Business.hr broj 712 by Business.hr

TRAJU PREGOVORI 8

DOBAR POSAO U REGIJI 10

Belgijski Galapagos pri kraju preuzimanja Instituta GSK

Neslužbene informacije govore da je sklapanje dogovora s Belgijancima pri kraju. Još u velja i vodstvo instituta službeno je po elo ZVONKO BILJECKI, restrukturirati i gasiti svoje istraživa ke djelatnosti u Hrvatskoj predsjednik Uprave Geofota

Geofoto snima 20 gradova u Makedoniji

ETVRTAK 2/9/2010

BROJ 712 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OKIDA» ZA SKUPLJE KOMUNALIJE? 6 Zagreba ke otpadne vode zatražile su od Grada Zagreba zbog dodatnih radova novo poskupljenje pro ista a otpadnih voda za 20,3 milijuna eura pa e u Gradu morati razmisliti i o pove anju ra una gra anima

Z A G R E B A Č K I

P R O Č I S T A Č

Umjesto 180 mil. košta 285 mil.

Dok premijerka priča o ulaganjima, investitori stoje u redu za Srbiju INVESTICIJSKI BUM U SUSJEDSTVU Nakon partnerstva s Fiatom, u Srbiji su svoje pogone otvorili razni proizvo a i autodijelova, dolaze Panasonic, Samsung, Benetton, Armani, Gorenje i još ak 80 stranih ulaga a 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Industrija usporila Španjolci prepolovili manjak Španjolsko ministarstvo financija objavilo je da je prora unski manjak oštro smanjen do kraja srpnja zahvaljuju i nepopularnom koktelu pove anja poreza i smanjenja prora unskih rashoda. Manjak središnje države u prvih sedam mjeseci 2010. iznosio je 2,4 posto BDP-a, što zna i da je bio upola manji nego u istom razdoblju 2009...

Aktivnosti u industrijskom sektoru eurozone u kolovozu su zabilježile najsporiji rast od velja e zbog produbljivanja razlika u stopama oporavka zemalja. Indeks menadžera nabave (PMI) eurozone pao je na 55,1 bod, sa 56,7 bodova u srpnju. Jedanaesti mjesec zaredom taj je indeks iznad razine od 50 bodova koja ozna ava granicu izme u rasta i pada aktivnosti.

etvrtak 2/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PUNA IM KAPA OBJAŠNJAVANJA

Rohatinski: O Hypu i BLB-u ve sam sve reka

Hrvatska narodna banka u srijedu je još jednom progovorila o istražnim postupcima koje austrijske i njema ke vlasti vode o poslovanju Hypo Alpe Adria International iz Klagenfurta i njezinu preuzimanju od strane njema ke Bayerische Landesbanke (BLB). HNB se, kako stoji u priop enju za javnost, odlu io ponovo oglasiti s obzirom na to da se u medijima "ponovo postavljaju pitanja o ulozi i postupanju Hrvatske narodne banke vezano uz status i poslovanje njihovih podružnica u Hrvatskoj". Iz HNB-a poru uju kako "su jasni i nedvosmisleni odgovori na takva pitanja javno izneseni, i to odmah nakon donošenja relevantnih odluka hrvatske središnje banke". "Tome ni danas nemamo ništa bitno i novo dodati", stoji u najnovijem priop enju. Guverner Rohatinski raz-

govarao je u utorak s predsjednikom istražiteljskog povjerenstva koruškoga parlamenta za doti nu aferu Rolfom Holubom, kojega zanima zašto je HNB odobrio da BLB preuzme Hypo banku, iako je isprva bio protiv toga. Holub je za austrijsku agenciju APA izjavio kako je Rohatinski spreman na suradnju, odnosno pisano odgovoriti na sva pitanja povjerenstva.Iz HNB-a su ju er ponovo objavili i tri ve poznata priop enja koja kronološkim redom objašnjavaju sve postupke središnje banke o ponovnom vlasni kom ulasku BLB-a u hrvatski bankovni sustav. Tako se u jednom od njih ponavlja kako 11. srpnja 2007. Savjet HNBa nije uspio potrebnom dvotre inskom ve inom donijeti odluku ni o odbijanju tog zahtjeva ni o davanju suglasnosti za njega.

Podsje aju i na to da je ovlasti za donošenje kona ne odluke imao guverner, koji je odbio suglasnost, "bez obzira na uvažavanje svih politi kih i drugih argumenata koji su govorili u prilog suglasnosti". Rohatinski je tada izjavio kako je "potpuno svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost". Savjet HNB-a na sjednici održanoj 12. rujna 2007. razmotrio je i prihvatio novi zahtjev BLB-a, kojim je zatražena suglasnost HNB-a za neizravno stjecanje vlasni kog udjela ve eg od 50 posto u HAAB-u i u Slavonskoj banci. Zahtjev je prihva en, objašnjava se u tadašnjem priop enju, "s obzirom na to da je BLB u novom zahtjevu prihvatio sve uvjete koje je postavio HNB nakon odbijanja prvog zahtjeva".

GUVERNER Željko Rohatinski ne želi više objašnjavati SNIMIO HRVOJE DOMINI

Branka Suvajac

POVRATAK U DŽAMAHIRIJU

Josipović: Libija je dobra prilika za nove Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi pozdravio je ju er odlazak premijerke Jadranke Kosor u Libiju naglasivši kako je to prilika da se uspostave bolje gospodarske veze, otvore novi poslovi i Hrvatska vrati na to tržište.

"Mislim da treba i i u Libiju i drago mi je da gospo a Kosor ide tamo. Mislim da je to dobra prilika da se uspostave bolje gospodarske veze i otvore poslovi", ustvrdio je Josipovi . Upitan smatra li da je Vla-

da i prije trebala i i u Libiju, Josipovi je odgovorio da se "u svakom slu aju ponekad nedovoljno razdvajalo politi ke od gospodarskih, ekonomskih interesa". Podsjetivši da su hrvatske tvrtke vrlo dobro poslovale

u Libiji u vrijeme Jugoslavije, Josipovi je kazao kako smatra da je vrijeme da se vratimo na to tržište. Na poziv libijskoga vo e pukovnika Moamera Gadafija hrvatska premijerka Jadranka Kosor trebala

››

BISER DANA

BROJKA

Golf na Sr u iznad Dubrovnika je sistemska korupcija, široka mreža politike i biznisa koji pokušavaju u potpunosti oplja kati resurse Hrvatske

TEODOR CELAKOSKI iz zagreba ke Udruge Pravo na grad na presici u Dubrovniku

7,3

posto smanjen je u lipnju, na godišnjoj razini, ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku

UVODNIK

Pro ista : najve a i ekao! zagreba ka rupa bez dna Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

ove poslove je sino u Tripoliju sudjelovati na sve anosti obilježavanja 41. godišnjice Libijske revolucije. Prije toga protokol je organizirao sastanak s predstavnicima podružnica hrvatskih tvrtki u Libiji. H., B.hr

rebao je to biti najve i ekološki projekt u Hrvatskoj. Od Zagreba prema Sisku Sava je trebala te i " ista ko suza". Danas, deset godina kasnije, zagreba ki pro ista otpadnih voda postao je najve a zagreba ka rupa bez dna, a u Savu se još uvijek slijevaju fekalije. URE AJ ZA pro iš avanje otpadnih voda na Žitnjaku ugovoren je izme u Grada Zagreba i koncesionara Zagreba kih otpadnih voda (ZOV) 2000. godine na 180 milijuna eura. Mic po mic, kroz deset godina dodatni radovi samo su se nizali da bi ovih dana dosegnuli cijenu od nevjerojatnih 285 milijuna eura. Nažalost, to još nije kona na brojka jer cijeli projekt ni s posljednjim varijacijama nije priveden kraju. Zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa nezavršena je dionica cjevovoda iz Novog Zagreba pa se otpadne vode iz tog dijela grada uop e ne dovode do pro ista a. Iako gra ani Novog Zagreba ve šest godina pla aju naknadu za pro iš avanje, svo-

SAVA ' ista kao suza' trebala je ve odavno te i SNIMIO SAŠA ETKOVI

››

Grad je nemo an, a nepovoljan ugovor s koncesionarom nalaže mu da pla a fiksnu naknadu, bez obzira na to koliko novca prikupi od gra ana i gospodarstva, kao i to koliko se vode u ure aju 'pro isti'

je fekalije deseci tisu a 'purgera' još uvijek ispuštaju u Savu. Ne svojom krivnjom, naravno. Imovinski problemi isprije ili su se i dovršetku uline ke ceste, a kao tehnološka cjelina nije zgotovljen ni glavni odvodni kanal. Nije teško pretpostaviti da e cijena projekta narasti na barem 300 milijuna eura, ako ne i 326 milijuna eura, koliko je svojedobno procijenila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je sufinan-

cirala projekt.

GRAD JE NEMO AN, a ne-

povoljan ugovor s koncesionarom obvezuje ga da pla a fiksnu naknadu, bez obzira na to koliko novca prikupi od gra ana i gospodarstva, kao i to koliko se vode u ure aju "pro isti". U posljednjih šest godina mjese na naknada narasla je sa 28 na 38 milijuna kuna, a iz prora una se godišnje mora pokriti razlika od prosje no 130 milijuna kuna.

Na nejasno e toga javnoprivatnog partnerstva godinama upozorava i Državna revizija, ali stvar je jasna: Grad mora platiti ono što je naru io. Lakomislenost odgovornih koji su u startu pristali na naknadno ugovaranje radova po sistemu "uzmi ili ostavi" skupo emo pla ati još 18 godina. Ure aj za pro iš avanje postao je jedna od najmutnijih gradskih investicija, a Sava je, nažalost, još uvijek "shit river".

tema 4-5

INVESTICIJSKI BUM U SUSJEDSTVU Nakon partnerstva s F proizvo a i autodijelova, dolaze Panasonic, Samsung, Benetto

Dok premijerka prič investitori stoje u r Srbija ima recept za privla enje stranih ulaganja - uz konkurentnu cijena rada i niske poreze investitori besplatno dobivaju zemljište za pogone i izravnu financijsku pomo - izme u 2 i 10 tisu a eura za svako novo radno mjesto. Kakav je efekt? Srpska agencija za izvoz i strana ulaganja trenuta no pregovara sa 80 stranih investitora koji žele otvarati tvornice Kada je vlasnik Agrokora Ivica Todori potkraj lipnja u beogradskom Pressu izjavio da su uvjeti za investiranje u Srbiji bolji nego u Hrvatskoj, preporu ivši srpskim poduzetnicima da ulažu u mati nu zemlju, a ne u Hrvatsku, predsjednica Vlade Jadranka Kosor nezadovoljno je konstatirala kako je njegova izjava nekorektna. Ovih je dana premijerka Kosor ipak odlu ila poslušati što joj predlažu HUP i njegov predsjednik Damir Kuštrak kako bi se uklonile prepreke i poboljšali uvjeti za ulaganja u Hrvatskoj.

Todori eva ocjena

Ve sljede eg tjedna Vlada bi trebala odlu iti što e od prijedloga poslodavaca prihvatiti kako bi se i u Hrvatskoj pokrenuo novi investicijski ciklus. Todori je ocjenu o boljim srpskim uvjetima za ulaganja izrekao u intervjuu koji je dao u povodu otvaranja nove Agrokorove farme junadi i otkupnog centra za vo e i povr e u Srbije. Najavio je i otvaranje dviju novih farmi te dvaju otkupnih centara, a pohvalio se i da Agrokor u Srbiji ve zapošljava oko 7000 radnika te da ostvaruje godišnji promet od 600 milijuna eura, od ega je 40 milijuna izvoz. Agrokor, dakle, svojim

ulaganjima svjedo i da su investicijski uvjeti u Srbiji povoljni, pa Todori i ne može nego to javno potvrditi. Zašto bi širio svoje poslovanje u Hrvatskoj ako mu se ne isplati, odnosno ako se stalno sudara s nepremostivim preprekama? Uostalom, Todori nije jedini koji govori o srpskoj povoljnoj investicijskoj klimi. Ovih dana, primjerice, vode i njema ki poslovni dnevnik Handelsblatt piše kako " me unarodni investitori, me u njima i njema ki, ponovo otkrivaju Srbiju, a ta država na Balkanu privla i strance niskim porezima i pla ama, kao i subvencijama". Dodaje i da strane investicije privla e ugovori o slobodnoj trgovini koje je Srbija sklopila s EU, sa zemljama Cefte, ali i s Rusijom, Turskom i Kazahstanom. Uz niske poreze, srpska je vlada realiziraju i stand-by aranžman s MMF-om po etkom prošle godine na dvije godine zamrznula pla e u javnom sektoru i mirovine, što je uz 20-postotnu deprecijaciju dinara pla e u Srbiji snizilo 20-ak posto u odnosu na 2008. godinu pa su se spustile na dno regi-

onalne ljestvice. No, kako ni to nije znatnije podignulo rejting Srbije zbog njezine politi ke i druge nestabilnosti, Cvetkovi eva je vlada subvencijama i drugim pogodnostima po ela nagra ivati strane investitore koji svojim ulaganjima otvaraju nova radna mjesta.

Gorenje, Fiat

Rezultat se vidi i u srpskim medijima koji, primjerice, u posljednja dva-tri mjeseca svako malo objavljuju vijesti o novim stranim investicijama. Iako u tim vijestima ima i politi ke propagande

vladaju ih koji se znaju pohvaliti i investicijama o kojima su tek po eli razgovarati prikazuju i ih kao gotovu stvar, o emu svjedo i demanti Gorenja da je potpisalo ugovor o gradnji tvornice u Zaje aru u kojoj e se zaposliti više od 1000 radnika jer se o toj investicije tek po elo preliminarno razgovarati, ipak prevladavaju vijesti o konkretnim ulaganjima koja su ve realizirana ili je po ela njihova realizacija. Po etni zamah stranim ulaganjima u Srbiji nedvojbeno je dalo Fiatovo preuzimanje kragujeva ke Zastave. Fiat su odmah slijedili talijanski i drugi proizvo a i autodijelova, ali i drugi ulaga i jer su shvatili da u Srbiji mogu dobiti besplatno ure eno zemljište i subvencije u iznosu od 2 do 10 tisu a eura za svako novootvoreno radno mjesto. Srpska agencija za izvoz i MLA AN DINKI , agilni srpski ministar ekonomije ARHIVA BUSINESS.HR

PREMIJERKA KOSOR i šef poslodavaca Kuštrak FOTO MEHKEK/CROPIX

strana ulaganja SIEPA objavila je da trenuta no pregovara sa 80 stranih investitora zainteresiranih za otvaranje tvornica u Srbiji. SIEPA i Ministarstvo ekonomije u okviru Programa financijske podrške investitorima, osim što pomažu potencijalnim investitorima da prona u i dobiju lokaciju za svoje investicije i srede papire, odlu uju i o iznosu subvencija koje investitori dobivaju za otvaranje novih radnih mjesta. Ve e subvencije dobivaju oni koji investiraju u nerazvijene krajeve Srbije. Južnokorejski proizvo a kabela za autoindustriju Yura, koji je sredi-

tva s Fiatom, u Srbiji su svoje pogone otvorili razni netton, Armani, Gorenje, ali i još čak 80 stranih ulagača

business.hr Četvrtak 2/9/2010

riča o ulaganjima, u redu za Srbiju

IVICA TODORIĆ najuspješniji je hrvatski ulagač u Srbiji Snimio Saša ĆetkoviĆ

nom kolovoza počeo graditi tvornicu u Nišu, za koju je dobio besplatno zemljište u industrijskoj zoni, dobit će po 5000 eura za svakog od 1500 radnika koje će zaposliti. Yura će uložiti 15 milijuna eura, a dobit će 7,5 milijuna eura subvencija. No, Grad Niš očekuje da bi od te investicije u sljedećih deset godina mogao ostvariti 70 milijuna eura prihoda. Yura je početkom godine u nekoliko mjeseci već realizirao sličnu investiciju u Rači pokraj Kragujevca i zaposlio 1300 radnika. I talijanski proizvođač autodijelova Daitek sagradit će tvornicu u niškoj industrijskoj zoni u kojoj će

zaposliti 400 radnika. Investirat će 12 milijuna eura, a zauzvrat će besplatno dobiti zemljište i subvencije u iznosu 4000 eura po zaposlenom radniku. I slovenski proizvođač autodijelova Grah do studenoga će završiti gradnju nove tvornice u Batočini u kojoj će odmah zaposliti 100 radnika, a kasnije ukupno 400 radnika. Grah već ima tvornicu u Batočini u kojoj radi 200 radnika, a u novu tvornicu uložit će 12 milijuna eura.

Suglasnost MMF-a

I njemački Bauerhin-IGB Automitiv, koji u Inđiji od 2007. godine ima tvornicu grijača za autosjedala u ko-

joj radi 300 radnika, potpisao je ugovor o izgradnji nove tvornice koja bi sljedeće godine trebala početi raditi i u kojoj će zaposliti još 450 radnika. Bauerhin će uložiti više od 5 milijuna eura, a dobit će subvencije u iznosu 1,8 milijuna eura. Ovih je dana ministar ekonomije Mlađan Dinkić potpisao ugovor o poticanju investicija i sa slovenskom tvrtkom Elrad WS i talijanskom kompanijom Grupo Fiorentini o proširenju i modernizaciji njihovih tvornica u Vlasotincu na jugu Srbije te zapošljavanju dodatnih 110 radnika. Grupo Fiorentini uložit će 740.000 eura, a dobit će subvencije u

iznosu 300.000 eura, dok će Elrad uložiti 1,23 milijuna eura, a dobit će subvencije u iznosu 350.000 eura. Prije je ugovor o gradnji svoje tvornice u Svilajncu s Ministarstvom ekonomije potpisao i Panasonic, a pregovara se i sa Samsungom, Benettonom, Armanijem i spomenutim Gorenjem. Ministar Dinkić izjavio je kako je srpska vlada dobila suglasnost MMF-a da u sljedećoj godini može iz proračuna izdvojiti još više novca za poticaje gospodarstva, uključujući i subvencije za nove investicije, iako je prethodno bilo utvrđeno da će antirecesijsko subvencioniranje gospodarstva trajati

do kraja ove godine. Iako su i u Srbiji sve glasniji kritičari subvencioniranja gospodarstva, pa i stranih investicija, jer dio ekonomista smatra da su pogotovo strani ulagači već u povoljnoj situaciju zbog jeftine radne snage i drugih pogodnosti koje imaju, Cvetkovićeva vlada ustraje na subvencijama i drugim načinima pomaganja investitora kako bi novim investicijama u dogledno vrijeme počela smanjivati broj nezaposlenih koji je zbog krize dodatno porastao i nametnuo se kao najveći društveni problem.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

tema 6-7

OKIDAÂť ZA SKUPLJE KOMUNALIJE? Zagreba ke otpadne vode poskupljenje pro ista a otpadnih voda za 20,3 milijuna eura pa e

ZagrebaÄ?ki proÄ?ist umjesto 180 koĹĄta nas 285 milijuna eu

'NuĹžne varijacije' projekta po etnu cijenu zagreba kog pro ista a u deset god su za gotovo 100 milijuna eura, a iz gradskog prora una svake godine zbog tog curi sve viĹĄe milijuna kuna. I zbog izmjena Zakona o vodama Grad e izgubiti p naknade za pro iĹĄ avanje, pa e korekcija cijena sljede e godine biti neizbjeĹžn Zagreba ki pro ista otpadnih voda poskupljuje za joĹĄ 20,3 milijuna eura tako da su se ukupni troĹĄkovi njegove izgradnje popeli s prvotno planiranih 180 na ak 285 milijuna eura. Rije je o joĹĄ etiri dodatne varijacije koje je od Grada Zagreba zatraĹžio koncesionar pro ista a Zagreba ke otpadne vode (ZOV), a njima je predvi ena izgradnja dodatnog odlagaliĹĄta mulja te stanice i pristupne ceste za prihvat mulja, kao i novi radovi na glavnom odvodnom kanalu plus izgradnja kiĹĄnog preljeva uline ka. Gra evinski fakultet, koji je konzultant Grada u projektu pro ista a, sloĹžio se da su te varijacije nuĹžne.

Naknade rastu

Poskupljenje projekta u ovom trenutku bit e samo dodatni udar na prora un Grada Zagreba, ali bi na kraju cijenu mogli platiti i gra ani te gospodarstvo ako gradska uprava odlu i pove ati naknadu za pro iĹĄ avanje koja se nije mijenjala od 1. sije nja 2007. godine. Naime, ono ĹĄto bi Vodoopskrba i odvodnja (VIO) prikupila preko ra una za vodu ni dosad nije bilo dovoljno za mjese nu cijenu koju Grad mora platiti koncesionaru - oko 38

milijuna kuna pa se sva razlika, prema ugovoru o koncesiji, mora namiriti iz gradskog prora una. A on je ove godine u najteĹžoj situaciji u posljednjem desetlje u. Zbog naknadnih varijacija na osnovni ugovor koje su poskupile projekt za sto milijuna eura, kontinuirano raste i naknada koju Grad treba platiti ZOV-u. Kada je 2004. godine Grad po eo pla ati naknadu, mjese no je ona iznosila 28 milijuna kuna, dakle 10 milijuna kuna manje nego danas. Tako er, cijena pro iĹĄ avanja posljednji je put mijenjana prije gotovo etiri godine te ona za doma instva iznosi 2,8 kuna po prostornom metru isporu ene vode, a za gospodarstvo i ostale korisnike 11,4 kune. Ipak, gradski pro elnik za gospodarstvo i predsjednik Povjerenstva za pra enje projekta pro ista a Ladislav PreĹžigalo isti e kako zbog poskupljenja projekta ovaj put ne e do i do promjena naknade. "Iznos od 38 milijuna kuna koji Grad mjese no treba platiti koncesionaru ostaje isti jer je to koncesijski model kroz 28 godina pa e se to nivelirati. Ĺ to se ti e poskupljenja naknade za pro iĹĄ avanje koju pla aju gra ani

SPORAN UGOVOR

Zagrep ani e pro ista platiti pet puta viĹĄe neg Gradnja pro ista a po ela je 2000. godine, a u pogon je u potpunosti, s bioloĹĄkim pro iĹĄ avanjem, puĹĄten u rad u rujnu 2007. godine. Koncesija traje od 2000. do 2028. godine, a nakon toga projekt e Zagreba ke ot-

padne vode, iji su partneri njema ki RWE Aqua i WTE Wassertechnik, prepustiti Gradu Zagrebu. Od 2004. godine mjese no se po elo ispla ivati 28 milijuna kuna ZOV-u na ime pro iĹĄ avanja, ali je taj prosjek pora-

i gospodarstvo, to se uvijek moĹže dogoditi, ali zasad ne razmiĹĄljamo ni o kakvom pove anju cijena", kazao je za Business.hr pro elnik PreĹžigalo.

mjenu navedenog eka se da Vlada donese pravilnik o minimalnim cijenama. U zagreba koj se upravi ve dulje razmiĹĄlja o "uravnoteĹženju" cijena pro iĹĄ avanja, ĹĄto zna i da bi se za gra ane one mogle pove ati, a za gospodarstvo smanjiti. No, eka se Vladin pravilnik i zasad u administraciji gradona elnika Milana Bandi a o tome ne Ĺžele govoriti. Grad se, kada je rije o razlici koju treba platiti ZOVu za koncesiju, zasad spaĹĄava cesijskim ugovorima. I prijaĹĄnjih je godina tako er sklapao ugovore o cesiji pa je tako 2008. godine Zagreba ka banka otkupila 104 milijuna kuna duga za pro ista , a 2006. i 2007. godine ukupno 292 milijuna kuna.

UravnoteĹženje cijena

Me utim, Gradu e s vremenom, bez pove anja cijena, naknada ZOV-u za pro ista postajati sve ve e optere enje. Za 2009. godinu trebao je nadoknaditi ak 120 milijuna kuna razlike koju VIO nije uspio prikupiti od ukupno 450 milijuna kuna. Ta e se razlika pove ati jer e Zagreb sigurno izgubiti dio prihoda zbog Zakona o vodama, koji propisuje da se naknada za pro iĹĄ avanje ne obra unava po koli ini isporu ene vode ve po koli ini ispuĹĄtene vode korisnika. A za pri-

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

stao s brojnim varijacijama projekta. Sve ĹĄto Vodoopskrba ne uspije prikupiti od gra ana, u obvezi je podmiriti Grad. Do 2028. godine Zagrep ani e koncesionaru isplatiti najmanje pet puta ve i iznos od vrijednosti in-

LADISLAV PREĹ˝IGALO, gradski pro e predsjednik Povjerenstva za pra enje p Bandi , gradona elnik Zagreba

e vode zatražile su od Grada Zagreba zbog dodatnih radova novo pa e u Gradu morati razmisliti i o pove anju ra una gra anima

stač ta eura

business.hr etvrtak 2/9/2010

CIJENA PRO»IŠ AVANJA 2,8 kuna po prostornome metru za ku anstva 11,4 kune po prostornome metru za gospodarstvo i ostale korisnike

et godina podigle og tog projekta gubiti prihode od zbježna

še nego što vrijedi vesticije. Državna revizija svake godine upozorava na sporni dio ugovora o pla anju iz gradskog prora una razlike novca koji se ne prikupi preko ra una za vodu i obaveze prema koncesionaru.

radski pro elnik za gospodarstvo i a pra enje projekta pro ista a, i Milan reba FOTO BELOŠEVI /CROPIX

KRONOLOGIJA 2000. - Zagreba ke otpadne vode, s partnerima njema kim tvrtkama RWE Aqua i WTE Wassertechnikom, po inju graditi pro ista - ugovorena cijena projekta iznosi 180 milijuna eura

2004. - Grad Zagreb po inje mjese no ispla ivati 28 milijuna kuna 2006. - iz gradskog prora una Zagreba kim otpadnim vodama (ZOV) Grad je kao doplatu morao isplatiti 150 milijuna kuna

2007. - rujan - pogon u cijelosti pušten u pogon

- prosinac - cijena projekta penje se na 253 milijuna eura - mjese na naknada koncesionaru pove ava se na 33 milijuna kuna - Grad iz prora una ZOV-u dopla uje 140 milijuna kuna

2008. - cijena projekta penje se na 265 milijuna eura

- Grad iz prora una ZOV-u dopla uje 104 milijuna kuna

2009. - mjese na naknada koncesionaru pove ava se na 38 milijuna kuna - Grad iz prora una ZOV-u dopla uje 120 milijuna kuna

2010. - posljednjim izmjenama projekt poskupljuje na 285 milijuna eura 2028. - pro ista prelazi u vlasništvo Grada Zagreba

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 2/9/2010

SVJETSkA bANkA

MMF

Zagreb. Novi voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo J. Hahm u posjetu je Hrvatskoj, a to je njegov prvi posjet prije službenog stupanja na dužnost 1. listopada, priopćeno je iz Ureda Svjetske banke. Sastat će se s državnim dužnosnicima, pripadnicima poslovne zajednice. Pridružit će mu se i Andras Horvai, bivši voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. H

Washington. Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je uspostavu nove kreditne linije kako bi zemljama kojima nije hitno potrebna pomoć omogućio instrument zaštite od eventualnih kriza u budućnosti. Namijenjena je zemljama koje imaju zdrave gospodarske temelje i politiku, ali možda ne ispunjavaju uvjete za strožu fleksibilnu kreditnu liniju, uspostavlje-

Posjet Horvaijeva Novi krediti za nasljednika prevenciju kriza

nu lani. Samo su Meksiko, Poljska i Kolumbija dosad uspostavili fleksibilne kreditne linije, ali nisu iskoristili raspoloživa sredstva. MMF-ov izvršni odbor odlučio je u ponedjeljak dopuniti taj program, udvostručivši trajanje kreditne linije na maksimalno dvije godine i povećavši razinu dostupnih sredstava. Nova preventivna kreditna linija bit će otvorena za svih 187 članica. Kriteriji za dodjelu podijeljeni su u 5 kategorija, uključujući

fiskalnu i monetarnu politiku i zdravlje financijskog sektora zemlje-kandidata. “Očekujemo da će dostupnost tih kreditnih linija širom spektru zemalja pridonijeti stabilnijem međunarodnom monetarnom sustavu”, kazao je u službenom priopćenju izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn. Činjenica da su se samo tri zemlje kvalificirale za pristup programu fleksibilnih kreditnih linija potpirila je sumnju u interes članica MMF-a za novi program. H/Reuters

Belgijski Galapagos pri kraju preuzimanja Instituta GSK TRAJU PREGOVORI Neslužbene informacije govore da je sklapanje dogovora s Belgijancima pri kraju. Još u veljači vodstvo instituta službeno je počelo restrukturirati i gasiti svoje istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj Belgijska tvrtka Galapagos NV u visokom je stupnju pregovora o preuzimanju nekadašnjeg Plivinog istraživačkog centra, koji je prije nekoliko godina preuzeo GlaxoSmithKline, potvrdila nam je povjerenica Sindikata energetike kemije i nemetala Aleksandra Dučkić. U zagrebačkoj podružnici GSK-a na naš upit je li ta informacija točna rečeno nam je da trenutačno nemaju nikakvu službenu komunikaciju s medijima po tom pitanju.

Usluge Argente 2010.

Tvrtka je u višegodišnjem istraživačkom partnerstvu s deset farmaceutskih kompanija. Galapagos je 2006. kupio francusku tvrtku ProSkelia s kojom je proširio fokus proizvoda orijentiranih na mišićno-koštane bolesti. Akvizicija britanske istraživačke tvrtke BioFocus 2005. dobro se poklopila s kupnjom servisnih usluga Argente 2010. godine, čime su te dvije tvrtke dospjele među vodeće u svijetu za uslužna farmaceutska istraživanja lijekova.

U igri i otkazi

Dučkić je za Business.hr rekla da im je informaciju o pregovorima proslijedilo vodstvo instituta, a nešto više moglo bi se znati sredinom mjeseca. Vodstvo instituta u veljači je i službeno počelo restrukturirati odnosno gasiti GSK-ovu istraživačku djelatnost u Zagrebu, a najavljivala se i mogućnost otkaza za 132 zaposlena, među kojima 25 ljudi ima srednju stručnu spremu, a ostali su visokoobrazovani, doktori i

je u Belgiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Švicarskoj i SADu i zapošljava 680 ljudi. U prvoj polovini ove godine zabilježili su rast prihoda 27 posto, na 49,9 milijuna eura, i neto gubitak od 10,5 milijuna eura, a raspolažu sa 27,2 milijuna eura gotovine.

N. Domazet NEkADAŠNJI Plivin istraživački institut preuzeo je GSK, koji se proljetos počeo povlačiti snimio saša ćetković

magistri znanosti. Sindikalna povjerenica kaže da će u slučaju preuzimanja broj zaposlenih uglavnom ostati isti jer im je rečeno da Galapagos namjerava zadržati istraživačku djelatnost za svo-

je i potrebe drugih farmaceutskih kompanija, pri čemu bi i GlaxoSmithKline ostao jedan od klijenata instituta. Takav razvoj situacije išao bi na ruku zaposlenima koji od veljače strahuju hoće li prezi-

miti na burzi rada. Galapagos je osnovan 1999. godine kao jointventure između Crucella i Triboteca, a od početka su kombinirali interni istraživački program s uslužnim djelatnostima. Poslu-

bROJkA

49,9 milijuna eura iznosili su prihodi u prvoj polovici ove godine, što je rast od 27%

dogaaji

POTPISANO

Za poduzetničke Zg županije 6,55 milijuna kn

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva

business.hr Četvrtak 2/9/2010

snimio saša ćetković

dOBAR POSAO U REGIJI

Geofoto snima 20 gradova u Makedoniji Iako Biljecki nije otkrio vrijednost transakcije, a kaže kako će posla biti za 15-ak stručnjaka tijekom četiri mjeseca Zagrebačka tvrtka Geofoto je u konkurenciji 15 tvrtki dobila nadmetanje za ugovor "Vektorizacija arhive katastarskih planova i izrada digitalnih katastarskih karata za 79 katastarskih općina" za makedonsku Agenciju za katastar nekretnina. Kako ističe predsjednik Uprave Geofota Zvonko Biljecki, to je još jedan važan iskorak u regiju jer će na tom projektu, koji se sastoji od dva dijela, sudjelovati petnaestak Geofotovih stručnjaka. Na upit o financijskoj vrijednosti ugovora Biljecki je kazao samo da zbog potpisanog ugovora njegovu vrijednost ne može iznositi u javnost. Biljecki očekuje da je to samo početak posla u Makedoniji te da bi mogli slijeOVO JE SAMO POČETAK poslova u regiji, najavljuje Zvonko Biljecki snimio saša ćetković

diti novi poslovi koji će osim stručnjaka uključivati korištenje i Geofotove sofisticirane opreme za aerosnimanje. Riječ je o projektu koji će trajati četiri mjeseca, a u tom će periodu biti uspostavljeni podatkovni servisi, omogućena jednostavna 2D i napredna 3D vizualizacija, pretraživanje te unos korisničkih podataka i dokumenata. Tako će kroz projekt biti izrađeni 3D modeli za 20 makedonskih gradova, a dio podataka bit će dostupan građanima na web portalu, koji će također biti izrađen tijekom projekta i temeljit će se na najmodernijim tehnologijama. Osim uobičajenih funkcija za pregled svih relevantnih prostornih podataka Republike Makedonije, portal će registriranim korisnicima omogućiti napredne analize te ažuriranja podataka. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Zagreb. Ministar gospodarstva Đuro Popijač potpisao je jučer s predstavnicima jedinica lokalne samouprave ugovore o dodjeli sredstava po Projektu izgradnje poduzetničkih zona na području Zagrebačke županije vrijedne 6,55 milijuna kuna. Ugovori su potpisani s predstavnicima općina Jakovlje, Rakovec

i Pisarovina te gradova Velike Gorice, Vrbovca te Svetog Ivana Zeline. Dodijeljena sredstva koristit će za izradu projektne dokumentacije za zonu, za izgradnju infrastrukture u zoni i za promidžbu u svrhu privlačenja potencijalnih investitora, objasnio je Popijač. Za Projekt izgradnje poduzetničkih zona diljem Hrvatske ove je godine namijenjeno 80 milijuna kuna, a rebalansom proračuna nije skinuta ni jedna kuna iz Operativnog plana poticanja ma-

log i srednjeg poduzetništva, istaknuo je. Od 2004. godine financirana je izgradnja 300 poduzetničkih zona koje zauzimaju površinu veću od 9000 hektara, u kojima djeluje više od 2200 poduzetnika koji zapošljavaju oko 40 tisuća djelatnika. Zagrebački župan Stjepan Kožić istaknuo je kako je do sada Županija iz vlastitog proračuna za razvoj zona izdvojila oko 21 milijun. Kazao je i da Zagrebačka županija planira izdati jedinstven katalog svih zona. H

U BiH krenulo vape za kons PREUZIMANJA I SPAJANJA Već se nekoliko godina na domaćem tržištu operateri povezuju u različitim varijantama, no čini se da prije sljedeće godine za to neće imati snage. Veliku ulogu igraju i banke...

AdRIAN JEžINA, predsjednik Uprave B.Net-a snimio hrvoje dominić

Britanski investicijski fond Mid Europa Partners započeo je dugoočekivanu konsolidaciju na BiH tržištu preuzimanjem kabelskih kompanija BH Cabel Net, Elob i Global Net, čime je postao vlasnik triju vrlo važnih kablovskih operatera u BiH koji svojom širokom mrežom pokrivaju Sarajevski, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski kanton. Kao i u slučaju kada je Bewag preuzeo dva domaća operatera DCM i Adriatic Kabel koji danas posluju pod zajedničkim imenom B.Net, očekuje se prema najavama spajanje triju operatera u novu tvrtku Telema-

ch kako bio se, kako tvrde u fondu, omogućilo nuđenje triple-play usluga digitalne televizije, interneta i telefonije. Tržište kabelske televizije u BiH već se nekoliko godina pokušava konsolidirati tako da tržišne takmace preuzmu uglavnom međunarodni operateri i fondovi, objašnjavaju u HT-u. Dodaju i da što se tiče telekomunikacijskog tržišta, takva konsolidacija nije moguća s obzirom na to da su telekomunikacijski operateri u vlasništvu države i pitanje njihove prodaje dio je privatizacijskog postupka, koji još nije započet i pitanje je kada će početi.

OGLAS

ulo, naĹĄi telekomi nsolidacijom Ĺ˝ELJKO LUKAÂť, predsjednik Uprave Metroneta SNI-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave i glavni izvrĹĄni direktor HT-a

MIO SAĹ A ETKOVI

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

U svakom slu aju, HT je vlasnik 39,1 posto HT Mostara, jednog od triju telekomunikacijskih operatera u BiH, te mogu nost pove anja udjela u tom operateru ovisi o odluci Vlade Federacije BiH o privatizaciji koja, kao ĹĄto su naveli, joĹĄ nije usvojena.

Velika o ekivanja

Hrvatska vapi za konsolidacijom na telekomunikacijskom trĹžiĹĄtu, no prema mojem miĹĄljenju takav razvoj doga aja naĹžalost nije izgledan u doglednoj budu nosti, tvrdi predsjednik Uprave B.Neta Adrian JeĹžina. Osim toga JeĹžina smatra

kako bi banke nakon reprogramiranja trebale i otpisati dio dugovanja ĹĄto bi pospjeĹĄilo konsolidaciju, te dodaje kako je ipak najizglednije spajanje u cilju oja avanja trĹžiĹĄne pozicije, ali nakon procjene vrijednosti tvrtki na jednak na in. JeĹžina zaklju uje kako je realnije o ekivati neku konsolidaciju sljede e godine, nego do kraja ove, jer se trĹžiĹĄte mora dodatno stabilizirati, a o ito je da e rijetki ostvariti znatan rast prihoda. " etiri su procesa u tijeku, a od posebne su vaĹžnosti za konsolidaciju doma eg telekom trĹžiĹĄta. U

pripremi je novi Zakon o elektroni kim komunikacijama, o ekuje se standardna ponuda za uvjete pristupa i zajedni ko koriĹĄtenje DTK infrastrukture, uskladit e se pitanja ulaganja u svjetlovodnu infrastrukturu te se o ekuje novi akcijski plan Vlade za pristup ĹĄirokopojasnom internetu. Hrvatska je uspjeĹĄno zavrĹĄila prvu konsolidaciju spajanjem T-mobilea i HT-a i stvaranjem Hrvatskog Telekoma izvan kojega je zasad Iskon Internet. Kao odgovor na to sada treba pri ekati mobilne operatereâ&#x20AC;&#x153;, objaĹĄnjava Petar avlovi , predsjednik UdruĹženja te-

lekom operatera pri HGK i zamjenik predsjednika NO-a H1 Telekoma .

Slab regulator

Iako je proĹĄlo ve pet godina od po etka liberalizacije trĹžiĹĄta fiksne telefonije u Hrvatskoj, joĹĄ uvijek postoje mnoge prepreke u ostvarivanju same ideje, objaĹĄnjavaju u Metronetu i dodaju da HT, kao operater sa znatnom trĹžiĹĄnom snagom, drĹži svojevrsni monopol sa 80 posto trĹžiĹĄnog udjela, dvije milijarde kuna operativne dobiti i najve om EBITDA marginom u regiji, koja iznosi visokih 40 posto. Iz tog razloga barijere li-

beralizacije nije lako probiti, tvrde u Metronetu i isti u kako s jedne strane postoji monopolisti ki operater, a s druge slaba regulatorna tijela koja bi osigurala poĹĄtenu trĹžiĹĄnu utakmicu. Predsjednik Uprave Metroneta Ĺ˝eljko Luka svjestan je kako je me usobna konsolidacija nuĹžna, no ona je pitanje povoljnog trenutka, pravodobne procjene te naposljetku podrĹĄke financijskih partnera. "Regionalni razvoj, dakle, ima smisla samo u slu aju da se pomo u njega odredi i osvoji trĹžiĹĄte od specifi nog zna aja, no takvo ĹĄto ne e biti mogu e dok svi alternativni operateri u Hrvatskoj ne postignu pozitivan tok novca, ĹĄto bi Metronet telekomunikacije, kao prvi takav operater, trebale posti i vrlo brzo", isti e Luka Ĺ to se pak ti e BiH, tamoĹĄnje su kablovske televizije ve zapo ele proces konsolidacije i okrupnjavanja, dok za BH Telekom postoje planovi privatizacije, no kada e se to dogoditi te koji su faktori potrebni za takvo ostvarenje joĹĄ uvijek nije poznato. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 2/9/2010

TURIZAM

Bajs: Naznake za posezonu dobre

Zagreb. Ministarstvo turizma idućeg će tjedna objaviti rezultate za prvih osam mjeseci ove godine, a ministar Damir Bajs uvjeren je da će biti pozitivni kao i dosad, što znači porast od pet posto u dolascima u Hrvatsku, te tri posto u broju noćenja. Osim dobrih rezultata u srpnju i kolovozu, dobre su naznake i za posezo-

nu jer su rujan i listopad zasad dobro popunjeni u bookingu, izjavio je Bajs jučer nakon potpisivanja ugovora o sufinanciranju strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u turizmu. Turistička sezona završit će tek 31. prosinca, a dotad se moramo nastaviti boriti za svakog gosta, poručio je Bajs istaknuvši da je turistički sektor jedan od naprofitabilnijih u hrvatskom gospodarstvu jer 90 posto naših turista su stranci. Daljnjem povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma trebalo bi pomoći pot-

pisivanje ugovora s predstavnicima 40 udruga i neprofitnih organizacija o dodjeli bespovratnih financijskih poticaja, vrijednih četiri milijuna kuna, za stručne i obrazovne programe s područja turizma i ugostiteljstva. U protekle tri godine Ministarstvo turizma je u okviru programa za unapređenje konkurentnosti odobrilo 106 projekata za koje je izdvojeno gotovo 11 milijuna kuna, a za ovu godinu izdvojeno je 600.000 kuna više nego lani. H

DAMIR Bajs, ministar turizma Snimio HRVoJE Domini∆

Blagaić izračunao: 150 eura kapitala, ostatak OGLASOM DO NOVCA Objavom javnog poziva Vicenco Blagaić, čelnik Profectus grupe koja pokušava ‘ostvariti’ Hrvatski san, pokušava financijaše i građevince animirati za sufinanciranje njegova, u prvoj fazi milijardu i pol eura ‘teškog’ projekta U srijedu je tvrtka Profectus grupa u dnevnim novinama objavila javni poziv "za iskazivanje interesa u realizaciji projekta Hrvatski san". Pozvane su financijske institucije te građevinci, hotelijeri i developeri, a prednost imaju oni koji su spremni financirati dio projekta i

ući u suvlasništvo. "Oglas je objavljen kako bismo bili transparentni, ali i izvidjeli stanje na tržištu. Objavili smo ga na hrvatskom i engleskom jeziku jer je dosta stranih tvrtki počelo raditi u Hrvatskoj. Već smo imali pozive nekih građevinskih tvrtki koje nemaju posla i žele se pridružiti našem projektu", rekao nam je Vicenco Blagaić, čelnik Profectus grupe, tvrtke koja je inicirala megaprojekt u DubrovaËkom primorju.

Kritizira zakon

Dodaje da od novih suvlasnika (equityja) Profectus grupa u sljedeće tri godine očekuje do 150 milijuna eura, a dio investicije će se pokriti bankovnim krediVICENCO BLAGAI∆, vlasnik Profectus grupe Snimio HRVoJE Domini∆

tima. "Vrlo brzo ćemo zatvoriti financijsku konstrukciju i mogli bismo početi radove na infrastrukturi za projekt Hrvatski san. Bude li sreće s dobivanjem dozvola od hrvatske birokracije, krajem 2011. počet će prva faza projekta vrijedna 1,5 milijardi eura, a podrazumijeva gradnju šest hotela, golfskog terena, vila i marina. Cijeli projekt, koji podrazumijeva i gradnju aerodroma, fakulteta, kongresnih centara, tehnološkog parka, muzeja, poslovnih zona i filmskih studija, mogao bi biti dovršen do 2020. godine", kaže Blagaić. Sve bi bilo i prije gotovo kada bi novi zakoni developerima olakšali poslovanje. "Primjerice, Zakon o etažiranju u turističkim zonama dvojako se tumači. Neka se napokon precizno

PROJEKT HRVATSKI SAN u prvoj fazi podrazumijeva gradnju šest hot poËeti krajem sljedeÊe godine

kaže što se može etažirati i pojedinačno pustiti u prodaju, jer bez toga banke neće pratiti naše projekte. Problem je i u birokraciji, kad otiđemo u zemljišne ili katastarske knjige, kažu nam neka pričekamo koji mjesec jer je ispred nas još tisuću predmeta", potužio

se Blagaić.

Prodaja unaprijed

"Neka se napokon počnu provoditi Vladine akcijske mjere! Osim toga, očekujem fleksibilnost i od hrvatskih banaka. Nije im nametnut porez kojim su im zaprijetili pa bi sada mogle malo odvr-

bROjKA

posto više noćenja i 10 posto više gostiju zabilježio je Dubrovnik u prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem

UGOVOR S WORLDHOTELSOM

Palace očekuje rast noćenja 20% Zagreb. Zagrebački Hotel Palace sklopio je partnerstvo s hotelskom korporacijom Worldhotels od čega već u idućoj godini očekuje porast broja noćenja 20 posto, izvijestila je na jučerašnjoj presici direktorica Josipa Jutt Ferlan. Partnerstvo ne uključuje vlasničko povezivanje, nego usluge prodaje, marketinga, distri-

bucije, PR-a... Worldhotelsu će za te usluge pripasti postotna naknada prema ostvarenom prometu koji realiziraju gosti koje dovede. Direktorica razvoja Worldhotelsa Heike Hoerdemann ustvrdila je da partnerstvo sa zagrebačkim Hotelom Palace, kao i u drugim slučajevima, ne znači promjenu brenda već pomoć i potporu postojećem. Palace je prvi hotel u regiji s kojim Worldhotels surađuje, a u planu je, kako je najavljeno, i proširenje te suradnje na gradove poput Splita i Dubrovnika. H

SINDIKAT

Opet štrajk u TLOS-u zbog neisplate plaća

Zagreb. Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske najavio je u srijedu štrajk u Tvornici laboratorijske opreme i stakla (TLOS) i zatražio postupak mirenja zbog neisplate plaće. Nakon što im poslodavac unatoč obećanju nije isplatio plaće za svibanj do 27. kolovoza, radnici TLOS-a referendu-

mom su se izjasnili za štrajk, kaže se u priopćenju. Radnici TLOS-a, koji su i drugi dio plaće za travanj izborili trotjednim štrajkom, te nastavili s radom vjerujući poslodavcu kako će im do 27. kolovoza isplatiti i plaću za svibanj, uvjerili su se na vlastitoj koži u istinitost narodne izreke "Obećanje, ludom radovanje”, ističe sindikat. Sindikat tvrdi kako poslodavac namjerava iz tvornice izvesti dio opreme i prodati je. TLOS je u vlasništvu obitelji Peričić. H

50 mil. Ni Popijač ne zna što će biti sa škverovima ak krediti HITAN ODGOVOR

Sindikati traže sastanak s premijerkom jer ni tri mjeseca nakon otvaranja ponuda za kupnju brodogradilišta povjerenstva za prodaju nisu donijela odluke o prodaji

nju šest hotela, golfskog terena, vila i marina, a izgradnja bi trebala foto Suvar/cropix

nuti špinu i pomoći poduzetnike", kaže Blagaić. Napominje da će se do većeg dijela novca za realizaciju projekta Hrvatski san, ukupno vrijednog pet milijardi eura, doći prodajom nekretnina unaprijed, što je u svijetu uobičajena praksa. "Tek kada je projekt

napokon ušao u županijski prostorni plan možemo se ozbiljnije posvetiti privlačenju kupaca. Uskoro planiram road show, a rezervirali smo i štandove na najjačim svjetskim sajmovima nekretnina", kaže Blagaić. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Tri mjeseca nakon otvaranja ponuda za kupnju brodogradilišta, povjerenstva za prodaju nisu donijela odluke o prodaji, zbog čega je Hrvatska udruga sindikata jučer uputila poziv premijerki Jadranki Kosor za hitnim sastankom. "Povjerenstvo za 3. maj koje se sastalo samo dva puta nije rezultiralo nikakvom odlukom ni mišljenjem, a u međuvremenu državni tajnik Friganović daje izjave kako Vlada nema plan B. Tražimo sastanak da nam se kaže što mogu očekivati Kraljevica i BSO i u kojoj su fazi planovi restrukturiranja koje su trebale napraviti uprave brodogradilišta", kazao nam je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.

Socijalni problemi

"U uvjetima neizvjesnog ishoda privatizacije škverova, pri čemu za Uljanik i Kraljevicu nije pristigla nijedna ponuda, razina nesigurnosti prisutna među radnicima prijeti neželjenim socijalnim problemima unutar lokalnih zajednica čiji ekonomski život uvelike ovisi

NEODLU»NO POVJERENSTVO za 3. maj samo je dodatno uplaπilo sindikate Snimio Saša ĆetkoviĆ

o opstojnosti brodograđevne djelatnosti. Nedostatak transparentnih planova poslovanja i restrukturiranja brodogradilišta pritom nimalo ne pogoduje opisanu stanju, kao i nejasne i ponekad proturječne izjave nižerangiranih Vladinih dužnosnika", stoji u HUSovu pozivu premijerki.

Ocjena Europske unije

Podsjetimo, ponude su stigle samo za 3. maj, Brodotrogir i Brodosplit, no očito su nepotpune jer povjerenstva još nisu presudila o njihovoj valjanosti. Odugovlačenje nikako ne ide u korist

brodogradilištima koja ne mogu ugovarati nove brodove dok se proces privatizacije ne završi. Jučer je i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač izjavio kako će konačna odluka vezana uz privatizaciju brodogradilišta biti donesena nakon što programe restrukturiranja ocijeni Europska komisija (EK). No, potpuno je nejasno jesu li uprave brodogradilišta za koje nije bilo ponuda izradile programe restrukturiranja, te ako nisu kad se to može očekivati. R. Dugandžija

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 2/9/2010

IsTRaŽIVaNJE

Družbu adria podržava 21% građana Zagreb. Manje od trećine hrvatskih građana podržava projekt Družba Adria, pokazuje istraživanje agencije Gfk provedeno tijekom srpnja na uzorku od tisuću ispitanika. Na pitanje podržavaju li Družbu Adria, odnosno transport ruske nafte preko Omišlja, devet posto građana odgovorilo je da u potpunosti podržava, a 21 posto da ga

podržava.Nesigurnih, odnosno onih koji niti podržavaju niti ne podržavaju projekt je 30 posto, a 33 posto izjasnilo se da ga ne podržava.Razina potpore najniža je u Istri s Primorjem (26 posto) te Dalmaciji (22 posto). Najviše je nezainteresiranih u sjevernoj Hrvatskoj (38 posto), a protiv projekta najviše je građana u Dalmaciji (40 posto). Anketa je pokazala da 73 posto građana zna za Družbu Adria, a 27 posto ne zna za taj projekt. 68 posto građana smatra da bi o tome trebalo odlučivati na referendumu. H

FaRMaCEUTIka

lek Zagreb posluje pod imenom sandoz Zagreb. Farmaceutska tvrtka Lek Zagreb poslovat će odsad na hrvatskom tržištu pod imenom Sandoz, priopćili su iz te tvrtke. Švicarski Sandoz preuzeo je slovenski Lek 2002. i otad traje promjena nazivlja njegovih povezanih društava. Lek je u Hrvatskoj posljednja dva desetljeća poslovao s imenom Lek Zagreb. Direk-

tor Sandoza za Hrvatsku Igor Haralović istaknuo je tim povodom kako se nada da će poslovanjem pod imenom Sandoz postati široko prepoznatljivima. Sandoz je farmaceutska kompanija sa sjedištem u Švicarskoj, koja posluje u 130 zemalja i čiji su proizvodi dostupni za 90 posto svjetskog stanovništva. Proizvodi više od 950 generičkih lijekova u preko pet tisuća farmakoloških oblika. Bavi se i proizvodnjom bezreceptnih lijekova. B. hr.

Stečaj u Varaždin busu prijevoz spasio AP (u stečaju) kolaps Na odluku o otvaranju stečajnog postupka utjecalo je i to što je Varaždin busu Hypo Alpe Adria banka oduzela sedam mini autobusa za koje je prestao plaćati leasing zbog sve lošijeg poslovanja Spas od prestanka rada javnoga gradskog prijevoza u Varaždinu, koji je zaprijetio u srijedu jer je otvoren stečaj nad Varaždin busom, dosadašnjim koncesionarom za tu komunalnu djelatnost, varaždinski su gradski čelnici na brzinu našili u drugom poduzeću u stečaju, varaždinskom Autobusnom prometu (AP). Zbog prezaduženosti, nesposobnosti plaćanja i gotovo nikakve imovine varaždinski Trgovački sud otvorio je u srijedu stečajni postupak nad tvrtkom Varaždin bus, koja je posljednjih godina obavljala gradski javni prijevoz mini autobusima.

U blokadi 47 dana

"Račun tvrtke neprekidno je blokiran 47 dana, i to za 673.000 kuna, od čega Porezna uprava na ime poreza i davanja potražuje 341.000 kuna", rekla je Jasna Lekić, sutkinja varaždinskog Trgovačkog suda, tijekom ročišta na kojim su utvrđeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka. Iako Varaždin bus nije u zakonom propisanih 60 dana u blokadi, direktor Frano Krišto nije se protivio prijedlogu za otvaranju stečaja, koji

raždin busa. Da javni prijevoz u Varaždinu ne bi potpuno zastao, javni prijevoz hitno je u srijedu nastavio AP u stečaju, i to s tri od preostalih šest mini autobusa Varaždin busa u stečaju.

Nova dodjela koncesije

VaRaŽDIN je zamalo ostao bez gradskog prijevoza

je dao Regionalni industrijski sindikat u ime 25 zaposlenika koji potražuju plaće za posljednja tri mjeseca. "Nakon što nam je inspektor zabranio prijevoz putnika između Varaždina i okolnih općina, poduzeće je počelo gomilati gubitke jer nam nisu dovoljni prihodi od prodaje karata samo na gradskom području, a gradska subvencija od 42.000 kuna mjesečno

nije dovoljna za pokrivanje gubitaka. Stoga vlasnik podržava odluku da se u Varaždinu prestane obavljati djelatnost javnoga gradskog prijevoza", pojasnio je Krišto. Na odluku o otvaranju stečajnog postupka utjecalo je i to što je Varaždin busu Hypo Alpe Adria banka oduzela sedam mini autobusa za koje je prestao plaćati leasing zbog sve lošijeg poslovanja.

snimio saša ćetković

"Bili su pripravni oduzeti preostalih pet, no nakon razgovora od toga su zasad odustali. Naime, bez obzira na to što je riječ o leasingu, ne može se tek tako oduzimati imovina tvrtke nakon što je predan zahtjev za stečaj, odnosno otvoren predstečajni postupak", upozorio je Velimir Slamar, stečajni upravitelj APa u stečaju, koji je imenovan stečajnim upraviteljem Va-

RaspRaVa 9. RUJNa

Odbor vjerovnika AP-a zatečen Iako su bili upoznati s time da predstavnici Grada Varaždina i stečajnog upravitelja AP-a u stečaju privremeno razgovaraju o privremenom preuzimanja gradskog prijevoza u slučaju stečaja Varaždin busa, članovi Odbora vjerovnika AP-a ipak su zatečeni onime što se dogodilo u srijedu.

Naime, kako upozoravaju, neovisno o tome je li preuzimanje gradskog prijevoza dobro za poduzeće ili ne, svi potpisani ugovori trebali su dobiti njihovu ili suglasnost članova Skupštine vjerovnika. Stoga će se o tome raspravljati na sjednici Odbora vjerovnika zakazanoj 9. rujna.

"Ta tri vozila uzeli smo u najam od Varaždin busa, a Grad Varaždin donio je rješenje prema kojem se koncesija za javni gradski prijevoz privremeno dodjeljuje AP-u. Usto, sklopili smo ugovore o prijevozu učenika varaždinske III. osnovne i OŠ Tomislava Špoljara, kao i dijela varaždinskih srednjoškolaca. Štoviše, kada dobijemo suglasnost stečajne sutkinje, možemo preuzeti desetak vozača Varaždin busa", rekao je Slamar. Međutim, prijevoz na temelju privremenog rješenja o dodjeli koncesije, prema riječima zamjenika varaždinskoga gradonačelnika Zlatka Horvata, neće potrajati dugo jer će već sredinom mjeseca Gradsko vijeće donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu koncesije javnog prijevoza na nekoliko godina. "Budući da AP ispunjava niz uvjeta za rentabilno obavljanje gradskog prijevoza, kao što su vlastita vozila, servis i povoljniji uvjeti kupnje goriva, javit ćemo se na natječaj za koncesiju", ističe Slamar. I. Kruhoberec

mediji/ marketing/ prodaja

Arena Sport najavljuje i vlastitu produkciju Kako u krizi oblikovati brendove

etvrtak 2/9/2010

OGLAŠAVANJE DUHANSKIH PROIZVODA

Što bi marketingašima donio blaži zakon?

NOVA KAMPANJA

> mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 2/9/2010

Fashion Outlet EBayu već donio 4 mil. funti EBay je počeo marketinšku kampanju kojom promiče svoju izravnu prodaju Fashion Oultet, a sve u svrhu ostvarenja zacrtanog cilja o povećanju udjela na tržištu skupocjenih odjevnih brendova. Poručuju da se na taj način skupocjena odjeća i obuća može kupiti i za 70 posto niže cijene.

On-line kampanja krenula je na najčitanijim ženskim modnim portalima poput Vougea, OK!, Looka, Grazije, Elle,..., a u listopadu se očekuje njezino širenje. Fashion Outlet u četiri je mjeseca postojanja privukao brendove poput Karen Millen Superdry, Tad Baker i Office. U EBayu ističu da je Fashion Outlet najbrže rastući prodajni kanal te da je dosad generirao prodaju od 4 milijuna funti brendovima koji su ga koristili od pokretanja. Mjesečno čak 2,3 milijuna ljudi posjeti aukcije na modnim kate- EBAY je počeo marketinšku kampanju kojom promiče svoju gorijama. H. R. izravnu prodaju Fashion Oultet arhiva business.hr

Liberalniji zakon marketing OGLAŠAVANJE CIGARETA Ukidanje zabrane nije samo ekonomsko već i kulturološko, društveno i političko pitanje. Za oglašavanje duhana, tamo gdje je dopušteno, izdvaja se oko 4 posto ukupne vrijednosti tržišta, pa bi, hipotetski, liberalnije zakonodavstvo domaćoj marketinškoj industriji donijelo oko 60 milijuna kuna

tkako je prošle godine izmjenama zakona zabranjeno svako isticanje, bilo logotipa, bilo cigareta ili duhana na prodajnim mjestima, Hrvatska se pridružila grupi zemalja s vrlo restriktivnim zakonodavstvom u oglašavanju duhana. U nas puši oko 27 posto populacije, a procjene govore da je stopa smrtnosti uzrokovana pušenjem 380 osoba na sto tisuća stanovnika, što je u rangu Češke i Poljske, i dosta niže u odnosu na prije deset godina (474 umrla na 100.000 stanovnika). Pušenje je najraširenije u nerazvijenim zemljama, koje imaju najslobodnije zakone o oglašavanju du-

KAKO JE zAKONOM uRE-ENO OGLA©AVANJE DuHANSKIH PRO

BROJKA

9,87

kuna novi je iznos trošarina na cigarete, čime se prihodi proizvođača smanjuju sa 5,63 kune na 5,58 kuna po cigareti

hana. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu godišnje umire 5,4 milijuna ljudi od posljedica pušenja, i da će za dvadeset godina ta brojka dosegnuti 8 milijuna umrlih godišnje. No, industrija duhana povezana je s brojnim drugima, oglašivačkom, medijskom, maloprodajnom, a sve to

zajedno puni državni proračun i zaokružuje cjelinu koja se naziva i tobacco economy, odnosno duhanska ekonomija.

Proračunski prihod

Planirani proračunski prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine za 2009. godinu iznosili su 3,1 milijar-

du kuna, a uz povećanje trošarina, njihova razina bila je oko 2,7 posto ukupnih proračunskih prihoda. S druge pak strane, godišnji troškovi liječenja bolesti uzrokovanih pušenjem iznose tri milijarde kuna. Oglašavanje duhana najliberalnije je u zemljama Azije, primjerice Kini, Indiji te u

afričkim zemljama. Za oglašavanje duhana, tamo gdje je dopušteno, izdvaja se oko 4 posto ukupne vrijednosti tržišta. U Hrvatskoj najveći tržišni udjel u prodaji duhana ima Tvornica duhana Rovinj, koja je u 2009. ostvarila prodaju od 12,5 milijardi komada cigareta uz prihod od 231 milijun eura, ili 1,6

TARGET EXCLUDES

DRUŠTVENE MREŽE

YouTube opcija za ciljano oglašavanje

Premier liga ide u on-line kampanju

ili klaonicama. "Target excludes" najnovija je opcija za pretraživanje na YouTubeu koja pruža oglašiva ima mogu nost da isklju e sve one videospotove za koje ne žele da budu vezani uz njihov proizvod, YouTube oglašiva ima može kao i odre ene žanrove i kanale. Iz rezultata pretrage na taj se donijeti veliku korist, ali i na in isklju uju kanali i videosnegativne posljedice. Naime, potovi koji nisu relevantni ili oni mnogi brendovi ne žele da ih se dovodi u kontekst s videou- koji nemaju kvalitetan prikaz. Primjerice, ako je rije o kozracima koji se esto pokazuju meti koj tvrtki, a zna se da pored njihovih snimaka. Primjerice, tvrtke vegetarijanske koncert Rhianne sponzorira Cohrane sigurno ne bi htjele da ih verGirl, ta se informacija može se dovodi u vezu s mesnicama iskoristiti. H. R.

PREMIER LIGA društvenom mrežom do navija a ARHIVA BUSINESS.HR

Engleska nogometna Premier liga u potrazi je za agencijom koja bi im osmislila kampanju za on-line društvenu mrežu kojom bi se približila navija ima. Vijest je plasirana usporedno s dolaskom inspektora Fife koji su došli ocijeniti ponudu Engleske za organizaciju Svjetskog nogometnog

prvenstva 2018. Naime, Englezi u svojoj kandidaturi isti u da njihovu zemlju krasi multikulturalnost te da je kod njih nogomet namijenjen svima, bez obzira na dob, vjeru ili rasu. Pokretanje društvene mreže pridonijelo bi širenju popularizacije nogometa. Do sada je aktivnost Premier lige u tom pogledu bila vrlo mala te je ona do sada uklju ivala jedino igru Fantasy Premier League, koja je osmišljena u suradnji s glavnim sponzorom lige Barclaysom. H. R.

ngašima bi donio 60 mil. kn

KIH PROIZVODA U SVIJETU

IZ KOMPANIJSKE PERSPEKTIVE

JTI: Oglašavanjem promi emo tržišno natjecanje, a ne pušenje Iz Japan Tobacco Internationala (JTI) poru uju kako se protive potpunoj zabrani oglašavanja duhanskih proizvoda. "Oglašavamo se iz triju razloga: kako bismo zadržali vjernost pojedinom brendu, ohrabrili odrasle puša e da konzumiraju naše proizvode umjesto proizvoda konkurencije i kako bismo odraslim puša ima pružili informacije o našim proizvodima. Oglašavanje promi e tržišno natjecanje, koje pove ava izbor. Ne oglašavamo se kako bismo promicali pušenje. Nismo uklju eni ni u kakve aktivnosti koje bi ohrabrivale maloljetnike da postanu pu-

HRVATSKA JE U SKUPINI zemalja s vrlo restriktivnim zakonodavstvom u oglašavanju duhana. Zakon je najliberalniji u zemljama Azije, primjerice Kini i Indiji, te u afri kim zemljama

milijardi kuna. Hipotetski, kada bi u Hrvatskoj bilo dopušteno oglašavanje, 4 posto tog iznosa ili oko 60 milijuna kuna prelilo bi se u marketinšku industriju.

Prikriveni oglasi

Prvi sudski vještak za oglašavanje Kamilo Antolovi kaže kako hipotetsko ukidanje

zabrane oglašavanja cigareta i duhanskih proizvoda nije samo ekonomsko ve i kulturološko, društveno i politi ko pitanje, a ima i kontekst moralnih dvojbi. "Njime se ipak ograni ava poslovanje pojedinih poduze a. Pravo je pitanje stoga treba li ograni iti oglašavanje itavog niza ostalih proi-

zvoda, koji u kona nici štete i više od duhana. Uzmimo samo primjer neke hrane, koja uzrokuje pove anje tjelesne težine, ili pak automobilske industrije", navodi Antolovi . Eventualno ublažavanje zabrane oglašavanja duhana pove alo bi prihode duhanske industrije po dvoznamenkastim brojkama. Iako je oglašavanje duhana zabranjeno, svakoga dana mogu se vidjeti razni oblici oglašavanja cigareta u medijima. "Nadležne službe to ne sankcioniraju zbog nerazumijevanja problematike oglašavanja", kaže Antolovi . Primjeri prikrivenog oglašavanja duhana u Hrvatskoj, unato zabranama, posljed-

ša i", napominju u JTI-u. Isti u i kako nema nedvosmislenih dokaza da oglašavanje duhanskih proizvoda pove ava broj puša a. JTI ne oglašava niti provodi oglašavanje svojih proizvoda s ciljem poticanja pušenja bez obzira na odgovaraju i zakon koji regulira oglašavanje. Dodaju kako je sloboda oglašavanja temelj za omogu avanje bilo kojem proizvo a u robe široke potrošnje da sudjeluje u utrci za tržišni udjel. Potroša i, isti u, trebaju dobiti informacije o proizvodima legalnim kanalima. I. M.

njih su godina poznati, poput "Dobar proizvod je dobar proizvod, ma kako mi šutjeli o tome", zatim "Pozdrav iz Rovinja", gdje je sjedište TDR-a, zatim oglasi galerije Adris grupe i sli no. Igor Medi

igor.medic@business.hr

KAMILO ANTOLOVI , prvi sudski vještak za oglašavanje: Pravo je pitanje treba li ograni iti oglašavanje itavog niza ostalih proizvoda, koji u kona nici štete i više od duhana SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

ON-LINE SERVIS

Zasad su Facebook Credits virtualna valuta koja korisnicima te društvene mreže omogućuje kupnju i prodaju predmeta u virtualnim igrama kao što je superpopularna Farma (njezini Nakon Facebook Connecta, tvorci, tvrtka Zynga nedavno je koji je omogućio da se na sve web-stranice povezuje putem potpisala petogodišnji ugovor s Facebookom). No, ideja je Facebook računa, i Facebook Placesa koji planira uništiti po- da Facebook Credits postanu pularne servise za geolociranje jedinstvena mrežna valuta poput Foursquarea i Gowalle, koja koristi "zlatni standard". Facebook za nekoliko mjeseci Naime, različite se valute planira izbaciti Facebook Cre- svijeta mijenjaju u Creditse dits, on-line servis koji izravno prema različitim tečajevima pa 100 Facebook Creditsa ima napada popularni servis za istu vrijednost u Americi, Italiji internetsko plaćanje PayPal.

Facebook napada PayPal > mediji > marketing > prodaja

18-19

FACEBOOK za nekoliko mjeseci planira izbaciti Facebook Credits

business.hr Četvrtak 2/9/2010

ili Hrvatskoj. A mogućnosti su mnogo veće: Facebook se rapidno širi na mobilne platforme pa stručnjaci očekuju da se Facebook Creditsi počnu koristiti kao sredstvo plaćanja i na fizičkim lokacijama. Točnije, korisnici će moći kupiti knjigu, majicu ili drugi fizički predmet pomoću virtualne valute. Snaga Facebooka u obliku pola milijarde korisnika diljem svijeta ograničit će manevarske mogućnosti PayPala, a na otvoreno tržište uključio se i sveprisutni Google sa servisom Google Check-out. I. U. G.

Arena Sport povećao gužv

SPORTSKA TELEVIZIJA Premda nije izravna konkurencija javnoj televiziji, srbijanski TV igrač koji već distribuira svoj program Srbiji, BiH i Crnoj Gori, a u nas će se emitirati isključivo putem MAX TV-a, dugoročno će promijeniti odnos snaga jer planira i vlastitu produkciju studijskih emisija

olaskom srbijanskoga Arena Sporta na hrvatsko tržište zaoštrena je konkurencija ponuđača sportskoga programa. Sve veći broj TV kuća fokusiranih isključivo na sportski sadržaj nikoga ne čudi s obzirom na to da je sportski program magnet za gledatelje. Izuzev standardnih informativnih emisija, rijetko što uspijeva prikovati toliko ljudi uz TV prijemnike kao što su prijenosi sportskih natjecanja.

Tridesetak zaposlenih

Arena Sport dulje od godinu dana distribuira svoj program u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te dolaskom u Hrvatsku zaokružuje cijelo regionalno tržište. Njihov kanal Arena Sport 1 počeo je s eksperimentalnim emitiranjem 27. kolovoza, dok će kanal Arena Sport 2 emitiranje početi 20. rujna. "Arenasport 1 i 2 bit će programi isključivo sport-

skoga sadržaja. U prvo vrijeme emitirat će se prijenosi i snimke sportskih događaja, s naglaskom na nogomet (talijanska, španjolska, francuska, grčka, brazilska, američka liga), rukomet (španjolska i njemačka liga), košarku (NLB liga, španjolska i grčka liga), odbojku, atletiku, hokej na ledu, bejzbol. Trudit ćemo se imati što više izravnih prijenosa. U planu je i vlastita produkcija studijskih emisija, news programa..., no to će se uvoditi postupno", otkriva Željko Vela, direktor hrvatskog predstavništva tvrtke Sport ADD, u čijem je vlasništvu Arena Sport. Vela je na čelu ekipe koju čine dobro poznata imena domaćega sportskog novinarstva, među kojima valja istaknuti Božu Sušeca, Marka Šapita, Ivana Jurkovića i Marija Glavana. Kako doznajemo, u programskom dijelu će raditi 25 do 30 stalno zaposlenih i honoraraca, koji će iz zagrebačkog sjedišta raditi prijenose za hrvatsko govorno područje.

Programi Arena Sporta moći će se gledati isključivo putem MAX TV platforme. T-Com je očito procijenio da će ugovor s tim operaterom znatno podignuti vrijednost njihovih programskih paketa te da će na taj način privući znatan broj novih korisnika.

Samo na MAX TV-u

"U početku će oba programa biti besplatna, odnosno bit će u osnovnom paketu MAX TV-a. Mislim da to neće zauvijek ostati tako, no o tome mi ne odlučujemo. Potpisali smo ugovor s TComom u kojem smo dužni njima dostaviti program na dva spomenuta kanala, a na njima je da određuju u koje će ih pakete smjestiti", objašnjava Vela. Digitalizacijom signala i dolaskom ovakvih specijaliziranih programa na domaće tržište u medijskom prostoru će doći do promjene odnosa snaga i preraspodjele uloga. HTV će sigurno izgubiti dobar dio kolača na tržištu sportskih prijenosa,

OGLAS

užvu u TV eteru ŽELJKO VELA, direktor hrvatskog predstavništva tvrtke Sport ADD, u ijem je vlasništvu Arena Sport: "Teško je re i da su HTV i Arena Sport konkurenti jer je rije o dvama razli itim tipovima televizija” FOTO MEHKEK/CROPIX

OSTALI IGRA»I

Sportklub i javna televizija Sportklub je europski sportski program koji se emitira u Hrvatskoj, Ma arskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Srbiji i Sloveniji. Zahvaljuju i njemu, zaljubljenici u sport mogu tijekom cijeloga dana pratiti utakmice i emisije vezane uz vrhunski nogomet, rukomet, atletiku, borila ke sportove, automobilizam, tenis... U Hrvatskoj se emitira i Sportklub+ koji je u potpunosti posve en nogometu. Uz izravne prijenose i snimke brojnih utakmica, nude i program privatnih televizija najve ih svjetskih klubova poput Chelseaja, Liverpoola i Barcelone. HTV je godinama slovio kao jedna od europskih javnih televizija s najboljim sportskim programom. Zahvaljuju i njima imali smo priliku pratiti sve najve e sportske manifestacije posljednja dva desetlje a. Ipak, s vremenom je postalo jasno da HTV-ov budžet ne uspijeva odgovoriti na sve zahtjeve tržišta. Prijenosa NBA utakmica gotovo se više nitko i ne sje a, teniski su turniri u njihovim programima sve rje i, a Nova TV im je djelomi no preotela i utakmice nogometne Lige prvaka. Najve u snagu HTV i dalje crpi u pravima prijenosa svjetskih i europskih prvenstava, olimpijskih igara te prijenosa doma e nogometne lige i europskih nastupa naših nogometnih klubova. No, pitanje je koliko e još dugo i to potrajati.

no ostat e mu puno više prostora i sredstava za kvalitetno odra ivanje dužnosti javne televizije.

Dugoro ni plan

"Konkurenciju maksimalno poštujemo, posebno dugogodišnju HTV-ovu tradiciju pra enja vrhunskog sporta. Teško je re i da su HTV i Arena Sport konkurenti jer je rije o dvama razli itim ti-

povima televizija. Plan je da Arena Sport u kratkom roku postane kanal s najboljim izborom i najboljom obradom sportskog programa u Hrvatskoj", dodaje Vela. A cilj e im s vremenom postajati sve lakši jer e javnim i privatnim televizijama istjecati ugovori o prijenosima nekih vrlo atraktivnih natjecanja.

Hrvoje Reljanovi

WEEKEND MEDIA FESTIVAL

U Rovinju i nogometne lekcije biznisu Jedan od najpoznatijih nogometnih sudaca na svijetu, diplomirani ekonomist i financijski savjetnik, na svojim predavanjima objašnjava kako u poslovnom svijetu iskoristiti one tehnike koje je on primjenjivao kao sudac Talijan Pierluigi Collina, jedan od najpoznatijih nogometnih sudaca na svijetu, bit e gost Weekend Media Festivala, koji e u Rovinju od 23. do 25. rujna ugostiti najzna ajnije igra e vezane uz medije i cjelokupnu komunikacijsku industriju u regiji te neke od najzna ajnijih svjetskih i regionalnih stru njaka iz podru ja komunikacija, najavljuju organizatori.

Glasnogovornik Mastera

U Hrvatsku dolazi u ulozi glasnogovornika MasterCarda. Pierluigi Collina diplomirani je ekonomist i financijski

savjetnik koji na svojim predavanjima objašnjava kako u poslovnom svijetu iskoristiti one tehnike koje je on primjenjivao kao sudac. Studirao je ekonomiju na sveu ilištu u Bolonji, gdje je i diplomirao 1984. godine. Iako po struci financijski savjetnik, vrhunac karijere doživio je na stadionu, kada je sudio na slavnoj finalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstva 2002. izme u Njema ke i Brazila. Godine 2007. postao je nogometni ambasador tvrtke MasterCard, uz iju je pomo postao glasnogovornik nogometnog su enja diljem Europe.

Priprema utakmica

Na predavanjima objašnjava svoje inovativne i pedantne tehnike priprema za utakmice - prou avanje nogometnih mom adi i pojedinih igra a kako bi uvijek bio jedan korak ispred njih - a iste tehnike savjetuje i u poslovnom svijetu. Paul Meulendijk, direktor odjela sponzorstava u kompaniji MasterCard Europe, izjavio je kako se nadaju da e radom s Collinom podi i položaj MasterCardova najvrednijeg sponzorstva - nogometa. B.hr TALIJAN PIERLUIGI COLLINA jedan od najpoznatijih nogometnih sudaca na svijetu ARHIVA B.HR

AVANGARDNO

puĹĄta na uĹĄtrb loĹĄih i zastarjelih skica stoi kih zgrada, piramida i o iju. Taj bi se prostor, dodaje on, mogao pretvoriti u prave male znakove profita - tzv. cashvertisements, odnosno gotovinske oglase. Estetika oglasa mogla bi Zaboravimo na oglase u tisku, manje ili viĹĄe ostati ista, samo bi na nov anici pistalo "Mattel" , TV spotove, i Google linkove. "Campbell's" ili "Halliburton". Umjetnik Art Marcovici tvrdi Ideja je samo na prvi pogled konda marketingaĹĄi mogu po eti troverzna: prosje na 100-dolarzara ivati na samome novcu. Njegova je ideja zanimljiva: Ĺželi ska nov anica tijekom Ĺživotnog staviti oglase na pole inu ame- raspona od 7,4 godine mijenja tri ri kih nov anica. Marcovici tvr- para ruku tjedno. To je 8000 ljudi da se savrĹĄeno dobar, vidljiv di koji e vidjeti oglas, s time da i koristan oglasni prostor pro- valja znati kako manje nov anice

Oglasi na pole ini nov anica

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr etvrtak 2/9/2010

KAKO DANAS OBLIKOVATI BREND

Pet novih vrijednosti robnih marki Jednostavnost, transparentnost, odgovornost, odrĹživost i dostupnost ine tzv. krug povjerenja o kojem valja voditi ra una pri oblikovanju brenda u nesigurnim ekonomskim vremenima Dvije godine od po etka ekonomske i financijske krize, budu nost i dalje izgleda nesigurno. Kako u tako nesigurnim okolnostima oblikovati brend? Jedan od odgovora krije se u novom skupu vrijednosti. Navike kupaca nepovratno su se promijenile i viĹĄe se ne e, ak i ako se gospodarska situacija posve promijeni i oporavi, vratiti nekadaĹĄnjoj potroĹĄnji. U jeku krize, bankrota General Motorsa, povla enja velikog broja vozila od strane Toyote povjerenje kupaca posve je uzdrmano. Kupci se brinu za vlastitu dobrobit, druĹĄtvo, ali i planet. Brendovi koji uspijevaju oni su koji uspostavljaju ravnoteĹžu. To zna i da se kupci odmi u od ponaĹĄanja koja su nas dovela u danaĹĄnje nevolje - od trenuta nog zadovoljenja potreba, sebi nosti i pohlepe. UspjeĹĄni brendovi njeguju odre en niz vrijednosti - to je tzv. krug povjerenja. Potreban je niz vrijednosti koji podr-

Ĺžava pozitivno ponaĹĄanje kupaca i otklanja njihove strahove. To je oklop koji brend brani od nesigurne budu nosti, kompetitivnih uvjeta na trĹžiĹĄtu i prijetnji globalnom okruĹženju.

Prva vaĹžna vrijednost je jednostavnost. Kompanije moraju ponuditi istu i konciznu komunikaciju. Pakiranje mora biti jednostavno, a dizajn ist i intuitivan. Sastojci moraju biti minimalni i prepoznatljivi. Primjerice, proizvo a sladoleda Haagen-Dazs na svojem sladoledu Five (Pet) prikazuje pet klju nih sastojaka: mlijeko, vrhnje, ĹĄe er, jaja i odabrani okus. Na pretrpanom trĹžiĹĄtu, takav pristup uspijeva. Da bi ostvarili jednostavnost, brendovi moraju komunicirati ono ĹĄto je klju no. VaĹžno je biti iskren.

To dovodi do sljede e vrijednosti - transparentnosti. Transparentnost ozna ava komunikaciju koja kupcu omogu ava da donese pravi izbor. Primjerice, dobro je komunicirati podrijetlo proizvoda. Lays je na sva pakiranja ipsa stavio

'Slutnja' pot

ĹĄifru koja kupcu omogu ava da sazna gdje je krumpir uzgojen te kako je ips izra en. Internet ohrabruje pozivanje na odgovornost brendova.

Tre a vrijednost je odgovornost. Nije vaĹžno samo biti odgovoran za vlastita djela, nego i poticati inicijative koje svijet ine boljim mjestom. DanaĹĄnji kupci vole brendove koji se bore za ve e dobro. Dobar je primjer CocaColina kampanja "Ĺ˝ivjeti pozitivno".

etvrta je vrijednost odrĹživost, sposobnost zadovoljavanja danaĹĄnjih potreba bez ugroĹžavanja sutraĹĄnjice. Da bi brend bio odgovoran, mora biti iskren i savjestan. Dobar je primjer BP-ova komunikacija nakon izlijevanja nafte.

Peta vrijednost je dostupnost. To se odnosi na financijsku dostupnost, ali i na mogu nost dobavljanja proizvoda bez neĹželjenih ili opasnih posljedica.

Iva UĎ&#x20AC;Ă&#x160;umliĂ&#x160; GretiĂ&#x160; iva.gretic@business.hr

MREĹ˝NE PREPORUKE Hunch (Slutnja) je servis koji kombinira korisni ki sadrĹžaj i mo ne algoritme. Korisnicima pomaĹže kupovati, prikuplja goleme koli ine podataka stvaraju i detaljnu sliku o ukusu pojedinca. Ideja je suosniva ice Flickra

GOTOVINSKI OGLASI iz radionice ameri koga umjetnika. Kontroverzna ideja ipak ima ra unicu: prosje na 100-dolarska nov anica tijekom životnog raspona od 7,4 godine mijenja tri para ruku tjedno

cirkuliraju godinu ili dvije, ali se i eš e prenose i mijenjaju, pa su jednako dobro ulaganje. Cashvertisements donose novac vladi iji bi se Državni biro za tiskanje brinuo o produkciji i prodaji. Takvo bi oglašavanje stajalo dolar za nov anicu, što bi donosilo vladi 14 milijardi dolara godišnje. Apsurdna ideja? Da, ali ništa manje od ure ivanja bejzbolskih terena u stilu Spidermana ili korištenja ljudi, to nije njihovih glava, kao oglasnih plo a. I. U. G.

potencijal za velike brendove C aterina Fake suosniva ica je megapopularnog online servisa Flickr, jedne od prvih društvenih mreža na internetu. Iako se koncept Flickra razlikuje od Facebooka ili Twittera kao najjasnijih predstavnika društvenih mreža, to je bio prvi servis koji je korisnicima omogu ivao da razmjenjuju sebi zanimljiv

sadržaj i istodobno se druže. Flickr je servis koji korisnicima - zaljubljenicima u fotografiju - omogu uje da objavljuju svoje fotografije, komentiraju tu e, druže se, tagiraju fotografije, razmjenjuju stru na znanja... Drugim rije ima, sve što jednom zaljubljeniku u fotografiju može pasti na pamet kao bitno i važno. Dosada su korisnici Flickra objavili 4 milijarde fotografija - dovoljno da Caterina Fake postane internetski celebrity prije nego je 2005. godine prodala Yahoou vlasništvo nad Flickrom za golemih 35 milijuna dolara. Pet je godina bila daleko od središnje arene, no sada se vra a s novim servisom pod nazivom Hunch (Slutnja). Ova je internetska poduzetnica odlu ila uhvatiti se u koštac s jednim od najve ih problema u ra unalnoj zajednici: s mrežnim preporukama.

Uspješna Pandora

Najmudriji razvojni inženjeri u megakompanijama kao što su Amazon.com, Pandora, Netflix, Google, potrošili su mjesece i mjesece ne bi li razvili pametan algoritam koji e korisniku

CATERINA FAKE 2005. prodala je Yahoou vlasništvo nad Flickrom za 35 milijuna dolara

predlagati savršenu knjigu, pjesmu, film ili proizvod. Deseci drugih kompanija tvrde da su uspjeli smisliti arobnu formulu za ponašanje na internetu - no u praksi malo koja od tih strategija uspijeva. A pokušano je sve - od pra enja kupnji korisnika do psihološkog profiliranja. No, ima i nešto uspješnih primjera, ali vezanih uz uske tržišne niše. Tako je glazbeni servis Pandora izgradio detaljnu bazu podataka koja opisuje jedinstvene karakteristike više od 750.000 pjesama. Netflix je rješenje potražio u široj zajednici i ponudio nagradu od milijun dolara prvome tko za 10 posto poboljša algoritam preporuka (nagrada je dodijeljena 2009. godine). No, unato svemu tome, internetske preporuke i dalje su polovi no uspješne i korisnici mogu mjesecima dobivati preporuke za nešto što im zapravo ne treba.

Osobne mape

Caterina Fake tvrdi da je osmislila rješenje, a ono je jedinstveno njeno: navesti korisnike da govore o sebi, o svojim mišljenjima, ukusima, uvjerenjima, stavovima. Kada se prikupi dovoljno podataka, oni se istražuju da bi se pronašle veze koje omogu uju stvaranje precizno iskrojenih preporuka za svakog korisnika. Ideja je da naš ukus ne oblikuju samo prošle

kupnje ili prošla "svi anja", ve i naša osobnost. Hunch - tako se naime zove servis - o svojim lanovima u i putem pitanja "Upoznaj Hunch sa sobom". Ta pitanja pokrivaju sve, od režima vježbanja, etike zooloških vrtova, zombija, a što ih više korisnici odgovore, to potpuniji profil Hunch stvara. Hunch je na vrhu vala novih startupova, tzv. društvenih tražilica koje kombiniraju korisni ki sadržaj i mo ne algoritme. Jedan od takvih je Aardvark, trogodišnji start-up iz San Francisca, oslanja se na svojih 90.000 korisnika da odgovore na pitanja koja postavljaju njihovi prijatelji. Ina e, Google je u velja i kupio Aardvark, navodno za 50 milijuna dolara. Sli an servis je Quora koji korisnicima koji se istaknu kao stru njaci proslje uje razli ita pitanja. No, Hunch je najambiciozniji takav projekt: osim što korisnicima pomaže kupovati, prikuplja goleme koli ine podataka, stvaraju i bogatu i detaljnu sliku o ukusu svake pojedine osobe. Kona ni cilj je izraditi mapu koja svaku osobu na internetu povezuje sa svakim objektom na internetu, proizvodom, servisom ili drugom osobom. Potencijal za velike brendove? Naravno, golem. Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 2/9/2010

regija/svijet

Single gradske djevojke u Am zarađuju više od muškaraca OBRAZOVANJE Jedan od razloga bolje zarade leži u činjenici da žene češće studiraju. Statistika pokazuje da je između 2006. i 2008. godine 32,7 posto žena u dobi između 25 i 34 godine imalo najmanje fakultetsku diplomu, a kod muškaraca je taj postotak iznosio 25,8 posto

NOVi tRENd proširio se i na manje gradove te u više industrija arhiva business.hr

ako žene u Sjedinjenim Američkim Državama, a vjerojatno i gotovo svugdje drugdje u svijetu, i dalje zarađuju manje od muškaraca, jedna je kategorija Amerikanki uspjela nadmašiti zaradu svojih muških kolega. Neudane žene u dobi od 22 do 30 godina koje nemaju djece i žive u gradskim područjima 2008. su u prosjeku zarađivale osam posto više od muškaraca s istim uvjetima, odnosno

neoženjenima bez djece, pokazala je analiza podataka američkog statističkog zavoda koju je objavio Reach Advisors.

Radnički poslovi

Taj je trend prvi put primijećen prije nekoliko godina u najvećim američkim gradovima, a od tada se uspješno proširio na manje gradove i u više industrija. Kako piše Wall Street Journal, osim u velikim gradovima, kao što su New

York i San Francisco, razlike u plaćama najočitije su u mjestima s mnogo "bluecollar", odnosno radničkih poslova, te u brzorastućim gradskim područjima s mnoštvom imigranata. Mlade samostalne žene najbolje su zarađivale u Atlanti, gdje su njihove plaće bile 21 posto više od zarade njihovih muških kolega. Nekoliko je razloga za to što mlade žene u gradskim područjima zarađuju više od muškaraca, a je-

dan je od njih činjenica da one češće studiraju. Statistika pokazuje da je između 2006. i 2008. 32,7 posto žena u dobi između 25 i 34 godine imalo najmanje fakultetsku diplomu, a taj je postotak kod muškaraca iznosio 25,8 posto.

Utjecaj krize

Osim toga, na pad zarade muškaraca utjecala je i financijska kriza, koja je kriva za mnoga loša zbivanja pa tako i za masovni gubitak fizički zahtjevnih po-

DOBRO POLUGODIŠTE

BaRROsO KRITIZIRa

Dobit Carrefoura 82 milijuna € Francuski maloprodajni div Carrefour izvijestio je u srijedu da je u prvoj polovici godine ponovno poslovao s dobiti, i to u visini 82 milijuna eura. Usporedbe radi, u istome razdoblju prošle godine ta je međunarodna grupacija zabilježila 58 milijuna eura gubitka. Prihodi su mu porasli za šest posto, na 43,7 milijardi eura. “Carrefour je zabilježio solidan rast prihoda i operativne dobiti

prije izvanrednih stavki u teškom poslovnom okruženju”, kazao je financijski direktor te kompanije Pierre Bouchut. “Ponovno smo na putu postizanja ciljeva utvrđenih našim planom transformacije”, dodao je. U Carrefouru su najavili da su na dobrom putu da u ovoj godini ostvare ciljanu razinu operativne dobiti od 3,1 milijardu eura. H

'Za pad popularnosti Europske unije krive članice'

JOsE ManUEL BaRROsO, predsjednik Europske komisije ARHIVA BUSINESS.HR

Suočen s padom popularnosti europskih institucija, predsjednik EK Manuel Barroso okrivio je za taj trend vlade zemalja članica optuživši ih da u vrijeme krize nisu dovoljno branile europski projekt. "Priznajem da bismo zajedno trebali napraviti više kako bismo ojačali povjerenje građana i potrošača. No, nećemo riješiti svoje probleme ako sve zemlje

ne shvate europski projekt kao vlastiti”, rekao je za talijanski Corriere della Sera. “Zapravo, sada to nije slučaj. Kada stvari idu, dobro onda su vlade zaslužne, a kad stvari krenu loše, onda je za sve kriv Bruxelles”, naglasio je. Manje od polovice građana misli da je članstvo njihove zemlje u EU dobro, što je najniži postotak u posljednjih 7 godina. H

Americi Australija zabilježila najveći rast u tri godine a ČUDO U ZEMLJI KLOKana

slova u industriji na kojima uglavnom rade upravo muškarci. Profesor na Queens Collegeu u New Yorku Andrew Beveridge očekuje da će se trend mladih žena koje zarađuju više od svojih muških kolega nastaviti. Analiza Reach Advisorsa pokazala je i da plaće žena počnu stagnirati ili čak padati kad dobiju djecu, vrlo vjerojatno zato što više nisu toliko usredotočene na karijeru. Iako su mlade Amerikanke iz gradova zaradama uspjele "pobijediti" muške kolege, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca u svim apsolutnim statistikama, odnosno na nacionalnoj razini, razini radnih mjesta, industrija ili ako se gleda po obrazovanju. Tako su žene sa fakultetskom diplomom između 2006. i 2008. prosječno godišnje zarađivale 39.571 dolara, a muškarci s istim obrazovanjem gotovo 20 tisuća dolara više - 59.079 dolara. Taj trend prisutan je u svim kategorijama obrazovanja - od onih koji nisu završili ni srednju školu do osoba s doktoratom.

najvećem rastu od 2007. pridonijeli su građevinski te sektori znanstvenih i tehničkih usluga, kao i rudarstvo, što je ublažilo zabrinutost zbog ‘dvobrzinskoga’ gospodarstva u kojemu snažan oporavak industrije ostale sektore ostavlja daleko iza sebe

nikolina.rivosechi@business.hr

Australsko

Nikolina Rivosechi

nomist tvrtke Commonwealth Securities. Takvom rastu, najvećem od 2007. godine, najviše su pridonijeli građevinski te sektori znanstvenih i tehničkih usluga, kao i rudarstvo, što je ublažilo zabrinutost zbog "dvobrzinskog" gospodarstva u kojemu snažan oporavak industrije ostale sektore ostavlja daleko iza sebe. Analitičari ističu da ti podaci signaliziraju mogući skori rast kamatnih stopa nakon što je središnja banka u lipnju obustavila agresivan rast kamatnih stopa zadržavši ih na 4,5 posto.

UZ KLOKanE visoko su skočili BDP, izvoz, potrošnja, građevina

ARHIVA BUSINESS.HR

Rekordne dobiti

gospodarstvo

zabilježilo je u drugom tromjesečju najveći rast aktivnosti u tri godine ojačavši 1,2 posto na tromjesečnoj razini, pokazuju najnoviji objavljeni podaci australske vlade. Na godišnjoj razini rast australskog bruto domaćeg proizvoda u tri mjeseca do kraja lipnja iznosio je 3,3 posto, priopćio je državni statistički ured.

Ti su podaci nadmašili prognoze analitičara koji su očekivali rast 2,8 posto na godišnjoj i 0,9 posto na tromjesečnoj razini.

Premašili prognoze

"Australsko je gospodarstvo trenutačno nesumnjivo među najsnažnijima u razvijenom svijetu", kazao je Craig James, glavni eko-

Osobna potrošnja porasla je u drugom tromjesečju 1,6 posto, što je iznenadilo analitičare koji su očekivali znatno manji rast. Izvoz je ojačao 5,6 posto. Australsko je gospodarstvo prozvano čudom nakon što je uspjelo izbjeći zapadanje u recesiju u vrijeme globalne financijske krize te zabilježilo snažan rast potpomognut izvozom u azijska gospodarstva poput Kine. Stopa nezaposlenosti iznosi 5,3 posto, za razliku od 9,5 posto u SAD-u i 10 posto u Europi, a ovotjedni podaci pokazuju i najniži deficit bilance plaćanja u osam godina te rekordan skok dobiti kompanija. H

investor 24-25

LJETO NA ZAGREBA»KOJ BURZI U tri ljetna mjeseca spr ostvariti velike prinose na pojedinim dionicama i fondovima

Dok su bili na plaži zaradili ulagači u K Samo je pet vrijednosnica iz sastava hrvatskog dioni kog indeksa Crobex poraslo od po etka lipnja do kraja kolovoza, a najesen ne treba o ekivati dobre rezultate na ZSE-u - dokle se god nešto ne pomakne u realnom gospodarstvu Tijekom tri ljetna mjeseca dioni ki indeks Crobex pao je šest posto, a samo pet dionica iz njegova sastava zabilježilo je rast vrijednosti. Ovogodišnje ljeto na Zagreba koj burzi malo se razlikovalo od lanjskog, osim možda po daleko manjem obujmu trgovanja prometi su nerijetko bili niži i od poražavaju ih deset milijuna kuna po trgovinskom danu. Mjese ne analize Wall Streeta u stranim medijima uglavnom kažu da je kolovoz bio 'brutalan' (rije je, podsjetimo, o najslabijem kolovozu od 2001.), ali da to nije ništa u odnosu na ono što u l a ga e eka u

rujnu. Kako se stanje na svjetskim tržištima gotovo redovito preslikava i na doma e, valja o ekivati da se ni ulaga i na Zagreba koj burzi nemaju emu pretjerano veseliti. Predsjednik Uprave Adriatica Capitala Vjeran Filippi rekao je za Business.hr kako je teško procijeniti kakav e rujan biti za hrvatske ulaga e. Iako se situacija sa svjetskih tržišta odražava na doma e, mnogo je stvari koje su vezane uz strukturne probleme hrvatske ekonomije, kaže on. "Dok se to ne riješi, ne e biti znatnijeg interesa investitora, a kod nas se prakti ki ništa ne ulaže", dodaje. Što se ti e pojedina nog ulaganja u fondove i dionice, nakon ljeta najzadovoljniji mogu biti dioni ari Kraša i Ilirika BRIC fonda. Naime, dionica Kraša porasla je od 1. lipnja do 1. rujna ak 35 posto (sa 355 na ak 480 kuna), a vrijednost udjela u Ilirika BRIC-

››

u u tom je razdoblju porasla tri posto.

Gra evinari kažnjeni

Na uspavanom dioni kom tržištu pozitivan su rezultat ostvarile još samo etiri dionice. Sljede i najve i dobitnik je Petrokemija, koja je porasla osam posto, po šest posto plusa ubilježile su dionice Kon ar Elektroindustrije i Dom holdinga, a slabašnih 2,5 posto oja ala je dionica Atlantic grupe. Najgori su ljetni provod ponovno imali dioni ari gra evinskih kompanija, ija se vrijednost ponovno snažno otopila za zagreba kom suncu. Najve i gubitnici iz Crobexa bili su Ingra (-35 posto), Viadukt (-25,5 posto), IGH (-25 posto) i Tehnika, koja je pala 14 posto. Loše su prošle i najzastupljenije dionice u indeksu. HT je u rujan ušao s etiri posto minusa i cijenom od 256 kuna. Ina je tijekom ljeta izgubila pet

Kompanija mora biti globalna. Ne možete imati kompaniju koja je lokalna, a da je uspješna na burzovnom tržištu

VJERAN FILIPPI, predsjednik uprave Adriatica Capitala

SNIMIO SAŠA ETKOVI

ca spretni i pažljivi investitori imali su priliku bez puno muke vima

business.hr Četvrtak 2/9/2010

aži, najbolje su u Kraš i Ilirika BRIC

posto (trenutačno vrijedi 1630 kuna), a od blue chip gubitnika najbolje je prošao povlašteni Adris, koji je pao samo 0,8 posto, na 253 kune. Od deset najuspješnijih fondova, samo su dva zabilježila rast vrijednosti udjela veći od tri posto. Osim spomenutog Ilirka BRIC-a, tri posto skočio je i OTP Europa Plus. Više od dva posto plusa uhvatila je MP-Mena, a malo manje od dva posto poskupio

je udjel u Ilirika Azijskom tigru. PBZ I-Stock ojačao je 1,17 posto, a manje od jedan posto rasli su udjeli u NFD Novoj Europi, AC Globalu, ZB Euroaktivu, KD Novoj Europi te u HPB WAV-DJE-u.

Slabe hrvatske tvrtke

U koje dionice ulagati? Filippi kaže da ulagači trebaju imati na umu ulaganje u kompanije koje imaju mogućnost neograničenog rasta. "Da bi to imala, kompa-

nija mora biti orijentirana na svjetsko tržište. Ne možete imati kompaniju koja je lokalna, a da je uspješna na burzovnom tržištu", objašnjava. Napominje i kako kompanije u koje treba ulagati moraju imati otvoreni menadžment te da im tretiranje manjinskih dioničara mora biti na adekvatnoj razini. "To je jedna od rak-rana hrvatskog gospodarstva. Kada popisu osobina koje kompanija treba

imati da bismo u nju ulagali dodamo likvidnost, vidimo da je u Hrvatskoj takvih vrlo malo", zaključuje Filippi. Ivan Ivin iz Ilirika Investa kaže kako je vrlo nezahvalno i teško predvidjeti kakva jesen očekuje domaće ulagače. "Ovisni smo o svjetskim događanjima i oni će utjecati i na našu situaciju. Nažalost, u našem gospodarstvu ne vidimo ništa što bi moglo probuditi uspavano

tržište", komentira Ivin. Investicijski savjetnik Mladen Ostrički kaže kako situacija na ZSE-u ovisi ponajprije o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj. "Jesen je uvijek malo življa od ljeta i možda će se malo povećati promet. No, ako ne dođe do većih pomaka u gospodarstvu, ne očekujem ih ni u smislu likvidnosti, a ni u kretanju cijena dionica", kaže Ivin. Branka Suvajac Nikola Sučec

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 2/9/2010

TEÂťAJ

Kuna oslabila 0,02 posto

Kuna je na u srijedu utvr enoj te ajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na te ajnu listu od utorka oslabila prema euru 0,02 posto. Srednji te aj eura na te ajnoj listi HNB-a iznosio je 7,273812 kune. Kuna je pak oja ala prema ostalim vaĹžnijim valutama, i to prema ameri kom dolaru 0,92 posto, britanskoj funti 1,09 posto, a prema ĹĄvicarskom franku 0,27 posto. N. S.

BROJKA

293,44

kune iznosila je neto vrijednost imovine po dionici Kapitalnog fonda na dan 31. kolovoza 2010. godine

ZAVRĹ ILO PREUZIMANJE ICF-a

Do kraja godine gotovo spajanje Hite i Auctora Nakon ĹĄto su ICF Broker i Hita vrijednosnice dovrĹĄili spajanje, do kraja godine u zajedni koj brokerskoj ku i trebao bi biti i Auctor Hita vrijednosnice preuzele su brokersko poslovanje ICF Brokera i za zadnji kvartal ove godine najavljuju zavrĹĄetak integracije s Auctorom. UdruĹživanje koje je po elo u lipnju trebalo je, prema prvim najavama iz Hita vrijednosnica, zavrĹĄiti tijekom ljeta, ali rok integracije Auctora pomaknut je do kraja godine jer je u pitanju tvrtka ĹĄireg opsega poslovanja od ICF Brokera. Nakon pridruĹživanja Auctora Hita vrijednosnicama nastat e najve a nebankarska brokerska ku a, koja e direktno ili posredno kon-

BUSINESS TV Kapital Network, etvrtak 2.9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Su eljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ) VIJESTI

TRĹ˝IĹ TE NOVCA

Kamata preniska kreditorima

Na TrĹžiĹĄtu novca u utorak je porast ponude, uz rast prijavljene potraĹžnje, rezultirao i ve im ugovorenim prometom, no niska kamatna stopa po kojoj su korisnici kredita prijavili svoju potraĹžnju glavni je razlog nemogu nosti plasmana svih viĹĄkova novca. Ve inu prometa, 42,7 milijuna kuna, inile su prekono ne pozajmice, uz 0,61 posto kamate.

Na tjedan dana plasirano je 13,2 milijuna kuna pozajmica, i to po cijeni od jedan posto. Ujedno, na rok iznad 3 mjeseca odobreno je 3,99 milijuna kuna pozajmica, po kamatnoj stopi od 4,4 posto. Ukupan promet na TrĹžiĹĄtu novca danas je dosegnuo 59,89 milijuna kuna, a prosje na kamatna stopa blago je smanjena, sa 0,96 na 0,95 posto. Ugovorena je i jedna devizna pozajmica u visini 200.000 eura na rok dva tjedna uz kamatnu stopu 2,5 posto. B.hr

Eksplozivne udaljavaju sv NOVI SKOK KINESKE POTROĹ NJE PotroĹĄnja kineskih gra ana raste ve godinu i pol, a analiti ari ne o ekuju nikakve znakove popuĹĄtanja konjunkture u Kini i susjednoj Indiji

IVAN TADIN, vlasnik brokerske ku e Hita, pozvao je na udruĹživanje male brokerske ku e bez podrĹĄke banaka SNIMIO HRVOJE DOMINI

trolirati 20,7 posto dionica Zagreba ke burze. Osim ĹĄto su preneseni svi brokerski poslovi ICF Brokera, Hita je istodobno preĹĄla na novi informacijski sustav i predstavila novu trgovinsku platformu E-trade za internetsko trgovanje koja se temelji na Microsoft Silverlight tehnologiji.

Nova platforma

Nova platforma omogu uje znatno brĹži prijenos podataka, podrĹžava trgovanje putem nekoliko burza, a klijenti vide sve ponude za kupnju i prodaju. Svi koji odlu e isprobati novu platformu, kao i stari klijenti, sljede ih 100 dana mo i e to u initi uz proviziju od samo 0,3 posto ili minimalno 10 kuna po nalogu.

Hita vrijednosnice ujedinjavanjem usluga postaju jedini relevantan konkurent mo nim brokerskim ku ama koje su dio velikih bankarskih sustava. Klijentima na jednome mjestu nude cijelu paletu investicijskih usluga, poput trgovanja, skrbniĹĄtva, margin kredita, stranog trgovanja, usluga za korporativne klijente, internetske trgovine. Zbog smanjenog obujma trgovine na hrvatskom trĹžiĹĄtu kapitala pitanje je koliko dugo mogu opstati male neovisne brokerske ku e, a jedni odgovor na krizu je konsolidacija poslovanja kroz okrupnjavanje. Prvi ovjek Hite Ivan Tadin pozvao je na udruĹživanje i ostale neovisne brokerske ku e. D. B.

Kineski potroĹĄa ki indeks (PMI) porastao je u kolovozu na 51,7 bodova sa 51,2 boda, koliko je iznosio mjesec prije, objavila je Kineska gospodarska komora. Indeks se radi na temelju podataka zavoda za statistiku, a predvi anja su gotovo potpuno u skladu s predvi anjima analiti ara koji su rekli da e indeks rasti na 51,8 bodova. To je ujedno 18. mjesec zaredom kako indeks raste iznad 50 bodova, ĹĄto je granica izme u ekspanzije i kontrakcije trĹžiĹĄta najmnogoljudnije zemlje svijeta. NajniĹža razina indeksa PMI u posljednje dvije godine zabiljeĹžena je u studenome 2008. godine, kada je njegova vrijednost bila samo 38,8 bodova. Ve ina kineskih eko-

nomista smatra da e tamoĹĄnja ekonomija i dalje snaĹžno rasti do kraja ove godine nakon ĹĄto je u prvome tromjese ju ostvaren 11,9-postotni rast. SnaĹžan rast biljeĹži se i na drugome vaĹžnom trĹžiĹĄtu Azije, pa je tako u Indiji ostvaren rast 8,8 posto u drugom tromjese ju. Analiti ari indijsku ekonomiju opisuju kao gospodarstvo koje ne samo da joĹĄ ne pokazuje znakove hla enja, ve ima joĹĄ dosta pogonskoga goriva za daljnji rast.

J. Koreja malo usporila

Me utim, drugdje u Aziji indeks PMI pada. Primjerice, na Tajvanu je u kolovozu pao ispod 50 bodova, i to prvi put u 18 mjeseci, i zaustavio se na razini 49,2 boda ili 1,3 posto manje. U JuĹžnoj Koreji pad PMI-ja

KONSOLIDIRANO

Dobit Banco popolare 437 mil. € Talijanska banka Grupa Banco Popolare izvijestila je da je u drugom tromjesečju 2010. ostvarila neto dobit u iznosu 360 milijuna eura, a u istom razdoblju prošle godine poslovala je sa 14,4 milijuna eura gubitka. Kako se navodi u priopćenju, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci Grupa je zabilježila konsolidiranu neto dobit od 437 milijuna eura. Samo na Ban-

co Popolare u prvih šest mjeseci odnosi se 208,9 milijuna eura dobiti, što je povećanje 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno prije integracije Banca Italease. U istom su razdoblju neto kamatni prihodi banke, izuzme li se Banca Italease, smanjeni 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosili su 945 milijuna eura. Istodobno su neto prihodi od provizija uvećani 9,6 posto, na 647 milijuna eura. B.hr

ZAVAROVALNICA

Triglav zaradio 18 milijuna eura

MATJAž RAKOVEC, predsjednik Uprave Triglava arhIva BUSINeSS.hr

Grupa Zavarovalnica Triglav u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je gotovo 18 milijuna eura neto dobiti, a na razini Zavarovalnice Triglav ostvarena dobit iznosila je 25 milijuna eura. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje, dobit na razini grupe povećana je za šest milijuna eura. Prvi put u povijesti poslovanja ukupna vrijednost imovine gru-

pe premašila je tri milijarde eura i u prvoj polovini godine kapital je povećan za 21 milijun eura. Nadzorni odbor Triglav osiguranja donio je odluku o imenovanju Marina Matijace, dosadašnjeg člana Uprave, predsjednikom Uprave Triglav osiguranja, a dužnost je počeo obnašati 25. kolovoza 2010. godine. Uz novog predsjednika Uprave, od 25. kolovoza, novim zamjenikom člana Uprave Triglav osiguranja imenovan je Boris Žnidarič. N. S.

uzima novih vne Kina i Indija Srbija 380 mil. od MMF-a u svijet od recesije PETA REVIZIJA SPORAZUMA

Međunarodni monetarni fond trebao bi odobriti nova sredstva za potporu deviznim rezervama, a zauzvrat očekuju i donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti u srbijanskom parlamentu

iznosio je 2,3 posto u odnosu na srpanj i bio je 50,9 bodova. "Motor rasta Južne Koreje ispustio je malo pare prošli mjesec u svjetlu rastuće zabrinutosti zbog gospodarskog oporavka", komentirali su analitičari. Analitičari su suglasni i kako kineski rast prido-

nosi rastu ostalih ključnih gospodarstava Azije kao što je nedavno njemački rast pridonio rastu eurozone. Kina je lani povela svjetsku ekonomiju prema oporavku s gospodarstvom čak 90 puta većim od onoga 1978., kada je lider Deng Xiaoping počeo provodi-

ti reforme koje su otvorile kinesko gospodarstvo slobodnom tržištu. Stručnjaci iz Goldman Sachsa prošlog su mjeseca izračunali da će zemlja sa čak 1,3 milijarde stanovnika prestići najjaču ekonomiju svijeta, SAD, do 2027. godine. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Misija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i srbijanska vlada postigle su sporazum u sklopu pete revizije kreditnog stand-by aranžmana vrijednog 2,9 milijardi eura, koji bi Srbiji mogao omogućiti povlačenje dodatnih 380 milijuna eura, objavljeno je u srijedu u srbijanskoj vladi. Čelnik misije MMF-a Albert Jegger kazao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji kako se sastanak Izvršnog odbora MMF-a, na kojem će biti razmatran završetak pete revizije aranžmana, može očekivati 27. rujna. Jegger je rekao da je sa srbijanskom vladom dogovoreno da ona dotad na usvajanje parlamentu uputi zakon o fiskalnoj odgovornosti, što je uvjet za uspješan završetak pete revizije. "Ako naš odbor odobri završetak revizije, Srbija bi mogla povući dodatnih 380 milijuna eura koje će biti iskorištene kao potpora njezinim deviznim rezervama", izjavio je Jegger po završetku pregovora misije MMF-a sa srbijanskom vladom, započetih 19. kolovoza. Govoreći o ekonomskim pokazateljima u Srbiji, on je

naveo kako se očekuje da će realni BDP porasti 1,5 posto u 2010. i tri posto u 2011. godini. Također je dogovoreno da se za 2010. godinu ciljni fiskalni deficit generalno zadrži na 4,75 posto BDP-a te da se potvrdi zamrzavanje plaća u javnom sektoru i mirovina do kraja godine, kao i da u 2011. godini ciljni deficit bude na razini četiri posto.

Pozitivno ocijenjeni

Srbijanska ministrica financija Diana Dragutinović potvrdila je uspješan završetak pregovora u sklopu pete revizije te dodala kako je s misijom MMF-a dogovorena dinamika rasta plaća u javnom sektoru i mirovina, počevši od 2011. godine, kao i da je usuglašen zakon o fiskalnoj odgovornosti. Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić kazao je kako je MMF pozitivno ocijenio vođenje monetarne politike NBS-a u prethodnom razdoblju te je najavio veće angažiranje na intenzivnijem korištenju domaće valute u financijskim transakcijama na srbijanskom tržištu. U sklopu aranžmana MMF-a sa Srbijom predviđeno je ukupno sedam revizija, a sljedeći dolazak misije te međunarodne financijske institucije očekuje se u listopadu. MMF je krajem lipnja odobrio Srbiji povlačenje tranše od oko 383 milijuna eura nakon što je pozitivno odlučio o četvrtoj reviziji. H

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Osim što je osvojila titulu dobitnika dana, dionica Atlantic grupe osvojila je i najlikvidniju poziciju. Na tu je dionicu potrošeno 8,02 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena porasla solidnih 3,21 posto, na 740 kuna. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 712 do 749 kuna. OGlAs

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Atlantic grupa SN holding HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Atlantska plovidba d.d. Uljanik plovidba Jadranski naftovod Adris grupa Čakovečki mlinovi Petrokemija Dalekovod Konzum IPK Kandit Institut građevinarstva hrvatske Jamnica Kraš, prehrambena industrija Ina-industrija nafte d.d. Luka ploče Ericsson Nikola Tesla Dom holding AD plastik Viro tvornica šećera d.d. Fima validus Viadukt Zagrebačka banka Atlas nekretnine Privredna banka Zagreb Jadroplov d.d. Ingra Končar - elektroindustrija Banka splitsko-dalmatinska Hidroelektra niskogradnja Adris grupa Ledo Liburnia riviera hoteli Žitnjak Centar banka Luka Rijeka Končar Badel 1862 HG Spot Agromeđimurje Jadranska banka Zvijezda Mlinar mlinsko-pekarska industrija Tehnika Belje Imperial hoteljerstvo Hrvatska poštanska banka Belišće Hoteli Podgora Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Hoteli Makarska Zvečevo, prehrambena industrija Auto Hrvatska Sunčani Hvar DIOKI d.d Slavonski zatvoreni investicijski fond Exportdrvo Istraturist Umag d. d. Vaba d.d. banka Varaždin HTP Korčula Tvornica istegnutih metala Slobodna Dalmacija Adriatic Croatia International Club d. d. Arenaturis Magma d.d. Jadroagent Proficio Jadranka Veterina d.d. Karlovačka banka Valamar grupa OT-optima telekom d.d. Đuro Đaković holding

Za razliku od iznimno uspješnog Atlantica, katastrofalan dan imala je dionica HGspota. Dionica tog maloprodajnog lanca računala pala je čak 7,34 posto, na okruglih 25 kuna. Dioničare te tvrtke još više može zabrinuti dnevni promet tom dionicom, koji je iznosio samo 14.000 kuna.

Najniža

Najviša

Zadnja

712.51 217.01 255.87 284.02 804.00 578.38 2,577.07 253.00 3,449.99 124.20 275.02 192.10 233.05 1,641.00 37,900.00 462.01 1,631.01 1,595.00 1,315.11 36.00 88.50 306.06 12.52 208.01 208.10 33.00 467.00 134.37 20.50 480.10 130.00 145.00 300.00 5,614.00 2,301.00 83.75 240.00 180.35 2,112.05 71.02 24.84 950.00 2,749.00 3,698.00 637.00 1,060.00 64.00 180.00 1,750.00 433.00 20.30 17.00 83.00 113.00 378.80 28.00 75.00 26.03 400.00 359.98 61.03 85.07 100.00 23.00 2,516.00 42.25 56.94 535.00 11.84 380.11 65.90 60.00 38.50 28.31 28.45

749.00 241.00 258.50 290.00 827.00 588.90 2,650.00 255.00 3,450.00 138.60 280.00 203.49 233.30 1,704.96 38,000.00 493.99 1,645.00 1,610.00 1,336.99 37.00 91.00 319.80 13.05 214.90 215.00 33.99 470.00 139.86 20.90 487.30 130.00 155.00 300.00 5,614.01 2,303.00 105.00 240.00 181.00 2,112.05 77.00 25.01 950.00 2,749.00 3,699.98 637.00 1,071.00 64.01 180.00 1,750.00 433.10 20.30 17.00 83.00 114.00 378.80 30.00 75.10 26.03 400.00 359.98 61.03 85.91 100.00 23.00 2,516.00 42.25 56.94 535.00 11.84 380.11 65.90 60.00 38.50 28.31 28.45

740.01 241.00 256.81 287.00 813.13 580.00 2,650.00 255.00 3,450.00 133.99 275.60 200.00 233.30 1,700.00 38,000.00 484.90 1,632.01 1,595.00 1,326.00 37.00 91.00 319.80 13.05 214.90 215.00 33.99 470.00 139.86 20.60 483.01 130.00 155.00 300.00 5,614.01 2,303.00 105.00 240.00 180.35 2,112.05 77.00 25.00 950.00 2,749.00 3,699.98 637.00 1,071.00 64.00 180.00 1,750.00 433.00 20.30 17.00 83.00 114.00 378.80 30.00 75.00 26.03 400.00 359.98 61.03 85.16 100.00 23.00 2,516.00 42.25 56.94 535.00 11.84 380.11 65.90 60.00 38.50 28.31 28.45

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 22.198.659,09 kn Promjene Količina Promet Cijene 3.21% 9.55% -0.05% -1.03% 0.76% 0.37% 3.39% 0.79% 0.03% 4.68% -0.50% 4.17% -0.09% 1.80% 0.00% 4.28% 0.06% -0.31% 0.45% 0.57% -0.40% 4.51% 3.90% 2.32% 2.38% 6.22% 1.73% 2.82% 1.73% 0.60% -3.70% 3.33% 1.51% 0.11% 0.13% 26.17% 0.00% -0.35% -1.38% 9.95% -7.34% -5.05% -0.04% 2.11% 0.00% 3.98% -0.05% 0.01% 0.00% 0.00% -13.62% 3.03% -2.35% 4.48% 2.93% 7.14% -10.71% 0.12% -18.03% 0.00% -3.13% 0.13% 0.00% -14.85% 0.00% -15.50% 0.00% -0.93% 0.94% 0.00% 7.73% -4.00% 0.00% 8.63% 3.45%

10,958 16,086 10,439 3,645 939 1,273 247 2,426 128 3,356 1,561 1,344 935 128 5 372 94 72 77 2,390 855 223 5,246 260 254 1,518 105 339 2,183 88 300 227 99 5 11 235 96 118 9 251 592 15 5 3 17 9 145 50 5 20 376 390 75 54 15 183 62 160 10 10 52 37 30 115 1 50 30 3 82 2 10 7 4 2 1

8,020,899.08 3,824,493.62 2,689,566.91 1,046,106.71 766,645.82 738,240.31 650,221.21 618,008.00 441,599.97 441,217.50 433,933.62 264,700.68 218,105.50 214,920.52 189,899.00 177,136.17 153,474.69 115,094.73 101,928.18 86,093.66 77,438.00 69,855.60 67,520.00 54,622.96 54,226.00 50,183.10 49,302.00 46,388.51 45,128.39 42,434.89 39,000.00 34,721.82 29,700.00 28,070.01 25,323.00 23,207.30 23,040.00 21,339.80 19,008.45 18,799.26 14,726.43 14,250.00 13,745.00 11,095.98 10,829.00 9,551.00 9,280.35 9,000.00 8,750.00 8,661.80 7,632.80 6,630.00 6,225.00 6,136.00 5,682.00 5,486.19 4,653.90 4,164.80 4,000.00 3,599.80 3,173.56 3,154.64 3,000.00 2,645.00 2,516.00 2,112.50 1,708.20 1,605.00 970.88 760.22 659.00 420.00 154.00 56.62 28.45

Trž. kap. (mil kn) 1,827.82 655.52 21,029.79 1,555.54 1,134.74 336.40 1,968.54 1,729.95 362.25 447.68 632.17 4,540.57 166.83 269.59 840.79 666.07 16,320.10 355.07 1,765.77 276.29 382.16 443.46 35.26 98.17 13,770.40 113.38 8,965.14 228.91 154.50 1,242.36 61.31 96.70 2,884.77 1,236.04 696.98 21.59 15.00 1,078.58 205.07 57.91 8.25 39.32 328.84 370.95 124.48 202.91 525.79 114.45 1,040.96 504.15 7.43 32.65 92.92 35.09 250.67 219.33 303.15 87.11 57.60 1,682.90 107.73 36.31 28.54 120.09 279.43 92.21 277.53 59.30 46.33 126.38 121.58 80.35 242.38 79.84 92.09

CROBEX: 0,88% 365 dana Najniža Najviša 580.00 55.95 226.05 240.00 723.23 533.13 2,005.00 242.21 2,107.10 105.50 270.20 126.04 191.00 1,600.00 31,101.00 250.05 1,405.10 1,240.00 1,231.00 28.70 52.00 290.00 10.55 204.00 200.00 20.50 461.06 124.01 19.70 380.01 130.00 140.01 260.12 4,750.00 1,413.01 76.10 240.00 162.00 1,900.00 58.00 20.08 950.00 2,006.00 2,851.00 623.00 949.03 59.00 150.00 1,355.00 305.01 20.10 12.69 83.00 87.56 368.00 25.00 70.07 15.15 305.00 270.00 51.00 72.10 99.00 20.01 2,516.00 41.00 48.11 500.00 11.50 360.09 52.05 53.00 25.06 21.28 22.36

760.00 242.00 332.84 400.00 1,195.95 736.89 3,750.00 318.99 3,799.21 192.99 443.00 207.51 345.00 4,375.00 44,494.00 493.99 1,940.00 2,093.00 1,777.00 54.00 109.30 505.00 29.01 498.99 310.00 38.67 715.00 209.00 61.49 517.00 190.00 370.00 373.00 7,679.00 2,890.00 164.00 329.00 246.00 2,450.00 144.00 109.19 1,000.52 3,100.00 5,898.00 640.00 2,769.99 108.00 219.00 1,989.00 580.00 45.00 36.50 109.99 139.00 578.99 42.98 168.49 38.70 550.00 410.00 99.00 185.00 100.01 64.98 3,300.00 70.00 78.00 620.00 16.39 444.00 88.99 106.80 45.00 56.00 58.00

RegIonAlne I svjetsKe buRze Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA POSR KRKG ZVTG GRVG SAVA SOS2E ZVIR PETG KBMR MELR LKPG PILR PBGS KDIR NF1N

POZAVAROVALNICA SAVA KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZVON ENA ID PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR LUKA KOPER PIVOVARNA LASKO PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-B TRZN-R-A RSRS-O-D HEDR-R-A INVP-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A ELBJ-R-A RITE-R-A HETR-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA R I TE GACKO AD GACKO HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKE FBIHK1D FBIHKD FBIHKC FBIHKB FBIHK1A

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A

BEOGRADSKA BURZA A2016 A2012 AGBN A2015 A2013 A2014 A2011 AIKB ENHL STRK JESV MTBN DJMN RUMA BMBI JGHM DNOS CZVB

Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Soko Nada Štark a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Metals banka a.d. Novi Sad Dijamant a.d. Zrenjanin Ruma fabrika kože a.d. Ruma Bambi Banat a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Dunav osiguranje a.d. Beograd Crvena Zastava a.d. Vrnjacka Banja

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK MPT TTK KMB TEL PROD GRNT SBT USJE REPL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA CEMENTARNICA USJE SKOPJE REPLEK SKOPJE

Oznaka

Četvrtak 2/9/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 8,00 65,15 16,82 12,37 163,10 106,00 6,42 238,60 10,49 137,40 15,60 15,99 0,67 4,85 0,79

Najviša 8,03 66,50 17,50 12,65 165,00 106,05 6,42 241,00 10,60 139,00 16,00 16,00 0,67 4,88 0,82

Zadnja Prosječna Promjena Količina 8,00 66,18 17,50 12,37 164,62 106,05 6,42 241,00 10,54 139,00 15,89 16,00 0,67 4,86 0,79

Promet

valuta: EUR - euro 7,92 66,00 17,42 12,59 164,90 37,71 6,42 240,71 10,57 138,93 15,90 16,00 0,67 4,86 0,80

-3,50 % 0,44 % -1,69 % -1,04 % 0,05 % 0,04 % -0,47 % 1,03 % 0,48 % 1,43 % 0,57 % 2,76 % -0,45 % 0,00 % -1,98 %

96331 5849 19558 12402 593 2448 8541 219 4773 285 1078 799 17558 2184 12896

763.102,63 386.046,25 340.785,50 156.180,69 97.787,10 92.314,15 54.833,22 52.716,00 50.464,73 39.596,00 17.145,25 12.783,90 11.739,58 10.607,89 10.346,53

Elektroprivreda BiH Makedonski telekom Petrol Sava Agrobanka

+1,79% +1,79% +1,03% +0,05% +0,04%

Soko Štark Pozavarovalnica Sava BH Telecom Alkaloid Gorenje

business.hr

-4,76% -3,50% -2,34% -1,44% -1,04%

Krka

AIK banka

Krka je u srijedu bila jedina među dionicama s Ljubljanske burze s prometom većim od sto tisuća eura koja je zabilježila rast cijene. Slovenski farmaceut poskupio je 0,44 posto, na 66,18 eura, daleko od zadnjih preporuka austrijskih banaka za kupnju dionice. Ljubljanski kompozitni indeks LJSEX porastao je 0,11 posto, na 3274,66 bodova. Dvostruko više, 0,22 posto, porastao je zato indeks blue chip dionica SBI TOP, na 820,22 bodova.

Financijski sektor bio je u srijedu pravi gubitnik na Beogradskoj burzi, čiji je glavni indeks porastao 0,10 posto, na 623,70 bodova. Padale su redom cijene dionice AIK banke, koja je bila u minusu 0,42 posto, uz promet 1,63 milijuna dinara, zatim nekadašnje Metals banke odnosno Razvojne banke Vojvodine s minusom 0,06 posto, a u minusu su bila i osiguranja. Dunav osiguranje palo je 0,46 posto, dok je Globosov pad bio nešto manji, 0,41 posto.

+0,44 -0,42

valuta: BAM - konvertabilna marka 32,00 31,00 1,15 30,00 0,34 0,04 1,27 3,82 0,31 0,13 0,38

32,00 31,50 1,16 31,00 0,35 0,04 1,27 3,93 0,31 0,13 0,38

32,00 31,00 1,16 30,02 0,34 0,04 1,27 3,82 0,31 0,13 0,38

0,32 0,31 1,15 0,30 0,34 0,04 1,27 3,86 0,31 0,13 0,38

-0,44 % 167364 -1,59 % 37776 5,45 % 9725 -3,17 % 36817 -2,86 % 30972 -2,63 % 199083 0,00 % 5804 -2,80 % 1590 -0,32 % 10700 0,00 % 7676 0,26 % 2320

53.556,48 11.752,43 11.187,12 11.098,20 10.662,18 7.411,07 7.371,08 6.141,40 3.322,00 997,88 883,92

valuta: BAM - konvertabilna marka 81,00 85,50 28,00 90,51 95,00 98,00 34,10

82,06 94,00 7.300,00 85,03 90,80 88,00 97,40 2.801,00 940,00 1.000,00 5.900,00 3.600,00 8.650,00 78,00 13.999,00 3.975,00 1.900,00 1.300,00

80,10 3.700,00 26.000,00 600,00 3.250,00 397,00 1.600,00 580,00 2.651,00 15.102,00 36.500,00

81,00 85,51 28,00 90,51 95,50 98,50 34,10

81,00 85,50 28,00 90,51 95,31 98,25 34,10

valuta: RSD - srpski dinar

82,30 82,18 82,18 94,15 94,14 94,14 7.303,00 7.302,00 7.301,58 85,17 85,14 85,14 90,90 90,83 90,84 88,07 88,05 88,04 97,46 97,43 97,43 2.840,00 2.826,00 2.826,26 980,00 960,00 959,80 1.000,00 1.000,00 1.000,00 5.900,00 5.900,00 5.900,00 3.640,00 3.634,00 3.633,60 8.650,00 8.650,00 8.650,00 78,00 78,00 78,00 14.000,00 14.000,00 13.999,55 3.975,00 3.975,00 3.975,00 1.966,00 1.957,00 1.956,98 1.300,00 1.300,00 1.300,00

3,85 % 259999 21.059.919,00 1,18 % 49593 4.240.387,30 1,82 % 77744 2.176.832,00 0,57 % 16979 1.536.769,29 0,52 % 13213 1.259.275,00 0,00 % 7290 716.242,50 0,00 % 500 17.050,00

0,10 % 246425 0,04 % 120160 0,04 % 478 0,11 % 28899 0,03 % 22637 0,13 % 23304 0,01 % 20180 -0,42 % 580 1,91 % 1187 -4,76 % 500 3,47 % 40 -0,06 % 50 6,13 % 21 0,00 % 2100 0,00 % 11 0,00 % 28 -0,46 % 48 0,00 % 69

20.251.560,76 11.311.565,55 3.490.153,00 2.460.357,31 2.056.311,91 2.051.781,04 1.966.180,98 1.639.232,00 1.139.284,00 500.000,00 236.000,00 181.680,00 181.650,00 163.800,00 153.995,00 111.300,00 93.935,00 89.700,00

valuta: MKD - makedonski denar

81,50 80,79 49,77 3.750,00 3.703,89 3.703,89 26.000,00 26.000,00 26.000,00 600,00 600,00 600,00 3.253,00 3.252,29 3.252,29 399,00 398,36 398,36 1.600,00 1.600,00 1.600,00 581,00 580,06 580,06 2.700,00 2.693,12 2.693,12 15.102,00 15.102,00 15.102,00 36.500,00 36.500,00 36.500,00

-0,43 % 195113 9.710.846,14 -1,44 % 316 1.170.430,00 0,00 % 28 728.000,00 -1,14 % 943 565.800,00 -0,44 % 172 559.394,00 1,29 % 1350 537.780,00 0,00 % 200 320.000,00 -0,05 % 480 278.430,00 0,51 % 57 153.508,00 0,67 % 10 151.020,00 -0,57 % 4 146.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

RegIonAlnI IndeKsI sbItoP +0,22% bIRs +0,01% 811,15 820,22 ljseX +0,11% FIRs -1,93% 1.387,86 3.274,66 belex15 +0,10% MbI10 -0,60% 2.307,63 623,70 belexline -0,20% Moste +0,87% 491,57 1.222,66 sAsX10 +0,55% neX20 +0,97% 13.838,49 896,97 euRoPsKI IndeKsI +2,59% WIg20 +0,71% 2.431,11 buX +2,52% 22.561,54 +2,35% +3,48% AtX +2,07% 2.447,37 indeksa na zatvaranju u -0,14% Stanje srijedu, 1. rujna 2010.

Ftse100 5.346,43

dAX 6.057,21

CAC40

3.604,77

MICeX 1,368.90

AMeRIčKI IndeKsI +0,05% s&P500 +0,04% 10.014,72 1.049,33 Stanje indeksa na zatvaranju u nAsdAQ -0,28% utorak, 31. kolovoza 2010. 2.114,03 djIA

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

30 DIONIČKI

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

41,1832

21,45

Ilirika Azijski tigar

58,6848

16,91

PBZ I-Stock

61,1400

15,14

Platinum Blue Chip

80,7386

14,19

NFD BRIC

27,8347

13,69

ST Global Equity

48,1861

-23,67

FIMA Equity

78,3498

-22,38

C-Zenit

46,2690

-21,14

KD Victoria

13,6960

-16,37

Erste Total East

30,8700

-15,38

+ MJEŠOVITI

KD Victoria HPB Dynamic ZB BRIC+ OTP Europa Plus ZB aktiv ST Global Equity ZB euroaktiv Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity Ilirika BRIC NFD BRIC KD Energija Platinum JIE Ilirika JIE KD Nova Europa MP-Mena HR Aureus Equity AC G Dynamic EM Platinum Blue Chip Erste Adriatic Equity VB High Equity Raiffeisen World Prospectus JIE PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR NFD Nova Europa KD Prvi izbor C-Zenit ZB trend

142,7800

12,00

Raiffeisen Balanced

150,1900

7,02

AC G Balanced EM

10,8547

6,73

109,1172

6,54

9,6570

2,86

ICF Balanced

114,6664

-25,85

ST Balanced

178,1830

-19,72

ST Aggressive

63,3720

-19,03

C-Premium

5,3179

-11,03

Agram Trust

67,2303

-5,08

Allianz Portfolio HI-balanced

MješOVItI fOnDOVI

ICF Balanced Ilirika JIE Balanced HPB Global ZB global OTP uravnoteženi ST Balanced Aureus Balanced KD Balanced AC G Balanced EM Erste Balanced ST Aggressive Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige HI-balanced C-Premium Agram Trust PBZ Global fond

PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Erste Bond Capital One OTP euro obveznički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,4700

13,01

Capital One

158,5800

10,26

ZB bond

160,3400

9,97

OTP euro obveznički

123,7415

8,42

PBZ Bond fond

128,9600

8,30

11,3017

3,13

HI-conservative

13,6960 50,2337 96,1200 105,2476 97,8800 48,1861 97,9700 58,6848 5478,8000 109,8648 27,8347 9,3871 67,4267 157,4171 6,3082 448,0996 90,0216 10,8163 80,7386 84,1900 46,9456 96,0400 56,8820 61,1400 54,8200 322,4254 119,4800 11,7195 46,2690 125,4700

Prom. %

1,49 1,01 0,24 0,23 0,22 0,18 0,16 0,16 0,15 0,15 0,14 0,13 0,12 0,11 0,10 0,10 0,09 0,08 0,03 0,01 -0,02 -0,05 -0,07 -0,07 -0,09 -0,09 -0,10 -0,17 -0,17 -0,18

3 mj. %

-6,97 -0,32 0,28 3,26 0,17 -3,82 0,67 2,10 -2,18 3,26 -0,08 -2,86 -5,45 -4,09 0,51 2,79 -6,21 0,65 -6,14 -5,78 -1,30 -1,83 -2,63 1,65 -1,10 -3,48 0,89 -1,13 -16,50 -0,74

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-11,48 -1,97 N/A 0,25 0,78 -7,17 -3,54 6,01 -6,98 10,13 -0,20 -6,09 -2,55 -6,56 -0,19 11,97 -5,78 1,51 -2,25 -10,25 -6,93 -1,83 -11,89 -1,69 -4,26 -5,71 -0,35 -1,87 -19,48 -0,56

-16,37 -12,75 N/A 3,14 8,54 -23,67 4,32 16,91 -1,59 N/A 13,69 N/A 4,79 -5,53 9,19 11,70 -8,16 6,94 14,19 -11,15 -3,39 1,97 -10,60 15,14 9,90 8,49 -5,66 3,03 -21,14 12,23

2,82 -15,77 N/A 4,70 -0,51 -7,14 -0,32 -15,01 -17,65 N/A -15,76 N/A -12,52 8,07 -14,79 4,68 -2,19 5,40 -7,73 -3,46 -22,83 -0,58 -14,58 -14,56 -19,99 -8,35 10,26 2,12 -26,25 2,93

-10,09 -8,54 -3,88 -2,21 0,69 -10,28 -3,33 9,17 -5,15 9,86 2,80 -6,12 -4,87 -4,11 0,00 14,85 -8,24 5,05 1,86 -7,30 -6,19 -0,32 -10,15 0,71 -3,14 -5,14 -1,49 1,75 -18,12 3,12

Imovina

58,950 22,032 62,616 8,469 498,685 14,623 213,549 6,717 5,955 14,855 9,858 5,778 4,855 95,241 18,719 7,119 67,598 12,916 7,027 203,997 13,033 40,875 24,364 199,791 25,240 11,850 8,868 5,066 5,644 166,530

Starost

Datum

11,32 4,01 0,38 1,12 4,18 9,86 6,33 3,28 3,10 0,65 3,42 0,50 2,95 5,85 2,88 2,49 4,75 1,50 2,66 4,89 2,92 6,92 3,58 3,13 2,70 2,47 1,82 7,55 2,53 7,85

31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 30.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010

kn € kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € kn kn kn

114,6664 142,0816 102,7642 142,7800 107,4219 178,1830 81,4337 8,0120 10,8547 115,9300 63,3720 150,1900 109,1172 106,7200 9,6570 5,3179 67,2303 97,9400

0,51 0,47 0,42 0,27 0,27 0,17 0,17 0,11 0,05 0,03 -0,02 -0,08 -0,09 -0,13 -0,15 -0,24 -0,24 -0,40

-5,03 -1,47 -2,16 0,90 -2,05 -2,70 4,51 -1,00 0,86 -1,51 -5,63 -0,67 1,04 2,44 -0,92 -8,91 -2,45 -3,34

-12,19 -2,38 -3,32 1,96 -6,59 -6,02 -1,16 -2,00 1,72 -2,58 -7,26 -1,44 4,06 N/A -1,97 -11,06 -5,86 -4,42

-25,85 0,37 1,62 12,00 -1,85 -19,72 -3,67 -0,36 6,73 -4,15 -19,03 7,02 6,54 N/A 2,86 -11,03 -5,08 -1,30

1,98 7,93 0,56 3,96 1,53 7,85 -4,86 -4,68 5,64 -0,66 -8,81 5,21 6,91 N/A -0,41 -16,18 -3,42 4,60

-10,65 -0,66 -3,52 4,14 -5,89 -7,41 1,24 -2,92 5,32 0,39 -10,81 2,25 4,00 6,72 -1,34 -9,87 -3,42 -2,50

12,309 42,622 117,921 718,420 39,954 11,525 16,750 12,552 13,236 105,879 3,493 326,057 7,085 134,422 65,282 12,360 11,832 289,060

8,33 4,61 4,91 9,16 4,72 7,64 4,13 4,62 1,50 9,62 4,95 8,01 1,31 0,48 8,52 3,58 2,14 8,97

31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010

€ € € € € € € kn €

128,9600 173,4700 125,0974 160,3400 138,8943 11,3017 129,5800 158,5800 123,7415

0,08 0,03 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,33

1,94 2,60 2,45 1,05 1,40 1,36 2,99 2,50 -1,36

4,66 5,61 3,95 4,29 3,15 3,74 5,10 5,29 0,09

8,30 13,01 6,80 9,97 6,36 3,13 4,64 10,26 8,42

4,66 6,89 4,67 5,29 3,92 1,45 4,51 8,20 4,62

7,15 7,82 4,76 5,56 3,75 5,20 8,22 6,80 1,15

77,147 286,819 47,846 200,398 42,160 6,077 100,919 11,868 10,538

7,48 8,27 4,91 9,16 8,55 8,52 7,25 5,85 4,72

31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn kn €

131,5500 161,4821 139,0729 124,9900 140,0980 137,1800 137,4766 133,9574 124,1800 130,9446 121,5476 115,8981 11,2314 10,5784 107,4845 143,2700 101,6377 104,7000

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,60 0,49 0,52 1,11 0,98 0,87 0,62 0,76 0,44 0,77 0,66 0,80 0,88 0,87 0,76 0,82 0,81 1,02

1,40 0,96 1,36 2,15 1,93 1,86 1,30 1,59 1,30 1,72 1,27 1,62 1,85 1,76 1,88 1,75 0,73 2,25

4,51 3,86 3,26 4,80 5,59 4,57 2,87 4,40 3,09 5,41 3,61 4,25 4,47 4,21 4,86 5,33 1,33 N/A

6,44 4,85 3,32 4,47 4,36 4,46 4,70 4,49 4,10 5,64 4,25 5,37 6,21 4,62 5,68 4,90 1,50 N/A

2,10 1,52 1,86 3,02 2,68 2,53 1,63 2,52 2,22 2,85 1,99 2,23 2,58 2,48 2,46 2,68 0,41 3,15

1026,962 2330,755 106,617 266,179 81,110 608,127 104,047 38,667 38,821 165,234 116,761 167,390 73,759 38,869 147,803 952,614 5,277 488,282

11,42 10,11 10,11 8,11 7,90 7,25 6,94 6,67 5,39 4,91 4,69 2,82 1,93 1,24 1,31 7,52 1,09 0,94

31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010 31.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

kn kn € € kn kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € € kn € kn kn € kn kn kn kn €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

Erste Bond

129,5800

4,64

ICF Fixed Income

138,8943

6,36

HPB Obveznički

125,0974

6,80

PBZ Bond fond

128,9600

8,30

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Raiffeisen Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Četvrtak 2/9/2010

REGIJA

Prvi minus za NIS Prvi trgovinski dan u rujnu zazelenio je sve burze u regiji osim Makedonske, gdje je pad indeksa MBI 10 iznosio 0,60 posto. Najveći je pak rast zabilježio sarajevski indeks SASX-10, plus 0,55 posto, na 896,97 bodova. U Banjaluci su ulagači u posljednji trenutak odlučili zadržati BIRS iznad ishodišta od prethodnog dana, pa je rast iznosio 0,01 posto. Prometi dionicama ponovo su na obje

bosanskohercegovačke burze bili slabašni, najviše trgovane dionice na obje burze skupile su samo 15 odnosno 11 tisuća konvertibilnih maraka, koliko je iznosio promet Tržnica iz Banjaluke. U Sarajevu i dalje najveći interes ulagača izazivaju obveznice stare devizne štednje i ratnih odšteta. U Beogradu se ponovo najviše trgovalo dionicama Naftne industrije Srbije, ali je promet u usporedbi s utorkom pao na jednu sedminu, 8,8 milijuna dinara uz pad cijene na 500 dinara. J. J.

Atlanticu trećina prometa na burzi 22 MIL. kuNA REDOVNOG PROMETA Pozitivne europske vijesti odjeknule su u Zagrebu pa je Crobex porastao 0,88 posto, a već gotovo očajne brokere razveselio je milijunski promet s četiri dionice Najviše zahvaljujući pozitivnom raspoloženju na europskim burzama, i na Zagrebačkoj su burzi indeksi ojačali, a za skok prometa zaslužna je dionica Atlantic grupe kojom je ostvareno više od osam milijuna kuna prometa. Crobex je porastao 0,88

BROJkE

kOMENTAR

ZSE kao Banja Luka?

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

7,34 B 2,6 posto iznosio je pad cijene dionice HGspota u srijedu

EMIL TEDESchI, predsjednik Uprave i vlasnik Atlantic grupe, čija je dionica u srijedu izazvala najveći interes ulagača

milijuna kuna prometa ostvarili su brokeri dionicama Hrvatskog telekoma

SNIMIO SAšA ćeTKOvIć

posto, na 1864,3 boda, dok je Crobex 10 porastao skromnijih 0,27 posto, na 981,94 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 22 milijuna kuna, a dvije trećine ukupnog prometa ostvarene su s četiri najlikvidnije dionice.

ATGR skuplji 3,21%

Osim što je osvojila titulu dobitnika dana, dionica Atlantic grupe osvojila je i najlikvidniju poziciju. Na tu je dionicu potrošeno 8,02 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena porasla

solidnih 3,21 posto, na 740 kuna. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 712 do 749 kuna.

Iznenadio SN holding

Za razliku od iznimno uspješnog Atlantica, katastrofalan dan imala je dionica HGspota. Dionica tog maloprodajnog lanca računala pala je čak 7,34 posto, na okruglih 25 kuna. Dioničare te tvrtke još više može zabrinuti što je dnevni promet koji je iznosio samo 14.000 kuna. Drugu najlikvidniju po-

ziciju u Zagrebu u srijedu osvojila je dionica SN holdinga, na koju je potrošeno gotovo četiri milijuna kuna. SN holding skočio je gotovo deset posto, na 241 kuna, koliko mu je iznosio i dnevni maksimum. Na HT je, pak, potrošeno 2,6 milijuna kuna, pri čemu je cijena najvećeg domaćeg telekoma pala samo 0,05 posto, na 256,81 kunu. Posljednji milijunaš bila je dionica Podravke, koja je pala jedan posto, na 287 kuna.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

ez značajnih promjena u realnom gospodarstvu Zagrebačka će burza i dalje gubiti na svojoj važnosti. Osim što pomalo prestaje biti ozbiljno tržište i mjesto za prikupljanje kapitala, Zagrebačka bi burza mogla postati puka formalnost poput sličnih joj burza u Banjoj Luci i Podgorici. Iz sadašnje perspektive teško je reći što bi se to trebalo dogoditi da se realni sektor pokrene. Jedan od njegovih najjačih motora - državna potrošnja - do daljnjeg će biti ugašen. Kompanije same po sebi neće tako skoro krenuti u osvajanje globalnih tržišta, koja nude kakvu-takvu perspektivu. Lokalno orijentirane tvrtke nemaju perspektive, kako na tržištu tako i na burzi. Svi smo mi toga svjesni isto kako smo svjesni da se s probojem na strana tržišta zakasnilo. Naravno, isto tako se zakasnilo s reformama, koje se zbog podilaženja biračkom tijelu nikada nisu provele. Pitanje je koliko dugo ćemo još tako izdržati prije nego što se probudimo?

Japanci na odmor idu s virtualnim djevojkama Japanski turisti ki grad Atami, nekad omiljeno odrediĹĄte za medeni mjesec, nove je turiste naĹĄao me u igra ima kompjutorskih igrica. Atami je tako doĹživio neĹĄto ĹĄto se vjerojatno moĹže dogoditi samo u Japanu - da ga posje uju

stvenih igra a igrice LovePlus+, koja se igra na mobilnoj konzoli Nintendo DS, a u kojoj je igra ima cilj ostvariti vezu s jednim od triju Ĺženskih likova. U igrici postoji i mogu nost vo enja â&#x20AC;&#x153;djevojkeâ&#x20AC;? na virtualni vikend u Atami, a mnogi igra i odlu ili su taj grad zaista posjetiti i vidjeti mjesta koja su im poznata iz igrice. Nikolina Rivosechi

mladi muĹĄkarci koji na odmor dolaze sa svojim virtualnim djevojkama. Kako piĹĄe Wall Street Journal, japansko ljetovaliĹĄte, udaljeno sat vremena voĹžnje vlakom od Tokija, u mjesec dana posjetilo je viĹĄe od 1500 straDOBITNICI DANA (ZSE) Elektroprivreda BiH +1,79% Makedonski telekom +1,79% Petrol +1,03% Sava +0,05% Agrobanka +0,04% 42 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Soko Ĺ tark -4,76% Pozavarovalnica Sava -3,50% BH Telecom -2,34% Alkaloid -1,44% Gorenje -1,04%

11 Nema promjene

22 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,107.31 150,45

Prom. 0,35% 0,00%

Sirova nafta 71,92 Prirodni plin 3,79 Zlato 1.247,21 Srebro 19,35 Goveda 99,00

3,72% 0,52% 0,83% 1,69% 0,00%

FACEBOOK - IZVOR OTKAZA

Nemojte pisati po Facebooku da vam je dosadno na poslu Prema istraĹživanju koje je za 2009. godinu proveo Proofpoint, ameri ka tvrtka koja se bavi sigurnoĹĄ u na internetu, osam posto kompanija koje imaju viĹĄe od 1000 zaposlenika otpustilo je nekoga zbog aktivnosti na druĹĄtvenim mreĹžama. Brojka otpuĹĄtenih zbog Facebooka i njemu sli nih mreĹža udvostru ila se u odnosu na 2008. godinu. Portal Careerbuilder.com podsjetio je na 12 primjera najve ih gluposti na Facebooku zbog kojih su neki poslodavci otpuĹĄtali radnike. Ĺ to nau iti iz tih primjera? Da ete vjerojatno dobiti otkaz ako vaĹĄ nadre eni na Facebooku vidi fotografiju na kojoj ste u zagrljaju pijanog kolege tetoviranog svastikama, â&#x20AC;&#x2DC;statuseâ&#x20AC;&#x2122; kako se na poslu â&#x20AC;&#x2DC;smrtno dosa ujeteâ&#x20AC;&#x2122;, oglas da unajmljujete profesionalnog ubojicu jer ste imali loĹĄ dan u uredu ili, primjerice, podatke da u slobodno vrijeme konzumirate lake droge ili da ste â&#x20AC;&#x2DC;ponosniâ&#x20AC;&#x2122; ovisnik o alkoholu. B. S.

www.business.hr

UKRATKO... ...Tko pije i puĹĄi, pomaĹže drĹžavi...

Poru io je to ruski ministar financija Aleksej Kudrin. â&#x20AC;&#x153;Ljudi trebaju shvatiti: tko pije votku i puĹĄi, taj pomaĹže drĹžavi. Ako popuĹĄiĹĄ jednu kutiju cigareta, uplatio si novac u fond iz kojeg se rjeĹĄavaju demografska politika, razvoj socijalnih sluĹžbi, poticanje natalitetaâ&#x20AC;?, objasnio je ministar.

...ZavrĹĄilo su enje u Haagu...

OVAKVA fotografija na â&#x20AC;&#x2DC;Fejsuâ&#x20AC;&#x2122; moĹže vas stajati otkaza ARHIVA BUSINESS.HR

ZARADA MENADĹ˝ERA â&#x20AC;&#x2DC;PO UÂťINKUâ&#x20AC;&#x2122;

...I Pahor ide Gadafiju...

NajplaÄ&#x2021;eniji oni koji najviĹĄe otpuĹĄtaju Glavni izvrĹĄni direktori pedeset ameri kih kompanija koje su tijekom krize podijelile najviĹĄe otkaza lani su u prosjeku zaradili 42 posto viĹĄe od direktora najve ih tvrtki uklju enih u S&P 500 indeks. Studija lijevo orijentiranog instituta Institute for Policy Stu-

U Haagu je ju er zavrĹĄilo su enje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Marka u i Ivanu ermaku optuĹženima za zlo ine po injene u Oluji i nakon nje. Sudsko Vije e povuklo se na donoĹĄenje presude, a rok nije odre en.

dies pokazala je da je pedeset glavnih izvrĹĄnih direktora tvrtki koje su u 2009. otpustili najviĹĄe radnika u prosjeku zaradilo gotovo 12 milijuna dolara, a prosje na zarada elnika tvrtke iz sastava S&P 500 iznosila je 8,5 milijuna dolara. Listu "negativaca" koji su po-

debljali svoje ra une dok su bez posla ostavili tisu e ljudi predvodi bivĹĄi generalni direktor Schering Plougha Fred Hasaan, koji se lani "obogatio" za 49,65 milijuna dolara, dok su njegova tvrtka i Merck, s kojim se spojila, podijelili 16.000 otkaza.

Slovenski premijer Borut Pahor ide u Tripoli na sve anost obiljeĹžavanja 41. godiĹĄnjice Libijske revolucije. Kao i naĹĄa premijerka Jadranka Kosor, i Pahor je u Libiji gost Moamera Gadafija.

Nikolina Rivosechi

Ho e li i danas dionice SN holdinga i Atlantic grupe nastaviti rasti, pratite na...