukrajinsko tržište. U Rusku Federaciju ove je godine ve isporu eno 700 litara cjepiva protiv rubeole pa e s ovim posljednjim ugovorom ukupna koli ina cje-

SUSJEDI NAM NISU

Umjesto Hrvatima, Srbi sezonu spašavali Grcima U Gr koj je ljetovalo pola milijuna Srba i u njoj su ostavili etvrtinu milijarde eura Unato snažnoj promidžbi u susjednoj Srbiji i prvoj nacionalnoj prezentaciji hrvatske turisti ke ponude na beogradskom turisti kom sajmu ITF u velja i, ministar turizma Damir Bajs ovoga ljeta nije uspio uvjeriti srpske državljane da u ve em broju ljetuju na hrvatskom dijelu Jadrana. Prema pisanju beogradskih Ve ernjih novosti, top destinacije za srpske turiste ove su sezone bile Gr ka, Crna Gora, Turska, Egipat, Tunis, ali i Španjolska, dok je Hrvatska prošla ispod o ekivanja, iako su ona bila vrlo ambiciozna.

U lipnju pad

Loš odaziv srpskih turista u 'tako lepu, a tako blizu' Hrvatsku u beogradskom mediju pripisuju "mnogobrojnim incidentima ije su žrtve bili srpski turisti". Brojke Državnog zavoda

za statistiku kažu da je u prvih šest mjeseci u Hrvatskoj boravilo 32.063 gostiju iz Srbije, što je oko 8 posto više nego u prvoj polovini prošle godine, a ostvarili su 90.225 no enja ili dva posto manje nego lani u istom razdoblju. Brojke samo za lipanj govore pak o padu broja dolaska srpskih gostiju 12,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, i to na 7764 gostiju koji su ostvarili 35.234 no enja u lipnju ili osam posto manje. No, dakako, treba pri ekati podatke za glavnu sezonu. Prošle je godine Hrvatsku posjetilo ukupno 88.794 Srba i ostvarili su 440.738 no enja, što je, posebice u no enjima, bio znatan rast u odnosu na prethodnu godinu. Na beogradskom ITF-u mogli su se uti komentari kako e ovoga ljeta u Hrvatsku sti i stotinu tisu a Srba i spasiti nam sezonu. Pritom su se dobri prošlogodišnji rezultati u velikoj mjeri pripisivali promidžbe-

noj kampanji HTZ-a na koju je utrošeno 725.000 kuna, a uo i beogradskog ITF-a najavljeno je da e se i ove godine na sli an na in obra ivati srpsko tržište.

Previše incidenata

Na sajmu su bili potpisani ugovori o udruženom oglašavanju sa srpskim turisti kim agencijama, sli no kao i na drugim važnim tržištima za Hrvatsku. Osim toga, ministar Bajs je ljetos zdušno objašnjavao kako incidenata sa srpskim gostima nema više od incidenata s državljanima drugih zemalja i da je uvijek intervenirala policija te da tako Srbi nemaju razloga za strah. Našim susjedima to nije bilo dovoljno uvjerljivo pa su sezonu umjesto Hrvatima spašavali Grcima. Prema neslužbenim rezultatima, samo je u toj zemlji ljetovalo pola milijuna Srba i tamo su ostavili etvrtinu milijarde eura. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

piva Imunološkog zavoda za rusko tržište premašiti 4 milijuna doza. "Ulazak na rusko i ukrajinsko tržište, s obzirom na njihovu veli inu važan je iskorak za Imunološki zavod jer otvara nove, velike izvozne potencijale. O ekuje se da e u narednom razdoblju na ta tržišta, uz cjepivo protiv rubeole, biti izvezeni i neki drugi proizvodi", isti e se u priop enju. Imunološki zavod izvozi svoje proizvode u Indiju, ile, Filipine, Haiti te mnoge zemlje jugoisto ne Europe. H

BROJKA

5415

kuna iznoslila je prosje na pla a ispla ena za lipanj, što je nominalno 2,6 posto ili 138 kuna više nego za svibanj, a realno je viša 2,7 posto, objavio je DZS

Tedesch kralj vod JOŠ JEDNA AKVIZICIJA Ugovor o preuzimanju Kalni kih voda mogao bi biti potpisan ve ovog tjedna, ime bi se Tedeschijev portfelj u vodama poprili no zaokružio. U tom slu aju Tedeschijev Atlantic ima Unique i Kapljicu, Kara or a, Tihu i Donat Badel 1862 kona no je postigao dogovor s Atlantic grupom o prodaji Kalni kih voda, a kupoprodajni bi ugovor mogao biti potpisan ve

ovog tjedna. Emil Tedeschi tako e najvjerojatnije postati vlasnik još jedne punionice vode, nakon što je kupnjom Droge Kolinske postao vlasnikom Palana kog kiseljaka u kojem se puni voda Kara or e i punionice u Rogaškoj u kojoj se puni voda Tiha i poznati Donat. "Tijekom ovog vikenda dobili smo prijedlog kupoPREDSJEDNICA Uprave Badela 1862 Zvjezdana Blaži kaže kako je blizu dogovora, no o detaljima se još ne može govoriti SNIMIO S. ETKOVI

OGLAS

chi – novi oda u regiji prodajnog ugovora od Atlantic grupe, i iako ima još dosta stvari za usuglašavanje mislim da smo jako blizu konačnom dogovoru.

Nagomilani dugovi

Naši razgovori traju već tri mjeseca zbog brojnih otvorenih pitanja s Kapitalnim fondom, koji je suvlasnik Kalničkih voda, ali posljednjih dva tjedna intenzivirali smo razgovore i uz napore gospodine Tedeschija mislim da smo blizu dogovoru sviju strana", kazala je jučer na druženju s novinarima Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela 1862. O detaljima kupoprodaje nije mogla govoriti, ali je dodala da Badel teško može biti zadovoljan cijenom s obzirom na nagomilane dugove koje prodajom neće moći pokriti. U Badelu se danas održava skupština dioničara, koja bi trebala dati zeleno svjetlo programu Uprave prema kojem bi država svoja potraživanja pretvorila u vlasnički udjel prema Vladinom modelu C. "S obzirom na redovite sastanke koje održavamo s najvećim dioničarima, mislim da će skupština proći bez iznenađenja i da bismo trebali

MANJE SE PIJE

Žestice u padu Potrošnja jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj pala je 19 posto, a pad potrošnje domaćih alkoholnih pića iznosi 28 posto. Badel 1862 u ukupnoj je potrošnji zadržao tržišni udjel od 32,2 posto. U ukupnom izvozu jakih alkoholnih pića Badel je u prvih sedam mjeseci sudjelovao 64 posto, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 54 posto.

dobiti suglasnost za ovaj plan jer je to jedini model opstanka tvrtke", kazala je Blažić.

Dræava ulazi u Badel

Njihov je model restrukturiranja i zahtjev za sudjelovanjem države u dokapitalizaciji Ministarstvo poljoprivrede već proslijedilo Ministarstvu financija, a iako službeno rješenje nisu dobili, pozitivnim odgovorom u Badelu smatraju pozivanje Ministarstva financija na taj program u argumentaciji za odgodu plaćanja dugova. Badel je prošle godine imao više od 120 milijuna kuna duga državi s osnove neplaćenih trošarina i PDV-a. No, trošarine su ovoj godini osnovni problem koji opterećuje tekuće poslovanje Badela. S obzirom na to da od 1. lipnja ove godine trošarine moraju plaćati avansno jer

ne mogu osigurati garancije, trošak poslovanja enormno im se povećao. "Tjedno trošimo 3 do 4 cisterne rafinade za proizvodnju, a trošak jedne cisterne je 200 tisuća kuna. Zbog avansnog plaćanja trošarina nama se trošak jedne cisterne povećao na 2,4 milijuna kuna", kazao je Srđan Oreb, član Uprave Badela. U prvih šest mjeseci ove godine Badel je ostvario 30 milijuna kuna gubitka, no u srpnju su zabilježili 6,4 milijuna kuna dobiti. Nakon današnje skupštine i ako država uđe u vlasničku strukturu, očekuje se skora izvanredna skupština, a zasad nisu mogli precizirati koliki bi udjel država dobila u vlasničkoj strukturi objasnivši kako se još ne zna koliko će dugova biti otpisano, a koliko pretvoreno u vlasnički udjel. Romana Dugandžija

Emil tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe Snimio sA©A Ćetković

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/8/2010

STATISTIKA

Narudžbe u industriji veće 91,6 posto Ukupan promet industrije u lipnju ove godine bio je veći tri posto u usporedbi s lanjskim lipnjem, dok su ukupno primljene nove narudžbe u industriji povećane 91,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku Istodobno je ukupni desezonirani promet industrije u lipnju na mjesečnoj razini pao 0,4 posto, pri čemu je na domaćem tržištu pao 7,2 posto, a na stranom tržištu porastao je 2,2 posto. Promet industrije u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine povećan je u energiji, 90,6 posto, i kapitalnim proizvodima, 25,4 posto. Istodobno je promet intermedijarnih proizvoda smanjen 8,9 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,9 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,4 posto. Kod novih narudžbi statistika na mjesečnoj razini (desezonirani indeksi) pokazuje rast u lipnju četiri posto, pri čemu su na domaćem tržištu narudžbe porasle 15,2 posto, a na stranom 0,6 posto. Pritom su narudžbe prerađivačke industrije koja radi na temelju narudžbi s domaćeg tržišta porasle 29,3 posto, a narudžbe sa stranih tržišta povećane su 137,2 posto. H

AUTOCESTE

Za vikend od cestarine 19 mil. kn

Zagreb. Posljednji vikend u kolovozu na autocestama u Hrvatskoj uglavnom je zabilježeno više vozila nego u zadnjem kolovoškom vikendu prošle godine, pokazuju podaci tvrtki koncesionara autocesti u Hrvatskoj. Na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta od 27. do 29. kolovoza ove go-

dine prometovalo je 449.850 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 19,24 milijuna kuna bez PDV-a. U odnosu na usporedni vikend prošle godine vozila je bilo 3,02 posto više, a povećan je i iznos naplaćene cestarine, i to 3,09 posto. Na autocesti Rijeka-Zagreb bilo je 169.728 vozila ili 0,36 posto više nego u istom lanjskom vikendu. Autocestom Zagreb-Macelj prošlo je 89.227 vozila ili 1,24 posto više nego u usporednom vikendu prošle godine. Pritom je, po podacima iz ope-

rativne tvrtke Egis Road Operation Hrvatska, naplaćeno 3,25 milijuna kuna od cestarine, što je porast 9,11 posto. Na istarskom ipsilonu, odnosno na naplatnim mjestima tunel Učka i most Mirna, tvrtka koncesionar Bina-Istra zabilježila je promet ukupno 70.597 vozila, što je 1,9 posto manje u odnosu na isti prošlogodišnji vikend. Pritom je na mostu Mirna promet vozila bio 1,4 posto veći nego u isto vrijeme lani (39.749 vozila), ali je na Učki bio 5,8 posto manji (30.848 vozila). H

AUTOCESTA Zg-Macelj naplatila 3,25 milijuna kn foto hajdinjak/cropix

Osječani novcem Eur grade niskoenergets ZAJEDNO S MAĐARIMA U suradnji s mađarskim partnerima iz Szigetvara osječka gradska uprava osigurala je 409.503 eura iz IPA pretpristupnog fonda za obnovu po jednog objekta u oba grada - Mađari će dobiti energetski efikasan dom umirovljenika, a Osječani osnovnu školu

Grad Osijek sudjeluje u realizaciji projekta UNDP-a "Gospodarenje energijom u gradovima i županijama", bio je partner tog UN-ova programa za razvoj i u projektu postizanja energetske efikasnosti, a sada je u suradnji s mađarskim gradom Szigetvarom za projekt obnove osnovne škole povukao novac za energetsku učinkovitost iz europskog IPA fonda. Osječani su iskoristili novac iz fondova CARDS 2004. i PHARE 2006. za nabavu opreme za energetski pregled zgrada, edukaciju i promociju u sklopu energetski nezavisne zgrade, a u sklopu Europske energetske agencije (EEA) organiziraju izložbe, predavanja, tečajeve za lokalnu samoupravu i energetske certifikatore koji svladavaju rad s posebnom opremom. Grad Osijek će na jesen pri-

ISKORIŠTENA ENERGIJA SUNCA

Sagradili i oglednu energetski nezavisnu kuću U sklopu aktivnosti što ih Grad Osijek provodi u suradnji s UNDP-om Hrvatska u energetski nezavisnoj kući u istočnom dijelu Osijeka, opremljenoj u sklopu EU projekata, bit će otvoren infocentar o energetskoj efikasnosti. Na krovu kuće upravo su postavljeni sunčevi kolektori instalirane snage 4,3 kWh koji na dan proizvode oko 35 kWh energije koju prosljeđuju HEP-u. Ta je investicija vrijedna približno 16.000 eura i Goran Pichler očekuje da bi za šest godina rada trebala vratiti uloženi novac.

javiti još jedan sličan projekt s Novim Sadom, a sve u skladu s novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti.

Veliki potrošači

A zgrade imaju najveći potencijal uštede energije među velikim grupama potrošača pa se i u Hrvatskoj i Mađarskoj čak 40 posto

energije utroši u zgradama. Kako bi se utvrdili učinci ulaganja u energetsku efikasnost takvih objekata, gradska uprava i nekoliko domaćih institucija (Regionalna razvojna agencija, Ekonomski fakultet i Institut za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost) u suradnji s mađar-

skim partnerima iz Szigetvara osigurali su 409.503 eura iz IPA pretpristupnog fonda za obnovu po jednog objekta u oba grada. Mađari će energetski zaštititi tamošnji dom umirovljenika, a budući da partneri sami osiguravaju dio novca, ukupna vrijednost projekta penje se na 491.840 eura. Više

ZBOG ONE»IŠ ENJA

Komadina poslao prosvjedno pismo šefu Ine Rijeka. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina izvijestio je na ju erašnjoj tjednoj konferenciji za novinare da je predsjedniku Uprave Ine Zoltanu Aldottu, ministru zdravstva Darku Milinovi u i ministrici zaštite okoliša Marini Matulovi -Dropuli poslao prosvjedno pismo zbog one iš enja okoliša koje uzrokuju

emisije štetnih plinova iz pogona Inine rafinerije u Urinju. S tim u vezi istaknuo je i negativan utjecaj rafinerije na turizam. Komadina je rekao da u turisti koj sezoni "vizualni dojam koji stvara emisija plinova" iz rafinerije nije spojiv s turisti kim planovima županije ak i ako sumpor ne prelazi dopuštenu granicu. Modernizacija Ine, tj. plinofikacija rafinerije u Urinju te termoelektrane jedini je na in da se štetnim emisijama stane na kraj, rekao je župan Komadina. H

ŠTRAJKAŠ GLA U

HUS-ov apel Upravi Brodosplita

ZLATKO KOMADINA, primorsko-goranski župan SNIMIO SAŠA ETKOVI

Europske unije etsku školu i štednu rasvjetu. Sli no je i s desetak drugih osje kih školskih zgrada koje vape za obnovom.

Znatne uštede

GORAN PICHLER, voditelj projekta: 'Kada završimo obnovu školske zgrade, o ekujemo da e potrošnja energije u njoj pasti na 50-60 kWh godišnje, što je šestina dosadašnje. Pokazatelji e nam biti prakti an temelj za edukacijske seminare, radionice i demonstracije energetske u inkovitosti, ime želimo potaknuti vlasnike sli nih objekata na ulaganja u obnovu radi energetskih ušteda' SNIMIO GORAN FLAUDER

od polovice iznosa pripast e hrvatskoj strani. To je po vrijednosti drugi projekt u IPA-i i mora se provesti do 1. studenoga 2011. godine. Osje ani e obnoviti zgradu osnovne škole Ljudevita Gaja, jednu od najve ih u Osijeku, koja godišnje troši ak 300-320 kWh elektri ne energije po etvor-

nome metru. Posljedica je to dotrajalih prozora i vrata, stropa, krova i pro elja zgrade sagra ene 70-ih godina prošlog stolje a, koja zbog nedostatka novca za obnovu guta šest do sedam puta više energije (uglavnom toplinske) nego što bi joj bilo potrebno kada bi dobila primjerenu izolaciju

Zamjena prozora na školskoj zgradi po et e na jesen, a obnova krova, pro elja i grijanja na prolje e. Na te radove utrošit e stotinjak tisu a eura, a ostatak novca iskoristit e za organizaciju energetskih izložbi u gradovima regije, održavanje radionica za izvo enje energetskih pregleda u Hrvatskoj i Ma arskoj te završno opremanje demonstracijskog vozila za energetsku efikasnost i energetski efikasne demo ku e u Osijeku. "Kada završimo obnovu školske zgrade, o ekujemo da e potrošnja energije u njoj pasti na 50-60 kWh godišnje, što je šestina dosadašnje. Utvr eni pokazatelji bit e nam prakti an temelj za edukacijske seminare, radionice i demonstracije energetske u inkovitosti, ime želimo potaknuti vlasnike sli nih objekata na ulaganja u obnovu radi energetskih ušteda", kaže Goran Pichler, voditelj projekta. To na cijena ulaganja znat e se tek nakon provedenog natje aja, ali smatra da e ona iznositi 1,5-2 milijuna kuna. Goran Flauder

Zagreb. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijaševi uputio je apel Upravi Brodosplita da riješi slu aj radnika tog brodogradilišta Ibrahima Durakovi a kojem je u ponedjeljak pozlilo, nakon pet dana štrajka gla u ispred Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u Zagrebu.

Durakovi e ustrajati u štrajku gla u sve dok ne dobije pismenu suglasnost temeljem koje bi njegova obitelj dobila status stanara u Brodosplitovu domu u kojem Durakovi živi ve 20 godina. "Apeliram na elnike Brodosplita da izdaju Durakovi u tu potvrdu, on je spreman potpisati ugovor o korištenju sobe u domu do izmjenjenih pravnih okolnosti, odnosno ako država kao vlasnik odlu i prodati tu zgradu spreman je iseliti se bez ikakvih zahtjeva za obešte enjem", izjavio je Matijaševi . H

SING ZA RADNIKE

Crobenz 'izručen' Lukoilu bez zaštite Sindikat naftnog gospodarstva (SING) smatra kako je nakon prodaje Crobenza Lukoilu-Hrvatska 185 radnika Crobenza dovedeno u težak položaj jer u ugovoru o prodaji nema socijalne klauzule koja bi radnike štitila od otkaza. U SING-u napominju da INA u Crobenzu nije dopustila potpisivanje novog kolektivnog ugovora kao što je uobi ajeno za sva društva Inine grupe, pa su radnici gotovo bez ikakve zaštite.

Kolektivni je produæen

"Nismo zadovoljni postupkom prodaje i položajem u koji su dovedeni radnici. Prodaja Crobenza vo ena je iz sjedišta Mola u Ma arskoj, a ne iz Ine, pri emu su predstavnici Mola pogazili vlastita, javno izre ena obe anja i opredjeljenje Mola za socijalni dijalog. Ignorirali su sindikat i njegove prijedloge za zaštitu zaposlenih, koji su izgleda 'izru eni' Lukoilu bez ikakve zaštite. Mol, odnosno Ina, te Lukoil otišli su tako daleko da od sindikata skrivaju dio kupoprodajnog ugovora koji se odnosi na zaposlene", pojašnjavaju u SING-u koji e danas na tu temu organizirati i konferenciju za novinare kako bi javno iznijeli svoja strahovanja za budu nost radnika Crobeza. Na ove optužbe, iz Ine su na upit Business.hr-a odgovorili kako je sa sindikatima

SING danas organizira presicu upozorenja zbog Crobenza SNIMIO S. ETKOVI

vo en socijalni dijalog te je kolektivni ugovor za radnike Crobenza produžen do kraja kolovoza 2010. godine. U Ini napominju i da je prodajni postupak Crobenza vodio povjerenik za izdvajanje kojeg je imenovala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Odluka AZTN-a

Lukoil je za Crobenz platio 20 milijuna kuna u gotovini, uz obvezu preuzimanja svih dugova i nenaplativih potraživanja tvrtke na sebe. Ina je doma i maloprodajni i veleprodajni lanac naftnim derivatima koji ima 14 benzinskih postaja trebala prodati temeljem odluke AZTN-a s ciljem smanjenja koncentracije Ine i Mola na hrvatskom tržištu. N. C.

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/8/2010

POTPORA

EUROZONA

Josipović odlikovao Swobodu

Britanci podigli gospodarsku klimu

Zagreb. Predsjednik Ivo Josipović uručio je odlikovanje Red kneza Branimira s ogrlicom izvjestitelju za RH u Europskom parlamentu Hannesu Swobodi za izniman doprinos međunarodnom priznanju RH i podršci na putu RH prema EU. Swoboda je obećao da će taj rad nastaviti, ali i upozorio da i dalje postoje određeni problemi. H

Hannes Swoboda, izvjestitelj za RH u Europskom parlamentu Snimio Æarko ba©I∆

Bruxelles. Povjerenje potrošača i poslovnih čelnika u eurozoni nastavilo je jačati u kolovozu, premda nešto sporijim tempom nego u mjesecu ranije, zbog raširenog optimizma u vezi gospodarstva, objavila je u ponedjeljak EK. Indeks gospodarske klime u 16-članoj eurozoni uvećan je na 101,8 bodova u kolovozu

i dosegnuo najvišu razinu od ožujka 2008., kada je iznosio jednako toliko. Poboljšanje za 0,7 bodova u odnosu na mjesec ranije uglavnom se pripisuje doprinosu najvećeg europskoga gospodarstva, gdje se ozračje popravilo za 1,1 bod. Poboljšanje je zabilježeno i u svih 27-članica EU, pri čemu je odgovarajući indeks za kolovoz uvećan 0,6 bodova, na 102,7 bodova. Najizrazitiji pozitivan doprinos jačanju optimizama u Uniji dala je Velika Britanija, sa skokom povjerenja za 1,5 bodova. H/AFP

Pilot projekt: jedna vozna karta za autobus i vlak SPAJANJE VARAŽDINA I MEĐIMURJA Dvije sjeverne županije ulažu u ujedinjavanje dviju vrsta prijevoza. Takav je model ključan za ravnomjeran razvitak regije i ostanak stanovništva u izvangradskim sredinama Autobusna linija Prelog - Čehovec te željeznička Čehovec - Čakovec trebale bi tijekom tri mjeseca biti ujedinjene u sklopu probnog sustava integriranog javnog prijevoza putnika u Međimurskoj županiji, a sličan će se pilot projekt izraditi i u Varaždinskoj županiji.

Ista stajališta

Najavio je to Matija Posavec, zamjenik međimurskog župana, tijekom sastanka s predstavnicima Varaždinske županije o mogućnostima uvođenja integriranog javnog putničkog prijevoza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kako je rečeno, riječ je o povezivanju željezničkog i

autobusnog prijevoza tako da putnik na najjednostavniji način i bez dodatnih troškova mijenja vrstu prijevoza. Takav sustav podrazumijeva zajedničku voznu kartu, usklađene vozne redove te zajedničke terminale koji olakšavaju prelazak iz autobusa u vlak i obratno. "Pokretanje integriranog sustava javnog prijevoza putnika nužno je kako radi razvitka svih dijelova regije, tako i radi boljeg poslovanja prijevoznika te smanjenja subvencija za javni prijevoz", istaknuo je Milan Pavleković, zamjenik župana Varaždinske županije, koja će ove školske godine, zajedno s gradovima i opći-

nama, izdvojiti oko 20 milijuna kuna za besplatni prijevoz 5200 srednjoškolaca. Kako bi se pokrenuo, odnosno razvio sustav integriranog javnog prijevoza putnika, nužno je provesti kratkoročne i dugoročne mjere koje je predstavio Slavko Štefičar, glavni koordinator Saveza za željeznicu.

Počelo u Hamburgu

"Kratkoročne mjere zahtijevaju minimalne novčane izdatke i više su organizacijske. Treba vozne redove obaju prijevoznika ujediniti na jednom mjestu te ih postaviti na stajališta autobusa i vlakova koja se nalaze vrlo blizu, kao i na web stranice

MATIJA POSAVEC, zamjenik međimurskog župana, i Milan Pavleković, zamjenik varaždinskog župana arhiva business.hr

županija, gradova i općina. Zajedničke karte za vlak i autobus moguće je uspostaviti i na manje frekventnim linijama bez posebne regulacije naplate karata, rekao je Štefičar, dodavši da dugoročne mjere uključuju izradu studije razvitka integriranog javnog prijevoza putnika. Integrirani putnički prijevoz, kako je rečeno, jedan je od ključnih čimbenika za ravnomjerna razvitak regije i ostanak stanovništva u

izvangradskim sredinama budući da im kvalitetni sustav javnog prijevoza omogućuje život izvan gradova, a da sve potrebne poslove obave u njima. Prvi sustav integriranog javnog prijevoza putnika pokrenut je u Hamburgu prije gotovo 50 godina i danas nema sredine u razvijenim zemljama gdje ne postoji i gdje nije zakonski precizno uređen. Ivica Kruhoberec

karijere, znanje i posao

USPJEŠNI MENADŽERI U KULTURI ZANAT SU PEKLI VANI KAKO PREPOZNATI DA DIREKTOR LAŽE

Utorak 31/8/2010

PSIHOLOGIJA RADA Bespomo nost ra a skupi stres

POBA ICO INVEST

Aljoša Šestanovi predsjednik Uprve

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 31/8/2010

ALJOŠA ŠESTANOVI na elu je društva za upravljanje investicijskim fondovima u vlasništvu Podravske banke, Investca i Nereo Financea ARHIVA BUSINESS.HR

Aljoša Šestanovi novi je predsjednik Uprave društva POBA ICO Invest, društva za upravljanje investicijskim fondovima u vlasništvu Podravske banke, Investca i Nereo Financea. Šestanovi ima više od deset godina iskustva rada u priznatim financijskim i institucijama. Radno iskustvo stjecao je u Er-

ste banci, KPMG-u, a prethodno radno mjesto bilo je ono lana Uprave u investicijskom društvu za poslovanje s vrijednosnim papirima. Bit e zadužen za ukupno vo enje društva, posebno pove anje imovine fondova pod upravljanjem, portfolio menadžment i financije. Šestanovi ima akademski stupanj magistra znanosti iz podru ja financija. Položio je ispite za brokera i investicijskog savjetnika. Imatelj je CFA certifikata i redovni lan CFA Institute iz Sjedinjenim Ameri kih Država. B.hr

ALLIANZ ZB

Doki produljena licencija Davoru Doki, lanu Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obvenim mirovinskim fondom, Hanfa je odobrila licenciju za ovlaštenoga upravitelja mirovinskim fondovima. Dio AZ-ova tima Doko je postao 2002., kada je došao na mjesto portfelj menadžera za upravljanje dioni kim dijelom portfelja.

Osje aj bespomo nos izvor stresa PROF. BORIS BLAŽINI Znatan broj hrvatskih menadžera prakticira tvrdi autokratski stil, koji kratkoro no pove ava rezultat, ali dugoror no donosi veliku štetu jer padaju moral i motivacija zaposlenika, kod kojih je pak glavni izvor stresa osje aj bespomo nosti, kaže ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala

ajve a vrijednost tvrtki/organizacija su ljudi i njihov intelektualni kapital, a ve ina organizacija nije ni svjesna koliko ih stres na radnome mjestu košta svake godine, isti e Boris Blažini , profesor psihologije i ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala u Zagrebu, koji za Business.hr govori o ekonomskoj cijeni stresa, o temi rezova u tvrtkama, o profilu hrvatskih menadžera... Kolika je cijena stresa za tvrtke? - Na razini organizacije, kao posljedica stresa naj-

ve i se problemi javljaju u pove anom broju dana bolovanja, odljevu kadra, smanjenoj radnoj u inkovitosti, me usobnoj agresivnoj komunikaciji, brojnim propustima uzrokovanim lošim procesom donošenja odluka. Simptomi uzrokovani stresom na individualnoj razini manifestiraju se kroz promjene u ponašanju, tjeskobu, depresiju, "burnout". Osje aj bespomo nosti glavni je izvor stresa kod zaposlenika, što pridonosi estim žalbama i tužbama i pravni je signal da postoje organizacijski problemi. Procjenjuje se da prosje no svaka žalba ima za po-

sljedicu 80 sati izgubljene produktivnosti kod zaposlenika koji je pisao žalbu i kolega kojima je pao moral. Istraživanja pokazuju da je interpersonalni stres naj eš i uzrok izgaranja na radnom mjestu, što rezultira sukobima i me uljudskim problemima. Problemi i pad u kvaliteti pružene usluge uvijek nastaju ako su zaposlenici u stresu, a i pad u kvaliteti i produktivnosti raste zbog preoptere enosti i manjka vremena za usavršavanje poslovnih procesa itd Kako uskladiti bolne rezova i osje aj pravednosti u ekonomiji uop e i u tvrt-

ZAPOSLENICI o ekuju pravedanost i poštenje ako ve moraju, a esto i žele, zbog visoke odanosti i lojalnosti, dijeliti sudbinu organizacije za koju rade, kaže prof. Blažini ARHIVA BUSINESS.HR

kama? - Ho e li rezovi biti bolni, u inkoviti u funkciji razvoja i pravednosti ili ne, ovisi o dugoro noj strategiji organizacije, jasnim mjerljivim kriterijima i kontinuiranom pra enju u inkovitosti zaposlenika, njihovom odnosu prema poslu i unutarnjim ili

vanjskim kupcima. Ako sustav nije dobro oblikovan da razlikuje žito od kukolja, osigurava adekvatnu povratnu informaciju, priznanje i nagradu za one koju su visokomotivirani i u inkoviti, rezovi e biti bolni jer zaposlenici ne e to no znati zašto se nekog kažnjava ili otpušta i

BASLER OSIGURANJE

Bruno Dobronić Član Uprave Uprava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga odobrila je zahtjev Nadzornog odbora društva Basler osiguranje Zagreb i Brunu Dobroniću, inače prokuristu i generalnom direktoru prodaje u Basler osiguranju, izdala je odobrenje za obavljanje funkcije člana Uprave. Karijeru u Basler osiguranju Dobronić

je počeo 2001. godine kao voditelj prodaje životnih osiguranja, a nakon godinu dana postaje direktor prodaje istoimene vrste osiguranja.Prethodno je bio direktor i član Uprave Rukometnoga kluba Medveščak, gdje je došao iz Kryton Internationala, a tamo je bio voditelj prodaje. Diplomirani je ekonomist rođen 1968. godine. Specijalizirao se u marketinškome menadžmentu te, među ostalim, putem stručnih usavršavanja u području prodaje, poslovnoga komuniciranja i pregovaranja.

HERAKLEA

Horbec se povlači iz operative

KRISTINA HORBEC, vlasnica Heraklee arhiva business.hr

osti glavni je po kojim kriterijima. Istodobno ne znaju zašto se investicije u njihov razvoj režu jer se tako kažnjavaju svi, od najučinkovitijih do nejneučikovitijih, dok je onim drugima to ionako svejedno. Zaposlenici očekuju pravedanost i poštenje ako već moraju, a često i žele, zbog visoke odanosti i lojalnosti, dijeliti sudbinu organizacije za koju rade. Što ako radnici osjete nepravdu? - Ljudi osjećaj pravednosti i poštenja mjere i kalibriraju kroz usporedive reference (kolega i drugih zaposlenika na istim ili sličnim pozicijama) unutar tima, u kompaniji i na tržištu. Ako je njihova percepcija oblikovana kroz usporedbu s drugima da ne postoji balans između onoga što oni unose u kompaniju i onoga što dobivaju, ljudi postaju nemotivirani, reduciraju uloženo i/ili traže promjenu kroz unapređenje, što se iskazuje kroz fluktuaciju radne snage, pasivnost, manju učinkovtost, bolovanja, reklamacije. Kakvi su, načelno, modeli upravljanja hrvatskih menadžera? - Prema recentnim istraživanjima provedenima kod nas, a i mome iskustvu, mogu reći da znatni broj menadžera još uvijek

prakticira tvrdi autokratski stil. To su menadžeri koji imaju jak fokus na rezultate, glad za moći i nisku socijalnu osjetljivost. Taj stil zaista omogućuje da kratkoročno povećate rezultat, ali dugororčno napravite veliku štetu organizaciji jer pada moral i motivacija zaposlenika, a time i dugoročno rezultat. Razlozi tome najčešće nisu njihova zločestoća i sadizam već obrana i strah od prepoznavanja vlastite nekompetencije u vještini vođenja i rada s ljudima. Postoji i onaj drugi tip menadžera koji su gotovo kao pripadnici EMO pokreta, previše osjetljivi i u emotivnom i u socijalnom smislu, bez snage da uspostave sustav, da uvode pro-

mjene i ostvare željene rezultate. Oni su meki prema ljudima, ali su nesposobni biti tvrdi prema problemu. Zaposlenici ih vole, ali izostaju poštovanje i utjecaj nužni za vođenje. U dobroj namjeri kupuju socijalni mir, neposobni da razlikuju one koji zaslužuju pohvalu i nagradu za stvaranje dodane vrijednosti od onih koji nisu zaslužili da budu dio tima. Rješenje je u balansu, odnosno biti menadžer koji se ne skriva iza pozicije moći i titutla, koji je dovoljno hrabar i ponizan, svjestan ne samo osobnih snaga već i slabosti, sposoban ih priznati i biti sam spreman učiti. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

ISTRAŽIVANJE POTVRĐUJE

Produktivniju uz edukaciju "Deset posto ulaganja u edukaciju zaposlenika više povećava produktivnost od 10 posto povećanja u kapitalne investicije, govori istraživanje First findings from Educational Quality of the Workforce National Employer Survey, koje je provedeno telefonskom anketom menadžera i vlasnika oko 3000 tvrtki s minimalno 40 zaposlenih radnika. Rezultati istraživanja sugeriraju da ulaganje u edukaciju pridonosi proporcionalno većoj produktivnosti nego ulaganje u kapitalne investicije. Deset posto povećano ulaganje u edukaciju asocirano je sa 8,6 posto u proizvodnim tvrtkama, a u neproizvodnim sa čak 11 posto većom produktivnosti, za razliku od ulaganja u kapitalne investicije, koje je rezultiralo sa 3,4 posto povećanjem produktivnosti", kaže. prof. Blažinić.

Tijekom rujna Kristina Horbec, vlasnica Heraklee, prve agencije za mystery shopping, nakon osam godina menadžerski posao predaje Sanji Gomuzak, koja je u Herakleu došla prije tri i pol godine iz Atlantic grupe. Horbec je već počela pripreme za otvaranje prvog holističkog centra za alternativni odmor u ovom

dijelu Europe i u međuvremenu će biti jedan od predavača na novootvorenoj Call Centar Akademiji. S. Gomuzak diplomirala je na Fakultetu za menadžment i turizam, prije dolaska u Herakleu stekla je brojna iskustva radeći u manjim i većim poduzećima. Nakon mnogobrojnih edukacija i osobnog usavršavanja preuzima mjesto izvršne direktorice tvrtke Heraklea. Predavačica je u školi Katarina Zrinski na programu usavršavanja kadrova u suradnji s HZZO-om.

ZAUSTAVLJEN PAD

Adecco: raste potražnja za privremenim zapošljavanjem PRITISAK NA CIJENE Iako nema novih igrača, velik je pritisak na cijene Adeccovih usluga, i klijenata i konkurencije, otkriva direktor Adecca Bojan Poljičak snimio saša ćetković

Direktor Adecca Hrvatska Bojan Poljičak kaže kako im je segment traženje i selekcija ostao na lanjskoj razini. Ta je grana, kaže, doživjela veliki pad prošle godine pa su ove godine tek zaustavili daljnji pad Švicarska kompanija za privremeno zapošljavanje Adecco nedavno je izvijestila o snaženom rastu profita u prvom tromjesečju, na 57 milijuna eura uz 7-postotni rast prihoda na 3,96 milijardi eura, prije svega zahvaljujući oporavku na ključnim tržištima kao što je Francuska. I na hrvatskom je tržištu zabilježen djelomičan oporavak potražnje, kaže direktor Adecca Hrvatska Bojan Poljičak.

Pomoćni radnici

"Primijetili smo pozitivne pomake u segmentu privremenog zapošljavanja, a prije svega je riječ o pomoćnim

radnicima na autocestama te radnicima u protupožarnoj zaštiti", kaže Poljičak i napominje da ne može komentirati financijske rezultate kompanije na lokalnoj razini. Što se pak tiče drugog segmenta rada tvrtke - traženje i selekcija - on je ostao na lanjskoj razini.

Jaka konkurencija

"Ta je grana doživjela velik pad prošle godine pa smo ove godine tek zaustavili daljnji pad", kaže Poljičak i napominje da u tom segmentu na hrvatskom tržištu vlada velika konkurencija. "Iako nema novih igrača, velik je pritisak na cijene naših usluga, i klijenata i konkurencije", zaključuje Poljičak. Prema dostupnim podacima Fine, prošle su godine tri Adeccove tvrtke u Hrvatskoj ostvarile oko 55 milijuna kuna prihoda te gubitak oko 2,3 milijuna kuna. I. U. G.

ISTRAŽIVANJE

> karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 31/8/2010

ponašanje u poslovnim, volonterskim, neprofitnim i vojnim organizacijama kao pohlepa i gramzivost. Iako nesebični pojedinci sebe doživljavaju kao korisne članove grupe koji se ‘žrtvuju’ za organizaciju, ostali Nesebični i marljivi kolege na suradnici ih vide kao devijanposlu jednako su nepoželjni tne kršitelje pravila. suradnici kao i pohlepni i lijeni, Nesebični kolege postaju pokazalo je istraživanje Sveu- omraženi jer ‘podižu ljestvicu’ očekivanja nadređenih prema čilišta u Washingtonu. ostatku skupine svojom revPrema istraživanju koje su proveli socijalni psiholozi Asa- nom požrtvovnosti prihvaćanjem dodatnih zadataka, a da ko Stone i Craig Parks, nesebičnost i prerevna predanost pritom ne traže ništa zauzvrat. N. T. poslu jednako su nepoželjno

Požrtvovni kolege nepoželjni suradnici

NESEBIČNI KOLEGE smatraju se jednako odbojnima za suradnju kao i oni pohlepni arhiva business.hr

Po edukaciju zasad u ino KULTURA I BIZNIS Kulturni menadžeri mlađe generacije koji stoje iza nekih iznimno uspješnih projekata u kulturi posljednjih godina educirali su se mahom izvan granica Hrvatske i još se bore s dokazivanjem važnosti svoje uloge više i više provodi upravo po tom, poslovnom modelu. A upravo ti kulturni menadžeri mlađe generacije stoje iza nekih iznimno uspješnih projekata u kulturi posljednjih godina. Tako je Olinka Vištica bila producentica Motovun film festivala na njegovim počecima, a kao samostalac je napravila svjetski uspješan postav Muzeja prekinutih veza. I Olinka je jedna od modernih hrvatskih kulturnih menadžerica: svoju je diplomu iz kulturnog menadžmenta izvojevala na poslijediplomskom studiju u Dijonu i Bukureštu, a osim Muzeja, danas zajedno s Danom Budisavljević vodi tvrtku Hulahop koja je prije nekoliko godina preuzela vođenje Animafesta. Sanja Borčić završila je postdiplomski studij iz filmskih festivala u Salzburgu snimo saša ćetković

ulturni projekti, po definiciji, ne donose nego odnose novac pa je tako napraviti uspješan i profitabilan kultur-

ni projekt fikcija - tako barem glasi uvriježeno mišljenje o poslovnom modelu iza projekata u kulturi. No, posljednjih se godina situacija mijenja i u Hrvatskoj jer se i kultura sve

Praksa pa postdiplomski

"Novac je važan", kaže Sanja Borčić, izvršna direktorica festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koja je trenutačno angažirana i na projektu međunarodne suradnje u Zagrebfilmu. "Kultura jest specifično područje koje treba razumjeti i, ako je moguće,

za koje treba imati afiniteta, ali to ne znači da se projekti u kulturi mogu voditi drugačije od ‘uobičajenih’ poslovnih projekata", kaže Sanja Borčić, koja je ZagrebDox preuzela u trenutku kada je taj festival bio u velikim problemima. Rezultati su impresivni: iz godine u godinu taj mali festival raste i razvija se, proširuje svoju filmsku ponudu - i sakuplja posjetitelje.

Skup medij

Sanja Borčić dobar je primjer tih novih kulturnih menadžera koji su ljubav prema kulturi i umjetnosti povezali s dobrim smislom za biznis. Na zagrebačkom filozofskom fakultetu završila je povijest umjetnosti i arheologiju, potom neko vrijeme radila u Koncertnoj direkciji upravo na Festivalu animiranog filma pa upisala postdiplomski iz filmskih festivala u Salzburgu. "Odluka da ne upisujem postdiplomski odmah nakon diplome bila je dobra: neko sam vrijeme radila, otkrila što volim, a što ne volim. Tako sam dodatno obrazovanje odabrala ciljano", kaže

Borčić. Salzburg nije odabran slučajno. Riječ je o gradu koji, osim visokih akademskih kvalifikacija, i "najboljeg od američkog i europskog pristupa kulturnom menadžmentu", udomljava najveći europski festival, Salzburg festival. "To je festival s budžetom od 49 milijuna eura, no bez obzira na te brojke, ima slične probleme: kao glazbeni festival koji se bavi operom i ozbiljnom glazbom, uvijek ima probleme završiti u plusu", kaže Sanja Borčić i dodaje da je glazba najskuplji medij. Upravo u Salzburgu uči se kako uspješno voditi projekte u kulturi, gdje pronalaziti novac... "Nedvojbeno i u Hrvatskoj postoje dobre biznis škole, no ova je edukacija vrlo ciljana i predavači su osobe s višegodišnjim iskustvom u organiziranju i provedbi projekata u kulturi", kaže Sanja Borčić i dodaje da je lakše raditi kada se razumije da iste probleme provedbe projekata imaju i Zagreb, Šibenik i Pariz. "Kultura jest potrebna, ali nikome

ULAŽU 100 MIL.€

utrostručiti vrijednost narudžbi s tog tržišta na 3 milijarde eura do 2012. godine. Kako je rekao Siemensov glasnogovornik Marc Langendorf, ta će tvrtka polovinu svojih ulaganja usmjeriti u Južnu Ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Afriku. Riječ je o ulaganjima u Africi ukazalo je njemačkim proizvodnju, energiju i medicinposlovnim ljudima na nove po- sku tehnologiju. Sa svojih više slovne prilike u toj zemlji, piše od 3000 zaposlenika u cijeloj Africi Siemens ondje nije strana Deutsche Welle. Izvršni direktor Siemensa Peter tvrtka. Još je 1860. godine u Južnoj Africi uspostavio prvu Loescher najavio je kako će telegrafsku liniju, sagradio prvu ta tvrtka u Africi uložiti 100 hidroelektranu te žičaru u Cape milijuna eura u iduće dvije godine. Siemens se nada da će Townu. Šansu u Africi Siemens

Siemens: nova radna mjesta u Africi

sada vidi u primjeni zelenih tehnologija, posebno u sjevernom dijelu kontinenta. Tunis i Maroko imaju projekte obnovljivih izvora energije vrijedne 10 milijardi eura. Riječ je o vjetroelektranama, hidroelektranama i solarnim elektranama. Osim na projekte u tim zemljama, Siemens će se fokusirati i na bolje afričke nacionalne ekonomije poput Južne Afrike, Gane, Kenije, Bocvane, Mozambika, Angole i Tanzanije. Predstavnik njemačke industrijske i trgovačke komore za Afriku Heiko Schwiderowski

ističe da su njemačke tvrtke cijenjene u Africi te da "Made in Germany" na tom kontinentu znači kvalitetu. Dosad su u Afriku ulagale samo velike njemačke korporacije, dok one srednje veličine nisu ondje investirale. Prednost za investiranje u Africi imat će građevinske tvrtke za stanogradnju i izgradnju prometne infarstrukture. Očekuje se kako će do 2030. godine oko 750 milijuna Afrikanaca živjeti u gradovima u odnosu na sadašnju gradsku populaciju od oko 400 milijuna. G. K.

tisuće zaposlenika Siemens ima u Africi

jamče posao, strukovna nozemstvo Iako zanimanja mladima odbojna SVJETSKO TRŽIŠTE RADA

Olinka Vištica diplomu iz kulturnog menadžmenta stekla je na poslijediplomskom studiju u Dijonu i Bukureštu arhiva business.hr

Mesari, električari, stolari, zidari, zavarivači... zanimanja su koja danas jamče posao u većini najrazvijenijih gospodarstava, pokazuje istraživanje Manpowera. Iako su najtraženija u čak 6 od 10 svjetskih zemalja s najvećim BDP-om, manje od trećine petnaestogodišnjaka iz Češke i Njemačke, primjerice, svoju budućnost vidi u plavnom radnom odijelu Svjetska gospodarstva sve se češće suočavaju s nedostatkom adekvatne radne snage. No, dok su poslodavci prije panično tražili visokoobrazovanu radnu snagu, danas je sve zamjetniji nedostatak strukovnih radnika. Sve više takvih iskusnih radnika odlazi u mirovinu,

ne koristi ako se rade projekti koji ne mogu vratiti ulaganje. To znači da nešto nije u redu sa samim projektom ili s njegovom provedbom", kaže Sanja Borčić.

Uspješni bez škole

Prema njezinu mišljenju, sve kulturne institucije trebale bi u svojem timu imati jednog kulturnog menadžera. Nekolicina postojećih kulturnih menadžera u Hrvatskoj - uz Olinku Višticu i Sanju Borčić spominje se još nekoliko imena - educirala se izvan granica Hrvatske i još se bore s dokazivanjem važnosti svoje uloge.

"Kulturni menadžer mora imati afinitet za područje kojim se bavi, ali i dobro razumijevanje poslovnog modela. Sama ljubav prema umjetnosti nije dovoljna, baš kao što čisti marketinški ili menadžerski nos ne može postići uspjeh", kaže Sanja Borčić. No, postoje i neki svijetli primjeri kulturnjaka koji svoje institucije već godinama vode upravo po tom modelu - a bez formalnog obrazovanja po koje su krenule Olinka i Sanja. Jedan je takav Niko Pavlović, ravnatelj kazališta Komedija. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

dok se mladi sve rjeđe odlučuju za zanimanja vodoinstalatera, električara, stolara, zidara... Istraživanje američke tvrtke za zapošljavanje Manpower Inc, koje je obuhvatilo 35 tisuća poslodavaca, pokazalo je kako njih 31 posto ima teškoća s popunjavanjem radnih mjesta koja zahtijevaju takve kvalifikacije. Strukovna su zanimanja najtraženija u čak 6 od 10 svjetskih zemalja s najvećim BDP-om, dok je u Europi taj problem na prvom mjestu u 10 od 17 vodećih zemalja. Pogrešna uvjerenja Iako rezultati jasno pokazuju mladima gdje im je perspektiva, tekući problem neće biti lako rješiti. Nai-

ZidarI su među najtraženijim strukovnim zanimanjima u 6 od 10 zemalja s najvećim BDP-om snimio hrvoje Dominić

me, manje od trećina petnaestogodišnjaka iz Češke i Njemačke svoju budućnost vidi u plavnom radnom odijelu. A to su još najbolji rezultati među razvijenim zemljama. Među talijanskim tinejdžerima može se pronaći samo 12 posto onih koji imaju takve ambicije, u SAD-u 10 posto, a u Japanu samo 8 posto. "Roditeljima se još od 70-ih godina prošloga stoljeća nameće mišljenje da njihova djeca mogu osigurati financijsku sigurnost jedino uz fakultetsko obrazovanje, što je apsolutno pogrešno", istaknuo je Jeff Joerres, izvršni direktor Manpowersa. Osim problema na tržištu rada, deficit takvih zanimanja može uroditi i velikim problemom u razvoju siromašnijih zemalja. Naime, zbog nedostatka takve radne snage izvjesno je da će se usporiti realizacije velikih infrastrukturnih projekata u Indiji i Brazilu. Ciljana migracija Dok je dugoročno potrebno probleme mijenjati u korijenu društva, kratkoročno je moguće na te izazove odgovoriti ciljanom migracijom. Kako bi se taj model mogao jednostavno primjenjivati, poslodavci ističu da je nužno osmisliti unificirane standarde izdavanja uvjerenja o stručnosti te minimalizirati političke barijere. H. R.

DIZAJN

su otvoriti Urban Station, koji neobično podsjeća na moderno radno mjesto. Uz velik broj radnih stolova s Užurbani dnevni ritam poslovelektričnim priključcima i bežičinternetom, poslovni nih ljudi te veliki broj onih koji U nim kolovozu ove godine Analjudi rade iz svojih domova na dalji- Kljaić ondje preuzxcija, mogu obavljati bankarstva, svoj ponu nikako ne idu u prilog vlasni- ICT-a, sao uz građevinarstva, kavu i kroasane. zdravPosebcima kafića. Velika pokretljivost stva nost i farmaceutike. cijelog koncepta H. R. je u tome i rad za računalima ostavljaju što se korištenje takva "ureda" naplaćuje vremenski. U cijenu malo vremena za uživanje u su uključene sve ostale usluge jutarnjoj kavi ili doručku. Pod poput printera, faxa, skenera, imperativom ideje da nešto Ana Kljaić, voditeljica korhrane, pića... Korisnicima je moraju promijeniti ako žele na na raspolaganju čak i nekoliko porativnih ugostiteljskom komunikacija tržištu ojačati tvrtbicikala kako bi se uz rekreaciju ke svoju Henkel poziciju, za regiju vlasnici Adria jednog

Uredi kafići novoga doba

> karijere > znanje > posao

20-21

business.hr Utorak 31/8/2010

PR kafića u Buenos Airesu odlučili

Anxel

opustili od napornog rada. Vlasnici su se pri osmišljavanju modela kafića vodili jasnom računicom o sve većem broju ljudi koji rade na daljinu. Prema njihovim procjenama, između 17 i 26 milijuna ljudi barem dio vremena radi izvan ureda. "Oni su dosad mjesečno trošili stotine dolara za zamjenske urede i slične usluge. Ne samo da je ovdje taj trošak puno manji, već imaju mogućnost besplatne konzumacije jela i pića. Vjerujemo da će ovaj koncept tržište prepoznati", poručuju vodeći ljudi Urban Stationa. H. R.

Što kad pritisak na p Postxxxmanja postane nepodnošlj P

rošle 20 je godine STRES NA POSLU KAKxLAx Svakx Bloomberg donosi odlukom Vlade 7877 stranih radsavjeta kako radni dan učiniti podnošljivim, a nika dobilo movlastiti posao ugodnijim u uvjetima kada riječ gućxpnik, kuhar nacionalne kuhinje, ma'ne mogu' više ne postoji u vokabularu ser, instruktor

oslovni ljudi svakodnevno su izloženi velikom pritisku. Pred njih su postavljeni brojni prioriteti koji često uključuje prilagođavanje vlastitog rasporeda mogućnostima klijenata ili partnera. Riječ ‘ne mogu’ izbačena je iz njihova vokabulara, a nadređeni ih uvjeravaju da se i najveći problemi mogu riješiti jednim telefonskim razgovorom te im predbacuju ako to ne uspiju. Takav tempo i način života prije ili kasnije dovedu do kolapsa. Ljudi se počinju gubiti u svojim razmišljanjima, a loše raspoloženje i tjeskoba postanu očekivana reakcija. U tom trenutku zaposlenici se počinju kriviti za loše rezultate uz osjećaj da su iznevjerili ljude oko sebe. Kako bi

izbjegli takve neželjene situacije, poslovni portal Bloomberg daje 20 savjeta kako radni dan učiniti podnošljivim, a vlastiti posao ugodnijim.

Pripremite se za sutra prečesto gubite vrijeme razmišljajući o prošlosti, zanemarujući ljude i stvari važne za budućnost. Prije odlaska iz ureda napišite tri stvari koje sutra morate učiniti kako biste nove izazove dočekali spremni. Ne radite više stvari istovremeno - kako biste svoj posao odradili kvalitetno, fokusirajte se na samo jednu stvar. Nakon što nju odradite kvalitetno, prebacite se na drugi zadatak. Izbjegavajte sastanke - sastanci su potrebni samo prilikom finalizacije posla. Iako je važno biti u kontaktu sa suradnicima, prerani sastanci često usporavaju radne procese.

2. 3.

Ostanite sa strane - ne morate sav svoj posao obavljati iz ureda. Dopustite si rad u ugodnom okruženju kada je to moguće i kada to može pridonijeti krajnjem cilju. Zadržite brzinu - nemojte se previše opuštati u slučaju dobrih rezultata. Sporijim radom nagomilat ćete zaostatke koji će vam u konačnici oduzeti jako puno vremena. Izolirajte se na radnom mjestu - zatvorite vrata svog ureda kako vas buka i kolege ne bi ometali u poslu. Potrebna vam je koncentracija kako biste smanjili mogućnost pogrešaka. Ne paničarite - puno puta ste imali osjećaj da imate previše posla koji ne možete obaviti. Podijelite taj posao na manje cjeline i po-

6. 7.

lako rješavajte komadić po komadić problema. Stvorite dodatno vrijeme - za rad iskoristite ono vrijeme kada ste najproduktivniji. Umjesto surfanja internetom nakon dolaska na posao, posvetite se povjerenom poslu dok ste najsvježiji i najodmorniji.

Postavite očekivanja odredite koliko vam vremena treba za obaviti određeni posao. Probajte se toga pridržavati kako se ne biste doveli u vremenski tjesnac. Odredite prioritete napravite listu ključ-

10.

URBAN STATION Kafić u Buenos Airesu korištenje "ureda" naplaćuje vremenski. U cijenu su uključene sve ostale usluge poput printera, faxa, skenera, hrane, pića... Korisnicima je na raspolaganju čak i nekoliko bicikala arhiva business.hr

a poslu šljiv? nih stvari koje morate obaviti. Napokon raščlanite bitne od nebitnih stvari. Napravite procjenu korisnosti - vaš je zadatak proizvoditi prihod ili privlačiti kupce. Izbacite iz svog radnog dana sve što ne pridonosi tom cilju. Zadržite pozitivan stav - optimisti poslovično imaju najbolje rezultate. Bez obzira na sve probleme, razmišljate kao da će sve završiti na najbolji mogući način. Morate znati kad je dosta - svatko ponekad ima osjećaj da će eksplodirati. Uzmite predah prije nego se to dogodi. Stvorite impuls - najteže zadatke obavljajte na početku radnoga dana, dok ste odmorni. To će vam dati dodatan impuls i samopouzdanje, pa ćete se s ostalim zadacima lako obračunati. Prepustite dio posla drugima - ne možete uvijek cijeli posao obaviti sami. Prepustite dio odgovornosti podređenima ili partnerima. Osim što ćete sebi olakšati radni dan, steći ćete zadovoljna suradnika kojem

11.

12.

13.

14. 15.

će biti drago što ste mu ukazali povjerenje. Ne zaboravite ključne stvari - jedite tri obroka dnevno, redovito vježbajte, dobro se naspavajte..., sve su to stvari ključne za dobro raspoloženje i spremnost za rad. Ostavite posao u uredu - vaše slobodno vrijeme neka bude uistinu slobodno vrijeme. Posvetite se obitelji i prijateljima i nikada ne dopustite da vas posao spriječi u rješavanju obiteljskih problema. Fokusirajte se na danas - ne dopustite da vas jučerašnji neuspjesi pokolebaju u današnjim izazovima. Ponekad više vremena izgubimo na brigu nego na posao, što nikako ne pridonosi rezultatima. Pronađite zadovoljstvo - iako znate da morate nešto mijenjati u svom životu, nemojte stalno biti nezadovoljni onime što imate. Budite strpljivi, vaše vrijeme će polako doći. Razmišljate o drugima - pomozite drugima, jer oni će sutra možda pomoći vama. Vodite brigu o svojim suradnicima, jer su oni ti koji vam posao čine lakšim. H. R.

16. 17.

18. 19.

20.

TEHxŽERI KORPORATIVNA PSIHOLOGIJA

Direktori lažu eufemizmima Nekxmobitela i superlativima Općenite formulacije, jaki superlativi i izbjegavanje iznošenja vlastitih stavova samo neki znakovi da menadžeri ne govore istinu, pokazala je studija istraživača s Visoke poslovne škole na Stanfordu Pri laganju se direktori najčešće koriste općenitim formulacijama odnosno eufemizmima poput "Kao što znate...". Pokazala je to studija dvoje istraživača s Visoke poslovne škole na Stanfordu, koji su napravili lingvističku i psihološku analizu transkripata gotovo 30.000 telefonskih poziva američkih izvršnih direktora i direktora financijskih odjela u razdoblju između 2003. i 2007. godine. Riječ je o pozivima u kojima su ti direktori govorili o izvješćima o kvartalnoj dobiti poduzeća u slučajevima kada su se ta izvješća morala prepravljati. Analizirali su rječnik tih menadžera i njihov način komunikacije i napravili psihološku studiju koja pokazuje prepoznatljiva zajednička obilježja laganja.

Pouzdanost do 65%

Ranija znanstvena istraživanja vezana uz prepoznavanje lažnih financijskih izvještaja menadžera dioničarima i vlasnicima

tvrtki te vjerovnicima investitorima nisu pružala dostatno informacija koja bi značajnije pomogla da se u takvim dokumentima prepoznaju forme lažnog predstavljanja poslovanja tvrtki. Rad stručnjaka sa Stanforda časopis Economist ocijenio je korisnim jer pruža sigurnost prepoznavanja lažnih financijskih izvještaja u postotku od 50 do 65 posto, za razliku od starijih metoda koje se temelje na računovodstvenim obrascima i znatno su nepouzdanija.

Emocije

Uz korištenje općenitim formulacijama odnosno eufemizmima, menadžeri su u takvim situacijama koristili jače superlative (primjerice "fantastično", umjesto "dobro", što im se čini da daje veću uvjerljivost njihovu izvještaju), izbjegavali su negativne emocije, manje su iznosili osobne stavove, više prenosili stavove svojih suradnika... Studija znanstvenika sa

Standforda pokazala je da su menadžeri koji svjesno lažno predstavljaju podatke o poslovanju tvrtke više napeti te emocionalno i intelektualno opterećeniji, što se odražava na njihovo unutarnje psihičko stanje, na njihov govor i komunikaciju. G. K.

ZNAK ZA UZBUNU "Fantastično", umjesto "dobro" u izvješću je sumnjivo Arhiva business.hr

doga aji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 31/8/2010

regija/svijet

BURA U ÂťAĹ I MLIJEKA

Prosvjedi u Austriji zbog turskog mlijeka Austrijska mljekara Noem po ela je nedavno opskrbljivati turske supermarkete u Austriji proizvodom pod nazivom 'SĂźt', ĹĄto je turska rije za mlijeko. Slijedili su prosvjedni mailovi, a u pri u se uklju ilo i austrijsko ministarstvo poljoprivrede

AUSTRIJANCI su definitivno nau ili kako se miljeko kaĹže na turskom - sĂźt ARHIVA BUSINESS.HR

Ideja je bila razumljiva: mljekara Noem iz Donje Austrije htjela je nove kupce za svoje proizvode, i to migrante iz Turske. Zbog toga je na proizvodu napisala tursku rije sĂźt, ĹĄto u prijevodu zna i mlijeko, i njime opskrbila oko 300 turskih supermarketa u zemlji. "Natpis na pakiranju mlijeka dvojezi an je - na dvije strane na turskom, a na dvije strane na njema kom jeziku", rekla je glasnogovornica mljekare.

Burna rasprava

Zbog takve poslovne prakse tvrtke i novog na ina etiketiranja u Austriji se rasplamsala burna rasprava. ini se da postoje Austrijanci koji imaju problema s turskim natpisom na pakiranju. Otkako je ta mljekara prije tri tjedna po ela prodavati svoje mlijeko s turskim natpisom, u sjediĹĄte mljekare stigli su brojni prosvjedni mailovi i na internetu su potroĹĄa i pozvani da bojkotiraju proizvode te mljekare. Austrijski dnevni listovi Standard i Kronenzeitung

citirali su Alfreda Bergera, predsjednika Uprave pogo ene mljekare, koji je komentirao negativne reakcije i mailove. "Potrudili smo se telefonski kontaktirati pojedine autore mailova. Ve ina ih dolazi iz istog kruga".

Reakcija ministra

U me uvremenu se u cijelu pri u uklju ilo i austrijsko ministarstvo poljoprivrede. "Svaki je potroĹĄa slobodan kupovati mlijeko koje je

etiketirano samo na njema kom jeziku ako mu je ono boljeg okusa", izjavio je Nikolaus Berlakovich, austrijski ministar poljoprivrede. Ministar ne razumije zaĹĄto je doĹĄlo do uzrujavanja. "Smatram da je ideja vrlo pametan i gospodarski mudar potez u interesu austrijske poljoprivrede kako bi smo prodavali naĹĄe doma e agrarne proizvode", dodao je ministar. Uzbu enja zbog austrijsko-turske etikete na pakiranju mlijeka ministar moĹže samo donekle objasniti: "Vjerujem da je rije o razli itim, posve neutemeljenim strahovima". MoĹžda e iz cijele pri e ostati i jedna pouka, a to je da Austrijanci sada znaju da se mlijeko na turskom kaĹže sĂźt. I to moĹže biti joĹĄ jedan korak naprijed u razumijevanju me u narodima. Alen Legovi

Slova ka ispriku bir ÂŠTO SU OVLASTI EU? Ivetu Radi ovu razljutio je 'uvredljiv na in na koji je Rehn, neizabrani civilni sluĹžbenik iz Bruxellesa, govorio o izabranim slovaĂ&#x2039;kim zastupnicima koji su odbili dati pomo Grcima, jer me udrĹžavni ugovor izme u Slova ke i Gr ke nije dio njegovih ovlasti

lova ka premijerka Iveta Radi ova zatraĹžila je ispriku Europske komisije zbog oĹĄtre kritike upu ene vladi u Bratislavi jer je uskratila financijsku pomo Gr koj. Prilikom posjeta Njema koj, gdje se sastala s kancelarkom Angelom Merkel, Radi ova se obruĹĄila na Ollija Rehna, europskog povjerenika za financije, za kojeg je rekla da je "uvredljiv na in na koji je Rehn, koji je neizabrani civilni sluĹžbenik iz Bruxellesa, govorio o izabranim zastupnicima u slova kom parlamentu". Slova ka premijerka je naglasila kako povjere-

nici imaju "jasno odre ene ovlasti", ali da me udrĹžavni ugovor izme u Slova ke i Gr ke nije dio Rehnovih ovlasti. "Jedan politi ar mora dobro odvagnuti ĹĄto govori o gra anima druge zemlje", izjavila je Radi ova.

Upitna solidarnost

Rehn je, naime, optuĹžio Bratislavu za nedostatak solidarnosti s ostatkom Europske unije nakon ĹĄto je slova ki parlament 11. kolovoza odbio dati 814 milijuna eura u fond za pomo Gr koj. Europska komisija smatra da je Slova ka time prekrĹĄila dogovor i obe anje koje je dala na sastanku

MOBILNA TELEFONIJA

ZA 4 MLRD. DOLARA

Vodafone planira prodati udjel u China Mobileu

Intel preuzima bežični dio Infineona

Britanski Vodafone planira prodati udjel u kompaniji China Mobile kako bi prikupio više od četiri milijarde funti, izvijestio je Sunday Times. Očekuje se da će ugovor s kompanijom China Telecom, najvećim svjetskim TK operaterom, biti prvi u nizu planiranih prodaja Vodafoneovih udjela u idućim mjesecima,

Njemački proizvođač čipova Infineon Technologies priopćio je da je dogovorio prodaju dijela poslovanja s bežičnim čipovima američkom tehnološkom divu Intel Corpu za 1,4 milijarde dolara. Transakcija bi trebala biti zaključena u prvome tromjesečju 2011. Ta jedinica Wireless Solutions Business (WLS) u 2009. je bila

navodi se u izvješću. Posao bi trebao biti sklopljen iduÊeg mjeseca, iako Vodafone još nije odlučio hoće li tražiti strateškog investitora za udjel ili će ga prodati na burzi u Hong Kongu. Glasnogovornica Vodafonea rekla je za AFP da su to nagađanja i da tvrtka nema drugih komentara na to izvješće. H

Paul Otellini, čelnik Intela ARHIVA BUSINESS.HR

zaslužna za trećinu ukupnih godišnjih prihoda te kompanije u visini 3,03 milijarde eura, ali je u godini prije poslovala s gubitkom. U sklopu nastojanja usmjerenih na diversifikaciju poslovanja Intel je ovoga mjeseca kupio tvrtku koja proizvodi sigurnosni softver McAfee za 7,68 milijardi dolara. H

a premijerka traži birokrata Ollija Rehna

TVRDO NA ZEMLJI SlovaËka premijerka Iveta RadiËova smatra da joj reforme koje je provela daju pravo da u EU brani zakljuËke slovaËkog parlamenta

Vijeća ministara EU. Međutim, to je obećanje dao bivši premijer Robert Fic, čija je Vlada tada bila na odlasku. Iveta Radičova, koja ga je s koalicijom stranaka desnog centra naslijedila u srpnju ove godine, odmah po preuzimanju dužnosti premijerke najavila je kako Slovačka neće pomoći Grčkoj. Slovačka je "kao rijetka koja zemlja provela bolne reforme", rekla je premijerka Radičova u Njemač-

koj dodajući kako "taj korak Slovačkoj daje moralno pravo da se ponaša na način kako su odlučili zastupnici". Prema navodima iz Bruxellesa, slovačka odluka nema nikakvih posljedica na postupnu isplatu kredita Grčkoj, a teško je očekivati da će odlučna Radičova dobiti ispriku koju je tražila jer su iz Europske komisije već poručili kako ta europska institucija "ima pra-

vo izraziti svoje žaljenje" o odluci vlade i parlamenta u Bratislavi.

Tko je Radičova

Iveta Radičova, po struci sociologinja, postala je prva slovačka premijerka, ali i najuspješnija žena slovačke politike jer je jedina u povijesti te zemlje uspjela ući u drugi krug predsjedničkih izbora. Međutim, Radičova nije bez mrlje u karijeri. Veliki skandal iza-

zvala je 2009. godine, kada je u parlamentu glasala umjesto odsutne kolegice iz stranke. Zbog te je afere morala dati ostavku na mjesto zastupnice u parlamentu. No, Radičovu to nije spriječilo da kao čelnica desničarskog Kršćanskog demokratskog pokreta na parlamentarnim izborima u lipnju sa svojom strankom osvoji drugo mjesto. Unatoč tome što su dobili samo 15 posto glasova, sa central-

arhiva b.hr

no-desnim Liberalima SaS, Kršćanskim demokratskim pokretom i strankom etničkih Mađara Most-Hid, Radičova je uspjela formirati parlamentarnu većinu. Od 150 mjesta koalicija na čelu s Ivetom Radičovom osigurala je 79 zastupnika. Premijersku poziciju osvojila je najavom poreznih reformi te obračuna s korupcijom i nezaposlenošću. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

investor 24-25

UMJESTO NAFTE, URANA I UGLJENA Novi izvor energij godina, trebao bi izbjeći zamke naftnog i uranskog lobija koji

Obama bi ulaganje riješiti globalnu en Znanstvenici pozivaju američkog predsjednika Baracka Obamu na ulaganje u učinkovitu upotrebu torija, široko rasprostranjenog niskoradioaktivnog metala koji razgrađuje svoj otpad Kako bi se spriječio energetski šok uzrokovan skorim nestankom nafte, svijet bi u sljedećih 20 godina trebao potrošiti 26 tisuća milijardi dolara. Tolike su naime procjene Međunarodne energetske agencije koja upozorava kako već postoje ozbiljne trzavice oko raspodjele nafte između Zapada i brzorastućih gospodarstava Azije, Kine i Indije. Rješenje bi se moglo kriti u radu Nobelovca za fiziku Carla Rubbije, znanstvenika na CERN-u (Europskom institutu za nuklearna istraživanja) o upotrebi torija. Taj bi kemijski element mogao postati alternativa uranu kao čisto, sigurno i jeftino gorivo u nuklearnim reaktorima. Tona torija ima energetski ekvivalent 200 tona urana i čak 3,5 milijuna tona ugljena, a šaka tog metala može osvijetliti London na tjedan dana.

Velik potencijal

Ključ za komercijalnu upotrebu torija u svojim rukama drži sadašnji američki predsjednik Barack Obama. Naime, kada bi

on pokrenuo novi projekt poput onoga iz 40-ih godina, svojevrsni Manhattan 2, koji bi ponovo okupio znanstvenike koji bi pronašli načine za učinkovitu upotrebu torija, svijet bi se riješio ovisnosti o nafti i ostalim fosilnim gorivima. To bi radikalno izmijenilo sadašnju energetsku sliku svijeta, vjerojatno u samo nekoliko godina, piše britanski Daily Telegraph. Utihnule bi i rasprave o korištenju solarne energije, energije vjetra, podvodnog bušenja nafte koje izaziva katastrofe poput one u Meksičkom zaljevu ili pak strateškog oslanjanja na Rusiju, koja se pokazala kao nepouzdan partner, što je u posljednje vrijeme bilo posebno vidljivo tijekom takozvane plinske krize. Jedna je od prednosti ili specifičnosti torija u tome što razgrađuje svoj otpad, a može i neutralizirati plutonij koji nastaje kao posljedica izgaranja urana u nuklearnim reaktorima, djelujući kao eko-čistač. "Taj metal ima toliko velik potencijal da vam se zavrti u glavi. Čitava civi-

Barack Obama bi okupljanjem stručnjaka za torij radikalno izmijenio sadašnju energetsku sliku svijeta - utihnule bi rasprave o solarnoj energiji, energiji vjetra, Rusiji i podvodnom bušenju nafte Arhva business.hr

lizacija mogla bi pomoću njega zadovoljavati svoje energetske potrebe, a što je najvažnije, gotovo je besplatan i ne morate se mučiti s uranskim kartelima", komentirao je Kirik Sorensen, bivšin NASA-in stručnjak za raketnu teh-

nologiju, a prenosi list Daily Telegraph. Torij je toliko rasprostranjen da ga rudari tretiraju kao nusproizvod dok iskapaju rijetke i vrijedne metale. Primjerice, Australija i Sjedinjene Države prepune su tog metala, a ima ga i u Velikoj

Britaniji. Ideja o upotrebi torija kao goriva u nuklearnim reaktorima pojavila se još 40-ih godina nakon projekta Manhattan (projekt izrade atomske bombe), jer torij ne zahtijeva izdvajanje izotopa, no znanstvenici su tada odu-

nergije, kojeg su se znanstvenici sjetili nakon gotovo 65 a koji upravljaju cijenama i drmaju globalnom ekonomijom

business.hr Utorak 31/8/2010

njem u torij mogao energetsku krizu ››

Ideja o upotrebi torija kao goriva u nuklearnim reaktorima pojavila se još 40-ih godina nakon projekta Manhattan, jer torij ne zahtijeva izdvajanje izotopa rok trajanja za sljede ih 60 godina.

Nužna je odlu na akcija

Što se pak ti e SAD-a, ta je zemlja dopustila stagnaciju svoje mirnodopske nuklearne industrije još od nuklearne katastrofe koja se dogodila u elektrani Otok tri milje 1979. godine. Koliko je teško potaknuti donosioce odluka na akciju, pokazuje i primjer iz 40-ih godina, kada su brojni znanstvenici prebjegli iz Europe upo-

zoravali na mogu nost da nacisti do u do atomskog naoružanja. Tek je Albert Einstein, koriste i posredništvo belgijske kraljice, uspio potaknuti bivšeg ameri kog predsjednika Franklina Roosevelta na akciju. Ponukan ozbiljnoš u prijetnje, Roosevelt je napokon odobrio Projekt Manhattan. I današnja jagma za energijom zahtijeva odlu nu akciju. Igor Medi

igor.medic@business.hr

IME PO SKANDINAVSKOM BOGU

Što je torij?

stali od toga jer su se morali posvetiti izradi atomskih bombi. Torij nije pogodan za izradu atomskih bombi, stoga se znanstvenici njime u to vrijeme nisu željeli optere ivati. Zanimljivo je kako bi elektrane s reaktorima koji bi pokretao

torij bile manje i jeftinije od nuklearnih, radile bi na atmosferskoj temperaturi i ne bi im trebale one velike bijele kupole jer ne bi bilo pritiska vode u reaktoru. Dosadašnji pokušaji upotrebe torija nisu uspje-

li zbog velikih investicija u staru uransku tehnologiju, primjerice, u Europi su te pokušaje blokirali Francuzi. U Velikoj Britaniji situacija je ista, ondje su tako er uložena velika sredstva za novu generaciju reaktora koji sada imaju

Torij je radioaktivni element iz skupine aktinida koji je 1828. g. otkrio J. J. Berzelius, a ime mu je dao po skandinavskom bogu rata Thoru. Torij je radioaktivan, srebrnkast metal, mekan i vodljiv, ali njegove legure mogu biti veoma jake. U istom elementar-

nom stanju torij je siv prah ili poput platine siv, dosta mekan i rastezljiv metal, otporan na razrije ene kiseline, topljiv u dimljivoj kloridnoj kiselini.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 31/8/2010

NIŽA KOTACIJA

PRODANO VIŠE AUTA

Belišće u Redovno tržište ZSE-a U petak 27. kolovoza održana je skupština Belišća na kojoj je odlučeno da će dionice tvrtke, nakon vlasničkog preslagivanja koje je skupštinom i potvrđeno, biti povučene sa Službenog i uvrštene u Redovito tržište. Odabrani su i novi članovi Nadzornog odbora tvrtke, a to su: Hanno Bastlein, Martin Schneeweiss, Peter Rindler i Ivica Vrbetić. J. J.

Skok potrošnje u SAD-u

Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća Snimio hrvoje dominić

Osobna potrošnja u Sjedinjenim Državama porasla je u srpnju po najvišoj stopi u četiri mjeseca poduprta skokom potražnje za automobilima, objavila je u ponedjeljak američka vlada.Po podacima američkog ministarstva trgovine, osobna potrošnja u srpnju je porasla 0,4 posto nakon što je tijekom tri mjeseca bilježila samo skroman rast.

Osobni dohoci u istom su mjesecu porasli 0,2 posto, nešto manje nego što se očekivalo, ali barem pokazuju napredak u usporedbi s lipnjem, kada su plaće ostale nepromijenjene, objavilo je ministarstvo. Srpanjski rast potrošnje Amerikanaca najbrži je od ožujka 2010., kada je potrošnja uvećana 0,5 posto. Analitičari se pribojavaju da će potražnja slabjeti u drugoj polovini godine ako stopa nezaposlenosti ostane blizu 10 posto. J. J.

Pomama malih ulagača za dionicom NIS-a NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE Brokeri su prvog dana na gotovo zamrloj Beogradskoj burzi odradili dionicama NISa promet veći od 39 milijuna dinara, iznad svih očekivanja Dionica Naftne industrije Srbije u svojem je prvom danu trgovanja na Beogradskoj burzi dosegnula cijenu od 506 dinara, samo jedan dinar iznad početne cijene, a bila je i najlikvidnija sa 39,42 milijuna dinara. Dionice je već prvog dana prodalo petnaest i pol tisuća ljudi, i to putem naloga za prodaju koje je prikupljala Pošta Srbije, a najveći dio prometa, više od 37 milijuna dinara, odrađen je u prvih sat vremena trgovine.

Nisu prošli svi nalozi

Cijena od samo 506 dinara na zatvaranju upućuje na to kako su ulagači još uvijek oprezni s obzirom na to da je samo dinar iznad 4,8 eura, cijene po kojoj se Gazpromnjeft, 51-postotni vlasnik NIS-a, obvezao otkupiti dionice NIS-a. Za još oko 22 tisuće dionica u ponedjeljak nisu prošli nalozi, što znači da je još oko

četiri i pol tisuće građana odlučilo prodati svoje dionice odmah prvog dana, ali zbog traženih cijena njihovi nalozi nisu prošli. "Dionice Naftne industrije Srbije najviše su kupovali gra-

đani, mali ulagači", izjavila je za Business.hr Danijela Sta-

REZULTAT

U prvom polugodištu izgubili 9,6 milijardi dinara Naftna industrija Srbije objavila je da je u prvoj polovici 2010. godine imala gubitak od 9,6 milijardi dinara, 29 posto više nego u istom periodu lani. Zamjenik generalnog direktora NIS-a Aleksej Urusov izjavio je prilikom objave rezultata kako je rast gubitka posljedica stanja na tržištu i pada tečaja dinara prema dolaru, koji je doveo do negativnih tečajnih razlika od 15,8 milijardi dinara. "Nitko ne može procijeniti kakvi će biti poslovni rezultati NIS-a do kraja godine, jer će ovisiti o tečaju i uvjetima na tržištu", rekao je Urusov i dodao da je dinar u prvoj polovici 2010. oslabio prema dolaru 28 posto. "NIS kupuje sirovu naftu za dolare, a prodaje derivate za dinare, i zbog toga se nalazi u škarama", izjavio je i dodao da je temeljni kapital NIS-a na kraju lipnja iznosio 22,6 milijardi dinara, što znači da je knjigovodstvena vrijednost jedne dionice kompanije 138 dinara.

menkovski, brokerica beogradske brokerske kuće Sinteza Invest, za Business.hr.

Preokret za burzu

Prema njezinim riječima, nije se očekivalo da će već prvog dana biti toliko interesa s obzirom na općenito slab interes ulagača za Beogradsku burzu u posljednjih godinu dana. Posebno nisu očekivali tako velik raspon cijene, koji je iznosio čak 49 dinara, gotovo deset posto početne cijene. Velik promet dionicama prvog dana nije očekivala ni direktorica Beogradske burze Gordana Dostanić, koja u NIS ipak polaže velike nade. Ocijenila je da bi izlistavanje NIS-a moglo postati novi zamašnjak za zamrlu trgovinu u

Beogradu, a očekuje velik interes domaćih srbijanskih, ali i inozemnih ulagača. J. Jagić

Business tv Kapital Network, Utorak 31. 8.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI KN ZANIMANJA, magazin VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

257.00

258.00

257.20

-0.08%

8,147

2,098,368.35

21,061.73

226.05

Atlantic grupa

715.00

719.00

716.50

0.63%

1,537

1,100,472.25

1,769.75

575.00

760.00

Atlantska plovidba d.d.

820.06

830.00

820.06

0.00%

921

758,026.95

1,144.41

723.23

1,195.95

3,450.00

1.47%

162

558,900.00

362.25

2,107.10

3,799.21

185.50

195.00

192.00

3.78%

2,527

479,942.25

4,358.95

126.04

195.00

1,320.01

1,335.00

1,329.00

-0.08%

354

470,151.90

1,769.76

1,231.00

1,777.00

Adris grupa

295.54

300.00

295.54

-1.49%

1,150

340,540.00

2,841.88

260.12

373.00

Dalekovod

276.67

280.97

276.67

-1.19%

1,207

336,241.81

634.63

270.20

443.00

Jadroplov d.d.

137.03

139.89

137.10

0.81%

1,934

267,566.38

224.39

124.01

209.00

SN holding

212.00

218.00

215.00

1.42%

1,104

237,288.61

584.80

55.95

242.00

1,631.14

1,640.06

1,640.00

0.00%

128

209,837.45

16,400.00

1,405.10

1,940.00 450.00

Ericsson Nikola Tesla

Ina-industrija nafte d.d. Kraš, prehrambena industrija

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

332.84

427.00

450.00

5.38%

424

185,501.79

618.13

250.05

Ingra

20.30

20.87

20.41

-2.20%

7,798

159,486.49

153.07

19.70

61.49

AD plastik

91.50

93.10

92.50

1.65%

1,571

145,353.31

388.46

51.00

109.30

1,030.00

1,060.00

1,045.00

-1.42%

130

137,179.95

197.99

949.03

2,769.99

255.00

0.00%

505

128,775.00

1,729.95

242.21

318.99

HUP - Zagreb

1,430.00

0.00%

97,240.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Ledo

5,601.01

5,880.00

5,601.01

-4.74%

92,958.01

1,233.17

4,750.00

7,679.00

12.58

13.06

12.64

-1.56%

4,655

59,093.00

34.15

10.55

29.01

232.11

233.00

0.30%

213

49,545.60

166.62

191.00

345.00

2,300.00

2,315.00

2,302.00

0.96%

46,146.10

696.68

1,413.01

2,890.00

64.01

68.50

64.01

-7.12%

563

36,717.40

525.87

59.00

108.00

Solaris

217.00

6.32%

167

36,239.00

134.04

160.00

260.00

Franck prehrambena industrija

720.00

2.53%

36,000.00

307.56

700.05

944.00

1,600.00

1,601.00

1,600.00

-0.06%

32,003.00

356.18

1,240.00

2,093.00

Slatinska banka

105.02

105.20

105.02

0.81%

295

30,983.50

96.51

93.60

135.00

RIZ-odašiljači

100.00

0.00%

300

30,000.00

37.42

100.00

265.00

Imperial hoteljerstvo

150.05

-2.56%

189

28,359.45

95.41

150.00

219.00

Istraturist Umag d. d.

347.01

367.75

347.01

-3.60%

27,202.92

1,622.27

270.00

410.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

284.06

291.99

284.25

-2.65%

24,788.78

1,540.64

240.00

400.00

Viadukt

210.00

0.00%

103

21,630.00

95.93

204.00

498.99

Koka

188.00

1.35%

106

19,928.00

169.81

183.12

300.00

Zagrebačka banka

208.00

210.00

0.00%

18,938.00

13,450.16

200.00

310.00

27.12

29.00

27.12

-7.85%

600

17,027.64

87.79

22.36

58.00

109.11

111.00

1.74%

152

16,811.52

34.17

87.56

139.00

Tehnika Adris grupa

Fima validus IPK Kandit Liburnia riviera hoteli Belje

Luka ploče

Đuro Đaković holding Zvečevo, prehrambena industrija Vaba d.d. banka Varaždin

60.03

60.08

0.10%

265

15,912.40

106.05

51.00

99.00

118.06

125.89

2.36%

116

13,852.19

420.61

105.50

192.99

Luka Rijeka

180.00

182.99

1.65%

12,450.02

1,094.37

162.00

246.00

Uljanik plovidba

565.00

573.99

565.00

0.53%

8,519.95

327.70

533.13

736.89

HTP Korčula

86.01

91.95

-0.54%

8,489.07

39.21

72.10

185.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.00

26.03

26.00

-0.12%

320

8,324.13

87.01

15.15

38.70

Slobodna Dalmacija

25.25

-4.36%

317

8,004.25

131.83

20.01

64.98

Jadranski naftovod

2,630.00

0.00%

7,890.00

1,953.68

2,005.00

3,750.00

Končar - električni aparati

710.00

5.03%

7,100.00

18.73

555.05

895.01

BC institut

230.15

-23.28%

6,214.05

38.32

203.00

300.00

Veterina d.d.

65.00

66.94

8.76%

5,244.62

123.49

52.05

88.99

Atlas nekretnine

32.00

32.01

32.00

0.00%

158

5,056.40

106.75

20.50

38.67

Apartmani Medena

50.00

-16.71%

100

5,000.00

38.27

50.00

124.94

Lošinjska plovidba

139.00

0.18%

4,309.00

92.08

121.00

173.00

PPK Karlovačka mesna industrija

400.00

5.26%

4,000.00

38.45

305.00

400.00

37.30

1.25%

100

3,730.00

278.53

28.70

54.00

Zvijezda

3,689.99

1.83%

3,689.99

369.95

2,851.00

5,898.00

HG Spot

26.00

26.98

0.00%

140

3,642.94

8.90

20.08

109.19

Žitnjak

82.70

82.76

0.62%

3,226.76

17.02

76.10

164.00

DIOKI d.d

75.15

84.00

11.85%

3,023.70

339.53

70.07

168.49

Badel 1862

72.00

75.00

72.00

-4.00%

2,982.00

54.15

58.00

144.00

Končar - elektroindustrija

481.01

0.21%

2,886.06

1,237.21

380.01

517.00

Privredna banka Zagreb

480.00

0.21%

2,880.00

9,155.89

478.00

715.00

1,400.00

0.00%

2,800.00

876.94

1,200.01

2,013.99

Koestlin

268.00

-10.36%

2,680.00

34.91

180.05

398.95

Proficio

11.73

11.74

11.73

-0.09%

164

1,924.78

45.90

11.50

16.39

Magma d.d.

57.24

-0.02%

1,717.20

279.00

48.11

78.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

16.99

-0.06%

100

1,699.00

32.63

12.69

36.50

1,670.00

-1.76%

1,670.00

264.83

1,600.00

4,375.00

Viro tvornica šećera d.d.

306.51

-1.12%

1,532.55

425.03

290.00

505.00

Jadroagent

545.50

0.09%

1,091.00

60.47

500.00

620.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

210.00

5.00%

1,050.00

49.03

120.00

221.00

32.17

7.05%

643.40

17.77

30.05

59.66

0.80

1.27%

120

96.00

2.13

0.60

1.30

Petrokemija

Dom holding

Sedma po ukupnom prometu u ponedjeljak, redovna dionica rovinjskog Adrisa pala je 1,49 posto, na 295,54 kune. Ukupan je promet dionicom iznosio 340 tisuća kuna, a najviša realizirana cijena tog dana bila je 300 kuna. Povlaštena dionica tvrtke nije mijenjala cijenu, a promet joj je premašio 128 tisuća kuna.

CROBEX: -0,16% 365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Konzum

oglas

Trž. kap. (mil kn)

Oznaka

Čakovečki mlinovi

Unatoč izostanku korporativnih vijesti, Čakovečki mlinovi i dalje izazivaju veliku pažnju ulagača, pa je tako promet dionicom u ponedjeljak iznosio više nego solidnih 558,9 tisuća kuna. Cijena je porasla 1,47 posto, na 3450 kuna, što je bila i jedina realizirana cijena tog dana.

Redovan promet: 8.498.575,87 kn Promjene Količina Promet Cijene

Tankerska plovidba

Institut građevinarstva hrvatske

Zlatni rat Pounje trikotaža

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA ZVIR SOS2E SA02 GRVG TLSG PETG KBMR PBGS KDHR NF2R IALG NF1N JTKG

KRKA SAVA ZVON ENA ID SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA 2. IZDAJA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD KD GROUP NFD HOLDING ISKRA AVTOELEKTRIKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD JUTEKS

BANJALUČKA BURZA KRIP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A NOVB-R-E HPAL-R-A TRZN-R-A BNEL-R-A RITE-R-A APBL-R-A RFUM-R-A

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA PALAS AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA BONEL AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH UMISRK2A FBIHKI FBIHKJ FBIHKG BSNLR BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H UNIS DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA JMBN A2013 A2014 A2012 A2016 AIKB JESV A2015 MTLC MLSU CYBN A2011 CCHS ENHL AGBN MLNI TGAS FITO

Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2015K Metalac a.d. Gornji Milanovac Mlekara a.d. Subotica Credy banka a.d. Kragujevac Obveznice RS serije A2011K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Tehnogas a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK MPT TNB TPLF TEL KMB GRNT STIL RMDEN04 BESK

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Besko a.d. Vlasotince

www.hrportfolio.com Nanjiža 66,05 162,00 6,45 106,00 100,00 12,33 91,00 239,00 10,50 0,65 45,50 2,78 15,00 0,80 30,00

Najviša 67,00 165,00 6,45 106,01 100,00 12,61 92,00 241,10 10,50 0,68 46,00 2,85 15,00 0,82 30,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 66,07 164,49 6,45 106,00 100,00 12,38 91,50 239,43 10,50 0,67 45,69 2,80 15,00 0,80 30,00

Promet

valuta: EUR - euro 66,38 164,57 6,45 37,71 1.000,00 12,44 91,29 240,45 10,50 0,67 45,88 2,83 15,00 0,81 30,00

-1,49 % -0,22 % -0,62 % 0,06 % -1,23 % -1,04 % -0,54 % -0,79 % -0,10 % 0,75 % 0,91 % -1,75 % 0,00 % 0,00 % -4,76 %

2134 827 16004 2250 50 3904 274 75 1687 20239 247 3339 624 8000 200

141.664,59 136.099,59 103.225,80 84.839,04 50.000,00 48.561,15 25.014,70 18.034,40 17.713,50 13.546,17 11.332,55 9.458,44 9.360,00 6.440,49 6.000,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 4,70 32,00 31,50 1,27 0,95 1,00 1,10 0,18 0,13 0,00 0,10

5,00 32,50 32,00 1,27 0,95 1,00 1,11 0,18 0,13 0,00 0,10

5,00 32,50 31,50 1,27 0,95 1,00 1,11 0,18 0,13 0,00 0,10

5,00 8,70 % 14651 0,32 0,00 % 86600 0,32 -1,56 % 69953 1,27 -0,78 % 10706 0,95 -0,11 % 11000 1,00 0,00 % 10000 1,11 0,91 % 8490 0,18 0,00 % 28632 0,13 0,00 % 10000 0,00 0,00 % 599530 0,10 0,00 % 5000

73.208,20 27.835,50 22.126,13 13.596,62 10.450,00 10.000,00 9.409,00 5.153,76 1.300,00 1.139,11 500,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 94,50 5,10 89,40 83,53 98,50 15,00 20,29

13.500,00 90,80 87,87 93,90 82,00 2.801,00 5.990,00 84,90 1.945,00 1.350,00 1.900,00 97,30 5.250,00 934,00 7.251,00 1.000,00 5.450,00 5.814,00

81,00 3.790,00 26.000,00 3.700,00 3.600,00 390,00 3.299,00 590,00 175,00 87,50 7.400,00

95,00 5,10 89,40 83,53 98,50 15,30 20,47

94,51 5,10 89,40 83,53 98,50 15,00 20,29

94,67 0,01 % 13399 1.268.480,61 5,10 -5,56 % 150000 765.000,00 89,40 0,00 % 8456 755.966,40 83,53 0,64 % 5631 470.357,43 98,50 0,00 % 3320 327.020,00 15,05 -1,77 % 3550 53.442,87 20,35 -1,02 % 1963 39.949,69

Luka Koper Elektropriveda BiH KD Group Metalac Toplifikacija

+2,89% +1,08% +0,91% +0,46% +0,38%

Unis Krka Telekom Srpske AIK banka Alkaloid

-5,56% -1,49% -0,78% -0,14% -0,01%

Jubmes banka

Telekom Slovenije

Jubmes banka je u ponedjeljak bila najviše trgovana u redovnom prometu Beogradske burze, što je iznosilo samo skromnih 1,95 milijuna dinara. Uz to, ugodno je iznenadila skokom cijene 10,74 posto, na 14.053 dinara, što je najviša cijena u tri mjeseca. Dionicom se trgovalo u cjenovnom rasponu između 13.500 i 15.228 dinara. Beogradski Belex 15 indeks pao je u ponedjeljak 0,16 posto i završio na 624,98 bodova, za što su bile zaslužne dionice bankarskog sektora i Energoprojekt holdinga.

Telekom Slovenije i dalje se ne može oporaviti od loših polugodišnjih rezultata objavljenih prošlog tjedna. Pad dobiti gotovo 80 posto ulagači teško mogu oprostiti pa se mali promet u ponedjeljak može protumačiti jednostavnim izostankom interesa i apatijom. Dionica je u ponedjeljak jedva ušla među prvih deset po prometu, koji je iznosio nešto više od 25.000 eura. Pad cijene iznosio je pak 0,94 posto, a zadnja realizirana cijena bila je 91,50 eura.

+10,74 -0,54

valuta: RSD - srpski dinar

15.228,00 14.053,00 14.052,86 10,74 % 139 1.953.347,00 91,00 90,97 90,92 0,07 % 18369 1.670.085,69 88,00 87,94 87,92 0,08 % 18698 1.643.916,15 94,10 94,10 94,05 0,00 % 15718 1.478.218,80 82,15 82,08 82,05 0,09 % 17539 1.439.129,92 2.840,00 2.816,00 2.815,97 -0,14 % 450 1.267.188,00 6.000,00 5.998,00 5.998,25 5,23 % 205 1.229.642,00 85,00 84,99 84,95 0,09 % 13553 1.151.262,20 1.950,00 1.950,00 1.949,76 0,46 % 525 1.023.625,00 1.350,00 1.350,00 1.350,00 2,66 % 618 834.300,00 1.900,00 1.900,00 1.900,00 0,00 % 419 796.100,00 97,40 97,37 97,34 -0,03 % 7413 721.579,16 5.250,00 5.250,00 5.250,00 0,00 % 125 656.250,00 970,00 944,00 944,32 -2,68 % 281 265.354,00 7.395,00 7.257,00 7.256,65 -0,34 % 31 224.956,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 0,00 % 141 141.000,00 5.450,00 5.450,00 5.450,00 0,74 % 25 136.250,00 5.814,00 5.814,00 5.814,00 0,00 % 20 116.280,00

Oznaka

Utorak 31/8/2010

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar

81,90 81,06 49,88 3.800,00 3.799,55 3.799,55 26.200,00 26.075,86 26.075,86 3.700,00 3.700,00 3.700,00 3.649,00 3.613,61 3.613,61 391,00 390,77 390,77 3.300,00 3.299,84 3.299,84 599,00 593,55 593,55 175,00 175,00 175,00 87,50 87,50 53,85 7.400,00 7.400,00 7.400,00

-1,00 % -0,01 % -0,22 % -0,14 % 0,38 % -1,26 % 0,76 % 0,23 % -1,69 % 0,00 % 0,00 %

23277 1.161.091,02 255 968.885,00 29 756.200,00 190 703.000,00 180 650.450,00 1099 429.459,00 119 392.681,00 503 298.557,00 1500 262.500,00 4463 240.312,80 23 170.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI indeksi SBITOP -0,51% BIRS -0,03% 819,08 810,05 LJSEX -0,17% FIRS +1,21% 1.409,40 3.267,65 MBI10 Belex15 -0,16% 2.348,96 +0,05% 624,98 Belexline +0,45% MOSTE -1,37% 483,27 1.232,96 NEX20 SASX10 -0,20% 13.710,04 -0,63% 894,61 Europski indeksi +0,89% WIG20 -0,68% 5.201,56 2.413,91 DAX BUX +0,27% 22.044,21 +0,09% 5.907,22 CAC40 +0,15% ATX +0,80% 3.481,62 2.420,88 MICEX indeksa na zatvaranju u +0,31% Stanje 1,370.77 ponedjeljak, 30. kolovoza 2010. FTSE100

američki indeksi +1,65% S&P500 +1,66% 10.150,65 1.064,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,65% petak, 27. kolovoza 2010. 2.153,63 DJIA

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

41,3511

22,92

PBZ I-Stock

61,4100

15,58

NFD BRIC

28,0410

13,35

Ilirika Azijski tigar

57,6645

12,90

HPB WAV DJE

86,5438

12,74

ST Global Equity

48,1542

-22,95

FIMA Equity

78,8739

-22,05

C-Zenit

46,3638

-21,02

KD Victoria

13,6040

-17,49

Erste Total East

31,1200

-14,46

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

142,1600

11,52

Raiffeisen Balanced

150,4100

7,46

Allianz Portfolio

109,2901

6,50

10,8479

6,12

9,6810

2,81

ICF Balanced

114,1962

-26,14

ST Balanced

178,0709

-19,25

ST Aggressive

63,5462

-18,83

C-Premium

5,3246

-10,77

Agram Trust

67,2621

-4,97

AC G Balanced EM HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,3500

13,11

Capital One

158,5000

10,53

ZB bond

160,2000

9,94

OTP euro obveznički

125,0882

9,64

PBZ Bond fond

128,8300

8,01

11,2939

3,02

Erste Bond

129,5400

4,78

ICF Fixed Income

138,8228

6,04

HPB Obveznički

125,0508

6,82

PBZ Bond fond

128,8300

8,01

HI-conservative

Aureus US Equity MP-Global HR KD Energija Raiffeisen World OTP Europa Plus Aureus Equity KD Prvi izbor ZB BRIC+ PBZ I-Stock ZB euroaktiv NFD BRIC ZB trend KD Nova Europa Erste Total East ZB aktiv NFD Nova Europa HI-growth OTP meridian 20 Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Capital Two Prospectus JIE HPB WAV DJE PBZ Equity fond VB High Equity VB CROBEX10 Ilirika JIE FIMA Equity AC Rusija Ilirika BRIC

Valuta

kn kn kn € € kn kn € kn € € € kn € kn kn € € € kn kn kn € kn kn kn € kn € €

Vrijednost

109,3312 283,1888 9,4555 96,6900 105,8693 90,9347 11,7729 96,5800 61,4100 98,0600 28,0410 126,3000 6,3120 31,1200 97,3400 120,0444 8,0078 81,9220 55,1700 37,1797 68,4300 56,9200 86,5438 78,2900 47,0690 89,0043 157,3458 78,8739 41,3511 109,0050

Prom. %

1,91 1,26 1,14 1,08 1,00 0,96 0,88 0,84 0,80 0,71 0,70 0,66 0,62 0,58 0,56 0,54 0,53 0,52 0,38 0,36 0,35 0,34 0,31 0,29 0,29 0,27 0,26 0,21 0,14 0,13

3 mj. %

-15,14 -3,89 -2,93 -2,23 2,36 -6,78 -0,59 0,34 2,93 0,73 -0,04 -0,70 1,08 -2,38 -1,05 1,52 -2,30 -2,04 -0,83 -6,11 -3,70 -2,28 0,46 -3,80 -0,85 -7,14 -4,03 -6,21 0,34 3,58

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-7,03 3,76 N/A 1,13 2,60 -3,84 0,22 N/A 0,64 -1,08 1,98 1,55 2,26 -7,46 0,47 1,01 -3,27 -7,45 -1,36 -10,82 -3,24 -10,27 4,50 -8,24 -6,72 -11,01 -6,36 -8,56 0,12 12,35

-4,95 12,07 N/A 2,26 3,01 -7,35 3,63 N/A 15,58 4,16 13,35 12,42 10,06 -14,46 7,93 -5,44 -0,09 -3,59 9,53 -4,52 1,20 -10,12 12,74 -3,27 -1,76 N/A -5,62 -22,05 22,92 N/A

4,86 -14,20 N/A -0,49 5,31 -1,98 2,19 N/A -14,49 -0,31 -15,62 3,03 -14,82 -33,07 -0,64 10,61 -2,58 -8,19 -19,87 -30,94 -10,66 -14,59 -4,73 -4,80 -22,84 N/A 8,07 -3,73 -22,48 N/A

-1,55 0,40 -5,44 0,35 -1,63 -7,31 2,21 -3,42 1,15 -3,25 3,56 3,81 0,06 -8,55 0,13 -1,02 -4,10 -5,41 -2,53 -5,14 -3,03 -10,09 5,26 -5,25 -5,94 -11,00 -4,16 -12,81 1,67 9,01

Imovina

13,912 5,052 5,422 40,875 8,469 70,188 5,164 62,616 199,791 213,549 9,757 166,530 19,261 47,391 498,685 8,853 66,895 17,532 25,240 132,541 6,692 24,364 13,551 382,156 13,062 7,191 95,241 25,693 9,245 14,855

Starost

Datum

1,88 2,25 0,49 6,90 1,10 4,74 7,54 0,37 3,12 6,32 3,41 7,84 2,87 2,91 4,17 1,81 8,51 2,33 2,69 2,67 3,36 3,58 2,98 4,98 2,91 0,61 5,84 6,24 3,47 0,64

27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi

OTP uravnoteženi KD Balanced Aureus Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced ST Aggressive HI-balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige ST Balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium AC G Balanced EM Erste Balanced Agram Trust HPB Global

kn kn kn € € kn € kn kn € kn kn € kn € € kn kn

107,5858 8,0397 81,8065 142,1600 141,5540 63,5462 9,6810 98,2700 109,2901 106,8500 178,0709 114,1962 150,4100 5,3246 10,8479 115,9700 67,2621 102,1618

0,80 0,47 0,45 0,40 0,32 0,29 0,26 0,23 0,09 0,07 0,01 0,01 -0,05 -0,06 -0,18 -0,24 -0,27 -0,33

-2,16 -0,49 4,39 -0,13 -1,59 -5,77 -0,75 -2,46 1,17 2,62 -2,80 -7,58 -0,46 -8,95 1,43 -1,12 -2,00 -2,53

-6,75 -1,80 0,40 1,98 -2,39 -5,14 -1,06 -4,53 4,45 N/A -5,24 -12,74 -1,22 -10,38 2,34 -2,61 -6,26 -3,67

-1,39 -0,19 -2,77 11,52 -0,03 -18,83 2,81 -0,20 6,50 N/A -19,25 -26,14 7,46 -10,77 6,12 -4,14 -4,97 1,78

1,57 -4,62 -4,76 3,92 7,86 -8,78 -0,38 4,64 7,10 N/A 7,86 1,94 5,23 -16,20 5,64 -0,66 -3,41 0,44

-5,75 -2,59 1,70 3,68 -1,02 -10,57 -1,09 -2,17 4,16 6,85 -7,46 -11,02 2,40 -9,75 5,25 0,42 -3,37 -4,09

39,954 13,045 16,122 718,420 42,622 3,493 65,282 289,060 7,089 134,422 11,525 12,309 326,057 12,674 13,236 105,879 11,832 117,921

4,70 4,61 4,12 9,15 4,59 4,93 8,51 8,96 1,30 0,47 7,63 8,32 8,00 3,57 1,49 9,61 2,13 4,90

27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010

€ kn € € € € € € €

125,0882 158,5000 138,8228 11,2939 125,0508 128,8300 129,5400 173,3500 160,2000

1,05 0,05 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,04 -0,07

-0,48 2,50 1,33 1,35 2,49 1,91 3,08 2,61 0,92

1,14 4,93 3,03 3,74 3,91 4,88 5,09 5,50 4,35

9,64 10,53 6,04 3,02 6,82 8,01 4,78 13,11 9,94

4,88 8,21 3,92 1,44 4,67 4,65 4,51 6,89 5,28

2,25 6,75 3,70 5,13 4,72 7,05 8,18 7,74 5,46

10,538 11,862 42,160 6,077 47,846 77,147 100,919 286,819 200,398

4,70 5,84 8,54 8,51 4,90 7,47 7,24 8,26 9,15

27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010

kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

131,5100 161,4427 139,0396 124,9600 143,2400 137,1200 137,4432 133,9171 130,8889 121,5155 115,8598 11,2277 10,5750 107,4501 101,6101 104,6500 140,0290 124,1600

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,60 0,49 0,52 1,12 0,84 0,86 0,62 0,75 0,76 0,67 0,80 0,88 0,87 0,76 0,80 1,02 0,97 0,44

1,42 0,95 1,37 2,19 1,77 1,85 1,29 1,58 1,74 1,26 1,62 1,87 1,77 1,88 0,50 2,29 1,92 1,32

4,58 3,93 3,29 4,85 5,42 4,62 2,95 4,48 5,45 3,66 4,31 4,52 4,25 4,92 1,42 N/A 5,64 3,09

6,45 4,86 3,32 4,47 4,91 4,46 4,70 4,49 5,65 4,25 5,38 6,22 4,64 5,70 1,49 N/A 4,36 4,11

2,06 1,49 1,84 2,99 2,66 2,48 1,61 2,48 2,81 1,97 2,20 2,55 2,45 2,42 0,39 3,10 2,63 2,21

1026,962 2330,755 106,617 266,179 952,614 608,127 104,047 38,667 165,234 116,761 162,554 73,759 38,869 147,769 5,265 488,282 81,110 38,821

11,41 10,10 10,10 8,10 7,51 7,24 6,93 6,65 4,90 4,68 2,81 1,92 1,23 1,30 1,08 0,93 7,89 5,38

27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010 27.08.2010

Obveznički fondovi OTP euro obveznički Capital One ICF Fixed Income HI-conservative HPB Obveznički PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond

Novčani fondovi PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ICF Money Market PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 31/8/2010

SURADNJA

REGIJA

Cardif osiguranje i OTP banka započeli su zajednički program osiguranja sposobnosti vraćanja gotovinskih i kredita za kupnju motornih vozila. Tijekom osiguranja moguće je ukupno pokriće do 24 anuiteta u slučaju gubitka posla ili duljeg bolovanja, a 12 anuiteta za svaki pojedini slučaj. Uslijed smrti i trajnog invaliditeta osiguranika Cardif preuzima potpunu otplatu kredita. B.hr

Kraj ljetnih vrućina nije donio osvježenje burzama regije, od kojih je samo Makedonska porasla 0,05 posto. Ostale su padale od 0,03 od 0,2 posto, koliko je iznosio minus u Sarajevu. Oduševili nisu ni prometi, osim u Beogradu, gdje je odrađen prvi dan trgovine dionicama Naftne industrije Srbije (više na str. 26). U Ljubljani su prometi bili znatno niži nego

Cardif osigurava kredite OTP-u

Plus samo u Skoplju

inače, pa je najviše trgovana Krka uspjela skupiti samo 141.000 eura, a još su Sava i crkvenjački fond Zvon Ena premašili sto tisuća eura. Indeks LJSEX pao je 0,17 posto. Uz u zadnje vrijeme visoke promete obveznicama stare devizne štednje, u Sarajevu je živnula trgovina dionicama Unisa, ukupne vrijednosti 765.000 KM. Najveći uteg indeksu bila je dionica Bosnalijeka, koja je izgubila 1,77 posto i završila na 15 KM, a promet je dosegnuo 53,4 tisuće KM. J. J.

Europski optimizam zaobišao Zagreb JAKO MALi PROMET U ponedjeljak je promet na ZSE-u iznosio samo osam i pol milijuna kuna, a ulagači su odlučili spustiti cijene građevinarima, Ericssonu i Adrisu Nakon dvodnevnog rasta cijena novi je tjedan na Zagrebačkoj burzi počeo s novim minusima. Pažljivijim ulagačima nisu bile dovoljne vijesti o četvrtom mjesecu rasta potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama, kao ni najviša razina optimizma europskih ulagača u čak dvije godine, nastala kao posljedica najbržeg gospodarskog rasta u četiri godine, u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Tako je vrijednost Crobexa pala 0,16 posto, na 1852,09 bodova, a Crobex 10 trgovanje je završio na 982,68 bodova, što je 0,40 posto niže od zadnje vrijednosti prošlog petka.

HT u minusu 0,08%

Ukupan promet iznosio je samo 8,5 milijuna kuna i sav se odnosio na dionice, a samo dvije dionice, Hrvatski telekom i Atlantic grupa, premašili su milijun kuna.

Najveći promet od 2,1 milijun kuna imala je dionica HT-a, a cijena joj je pala 0,08 posto, na 257,20 kuna. Uz HT, više od milijun kuna prometa u ponedjeljak su prikupile još samo dionice Atlantic grupe kojih je protrgovano za 1,1 milijun kuna. Cijena dionice Atlantica porasla je 0,63 posto, na 716,50 kuna, a hoće li povoljno reagirati na preuzimanje Badelove vode Unique, pokazat će već današnja trgovina. Građevinari su u ponedjeljak pretrpjeli još jedan udarac. Dionica Dalekovoda pala je 1,19 posto, Ingre 2,20 posto, dok se po rastu cijene izdvaja dionica Kraša koja je u plusu 5,38 posto uz nešto više od 185 tisuća kuna prometa.

Atlantska na 820 kn

Po prometu slijede dionice Atlantske plovidbe sa 758 tisuća kuna, a cijena im se

brojke

810 0,05

bodova iznosila je vrijednost indeksa BIRS u ponedjeljak na Banjalučkoj burzi

posto porastao je u ponedjeljak makedonski MBI 10 indeks

komentar

Čarobnjakov šešir

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, koja je u ponedjeljak izgubila novih 2,20 posto na cijeni Snimio darko marić

u odnosu na petak nije mijenjala i ostala je na 820,06 kuna. Cijena dionica Čakovečkih mlinova porasla je 1,47 posto, na 3450 kuna, uz promet od 558,9 tisuća kuna, čime je nastavila snažnu pozitivnu seriju iz prošlog tjedna. Dionice Konzuma poskupjele su 3,78 posto, na 192

kune, uz promet od 479,9 tisuća kuna. Više od 470 tisuća kuna prometa imala je i dionica Ericssona Nikole Tesle, a cijena joj je pala 0,08 posto, dok je redovna dionica Adris grupe, uz 340,5 tisuća kuna prometa, trgovanje završila s padom cijene 1,49 posto. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

rugi ovogodišnji kvartal bio je najbolji za gospodarstvo Europske unije u posljednje četiri godine, a ulagači u Sjedinjenim Državama su podatke o četvrtom uzastopnom mjesecu rasta američke potrošnje pozdravili novom kupnjom dionica po višim cijenama na otvaranju, što je dovelo do novog rasta indeksa na Newyorškoj i Nasdaq burzi. U Americi su ulagači veseli zbog činjenice da je potrošnja američkih građana rasla, i to zato što su odlučili kupovati nove automobile, prije svega proizvedene u SAD-u. Europljani, bolje rečeno Nijemci, sretni su zbog činjenice da im je BDP u drugom kvartalu rastao po najvećoj kvartalnoj stopi u posljednje četiri godine, i to zahvaljujući onome u čemu su najjači - izvozu na druga tržišta. Hrvatska nema ni jedno ni drugo, ni jake potrošače, ni jake izvoznike. Zato Hrvati koji imaju novac ulažu ga u dionice upravo na tim tržištima, a Zagrebačkoj burzi trebat će čarobnjak kako bi potaknula promet i rast cijena.

Ĺ to rade najuspjeĹĄnije zvijezde poduzetnici? Na listi deset najuspjeĹĄnijih zvijezda poduzetnika, koju je objavio portal WalletPop, naĹĄli su se uglavnom glazbenici, ali i bivĹĄi model i pokojni glumac, od kojih su neki naĹĄli zanimljive â&#x20AC;&#x153;drugeâ&#x20AC;? poslove. Sean John Combs, poznatiji kao P. Diddy,

P. DIDDY slovi za najve eg biznismena me u zvijezdama

ima izdava ku i producentsku ku u, kao i liniju odje e, a njegova vrijednost procjenjuje se na 380 milijuna dolara. Iako je Paul Newman umro 2008., njegova prehrambena tvrtka Newmanâ&#x20AC;&#x2122;s Own i dalje ostvaruje viĹĄemilijunske prihode, a svu neto dobit DOBITNICI DANA (ZSE) Konzum +3,78% AD plastik +1,65% SN holding +1,42% Jadroplov +0,81% Atlantic grupa +0,63% 41 Raste

ARHIVA BUSINESS.HR

GUBITNICI DANA (ZSE) Belje -7,12% Tehnika -1,42% Dalekovod -1,19% HT -0,08% Ericsson Nikola Tesla -0,08%

5 Nema promjene

23 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,167.68 150,49

Prom. 0.02% 0,09%

Sirova nafta 75,17 Prirodni plin 3,70 Zlato 1.237,88 Srebro 19,07 Goveda 99,00

2,47% 2,89% 0,02% 0,71% 1,02%

AKCIJA I REAKCIJA

www.business.hr

UKRATKO...

Iranske banke povukle svu imovinu iz Europe Vlada u Teheranu povukla je svu imovinu koju su iranske banke imale u Europi kako bi izbjegla najnoviji krug gospodarskih sankcija koje je me unarodna zajednica nametnula zbog razvoja nuklearnog naoruĹžanja, priop io je elnik iranske srediĹĄnje banke. "Trenuta no nema nikakvih problema u smislu blokade imovine iranskih banaka sa strane EU", izjavio je guverner Mahmoud Bahmani, a prenijela novinska agencija Fars. Bahmani nije kazao o kolikoj je to no vrijednosti rije , kao ni kamo je i kada preba ena. "Odgovarat emo na potrebe naĹĄeg naroda za vrijeme trajanja sankcija, budu i da je srediĹĄnja banka takvu situaciju predvidjela joĹĄ prije ĹĄest mjeseci", dodao je. Nakon ĹĄto je Vije e sigurnosti UN-a nametnulo etvrti krug sankcija Iranu zbog nuklearnog programa te zemlje, SAD i Europska unija odlu ili su se na joĹĄ oĹĄtrije vlastite sankcije. H

IRANSKI PREDSJEDNIK Mahmud AhmedinedĹžad u ekonomskom je ratu sa Zapadom zbog nuklearnog naoruĹžanja

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Ĺ˝bogar potvrdio je u Bledu da se i dalje traĹži rjeĹĄenje za Ljubljansku banku u okviru roka koji su u srpnju dogovorili premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor - do kraja listopada

elnik frankofonih socijalista Elio di Rupo, mogu i budu i belgijski premijer, upozorio je u Bruxellesu na mogu nost â&#x20AC;&#x153;politi kog kaosaâ&#x20AC;? u zemlji ako stranke ne pristanu na kompromis u pregovorima o formiranju vlade koji zapinju zbog razli itih pogleda na budu nost Belgije

ARHIVA BUSINESS.HR

...ZavrĹĄne rije i u su enju Gotovini...

â&#x20AC;&#x2DC;Kupnja Aljaske bila je pogreĹĄkaâ&#x20AC;&#x2122; no ovisi o pomo i savezne vlade. Zbog polarnih vjetrova, nanosa snijega, kiĹĄe i velikog prostranstva koje treba pokriti infrastrukturom Aljaska je najskuplja ameri ka drĹžava

...Dogovor o Ljubljanskoj do listopada...

...Belgija u â&#x20AC;&#x2DC;politi kom kaosuâ&#x20AC;&#x2122;...

EKONOMIST IZ IOWE IZRAÂťUNAO:

Kupnja Aljaske za 7,2 milijuna dolara od Rusije bila je pogreĹĄka, tvrdi ekonomist sa Sveu iliĹĄta u Iowi David Baker, koji upozorava na to da ta savezna drĹžava joĹĄ uvijek potpu-

donira u dobrotvorne svrhe. BivĹĄi supermodel i aktualna supruga Davida Bowieja Iman vlasnica je kozmeti ke tvrtke Iman Cosmetics, koja godiĹĄnje â&#x20AC;&#x153;vrtiâ&#x20AC;? 25 milijuna dolara. A bivĹĄi lan Van Halena Sammy Hagar osnovao je tvrtku Cabo Wabo, koja proizvodi drugu najprodavaniju tekilu u SAD-u, a prodao ju je za viĹĄe od 90 milijuna dolara. N. R.

za odrĹžavanje, a s druge strane stanovnicima Aljaske prema zakonu pripada 90 posto svih prinosa od eksploatacije nafte, koji su na svom vrhuncu 1982. godine iznosili samo 24 milijuna dolara. JoĹĄ kada se 7,2 milijuna dolara pretvori u ekvivalent da-

naĹĄnje vrijednosti, ulaganje 16,5 milijardi dolara u kupnju Aljaske predstavlja pravi promaĹĄaj. Takav izra un me utim kritiziraju ekonomisti s Aljaske navode i da se ne moĹže promatrati samo utjecaj na savezni prora un, ve ĹĄira slika.

Novi tjedan na ZSE nije donio niĹĄta novo. Ho e li se to promijeniti, doznajte na...

Prvog dana itanja zavrĹĄnih rije i u su enju hrvatskom generalu Anti Gotovini glavni haaĹĄki tuĹžitelj Alan Tieger branio je tezu da je bivĹĄi predsjednik Tu man bio na elu â&#x20AC;&#x2DC;udruĹženog zlo ina kog pothvataâ&#x20AC;&#x2122;