Business.hr broj 711 by Business.hr

TRI SVETINJE 14

PRVI RAST MALOPRODAJE 2

Potrošnja veća, ali tek će investicije vratiti ljude na posao

Dioničari Hajduka uz pjesmu prihvatili kodeks Joško Svaguša ostaje predsjednik Uprave, a Kerumov zamjenik Jure Šundov objasnio je to rije ima: 'Split ima tri svetinje - Svetog Duju, Hajduka i Torcidu'

SRIJEDA 1/9/2010

BROJ 711 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

RADIJE O POSLOVIMA NEGO O GLAVAŠU 10 Direktora Osijek-Koteksa Dragu Tadi a ne zabrinjava previše prijava Branka Hrvatina zbog neprimjerenog razgovora o presudi Branimiru Glavašu - pohvalio nam se probojem u Srbiju

Moje veze u Srbiji donijele poslove mil. vrijedne eura

Raditi za sebe, u velikoj stranoj korporaciji ili u državnoj tvrtki? TEMELJNA DILEMA Razmišljate gdje se zaposliti ili o promjeni trenuta nog posla? Vu e vas avantura otvaranja vlastite tvrtke ili vam je dosta neizvjesnosti i htjeli biste u državni sektor? Pogledajte što o svojim poslovima kažu mlada privatnica, zaposlenica Plive i biokemi arka u državnoj bolnici 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Pacijenti na cjedilu Rast indijskog gospodarstva Indijsko gospodarstvo poraslo je u tromjese ju od travnja do lipnja 8,8 posto zahvaljuju i rastu proizvodnje u industrijskom i poljoprivrednom sektoru koji su mu pomogli da se vrati razinama iz razdoblja prije krize. Glavni je motor snažnog rasta bio skok industrijske proizvodnje 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani

Koalicija udruga u zdravstvu prosvjeduje zbog blokade pristupa Centralnom zdravstvenom informati kom sustavu za 200 lije nika obiteljske medicine koji se služe programom Lord Primus, jer je tim onemogu eno korištenje zdravstvenih usluga za gotovo milijun pacijenata. Tvrtka ABA informatika, vlasnik programa, ostala je bez odobrenja za rad...

Srijeda 1/9/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NAPOKON: PRVI RAST MALOPRODAJE OD LISTOPADA 2008.

Potrošnja se pove ava, ali tek investicije vratiti ljude na po

Iz Državnog zavoda za statistiku po ele su stizati dobre vijesti o povoljnijim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu. Nakon što je padala u proteklih 21 mjesec, maloprodaja je u srpnju realno porasla 0,7 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Hrvatski robni izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosio je 36,4 milijarde kuna i bio je ve i 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje u 2009. godini. Vrijednost uvoza u tom razdoblju iznosila je 25,65 milijardi kuna i bila je manja 23,8 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 25,65 milijardi kuna i bio je manji 23,8 posto nego u istom razdoblju lani. Ukupni desezonirani promet industrije u lipnju je u usporedbi s ovogodišnjim svibnjem bio manji 0,4 posto, ali je u usporedbi s lipnjem 2009. godine bio 3 posto ve i. Istodobno su ukupne desezonirane nove narudžbe industrije u lipnju u usporedbi sa svibnjem 2010. godine zabilježile rast 4 posto, a u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem bilježe rast 91,6 posto. U lipnju je broj zaposlenih u industriji u odnosu na lipanj prošle godine bio manji 7,3 posto, a u odnosu na svibanj ove godine ostao je isti. Zato je pro-

BRANKO GR»I : Poboljšanje vanjskotrgovinske bilance rezultat je pogoršanja gospodarstva. Premda je izvoz jedina stavka koja pridonosi pozitivnim rezultatima, njegov je rast uz nisku prošlogodišnju bazu posljedica oporavka tržišta EU. Pad uvoza govori da još nema stabilnog oporavka potrošnje SNIMIO DARKO MARI

izvodnost rada u industriji u prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani 6,6 posto ve a.

Vrlo niska baza

Analiti arka RBA Zrinka Živkovi Matijevi zaklju uje da su na srpanjski rast maloprodaje utjecali bazno razdoblje (s obzirom na to da je u srpnju prošle godine maloprodaja pala 14,5 posto), ali i dobri srpanjski rezultati turizma te ukidanje niže stope kriznog poreza. Iako se i u kolovozu o ekuju dobri rezultati turizma, a u listopadu e se ukinuti i viša stopa kriznog poreza, Živkovi -Matijevi smatra da je "o stvarnom

oporavku maloprodaje još prerano govoriti". Oprezna je ponajprije zbog kretanja na tržištu rada na kojemu se ve na jesen o ekuju nepovoljna kretanja, a budu i da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez njegova oporavka ne treba o ekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo. Dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Gr i slaže se da su na rast maloprodaje utjecali niska prošlogodišnja baza, dobri rezultati turizma i ukidanje kriznog poreza te dodaje da e do kraja godine pozitivne u inke na maloprodaju imati i smanjivanje poreza na dohodak. No, kako su in-

vesticije u ovoj godini pale desetak posto, Gr i zaklju uje da e njihov izostanak biti najkriti nija to ka željenog gospodarskog oporavka, jer jedino investicije mogu ljude vratiti na posao, a bez ve eg zapošljavanja ne mogu se oporavljati ni potrošnja ni ukupno gospodarstvo.

Pad uvoza loš znak

Poboljšanje vanjskotrgovinske bilance rezultat je pogoršanja gospodarstva, smatra Gr i i premda je izvoz jedina stavka koja pridonosi pozitivnim kvartalnim gospodarskim rezultatima, njegov je rast uz nisku prošlogodišnju bazu posljedica oporavka zapadnoeu-

biser dana

brojka

››

Kako ne, zašto se ne bi građanin Hrvatske mogao vratiti u Hrvatsku? Po nekom zadatku se može vratiti Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, na pitanje što misli namjerava li se bivši premijer Ivo Sanader vratiti u Hrvatsku nakon sudjelovanja na forumu u Austriji

ropskog tržišta. Istodobno, međutim, pad uvoza, kaže Grčić, ukazuje na to da još uvijek nema stabilnog oporavka potrošnje, industrije, ali ni ukupnog gospodarskog oporavka. Zoran Daskalović

brojke

0,7 10,9 23,8 3 91 posto veća je maloprodaja u srpnju

posto veći je izvoz (u sedam mjeseci iznosio je 36,4 milijarde kuna)

posto smanjen je uvoz (iznosio je 25,65 milijardi kuna)

posto veći je promet industrije u usporedbi lipnjem 2009.

posto porasle su narudžbe industrije u usporedbi s lipnjem 2009. godine

milijuna eura mora vratiti Slovenija u blagajnu EU zbog nepravilnosti u korištenju europskih subvencija za poljoprivredu u 2004. i 2005., potvrdila je slovenska državna agencija za poljoprivredu i selo

uvodnik

Eh, da mi se zaposliti u dm-u, HT-u ili ući u državnu službu Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

avni i privatni sektor nije mogao pronaći zajednički jezik u najzlatnije doba hrvatskoga gospodarstva, dok je BDP rastao, nezaposlenost padala, a Hrvatska se predstavljala svijetu kao balkanski tigar. Otkako je počela kriza, jaz je postao još dublji, posebno kako je počelo otpuštanje radnika u privatnom sektoru. Tko snosi veći teret krize, komu je bolje, a tko veću zaštitu radničkih prava kompenzira većim plaćama... Sukob ne pokazuje znakove jenjavanja, a ulje na vatru dolijevaju sindikati ustrajanjem na stečenim pravima i postojećem broju zaposlenih. No, kada se pogledaju objektivni parametri, kojim je zaposlenicima bolje? Onih 240 ili 260 tisuća (ovisno tko broji) zaposlenih u državnim i javnim službama vidi prilično jasne prednosti svojeg statusa: jak sindikat osigurava dobre povlastice kolektivnih ugovora, radno je vrijeme unutar zakonskih granica, poštuje se i pravo na godišnji odmor... Javni je sektor zaštićen i od horor priča iz privatnog sektora koje govore o otpuštanju zbog trudnoće, bull-

snimio hrvoje dominić

tek će posao

3,8

››

Privatni je sektor svojevrsni Divlji zapad. Iako postoje pozitivni primjeri i iako spretni mogu zaraditi pristojan novac, na otvorenom tržišnom polju radnici su izloženi raznim vjetrovima yingu, čudnovatim prohtjevima šefova... Najveća se prednost javnog sektora vidi u recesiji: dok privatni sektor otpušta radnike i svakog mjeseca bilježi gašenje novih tvrtki i obrta, javni sektor relativno mirno prolazi kroz te turbulentne vode. No nije sve idealno: kao što nas sindikati neprestano podsjećaju, plaće su male. I kao što privatni sektor podsjeća, zbog visoke razine zaštite, malo tko može dobiti otkaz, radio on svoj

posao kako treba ili ne. Privatni je sektor pak svojevrsni Divlji zapad. Iako postoje pozitivni primjeri i iako spretni mogu zaraditi pristojan novac, na otvorenom tržišnom polju radnici su izloženi raznim vjetrovima: recesiji, financijskoj nesigurnosti, ćudljivim šefovima, divljem radnom vremenu... Između zaštite državnog i divljeg mora privatnog sektora kao svijetli primjeri ističu se strane tvrtke. S izuzet-

kom onih koje su u stranom vlasništvu završile u sumnjivim privatizacijama, zaposleni u stranim tvrtkama uživaju u zapadnom standardu rada i nešto višim plaćama nego u hrvatskim tvrtkama iz istog sektora. Znaju to dobro i radnici: prodavačice bi najradije radile u dm-ovim prodavaonicama, ekonomisti bi Zabu ili PBZ, informatičari THT ili Vip... Hrvatske tvrtke? One državne, ako se već može birati.

tema 4-5

RADIJE O POSLOVIMA NEGO O GLAVAŠU Direktora Osije Branka Hrvatina zbog neprimjerenog razgovora o presudi Bran

Moje veze u Srbiji donijele su poslove od 50 milijuna € Prije mjesec dana Drago Tadić stekao je novog prijatelja - srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, koji ga je htio upoznati zato što se Osijek-Koteks angažirao na velikom broju infrastrukturnih projekata u susjednoj zemlji. Uz nove poslove u Srbiji, velike poslovne nade Tadić polaže i u poslovno-stambeni projekt svog prijatelja Petra Pripuza - Milerov brijeg Na približno 50 milijuna eura procijenio je Drago Tadić, predsjednik Uprave Osijek-Koteksa, vrijednost poslova što ih njegova tvrtka ovih dana obavlja na gradilištima u Republici Srbiji. Zbog toga je tvrtka angažirala otprilike 90 posto kapaciteta i tako dobrim dijelom kompenzirala nedostatak posla na domaćem tržištu. Znajući da sudjeluje u velikim infrastrukturnim projektima, srbijanski predsjednik Boris Tadić poželio je upoznati prezimenjaka iz Osijeka. Sastali su se prije nepunih mjesec dana na gradilištu obilaznice pokraj

Dimitrovgrada, na bugarskoj granici. "Predsjednik Tadić već je dolazio na gradilište mosta u Bešku kod Novog Sada i dobro poznaje našu tvrtku. Obojica smo podrijetlom iz Hercegovine, on iz istočne, a ja iz zapadne. Ostavio je na mene snažan dojam jer ne nastupa s visine poput drugih političkih veličina, nego s radnicima razgovara neposredno i ravnopravno, zanima se za uvjete rada, primanja, raspituje se o poslovanju u Hrvatskoj…", prepričava nam Drago Tadić susret s predsjednikom Srbije.

Na tržištu susjedne države su već dvije godine i zapošljavaju 70-ak radnika. Osim obilaznice Dimitrovgrada duge 21 kilometar, preko svoje tvrtke Grados ("Grad Osijek") rade i na dva projekta za Svjetsku banku

Investitori presretni

"Gradimo 360 stanova u Kragujevcu, što je posao vrijedan 15 milijuna eura. Investitori iz Grupe Nelt zapanjeni su brzinom i tehnologijom gradnje, a stanove bismo trebali završiti do kraja siječnja. Na mostu kod Beške na Dunavu, vjerojatno najvećem koji se gradi

TADIĆ&Tadić Srbijanski predsjednik Boris Tadić ostavio je na Dragu snažan dojam foto ap

u srednjoj Europi, radimo oko 40 posto vrijednosti investicije, a pregovaramo o još dva velika posla. Pred Srbijom je velik građevinski bum kakav smo mi imali prije četiti-pet godina", procjenjuje Tadić svjestan da bi bez poslova u susjednim zemljama danas teško opstali. Kako se nekoliko njegovih školskih i poslovnih kolega odselilo u Srbiju početkom 90-ih, a danas su ondje na istaknutim političkim, ekonomskim ili privrednim položajima, iskoristio je veze iz mladosti kako bi lakše ušao na srpsko tržište.

"Oni su sentimentalno vezani uz Osijek, pa smo sačuvali kontakte i međusobno si pomažemo u poslu. Tako nam je nadzorni inženjer na obilaznici Dimitrovgrada bivši Osječanin, koji je u Osijeku završio Građevinski fakultet". U BiH imaju svoj kamenolom i isporučuju kamen za potrebe tamošnje željeznice, a rade i na sarajevskoj

a Osijek-Koteksa Dragu Tadića ne zabrinjava previše prijava i Branimiru Glavašu - pohvalio nam se probojem u Srbiju

business.hr Srijeda 1/9/2010

JE LI AGITIRAO ZA GLAVAŠA? DRAGO TADIĆ, vlasnik je petine dionica OsijekKoteksa Snimio goran flauder

'Bio je to prijateljski ručak. Hrvatinova prijava je nepotrebna i ishitrena' Dragu Tadića u posljednje se vrijeme spominje kao poduzetnika kojega je predsjednik Vrhovnog suda, Branko Hrvatin prijavio glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću zbog "neprimjerenog razgovora" u vezi s presudom Branimiru Glavašu. "Bio je to prijateljski ručak nas šest ili sedam koji se redovno sastanemo u restoranu Baltazar u Zagrebu, a takvih je ručaka bilo nekoliko proteklih godina. Poslije ručka smo neformalno razgovarali o raznim temama i priča je otišla na stanje u Osijeku, na to kako ljudi žive i što misle o nekim aktualnim događajima, pa naravno i o toj presudi. Kako ona u tom trenutku još nije bila poznata, rekao sam kolegi Hrvatinu da su ljudi nestrpljivi i nezadovoljni što se toliko čeka s objavom pre-

PRESUDA Branimiru Glavašu opet je digla buru u državi, a u aferu je upleten i direktor Osijek Koteksa foto boban/cropix

sude. Sve što sam o tomu znao, pročitao sam u novinama i tako sam rekao i u policiji, pa ne vidim ništa sporno u svemu tome i mislim da je njegova prijava bila nepotrebna i ishitrena. To mi je prouzročilo popriličnu štetu na privatnom i poslovnom planu", rekao nam je Tadić.

PETAR PRIPUZ, vlasnik Ciosa, tražio je Tadićevu pomoć u projektu Milerov brijeg u Zagrebu

O TVRTKI

Snimio hrvoje knez

Pet tvrtki i 1500 zaposlenih Osijek-Koteks ima približno 1500 zaposlenih i vlasnik je Veličkog kamena (bivšeg Kamen-Ingrada), tvrtke

obilaznici, što je posao vrijedan 25 milijuna eura. Pojedine manje poslove imaju i na području RS, poput rekonstrukcije tvornice u Doboju koju rade za hrvatski Dalekovod. U Hrvatskoj grade dionicu autoceste Zagreb-Sisak kod Lekenika i veliki trgovački centar za austrijske investitore u Rijeci vrijedan 26 milijuna eura te ma-

Osijek-Koteks Zagreb d.o.o. sa 70-ak zaposlenih, Asfaltne ceste Split i kamenoloma Busišta u Zadru.

nje poslove po nalogu županijskih uprava za ceste. U Osijeku završavaju dva kapitalna objekta - poslovno-stambeni Kappa centar s garažom od 250 mjesta u središtu grada i Autobusni kolodvor. Nedavno je Drago Tadić ušao i u Nadzorni odbor investitora jednog od najvećih stambenih projekata u Hrvatskoj, naselja što ga na zagrebačkom

Milerovu brdu podiže kontroverzni poduzetnik Petar Pripuz.

Čekaju koridor 5c

"U vlasničkom smislu s tim nemamo ništa, a tamo smo prije svega kao stručna pomoć, i to na poziv mog prijatelja Petra Pripuza, bivšeg predsjednika NO-a Osijek-Koteksa. Dakako da smo zainteresira-

ni i za gradnju tih stanova. Raspisan je natječaj za arhitektonsko rješenje i početak radova očekujem za godinu-dvije, čim ulagači osiguraju financiranje i pribave potrebne dozvole", kaže Tadić, koji smatra da će kriza na tržištu nekretnina u Hrvatskoj potrajati još najviše godinu dana, a nakon ulaska u EU nedostajat će stambenog pro-

stora. Uz to, očekuje nastavak radova na autocesti na koridoru 5c prema Mađarskoj. "Ta se cesta mora spojiti, što će se dijelom financirati iz europskih fondova. Očekujemo da ćemo kao velika građevinska tvrtka, koja u Hrvatskoj zapošljava 1500 ljudi, tu dobiti svoj dio posla", kaže Tadić. Goran Flauder

tema 6-7

TEMELJNA DILEMA Razmišljate gdje se zaposliti ili o promjeni p sektor? Pogledajte što o svojim poslovima kažu mlada privatnica, b

Raditi za sebe, u v korporaciji ili u drž PRI»A 1. "Agenciju sam osnovala prije tri i pol godine, nakon osam godina rada u korporativnim komunikacijama Zagreba ke banke", kaže Maja Halvaks-Geri i , vlasnica zagreba ke turisti ke agencije Scrinium koja se specijalizirala za kontinentalni i kulturni turizam. Agencija ima samo jednog zaposlenog - Maju - a samo povremeno angažira povremene ili privremene radnike, naj eš e studente.

Pad prometa

Ove godine Majina agencija, kako kaže, "nije pozitivan model poslovanja". Naime, u krizi je prvi stradao turizam pa je i Maja osjetila pad prometa. "Ove smo se godine pomagali s vlasni kim pozajmicama, ali iskreno vjerujem da je ova kriza samo privremena", kaže Maja. Je li požalila što u ovoj kriznoj godini nije u nekom velikom sustavu ili javnoj upravi? "Zapravo ne. Istina je da bi mi bilo mnogo lakše biti dio velikog sustava, ali mislim da je ovakav put za mene najbolji. Jednostavno najbolje funkcioniram u samostalnim vodama", kaže Maja. A u samostalnim vodama za Maju radno vrijeme ne postoji. Ne postoje ni pomo ne službe - kao u

IZ ZAGREBA KE BANKE U PRIVATNE VODE velikim sustavima poput Zagreba ke banke u kojoj je po ela karijeru - koje bi obavile dio posla ili riješile usputne probleme. "U velikoj tvrtki svatko obavlja svoj dio pri e. Kao privatnik sve obavljaš sam", kaže Maja i naglašava da je prednost samostalnosti i mnogo brža provedba ideja te ve a fleksibilnost. S druge strane, veliki sustavi omogu uju jednostavnije u enje o struci, ali i o poslovnim obi ajima. Privatnik mora svladati niz dodatnih podru ja kojima se nikada nije htio baviti, posebno brojne zakone i propise, o kojima se u velikoj tvrtki brine netko drugi.

Okre e se strancima

"Negativna je strana i ve a neizvjesnost u malom poduzetništvu, ali opet, to je dio osobnih preferencija. Usprkos svim problemima uživam u radu", kaže Maja i dodaje da je rješenje za probleme na doma em tržištu pronašla u izlasku na me unarodnu scenu. "Postoji interes za turizam u kontinentalnoj Hrvatskoj i vjerujem da e to pomo i da se prebrodi krizno razdoblje", kaže Maja. Kvaliteta, profesionalnost i upornost, kaže, dugoro no osiguravaju poslovni uspjeh i u maloj i u velikoj tvrtki.

››

Radim itav dan, kriza me snažno pogodila, ali u svemu uživam MAJA HALVAKS-GERI»I , vlasnica zagreba ke turisti ke agencije Scrinium SNIMIO SAŠA ETKOVI

mjeni posla? Vu e vas avantura vlastite tvrtke ili Ĺželite u drĹžavni nica, biokemi arka u drĹžavnoj bolnici i zaposlenica Plive

business.hr Srijeda 1/9/2010

velikoj stranoj drĹžavnoj tvrtki? PRIÂťA 2.

SIGURAN, ALI SLABIJE PLA EN DRĹ˝AVNI SEKTOR

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

"U etiri godine koliko radim ovo mi je jedino radno mjesto pa mogu govoriti jedino o drĹžavnoj sluĹžbi", kaĹže Ivana elap, inĹženjerka medicinske biokemije zaposlena u laboratoriju zagreba ke vinogradske bolnice. Plusevi drĹžavne sluĹžbe su dobra edukacija. "U mojem je poslu jako vaĹžno cjeloĹživotno obrazovanje i usavrĹĄavanje. Na mjestu na kojem radim takvo se ĹĄto jako poti e, dapa e i traĹži od nas. Nisam sigurna bih li imala toliku mogu nost edukacije u nekom privatnom laboratoriju budu i da edukacija zna i i odre eni troĹĄak", kaĹže Ivana.

Ne brinem se za posao i pla u, u privatnoj tvrtki ne bih imala priliku za dodatnu edukaciju IVANA ELAP, dipl. ing. medicinske biokemije, Klini ki zavod za kemiju Klini ke bolnice Sestre milosrdnice

IstraĹžuje mogu nosti

Dodatni su plusevi i jasno radno vrijeme, bez prekovremenih sati, osim ako to baĹĄ, kako Ivana kaĹže, "posao ne zahtijeva". Velik je plus i poĹĄtovanje radni kih prava, ĹĄto nije uvijek slu aj u privatnom sektoru. "Zasad ne razmiĹĄljam o privatnom sektoru - mislim da joĹĄ nisam istraĹžila sve mogu nosti rada u drĹžavnom sektoru. Zasad mi se ini da bih u privatni sektor prije preĹĄla kao poslodavac nego kao zaposlenica", kaĹže Ivana.

amo nesigurnost ĹĄto se ti e posla ili pla e, ali osjeKoliko se kriza osje a u amo posljedice racionalijavnom sektoru? "Ne osje- zacije u zdravstvu", pojaĹĄ-

Manjak materijala

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

njava Ivana i dodaje da, sa stru ne strane, kvaliteta usluge nije smanjena. "No, u privatnim laboratorijima

vjerojatno je situacija obrnuta: vjerojatno nema posebnih mjera ĹĄtednje, ali moĹžda postoji ve a neiz-

vjesnost oko pla a i egzistencije jer su laboratoriji prisiljeni boriti se na trĹžiĹĄtu."

tema 8

PRI»A 3. UGODNA POZICIJA U VELIKOJ

TVRTKI U STRANOM VLASNIŠTVU

››

Pla a je redovita, prekovremeni rad se pla a, idem na usavršavanja - ne razmišljam o drugom poslu TATJANA RAJKOVI , tehnologinja u farmaceutskoj proizvodnji u Plivi SNIMIO HRVOJE DOMINI

"Imam samo iskustvo rada u Plivi pa ne znam kako je u drugim sektorima", kaže Tatjana Rajkovi , tehnologinja u farmaceutskoj proizvodnji u Plivi, tvrtki koja je u vlasništvu izraelske kompanije Teva. "U Plivi radim pet godina, a prije toga sam nekoliko mjeseci stažirala na Zavodu za istraživanje mozga i provela šest mjeseci rade i u jednoj privatnoj tvrtki", kaže Tatjana. Glavna

prednost rada u korporaciji veli ine Plive, koja je k tome u stranom vlasništvu, upravo je brzina rješavanja problema.

Bitna je motivacija

"Prema mojem kratkotrajnom iskustvu iz javnog sektora, mnogi su se problemi rješavali jako sporo. Jednostavno nitko nije bio dovoljno motiviran za ubrzavanje postupaka", kaže Tatjana i do-

daje da je takvo što u Plivi potpuno nezamislivo. Me u prednostima koje navodi su i fiksno osmosatno radno vrijeme te poštovanje radni kih prava. Prekovremenih ima ako je takva potreba posla, ali se i pla aju. "Pliva je zatekla i zadržala radni ke ugovore iz vremena kada je bila dio javnog sektora. No i novi su vlasnici pokazali da poštuju radni ka prava pa su, na-

kon preuzimanja, podigli najniže radni ke pla e", kaže Tatjana i dodaje da je zadovoljna koli inom godišnjeg odmora i mogu nostima dodatnog usavršavanja koje joj se nude.

Zaštita radnika

"Posebno sam zadovoljna injenicom da nema bullyinga ni sli nih problema sa šefovima. Radnici takvo ponašanje mogu prijaviti, a mislim da nije svuda tako,

osobito ne u privatnom sektoru", kaže Tatjana. Bi li prešla raditi u manju privatnu tvrtku? "Teško. U šest mjeseci rada kod privatnika doznala sam, a donekle i iskusila, za ucjene s pla om, ukidanje beneficija, probleme s pla ama... Jednostavno, nema ni ega zbog ega bih prešla u privatni sektor", kaže Tatjana Rajkovi . Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

dogaaji

KOSOR NA OTVORENJU

Uz HE Lešće energetski neovisni do 2020.

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

Jadranka Kosor pustila je u probni rad HE Lešće

Srijeda 1/9/2010

foto pušić/cropix

Generalski Stol. Premijerka Jadranka Kosor pustila je jučer u probni rad HE Lešće, prvu hidroelektranu izgrađenu u Hrvatskoj od osamostaljenja, u koju je uloženo oko 700 milijuna kuna. HE Lešće nalazi se na rijeci Dobri i godišnje će proizvoditi 98 gigavatsati električne energije.

Taj će objekt svojom proizvodnjom struje pridonijeti cilju da Hrvatska ostvari energetsku neovisnost do 2020. te unaprijediti gospodarstvo, istaknula je premijerka Kosor. HE Lešće će proizvoditi struju u vrijeme vršnog opterećenja, omogućit će i smanjenje uvoza struje i time uštedu od 10-11 milijuna eura godišnje, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović. Kosor i Begović istaknuli su i značaj dokumenta “Zaključak o utvrđivanju prioriteta građenja elektroenergetskih objekata”

koji je Vlada usvojila proljetos. Temeljem tog dokumenta očekuje se da će već ove godine biti raspisani natječaji za pripremu gradnje hidroelektrane Ombla, termoelektrane Plomin III, a njime je planirana i gradnja četiri hidroelektrane na Savi, itd. HE Lešće će biti i prva hrvatska hidroelektrana bez stalne postave, prva kojom će se upravljati daljinski, iz HE Gojak. Glavne radove obavio je konzorcij u kojem su Končar - Inženjering za energetiku i transport te Konstruktor-inženjering i Ingra. H

Worldhotels znači na više noćenja i bolje c INTERVJU Najstariji zagrebački hotel Palace ušao je u međunarodni hotelski lanac Worldhotels. Direktorica hotela Josipa Jutt Ferlan od tog povezivanja očekuje povećanje broja noćenja po višoj prosječnoj cijeni od dosadašnje. WH međunarodni je lanac samostalnih hotela sa 450 hotela u 65 zemalja Što Palace dobiva ulaskom u grupaciju Worldhotels? - Dobivamo veću prodornost na međunarodno tržište, na raspolaganju nam je više od 60 prodajnih ureda diljem Europe i šire, a ponuda hotela Palace putem direktnog marketinga WH dostupna je njihovoj kompletnoj bazi klijenata. WH za nas može organizirati sastanke s klijentima ciljnog tržišnog segmenta u bilo kojem gradu Europe, biti nam podrška u nastupu na sajmovima i sličnim skupovima. Tu je, naravno, i mogućnost korištenja jednog od 120 stručnih treninga godišnje za bilo koje područje hotelskog

poslovanja. Što je najvažnije, kroz WH ušli smo u globalnu tržišnu utakmicu ravnopravni s ostalim hotelima iz našeg područja koji su dio nekog međunarodnog hotelskog lanca pa, treba jasno reći, očekujemo povećanje broja noćenja po višoj prosječnoj cijeni od dosadašnje. Koliko će spajanje s Worldhotelsom utjecati na formiranje cijena u Palaceu? - Cijene koje će se plasirati na europsko tržište bit će sigurno više od onih namijenjenih lokalnom tržištu, koje se tek mora početi oporavljati, dok je tržište Europe u laganom porastu

Josipa Jutt Ferlan: Kroz WH ušli smo u globalnu tržišnu utakmicu ravnopravni s ostalim hotelima u lancu snimio saša ćetković

29 BRODOVA

MUP: Hrvatskim brodarima posao od 104. mil. kn

POTPISNICI UGOVORA M. Žanetić (MontmontažaGreben) i ministar Tomislav Karamarko foto šuvar/cropix

Zagreb. Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko potpisao je jučer ugovor o izradnji 29 policijskih brodova, vrijedan 104 milijuna kuna, sa Zajednicom ponuditelja hrvatskih brodara u kojoj je 6 domaćih tvrtki. Brodovi će se koristiti za ispunjavanje obveza iz Schengenskog akcijskog plana, a bit će isporučeni do kraja 2011.

nam e cijene kad govorimo o putovanjima, bilo poslovnim ili privatnim. Koliko je ukupno uloženo u renoviranje hotela? - Renoviranje Palacea traje nekoliko godina, po etapama i prema financijskim mogućnostima. Dosad je u renoviranje tri kata uloženo 25 milijuna kuna te još 4 milijuna u podizanje kvalitete usluge, investicijsko održavanje i sl. S tim da je sve financirano iz tekućeg poslovanja hotela. Zato je i trajalo nekoliko godina. Kakvi su rezultati za prvu polovinu godine i ljetne mjesece, jeste li zadovoljni? - Zadovoljstvo je relativno. Uspjeli smo održati tržišnu zastupljenost na razini prošle godine, ali vertikalno snižavanje cijena soba, što je krenulo prije svega od hotela s pet zvjezdica, negativno je utjecalo na financijski rezultat svih hotela u gradu. Kada se luksuzni hotel cjenovno spusti na razinu hotela od četiri zvjezdice, neminovno je da i ti hoteli te dalje oni s tri zvjezdice spuste cijene. Nitko time nije profitirao. Mudrije je razmišljati da se postoje-

“Ovim ugovorom dokazali smo da je mala brodogradnja u Hrvatskoj još živa", kazao je predstavnik Zajednice ponuditelja Mladen Žanetić, direktor brodogradilišta Montmontaža Greben iz Vela Luke. Karamarko je podsjetio da je ugovor s konzorcijem hrvatskih tvrtki MUP sklopio i za izradu policijskih odora. Na novinarsko pitanje zašto novac za izgradnju brodova nije izvučen iz europskih fondova ministar je rekao da to ovaj put nisu uspjeli, ali da će na taj način pokušati financirati nove projekte. H

SINDIKAT METALACA

Protiv prodaje 3. maja A-tecu

Rijeka. Sindikat metalaca Hrvatske uputio je predsjedniku Vladina Povjerenstva za prodaju brodogradilišta 3. maj Ruđeru Friganoviću negativno mišljenje o ponudi za kupnju 3. maja austrijskog koncerna A-tec, izvijestio je jučer glavni sindikalni povjerenik u tom brodogradilištu Juraj Šoljić. "Trećemajski sindikati su

protiv načina privatizacije koju nudi Mirko Kovats i njegov A-tec jer nisu zadovoljene osnovne pretpostavke - nije potpisan socijalni sporazum, nije rečeno kakvi će se brodovi graditi u škveru i nije zajamčeno da će, u slučaju neuspjeha privatizacije, brodogradilište 3. maj krenuti u neki drugi oblik restrukturiranja", rekao je Šoljić, koji tvrdi da negativno mišljenje o ponudi A-teca ne znači prekid dijaloga te da u roku sedam dana očekuju odgovor na pismeno očitovanje. H

OŽIVJELO SVJETSKO TRŽIŠTE

Petrokemija isporučila dvostruko više gnojiva

ća cijena oplemeni dodatnim uslugama nego da se u panici spušta. Zagreb je prema istraživanju HVSa (međunarodne hotelske konzalting kuće) prije krize imao prosječnu cijenu noćenja od 80 eura. Zamislite gdje smo tek sad? U Palaceu je sve veći udjel gostiju iz segmenta tzv. zdravstvenog turizma. Hoće li udruživanje s Worldhotelsom pridonijeti njegovu daljnjem jačanju? - Vjerujem da hoće. Naše privatne klinike, zainteresirane za nastup na međunarodnom tržištu, prepoznale su nas kao partnera u organizaciji i prihvatu gosta s tog izuzetno cijenjenog segmenta tržišta. Često nam se obraćaju za savjet pa vjerujem da će i ta suradnja jačati. Na koje druge skupine turista ciljate povezivanjem s međunarodnim hotelskim brendom? - Ciljamo na korporativni segment, poslovna putovanja pojedinaca i MICE grupa, na individualna i obiteljska turistička putovanja vikendom te na spomenuti segment medicinskog turizma. Maja Grbić maja.grbic@business.hr

iz kutine je ove godine krenuo izvoz u Nigeriju, Peru i Čile

Tvornica umjetnih gnojiva Petrokemija udvostručila je u dva ljetna mjeseca isporuke gnojiva u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Iz kutinske su kompanije izvijestili da su djelatnici TC Transporta u srpnju otpremili 88 tisuća tona gnojiva.

Pojačan izvoz

"U kolovozu je brojka bila još veća, tako da je u odnosu na iste mjesece prošle godine otprema gnojiva porasla sto posto. U ljetnim mjesecima tolika otprema nije zabilježena od 1988. godine", stoji u priopćenju. Najviše je gnojiva završilo u izvozu, a udjel gnojiva otpremljenog na domaće tržište iznosi oko

15 posto. Prema riječima Tomislava Pelina, voditelja informiranja i odnosa s javnošću u Petrokemiji, na ljetno povećanje izvoza ponajviše je utjecalo oživljavanje svjetskog tržišta mineralnih gnojiva. Glavno su izvozno područje za kutinsko umjetno gnojivo zemlje središnje Europe, ali su ove godine otvorena i nova tržišta, prije svega Nigerija, Peru i Čile. Iz Petrokemije se svakodnevno otpremi oko pet i pol tisuća tona gnojiva, a u tvornicu se dopremi dvije tisuće tona sirovine. Gnojivo se otprema u rinfuzi, na paletama i u velikim vrećama. U polugodišnjem izvje-

snimio hrvoje dominić

šću kompanije stoji da je proizvodnja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećana 28,1 posto, na 537 tisuća tona, od čega je prodano 499 tisuća.

Gubitak 47 mil. kuna

Ukupni prihodi iznosili su 921,6 milijuna kuna, a rashodi 968,6 milijuna kuna, što je rezultiralo gubitkom u poslovanju od 47 milijuna kuna. "Troškovi osoblja smanjeni su 21,8 posto, kao i veći dio ostalih troškova, osim sirovina, materijala i energenata, ali sve to nije moglo nadoknaditi pad poslovnih prihoda od 15,7 posto i spriječiti iskazivanje gubitka", stoji u izvješću. M. G.

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/9/2010

HBOR

Na šestoj aukciji sedam ponuda od 78 mil. kuna Zagreb. Na jučer održanoj šestoj aukciji za dodjelu kvota kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava (model A), na kojoj je ponuđeno 60 milijuna kuna, pristiglo je sedam ponuda u ukupnom iznosu od 78 milijuna kuna, priopćili su iz HBOR-a, podsje-

SKUPŠTINA DIONIČARA PODRAVKE

NO će imati devet članova, do kraja rujna rješenje za OTP Šestak, Romac, Pavlović i Marinac nisu dobili razješnice za 2009. godinu Glavna skupština dioničara Podravke održana je jučer iz drugog pokušaja u Koprivnici, a sve su odluke donesene s gotovo 100-postotnim brojem glasova. Usvojeno je financijsko izvješće za 2009. godinu, a usvojena je i najproblematičnija točka dnevnog reda - izmjena statuta - zbog koje je prošli put skupština prekinuta bez dovršenog posla.

Ugovor s OTP-om

Tako će po izmijenjenom statutu Nadzorni odbor Podravke imati devet umjesto dosadašnjih 11 članova. Skupština je, potvrdio nam je i predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Jurčić, prošla bez problema te se nitko nije javio za diskusiju. Jedno od otvorenih pitanja koja su trenutačno pred Podravkom jest ugovor s OTP-om prema kojem 30. rujna ove godine Podravki istječe pravo otkupa vlastitih dionica. "Na tome radimo i pokušat ćemo do konca rujna naći rješenje koje će biti najmanji gubitak ili neće uopće predstavljati

gubitak za Podravku", kazao nam je Ljubo Jurčić, predsjednik Nadzornog odbora. O detaljima mogućeg rješenja Jurčić nije mogao govoriti, s obzirom na to da pravne službe obiju kompanija još uvijek rade na tome. "Naš je osnovni cilj ove godine koncentrirati se na rezanje troškova i stvaranje prostora za nove investicije", dodao je Jurčić.

Dobri rezultati

Grupa Podravka u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 31,2 milijuna kuna, što je znatan rast od čak 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po tim podacima, neto dobit Grupe bez izvanrednih stavki veća je 61 posto i iznosi 57 milijuna kuna. Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvoj polovici godine iznosila je 1,66 milijardi kuna i manja je 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Bivši šef Uprave Zdravko Šestak, članovi Josip Pavlović i Saša Romac te bivši šef NO-a Darko Marinac nisu dobili razrješnice za 2009. godinu, što otvara mogućnost Podravki da ih tuži i zatraži nadoknadu štete. R. Dugandžija

ćajući da će službeni rezultati biti objavljeni najkasnije u petak 3. rujna. HBOR u kreditima namijenjenima programu kreditiranja obrtnih sredstava sudjeluje sa 40 posto, a preostalih 60 posto udjel je banaka i o marži banaka na njihov udjel u kreditu ovisi i kamatna stopa za krajnje korisnike kredita. Peta aukcija za model A održana je krajem lipnja, a ukupno je na dosad održanim aukcijama za kreditne kvote po modelu A bankama odobreno ukupno 836,74 milijuna kuna. B.hr

STATISTIKA

Rane procjene usjeva: 31% manje pšenice Zagreb. Rane procjene važnijih usjeva u 2010. godini pokazuju da je ukupan prirod pšenice 31 posto manji od lanjskoga, prirod ječma manji je 26 posto, a zobi 23 posto. Državni zavod za statistiku objavio je rane procjene priroda za najvažnije usjeve u ovoj godini sa stanjem od 20. lipnja. Pšenica je posijana na

140.000 hektara, očekuje se 4,6 tona priroda po hektaru ili ukupno 650 tisuća tona pšenice, što je tek 69 posto u odnosu na prošlogodišnje količine. Ječam je zasijan na 51 tisuću hektara, očekuje se 3,5 tona prinosa po hektaru te ukupno 180 tisuća tona ječma, što je 74 posto prošlogodišnjih količina. Žetvene površine pod kojima je zasijana zob prostiru se na 18 tisuća hektara. Očekuje se 2,7 tona po hektaru ili ukupno 48 tisuća tona, tj. 77 posto prošlogodišnjeg roda. M. G.

HAC uzeo kredi da plati dobavlj PRVO POLUGODIŠTE Ukupne dugoročne obveze HACa narasle su na 17,8 milijardi kuna, a u tom povećanju najveći udjel imaju novi krediti kojih je HAC u godinu dana podigao u vrijednosti 1,8 milijardi kuna. Za otprilike toliko smanjene su obveze dobavljačima

STJEPKO BOBAN, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta snimio hrvoje knez

Hrvatske autoceste ostvarile su u prvih šest mjeseci ove godine 530,9 milijuna kuna prihoda, što je 5,9 posto manje u odnosu na ukupne prihode iz istog razdoblja prošle godine. Ukupni rashodi HAC-a iznosili su isto toliko, 530,9 milijuna kuna, i manji su također 5,9 posto. Poslovni prihodi HAC-a pritom su iznosili 527,5 milijuna kuna, što je 5,4 posto manje u odnosu na prihode iz prve polovine 2009., kada su oni iznosili 557,3 milijuna kuna. Uzrok padu poslovnih prihoda je pad prometa na autocestama u prvom polugodištu ove godine. Tako su i HAC-

ovi prihodi od prodaje pali sa 542 milijuna kuna u prvom polugodištu 2009. godine na 519,8 milijuna kuna.

Troškovi osoblja

Poslovni rashodi te državne tvrtke koja gradi i upravlja autocestama iznosili su u prvom polugodištu ove godine 522,8 milijuna kuna i manji su 6,3 posto u odnosu na rashode iz prvih šest mjeseci 2009. godine. Pritom su najviše smanjeni troškovi osoblja, sa 201,2 na 189,9 milijuna kuna. Ukupne dugoročne obveze HAC-a u prvih šest mjeseci ove godine narasle su

NCL MEDIA GRUPA

S. Karli u Upravu, Šimatović na čelu Nacionala Zagreb. Sina Karli, dugogodišnja glavna urednica tjednika Nacional, prelazi u Upravu NCL Media grupe, a na čelu Nacionala zamijenit će je Mislav Šimatović, dosadašnji glavni urednik portala Nacional.hr, priopćili su iz NCL Media grupe. Mislav Šimatović u NCL Media grupi radi od 2001. godi-

ne, a obnašao je niz odgovornih dužnosti, od političkog novinara, komentatora i urednika specijalnih izdanja do pomoćnika glavne urednice i izvršnog urednika Nacionala. Uz rad na postojećim izdanjima, Sina Karli će se kao članica Uprave posvetiti poslovima vezanim uz izdavaštvo i nadgledati nove projekte u print i on-line segmentima koje NCL Media grupa uskoro priprema, najavljuju u priopćenju koje potpisuje predsjednica Uprave te novinsko-izdavačke kuće Sanja Konforta. B.hr

SKUPŠTINA BADELA 1862

Perković bez razrješnice

Mislav Šimatović, novi glavni urednik Nacionala foto nacional

Zagreb. Na jučer održanoj glavnoj skupštini dioničari Badela 1862 dali su 100-postotnu potporu Upravi društva te su jednoglasno potvrdili odluku o pripremi dokapitalizacije društva od strane države, priopćeno je iz Badela. Prihvaćena su godišnja financijska izvješća, a glavna je skupština donijela, uz ostalo, odlu-

ku o pokriću gubitka nastalog u 2009. Za novog člana Nadzornog odbora imenovan je Matej Tomažin iz Ljubljane, predložen kao predstavnik KD grupe. Dane su razrješnice članovima Uprave Ljerki Krpini, Zvjezdani Blažić i Srđanu Orebu za rad u 2009., a Anto Perković nije dobio razrješnicu Skupštine za rad u 2009. Svi članovi NO-a - Zvonko Primorac, Zdenko Ljevak, Ivana Brdar, Tomislav Vujić, Vidoje Bulum i Marijan Lončar - dobili su razrješnice za rad u 2009. B.hr

edit Radnici Crobenza traže novi ugovor vljače STRAHUJU OD LUKOILA

na 17,8 milijardi kuna, što je povećanje 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U tom povećanju najveći udjel imaju novi krediti kojih je HAC u posljednjih godinu dana podigao dodatnih 1,8 milijardi kuna. Kratkoročne obveze HACa u prvih šest mjeseci ove godine iznosile su 2,7 milijardi kuna i manje su 22 posto u odnosu na kratkoročne obveze na kraju prvog polugodišta 2009. godine.

Pad potraživanja

HAC je znatno smanjio svoje obveze dobavljačima pa su one na kraju prvog polugodišta ove godine iznosile 466,7 milijuna kuna. U istom razdoblju lani ti su dugovi iznosili 2,2 milijarde kuna. HAC-ova potraživanja pala su pak na 237 milijuna kuna, a lani su u prvom polugodištu iznosila 816,1 milijun kuna. Pritom su potraživanja od kupaca iznosila 86,1 milijun kuna, što je povećanje 13 posto. Potraživanja od države i drugih institucija, ponajprije od Ine za naknadu iz cijene goriva, na kraju prvih šest mjeseci ove godine iznosila su 149 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine ta su potraživanja iznosila čak 738,5 milijuna kuna. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

"Ne bismo htjeli da radnici Crobenza budu 'ovce za šišanje' jer u kupoprodajnom ugovoru nema socijalne klauzule koja bi ih štitila od otkaza, a novi vlasnik ne želi sklopiti kolektivni ugovor, već sa zaposlenicima potpisuje ugovore o radu kojima jamči minimalnu plaću", istaknuo je predsjednik

OGLAS

sindikata Božo Mikuš. Zbog toga je opravdan strah radnika da će im se prepoloviti plaće koje su dosad iznosile između 5000 i 6000 kuna neto, a pitanje je hoće li im ostati božićnice, regresi i naknada za prijevoz, kaže Mikuš. Dodao je kako u kupoprodajnom ugovoru postoji "neka-

kva zaštita", ali sindikat ne zna kakva pa stoga traži od Uprava Ine i Lukoila uvid u dio ugovora koji se odnosi na radnike. Sindikalci također traže od Ine i Mola hitno potpisivanje kolektivnog ugovora za Crobenz jer je postojeći istekao jučer te da Ina preuzme i zbrine radnike

koji nisu potrebni Lukoilu. Od Lukoila pak traže da hitno započne kolektivne pregovore i prizna stečena prava radnika Crobenza. Osim toga, sindikalci su prodaju Crobenza Lukoilu nazvali "mutnim" poslom, jer dok Ina tvrdi da je prodala Crobenz, iz Lukoila poručuju da kupnja još nije gotova. H

dogaaji

KRITIKA REBALANSA

Linić: Očekuje nas još 90.000 nezaposlenih

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/9/2010

Slavko Linić, saborski zastupnik SDP-a snimio saša ćetković

Rijeka. Saborski zastupnik SDP-a Slavko Linić na jučerašnjoj je presici ocijenio da rebalans državnoga proračuna donosi produljenje krize u realnom sektoru, zbog čega se može očekivati daljnji pad gospodarske aktivnosti. “Plaće su sigurne samo onima u javnom sektoru te onima koji rade u bankama i osiguravaju-

ćim kućama, a za milijun zaposlenih u realnom sektoru plaće su nesigurne zbog očekivanog rasta nelikvidnosti i neplaćanja dugova”, ustvrdio je. Smatra da se može očekivati novih 90.000 nezaposlenih zbog izostanka poticaja i olakšica u poslovanju poduzetnicima te zatvaranja radnih mjesta. Poruka je rebalansa da će se mirovine i plaće zaposlenih u javnom sektoru isplaćivati iz novih zaduženja, a Vlada neće moći upravljati vanjskim dugom te se zemlja dovodi u opasno stanje, izjavio je Linić. H

brojka

1,6

posto iznosila je u kolovozu godišnja stopa inflacije u 16-članoj eurozoni, pokazuju procjene Eurostata. Posrijedi je blago usporavanje u usporedbi sa srpnjem kada je godišnja inflacija dosegnula 1,7 posto, najvišu razinu u 20 mjeseci

Dioničari Hajduka uz pjesmu prihvatili kodeks TRI SVETINJE Iako predsjednik Uprave mora imati VSS, Joško Svaguša sa SSS-om ostaje u sedlu, a Jure Šundov objasnio je to riječima: Split ima tri svetinje - Sv. Duju, Hajduka i Torcidu

- mali dioničari zamjerili su održavanje u radno jutro, kad ih je većina na poslu. No, kako su se pojavili svi veliki dioničari, kvorum je zadovoljen s više od 85 posto. Uz nekoliko žučnijih rasprava o prethodnim točkama, posebno o izvješću Uprave o poslovanju s iskazanom dobiti nešto većom od 100.000 kuna, svi kao da su čekali ono što je očito svima bilo jedino važno - prihvaćanje kodeksa.

Svagušino opravdanje

vođa torcide Ojdanić na rukama dioničara

Teško je igdje naći skupštinu nekog dioničkog društva koja završi scenom u kojoj dioničari pjevaju pjesme u čast društva, a upravo je tako u utorak okončana skupština HNK Hajduka. Drukčije valjda nije ni moglo biti nakon što je to najviše tijelo jedinog hrvatskog sportskog dioničkog društva u svoj sta-

foto ponoš/cropix

tut ugradilo kodeks upravljanja Hajdukom, dokument u devet točaka koji njegovi navijači traže već mjesecima u svakoj prilici. Prihvaćanje novog statuta kluba i dioničkog društva ostavljeno je praktički za sam kraj skupštine održane u maloj dvorani sportskog centra Gripe, uz nikad manji odaziv

Predsjednik Torcide i mali dioničar predložio je da se u tekst statuta ugradi i obrazloženje svih devet točaka. I onda je nastao preokret koji je skupštinu pretvorio u prizore stadionskog slavlja. Dogradonačelnik Jure Šundov - zamijenio je na skupštini svog šefa Željka Keruma, što je objasnio riječima "tako smo se dogovorili” - ustao je i kazao da Split ima tri svetinje - Svetog Duju, Hajduka i Torcidu i da zato on kao opunomoćenik Grada kao većinskog vlasnika podržava protuprijedlog Torcide. Nakon toga nije više bilo dilema i prijedlog je jednoglasno prihvaćen, što je valjda prva tako izglasana odluka otkako je Hajduk postao dioničko društvo. Najzabavnije je bilo vidjeti predsjednika Uprave Joška Svagušu - formalno poraženog jer njegov prijedlog nije prihvaćen - kako se zbog od-

luke veseli na isti način na koji su to radili Torcidaši. Navijači Hajduka - istodobno u velikom broju i dioničari - bili su iznimno zadovoljni zbog prihvaćanja kodeksa, ali su prije glasanja skupštinarima podijelili papir u kojem vrlo opširno navode zašto Kerumov intimus i pekarski magnat Joško Svaguša ne može biti predsjednik Uprave. Zamjerke su u rasponu od nekvalificiranosti (Svaguša je završio srednju ugostiteljsku školu), nedostatka vizije i dugoročnog plana do konfliktnog ponašanja u javnosti i višekratnog kršenja zakona. No, Svaguša je ostao u sedlu. Žan Ojdanić kao šef Torcide, međutim, važnost prihvaćanja kodeksa vidi u budućnosti kluba i tvrtke. U svome ostanku Svaguša ne vidi ništa sporno tvrdeći da je njegova Uprava i dosad radila u skladu s kodeksom u pokušaju stvaranja velikog Hajduka. "Nema veze što kažu da ne ispunjavam uvjete. Ne trebaju nam nove svađe, idemo dalje, treba ove godine biti prvi, pa ćemo onda vidit", kazao

nam je Svaguša.

‘Švercer Mamić’

Povremeno su se na račun Svaguše čule i uvrede o njegovoj navodno nedovoljnoj inteligenciji, ali sva su izvješća glatko izglasana uključujući i ono o isplati naknade članovima Nadzornog odbora od 3000 neto kuna mjesečno. Protiv te odluke glasao je potpredsjednik NO-a i najveći pojedinačni dioničar Jako Andabak na oduševljenje Torcide. U jednoj od zanimljivijih diskusija istaknuto je da oko 70 posto prihoda kluba čine transferi igrača, što je male dioničare odmah podsjetilo na najvećeg neprijatelja. "Nećemo valjda biti šverceri igračima, pa tko ima boljeg Mamića, taj osvoji prvenstvo. Želimo biti najbolji na pošten način", kazao je dosta emotivno Tomislav Tadinac, po čijem mišljenju na poljudskim tribinama ne bi ubuduće smjelo biti mjesta ni za Zdravka Mamića ni za Vlatka Markovića. Ivica Profaca

Vlasnička struktura

1. Grad Split 56,1 posto 2. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 9,82 posto 3. Jako Andabak 5,22 posto 4. Ivan Rimac 3,74 posto 5. Dalekovod d.d. 3,73 posto (ostatak čini nekoliko tisuća malih dioničara, navijača Hajduka koji imaju po samo nekoliko dionica)

IT i tehnologija

Umreživanje virtualnih sustava i slavonskog kulena PS 3 - Sony zaustavlja pirate

Srijeda 1/9/2010

MOBILNE APLIKACIJE

Kako iza i na svjetsko softversko tržište

Fujitsu

Novi višenamjenski Lifebook > softver > događanja > IT svijet

16-17 business.hr Srijeda 1/9/2010

Fujitsu je predstavio novi model Lifebook AH530 s vanjskom grafičkom karticom koja sadrži 1 GB dedicirane video memorije. Novi model upotpunjava Fujitsuovu paletu u segmentu višenamjenskih prijenosnika, pružajući izbor modela za svačije potrebe. Lifebook

Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra Snimio saŠA ĆETKOVIĆ

AH530 GFX namijenjen je korisnicima koji se u radu susreću sa zahtjevnom grafikom, slikovnim i video aplikacijama, a uz to je kombinacija visokih performansi te atraktivnog i elegantnog dizajna. Korisnici ovog modela iskusit će snagu vanjske grafike za zahtjevne grafičke aplikacije i videozapise, zahvaljujući onboard ATI Mobility Radeon HD550v grafici s 1GB video memorije, mogu birati između Blu-ray diska ili DVD pogona, a model je opremljen novim Intelovim procesorom koji

Kako se u globalno B

udućnost interneta je mobilna, o tome više nema nikakvih dvojbi i ta će promjena u sljedećih nekoliko godina potpuno promijeniti način na koji živimo, kako komuniciramo, radimo i poslujemo. Posebno velike promjene zahvatit će, ili bi možda bolje bilo reći već su zahvatile, ICT industriju i to ne samo u komunikacijskom dijelu već i u nekim od "najčišćih" informatičkih poslova, kao što je programiranje i razvoj softvera.

Milijarde preuzimanja

MOBILNE APLIKACIJE Programere i developere koji kreću na brzorastuće tržište mobilnih aplikacija čeka ne samo prelazak na nove alate i programiranje za nove platforme, nego moraju prihvatiti i nove kanale distribucije, nove modele komercijalizacije svojih proizvoda i stalno se prilagođavati zahtjevima novih korisnika

omogućuje pametnu izvedbu prilagođenu potrebama korisnika. Kao i standardni Lifebook AH530, GFX model donosi 15,6-inčni (39,6 cm) LCD visoke rezolucije u widescreen formatu. Lifebook AH530 GFX model je tankog dizajna i dostupan u dvije boje: sjajno crna i tinta plava. Sadrži punu numeričku tipkovnicu koja je dizajnirana kako bi bila funkcionalna, ali i stilski atraktivna te je otporna na prolijevanje tekućine, čime omogućuje dodatnu pouzdanost. G. K.

Samo u ovoj godini, predviđa Gartner, potrošači će u online trgovinama preuzeti 4,5 milijardi programa za svoje mobilne uređaje i tako na mobilne aplikacije potrošiti 6,2 milijarde dolara. No, nakon tih impresivnih brojki slijedi malo iznenađenje - čak osam od deset preuzetih aplikacija bit će besplatno krajnjim korisnicima. Programere i developere, dakle, ne čeka samo prelazak na nove alate i programiranje za nove platforme, nego moraju prihvatiti i nove kanale distribucije, nove modele komercijalizacije svojih pro-

izvoda i, prije svega, moraju se stalno prilagođavati zahtjevima sasvim drugačijih korisnika nego što su ih imali dosad. One koji u tome budu najuspješniji, čeka bogata nagrada. U sklopu Mobility Day konferencije koja se održava 23. rujna u Zagrebu, Visoka škola za primijenjeno računarstvo prvi put će održati dvodnevne radionice razvoja aplikacija za mobilne platforme. Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo, procjenjuje da više-manje sve tvrtke koje se bave razvojem standardnih aplikacija za Microsoft platforme u svoj portfelj dodaju i razvoj mobilnih aplikacija. "Uz tvrtke Mobendo i Citus, organizatore Mobility Day konferencije, u Hrvatskoj postoji još petnaest tvrtki koje su nositelji Mobility kompetencije tj. imaju znanja i stručnjake koji se bave razvojem mobilnih aplikacija na Microsoft platformi", kaže Balen.

Kratki tečaj za iPhone

Algebra je jedini Appleov autorizirani trening centar u Hrvatskoj pa ima i dobar uvid

OGLAS

e ukrcati na vlak za no softversko tržište APPLEova UČIONICA Globalna popularnost iPhonea donijela je povećano zanimanje za razvoj programa za sve Appleove platforme Snimio saŠA ĆETKOVIĆ

KAKO DO ALATA

Besplatno za mobilne aplikacije Svi su razvojni alati za Apple iPhone, Google Android i Windows Phone 7 u potpunosti besplatno dostupni za preuzimanje sa stranica proizvođača te se i na taj način nastoji potaknuti pojedince i tvrtke da počinju proizvoditi sadržaj. Konkretnije, softveri se mogu pronaći na sljedećim adresama: http://developer.windowsphone.com http://developer.android.com/ http://developer.apple.com/iphone/index.action

u stanje na hrvatskom tržištu i razvoju softvera za iPhone i ostale Appleove uređaje. "Što se tiče Apple platforme, kroz razgovor s trenerima, ali i kolegama iz tvrtke 1337 Bit koji su nam pomagali na definiranju nastavnog programa, na domaćem tržištu djeluje manje od deset tvrtki koje se bave iPhone developmentom", kaže Balen. Kako je razvoj aplikacija na mobilnim platformama tek nastavak ili bi se moglo reći "produžena ruka" standardnog razvoja aplikacija, Algebra nije kreirala posebne career programe već je odlučila ići u smjeru organizacije

dvodnevnih seminara, namijenjenih polaznicima koji već imaju znanja u objektno orijentiranom programiranju ili barem programskom jeziku C. "Konkretno, školovanje za iPhone development predstavlja osnovnu razinu razvoja aplikacija na toj popularnoj platformi i najveća mu je vrijednost što omogućuje polaznicima brzo i praktično upoznavanje s Xcode razvojnim okruženjem i njegovim specifičnostima. Ideja je da tijekom dva puna dana praktičnog rada polaznik bude spreman kreirati nativne aplikacije u tom okruženju

te da ih zna plasirati putem globalnog App Store servisa", objašnjava Balen. Razvojem aplikacija na Google Androidu dosad se bavilo samo nekoliko tvrtki, ali nakon velikog broja nagradnih natječaja koje su pokrenuli mobilni operateri i CARNet, jača interes za komercijalnim razvojem softvera u tom okruženju. Zbog velike zastupljenosti Nokije u svijetu i Hrvatskoj treba svakako spomenuti Symbian platformu, kojom se, prema informacijama iz programerskih krugova, u Hrvatskoj bavi nekoliko desetaka programera, ali

vrlo mali broj komercijalnih tvrtki. "Visoka škola za primijenjeno računarstvo u program smjera softversko inženjerstvo uvrstila je kolegij 'Izrada aplikacija za mobilne uređaje'", navodi predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra. "Svaka od platformi koje ćemo obrađivati na predkonferencijskim radionicama, ali i kasnije, ima svoje određene prednosti - Windows Phone 7 zasigurno će biti najinteresantniji poslovnim korisnicima zbog velike količine postojeće infrastrukture koja prati po-

slovne procese i na koju se može nadovezati. Apple iPhone oduševljava individualne korisnike svojim inovativnim rješenjima i mogućnostima interakcije, dok Google Android zbog svoje otvorenosti pokazuje prilično veliku stopu rasta u posljednje vrijeme i privlači sve više ljudi iz akademske zajednice. Sve tri platforme imaju svoj način globalne distribucije softvera, poput najpoznatijeg Appleovog App Storea, Microsoftova Marketplacea ili Google Android Marketa", zaključuje Balen. Željko Šojer

ANDROID

Huawei S7 Pad u Vip ponudi > softver > doga anja > IT svijet

18-19 business.hr Srijeda 1/9/2010

Atraktivni Huawei S7 Pad prvi je Android tablet na hrvatskom tržištu i dostupan je u Vip ponudi. Huawei S7 Pad ima 7-in ni zaslon osjetljiv na dodir koji omogu uje odli nu preglednost sadržaja, a brzo grafi ko su elje kretanje po izborniku ini ga jednostavnim, brzim i dinami nim. Uz brojne aplikacije koje se mogu preuzeti na

Android Marketu i widgete, korištenje Huawei S7 Android Pada potpuno je prilago eno individualnim potrebama korisnika. Uz integriranu mrežnu karticu, uslugu beži nog interneta ili mobilni broadband, ure aj može biti koristan suputnik svakom poslovnom ovjeku, ali i onima koji sli ne ure aje koriste za zabavu. S7 Pad lako se pretvara u digitalni

okvir za slike na kojem korisnici mogu pohraniti fotografije s ljetovanja pomo u microSD kartice ili USB konekcije. Huawei S7 Pad nije samo kompaktno, lagano i atraktivno mobilno ra unalo nego i pametni telefon koji se može koristiti za pisanje SMS-a, mailova, razgovor, pra enje društvenih mreža i još mnogo toga. Atraktivni

Huawei S7 Pad u Vip ponudi u Hrvatskoj je dostupan po 499 kuna, uz mjese nu naknadu od 400 kuna u Vip tarifama. G. K.

Kako se umrežuju virtualn KULENDAYZ 2010 Premda bi naziv konferencije i moto Slow Down mogli navesti na pomisao da je rije isklju ivo o neformalnom druženju bez optere ivanja tehnologijama, KulenDayz ipak je prilika i za predstavljanje tehnologija te dosega lanova Microsoftove informati ke zajednice

oslovno-tehnološke konferencije postale su dio gotovo svakodnevnih obveza svih menadžera i zaposlenika na bilo koji na in povezanih s informati kom industrijom. Široka je paleta profila konferencija - od onih namijenjenih samo tehnološki najpotkovanijim profesionalcima, poslovno orijentiranih, edukacijskih za one koji jedva znaju uklju iti ra unalo do potpuno neformalnih, koje nude više-manje zabavu, druženje i "team building”

IT menadžera i njihovih korisnika.

Skup najkvalitetnijih

ak i u tako šarolikoj ponudi uspjelo se svojom originalnoš u izdvojiti godišnje okupljanje Microsoftove zajednice. Premda bi naziv konferencije KulenDayz i moto Slow Down mogli navesti na pomisao da je rije isklju ivo o neformalnom druženju bez optere ivanja tehnologijama, KulenDayz je ipak i prilika za predstavljanje tehnologija i dosega lanova informati ke zajednice.

"KulenDayz je najvažnije i najve e godišnje okupljanje Microsoftove zajednice jer se na jednom mjestu okupe najkvalitetniji i najistaknutiji lanovi zajednice koji uvijek imaju nešto novo podijeliti s ostatkom zajednice. Važno je istaknuti da su KulenDayz okupljanje koje zajednica organizira za zajednicu. Microsoft zajednica najve a je zajednica takve vrste s najja om mrežom 'networkinga' u Hrvatskoj. Neki od predava a Microsoft zajednice predavali su i zajednicama izvan Hrvatske. KulenDayz

KULENDAYZ S prošlogodišnje konferencije - o IT-ju uz plo u i kredu pa opuštanje u Kopa kom ritu ARHIVA BUSINESS.HR

IZABRANI NOVITETI

Od ra unarstva u oblaku do Windows Phone 7 platforme Teme ovogodišnje konferencije pretežno su tehni ki orijentirane, s naglaskom na nove proizvode i tehnologije, pa tako možemo o ekivati izlaganja na teme kao što su Advanced Develo-

pment, Databases i System Infrastructure te Project Management/Architecture. Visual Studio 2010, koji uklju uje set alata koji donosi brojne novitete u razvojnoj okolini, platformi i

programskim jezicima. Pojednostavnjuje brz razvoj softverskih rješenja za razvojne timove, arhitekte i testere sustava. Windows Phone 7 dugo je o ekivana platforma za

smartphone ure aje nove generacije iji je izlazak planiran za listopad. Promijenit e odnose snaga na tržištu na kojem trenuta no dominiraju iPhone i Android ure aji. Predavanja e pri-

premiti razvojne timove da spremni do ekaju novu platformu. Cloud Computing predavanje dat e odgovor razvojnim inženjerima i IT profesionalcima kako se pripremiti

CANON

Novi ergonomski EOS 60D Canon je predstavio najnovijeg lana svoje svjetski poznate serije DSLR fotoaparata EOS - EOS 60D, zamjenu modela EOS 50D. Nudi visoke performanse, niz kreativnih zna ajki, viĹĄekutni LCD zaslon i poboljĹĄanu ergonomiju te omogu uje snimanje kvalitetnih fotografija i Full HD videozapisa. Zahvaljuju i 18-megapik-

selnom APS-C senzoru, EOS 60D nudi visoku razinu detalja i uve anje od 1,6x ĹžariĹĄne duljine objektiva, ime omogu uje snimanje slika veli ine postera u brojnim omjerima. Canonova snaĹžna tehnologija DIGIC 4 brzo obra uje informacije o slici dobivene iz etirikanalskog izlaza CMOS senzora i zahvaljuju i tome nudi vrhunsku reprodukciju

boja te brzo snimanje od 5,3 kadra u sekundi uz niz od 58 slika visoke razlu ivosti u JPEG formatu. NajvaĹžnije ostale karakteristike novog

Canonova fotoaparata su napredne kreativne zna ajke uz funkciju Basic +, viĹĄekutni 7,7-centimetarski (3-in ni) LCD zaslon omjera 3:2, full

HD videozapisi s ru nom kontrolom, ISO 100 6400, maksimalno 12.800, sustav automatskog fokusiranja s izoĹĄtravanjem u devet kriĹžnih to aka, iFCL mjerenje s dvoslojnim senzorom sa 63 zone, integrirani odaĹĄilja Speedlite te interna obrada RAW slika. Ku iĹĄte fotoaparata EOS 60D novog je dizajna, a u njemu se spajaju ergonomski poboljĹĄan, zaobljen oblik i nov raspored gumba koji promjenu postavki ine brzom i ugodnom. G. K.

alni sustavi i stvarni kuleni i rad zajednice prepoznati su i izvan granica Hrvatske tako da redovito privla e i vrhunske znalce i predava e i iz regije i iz svijeta", s ponosom isti e DraĹĄko IvaniĹĄevi , voditelj poslovne grupe posluĹžiteljskih proizvoda i razvojnih alata Microsofta Hrvatska.

Chalk & Talk

OvogodiĹĄnji, tre i po redu KulenDayz, u organizaciji Microsoftove zajednice razvojnih inĹženjera MsCommunity Osijek i Hrvatske udruge programera u suradnji s Microsoftom Hrvatska, te uz podrĹĄku INETA i Microsoft Informacijskog centra u VaraĹždinu, odrĹžat e se od 3. do 5. rujna u hotelu Patria u Belom Manastiru. Tu e 35 predava a i IT stru njaka iz SAD-a, Belgije, Rumunjske, Bugarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske odrĹžati svoja izlaganja o aktualnim temama iz podru ja IT-a. Kako je KulenDayz posve nekomercijalna i "druga i-

za nadolaze u revoluciju u na inu IT poslovanja, kako se prilagoditi novom poslovnom modelu i kako razvijati sustave s novim konceptom. Tema je aktualna zbog strelovitog pove anja raspoloĹživih resursa i pojednostavnjenog razvoja za sustave koji se ne izvrĹĄavaju lokalno nego "unutar

oblakaâ&#x20AC;?. Project Management u IT tvrtkama je niz chalk & talk predavanja i radionica pod vodstvom vrhunskih stru njaka o vo enju softverskih projekata i timova. Teme su zanimljive projektnim menadĹžerima i voditeljima razvojnih timova. Windows Server 2008 R2/

ja" konferencija, uz uobi ajena klasi na predavanja bit e i onih neformalnijih kao na primjer "Chalk & Talk", pod sjenicama u etno selu, bez PowerPointa, laptopa i laserskih pokaziva a, predava i e imati pred sobom samo plo u i kredu. Za one koji ipak viĹĄe vole izravan dodir s tehnologijama Microsoftov informacijski centar iz VaraĹždina opremit e posebnu dvoranu hands-on-labovima gdje e svi sudionici mo i testirati najnovije Microsoft tehnologije. "KulenDayz konferencija proteklih se godina profilirala i postala prepoznatljiva kao konferencija koja je napravila odmak od strogo poslovno-tehni kih konferencija. Njoj je osim 35 vrhunskih predavanja osnova networking, tj. druĹženje i razmjena ideja s kolegama iz IT-a u potpuno opuĹĄtenoj atmosferi, u skladu s motom konferencije 'Slow Down'. Konferencija je potpuno volonterski organizirana u

SQL Server 2008 R2 predavanja pokrit e izgradnju sigurnih i visoko u inkovitih sustava s Microsoft serverskom platformom uz jednostavno odrĹžavanje. Teme zanimljive IT profesionalcima, kao i database administratorima koji izgra uju nove sustave ili virtualiziraju postoje e.

Microsoftovoj zajednici i za sve je sudionike besplatna", kaĹže Bernardin Kati , voditelj MsCommunityja Osijek, organizatora KulenDayza. Dakako, konferencija mora opravdati i svoj naziv i moto pa je za sudionike organiziran poludnevni izlet

u Parku prirod Kopa ki rit gdje e se mo i druĹžiti uz gastronomske specijalitete Slavonije i Baranje, voziti kanuom, biciklom, planinariti, promatrati ptice i opuĹĄtati se uz brojne organizirane aktivnosti. Ĺ˝eljko Ĺ ojer

OGLAS

SVEU ILIĹ TE U ZAGREBU CENTAR ZA POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE raspisuje

NATJEÂťAJ ZA UPIS NA SVEU ILIĹ NI INTERDISCIPLINARNI POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTI KI STUDIJ

JAVNA UPRAVA ZA STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA: SVEU ILIĹ NI SPECIJALIST JAVNE UPRAVE u akademskoj godini 2010./2011. Studij traje jednu akademsku godinu s po etkom u listopadu 2010. Uvjeti upisa i obrazac za prijavu nalaze se na na internetskoj stranici Sveu iliĹĄta u Zagrebu http://www.unizg.hr. Informacije na e-mail: ana.fruk@unizg.hr ili na tel.: (01) 4698 166. ROK ZA PODNOĹ ENJE PRIJAVA: 15. rujna 2010. Sva potrebna dokumentacija ĹĄalje se na adresu: Sveu iliĹĄte u Zagrebu Centar za poslijediplomske studije (s naznakom za: JAVNA UPRAVA) Trg marĹĄala Tita 14, 10000 Zagreb

KONFERENCIJE

Prijave za DevArenu 2010 > softver > doga anja > IT svijet

20-21 business.hr Srijeda 1/9/2010

Danas se otvaraju prijave za DevArena 2010 konferenciju, koja e se 14. listopada održati u hotelu Aristos u Zagrebu. Zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti putem internetskih stranica konferencije na adresi www. devarena.hr. DevArena se u organizaciji tvrtke Ekobit u Hrvatskoj održava ve petu godinu zaredom, okuplja

vrhunske stru njake, razvojne inženjere, softverske arhitekte i voditelje softverskih projekata. Na konferenciji e se obra ivati teme o razvoju softvera i informacijskih tehnologija bliskih razvojnim inženjerima i arhitektima, voditeljima softverskih projekata i ostalim stru njacima iz navedenog podru ja. Konferencija e i ove godine ponuditi brojne zanimljivosti, a predava i iz doma ih i inozemnih partnerskih tvrtki naglasak e staviti na teme Windows, .net i web tehnologiju. G.K.

OLYMPUS PEN

Sa 600 mm teleobjektivom Novi Olympusov objektiv je najmanji 600mm telefoto objektiv na svijetu M.Zuiko Digital ED 75-300mm 1:4.86.7 s usporedivom zarišnom udaljenosti 150-600mm u 35mm formatu i dio je Olympusove revolucionarne serije PEN fotoaparata. Predstavlja dosad daleko najmanji i najlaganiji 600mm telefoto objektiv. M.Zuiko Digital ED

75-300mm 1:4.8-6.7 objektiv upotpunjava Olympusov nagra ivani Micro Four Thirds sustav novim kompaktnim telefoto objektivom s nevjerojatno brzim fokusom koji pruža izvrsnu prenosivost i izuzetnu kvalitetu slike za snimanje fotografija i filmova. Novi objektiv bit e dostupan u crnoj i srebrnoj boji od prosinca 2010. godine. Zbog brzine, kompaktne veli ine (70 x 116mm) i male težine tog telefoto objektiva jednostavno ga je nositi i snimati krupne kadrove. G.K.

Sony uzvra a udarac haker IGRA E KONZOLE Sony je krenuo u oštru akciju protiv prodaje PSJailbreak USB sticka, koji omogu uje igranje piratskih verzija igara na PlayStationu 3

ada je prije dvije godine na tržište izašla SonyPlaystation 3 igraÊa konzola, tvrdilo se da zahvaljuju i najnovijem hardverskosoftverskom rješenju za nju ne e mo i stvoriti "crack" koji bi omogu io igranje piratskih igara te igara proizvedenih u ku noj radinosti. Tako je i bilo do prije samo nekoliko dana, sve dok grupica hakera koja sebe naziva PSJailbreak nije objavila da su uspjeli prona i rješenje u obliku USB sticka s pripadaju im softverom koji omogu uje snimanje i pokretanje bilo koje igre s hard diska na toj Sonyjevoj igra oj konzoli. Modchipovi Za sve prijašnje modele Sonyjeva PlayStationa vrlo brzo su se pojavili takvi "modchipovi" koji su omogu ili piratiziranje igra. Odmah su se pojavile informacije kako je posrijedi pogrešna informacija te kako je rije o hakiranju PlayStationa 3

samo na posebnoj konzoli koja je namijenjena programerima igara za testiranje. Me utim, mogu i distributeri USB sticka za hakiranje PlayStationa 3 tvrde kako su ure aj dobili na testiranje, proveli su ga na razli itim modelima te igra e konzole i tvrde da radi. Kako je bilo i o ekivano, Sony je krenuo u oštru akciju protiv prodaje USB sticka za hakiranje PlayStationa 3 i sada se o ekuje da bi sud u Australiji mogao donijeti kona nu odluku u njihovu korist te zabraniti prodaju i distribuciju USB sticka. Naime, dobili su tek trenuta nu zabranu prodaje. Pitanje sigurnosti I dok iz Sonyja dolaze informacije kako o ekuju kona no pozitivno rješenje, istodobno australijski distributer ConsolePro tvrdi kako nikakav sudski poziv niti bilo kakvu drugu odluku nije dobio i o ekuje da bi s prvim danom rujna mogla po eti prodaja USB sticka koji e napokon "otklju ati" PlayStation 3. Zanimljivo je da je Nin-

tendo, još jedan veliki proizvo a igra ih konzola, uspio u Velikoj Britaniji zabraniti prodaju i distribuciju sli nog hakerskog uratka koji je otklju avao njihovu najnoviju igra u konzolu. Me utim, kada je rije o takvim hakovima, uvijek je pitanje jesu li takvi ure aji poslije toga sigurni. Naime, Rik Ferguson, analiti ar tvrtke Trend Micro, upozorava kako se hakiranjem bilo kojeg elektroni kog ure aja drasti no smanjuju njegova sigurnost i stabilnost. Potkrepljuje to injenicom da se ponašaju kao Appleovi iPhone telefoni nakon što im se Jailbreakom omogu i preuzimanje i pokretanje bilo koje aplikacije, prije svega onih koje nisu prošle Appleovu kontrolu. Usto, reakcije korisnika koje se mogu na i na raznim foruma idu iz jedne krajnosti u drugu. I dok jedni pozdravljaju mogu nost hakiranja PlayStationa 3, kako sami tvrde zbog mogu nosti igranja igara proizvedenih u ku noj radinosti, ali i injenice da je cijena

igara vrlo visoka pa isti u kako e se Sonyju time samo pove ati prodaja PlayStation 3, protivnici bilo kakve ideje hakiranja PlayStationa 3 isti u da e to biti veliki udarac kako samom proizvo a u te igra e konzole tako i cijeloj industriji igara. Dražen Tomi

OGLAS

kerima I Indija traži zabranu BlackBerryja PREVIŠE SIGURNOSTI - PROBLEM

BlackBerry Messenger omogu uje razmjenjivanje kripitiranih poruka me u korisnicima pa ih vlasti ne mogu prisluškivati jer su serveri preko kojih se odvija promet u Kanadi

Jedan od najpopularnijih pametnih mobilnih telefona namijenjen prije svega poslovnim korisnicima BlackBerry, kanadskog proizvo a a Reserach in Motion (RIM), našao se pred još jednom zabranom, i to u Indiji. Sada se od RIM-a traži mogu nost nadgledanja komunikacije putem elektroni ke pošte te chat usluge nazvane BlackBerry Messenger. U tijeku su razgovori izme u indijskih vlasti i RIM-a i kona na odluka još nije donesena, no RIM je dobio dva mjeseca za postizanje dogovora. Iz RIMa su pak poru ili kako ni s jednom državom nije postignut poseban dogovor nego je rije o rješenju koje se primjenjuje posvuda. Chat servisi Naime, vlasti Saudijske Arabije ve su bile donijele odluku da e u svojoj zemlji zabraniti korištenje Blackberryja. Kako su tvrdili saudijski stru njaci, problem je što BlackBerry Messenger omogu uje kripitiranu komunikaciju me u korisnicima koju je nemogu e prisluškivati jer se odvija preko servera kompanije smještenih u Kanadi. No, ve donesena odluka o zabrani korištenja Blac-

kBerry ure aja ipak nije provedena. Uz Indiju i Saudijsku Arabiju mnoge se zemlje pribojavaju kako bi se upravo BlackBerry Messenger mogao iskoristiti za teroristi ke i kriminalne aktivnosti. Jedna od zemalja koja je najavila kako e ve u listopadu zabraniti korištenje BlackBerry e-mail usluge, njihova messengera i surfanja internetom su Ujedinjeni Arapski Emirati. Kao jedno od mogu ih rješenja tog problema u Saudijskoj Arabiji se razmišlja o postavljanja servera u zemlji, što bi omogu ilo nadgledanje prometa i mogu e akcije protiv potencijalnih kršitelja zakona. Njihova krovna institucija zadužena za telekomunikacije i informatiku prije dva tjedna objavila je kako su postignuti pozitivni pomaci u razgovoru s proizvo a em BlackBerry ure aja. Neki od analiti ara upozoravaju da problemi s visokom razinom sigurnosti prijenosa podataka putem elektroni ke pošte ili razli itih chat servisa dosad nikoga nisu zabrinjavali. Naime, jedan od najpopularnijih besplatnih online mail servisa, Googleov Gmail, koristi sli nu razinu enkripcije radi sigurnosti podataka. S druge strane, kako je RIM sa svojim BlackBerry ure ajima namijenjen prije svega poslovnim korisnicima, jasno je da su, kako sami tvrde, više od desetlje a razvija-

li vlastiti sigurnosni sustav kako bi upravo tim najzahtjevnijim korisnicima koji traže visoku razinu sigurnosti u komunikaciji upravo to i pružili. Po lokalnim zakonima S druge strane, nejasne su bojazni u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Indiji kada iz RIM-a tvrde, a stru njaci potvr uju, da bez obzira na to što se sva komunikacija odvija preko RIM-ovih servera u Kanadi, primjerice vlasti u SAD-u uz valjan

sudski nalog mogu pristupiti komunikacijskim kanalima i prisluškivati ih kao i dobiti podatke o prijašnjoj komunikaciji. Do prije dvije godine RIM svoje BlackBerry ure aje nije smio prodavati u Rusiji. No dogovor je postignut i o ito je da su ruske vlasti dobile mogu nost prisluškivanja ruskih BlackBerry korisnika, naravno pod uvjetom da se poštuju lokalni zakoni koji definiraju procedure. Sli an je dogovor postignut i u Kini prije dvije godine. Dražen Tomi

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 1/9/2010

regija/svijet

Pobuna benefic NIZOZEMSKA NE ZNA ŠTO S VIŠKOM ĆELIJA

Zbog pada kriminala gasi se 1200 radnih mjesta Nizozemci pregovaraju o uvozu zatvorenika. Susjedna Belgija bori se s prenapučenim zatvorima pa će belgijski zatvorenici kaznu odslužiti u nizozemskim zatvorima U trenutku kada europske vlade smišljaju kako spriječiti gubitak radnih mjesta zbog gospodarske krize, Nizozemska gubi oko 1200 radnih mjesta zbog krize kriminala. Problem, međutim, nije porast kriminala, već njegov pad zbog kojega je osam zatvora zajedno s njihovim zaposlenicima postalo suvišno. S obzirom na to da je 90-

ih godina u Nizozemskoj stopa kriminaliteta bila znatno viša nego danas, Ministarstvo pravosuđa je osiguralo kapacitete dostatne za držanje 14.000 zatvorenika iza brave. Trenutačno je u Nizozemskoj oko 12.000 zatvorenika, a ta će se brojka smanjivati pa će i smanjeni kapaciteti u dogledno vrijeme postati nepotrebni.

Kućni pritvor

Stranke desne političke orijentacije smatraju da je za nastali "višak ćelija" odgovoran institut kućnog pritvora, koji prijestupnike s nižim zatvorskim ka-

znama ostavlja kod kuće samo uz elektronički nadzor kretanja. Predlažu da se svi kriminalci osuđeni na ograničeno kretanje odmah rasporede u slobodne ćelije.

Angažman s Belgijom

Ministarstvo pravosuđa rješenje problema traži u prekograničnoj suradnji s Belgijom, odnosno u uvozu zatvorenika. Naime, susjedna Belgija se bori s prenapučenim zatvorima pa je dogovoren sporazumu o smještaju belgijskih zatvorenika u nizozemskim zatvorima. Pet stotina belgijskih za-

tvorenika tako je smješteno u nizozemski zatvor Tilburg. Za smještaj svojih zatvorenika Belgija plaća 30 milijuna eura godišnje, a Nizozemska je tim aranžmanom osigurala odgodu zatvaranja zatvora u Rotterdamu i Veenhuizenu barem do 2012. godine. Na belgijske zatvorenike u Nizozemskoj primjenjuje se belgijski pravni sustav i Belgija je odgovorna za njih, ali čuvaju ih nizozemski zatvorski čuvari. Tilberg je Belgiji na raspolaganju tri godine s mogućnošću produljenja na još jednu godinu, što je jedinstven aranžman u svijetu. D. B.

IZBJEGNUTA BLOKADA Konačno rješenje problema tražit će se u prekvalifikaciji mladih umirovljenika nakon prestanka službe kako im mirovina zarađena na radnom mjestu s beneficiranim radnim stažem ne bi bila jedini izvor prihoda

ZAUSTAVIO BI IMIGRANTE

DRUGO TROMJESEČJE

Gadafi traži od EU pet milijardi eura godišnje Europska komisija odbila je komentirati izjavu libijskog čelnika Moamera Gadafija, koji je od EU zatražio 5 mlrd. eura godišnje kako bi zaustavio ilegalan ulazak afričkih migranata u Europu preko libijskog teritorija. Gadafi je u ponedjeljak nakon razgovora s talijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem rekao da je u interesu Europe odgovoriti

na libijski zahtjev jer bi taj kontinent u suprotnom, uz priljev milijuna imigranata, mogao postati nova Afrika. "Ne znamo koja će biti reakcija bijelih, kršćanskih Europljana na priljev gladnih i neobrazovanih Afrikanaca", obrazložio je i dodao da postoje i željeni imigranti. "To su Libijci koji imaju novac, ohrabrujem ih da investiraju u Italiju", rekao je. H

Dobit Strabaga skliznula na 116 milijuna eura

Moamer Gadafi: "Libija predstavlja ulazna vrata ilegalnim imigrantima" ARHIVA BUSINESS.HR

Austrijska građevinska tvrtka Strabag izvijestila je o padu neto dobiti u drugom tromjesečju četiri posto, na 115,9 milijuna eura. Prihodi su iznosili 3,25 milijardi eura, što je jedan posto manje nego u istom razdoblju lani. Takve rezultate u Strabagu obrazlažu prodajom pojedinih projekata u razvoju i visokom razinom prihoda u istom

razdoblju prethodne godine zbog plaćanja računa za velike projekte. Operativna dobit također se smanjila jedan posto, na 139,5 milijuna eura, dijelom zbog slabijeg poslovanja vezanog za građevinske materijale. Rezultati uz prvu polovicu godine nešto su bolji te je kompanija smanjila neto gubitak 41 posto, na 12,8 milijuna eura. H/dpa

una na slovenski način: eficirani dobili pune mirovine P redstavnici 32 slovenska sindikata koji među svojim članovima imaju radnike koji imaju skraćeni radni vijek prosvjedom na kojem se okupilo oko 1000 ljudi pokazali su kako izgleda socijalni bunt na slovenski način. Cilj prosvjeda, koji su predvodili policajci, a njih je najviše među prosvjednicima, bio je natjerati ministra rada Ivana Svetlika da prizna poseban problem u mirovinskom sustavu onih radnika koji, zbog posebnih uvjeta rada, ne mogu raditi cijeli radni vijek. Naime, prva rješenja o mirovinama takvih radnika pokazala su da na njihovim računima jednostavno nema dovoljno novca za isplatu pune mirovine. Slovenija takvim zaposlenicima ne beneficira radni staž pa je i izračun njihovih mirovina manji od radnika koji odrade puni radni vijek.

Ljuti na fond

Sindikati, koji okupljaju članove s posebnim zanimanjima, kakvih je u Sloveniji 41.000, upozorili su ministra Svetlika da u slučaju štrajka mogu potpuno blokirati Sloveniju i na cesti i u

SLOVENSKI POLICAJCI predvodili su prosvjed na kojem se skupilo oko 1000 ljudi, a priprijetili su i potpunom blokadom Slovenije foto finance

zraku i na željeznici. Policajci i ostali s kraćim radnim vijekom za sve su okrivili državni investicijski fond Kapitalska družba (Kad), koji upravlja imovinom vrijednom 267 milijuna eura. Prema riječima sindikalnog povjerenika Zdenka Lorbera iz sindikata Alternativa, Kad je posljednjih 10 godina ostvario prinos od "samo" 28,7 milijuna

eura, što nije dostatno za pune mirovine. Jedan od razloga za prinos niži od očekivanog jest i provizija koju fond zadržava za potrebe svojega poslovanja, tvrde sindikati.

Prekvalifikacija

Sindikati traže da se novac za mirovine za posebne profesije osigura iz alternativnih izvora, a to su proračun ili zavod za mi-

rovinsko osiguranje, što je praksa koja postoji u drugim europskim državama. Svetlik je, obraćajući se novinarima nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima, izjavio da su osnovni zahtjevi u pregovorima o problemu mirovina prihvaćeni te da će stručni timovi u okviru gospodarsko-socijalnog vijeća tražiti rješenje za mirovine beneficiranih zaposlenika. Prihvaćena je

i primjedba da treba sniziti proviziju Kadu za upravljanje imovinom mirovinskog zavoda. Ipak, konačno rješenje problema tražit će se u prekvalifikaciji mladih umirovljenika nakon prestanka službe kako im mirovina zarađena na radnom mjestu s beneficiranim radnim stažem ne bi bila jedini izvor prihoda. Darko Baniček

investor 24-25

TREBAMO MILIJARDU EURA ZA DEFICIT Ministarstvo f financiranje proračunske rupe nastale prošlotjednim rebalan

Šuker će se morati kuće, a bolje bi mu Gužva koja vlada na inozemnom tržištu duga i niska potražnja za kreditima u Hrvatskoj otvaraju novca gladnom Ministarstvu financija Ivana Šukera širok prostor za izdanje obveznica ili sindicirani kredit, a najbolje bi bilo da Hrvatska konačno u pomoć pozove Međunarodni monetarni fond

Ministar financija bi proračunski deficit, koji je instant legendarnim rebalansom od prošlog tjedna podigao na četiri i pol posto bruto domaćeg proizvoda umjesto da ga smanji, trebao financirati prije svega zaduživanjem na domaćem tržištu, jer su šanse za novi izlazak na strano tržište minimalne, složni su sugovornici Business.hr-a iz bankarskih krugova. Prema izračunima iz domaćih banaka, očekuje se da bi ministar financija

IVAN ŠUKER, ministar financija u Vladi RH, koja je ove godine prije nove etape zaduživanja pritisnula hrvatske banke prijeteći im uvođenjem poreza na aktivu Snimio HRVOJE KNEZ

Ivan Šuker za krpanje ovogodišnjeg proračunskog deficita uz uobičajene aukcije trezorskih zapisa, koje služe podmirivanju tekućih troškova, trebao naći još barem milijardu eura novog novca za razliku između proračunskih prihoda i potreba.

Ulagači neskloni riziku

Hrvatska će novac od stranih ulagača zainteresiranih za obveznice teže dobiti zbog nekoliko razloga koje navode ekonomisti s kojima je razgovarao Bu-

siness.hr. Za početak, tu je averzija prema riziku koju osjećaju strani institucionalni ulagači pa zbog toga ulažu u niskorizične instrumente, među kojima se ističu njemačke dese-

ČEŠKA, ESTONIJA, RUSIJA

Gužva na europskom tržištu duga Čak ni riziku neskloni ulagači ne izbjegavaju u potpunosti istočnu i središnju Europu, kaže direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. Tako bi danas, 1. rujna, trebali biti objavljeni točni podaci o potrebama zaduživanja Češke, a očekuje se da bi ta država do kra-

ja godine mogla prikupiti 280 milijardi kruna odnosno gotovo 82 milijarde kuna. Na road showu trenutačno je Crna Gora, koja planira skupiti između 150 i 200 milijuna eura s dospijećem između pet i sedam godina, a na prvo europsko izdanje nakon osam godina sprema se i Estonija. Nova članica eurozone tako plani-

ra u prvom kvartalu sljedeće godine prikupiti 900 milijuna dolara, kako je najavilo ministarstvo financija. Osim spomenutih, novo izdanje planira i velika Rusija nakon što su se ove godine već zadužili 5,5 milijardi dolara. Novo rusko izdanje bit će na inozemnom tržištu, ali denominirano u rubljama.

togodišnje državne obveznice. Snažni ekonomski pokazatelji Njemačke iz drugog ovogodišnjeg tromjesečja spustili su kamatu njemačkih Bundova na rekordno nisku razinu, ali to nije umanjilo apetite ulagača koji su kupili pet milijardi eura njemačkog duga. Voditelj odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić kaže kako bi u trenutačnim uvjetima bilo oportunije ići na sklapanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom. "Aranžman s MMF-om vratio bi nam povjerenje investitora. Inače ovisimo o kriznim porezima poput

najnovijeg prijedloga o porezu na vikendice i ostalome", kaže Stojić. Što se pak tiče mogućnosti da se dio novca osigura prodajom državnih udjela u pojedinim tvrtkama, Stojić smatra kako nije realno očekivati da će se ove godine realizirati neka važnija privatizacija te da će se to dogoditi tek dogodine. Stojić kaže kako će zaduživanje na europskom tržištu ovisiti o stanju na periferiji eurozone, odnosno Grčkoj, ali dodaje kako valja očekivati da će cijena zaduživanja vjerojatno biti nešto viša nego dosad, ali nije želio precizirati koliko. Slaže se da će se država sigurno zaduživati i na domaćem tržištu, i to pu-

rstvo financija ove će jeseni morati pronaći izvor za ebalansom proračuna

business.hr Srijeda 1/9/2010

ti zadužiti kod u bilo da zove MMF ››

Aranžman s MMFom vratio bi nam povjerenje investitora, inače ovisimo o kriznim porezima poput najnovijeg prijedloga o porezu na vikendice Hrvoje Stojić, voditelj odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke

tem trezorskih zapisa odnosno vrijednosnih papira koje izdaje Ministarstvo financija.

Dobar rejting RH, ali...

Ekonomist iz jedne domaće poslovne banke ocijenio je kako će se Šuker morati zadužiti na domaćem tržištu jer unatoč tome što Hrvatska ima relativno dobar kreditni rejting, u dogledno vrijeme neće imati pristup jeftinijem novcu. Kada bi se država i odlučila na novo zaduživanje na inozemnom tržištu, najmanje je vjerojatno da bi to ponovno pokušala učiniti u Sjedinjenim Američkim Državama odnosno u dolarima. Razlog tome je visok te-

čajni rizik američkog dolara, što je Hrvatska već iskusila kroz izdanje iz jeseni 2009. godine. Povoljnijem izlasku na domaće tržište Šuker se može nadati i zbog činjenice da je na domaćem tržištu dosta visoka likvidnost, što se može zahvaliti gotovo nepostojećoj potražnji za kreditima. U prijevodu, domaće banke imaju puno novca koji nemaju komu plasirati. I dok jedan od sugovornika tvrdi kako je upravo to razlog zašto neće biti ni efekta 'crowding outa', odnosno država neće istisnuti privatni sektor s kreditnog tržišta, drugi bankarski ekonomist s kojim je Business.hr razgovarao

Snimio saša Ćetković

tvrdi da efekt istiskivanja uvijek postoji. Iako privatna i korporativna potražnja za kreditima nije velika, i ono malo što je ima nestat će pred najezdom države. Hoće li biti riječ o obveznicama s valutnom klauzulom ili sindiciranom bankarskom kreditu, još nije poznato, ali svi su skloniji obveznicama. Nakon zaduženja koje treba realizirati prije izrade proračuna za 2011. godinu, ministar financija mora smisliti i kako će isplatiti glavnicu od 750 milijuna eura vrijednog inozemnog izdanja koje dospijeva u ožujku sljedeće godine. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

CIJENA KAO I DOSAD

Kamata će biti oko 6% Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić skloniji je tome da će novo izdanje biti na inozemnom tržištu. "Očekujem zaduženje putem obveznica prije svega u Europi ili, ako to ne bude išlo, na tržištima u Aziji", rekao je Šantić. On upozorava kako opasnost od europske dužničke krize još nije otklonjena te da bi Grčka mogla tražiti restrukturiranje, što je potencijalni rizik i za Hrvatsku pri traženju kapitala. Što se pak tiče domaćeg tržišta, i ono je opcija. "Domaće tržište, prije svega banke i fondovi, i dalje će pružati podršku, ali teško je reći koliki bi bio omjer zaduživanja na domaćem, a koliki na stranom tržištu", kaže taj analitičar. Procjenjuje kako uvjeti zaduživanja neće biti niži nego dosad, dakle oko šest posto. "S obzirom na manjak u proračunu, porasla je zabrinutost investitora, što ne ostavlja prostor za

zdeslav šantić, glavni ekonomist Splitske banke, upozorava kako opasnost od europske dužničke krize još nije otklonjena, što je potencijalni rizik i za Hrvatsku pri traženju kapitala Snimio HRVOJE dominić smanjenje kamatnih stopa pa vjerujem da će zaduživanje na europskom tržištu biti prvi izbor", kaže Šantić.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 1/9/2010

TEČAJ

Kuna pala prema franku i funti

Kuna je u utorak ojačala prema euru 0,04 posto u odnosu na ponedjeljak, a prema švicarskom franku oslabila je 1,13 posto. Srednji tečaj eura tako je iznosio 7,271927 kuna, a franka 5,625379 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubila britanska funta, i to 0,65 posto, na 8,846627 kuna, dok je vrijednost američkog dolara porasla 0,33 posto, na 5,738579 kuna. B.hr

PRIJENOSNICI SIGNALA

OiV povećao prihode i dobit Tvrtka u vlasništvu države Odašiljači i veze (OiV) u prvih je šest mjeseci 2010. povećala svoje poslovne prihode 2,64 posto, na 145 milijuna kuna, a u istom je razdoblju dobit povećana 32,4 posto, na 19,57 milijuna kuna, stoji u izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. OiV je u prvih šest mjeseci ostvario EBITDA od 53,3 milijuna kuna, dok je EBIT iznosio

26,5 mil. kuna uz kontinuiran rast oba pokazatelja tijekom cijele godine. OiV koji se bavi uslugama prijenosa signala i jedan je od najzaslužnijih za prelazak na digitalno zemaljsko emitiranje TV signala (DVB-T) uspio je smanjiti svoje materijalne troškove što je u konačnici rezultiralo smanjenjem ukupnih rashoda 1,64 posto, na 126,9 mil. kuna. Pritom je OiV svoje dugoročne obveze povećao 14 posto, na 246,3 milijuna kuna, a u istom je razdoblju kratkoročne obveze smanjio 21,2 posto, na 144,1 mil.kuna. D. T.

brojka

19,57 milijuna kuna iznosila je dobit Odašiljača i veza u prvih šest mjeseci ove godine

Dobit M Sana veća četiri puta 24,47 milijuna kn POLUGODIŠNJI PRIHODI 756 MILijuna Prihodi u drugom kvartalu pali su 2,4 posto, na 329,23 milijuna kuna, ali je znatno porasla dobit, koja je u drugom kvartalu dosegnula 12 mil. kuna

Stipo Matić, vlasnik M Sana, može biti zadovoljan i padom rashoda tvrtke Snimio DRAŽEN TOMIĆ

Najjači domaći distributer računala, potrošačke elektronike, bijele i smeđe tehnike M San u prvih je šest mjeseci ove godine povećao svoje poslovne prihode na 756,32 milijuna kuna uz rast 1,84 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju podaci objavljeni na stranicama Zagrebačke burze. Takvi podaci pokazuju kako se tržište veleprodaje

milijun na čak 13 milijuna kuna. Dokaz je to da je kompanija uspješno provela unutrašnje restrukturiranje i povećala efikasnost, tvrde dobro upućeni u taj segment tržišta. Iz financijskih pokazatelja vidljivo je da je nastavljen pad rashoda u šest mjeseci 0,3 posto, dok je u drugom kvartalu taj pad nešto veći i iznosi 4,1 posto.

oporavlja od krize, no ona je još uvijek prisutna. Međutim, kako je u krizi ipak pala potrošnja za računala, potrošačku elektroniku, te bijelu i smeđu tehniku prije svega zbog teškoća u kojima su se prošle godine našli neki od najveći maloprodajnih lanaca HGspot i Vemil, jasno je da će oporavak cjelokupnog tržišta biti dugotrajan, no pokazatelji su ohrabrujući.

Za M San je iznimno važno povećanje dobiti sa 6,14 milijuna kuna na čak 24,47 milijuna kuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci što predstavlja rast od čak 298 posto.

Smanjene obveze

I dok su u drugom kvartalu zabilježili pad prihoda 2,4 posto, na 329,23 milijuna kuna, dobit M Sana impresivno je porasla sa

Pritom je najveći pad rashoda kod stavke amortizacija, no zamjetno je i smanjenje troškova osoblja od 5,1 posto u prvih šest mjeseci 2010. M San je u prvih šest mjeseci zabilježio i smanjenje kratkoročnih obveza na 46,6 milijuna kuna, no zalihe su povećane 30,13 milijuna kuna. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

PRVI PLUS U 18 MJESECI

Slovenski BDP rastao 2,2% u drugom kvartalu Slovenski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine realno porastao 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je u utorak slovenski zavod za statistiku.

To je prvi realan rast BDP-a

nakon šest uzastopnih tromjesečja pada, navode slovenski statističari. U prvom je tromjesečju ove godine slovenski BDP zabilježio realan pad 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine. Podaci zavoda za statisti-

ku za prvo polugodište ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pokazuju rast slovenskog BDP-a 0,6 posto. Kao važan element koji je pridonio ponovnom rastu BDP-a u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na

drugo lanjsko tromjesečje, slovenski statističari navode jačanje inozemne potražnje. Tako je slovenski izvoz na godišnjoj razini porastao 11,4 posto, dok je uvoz porastao 10,2 posto, pa je saldo razmjene s inozemstvom pozitivno utjecao na gos-

podarski rast. Pozitivan je trend zabilježen i kod bruto investicija koje su, nakon šest uzastopnih kvartala pada, u drugom tromjesečju zabilježile rast 6,4 posto u odnosu na drugi lanjski kvartal, a konačna potrošnja i dalje stagnira. H

121 MIL. € PONUDA

Pomama za eurskim trezorcima

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak upisani su zapisi u vrijednosti 421 milijun kuna i 44,6 milijuna eura. Ukupan iznos pristiglih ponuda za trezorske zapise s rokom dospijeća 91 dan dosegnuo je 368 milijuna kuna, a ostvarena je emisija od 100 milijuna kuna. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,509 kuna uz kama-

tu 1,98 posto. Pritom je udjel nebankovnog sustava u emisiji iznosio 50 posto. Za trezorske zapise s rokom dospijeća 182 dana pristiglo je 227 milijuna kuna vrijednih ponuda, a upisano je 67 milijuna kuna. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,405 kuna uz kamatu 3,25 posto. Pritom je udjel nebankovnog sustava u ukupnoj emisiji bio 31,34 posto. Za zapise s rokom dospijeća 364 dana pristiglo je 525 milijuna kuna vrijednih ponuda, a upisano ih je u visini 254 miliju-

na kuna. Jedinstvena prodajna cijena stoga je određena na 95,980 kuna po kamatnoj stopi 4,2 posto. Udjel nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije dosegnuo je 17,32 posto. S utorkom je ukupno upisano kunskih trezorskih zapisa u vrijednosti 13,579 milijardi kuna. Od toga je na rok 91 dan upisano 418 milijuna kuna, na rok 182 dana 1,478 milijardi, na rok 364 dana 9,03 milijarde, a na rok 728 dana 2,653 milijarde. Na aukciji u eurima, a plativo u kunama, planirano

je bilo izdavanje 30 milijuna eura vrijednih zapisa, a pristiglo je 121,85 milijuna eura vrijednih ponuda. Zapisa s rokom dospijeća 364 dana zapisano je u vrijednosti 44,6 milijuna eura. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,767 eura, a kamatna je bila 3,35 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 28,71 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospijeća 364 dana iznosi 1,340 milijardi eura. B.hr

brojka

1,34

milijarde eura dužna je Hrvatska na osnovi trezorskih zapisa s valutnom klauzulom

Nexe povećao gubitak na 92,5 milijuna kuna pad prodaje Do lošeg poslovnog rezultata doveli su smanjena količina prodanih proizvoda, pad prodajnih cijena dijela asortimana, povećanje kamata na financijskom tržištu te utjecaj valutnog rizika

Nexe Grupa ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine ukupne prihode od 549,6 milijuna kuna, što predstavlja pad 17,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni rashodi našičke korporacije u prvom su polugodištu iznosili 642,1 milijun kuna i manji su 6,8 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine. To je rezultiralo gubitkom Nexea od 92,5 milijuna kuna što je znatno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je gubitak iznosio 37,3 milijuna kuna. U izvještaju poslanom Zagrebačkoj burzi Uprava Nexea objašnjava da su do lošeg poslovnog rezultata doveli smanjena količina prodanih proizvoda, pad prodajnih cijena dijela asortimana, povećanje kamata na financijskom tržištu te utjecaj valutnog rizika. Usto se globalna kriza, navode u Nexeu, odrazila na

znatan pad domaće i inozemne potražnje. Tako su poslovni prihodi pali, pojašnjava Uprava, zbog pada poslovnih aktivnosti uzrokovana ekonomskom krizom koja se u regiji najviše odražava na građevinski sektor, proizvodnju i prodaju građevinskog materijala i uza nj vezane djelatnosti.

brojkE

549,6

milijuna kuna iznosili su ukupni prihodi našičke Nexe grupe u prvih šest mjeseci ove godine i pali su 17,9% u odnosu na isto razdoblje lani

posto pali su prihodi na hrvatskom tržištu

Ni vrijeme nije išlo na ruku građevinskom sektoru pa je zbog produljenog razdoblja loših vremenskih uvjeta došlo i do kasnijeg početka građevinskih aktivnosti.

Nastavili ulagati

U prvom polugodištu ove godine Nexe je najveći pad imao na tržištu Hrvatske - 31 posto, BiH - 16 posto, dok je primjerice tržište Srbije raslo 35 posto. U Nexeu se žale i na otežanu likvidnost s produljenim rokovima naplate potraživanja i otežanu dostupnost izvora financijskih sredstava. Ipak tvrtka koju vodi Ivan Ergović u prvom polugodištu ove godine nije odustala od investiranja koja su iznosila 52,7 milijuna kuna, što je ipak 38,7 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Nexe je u Srbiji u ovoj godini pustio u rad svoju prvu tvornicu betona, kako bi postigao lidersku poziciju u

Ivan Ergović, vlasnik Nexe grupe

proizvodnji i isporuci betona u toj zemlji. Puštena je u rad i nova linija za proizvodnju crijepa u tvrtki Dilj u Vinkovicima. Tvrtke iz Nexe grupe ipak uspijevaju dobivati poslove u inozemstvu unatoč globalnoj krizi. Tako je GP Put iz Sarajeva na javnom natječaju Ministarstva za javne radove i ceste u Keniji dobio tri projekta na gradnji i rekonstrukciji cesta u vrijednosti 67 milijuna eura. A to će, najavljuju u Nexeu, u narednom razdoblju znatno utjecati na rast poslovnih rezultata Grupe u cjelini. Josip Bohutinski

Snimio saša ĆetkoviĆ

Business tv Kapital Network, Srijeda 1. 9.

20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA, emisija VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Uljanik plovidba u utorak nije ponijela samo titulu druge najlikvidnije dionice na Zagrebačkoj burzi, nego je bila i jedina s prometom većim od 100.000 kuna koja je skočila više od jedan posto. Pulski je brodar dan zaključio na gornjoj granici trgovinskog raspona, a najniža mu je cijena iznosila 564,90 kuna. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Uljanik plovidba Ina-industrija nafte d.d. Končar - elektroindustrija Konzum IPK Kandit Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa SN holding Ingra Institut građevinarstva hrvatske Dalekovod Čakovečki mlinovi Tvornica stočne hrane Atlantska plovidba d.d. Ledo Zagrebačka banka Kraš, prehrambena industrija Petrokemija Tankerska plovidba AD plastik Adris grupa Luka ploče Viro tvornica šećera d.d. Jadransko osiguranje HUP - Zagreb Tehnika Banka splitsko-dalmatinska Solaris Fima validus Jadranska banka Viadukt Jadranski naftovod Jadroplov d.d. Veterina d.d. Luka Rijeka Centar banka Croatia osiguranje d.d. OT-optima telekom d.d. Slobodna Dalmacija Liburnia riviera hoteli Vaba d.d. banka Varaždin Belišće Đuro Đaković holding Erste&Steiermärkische banka Končar Privredna banka Zagreb Auto Hrvatska Imperial hoteljerstvo Jadroagent Lošinjska plovidba Končar Franck prehrambena industrija Magma d.d. Hoteli Makarska Zvijezda Žitnjak Istraturist Umag d. d. HTP Korčula Zvečevo, prehrambena industrija Hoteli Podgora Dom holding Dukat Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Hidroelektra niskogradnja Sunčani Hvar Božjakovina Badel 1862 Slatinska banka RIZ-odašiljači Laguna Novigrad Vis Industrogradnja d.d Nava banka Vupik Podravka prehrambena industrija, d.d. Belje Valamar grupa

Dubrovačka Atlantska plovidba bila je pak jedina dionica s prometom većim od 100.000 koja je zadnjeg dana kolovoza pala više od jedan posto. Tijekom dana cijena tog brodara dosegnula je i 810 kuna, dok su transakcije zaključivane i po 805,60 kuna, a zadnja cijena iznosila je 807 kuna.

Najniža

Najviša

Zadnja

255.85 564.90 1,627.00 480.00 186.06 232.70 1,312.01 704.01 218.00 20.25 1,667.00 274.33 3,448.99 7,200.00 805.60 5,606.00 210.00 450.00 123.45 1,350.01 91.37 253.00 1,600.00 303.61 3,000.00 1,430.00 1,030.00 135.00 256.00 12.56 2,701.00 210.02 2,563.03 135.51 61.17 176.08 240.00 4,820.00 26.01 27.01 2,300.00 60.08 433.00 27.00 430.00 2,141.51 461.06 368.01 179.99 540.00 137.01 2,000.00 719.99 55.00 85.00 3,623.50 83.00 359.97 85.05 109.11 23.50 36.79 349.00 16.50 150.00 28.00 100.06 70.03 104.18 100.00 9.50 16.00 395.00 90.00 84.95 290.00 64.03 38.50

258.46 577.87 1,649.90 480.20 207.51 233.50 1,330.00 717.00 220.00 20.63 1,697.99 277.24 3,449.00 7,200.00 810.00 5,610.01 210.00 479.89 128.00 1,400.00 92.00 255.00 1,600.00 306.43 3,000.00 1,430.00 1,059.00 135.00 256.00 12.70 2,750.00 211.51 2,563.04 138.26 65.15 180.99 240.00 4,820.00 26.15 27.01 2,301.00 71.24 433.01 28.75 430.00 2,141.51 470.55 377.99 179.99 540.00 140.00 2,020.00 719.99 56.96 85.00 3,623.50 83.22 359.98 86.02 114.88 23.50 36.79 349.00 16.50 150.00 28.00 100.06 72.00 104.18 100.00 9.50 16.00 395.00 90.00 84.95 290.00 64.03 38.50

256.95 577.87 1,631.00 480.15 192.00 233.50 1,320.01 717.00 220.00 20.25 1,670.00 276.99 3,449.00 7,200.00 807.00 5,608.07 210.00 465.00 128.00 1,390.00 91.37 253.00 1,600.00 306.00 3,000.00 1,430.00 1,030.00 135.00 256.00 12.56 2,750.00 210.02 2,563.03 136.03 61.17 180.99 240.00 4,820.00 26.06 27.01 2,300.00 63.00 433.00 27.50 430.00 2,141.51 462.00 368.01 179.99 540.00 140.00 2,000.00 719.99 56.94 85.00 3,623.50 83.22 359.98 85.05 109.11 23.50 36.79 349.00 16.50 150.00 28.00 100.06 70.03 104.18 100.00 9.50 16.00 395.00 90.00 84.95 290.00 64.03 38.50

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 7.473.890,76 kn Promjene Količina Promet Cijene -0.10% 2.28% -0.55% -0.18% 0.00% 0.21% -0.68% 0.07% 2.33% -0.78% 0.00% 0.12% -0.03% 0.00% -1.59% 0.13% 0.00% 3.33% 1.68% -0.71% -1.22% -0.78% 0.00% -0.17% -0.30% 0.00% -1.44% -3.57% 17.97% -0.63% 1.81% 0.01% -2.55% -0.78% -8.62% -1.09% -4.00% 1.01% -6.90% 6.97% -0.09% 4.86% -3.78% 1.40% -3.37% -2.66% -3.75% -2.90% 19.95% -1.01% 0.72% 2.56% 0.00% -0.52% 0.00% -1.80% 0.56% 3.74% -7.50% -1.70% 0.86% -1.37% -0.43% -2.88% -1.32% 5.18% -4.70% -2.74% -0.80% 0.00% 0.00% 0.19% -0.01% 16.88% 6.86% 2.02% 0.03% 1.32%

7,556 817 258 743 1,744 1,245 212 393 1,263 13,062 119 706 55 26 200 28 530 186 656 58 829 287 44 216 21 44 51 300 154 2,760 11 141 11 201 346 124 85 4 723 518 6 215 30 437 25 5 23 27 50 16 62 4 11 136 90 2 74 17 58 40 175 100 10 200 20 99 24 30 20 20 200 100 3 12 12 2 9 2

1,940,832.72 461,790.31 421,051.26 356,679.76 343,195.86 289,954.00 281,265.34 280,162.93 277,259.36 266,277.62 198,940.90 194,379.87 189,694.99 187,200.00 161,507.91 157,025.91 111,300.00 84,998.36 82,816.68 80,539.05 75,956.30 72,676.50 70,400.00 66,069.04 63,000.00 62,920.00 53,504.00 40,500.00 39,424.00 34,779.78 30,054.00 29,691.77 28,193.35 27,289.53 22,057.44 22,031.50 20,400.00 19,280.00 18,851.67 13,991.18 13,803.00 13,311.22 12,990.10 11,920.28 10,750.00 10,707.55 10,649.66 10,086.05 8,999.50 8,640.00 8,606.62 8,020.00 7,919.89 7,661.12 7,650.00 7,247.00 6,148.72 6,119.56 4,962.89 4,370.17 4,112.50 3,679.00 3,490.00 3,300.00 3,000.00 2,772.00 2,401.44 2,138.33 2,083.60 2,000.00 1,900.00 1,600.00 1,185.00 1,080.00 1,019.40 580.00 576.27 77.00

Trž. kap. (mil kn) 21,041.26 335.16 16,310.00 1,235.00 4,358.95 166.97 1,757.79 1,770.99 598.40 151.88 264.83 635.36 362.14 97.57 1,126.18 1,234.73 13,450.16 638.73 427.66 870.68 383.72 1,716.38 356.18 424.32 375.00 674.07 195.14 63.67 158.14 33.93 328.96 95.94 1,903.94 222.64 112.85 1,082.41 15.00 1,482.62 73.49 141.02 696.07 111.21 504.15 89.02 7,303.20 207.93 8,812.54 243.53 114.45 59.86 92.74 61.43 307.56 277.53 95.15 363.28 17.11 1,682.90 36.27 33.58 8.61 274.72 1,047.00 31.69 93.58 204.71 20.51 52.67 95.74 37.42 148.17 8.29 178.70 38.43 127.89 1,571.80 526.04 242.38

CROBEX: -0,22% 365 dana Najniža Najviša 226.05 533.13 1,405.10 380.01 126.04 191.00 1,231.00 575.00 55.95 19.70 1,600.00 270.20 2,107.10 6,600.00 723.23 4,750.00 200.00 250.05 105.50 1,200.01 51.00 242.21 1,240.00 290.00 2,300.00 1,125.00 949.03 135.00 160.00 10.55 2,006.00 204.00 2,005.00 124.01 52.05 162.00 240.00 3,750.00 21.28 20.01 1,413.01 51.00 305.01 22.36 330.04 1,900.00 461.06 368.00 150.00 500.00 121.00 1,665.00 700.05 48.11 85.00 2,851.00 76.10 270.00 72.10 87.56 20.10 28.70 240.00 12.69 140.01 25.00 93.39 58.00 93.60 100.00 8.99 15.97 292.00 50.00 54.00 240.00 59.00 25.06

332.84 736.89 1,940.00 517.00 207.51 345.00 1,777.00 760.00 242.00 61.49 4,375.00 443.00 3,799.21 8,000.00 1,195.95 7,679.00 310.00 479.89 192.99 2,013.99 109.30 318.99 2,093.00 505.00 3,400.00 1,860.00 2,769.99 190.00 260.00 29.01 3,100.00 498.99 3,750.00 209.00 88.99 246.00 329.00 6,000.00 56.00 64.98 2,890.00 99.00 580.00 58.00 447.00 2,450.00 715.00 578.99 219.00 620.00 173.00 2,198.00 944.00 78.00 109.99 5,898.00 164.00 410.00 185.00 139.00 45.00 54.00 400.00 36.50 370.00 42.98 200.00 144.00 135.00 265.00 12.99 44.54 570.00 248.00 230.00 400.00 108.00 45.00

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PRB11 SAVA SALR TLSG PETG NF1N PBGS GRVG SOS2E NF2R IALG ZVTG KDHR

KRKA MERCATOR PROBANKA 11. IZDAJA SAVA SALUS TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD GORENJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD HOLDING ISKRA AVTOELEKTRIKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C NOVB-R-E RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B BLKP-R-A HEDR-R-A TRZN-R-A DRTR-R-A KRIP-R-A INVP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA HOLDING DRINATRANS AD ZVORNIK ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1C FBIHKC FBIHK1E FBIHKB FBIHKD BIPVR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC

BEOGRADSKA BURZA AIKB VDAV AGBN JESV A2016 VZAS ENHL CCHS A2015 SJPT A2011 INFM JMBN JGHM MLSU BMBI A2014 LKDN

AIK banka a.d. Niš Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2011K Informatika a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Luka Dunav a.d. Pancevo

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK STIL GRNT RMDEN09 PROD TAJM SBT CEVI TEL MPT

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Prodor a.d. Novi Sad TAJMISTE KICEVO STOPANSKA BANKA BITOLA FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža 65,80 136,00 100,00 162,10 435,00 90,10 238,10 0,80 0,66 12,40 106,00 2,78 15,00 17,79 45,80

Najviša 66,50 137,10 100,00 165,00 440,00 91,50 240,40 0,81 0,67 12,80 106,01 2,85 15,00 18,00 45,99

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,89 137,04 100,00 164,53 440,00 90,51 238,55 0,81 0,67 12,50 106,01 2,84 15,00 17,80 45,83

Promet

valuta: EUR - euro 66,02 136,00 1.000,00 164,83 438,23 91,02 239,60 0,81 0,67 12,64 37,70 2,83 15,00 17,95 45,93

-0,27 % 0,47 % 0,00 % 0,02 % -1,12 % -1,08 % -0,37 % 1,25 % 0,15 % 0,97 % 0,01 % 1,43 % 0,00 % 1,71 % 0,31 %

6222 2838 109 434 155 274 62 17391 19287 1013 274 3541 376 300 91

410.778,41 385.973,19 109.000,00 71.536,20 67.925,00 24.940,55 14.855,80 14.047,48 12.840,54 12.804,20 10.331,82 10.032,62 5.640,00 5.384,47 4.180,53

Oznaka

Srijeda 1/9/2010

IK banka BH telecom AIK banka Agrobanka Sava

+3,13% +0,94% +0,78% +0,58% +0,02%

business.hr

Bihaćka pivovara -10,45% Nova banka -5,16% Garant -2,23% Komercijalna banka Skopje -1,01% Krka -0,27%

Mercator

Alkaloid

Mercatoru je u utorak na Ljubljanskoj burzi bilo dovoljno 385.000 eura za drugo mjesto po ukupnom prometu. Uz to, ulagači su cijenu podignuli 0,47 posto, na 137,04 eura. Mercator je bio jedan od rijetkih koji su pomogli zadržati ljubljanski kompozitni indeks LJSEX u pozitivnom području jer su pali i Krka, i Telekom Slovenije i Petrol, i to 0,27, 1,08 i 0,37 posto. LJSEX je porastao 0,10 posto, na 3270,9 bodova.

Makedonska farmaceutska kompanija Alkaloid još od 19. kolovoza svakodnevno bilježi pad cijene dionice na burzi u Skoplju. U utorak je pad cijene iznosio 1,10 posto, na 3757,92 denara, dok je promet dosegnuo 1,02 milijuna denara, dovoljno za drugo mjesto po ukupnom prometu. U sedam dana ukupna je korekcija cijene dosegnula 2,76 posto. Indeks Makedonske burze MBI 10 u utorak je pao 1,17 posto, na 2321,59 bodova, a u mjesec dana minus je iznosio 1,36 posto.

+0,47 -1,10

valuta: BAM - konvertabilna marka 32,00 0,90 31,00 1,27 31,50 4,96 0,35 1,10 0,35 4,61 0,04

32,14 0,95 31,50 1,29 31,50 4,96 0,35 1,10 0,35 4,61 0,04

32,14 0,90 31,00 1,27 31,50 4,96 0,35 1,10 0,35 4,61 0,04

0,32 0,95 0,31 1,28 0,32 4,96 0,35 1,10 0,35 4,60 0,04

-1,11 % 133556 -5,16 % 28303 -1,59 % 82502 0,00 % 7854 -1,56 % 6000 7,13 % 311 0,00 % 3000 -0,90 % 899 29,63 % 1500 -7,80 % 70 0,00 % 6532

42.747,72 26.845,00 25.714,35 10.081,94 1.890,06 1.542,56 1.050,00 988,90 525,00 322,70 248,22

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,85 27,52 95,00 25,50 98,50 90,00 9,00

2.820,00 4.200,00 7.151,00 5.701,00 82,00 515,00 940,00 5.250,00 84,99 669,00 97,40 2.700,00 14.000,00 3.975,00 1.347,00 14.000,00 87,94 3.872,00

3.250,00 3.750,00 169,00 580,00 81,00 1.600,00 1.550,00 2.650,00 700,00 390,00 26.000,00

27,60 30,00 95,01 27,00 98,50 90,00 9,00

27,50 27,52 95,01 27,00 98,50 90,00 9,00

27,53 3,70 % 29,98 0,04 % 95,01 0,01 % 26,98 5,88 % 98,50 0,00 % 90,00 0,00 % 9,00 -10,45 %

99413 70282 14947 52290 7290 2649 7000

valuta: RSD - srpski dinar

2.850,00 2.838,00 2.838,07 0,78 % 2161 4.200,00 4.200,00 4.200,00 2,44 % 1000 7.300,00 7.299,00 7.288,84 0,58 % 539 5.702,00 5.702,00 5.701,91 -4,93 % 548 82,10 82,10 82,09 0,02 % 16310 518,00 515,00 515,07 -2,46 % 2012 950,00 942,00 944,77 -0,21 % 1043 5.250,00 5.250,00 5.250,00 0,00 % 182 85,10 85,05 85,05 0,07 % 7524 700,00 681,00 683,37 -2,44 % 836 97,42 97,42 97,42 0,05 % 5384 2.700,00 2.700,00 2.700,00 -9,67 % 176 14.000,00 14.000,00 14.000,00 -0,38 % 32 3.975,00 3.975,00 3.975,00 0,00 % 93 1.347,00 1.347,00 1.347,00 -0,22 % 252 14.000,00 14.000,00 14.000,00 -5,42 % 20 87,94 87,94 87,94 0,00 % 3131 3.872,00 3.872,00 3.872,00 -12,00 % 54

2.736.953,65 2.106.902,08 1.420.045,80 1.410.829,50 718.065,00 238.410,00 63.000,00

6.133.060,00 4.200.000,00 3.928.687,00 3.124.648,00 1.338.963,04 1.036.324,00 985.393,00 955.500,00 639.899,56 571.295,00 524.486,04 475.200,00 448.000,00 369.675,00 339.444,00 280.000,00 275.340,14 209.088,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.300,00 3.266,54 3.266,54 3.800,00 3.757,92 3.757,92 172,00 170,53 170,53 581,00 580,33 580,33 81,50 81,14 49,97 1.600,00 1.600,00 1.600,00 1.550,00 1.550,00 1.550,00 2.700,00 2.679,44 2.679,44 711,00 708,78 708,78 398,00 393,27 393,27 26.000,00 26.000,00 26.000,00

-1,01 % 484 1.581.006,00 -1,10 % 273 1.025.911,00 -2,55 % 3640 620.737,00 -2,23 % 787 456.717,00 0,10 % 9007 450.062,44 0,00 % 243 388.800,00 0,00 % 240 372.000,00 -0,99 % 90 241.150,00 -5,50 % 279 197.750,00 0,64 % 490 192.700,00 -0,29 % 6 156.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI indeksi SBITOP -0,08% BIRS +0,13% 818,46 811,08 LJSEX FIRS +0,41% 1.415,14 3.270,90 +0,10% MBI10 Belex15 -0,30% 2.321,59 -1,17% 623,08 Belexline -0,64% MOSTE +0,84% 487,33 1.225,13 NEX20 SASX10 -0,29% 13.705,93 -0,03% 892,04 Europski indeksi +0,19% WIG20 +0,71% 5.211,49 2.431,11 DAX BUX +0,02% 22.561,54 +2,35% 5.908,59 CAC40 +0,05% ATX -0,96% 3.483,47 2.397,67 MICEX indeksa na zatvaranju u -0,14% Stanje 1,368.90 utorak, 31. kolovoza 2010. FTSE100

američki indeksi -1,39% S&P500 -0,71% 10.009,73 1.048,92 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,47% ponedjeljak, 30. kolovoza 2010. 2.119,97 DJIA

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

41,3948

21,05

Ilirika Azijski tigar

58,5939

14,88

PBZ I-Stock

61,1800

14,74

NFD BRIC

27,7959

12,59

Platinum Blue Chip

80,7139

12,46

ST Global Equity

48,0996

-23,27

FIMA Equity

78,6410

-21,99

C-Zenit

46,3458

-21,39

KD Victoria

13,4948

-17,68

Erste Total East

31,1400

-13,93

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

142,4000

11,22

Raiffeisen Balanced

150,3100

6,60

Allianz Portfolio

109,2202

6,24

10,8492

6,18

9,6719

2,27

ICF Balanced

114,0888

-26,40

ST Balanced

177,8769

-19,51

ST Aggressive

63,3838

-19,10

C-Premium

5,3307

-10,86

Agram Trust

67,3939

-5,50

AC G Balanced EM HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,4200

13,00

Capital One

158,5600

10,53

ZB bond

160,3200

10,00

OTP euro obveznički

124,1482

8,54

PBZ Bond fond

128,8600

8,04

11,3008

3,13

Erste Bond

129,5700

4,69

ICF Fixed Income

138,8756

6,06

HPB Obveznički

125,0605

6,82

PBZ Bond fond

128,8600

8,04

HI-conservative

Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC MP-Mena HR ZB aktiv HPB Dionički HPB Titan Erste Adriatic Equity OTP meridian 20 AC Rusija A1 Erste Total East PBZ Equity fond Poba Ico Equity Raiffeisen HR dionice AC G Dynamic EM C-Zenit Ilirika JIE Prospectus JIE Raiffeisen C. Europe Platinum JIE HPB Dynamic Platinum Blue Chip ST Global Equity KD Nova Europa OTP indeksni HPB WAV DJE HI-growth VB High Equity ZB euroaktiv FIMA Equity

Valuta

€ € kn kn kn € € € € kn € kn kn kn € kn € kn € kn kn € kn kn kn € € kn € kn

Vrijednost

58,5939 109,6966 447,6477 97,6700 85,8751 68,9839 84,1800 82,0177 41,3948 79,2300 31,1400 78,3200 5470,7200 67,5900 10,8081 46,3458 157,2399 56,8820 60,1100 67,3481 49,7335 80,7139 48,0996 6,3018 37,1163 86,3889 7,9898 46,9542 97,8100 78,6410

Prom. %

1,61 0,63 0,47 0,34 0,21 0,19 0,13 0,12 0,11 0,08 0,06 0,04 0,03 0,00 0,00 -0,04 -0,07 -0,07 -0,08 -0,08 -0,09 -0,10 -0,11 -0,16 -0,17 -0,18 -0,22 -0,24 -0,25 -0,26

3 mj. %

1,37 2,86 2,68 -0,69 -4,06 -1,67 -6,06 -2,43 -0,98 -5,20 -2,23 -4,46 -2,50 -6,59 0,88 -16,29 -4,54 -2,63 -4,18 -5,99 -1,30 -7,03 -3,50 -0,09 -6,96 0,58 -2,56 -1,80 -0,03 -6,59

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

7,45 11,12 12,02 0,38 -6,44 1,18 -10,85 -7,75 -1,26 -7,89 -7,04 -8,32 -7,67 -8,55 1,66 -19,24 -6,90 -11,89 -10,64 -2,68 -3,29 -1,83 -7,17 0,18 -11,42 2,67 -4,76 -7,70 -2,92 -8,90

14,88 N/A 12,43 7,78 0,70 8,89 -11,46 -4,53 21,05 -4,50 -13,93 -3,62 -1,68 -2,37 6,43 -21,39 -6,10 -10,60 -7,47 3,89 -12,58 12,46 -23,27 9,11 -6,01 11,63 -0,88 -2,81 3,54 -21,99

-15,06 N/A 4,64 -0,56 -3,06 -11,26 -3,46 -8,12 -22,41 -9,70 -32,98 -4,78 -17,70 -18,03 5,36 -26,22 8,05 -14,58 -9,05 -12,57 -15,99 -7,75 -7,16 -14,83 -30,90 -4,77 -2,60 -22,85 -0,35 -3,77

9,00 9,70 14,73 0,47 -5,15 -0,52 -7,31 -5,30 1,78 -5,61 -8,49 -5,22 -5,29 -2,51 4,97 -17,99 -4,22 -10,15 -7,49 -4,98 -9,45 1,83 -10,45 -0,10 -5,30 5,07 -4,32 -6,17 -3,49 -13,07

Imovina

6,717 14,855 7,119 498,685 39,560 10,545 203,997 17,532 9,245 23,188 47,391 382,156 5,947 13,753 12,916 6,117 95,241 24,364 225,152 4,875 22,032 7,522 14,623 19,261 132,541 13,551 66,895 13,062 213,549 25,618

Starost

Datum

3,27 0,65 2,48 4,18 4,91 3,11 4,89 2,34 3,48 2,28 2,92 4,99 3,10 1,97 1,49 2,53 5,85 3,58 5,37 2,94 4,01 2,66 9,85 2,88 2,68 2,99 8,52 2,92 6,33 6,25

30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi

Agram Trust ZB global HPB Global C-Premium PBZ Global fond AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio Erste Balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced Ilirika JIE Balanced HI-balanced ST Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi KD Balanced Aureus Balanced

kn € kn kn kn € € kn € € kn € € kn kn kn kn kn

67,3939 142,4000 102,3337 5,3307 98,3300 10,8492 106,8600 109,2202 115,8900 150,3100 114,0888 141,4128 9,6719 177,8769 63,3838 107,1378 8,0033 81,2957

0,20 0,17 0,17 0,11 0,06 0,01 0,01 -0,05 -0,07 -0,07 -0,10 -0,10 -0,11 -0,11 -0,26 -0,42 -0,45 -0,53

-2,61 0,23 -2,82 -8,77 -2,86 1,19 2,50 1,05 -1,65 -0,71 -7,94 -2,05 -0,83 -2,14 -5,18 -2,67 -1,29 4,37

-6,14 1,62 -3,63 -10,91 -4,39 1,93 N/A 4,05 -2,91 -1,38 -13,10 -2,95 -1,87 -6,08 -6,63 -6,98 -1,92 -0,99

-5,50 11,22 1,88 -10,86 -0,47 6,18 N/A 6,24 -4,53 6,60 -26,40 -0,51 2,27 -19,51 -19,10 -2,63 -0,48 -3,65

-3,31 3,93 0,47 -16,13 4,65 5,61 N/A 7,00 -0,66 5,22 1,92 7,82 -0,39 7,83 -8,81 1,47 -4,71 -4,90

-3,19 3,86 -3,92 -9,65 -2,11 5,26 6,86 4,09 0,36 2,34 -11,10 -1,12 -1,19 -7,57 -10,80 -6,14 -3,03 1,06

11,832 718,420 117,921 12,674 289,060 13,236 134,422 7,085 105,879 326,057 12,309 42,622 65,282 11,525 3,493 39,954 13,045 16,122

2,14 9,16 4,91 3,58 8,97 1,50 0,48 1,30 9,62 8,01 8,33 4,60 8,52 7,64 4,94 4,71 4,62 4,12

30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010

€ € kn € € € € € €

160,3200 173,4200 158,5600 11,3008 128,8600 129,5700 138,8756 125,0605 124,1482

0,07 0,04 0,04 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 -0,75

0,87 2,63 2,50 1,36 1,91 3,05 1,45 2,53 -1,08

4,32 5,59 5,08 3,87 4,61 5,03 3,16 3,81 0,44

10,00 13,00 10,53 3,13 8,04 4,69 6,06 6,82 8,54

5,29 6,89 8,20 1,45 4,65 4,51 3,92 4,66 4,70

5,54 7,79 6,79 5,19 7,07 8,21 3,74 4,73 1,48

200,398 286,819 11,866 6,077 77,147 100,919 42,160 47,846 10,538

9,16 8,27 5,85 8,52 7,48 7,25 8,55 4,91 4,71

30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010

€ kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn € kn $ kn

104,7000 137,1600 130,9259 101,6391 131,5400 161,4712 139,0651 124,9800 140,0815 143,2700 133,9435 121,5398 115,8876 11,2304 10,5776 137,4675 124,1700 107,4751

0,05 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

1,05 0,88 0,78 0,82 0,61 0,50 0,53 1,12 0,98 0,84 0,76 0,68 0,81 0,89 0,89 0,62 0,44 0,76

2,27 1,86 1,72 0,60 1,40 0,95 1,35 2,17 1,93 1,75 1,57 1,25 1,61 1,85 1,76 1,28 1,29 1,87

N/A 4,63 5,46 1,42 4,58 3,92 3,30 4,85 5,61 5,41 4,46 3,66 4,31 4,53 4,26 2,89 3,09 4,87

N/A 4,46 5,65 1,51 6,44 4,86 3,32 4,47 4,36 4,90 4,49 4,25 5,37 6,21 4,63 4,70 4,10 5,69

3,15 2,51 2,84 0,41 2,09 1,51 1,86 3,01 2,67 2,68 2,51 1,99 2,22 2,57 2,47 1,62 2,21 2,45

488,282 608,127 165,234 5,265 1026,962 2330,755 106,617 266,179 81,110 952,614 38,667 116,761 162,554 73,759 38,869 104,047 38,821 147,803

0,94 7,25 4,91 1,09 11,42 10,11 10,11 8,11 7,90 7,52 6,66 4,69 2,82 1,93 1,24 6,93 5,38 1,30

30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010 30.08.2010

Obveznički fondovi ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond ICF Fixed Income HPB Obveznički OTP euro obveznički

Novčani fondovi Erste Euro-Money Erste Money HPB Novčani Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 1/9/2010

REGIJA

Novi minus u Beogradu

Trgovina je u utorak na Beogradskoj burzi, jednako kao i dan prije, u najvećoj mjeri bila obilježena prometom dionicama Naftne industrije Srbije. Promet je u utorak iznosio više nego solidnih 56,22 milijuna dinara, a cijena se tijekom trgovine uopće nije mijenjala u odnosu na ponedjeljak. Beogradski indeks Belex 15 izgubio je novih 0,30 posto i završio na 623,08 bodova, a druga

po ukupnom prometu bila je dionica AIK banke sa 6,13 milijuna dinara, koja je poskupjela 0,78 posto, na 2838 dinara. U Sarajevu je SASX 10 indeks izgubio 0,29 posto, a tamo se pak najviše trgovalo dionicama Bihaćke pivovare u vrijednosti 63 tisuće KM, i to uz pad cijene 10,45 posto, na devet KM. Loš je promet bio i u Banjaluci, što nije nikakvo iznenađenje, a na prvom je mjestu među dionicama bila Nova banka s nešto manje od 27 tisuća KM i padom cijene 5,16 posto. J. J.

ISPRIKA

Hypo nije prepolovio prihod

U broju Business.hr-a od 30. kolovoza zbog nenamjerne pogreške autora u tekstu „HAAB prepolovila prihode od kamata i naknada“ potkralo se nekoliko pogrešaka. Rezervacije nisu smanjene 69,88 posto na HRK676m nego su porasle 81 posto godišnje, na HRK204m u prvom polugodištu. Prihodi od kamata nisu pali sa HRK2,4mlrd. nego sa HRK1,22mlrd. na

Novi pad Crobexa u kolovozu - 0,46 posto LOŠ MJESEC Zadnji dan trgovine prošlog mjeseca završio je sa samo 7,47 milijuna kuna prometa, a blue chip indeks ZSE-a izgubio je 0,98 posto u odnosu na kraj srpnja Kolovoz na Zagrebačkoj burzi nije završio nimalo slavno - zadnjeg dana mjeseca kojim uglavnom završava sezona godišnjih odmora ostvaren je redovni promet od samo 7,47 milijuna kuna, što je milijun kuna manje nego u ponedjeljak i najmanje od 2. kolovoza. Dionički su indeksi zabilježili minuse drugi dan zaredom pa je Crobex kliznuo 0,22 posto i na kraju dana vrijedio 1848,06 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,35 posto i utorak zaključio na 979,28 bodova.

Ina jeftinija 4 kune

Crobex i Crobex 10 i na mjesečnoj su razini u crvenom, ali oba su izgubila manje od jedan posto. I na razini kolovoza veći je gubitnik Crobex 10, koji je upisao minus od 0,98 posto, dok je Crobex izgubio 0,46 posto. Poslovično najlikvidniji Hrvatski Telekom tu je titu-

lu odnio i u utorak, a ta je dionica jedina dohvatila milijunski promet - ostvarila je 1,94 milijuna kuna. Njime je trgovano po cijenama između 255,85 i 258,46 kuna, a dan je završio bliže donjoj granici tog raspona - na 256,95 kuna - i s padom 0,1 posto. Uljanik plovidba prikupila je gotovo 462 tisuće kuna prometa, i to u rasponu od trinaestak kuna - po cijenama između 564,90 i 577,87 kuna. Pulski je brodar trgovanje zaključio na gornjoj granici tog raspona skočio 2,28 posto, zahvaljujući čemu je i najveći dobitnik među dionicama s prometom većim od sto tisuća kuna. INA je ostvarila 421 tisuću kuna prometa, i to po cijenama između 1627 i 1649,90 kuna. Zadnja transakcija najvećom domaćom naftnom kompanijom realizirana je četiri kune iznad

HRK1,04mlrd. (-14,3 posto godišnje). Troškovi depozita nisu pali 59,43 posto, nego 23,5 posto godišnje, na HRK529m. Neto kamatni prihod nije pao 52,76 posto nego samo 2,2 posto godišnje, na HRK518m. Neto prihodi od provizija i naknada nisu pali 52,67 posto nego 6,5 posto godišnje. Napravljena je pogreška i u usporedbi rezultata od trgovanja i tečajnih razlika s cjelokupnom lanjskom godinom. Zbog pogreške se ispričavamo čitateljima i Hypo Alpe Adria banci. B.hr

komentar

Batina i mrkva

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

Dragutin Pavletić, predsjednik Uprave i suvlasnik Uljanik plovidbe, koja je u utorak poskupjela 2,88 posto Snimio darko marić

donje granice tog raspona, odnosno po 1631 kunu, pa je izgubila 0,55 posto.

Končar na 480,16 kn

Končar elektroindustrija prikupila je pak gotovo 357 tisuća kuna prometa, i to u rasponu od samo 20 lipa - po cijenama između 480 i 480,20 kuna. Ta je kompanija utorak završila bliže gornjoj granici tog uskog raspona - na 480,16 kuna, a kliznula je 0,18 posto. Više od tristo tisuća kuna

prometa ostvario je još samo Konzum, s time da su vlasnika promijenile 1744 dionice tog maloprodajnog lanca, i to po cijenama između 186,06 i 207,51 kune. Zadnja transakcija Todorićevom perjanicom zaključena je bliže donjoj granici tog raspona - po 192 kune, a cijena joj se nije promijenila u odnosu na prethodno trgovanje. Nikolina Rivosechi

nikolina.rivosechi@business.hr *Autorica posjeduje dionice HT-a

onavljanje je majka znanja. Stoga ponovimo još jednom poslovicu iz uvoda u financije: 'Samo stari porez je dobar porez'. No, čini se da su naš ministar financija Ivan Šuker i premijerka Jadranka Kosor taj dan zakasnili na predavanje. Najnoviji dokaz tome je i neslužbena nova prijetnja uvođenjem višestruko većeg poreza na vikendice. Nastranu činjenica da je zapravo riječ o dobroj ideji, ona nije dio šire porezne reforme koja bi konačno uvela oporezivanje nekretnina i dovela u red situaciju na tržištu iznajmljivanja stanova, već najava očajničkog poteza Vlade koja nema kamo. Umjesto porezne reforme i discipline u državnoj potrošnji, navodno je spomenuti par veselih haračlija u utorak odradio sastanak s vodećim bankarima u zemlji i ponudio im neuvođenje poreza na aktivu u zamjenu za spuštanje kamata. Na to se lako može nadovezati i potreba države da novih milijardu eura za deficit traži upravo kod tih istih banaka. Dakle, prvo batina, onda mrkva.

Barel nafte vrijedi 10 dolara, sve ostalo su špekulacije! Nafte u SAD-u ima u pozamašnim zalihama, a cijena joj je previsoka, ocjena je Petera Beutela, predsjednika poznate konzultantske tvrtke za energetski sektor. Beutel tvrdi da bi cijena trebala biti oko 10 dolara za

ZALIHE nafte u SAD-u su rekordne, a cijene barela prenapuhane ARHIVA BUSINESS.HR

barel, najviše 18 dolara, a ne više od 74 dolara. Isti e da cijenu visokom održavaju ameri ki investitori koji mešetare barelima kao bilo kojim drugim vrijednosnim papirom. Da je nafta postala roba DOBITNICI DANA (ZSE) Solaris +17,97% Kraš +3,33% Uljanik plovidba +2,28% Jadranska banka +1,81% Petrokemija +1,68% 28 Raste

za mešetare, potvr uje i rast cijene nafte nakon što je Ben Bernanke najavio dodatne ekonomske mjere kako bi se oja ao gospodarski oporavak. Cijena više ne GUBITNICI DANA (ZSE) Banka Splitsko-dalmatinska-3,57% Atlantska plovidba -1,59% Tehnika -1,44% AD Plastik -1,22% Adris grupa (povlaštena) -0,78% 40 Pada

10 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,161.50 150,45

Prom. 0.74% 0,03%

Sirova nafta 74,70 Prirodni plin 3,81 Zlato 1.236,94 Srebro 19,03 Goveda 99,00

0,63% 2,97% 0,08% 0,21% 0,00%

SLOŽENI EKONOMSKI MODELI IZRA»UNALI

Najjeftinije je kupiti avionsku kartu dva mjeseca prije leta Istraživanje dvojice ekonomista, Makota Watanabea i Marca Möllera, pokazalo je da su avionske karte najjeftinije ako se kupe to no osam tjedana prije leta. Kako piše Observer, njihovo istraživanje, koje e biti objavljeno u Economic Journalu, rezultiralo je zastrašuju im jednadžbama koje ine složenu formulu, ali i daju jednostavan rezultat - avionske su karte najjeftinije ako se kupe dva mjeseca prije polaska na put. Iako su Watanabeovi rezultati suprotni konceptu last minutea, treba istaknuti da ako ekate predugo, možete ostati bez karte jer bi let mogao biti popunjen, a i "tradicionalne" aviokompanije sklone su posljednja slobodna mjesta napla ivati nekoliko puta više od prosje ne cijene. Watanabe je ustanovio i kako je avionske karte povoljnije kupovati poslijepodne nego ujutro. N. R.

TEORIJA JEFTINOG LASTMINUTEA ovim otkri em pala je u vodu ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

UKRATKO... ...Osniva WikiLeaksa uhi en zbog zlostavljanja žena...

Policija je uhitila Šve anina Juliana Assangea, pokreta a portala WikiLeaks preko kojeg su u javnost došli kontroverzni izvještaji iz Iraka. Policija ga je osumnji ila za zlostavljanje dviju žena, no on je izjavio da je "posve nedužan"

...Iranci Bruni prozvali 'prostitutkom'...

Francusku prvu damu Carlu Bruni Sarkozy iranski ultrakonzervativni medij Kajhan prozvao je 'prostitutkom' pod navodom da vodi nemoralan privatni život nakon što je stala u obranu iranske žene osu ene na smrt kamenovanjem

UMJETNOST NA 30 EURA

Frida Kahlo i Diego Rivera na meksičkoj novčanici Meksiko je izdao novu nov anicu od 500 pesosa (37,5 dolara, 30 eura) s autoportretima svojeg slavnog slikarskog para Fride Kahlo i Diega Rivere, objavila je Centralna ban-

korespondira s realnim stanjem zaliha kojih je, prema Beutelu, više nego dovoljno - nacionalne zalihe iznose 50 milijuna barela, što je više nego prije dvije godine. Me utim, mešetarenju naftom ne e uskoro do i kraj jer bankarski analiti ari predvi aju novi rast njezine cijene, na 82 do 85 dolara po barelu. N. T.

ka u Meksiku. Dvoje umjetnika obilježilo je 20. stolje e kako slikarstvom tako i politi kim angažmanom. U svojoj "plavoj ku i" u gradu Meksiku ugostili su

HoÊe li Viπnja i Zdravko Pevec danas izaÊi iz pritvora, pratite na...

1937. godine Lava Trockog, sovjetskog revolucionara kojega je iz SSSR-a protjerao Staljin i koji je tada upravo bio dobio politi ki azil predsjednika Lazara Cardenasa. H

...Croc Dundee nema za porez pa ne smije iz Australije

Glumac dokumentaristi kog spektakla "Crocodile Dundee" Paul Hogan izjavio je da ne moæe platiti oko 750 milijuna kuna poreza, a poreznici ne pristaju na pla anje samo 10 posto duga