Business.hr broj 714 by Business.hr

Dok država spašava Badel 1862, Anto Perković dokupljuje dionice tvrtke Bivši direktor Badela 1862, Anto Perkovi , kupnjom 7,01 posto dionica opet je postao najve i dioni ar tvrtke koja je ruinirana pod njegovim vodstvom. Iako e se ulaskom države u vlasništvo Badela njegov udjel razvodniti, profitirao je jer porezni novac spašava njegovu imovinu 10

PONEDJELJAK 6/9/ 66/9/2010 2010

BROJ 714 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

KINESKI PRODOR 6 'Kineze zanimaju i luka Rijeka, i Pelješki most, i Pleso. Visoke delegacije se sastaju, ali bez uspjeha. U Hrvatskoj su skupi ulazni troškovi i radna snaga. Usto, ono za što Hrvatu treba mjesec dana, Kinez napravi za dva tjedna', kaže Lu Jingjing, inicijator osnivanja izvoznog inkubatora u sklopu Kunluna, centra na Žitnjaku koji otvara 1. listopada

Hrvati, probudite se!

Na Titu možete dobro zaraditi Berba je bila odlična, ali zbog velikih zaliha padaju otkupne cijene grožđa Doma i vinari o ekuju dobru berbu grož a i kvalitetno vino, ali rijetki su oni koji pove avaju proizvodnju jer padaju prodaja i konzumacija vina, osobito onih kvalitetnih. Doznajte tko je sve po eo berbu i kakvo vino o ekuje 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Bojkot na pruzi od 60 mil. eura Više jahti nego lani U prvih osam mjeseci ove godine izdano je 2,12 posto više vinjeta za strane brodice i jahte u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, priop ilo je Ministarstvo mora. Rast od 8,35 posto zabilježen je u izdavanju vinjeta stranim jahtama koje su i lani bile u Hrvatskoj, a ukupan broj uplovljavanja stranih jahti ve i je 2,4 posto...

Zbog nenapla enih tražbina od 16,5 mil. kn te nepriznavanja zakonskih propisa pri obnovi željezni ke pruge Zagreb-Tovarnik vinkova ka tvrtka Vibrobeton, koja obnavlja tu prugu, u ponedjeljak e po eti uklanjati rukohvate na kolodvoru u eletovcima. Obnova dionice Vinkovci-Tovarnik-granica trebala bi završiti do kraja godine. Radovi su 'teški' 60,1 milijun eura...

Ponedjeljak 6/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NAKON 'DOGOVORA' O ZAKONU O RADU IDU KOLEKTIVNI UGOVORI

Sindikati odustali od boži i etverogodišnjeg kolekti

Nakon što su uspjeli pobijediti Vladu na pitanju rezanja pla a i drugih materijalnih prava, pa onda i na pitanju Zakona o radu, koji je Vlada povukla iz saborske procedure, po eli su pregovori o novim kolektivnim ugovorima. Sindikati javnih službi usuglasili su ve inu spornih pitanja s Vladom i na pragu su potpisivanja novog temeljenog kolektivnog ugovora. Vitomir Begovi iz Vladinog ureda za socijalno partnerstvo optimisti no je najavio da se potpisivanje novoga ugovora može o ekivati ve ovog tjedna. "Obje su strane uskladile stajališta i ve sljede i tjedan mogli bismo potpisati ugovor", rekao je Begovi . Glavna to ka oko koje su

se Vlada i sindikati razilazili bila je pitanje raskidanja kolektivnog ugovora. Vlada je, naime, predlagala da se u novi ugovor ugradi klauzula koja bi joj omogu ila da ugovore raskine u slu aju podba aja prora unskih prihoda. "Na to nismo pristali, ve smo inzistirali da i dalje kriterij budu op e gospodarske prilike, što je i prihva eno", rekla je Spomenka Abveršek iz sindikata zdravstva. Dodaje kako se još moraju dogovoriti koliko e vrijediti ugovor. "Vlada je predlagala da novi ugovor vrijedi dvije godine, sindikati etiri, vjerujem da emo se na i na sredini, dakle tri godine", kazala je Abveršek. Temeljeni kolektiv-

VITOMIR BEGOVI iz Vladinog ureda za socijalno partnerstvo potvrdio je da su sindikati i Vlada usuglasili ve inu spornih pitanja SNIMIO SAŠA ETKOVI

ni ugovor za javne službe istekao je 31. srpnja, a sada vrijedi produžena primjena. Predsjednik lije ni kog sindikata Ivica Babi kazao je da su sindikati

spremni odustati od boži nica za ovu godinu, ali samo ako dobiju garanciju da e taj novac, oko 310 milijuna kuna, što je svota za boži nice i u javnim i

REAGIRANJE

'Nikad ne bih redovito ručao s Tadićem' Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, poslao je reagiranje na lanak objavljen 1. rujna i navode Drage Tadi a, direktora Osijek-Koteksa. "U vašem listu od 1. rujna 2010. objavljen je lanak u kojem je prenesena izjava gospodina Drage Tadi a, di-

rektora Osijek-Koteksa, pod naslovom ‘Je li agitirao za Glavaša’ u ijem se dijelu navodi: ‘Bio je to prijateljski ru ak nas šest ili sedam koji se redovno sastajemo u restoranu Baltazar u Zagrebu, a takvih je ru kova bilo nekoliko proteklih godina. Poslije ru ka neformalno smo razgovarali o raznim temama i pri a

je otišla na stanje u Osijeku, na to kako ljudi žive i što misle o nekim aktualnim doga ajima, pa naravno i o toj presudi. Kako ona u tom trenutku još nije bila poznata, rekao sam kolegi Hrvatinu da su ljudi nestrpljivi i nezadovoljni što se toliko eka s objavom presude." Izneseni navodi da bih ja su-

djelovao u bilo kakvim redovnim ru kovima ili druženju u društvu u kojem bi se nalazio gospodin Drago Tadi potpuno su neistiniti, kao i bilo kakav kolegijalni odnos, na koji izjava upu uje. Naprotiv, ru ak koji se spominje u vezi s mojom obavijesti nadležnom tijelu o

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Referendumsko pitanje o Zakonu o radu nakon rebalansa je bespredmetno ANDRIJA HEBRANG, potpredsjednik HDZ-a, komentiraju i najavu referenduma o izmjenama ZOR-a

8,4

posto bile su manje zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvo a ima u Hrvatskoj na kraju srpnja u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine, objavio je DZS

UVODNIK

oĹži nica Perkovi 'otparkirao' ktivnog dionice i eka pomo

u drĹžavnim sluĹžbama, biti prenamijenjen za nezaposlene. "Izme u Vlade i sindikata viĹĄe nema ve ih spornih pitanja i vjerujem da smo pred potpisivanjem ugovora, ali rano je govoriti da bi to moglo biti ve ovoga tjedna", rekao je Babi . U novom e ugovoru ostati dodatak potpisan lani da e rast pla a od 6 posto ovisiti o rastu BDP-a, odnosno da e porasti ako i BDP raste dva uzastopna kvartala u prosjeku 2,5 posto. U pregovara kom odboru sindikata okupljeni su predstavnici osam sindikata obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture i socijalne skrbi koji predstavljaju oko 180.000 zaposlenih. Igor Medi sadrĹžaju razgovora s gospodinom Dragom Tadi em, bio je dogovoren s drugim osobama, uz mene, s gospodinom Mladenom Mlinarevi em i gospodinom Mladenom Baji em. Kako se ovakvom neistinitom izjavom gospodina Drage Tadi a vrije aju moja prava, molim da se objavi ovo reagiranje u odnosu na ozna en dio lanka. Uz poĹĄtovanje, Branko Hrvatin

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

SaĎ&#x20AC;a Paparella sasa.paparella@business.hr

trenutku kad se u inilo da se stanje u Badelu 1862 vra a u normalan ritam, a dugovi drĹžavi pretvaraju se, sukladno "modelu C", u vlasni ke udjele, iz kompanije stiĹže obavijest da dugogodiĹĄnji predsjednik Uprave, ve pomalo zaboravljeni Anto Perkovi , ponovno postaje najve i dioni ar Badela. VRIJEME "PARKIRANJA" Perkovi eva paketa Badelovih dionica kod odvjetnika BlaĹženka Loze isteklo je, jer su nestali razlozi za njihovo proĹĄlogodiĹĄnje prebacivanje na ime odvjetnika od povjerenja (podrĹĄka na lanjskoj skupĹĄtini dioni ara, gdje Perkovi nije smio glasati za vlastitu razrjeĹĄnicu), pa se tih sedam posto udjela u temeljnom kapitalu vra a vlasniku. S tim paketom Perkovi ponovno kontrolira 12 posto dionica, ĹĄto ga ini najve im pojedina nim vlasnikom Badelovih dionica. To mu, me utim, ne e puno zna iti jer se stanje od lani znatno promijenilo. Prvo je Perkovi morao oti i s mjesta predsjednika Uprave, potom se razbio njegov ta-

ANTO PERKOVI , po eo je obrambenu fazu - nakon gubitka direktorske fotelje u Badelu, pove anjem vlasniĹĄtva u tvrtki Ĺželi u vrstiti postoje e pozicije SNIMIO HRVOJE DOMINI bor me u dioni arima i radnicima Badela, a oslabio ga je i pad utjecaja dvaju pokrovitelja - bivĹĄeg predsjednika Stipe Mesi a i gradona elnika Milana Bandi a. KAD JE POSTALO JASNO da ovjek koji je deset godina vrstom rukom vodio kompaniju viĹĄe nema saveznika, morao je odustati od ideja o po-

vratku na elo Badela i po eo je obrambenu fazu u kojoj valja u vrstiti postoje e pozicije. Za po etak, vra anjem "Lozinih" 52.700 dionica, a kao najve i dioni ar vjerojatno ra una na to da e ga se ponovno pitati o poslovanju Badela. I tu je, me utim, pogrijeĹĄio jer e se, uspiju li pregovori Uprave Badela s drĹžavom, ko-

Kao najve i dioni ar vjerojatno ra una da e ga se ponovno pitati o razvoju Badela. PogrijeĹĄio je jer e se ulaskom drĹžave svim dioni arima smanjiti utjecaj. No, Perkovi nema razloga za nezadovoljstvo jer e sada netko drugi sanirati tvrtku ijem je padu sam pridonio ja je voljna na ime dugova za poreze i troĹĄarine u i u suvlasniĹĄtvo, svim dioni arima redom smanjiti utjecaj na razvoj kompanije. Iako e i njemu ulazak drĹžave u vlasniĹĄtvo razvodniti vlasni ki udjel, Perkovi nema razloga za nezadovoljstvo jer e sada netko drugi sanirati kompaniju ijem je padu i sam pridonio.

tema 4-5

IN VINO VERITAS Vinari očekuju dobru berbu grožđa i kvali jer padaju prodaja i konzumacija vina, osobiti onih kvalitetnih

Zbog velikih zaliha p otkupne cijene grož Berba je počela u Agrolaguninim vinogradima, a ovaj tjedan počinje u Iloku, Vupiku te u vinogradima Mladine, dok podrumi Belje i Istravino još nisu odlučili o početku berbe. 'Količine će biti na prošlogodišnjoj razini, a kvaliteta bolja od lanjske. Za vinogradare je ovo bila teška godina zbog puno oborina, ali se grožđe sačuvalo', kaže Davorka Krnić-Trick iz Agrokor vina

Berba većine sorti vinove loze počinje za koji tjedan, a proizvođači vina, s obzirom na dosadašnje idealne vremenske prilike, očekuju dobru kvalitetu grožđa. Jedni kažu da bi nakon nekoliko problematičnih godina konačno trebali imati normalnu berbu, a drugi da će berba biti na razini prošlogodišnje. Ivica Matošević, predsjednik Vinistre, udruge vinara Istre, kaže da je prošlih godina berba počinjala ranije, a da se ove godine vraćaju u normalu, tj. da će berba početi 12-ak dana kasnije u odnosu na lani. Pritom ističe da će biti vrhunskog proizvoda. Berba ranih sorti vino-

ve loze, chardonnaya i merlota, već je počela na pojedinim lokacijama u Dalmaciji. Druge bijele sorte na jugu zemlje uzgajivači počinju brati za desetak dana, plavac mali brat će tek krajem mjeseca, a na kontinentu branje grožđa počinje nakon 20. rujna. Kako su kriza i pad potrošnje posljednje dvije godine utjecali na smanjenu prodaju vina i stvaranje zaliha, proizvođači uglavnom ne planiraju povećanje proizvodnje. Pojavile su se i procjene da će pasti otkupne cijene grožđa te da će ga oko 30 posto ostati neprodano, što se najviše odnosi na grožđe od kojeg se proizvode najskuplja

ZLATAN PLENKOVIĆ nakon završene berbe komentirao je da je bila odlične kvalitete FOTO BARANIĆ/CROpIx

vina jer se u krizi najslabije prodaju.

Pogubna tuča

U sastavu tvrtke Badel 1862 posluju vinarije u Daruvaru, Križevcima, Nespešu i Benkovcu, a tvrtka surađuje i s vinarijama na Hvaru i Pelješcu. "U Daruvaru će prinos biti manji zbog tuča, a u ostalim vinogradima očekujemo da će prinos i kvaliteta grožđa biti na prošlogodišnjoj razini, koja je, ukupno gledano, bila vrlo dobra", kaže Mladen Forko, voditelj proizvodnje vina u Badelu. "Svi smo suočeni s otežanim uvjetima poslovanja, a trend pada prodaje skupljih, vrhunskih vina izražen je i kod naših robnih marki. Stoga ćemo u ovogodišnjem otkupu nastojati maksimalno utjecati na kvalitativnu

ŠEF AGROKORA također može biti zadovoljan godinom, i to u svim svojim vinogradima diljem Hrvatske sNImIO sAšA ĆeTkOvIĆ

MATO VIOLIĆ, vlasnik pelješke vinarije Matuško, osim na domaće tržište, svoje će vino ove godine plasirati i u Srbiju, Crnu Goru te Austriju FOTO JeRkOvIĆ/CROpIx

strukturu grožđa iz otkupa definiranjem nekoliko razina cijena koje se obračunavaju po jedinici sladora pa će otkupna cijena ovisiti o samoj kvaliteti grožđa ili vina. Time ćemo postići maksimalan efekt kvalitete grožđa za vrijednost koju plaćamo. Kontinuirano radimo i na otvaranju novih kanala prodaje, ali s fokusom na vina s tržišnim potencijalom, količinama i cijenama", kažu u Badelu. S obzirom na selektivan pristup kvaliteti vina i prilagodbi otkupne cijene tržišnim uvjetima, najavljuju smanjenje produkcije vrhunskih vina. U sklopu Agrokora berba je krajem kolovoza počela u Agrolaguninim vinogradima, a ovaj tjedan počinje u Iloku, Vupiku te u vinogra-

dima Mladine, dok podrumi Belje i Istravino još nisu odlučili o početku berbe. "Velike razlike u dnevnim i noćnim temperaturama pogoduju kvaliteti grožđa. Vinogradi su u različitim regijama, pa su različiti uvjeti dozrijevanja. U globalu možemo reći da će količine biti na razini prošlogodišnjih, a kvaliteta bi mogla biti i bolja od lanjske. Za vinogradare je ovo bila teška godina zbog puno oborina, ali se pravim agrotehničkim mjerama grožđe sačuvalo", kaže Davorka Krnić-Trick iz Agrokor vina. U Feravinu, u sastavu Nexe grupe, očekuju dobru kvalitetu i ove godine ne misle otkupljivati grožđe. Direktor tvrtke Mladen Perak kaže da su se i prošlih godina oslanjali na vlastite vinogra-

kvalitetno vino, ali rijetki su oni koji pove avaju proizvodnju tnih

a padaju ožđa BROJKE

kuna i više može biti otkupna cijena plavca malog s najboljih lokacija - Dinga a i Postupa

MLADEN PERAK, direktor Feravina u sastavu Nexe grupe ARHIVA BUSINESS.HR

de te su otkupljivali samo pet do deset posto grož a. "Nemamo ugovore s kooperantima, a s obzirom na zalihe i vlastite koli ine grož a, nemamo potrebu za otkupom. Vinogradi su u jako dobrom stanju. U Dalmaciji je berba ve po ela, a kvaliteta berbe na kontinentu ovisit e o vremenu u rujnu. Grož e je zdravo i ako pro emo mjesec bez velikih kiša, mislim da e berba biti odli na u odnosu na nekoliko posljednjih godina", kaže Perak dodaju i da e proizvodnja vina biti na istoj razini kao i lani. Kako bi poboljšali prodaju zaliha, tijekom ljetnih mjeseci organizirali su akcijsku prodaju vina uz rebranding proizvoda. No nisu svi jednako zahva eni slabijim plasmanom vina. Mato Violi , vlasnik pelješke vinarije Matuško, kaže da je me u sretnicima koji su ove godine prodali dosta vina. Osim na doma em tržištu, plasirao ga je u Srbiju, Crnu Goru i Austriju. Na Pelješcu je prošli tjedan obran chardonnay, berba drugog bijelog grož a po inje sljede i tjedan, a plavca malog koncem mjeseca. Isti-

posto grož a moglo bi ostati neprodano, posebno ono od kojeg se rade kvalitetnija vina

e da je vrijeme ove godine bilo idealno jer nije bilo puno kiše u fazi zrenja grož a.

Plavac po 6 kuna

"Oko 80 posto grož a otkupljujemo od kooperanata s Pelješca. Za plavac mali ponudit emo pet do šest kuna za kilogram, s tim da onoga s najboljih lokacija, poput Dinga a i Postupa, može biti i ve a od 20 kuna za kilogram. Bijelo grož e pla at emo etiri do pet kuna po kilogramu", govori Violi dodaju i kako proizvodnju sigurno ne e pove avati, ne zbog zaliha nego zbog problema s naplatom. U vinariji Plenkovi na Hvaru završena je berba pošipa i muškata, a više od polovice grož a otkupljuju od kooperanata, kaže Nikola Plenkovi , sin vlasnika vinarije Zlatana Plenkovi a. Kao i ostali sugovornici, isti e da e berba 2010. biti odli ne kvalitete. "Otkupit emo iste koli ine grož a kao i lani, a plavac mali na Hvaru pla amo 20 kuna za kilogram", kaže mla i Plenkovi . Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

KAKO POVE ATI ZARADU U MALIM ISTARSKIM VINOGRADIMA

Prosje an vinograd ima samo 0,73 hektara i daje 6,3 tone grož a

Za opstanak malih proizvo a a vina nužni su suvremena tehnološka rješenja i okrupnjavanje - ili pove anjem kapaciteta na pojedinom gospodarstvu ili udruživanjem u zadruge, klastere ili kooperacije Unato stoljetnoj tradiciji, povoljnim prirodnim uvjetima i obnovi vinogradarske proizvodnje u posljednjih desetak godina, me u malim istarskim vinarima prevladava usitnjena vinogradarska proizvodnja sa zastarjelom tehnologijom, što rezultira lošom zaradom od prodaje vina, pokazuje ekonomska analiza troje istraživa a pore kog Instituta za poljoprivredu i turizam. Autori studije - Milan Oplani , Stipe i Iskra Radinovi - obradili su 63 istarska OPG-a s mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom i utvrdili da obra uju vinograde prosje ne veli ine 0,73 hektara koji im daju 6,3 tone grož a, tj. 32,7 hektolitara vina na godinu, s tim da studija raspolaže podacima prikupljenima do 2005. godine. Površine nasada i proizvodnje IVICA MATOŠEVI , predsjednik Vinistre, unato grož a i vina u Hrvatskoj posvim problemima u vinogradarstvu i vinarstvu ove sljednjih se stotinu godina kongodine o ekuje vrhunsko vino SNIMIO SAŠA ETKOVI tinuirano smanjuju pa je 2008. Autori ekonomske analize predlažu dva godine u cijeloj Hrvatskoj pod vimodela kojima bi vinogradari poboljšanogradima bilo hektara koliko je po etkom li proizvodnju i pove ali dohodak. Prvi mo20. stolje a bilo samo u Istri. U Istri je najdel temelji se na pove anju prinosa, moderviše vinograda bilo po etkom 20. stolje a, 33.837 hektara, a ukupna površina vino- nizaciji tehnologije vinarske proizvodnje i kvalitetnijem tržišnom plasmanu proizvoda grada u Hrvatskoj 2008. godine iznosila je ime bi se dohodak pove ao 87 posto. Na32.741 hektara. kon što se postigne zadovoljavaju a kvali"Najve a proizvodnja vina zabilježena je 1908. godine i iznosila je 566,2 hl, što je ap- teta vina, OPG-i trebaju nastojati što više vina prodati u bocama jer tako postižu višu solutni i nedostižni vrhunac sve do danas", cijenu. Podaci iz studije upu uju na to da navodi se u studiji objavljenoj u stru noj lise 70-ak posto vina proda u rinfuzi po proteraturi. sje noj cijeni 9,1 kunu za litru, a cijena vina Ivica Matoševi , predsjednik istarske udruu boci od 0,75 litre je oko 25 kuna. ge vinara Vinistra, kaže da se broj vinograDrugi model predvi a pove anje vinogradarskih hektara u Istri smanjivao sve do 2002. godine, kad dolazi do promjene tren- da na tri hektara i proizvodnih vinarskih kada, tako da danas Istra ima pet do šest tisu- paciteta. Taj model zahtijeva znatna ulaganja, ali bi se dohodak OPG-a od proizvodnje a hektara vinograda. Prema prikupljenim vina pove ao za 9,6 puta. podacima, prosje ni OPG u Istri od proda"Za opstanak malih proizvo a a vina nužno je vina ostvari 21,2 tisu e kuna dohotka, a je uvo enje suvremenih tehnoloških rješeproizvodnju obilježavaju niska proizvodnja i okrupnjavanje - ili pove anjem kapacinost rada i mali koeficijent ekonomi nosti. Dohodak po satu obiteljskog rada iznosi teta na pojedinom gospodarstvu ili udruži37,09 kuna, što je 18 posto niže od prosje - vanjem u zadruge, klastere ili kooperacije", zaklju uje Oplani . Maja Grbi ne bruto vrijednosti rada u Hrvatskoj.

tema 6-7

KINESKI PRODOR Razgovaramo s Lu Jingjingom, inicijatoro sklopu Kunluna, veleprodajnog centra na Žitnjaku koji bi se tre

S Titovim brendom Kini možete proda Kineze zanimaju i luka Rijeka, i Pelješki most, i Zra na luka Zagreb. Visoke delegacije se sastaju, ali, nažalost, ništa nije konkretizirano. U Hrvatskoj još nisu stvoreni povoljni uvjeti, skupi su ulazni troškovi i radna snaga. Usto, ono za što Hrvatu treba mjesec dana, Kinez napravi za dva tjedna U sklopu Kunluna, veleprodajnog centra na Žitnjaku koji bi se trebao otvoriti 1. listopada, planirano je i pokretanje izvoznog inkubatora koji bi hrvatskim tvrtkama omogu io brže i lakše sklapanje poslova s partnerima iz Kine te plasiranje robe na najve e svjetsko tržište s oko 1,3 milijarde stanovnika. Razloga za otvaranje inkubatora više je od milijardu. Hrvatski minus u robnoj razmjeni s Kinom je katastrofalan: lani je Hrvatska iz Kine uvezla robu vrijednu 1,4 milijarde dolara, a izvezla u vrijednosti zanemarivih 41 milijun dolara.

MI HRVATI, PRI»A LU...

U Hrvatskoj ima 500 aktivnih tvrtki u rukama Kineza

Pomo poduzetnicima

Inicijator osnivanja inkubatora je Lu Jingjing, jedan od investitora u centar, koji deset godina radi kao poslovni savjetnik, a kao dobar poznavatelj tržišnog poslovanja i Kine i Hrvatske bio je sudionik brojnih delegacija i posrednik me u poduzetnicima. "Posljednjih godina zvalo me dosta naših (hrvatskih, op.a.) poslovnih ljudi zbog izvoza u Kinu. Stoga je inkubator zamišljen kao mjesto gdje e se sklapati poslovi. Kao baza za one koji žele izvoziti na kinesko tržište,

Veleprodajni centar Kunlun planiran je na 16.700 etvornih metara, ali e zbog velikog interesa zakupaca do kraja godine biti proširen za dodatnih 4200 kvadrata. Od 1. listopada tamo se otvaraju 94 prodavaonice, od ega e 51 biti kineska, a ostale s robom iz Brazila, SAD-a, Indije, Kanade... Velik interes za centar pokazali su i veletrgovci iz legendarne Konjš inske. Uz kineski restoran, fast food e biti isklju ivo hrvatski. Kunlun se, kaže Lu, otvara jer su zakupci u prvom kineskom centru na Jankomiru nezadovoljni uvjetima rada zbog loše opremljenosti. Okupilo se pet investitora koji su u posao

uložili oko pet milijuna eura. Kunlun je ina e planina na sjeverozapadu Kine koja je bila poznata i u staro doba. "Kad kažete Kunlun, svi Kinezi znaju što je to. A bilo je bitno i da Hrvatima nije teško izgovoriti ime", objašnjava Lu, koji je vrlo dobro savladao hrvatski, a u razgovoru zamjenicu "mi" upotrebljava kada govori o Hrvatima. VELEPRODAJNI CENTAR Kunlun Procjenjuje kako je u Hrvatskoj oko prostirat e se na gotovo 21.000 kvadra500 aktivnih tvrtki u rukama kineskih ta SNIMIO SAŠA ETKOVI državljana, a Kinezi koji dolaze u Hrvatsku u 90 posto slu ajeva su mali trgovci. No, Kineza, isti e Lu, u Hrvatskoj nema "puno k'o Kineza", kao što mnoU susjednu BiH i Srbiju doselilo ih je, gi misle, ve samo oko 800 do 1000. kaže, mnogo više.

a d e r e jn e t n o k e it n Hrvati, napu

jatorom osnivanja poduzetni ko-izvoznog inkubatora u se trebao otvoriti 1. listopada

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

om u dati sve! TKO JE LU

Zagreba ki magistar kojem je Nama ostala dužna dva milijuna kuna

! u in K u i n z a r p ju a da se ne vrać

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Lu, koji danas ima 68 godina, u Zagreb je stigao 1981. godine, a u sklopu razmjene studenata dvije je godine proveo na Ekonomskom fakultetu. Na njemu je i magistrirao. Vratio se u Kinu i nastavio raditi kao profesor na sveu ilištu. U Hrvatsku se ponovno uputio 1991. godine, registrirao poduze e i pokrenuo biznis u trgovini na veliko i malo koja se uglavnom vrtjela oko odjevnih predmeta od iste svile. Poslovao je s tvrtkama poput Varteksa, Name, NIK konfekcije i Segroa. Kada je Nama otišla u ste aj, Luu su ostala dva milijuna kuna nenapla enih potraživanja. Tada se odlu io posvetiti poslovnom savjetovanju, a paralelno radi i kao prevoditelj te sudski tuma .

tema 8

DOBRI TRGOVCI Kinezi šire mrežu svojih trgovina u kojima prodaju jeftinu konfekciju. Dok ih podozrivo gledamo, oni zara uju, a mi ne znamo ni plasirati ni prodati svoju robu u Kini FOTO STIPANI EV/CROPIX

››

Hrvatski minus u robnoj razmjeni s Kinom je katastrofalan. Lani je Hrvatska iz Kine uvezla robu vrijednu 1,4 milijarde dolara, a izvezla zanemarivih 41 milijun dolara a ne znaju kako uspostaviti kontakt i što bi to no trebali napraviti. Šteta je da se prazni kontejneri iz Hrvatske vra aju u Kinu. Kina je golemo tržište kojemu trebaju razli iti proizvodi", objašnjava Lu.

Nitko ne zove

Unato brojnim oglasima koji ovih dana izlaze u novinama i pozivaju tvrtke zainteresirane za izvoz u Kinu da se jave, zasad nije bilo ni jednog poziva. Ipak, u Kunlunu vjeruju da e ideja inkubatora zaživjeti kad centar po ne raditi te da e hrvatski proizvodi na i put do daleke Kine. No, za to ipak treba ispuniti nekoliko preduvjeta. Jedan je cijena. Jasno je da Hrvati ne mogu proizvoditi jeftinije od Kineza. Kako tuma i Lu, prosje an Kinez nema puno novca pa e gotovi hrvatski proizvodi teško doprijeti do kineskog ku anstva. "Ako neka velika tvrtka želi prodavati u Kini, recimo vegetu koja je do-

Nekoliko pametnih: (u velikim koli inama). 1. Kina zove hrvatske tvrtke da izvoze vrama se dovozi roba u Hrvatsku u Kinu 2. Šteta je da se tisu e kontejnera u koji aju prazni. kao ete u Kini trebala sagraditi tvornicu 3. Podravka bi za uspješnu prodaju veg što je to u inio Nestle. i marketing. 4. Traže se samo kvalitetan proizvod izdvojiti velik novac. Vole 5. Kinezi vole vina i za njih su spremni za francuska vina. dinga , ali ga nema. Znaju uglavnom proizvodi s njegovim imenom 6. Još uvijek vole Josipa Broza Tita i dobro bi se prodavali. te za ulaganja. Narav7. Hitno trebate stvoriti povoljnije uvje no, svaki investitor želi zaraditi! Hrvatu treba mjesec 8. Poboljšajte efikasnost: ono za što dana, Kinez napravi za dva tjedna. irane vode, a vi je 9. Trebaju nam goleme koli ine flaš imate u izobilju.

bra stvar, onda treba u Kini otvoriti tvornicu, kao što je to primjerice još prije 20 godina u inio Nestle. Neke hrvatske tvrtke proizvode u Kini, ali onda proizvedeno prodaju u Hrvatskoj", isti e Lu.

Na kineskom tržištu Hrvati se moraju nametnuti kvalitetom i dobrim marketingom. Kao primjer proizvoda za koji su Kinezi iznimno zainteresirani navodi hrvatska vina, ali kada i ona malobrojna vide na polica-

ma, ignoriraju ih jer znaju samo za francuska. "Kada su moji tamošnji prijatelji probali dinga , bili su oduševljeni. Za kvalitetna hrvatska vina Kinezi su spremni izdvojiti velik novac", kaže Lu.

Zanima ih i sve što je vezano uz ime Josipa Broza Tita pa bi pod tim brendom kupovali vjerojatno bilo što. Kinesko tržište vapi i za flaširanom vodom te za sirovinama poput elika.

Skup i neefikasan rad

Lu kontaktira i s kineskim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku, a kao što je poznato, zanimaju ih brojni projekti - i luka Rijeka, i Pelješki most, i Zra na luka Zagreb. "Kinezi su zainteresirani za ulaganja. Sastaju se velike delegacije obiju država, ali, nažalost, ništa još nije konkretizirano. Naravno da svaki investitor želi i profit od projekta u koji ulaže, ali za to u Hrvatskoj još nisu stvoreni povoljni uvjeti. Ovdje su skupi ulazni troškovi, kao i radna snaga. Uz to, efikasnost Hrvata i Kineza je neusporediva: ono za što Hrvatu treba mjesec dana, Kinez napravi za dva tjedna", zaklju uje Lu. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

ISTRAŽNO POVJERENSTVO

Sanader i Polan ec svjedoci za Inu

Zagreb. Saborsko Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine održat e 13. i 14. rujna sjednicu na koju su pozvani odgovorni koji su bili u Vladi, Nadzornom odboru i Upravi Ine u vrijeme privatizacije da daju iskaz kako bi objasnili neke nejasno e u privatizaciji ili preuzimanju plinskog poslovanja.

Kao svjedoci pozvani su, me u ostalima, bivši premijer Ivo Sanader te bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan ec, najavljeno je na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, Sjednica po inje 13. rujna, kada je predvi eno davanje iskaza odgovornih iz razdoblja kada se prodavalo 25 posto plus jedna dionica Ine. Iskaze bi trebali dati bivši potpredsjednik Vlade i predsjednik NO-a Ine Slavko Lini , tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jur i te Tomislav Dra-

gi evi , dugogodišnji predsjednik Uprave Ine. O preostalom dijelu privatizacije, od 2003. do 2009. te plinskog poslovanja, iskaze bi trebali dati sadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija te predsjednik NO-a Ine Ivan Šuker. Pozvani su i bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan ec koji je operativno sudjelovao na izmjeni ugovora koji se odnose na dioni are, tadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader te sadašnji predsjednik Uprave Ine i lan NO-a Zoltan Aldott. H

IVO SANADER, bivši premijer SNIMIO HRVOJE KNEZ

Dok država spašava Bad Perković dokupljuje dion ZAKULISNE IGRE Bivši direktor Badela 1862, Anto Perkovi , opet je postao najve i dioni ar tvrtke koja je ruinirana pod njegovim vodstvom. Iako e se ulaskom države u vlasništvo Badela Perkovi ev udjel razvodniti, u svemu je profitirao jer porezni novac spašava njegovu imovinu Kako priop ava Zagreba ka burza, zagreba ki odvjetnik Boženko Lozo vratio je, odnosno otpustio paket od 52.700 dionica Badela 1862 u korist Ante Perkovi a, nekadašnjeg predsjednika Uprave najve eg doma eg proizvo a a jakih alkoholnih pi a, pa je on ponovno postao najve i dioni ar. Perkovi e sada imati 12,07 posto dionica Badela. Taj je paket od 7,01 posto Badelovih dionica Perkovi lani povjerio Lozi ne bi li - što je u lanjskom razgovoru za Business.hr u me uvremenu smijenjeni

menadžer otvoreno rekao "sprije io da se ponovi pri a iz 2008. o tome smijem li svojim glasovima glasati za vlastitu razrješnicu".

Borba za fotelje

Naime, na skupštini održanoj 2008. godine dioni ari Anti Perkovi u nisu dali razrješnicu pa se lani htio na vrijeme osigurati od još jedne takve, potencijalno vrlo neugodne situacije i veliki paket dionica prebacio je na Lozu, ina e Badelova odvjetnika. Zahvaljuju i tom manevru, lani je nekako uspio dobiti razrješnicu, iako su njego-

vi protivnici Hanfi prijavili da su Lozo (koji je nekoliko puta stjecao dionice) i još jedan zagreba ki odvjetnik glasali na temelju Badelovih trezorskih dionica dobivenih iz portfelja HMID-a, na što nisu imali pravo, a pla ene su Badelovim novcem.

Ove godine Perkovi ponovno nije imao sre e, pa ni na zadnjoj skupštini nije dobio razrješnicu. Za razliku od njega, razrješnicu su dobili svi ostali lanovi Uprave i Nadzornog odbora o kojima se glasalo pa tako i osobe koje su sve donedavno bile na jasno su-

protstavljenim stranama "perkovi evaca" i "antiperkovi evaca". Oni su uvidjeli da Badel nije u dobroj situaciji, našao se gotovo pred ste ajem, pa su zaklju ili kako nema smisla tu i se za kormilo broda koji tone. Uspjeli su se dogovoriti, pa je na skupštini jednoglasno

Ĺ˝UPANIJSKI SUD

U CRNOJ GORI

Su enje Polan ecu 17. rujna

Geofotu posao od 10 milijuna norveĹĄkih kruna

Zagreb. Su enje bivĹĄem potpredsjedniku Vlade Damiru Polan ecu i vukovarskom odvjetniku Petru Mileti u po et e 17. rujna, odlu eno je u petak. Polan ecov odvjetnik A. Nobilo kazao je da su prihva eni svi dokazni prijedlozi obrane, ali i tuĹžiteljsta. Polan eca se tereti da je za fiktivnu studiju i MiletiĂ&#x160;u lsplatio pola mil. kn. H

Zagreb/Podgorica. Geofoto grupa potpisala je u petak u Podgorici ugovor za projekt "Crna Gora - izrada digitalnog modela terena i digitalnog ortofota". Vrijednost projekta je 10 milijuna norveĹĄkih kruna, a financira ga Kraljevina NorveĹĄka, dok se vrijednost reforme katastarskog sustava Crne Gore procjenjuje na 15

milijuna eura. "Projekt je najve i korak u uspostavljanju geodetskog prostornog katastarskog sustava Crne Gore", izjavio je Zvonko Biljecki, direktor Geofota. Zagreba ka tvrtka novi je posao, nakon nedavnog potpisivanja posla u Mekedoniji, dobila na me unarodnom natje aju u konkurenciji 10-ak vode ih europskih tvrtki. Geofoto e, uz ostalo, izvoditi poslove laserskog skeniranja i digitalnog aerofotogrametrijskog snimanja za cijeli teritorij Crne Gore. D. T.

ENT

Ugovor s Ipkom od 37 mil. kuna

GORDANA KOVAÂťEVI , predsjednica Uprave ENT-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zagreb. Ericsson Nikola Tesla (ENT) i kosovski operater Ipko potpisali su novi, 37 milijuna kuna vrijedan ugovor vezan uz usluge softverske i hardverske podrĹĄke u idu e tri godine. ENT i Ipko nastavljaju tako suradnju koja je po ela 2007., kada je ENT u rekordnom roku isporu io cjelovitu GSM mreĹžu tom operateru. H

adel, 'CutvariÄ&#x2021; nas je htio prevariti nakon raskida ugovora' ionice IZ VARTEKSA O ZAPLETU U RIJECI:

BROJKE

12,07 posto temeljnog kapitala sada drĹži Ante Perkovi

75,2

milijuna kuna smanjit e se temeljni kapital Badela 1862, odlu ila je skupĹĄtina dioni ara tvrtke ANTO PERKOVI , bivĹĄi predsjednik Uprave Badela 1862, dionice koje je sada preuzeo samo je, u borbi za premo nad kompanijom, 'parkirao' kod odvjetnika BoĹženka Loze, priznao nam je sam u posljednjem intervjuu SNIMIO HRVOJE DOMINI

prihva en nastavak pregovora s drĹžavom o dokapitalizaciji po "modelu C" i smanjenje temeljnog kapitala za 75,2 milijuna kuna. Jedini koji se takvom, najrealnijem scenariju za spas Badela javno protivio bio je - Anto Perkovi . SaĹĄa Paparella

Nakon ĹĄto je Varteks raskinuo ugovor sa Signum grupom o kupnji rije ke robne ku e, VaraĹždincima je stiglo sumnjivo bankarsko jamstvo koje su u Zabi ocijenili laĹžnim. Iz Varteksa kaĹžu da nije postojao na in da bez isplate ostanu bez vrijedne nekretnine

Varteks je joĹĄ 23. lipnja raskinuo ugovor s rije kom Signum grupom o kupnji City Centra Rijeka, kupoprodaji koja je trebala poboljĹĄati likvidnost varaĹždinske kompanije, a nedugo nakon toga protiv elnika i vlasnika spomenute rije ke tvrtke Alena Cutvari a podnesena je kaznena prijava zbog pokuĹĄaja prijevare. Naime, Cutvari je pokuĹĄao prevariti Varteks nakon raskida ugovora.

Dvostruko jamstvo

Do takvog zaklju ka dolazi se ako se detaljno promotri tijek kupoprodaje trgova ke ku e u samom srediĹĄtu Rijeke od 2000 etvornih metara, koja je ovog ljeta neslavno zavrĹĄila, a po ela je 14. prosinca proĹĄle godine. Tada je sklopljen kupoprodajni ugovor vrijedan 8,35 milijuna eura prema kojem je Signum grupa bila obvezna za Varteksovu rije ku robnu ku u do 1. oĹžujka uplatiti prvu ratu u iznosu

ZORAN KOĹ EC, predsjednik Uprave Varteksa

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

5,2 milijuna eura, a definirano je i dvostruko jamstvo radi apsolutne sigurnosti prodavatelja, varaĹždinske tvrtke. Naime, prema ugovoru koji su sklopili Cutvari i predsjednik Uprave Varteksa Zoran KoĹĄ ec, Signum grupa obvezala se i da e odmah nakon isplati prve rate, a prije stupanja u posjed nekretnine, predati bankarsko jamstvo u iznosu 1,6 milijuna eura, a drugo se jamstvo odnosilo na uknjiĹžbu zaloĹžnog prava na nekretnini tako er u iznosu 1,6 milijuna eura u korist Varteksa. Drugu ratu u iznosu 1,55 milijuna eura Signum grupa trebala je uplatiti do 15. velja e

2011., a tre u u iznosu od 1,6 milijuna eura do istog dana 2012. godine. Budu i da Signum grupa prvu ratu nije isplatila u ugovorenom roku, zbog ega bi Varteksu trebala platiti ugovornu kaznu od 200.000 eura, Varteks je 23. lipnja raskinuo ugovor. Tek nakon raskida ugovora u Varteksu su od Signum grupe dobili obavijest o dobivanju jamstava od Deutsche banke.

Zaba ih upozorila

"Budu i da smo ugovor ve raskinuli, Zagreba koj banci poslali smo na uvid zaprimljenu dokumentaciju nakon ega su oni, uz dodat-

no kontaktiranje Deutsche banke kako bi se otklonila svaka sumnja, ustanovili da je rije o pokuĹĄaju prijevare", doznajemo u Varteksu, gdje isti u da su od samoga potpisivanja ugovora pa nadalje cijeli proces vezan uz provedbu tog ugovora koordinirali s poslovnim bankama. S obzirom na takav pristup kupoprodaji, kao i klauzule iz kupoprodajnog ugovora, u Varteksu isti u da ni u jednom trenutku nije postojala mogu nosti da potencijalni kupac prijevarom postane vlasnik City Centra Rijeka. Ivica Kruhoberec

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

SINDIKAT METALACA

I dalje protiv privatizacije brodogradilišta

Zagreb. Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) i dalje je protiv privatizacije hrvatskih brodogradilišta u vrijeme ekonomske krize, izjavio je u petak predsjednik SMH-a Vedran Dragi evi komentiraju i zaklju ak Vlade o nastavku procesa privatizacije u tri brodogradilišta Brodogra evnoj industriji Split,

Brodotrogiru i rije kom 3. maju. "Smatramo da bi Vlada u roku dvije godine mogla sama provesti program restrukturiranja brodogradnje, pa nakon toga u tre em krugu privatizirati brodogradilišta i pritom posti i povoljnu cijenu", rekao je Dragi evi . Vlada je odlu ila nastaviti privatizaciju u splitskom brodogradilištu za koje je ponudu predala tvrtka DIV iz Samobora, trogirskom za koje je odabrana ponuda Jadranskih ulaganja iz Zagreba, te 3. maju za koju je ponudu predao Crown Investment u ime austrijskog

koncerna A-tec. Predstavnici SMH-a u Povjerenstvu za prodaju Brodosplita odbili su ponudu DIV-a jer nisu dostavljena jamstva banaka koja bi osigurala dugoro nu održivost brodogra evne djelatnosti u tom poduze u, rekao je Dragi evi dodavši kako su se sindikalci ve dovoljno opekli na slu aju Zlomrexove kupnje splitske Željezare, tako er bez potrebnih jamstava. "Za ostala brodogradilišta neka Vlada nastavi proces privatizacije, ali na vlastitu odgovornost", kazao je Dragi evi . H

BROJKA

posto više no enja i 6 posto više turisti kih dolazaka zabilježila je Dubrova ko-neretvanska županija od po etka godine do kraja kolovoza, objavila je u petak županijska Turisti ka zajednica

Srpski diplomati: deset velikih investicija u sto d ZAŠTO MI NE MOŽEMO? Dok premijerka Kosor sve ano najavljuje da e se pozabaviti uklanjanjem prepreka stranim ulaga ima, u Srbiji se otvaraju proizvodni pogoni uglednih stranih tvrtki, a srbijanski ministar ekonomije veliku ulogu u tome pripisuje gospodarskim diplomatima U proteklih stotinjak dana otkada su prvi od ukupno 28 ekonomskih diplomata Srbije po eli raditi u veleposlanstvima i konzulatima Srbije u ve ini lanica EU, državama regije, Rusije, SAD-a, Kine, Japana, Ukrajine i drugim zna ajnim srpskim trgovinskim partnerima, uspjeli su u Srbiju dovesti deset stranih investitora. U Ministarstvu ekonomije Srbije pohvalili su se beogradskim Ve ernjim novostima da su njihovi ekonomski predstavnici zaslužni za izgradnju novog pogona slovenskog Grah automotiva

u Bato ini, za potpisivanje ugovora o izgradnji tvornice u Nišu talijanskog Daiteka, Panasonicove tvornice u Svilajncu, nove tvornice njema kog Bauerhin-IGBa u In iji, za uspostavljanje poslovne suradnje njema kog Continentala s niškim Vulkanom...

Veliki interes

Na inicijativu ministra ekonomije Mla ana Dinki a, naime, prošle jeseni raspisan je natje aj za odabir 28 ekonomskih diplomata koji e biti na platnom spisku tog ministarstva, ali e ra-

MLA AN DINKI , ministar ekonomije Srbije, po etkom godine odabrao je 28 ekonomskih diplomata koji e prora un godišnje stajati 1,3 milijuna eura, poslao ih u svijet i postigao uspjeh - privukli su slovenski Grah automotiv, talijanski Daitek, Panasonic, njema ki Bauerhin-IGB i Continental ARHIVA BUSINESS.HR

diti pod vodstvom veleposlanika i konzula u srpskim diplomatskim predstavništvima. Na natje aj se javilo 326 kandidata, a nakon više krugova testiranja stru na komisija odabrala je i rangirala po tri najbolja kandidata za svako od ekonomskodiplomatskih mjesta. Ministar Dinki navodno je potpisao imenovanje svih prvorangiranih kandidata, iako su njihov odabir

u javnosti pratile brojne optužbe da su uglavnom odabrani lanovi stranaka vladaju e koalicije. Iz Ministarstva ekonomije negirali su takve navode, tvrde i da je natje aj proveden transparentno, da su svi sudionici dobili rezultate svih testova te da su odabrani najbolji kandidati, visokoobrazovani stru ni ljudi, s iskustvom i bez iskustva u radu s inozemstvom i stra-

nim kompanijama, s izvrsnim poznavanjem stranih jezika i prosje ne starosti 36 godina. Odabrani kandidati potom su prošli obuku u ministarstvima ekonomije i vanjskih poslova, u agenciji za poticanje izvoza i stranih ulaganja SIEPA-i te u Sigurnosnoj agenciji. Njihov odabir, osposobljavanje i slanje u ekonomske diplomatske misije u medijima je pra eno s velikom dozom sumnje

OGLAS

t 'Multinacionalke se boje MMF-a i režu planove za Hrvatsku' o dana LOŠE VIJESTI ZA HORECA KANAL

Kvartalno praÊenje

Zbog sve neizvjesnije situacije o ulasku MMF-a u Hrvatsku i posljedičnog rezanja potrošnje Gastro grupa se okrenula srpskom tržištu - s Udruženjem distributera pića Srbije potpisali su ugovor o zajedničkom plasiranju proizvoda u kafiće, hotele i restorane u obje zemlje

Zoran Daskalović

Klaster distributera pića, Gastro grupa, ovog je vikenda napravio iskorak na srbijansko tržište potpisavši sporazum s Udruženjem distributera piće Srbije čiji prihodi iznose oko 2,5 milijardi kuna. Nakon udara krize na HoReCa tržište (hoteli, restorani, kafići), Gastro grupa odlučila se na taj korak koji bi trebao olakšati distribuciju proizvođačima u obje zemlje i proširiti im tržište. "Ugovor omogućuje Gastro grupi plasman hrvatskih proizvođača na srpsko tržište putem njihova udruženja, ali i plasman proizvoda srpskih proizvođača na hrvatskom tržištu. To na neki način pokazuje kako bi suradnja dvaju gospodarstava mogla izgledati i mimo akvizicija. Riječ je o dvama gotovo istim klasterima i na ovaj način zapravo dijelimo iskustvo, a možemo i zajedno nastupiti na tržištu BiH u budućnosti", ka-

i komentara da će oko 1,3 milijuna eura, koliko će se godišnje potrošiti na njihove plaće, smještaj i druge troškove, biti uludo bačen novac. Ministarstvo ekonomije se vjerojatno i zbog toga požurilo pohvaliti njihovim prvim uspjesima. Pritom su još jednom podsjetili da je temeljna zadaća "njihovih" ekonomskih diplomata ispitivanje tržišta, poslovne prakse i zakona zemalja u kojima se nalaze, pomaganje srpskog izvoza na tim tržištima te privlačenje stranih investitora u Srbiju predstavljanjem srpskih gospodarskih potencijala. Njihova je obveza da kvartalno izrađuju svoje planove aktivnosti te mjesečno podnose izvješća i dostavljaju ih Ministarstvu ekonomije i SIEPA-i s detaljnim podacima o svojim aktivnostima, kontaktima i praćenju ekonomskih kretanja u zemljama u kojima su na dužnosti. Ako su doista najzaslužniji za dolazak desetak stranih investitora u Srbiju, brzo će utišati kritike koje su pratile njihov odabir i odlazak u srpska diplomatska predstavništva.

DRAGAN MUNJIZA, predsjednik Uprave Gastro grupe

SnimiO dArkO mArić

zao je nakon potpisivanja ugovora prošlog vikenda u Vodicama Dragan Munjiza, predsjednik Uprave Gastro grupe.

Slični prihodi

Udruženje distributera pića Srbije obuhvaća maloprodaju, ali opskrbljuje i HoReCa kanal. Imaju oko 60 članica i konsolidirane prihode otprilike jednake Gastro grupi, koja ima 29 članica, dakle oko 2,5 milijarde kuna. HoReCa tržište u Hrvatskoj i ove je godine nastavilo padati. Dosad je zabilježen 15-postotni pad, ali srpanj i kolovoz donekle će

popraviti rezultat. "Kod nekih proizvođača koji su zabilježili jako dobre rezultate u posljednja dva mjeseca primijećen je rast jedan do dva posto. No, dolazi hladnije vrijeme, a na snazi je zabrana pušenja pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Dodatna je opasnost što su, kako smo saznali, multinacionalne kompanije u Hrvatskoj smanjile svoja očekivanja za ovu godinu na 90 posto onoga što je ostvareno prošle godine zato što imaju informacije da će u Hrvatsku ući MMF, a to za sobom povlači rezove u svakom smislu, pa i reza-

nje potrošnje. To su njihove informacije i ne znam jesu li točne, ali takve su njihove projekcije", objašnjava Munjiza. Prihode Gastro grupe ove su godine dva-tri posto viši nego lani, ali se promijenila struktura potrošnje. Najviše će na potrošnju u HoReCa kanalu ove godine utjecati potrošnja u zadnjem kvartalu. Gastro grupa je sa 29 članica najjača u segmentu kafića i restorana, a u distribuciji piva i vina drži oko 30 posto tržišta. Ukupno HoReCa tržište vrijedno je 16 milijardi kuna. Romana Dugandžija

moja lisnica

Ne trošite novac na 'eko' proizvode bez certifikata Ve tisu u Slovenaca u osobnom bankrotu Kako rade kreditni posrednici?

Ponedjeljak 6/9/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

PLA ANJE PO VRIJEDNOSTI UMJESTO PO KVADRATU

Pripremite se za porez na vikendice!

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > hrana > porezi > krediti

16-17

7,28 5,67 kuna za euro bio je završni srednji te aj HNBa u petak, pa je kuna u odnosu na euro u tjedan dana oslabila 0,07 posto

kuna za dolar završila je te ajnica HNB-a pa je kuna u odnosu na dolar prošli tjedan oja ala 0,9 posto

1889,71

bod zavšio je Crobex i tako prošli tjedan oja ao 1,87 posto

96,28 150,8 bodova imao je Crobis u petak, što zna i da je u tjedan dana pao 0,06 posto

obra unskih jedinica prošlotjedna je vrijednost Mirexa pa je u tjedan dana oja ao 0,2 posto

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

Ne trošite nov proizvode bez

BROJKE

1000

tvrtki, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zadruga u Hrvatskoj bavi se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom

18,5

tisuÊa hektara obuhva a u Hrvatskoj ekološka poljoprivreda

PRAVA STVAR ILI MARKETINŠKI TRIK? Iako se na policama doma ih trgovina pojavljuje sve više proizvoda koji na ambalaži nose oznaku zdrava hrana i razne eko izvedenice, pravi ekološki proizvodi moraju imati jasno prepoznatljivu eko markicu. A takvih nema mnogo...

IVKA SEVER sa suprugom Marijem radi na svom imanju Eko Sever FOTO ŠUVAR/CROPIX

U Hrvatskoj je registrirano oko tisu u tvrtki, obiteljskih gospodarstava i zadruga koje se bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom prema Upisniku ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji se u Hrvatskoj vodi od 2002., a ekološka poljoprivreda obuhva a 18.500 hektara. To je samo kap u moru od milijun hektara ukupno raspoloživih poljoprivrednih površina, ali je na policama trgovina sve više proizvoda u kategoriji ekološke hrane.

Zašti eni nazivi

Pored proizvoda sa službenom eko markicom, bilo hrvatskom ili stranom, tu se mogu na i i proizvodi koji nisu prošli proceduru certifikacije, ali su upakirani i plasirani kao zdrava hrana, ime postižu višu cijenu. Prema rije ima Marija Se-

vera, predsjednika Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvo a a Hrvatske, nazive ekološki, biološki, organski i njihove izvedenice mogu koristiti samo proizvodi koji su pod nadzorom. "Ekološki proizvodi se jedini kontroliraju od nabave sjemena do prodaje. U svakoj fazi proizvodnje zna se koji je proizvo a sudjelovao u procesu. Samo certificirani proizvodi mogu nositi znak eko proizvod. Proizvodi koji su u prijelaznom razdoblju nose natpis proizvedeno u prijelaznom razdoblju bez eko znaka", objašnjava Sever propise. Tomislav Petrovi , na elnik Odjela ekološke i integrirane poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, dodaje da ako netko ozna ava proizvod kao ekološki, a on to nije, podliježe sankcijama teme-

ljem Zakona o ekološkoj proizvodnji. Mario Sever kaže da su doma i proizvo a i zadovoljni zakonodavnim okvirom iako neki segmenti njegove provedbe kasne. "Ostali zakoni nisu uskla eni sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji (nabava sjemena, sadnog materijala, zaštitna sredstva i gnojiva). Zakon je u potpunosti uskla en s regulativom EU, a u nekim dijelovima je i stroži. Nadamo se da emo ulaskom u EU lakše mo i nabaviti repromaterijal", govori Sever. Za izdavanje eko znaka u Hrvatskoj nadležne su ovlaštene nadzorne stanice koje provode stru ni nadzor te dodjeljuju status ekološkog proizvoda i eko znak. On je jedinstven za sve vrste prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda i izdaje se na rok od godinu dana. Na deklaraciji

I NAMA STIĹ˝E ZAKON...

Tisu u Slovenaca u bankrotu Ako e se premijerka Kosor pridrĹžavati Programa gospodarskog oporavka, do kraja sljede e godine zaĹživjet e Zakon o osobnom bankrotu prema kojem e se gra ani koji viĹĄe ne mogu ispunjavati svoje financijske obveze kroz nekoliko godina uz ste ajnog upravitelja mo i izvu i iz duĹžni kog ropstva. Takav zakon je prije neĹĄto manje od dvije godine zaĹživio u Sloveniji, od kada je gotovo ti-

ovac na 'eko' ez certifikata USPOREDBA CIJENA POVR A I VO A Paprika Raj ica PatlidĹžan Mrkva Kupus Salata kristal Breskva

Eko 20 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 15 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg

Klasi na 9,8 kn/kg 7,8 kn/kg 8,66 kn/kg 8,2 kn/kg 5,34 kn/kg 12,3 kn/kg 10,39 kn/kg

* Eko cijene su preuzete s portala Eko Sever, a cijene klasi nog povr a i vo a s portala tisup.mps.hr za pretposljednji tjedan kolovoza kao srednje cijene za cijelu Hrvatsku

proizvoda mora biti navedena i nadzorna stanica koja ga je izdala. Nadzor u Hrvatskoj, kaĹže Petrovi , jednak je onome u EU, a trenuta no se izra uje i novi Zakon o ekoloĹĄkoj proizvodnji i ozna avanju ekoloĹĄkih proizvoda temeljem nove uredbe EU iz 2007. "Stru ni nadzor obavezan je najmanje jednom godiĹĄnje, a na terenu se provodi i viĹĄe puta. Postoji i inspekcija za ekoloĹĄku proizvodnju koja redovito kontrolira proizvo a e iz upisnika, a i sve ostale inspekcije obavljaju kontrolu - trĹžna, sanitarna, veterinarskaâ&#x20AC;Ś", nabraja Sever.

OlakĹĄan uvoz

Uvozni ekoloĹĄki proizvodi s eko oznakom svoje zemlje do prije godinu dana morali su se u Hrvatskoj recertificirati, ali je to promijenjeno Pravilnikom o sustavu ocjenjivanja

sukladnosti u ekoloĹĄkoj proizvodnji. Njime se, objaĹĄnjava Petrovi , priznaje popis certifikacijskih tijela objavljenih na sluĹžbenim stranicama Europske unije i Me unarodne organizacije za ekoloĹĄku poljoprivredu (IFOAM). Hrvatske nadzorne stanice i dalje provode kontrolu uvozne robe, tj. provjeravaju je li proizvod certificirala akreditirana nadzorna stanica sa spomenutih popisa. "Podatke o eventualnom pove anom uvozu zbog ukidanja postupka recertifikacije imat emo u sije nju 2011. Tada emo dobiti izvjeĹĄ e o ekoloĹĄkoj poljoprivredi u RH i koli ini uvezenih proizvoda pa emo mo i usporediti 2009. i 2010.", kaĹže Petrovi . est prigovor na ra un ekoloĹĄkih proizvoda je njihova znatno viĹĄa cijena u odnosu na konvencionalne prehrambene proizvode i time

EKO ZNAK mogu nositi samo certificirani eko proizvodi i on se izdaje na rok od godinu dana, a na deklaraciji proizvoda mora biti navedena i nadzorna stanica koja ga je izdala

nedostupnost ĹĄirem krugu potroĹĄa a, posebice u krizna vremena. Petrovi objaĹĄnjava da njihova cijena ovisi o nekoliko faktora - cijeni rada, na inu proizvodnje, koriĹĄtenju ekoloĹĄkih zaĹĄtitnih sredstava, visini marĹže i dr. "Cijene ekoloĹĄki proizvoda u nas u skladu su s onima u EU, a problem je ĹĄto je kupovna mo u Hrvatskoj niĹža nego u EU. Kad je u pitanju konkurencija, ona u Hrvatskoj ve postoji. Dovoljno je pogledati ponudu u trgovinama", zaklju uje Petri . I Sever smatra da se posljednjih godina smanjila razlika u cijenama ekoloĹĄkih i konvencionalnih artikala. Maja Grbi

su u Slovenaca zatraĹžilo osobni bankrot zbog dugova izme u pet i ak 180 tisu a eura. Iako se joĹĄ ne zna koji e model zakon o osobnom bankrotu Vlada prihvatiti, susjedi imaju model u kojem u probnom razdoblju, koji traje izme u dvije i etiri godine, ste ajni upravitelj nadzire financije duĹžnika, a nakon istjeka tog roka sud mu moĹže oprostiti preostale dugove. Uvjet za to je da nije prije ka-

Ĺžnjavan zbog prijevara ili sli nih gospodarskih manipulacija te da eventualne izre ene porezne kazne nisu ve e od etiri tisu e eura. Kada se proglasi bankrot, sud izdaje rjeĹĄenje da se duĹžniku oduzmu svi mjese ni priljevi ve i od minimalne pla e, a ste ajni upravitelj izra uje plan otplate vjerovnika. Utvrdi li se da se duĹžnik pridrĹžavao svih uputa ste ajnog upravitelja u probnom roku, sud e mu oprostiti preostale dugove, zavrĹĄiti bankrot, vjerovnici e ostati bez potraĹživanja, a duĹžnik nastavlja Ĺživjeti bez tereta dugova. I. P.

SIROVINA JE JEDNO, PROIZVOD DRUGO

Eko Mavrovi ima certifikat samo za ratarske kulture Nedavno su lanovi udruge Prijatelji Ĺživotinja medijima poslali fotografije farme u vlasniĹĄtvu Ĺ˝eljka Mavrovi a Ĺžele i osporiti kako je tu rije o ekoloĹĄkom uzgoju crnih, slavonskih svinja tvrde i da se na farmi ne poĹĄtuje pravilnik o ekoloĹĄkom uzgoju. NekadaĹĄnji boksa ki as medijima je objasnio kako nema eko oznaku za mesne prera evine, ali da je u procesu certifikacije, tj. da je o ekuje. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, tvrtka Eko Mavrovi ima eko oznaku za biljne sirovine proizvedene na imanju, ali ne i za finalne prehrambene proizvode koje proizvodi u suradnji s velikim pekarnicama jer bi u tom slu aju 95 posto sirovine trebalo biti ekoloĹĄko. Kad je rije o mesnim prera evinama, na elnik Odjela ekoloĹĄke i integrirane poljoprivrede u resornom ministarstvu Tomislav Petrovi potvr uje da je prvi nadzor Mavrovi eve farme svinja napravljen proĹĄle godine i da su prema ocjeni statusa Ĺživotinje u prijelaznom razdoblju. "Ove godine nije napravljen nadzor pa nadzorno tijelo joĹĄ ne zna jesu li obavili potrebne radnje na koje su ih obvezali. Kako bi dobio status ekoloĹĄkog proizvoda, proizvo a mora ispuniti velik broj zahtjeva koji se odnose na propisan period za prijelazno razdoblje, hranidbu, zdravstvenu zaĹĄtitu, drĹžanje, odgovaraju e objekte, uvanje gnoja, prijevoz, klanje Ĺživotinja i dr.", kaĹže Petrovi . Mavrovi , dakle, zasad ima eko certifikate samo za svoje ratarske kulture, ali ne i za finalne, pekarske proizvode i mesne prera evine. Na njima se nigdje i ne tvrdi da je rije o ekoloĹĄkom proizvodu, iako se na nekima koristi naziv integralni zbog udjela integralnih Ĺžitarica, a i sam naziv tvrtke Eko Mavrovi potroĹĄa ima moĹže sugerirati da su to sve ekoloĹĄki proizvodi. U resornom ministarstvu smatraju da navedenom gospodarstvu nije u interesu varati kupce jer takav na in prodaje nije duga vijeka.

Ĺ˝ELJKO MAVROVI , vlasnik Eko Mavrovi a, nedavno se naĹĄao na udaru Prijatelja Ĺživotinja zbog navodnog nepoĹĄtovanja pravilnika o ekoloĹĄkom uzgoju SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

POTROŠAČKI ZAJAM > hrana > porezi > krediti

18-19 business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

Novi krediti na Diners kartici Kartičarska kuća Erste Card Club uvela je novi proizvod - potrošački zajam od 2 do 60 rata za kupnju Diners Club karticom, priopćili su iz Erstea. Kamatna iznosi 8,9 posto (efektivna 9,96 posto) i naknada za obradu je 1,5 posto. Realizacija zajma vrlo je

jednostavna, napominju iz Erstea, jer je dovoljno potpisati slip za kupnju, ispuniti zahtjev za potrošački zajam te odabrati željeni broj rata. Taj se potrošački zajam može koristiti na svim prodajnim mjestima na kojima se inače realizira kupnja u većem iznosu, stoji u priopćenju. Korisnici Diners kartica tako mogu kupnju poput namještaja, građevinskog materijala, opreme za dom i vrt, autoopreme, informatičkih uređaja i bijele tehnike i slično otplatiti do pet godina, kažu u Ersteu. B.hr

JOŠ JEDNA AKCIJA

OTP banka spustila kamate OTP banka ponudila je stambene kredite s nižom fiksnom kamatom za prvu godinu otplate, koja za mlade iznosi 5,99 posto (efektivna 6,89%), odnosno 6,25 posto (efektivna 7,13%) za ostale klijente, a do 31. prosinca banka neće obračunavati naknadu za odobravanje tih kredita, priopćili su iz OTP-a. Stambeni krediti

odobravaju se izmeđi 15.001 i 50.000 eura za adaptaciju stana, odnosno od 15.001 do 250.000 eura za kupnju. Uz to, daju i odnos hipoteke od 1:1. Banka u akcijskoj ponudi nudi i gotovinske kredite od tisuću do 15 tisuća eura na rok do 10 godina uz kamatu 7,99 posto (efektivna 10,73%) za mlade te standardno 9,49 posto (efektivna 12,46%). U akciji su i krediti za vozila, od tisuću do 25 tisuća eura za nova i od tisuću do 15 tisuća eura za rabljena uz kamatu 7,49 posto (efektivna 11,05%). B.hr

Što očekivati od novog poreza na vikendice? PO VRIJEDNOSTI UMJESTO PO KVADRATU Umjesto fiksnog iznosa po kvadratu kuće, promjenom zakona koji bi mogao stupiti na snagu sljedeće godine porez će vlasnici vikendica plaćati po vrijednosti kuće. Postoje i načini izbjegavanja tog poreza, a prihvatimo li mađarski model, u slučaju neplaćanja mogli bismo čak ostati bez kuće Od spominjanih novih poreza, poput poreza na imovinu, odnosno kapitalnu dobit, koji sve glasnije zagovara glavna oporbena stranka, najbrže bi se mogao povećati tzv. porez na vikendice, što bi, prema neslužbenim informacijama iz Vladinih institucija, moglo biti najavljeno već krajem ove godine. Što donosi promjena zakona? Zasad se zna da će se promijeniti način plaćanja: umjesto dosadašnjeg poreza od 5 do 15 kuna po četvornome metru nekretnine za odmor (godišnji porez je iznosio u prosjeku 500 kuna), plaćat će se porez na osnovi vrijednosti

kuće za odmor, što će odmah povećati iznos poreza.

Više poreznih stopa

Pritom se ne zna hoće li biti nekoliko "poreznih stopa" za određene vrijednosti ili hoće li čak određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv. Nejasno je i kako će se određivati tržišna vrijednost vikendica. Porezna uprava morat će osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo, smatra vlasnik Lika nekretnina Ivan Bižanović. Kaže i kako bi se pri tome u obzir morali uzeti krediti

koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik. U određivanju vrijednosti nekretnine mogli bi se povesti za slovenskim primjerom, jer susjedi od početka sljedeće godine uvode porez na nekretnine, a vrijednost nekretnina računaju administrativno - na temelju veličine i lokacije i za to je zadužena Geodetska uprava Slovenije. Što se tiče visine poreza, Slovenci uvode opći porez na nekretnine, s tim da je država propisala minimalno 0,03 posto, a maksimalan je trenutno 0,375 posto vri-

jednosti nekretnine. Ako se i riješi problem porezne osnovice, nejasno je kako će se spriječiti izbjegavanje plaćanja jer u 'sivoj' zoni postoji nekoliko načina kako to izvesti. Najčešći način omogućit će to što u gruntovnicama uz vlasnike nekretnina nisu upisani OIB-i pa neće biti lako dokazati vlasništvo i prisiliti vlasnika na plaćanje poreza. Uz to, moguće je da vlasnik nekretnine za odmor prijavi boravak trećoj osobi pa na taj način nekretnina više nije kuća za odmor nego za stanovanje i na nju se ne plaća porez. Moguće je i da se vlasnik sam privremeno

prijavi na adresi vikendice pa se nakon nekoliko mjeseci odjavi.

Lažne prijave

Postoje i drugi načini izbjegavanja poreza. Primjerice, neki vlasnici vikendica u Lici nekretninu su već prijavili kao klijet za što se ne plaća porez. Jasno je da u Lici nema vinograda pa ni klijeti, ali i takve "prijave" nekretnina prolaze u mjerodavnim institucijama. Sa sličnim problemima izbjegavanja poreza suočavali su se i u Mađarskoj, gdje je prije nekoliko godina uveden porez na vikendice odnosno

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

IZAŠLI IZ SIVE ZONE

Posrednici pomažu s kreditom

GDJE E SE PRIKUPITI NAJVI©E NOVCA?

U Zadru najviše vikendica Zadarska županija ima najviše vikendica, oko 25.000. Slijede je Splitsko-dalmatinska sa 22.000 te Istarska i Šibensko-kninska sa po 15.000 te Li ko-senjska i Karlova ka oko

ku e za odmor. Ma arske su institucije za dosljedniju primjenu poreza uvele strogu kontrolu pla anja na razli ite na ine: provjeravaju se podaci iz katastra kako bi se utvrdili vlasnici nekretnina za odmor i onemogu ilo im se izbjegavanje pla anja poreza, vlasnici se provjeravaju i kroz razli ite ra une za komunalije... Preko podataka u katastru, ako nema podataka o poreznom broju, mjerodavne institucije traže vlasnike koji se moraju prijaviti u utvr enom roku. Ako se ne prijave, mogu ak ostati bez nekretnine. Gorden Knezovi

5000 vikendica. U Požeško-slavonskoj županiji samo je 400 registriranih ku a za odmor, a manje od tisu u u Viroviti ko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županija.

POREZ UMJESTO POREZA

Treba nadoknaditi gotovo 900 mil. kuna Glavni razlog pove anja poreza na vikendice je namjera Vlade da lokalnoj zajednici nadoknadi gubitak koji e pretrpjeti izmjenama poreza na dohodak - bez 126 milijuna kuna godišnjih prihoda ostat e županijski prora uni, a minus od 763 milijuna zabilježit e gradovi i op ine. Pla anje poreza na ku e za odmor sada je propisano Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave i podru ne (regionalne) samouprave prema kojem jedinice lokalne samouprave mogu uvesti odre ene op inske poreze. Rije je o tzv. opcijskim porezima ako ih jedinice lokalne samouprave odlukom

propiše, obveznici su ih dužni pla ati. Sada porez na ku e za odmor pla aju pravne i fizi ke osobe koje su njihovi vlasnici. Ku om za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Ku om za odmor prema zakonu ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oru a i drugog pribora. Porez na ku e za odmor ne pla a se na ku e koje se ne mogu koristiti, ali ni na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.

Kreditni posrednici nova su kategorija financijskih posrednika kojima je izmjenom zakona o potroša kom kreditiranje, uz dozvolu Ministarstva financija, od po etka godine omogu eno posredovanje izme u banke i klijenta. Iako se prije kreditnim posredništvom u sivoj zoni bavilo mnogo tvrtki, dosad su dozvolu Ministarstva financija dobile samo dvije Tata grupa i Progreso grupa. Kako posluju i što nude ovlašteni posrednici, upitali smo Tonija Hrelju, vlasnika Tata grupe. "Naša usluga po inje korištenjem našeg portala mojbankar.hr, gdje klijent bira proizvod koji zadovoljava njegove kriterije. Ako klijent pošalje prijavu, kontaktiramo ga kako bismo pobliže sagledali njegovu situaciju. Nakon razgovora, podaci se šalju u banku koja dogovara sastanak", objašnjava Hrelja, koji napominje da njegova tvrtka ne daje kredite, ve ubrzava proces dobivanja tako što procjenjuje preliminarnu kreditnu sposobnost klijenta. "Naša je usluga besplatna za gra ane. Budemo li uspješni u realizaciji proizvoda i klijent sklopi ugovor s bankom, nama pripada posredni ka provizija koja se napla uje od banke", isti e Hrelja da posredovanje klijenta ne stoji ništa. I. P.

Tjedni pregled

OTP Europa Plus Raiffeisen World ZB euroaktiv KD Prvi izbor Aureus US Equity

25% HGspot

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Atlas nekretnine

20-21

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> hrana > porezi > krediti

-14,2%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,75 3,39 3,26 2,99 2,92

HPB Dioni ki FIMA Equity Erste Total East KD Victoria HPB Global

-1,38 -0,93 -0,45 -0,38 -0,32

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA Zaba

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Volksbank

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,83%

506

151.781

6,49%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Vaša sretna zvijezda

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit s ostatkom vrijednosti - model II

7,03%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zaba

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Banka kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank Erste Banco Popolare

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Zaba

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Erste

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

Splitska banka

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu s depozitom

7,49%

578

69.325

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu bez depozita

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Erste Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Zaba

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

HPB

Dje ja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Oro ena devizna ĹĄtednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,60% Promjenjiva

1.444

11.444

Volksbank

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,55%

Fiksna

1.428

11.428

Erste

HPB Partner banka OTP Karlova ka banka

Veneto banka

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

RBA

RBA dje ja ĹĄtednja

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

PBZ

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70%

Promjenjiva

RBA

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Erste

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Zaba

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Karlova ka banka

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

Podravska banka

Kredit za pomorce

11,21%

105

6.286

9,40%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank Erste Hypo Alpe-Adria-Bank RBA Banco Popolare

Za kupnju novog automobila - model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Zaba

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP Erste HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ Zaba RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 6/9/2010

regija/svijet

Trichet novim regulatorim obruč oko europskih bana

NADZOR NA RAZINI EU Već sljedeće godine na razini EU počet će funkcionirati četiri nova regulatora za nadzor financijskog tržišta čime nacionalni regulatori gube na snazi. Na čelu najvažnijeg bit će predsjednik Europske centralne banke. Počinje i rasprava o uvođenju poreza na banke te financijske transakcije

uropska unija postigla je u četvrtak preliminarni dogovor kojim će uvesti četiri nova europska regulatora i tako ojačati nadzor nad europskom industrijom financijskih usluga. Sporazum je postignut u pregovorima između Europskog parlamenta, vlada zemalja članica i Europske komisije, a zbog žurnog postupka novi nadzorni sustav mogao bi početi funkcionirati već u siječnju sljedeće godine. Prema tom sporazumu, u Londonu će stolovati pan-

europsko nadzorno tijelo koje će imati ovlasti nadzora nad bankama, u Frankfurtu će se nalaziti tijelo za nadzor osigurateljskih društava, a u Parizu će biti sjedište nadzora europskih tvrtki koje se bave obveznicama. Postojat će i europski Odbor za nadzor sistemskog rizika kojim će predsjedati predsjednik Europske centralne banke (ECB), a to će tijelo morati slati rana upozorenja za sve financijske rizike na razini Europske unije. Takva struktura pružit će mnogo veće ovlasti zajed-

JEAN-CLAUDE TRICHET, predsjednik Europske centralne banke, bit će prvi predsjednik europskim Odbor za nadzor sistemskog rizika arhiva bUsiness.hr

ničkim tijelima EU na račun nacionalnih zakonodavstava. Naime, ako se europske države ne uspiju usuglasiti kako će se nositi s problemima banaka koje posluju u nekoliko država, europska nadzorna tijela imat će ovlasti umiješati se i riješiti problem.

Primjer banke Fortis

Takav je slučaj bio s velikom korporacijom za financijske usluge Fortis koja je poslovala u Beneluksu. Tijekom financijske krize ta je kompanija razdijeljena po državnim granicama kada je

nizozemska vlada jednostrano odlučila nacionalizirati imovinu banke u Nizozemskoj. Upravo to će novi EU regulator pokušati spriječiti i slične probleme rješavati ranije i sustavno. Uz jačanje nadzora nad europskim financijskim sustavom, očekuje se i donošenje novih pravila o klađenju na pad dionica (short-seling) i o izvedenicama.

Pitanje 'glavnog'

Kao problem pojavilo se pitanje tko će predsjedati novim europskim Odborom za nadzor sistemskog rizika.

Europski je parlament htio da Jean-Claude Trichet, predsjednik ECB-a, preuzme tu ulogu, dok su nacionalne vlade htjele da tu odluku donesu članovi odbora, čime bi manji broj država imao pravo imenovati osobu na tu funkciju. U kompromisnom rješenju ECBov će predsjednik Odborom predsjedati pet godina, a za tri godine ponovno će se raspravljati o tom pitanju. Očekuje se da će Europski parlament i nacionalne vlade 27 članica Unije odobriti sporazum do kraja rujna. Iva uščumlić Gretić

STAND-BY ARANĹ˝MAN

MMF za isplatu 40 mil. eura traĹži od BiH nove uĹĄtede Me unarodni monetarni fond (MMF) uvjetovao je isplatu 40 milijuna eura za nastavak realizacije stand-by aranĹžmana dodatnim uĹĄtedama u BiH, objavili su u petak iz MMF-a. Voditelj izaslanstva MMF-a Costas Christou istaknuo je da se napredak u reformama o ekuje u podru jima smanjenja prora unskih izdataka te nastavku revizije primanja ratnih

stradalnika. "Pod pretpostavkom prihva anja tih mjera izvrĹĄni odbor e razmatrati nastavak stand-by aranĹžmana do kraja rujna", navodi Christou. MMF dodaje da je u prvih pola godine pove an i izvoz iz BiH. Klju no je, poru uju, odrĹžati provedbu reformi. O ekuje se da globalni oporavak podrĹži proĹĄirenje izvoza iz BiH. H

rima steĹže anaka SASTANAK EUROPSKIH MINISTARA GOSPODARSTVA

Porezima Ĺžele priguĹĄiti financijske ĹĄpekulacije Prvim sastankom europskih ministara gospodarstva nakon ljetne stanke dominirat e pitanje uvo enja poreza na banke i poreza na financijske transakcije, piĹĄu europski mediji, pozivaju i se na nacrt dnevnog reda toga sastanka. Europski ministri gospodarstva sastat e se 7. srpnja u Bruxellesu kako bi na temelju ne-dokumenta koji je sastavila Europska komisija raspravljali o uvo enju europskog poreza na financijske transakcije (FTT) i poreza na financijske aktivnosti (FAT), navodi se u nacrtu dnevnog reda ministarskog sastanka. Porez na financijske transakcije (FTT) predstavljao bi ĹĄiru primjenu ideje koju je 1971. prvi put iznio ameri ki ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade James Tobin. Porez koji je po njemu dobio ime Tobinov porez trebao bi sluĹžiti kao in-

strument za priguĹĄivanje ĹĄpekulativnih transakcija na globalnim trĹžiĹĄtima, a porez na financijske transakcije odnosio bi se na sve oblike kretanja kapitala, uklju uju i dionice, obveznice i financijske derivate. Porez na financijske aktivnosti (FAT) ubirao bi se pak na ukupan iznos dobiti i pla a koje ispla uju financijske institucije. Skupina 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G20) dosad je pokazala mnogo ve i interes za FAT nego za FTT. Porez na banke, koji je u svibnju predloĹžila Europska komisija, uklju ivao bi pak fond koji bi financirale banke, a sluĹžio bi kao instrument pomo i posrnulim financijskim institucijama. Iako bi taj porez viĹĄe funkcionirao kao neka vrsta osiguranja nego kao klasi an porez, posljedice njegova uvo enja bile bi iste jer bi se smanjila likvidnost kojom raspolaĹžu banke. H

122

tisu e eura zaradio je tijekom 2009. premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji je prema podnesenoj imovinskoj kartici najbogatiji politi ar u BiH

SPORNE PRISTOJBE

Ryanair razmatra zatvaranje ruta u Njema koj Ryanair je priop io da razmiĹĄlja o ukidanju nekih ruta u Njema koj zbog nove izlazne pristojbe koju uvodi vlada u Berlinu. Njema ka je vlada u srijedu dogovorila 20 milijardi eura vrijedne prora unske rezove i pove anja poreza iji je cilj smanjenje prora unskog deficita. Jedna od klju nih komponenti toga plana nova je izlazna pristojba u visini do 45 eura po

putniku koja bi se po ela napla ivati od 1. sije nja, a trebala bi osigurati prora unske prihode u visini milijardu eura godiĹĄnje. To bi moglo dovesti do zatvaranja nekih ruta, upozorila je glasnogovornica Ryanaira Henrike Schmidt. Ryanair je apelirao na njema ki parlament, koji mora odobriti predloĹžene mjere, da sprije i "tu ludostâ&#x20AC;?. H

POKRENUTA ISTRAGA PROTIV VLASNIKA HT-a

DT dao 7 milijuna eura mita u Crnoj Gori i Makedoniji? ZA Ĺ TO SE SVE TERETI DT? â&#x20AC;˘Podmi ivanje politi ara i sluĹžbenika u Crnoj Gori i Makedoniji â&#x20AC;˘Nezakonito 'ĹĄpijuniranje' zaposlenika u Ma arskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji â&#x20AC;˘Izvla enje novca iz kompanija - postoje ugovori bez stvarne namjene

Istragu o menadĹžerima Deutsche Telekoma zbog sumnje da su podmi ivali politi are i sluĹžbenike u Crnoj Gori i Makedoniji pokrenuo je ameri ki regulator trĹžiĹĄta kapitala SEC, piĹĄe SĂźddeutsche Zeitung

mmission (SEC), i Ministarstva pravde SAD-a. Navedeni list navodi da se "u korporativnim krugovima spominje iznos od sedam milijuna eura" kojim su navodno podmi eni visoki drĹžavni sluĹžbenici u Podgorici i Skoplju.

Njema ko tuĹžiteljstvo pokrenulo je istragu protiv osam menadĹžera Deutsche Telekoma zbog sumnje da su podmi ivali politi are i sluĹžbenike u Crnoj Gori i Makedoniji, javlja SĂźddeutsche Zeitung, a prenosi srbijanski portal B92. Istraga protiv sluĹžbenika njema ke kompanije, vlasnika i Hrvatskog Telekoma, pokrenuta je na zahtjev ameri kog regulatora trĹžiĹĄta kapitala, Securities and Exchange Co-

Velik broj afera

U aferi ĹĄpijuniranja grupe koja e se ovih dana na i pred OkruĹžnim sudom u Bonnu bilo je indicija o tajnim nadgledanjima kompanija u jugoisto noj Europi. "Primjerice, u zemljama kao ĹĄto su Ma arska, Hrvatska, Makedonija i Slovenija privatni Ĺživot kandidata ispitan je pomo u nadgledanja osoblja", piĹĄe SĂźddeutsche Zeitung.

U priop enju Deutsche Telekoma koje prenosi podgori ka Pobjeda navodi se da je u izvjeĹĄtajima DT-a i Magyar Telekoma ve objavljeno da je revizija financijskih izvjeĹĄ a ma arske kompanije za 2005. godinu "otkrila ugovore za koje se nije mogla utvrditi njihova stvarna namjena". DT je priop io da je, u svjetlu tih doga aja, Magyar Telekom obavijestio odgovaraju a tijela, uklju uju i i ameri ki SEC, o situaciji u kompaniji i internoj istrazi. "Nakon tih informacija ameri ke su vlasti pokrenule istragu o mogu im krĹĄenjima ameri kih antikorupcijskih pravila", navedeno je u priop enju.

SaĹĄa Paparella

investor 24-25

STIMULUS ILI NE-STIMULUS Administracija ameri nove stotine milijardi poticaja koje ne želi zvati poticaj

Obama daje novih 787 poreznih olakšica i ula

Unato kritikama iz vlastitih redova, poput njegove bivše ekonomske savjetnice Cristine Romer, koja je rekla kako prošli paket poticaja nije uspio, ameri ki predsjednik Barack Obama ide s novim paketom pomo i gospodarstvu Administracija ameri kog predsjednika Baracka Obame pripremila je još jedan paket pomo i poljuljanom ameri kom gospodarstvu, iako ga sam Obama ne naziva paketom pomo i. Ameri ki mediji izvještavaju kako je sve zapravo jasno - novi stimulus vrijedan 787 milijardi dolara je spreman, kako god ga nazivali. Naime, Bijela ku a ne voli naziv stimulus, koji nakon

jednog Obamina i jednog Busheva u javnosti više nije popularan. Detalji novog Obamina plana postali

››

su jasni u petak. Ameri ki predsjednik samo ovaj put ne e dijeliti jeftin FED-ov novac, nego pomo stiže u

obliku novih poreza, poreznih olakšica i novih infrastrukturnih projekata. O ekivanih 787 milijardi dolara uglavnom e oti i na smanjivanje poreznog tereta, pomo lokalnoj samoupravi te u gra evinske projekte. Tako bi 351 milijarda dolara trebala oti i u prora un, 299 milijardi dolara pomo i primili bi gra ani, dok bi tvrtke primile pomo od 137 milijardi do-

Ako ameri ki Kongres odobri novi ameri ki paket pomo i, ukupna vrijednost oba paketa dosegnut e nevjerojatnih 1.600 milijardi ameri kih dolara, što je sto milijardi više od cijene koju je Amerika platila u Drugom svjetskom ratu

lara. Najve i zahvati spremaju se u poreznom sustavu za koji je spremno 244 milijardi dolara. Više od 217 milijardi dolara u troškovima zdravstva i državnim jamstvima ide za pomo lokalnoj upravi, a 120 milijardi sprema se za pomo nezaposlenima i socijali. Pribroji li se tim iznosima ve utrošenih 814 milijardi dolara iz prvog paketa, ispada da je Amerika na pomo gospodarstvu potrošila 1.601 milijardu dolara, što je 100 milijardi dolara više nego što je potrošeno tijekom Drugoga svjetskog rata. Obama planira potrošiti oko 30 milijardi dolara na izgradnju autocesta, 20 milijardi na obnovu škola, a 17 milijardi uva se za bolnice. Oko 60 milijardi

američkog predsjednika u drugoj godini mandata daje oticajima

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

87 milijardi dolara ulaže u infrastrukturu 244 mlrd. $

utrošit će se na proizvodnju čiste energije, dok se 45,5 milijardi čuva za edukaciju i istraživanja.

Niži porezi srednjoj klasi

Tim Baracka Obame objavio je kako će novi "paket mjera za pomoć gospodarstvu" smanjivanjem poreza u pojedinim segmentima ciljati na povećanje broja radnih mjesta. Osim toga, trebali bi se smanjiti porezi srednjoj klasi uz mnogo novih projekata u izgradnji infrastrukture i povećanih investicija u proizvodnju čiste energije. The Washington Post objavio je kako su iznosi smanjenja poreza vrijedni stotine milijardi dolara. Bijela kuća pak nije dala nikakve službene izjave u vezi s tim.

217 mlrd. $

Obama se o mjerama gospodarske pomoći mora izjasniti pred Kongresom prije 2. studenoga, kada će Kongres u očekivanju izbora prestati raditi. Izbori za Kongres motiviraju i Obamu, koji mora ubrzati stvaranje novih radnih mjesta nakon što je potrošio 814 milijardi dolara u prvom stimulusu. Time su stvorena ili sačuvana brojna radna mjesta, no stopa nezaposlenosti u SAD-u ostala je na visokih 9,5 posto. Stručnjaci govore kako će stopa nezaposlenosti u dogledno vrijeme ostati na razini oko 9,5 posto, a smatraju da je nezaposlenost u kolovozu porasla na čak 9,6 posto. Obama bi te brojke trebao komentirati ovoga tjedna. Nikola Sučec

120 mlrd. $

101 mlrd. $ 59,5 mlrd. $

NIJE DOSTA NI ZA DEFICIT?

Krugman misli da treba još novca Obamin je plan na svojem blogu komentirao i nobelovac Paul Krugman. On smatra da će se kao i prije kritičari plana podijeliti u dva tabora. Prvi će kao i 2009. godine smatrati da je iznos namijenjen gospodarstvu prevelik i da vodi katastrofi. Ta grupa misli da će poticanje gospodarstva i ovaj put voditi u strelovit rast kamatnih stopa i inflacije. Druga, znatno manja grupa kritičara u kojoj je i sam Krugman, misli da je iznos premalen. Krugman takve tvrdnje podupire činjenicom da planirani proračunski deficit SAD-a u sljedeće dvije godine iznosi čak 2,9 bilijuna do-

lara, pa ga ni oba stimulusa ne mogu zatvoriti. Krugman kaže kako su kritičari iz drugog tabora vjerovali kako će pozitivni efekti iz prvog stimulusa izblijedjeti krajem 2009. godine te kako će u drugoj polovici 2010. godine u američkom gospodarstvu doći do zastoja, što se upravo i dogodilo. "Prvi je paket pomoći prestao djelovati zbog inflacije i kamatnih stopa koje su počele rasti. Jasno je da je u gospodarstvu sve krenulo svojim putem dok je bilo državnog novca. Gospodarstvo se nije oporavilo jer nije potrošeno dovoljno novca kroz stimuluse", branio je Krugman

PAUL KrUgMAN, ugledni američki nobelovac ArhivA buSineSS.hr

Obamu te mu poručio kako mora progurati postojeći plan u Kongresu, unatoč konzervativnim republikancima, jer su činjenice o uspješnosti plana spašavanja na njegovoj strani.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

TJEDNI TEÂťAJ

Kuna rasla prema dolaru i funti

Kuna je proĹĄlog tjedna oslabila 0,07 posto prema euru u odnosu na tjedan prije, na 7,279620 kuna. Istodobno su na tjednoj razini prema kuni oslabile sve ostale promatrane inozemne valute. Ĺ vicarski franak koĹĄtao je 5,584244 kune, 0,11 posto manje, britanska je funta pojeftinila 1,54 posto, na 8,736942 kune, a pala je i vrijednost ameri kog dolara 0,89 posto, na 5,669928 kuna. B.hr

BROJKA

tisu e radnih mjesta zatvoreno je u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama u kolovozu, ime je stopa nezaposlenosti u toj zemlji porasla na 9,6 posto, 14,9 milijuna radno sposobnih gra ana SAD-a

TRANSFERI

Maja BeĹĄevi preĹĄla u Pobu

Maja BeĹĄevi preĹĄla je proĹĄlog tjedna s mjesta analiti arke u brokerskoj ku i Abacus vrijednosnice u Podravsku banku na mjesto portfolio menadĹžerice. Studirala je na Zagreba koj ĹĄkoli ekonomije i menadĹžementa od 2003. do 2007. godine i ima poloĹžen ispit za brokera, investicijskog savjetnika te upravitelja mirovinskim fondovima. Kandidatkinja je za CFA level 2. J. J.

MAJA BEĹ EVI , nova portfolio menadĹžerica u Podravskoj banci SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Opet najbolji fondovi k najmanje ulaĹžu na ZSE

FONDOVI U KOLOVOZU Najve i rast prinosa u kolovozu ove godine ostvario je MP Mena, dioni ki fond koji ulaĹže na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, a slijedili su Ilirikin Azijski tigar, BRIC i najve i doma i dioni ki fond, ZB Aktiv Unato proĹĄlomjese nom padu ve ine vaĹžnijih svjetskih indeksa, viĹĄe od polovice fondova ostvarilo je porast

BUSINESS TV Kapital Network, Ponedjeljak 6. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI DESTINATION TOMORROW Magazin 22:30 VIJESTI 22:45 E- HRVATSKA ( R ),emisija 23:15 VIJESTI

vrijednosti udjela, a po obi aju su najuspjeĹĄniji bili globalno orijentirani dioni ki fondovi. Dioni ki indeks Zagreba ke burze Crobex u kolovozu je pao 0,46 posto, dok je Crobex 10 pao 0,98 posto. Glavni ameri ki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 imali su mjese ne padove oko tri do pet posto, a glavni su azijski indeksi tako er pali oko dva do pet posto. Prema podacima Hrportfolija, u kolovozu su fondovi ostvarili mjese ne rezultate u rasponu od +4,45 posto do -10,02 posto. Pedeset i jedan fond ostvario je rast vrijednosti udjela. Ukupno je jedanaest fondova zabiljeĹžilo pad ve i od dva posto, a sedam fondova biljeĹži rast ve i od dva posto. Deset najuspjeĹĄnijih fondova ine dioni ki i mjeĹĄoviti fon-

dovi te jedan obvezni ki, a najviĹĄe je porastao fond MPMena HR s mjese nim prinosom 4,45 posto.

12 mjeĹĄovitih u plusu

Jedanaest je dioni kih fondova u kolovozu ostvarilo porast vrijednosti, a osim spomenutog fonda MP-Mena.HR naj-

uspjeĹĄniji u ovoj grupi bili su Ilirika Azijski tigar (+4,21 posto), Ilirika BRIC (+3,60 posto) te ZB Aktiv, kojemu je vrijednost uve ana 3,29 posto. Najve e padove kod dioni kih fondova zabiljeĹžili su Aureus US Equity (-10,02 posto), KD Victoria (-6,72 posto) te C-Zenit, kojemu je vri-

BROJKA

posto iznosio je mjese ni pad prinosa dioni kog fonda Aureus US Equity

NEMA IZVOZA

Rusi produljili embargo za pšenicu Nakon što je Rusija potkraj prošlog tjedna najavila kako e zabranu izvoza pšenice produljiti na cijelu sljede u godinu i tako smanjiti globalnu ponudu, porasla je njezina cijena. Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) sazvala je zbog toga sastanak za 24. rujna na kojem bi se trebalo raspravljati o globalnoj krizi ponu-

de žitarica. Rusi o ekuju da e njihova žetva ove godine biti 38 posto manja od prošlogodišnje zbog velikih suša i požara koji su u posljednjih mjesec i pol poharali tu zemlju. Cijena ugovora za isporuku pšenice u prosincu porasla je 1,4 posto, na 7,2375 dolara po bušelu, na ikaškoj burzi robe prošlog petka nakon što je ve u etvrtak poskupjela dva posto netom nakon objave ruskog premijera Vladimira Putina o produljenju embarga na izvoz barem do žetve sljede e godine. Cijena futures ugovora za isporuku kukuruza u prosincu pora-

sla je na 4,48 dolara po bušelu u petak, dok je cijena soje porasla jedan posto, na 10,1925 dolara po barelu. Rusija izvozi 14 posto svjetskih potreba pšenice, brašna i srodnih proizvoda, a izgledno je da e odluka vlade te zemlje o produljenju embarga dovesti do reprize globalne prehrambene krize iz 2008., kada su u nekim siromašnijim zemljama izbijale krize. Ove godine bi globalna proizvodnja pšenice trebala pasti 5,1 posto, na 646 milijuna metri kih tona, zbog ruske suše, stoji u objavi UN-ove agencije. J. J.

i koji BP ne želi platiti štetu za Meksički zaljev ZSE-u UCJENJUJU AMERI»KI KONGRES

jednost smanjena 5,69 posto. Dvanaest mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a najuspješniji u toj grupi bili su ZB Global (+2,53 posto) i Ilirika JIE Balanced (+2,13 posto), dok je najve i pad zabilježio fond KD Balanced kojemu je vrijednost smanjena 3,67 posto, a iza njega je ST Aggressive s padom 3,04 posto. Kod obvezni kih fondova samo je OTP euro obvezni ki zabilježio pad 1,77 posto, dok su se pozitivni rezultati kretali u rasponu od +0,41 posto do +1,57 posto, koliko je ostvario najuspješniji Erste Bond fond.

Nov ani svi rasli

Svi su nov ani fondovi ostvarivali pozitivne rezultate te ni jedan nije zabilježio pad. Ostvarili su prinose u rasponu od 0,11 do 0,36 posto. Najuspješniji su bili Erste Money i HPB Nov ani s rastom 0,36 odnosno 0,33 posto. Prinosi fondova u ovoj godini kre u se u rasponu od +14,85 do -18,12 posto. Pozitivne rezultate bilježi 46 fondova. Dvanaest je fondova poraslo više od pet posto. Vrh ljestvice zauzeo je fond MPMena HR koji je u ovoj godini porastao 14,85 posto, a slijedi ga Ilirika BRIC s porastom 9,86 posto.

Naftna kompanija British Petroleum zaprijetila je ameri kom Kongresu da tvrtki ne blokira dobivanje novih dozvola za bušenje nafte u Meksi kom zaljevu, na emu temelje svoj rast, želi li da BP plati štetu za posljedice havarije OGLAS

platforme Deepwater Horizon

David Nagle, potpredsjednik BP-a Amerika, u intervjuu NY Timesu kazao je da e priljev novca biti ugrožen ako BP ne e mo i nastaviti eksploataciju nafte u Meksi kom za-

ljevu, ime e im biti teže financirati i uvjetni ra un za odštetu. Legislativa koja je slijedila nakon najve e ekološke havarije u ameri koj povijesti spominje sedmogodišnju zabranu davanja BP-u novih dozvola za offshore bušenja iako je malo vjerojat-

no da e takva restrikcija pro i na politi koj razini. Uvjetni ra un na kojem bi se trebalo sakupiti 20 milijardi dolara ini se siguran, no tužbe i kazne koje se o ekuju mogle bi nadmašiti iznos u fondu, što BP-u daje ve e mogu nosti za cjenkanje. N. D.

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku od neuspjeĹĄnih dioni ara SN holdinga, vrlo dobar dan ponovo su imali dioni ari Atlantic grupe, ija je dionica poskupjela 3,71 posto. Zadnja je cijena Atlantica iznosila 769,5 kuna, a na tu je dionicu potroĹĄeno neĹĄto viĹĄe od tri milijuna kuna. NajviĹĄa joj je dnevna cijena iznosila 790 kuna. OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Agrome imurje SN holding Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Ericsson Nikola Tesla IPK Kandit Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Jadroplov d.d. Kon ar - elektroindustrija Viro tvornica ĹĄe era d.d. Ingra Uljanik plovidba Zagreba ka banka KraĹĄ, prehrambena industrija Liburnia riviera hoteli Zvijezda Tisak Institut gra evinarstva hrvatske Adris grupa Podravka prehrambena industrija, d.d. Adris grupa HUP - Zagreb Atlas nekretnine Konzum uro akovi holding Viadukt Luka plo e Ledo Tehnika akove ki mlinovi AD plastik Erste&SteiermĂ¤rkische banka Fima validus Belje Adriatic Croatia International Club d. d. Atlas, turisti ka agencija Franck prehrambena industrija Dom holding Badel 1862 Auto Hrvatska Privredna banka Zagreb Ĺ˝itnjak HG Spot Jadranski naftovod Arenaturis Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Chromos agro Valamar grupa Hidroelektra niskogradnja Zve evo, prehrambena industrija HTP Kor ula Jadroagent Kon ar Vis Mlinar mlinsko-pekarska industrija Tankerska plovidba Istraturist Umag d. d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Slobodna Dalmacija Magma d.d. Kutjevo akovĹĄtina Centar banka Sun ani Hvar Pismorad Industrogradnja d.d Hrvatski duhani Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Titulu gubitnika dana u petak je uzela dionica SN holdinga koja je tresnula ak 7,35 posto, na 227 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 220 do 240 kuna, a na nju je tijekom dana potroĹĄeno 3,24 milijuna kuna. Vlasnika je promijenilo 13.000 dionica.

Redovan promet: 23.078.318,54 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

258.50 950.00 220.00 744.98 823.11 276.51 1,324.00 233.70 135.62 1,635.00 139.00 483.11 316.97 20.90 575.00 215.00 470.00 2,330.01 3,645.00 180.01 1,702.00 300.00 285.75 255.00 1,430.00 35.00 196.54 29.00 221.00 1,620.01 5,450.00 1,081.00 3,599.99 89.15 440.00 13.03 64.15 2,516.00 21.00 735.00 37.17 68.01 368.20 470.00 100.00 23.15 2,590.01 42.33 16.99 300.00 36.05 159.75 109.05 86.40 528.00 1,999.99 16.20 637.00 1,420.00 358.97 60.08 24.01 56.42 26.00 7.98 250.00 31.74 450.00 395.00 33.02 20.00

259.81 950.00 240.00 790.00 841.97 283.50 1,333.00 234.00 146.95 1,659.99 142.70 494.79 329.99 21.80 580.77 220.00 480.00 2,370.00 3,889.92 190.00 1,736.00 300.00 291.88 256.70 1,530.00 44.95 201.59 30.53 228.50 1,664.00 5,699.98 1,115.00 3,600.00 90.00 440.01 13.05 65.01 2,516.00 21.00 758.00 38.00 72.80 370.00 471.00 110.00 24.00 2,631.31 42.33 16.99 300.00 36.05 159.77 110.02 94.90 528.00 1,999.99 16.20 637.00 1,445.00 358.97 60.08 24.01 56.42 26.00 7.98 250.00 31.75 450.00 395.00 33.02 20.00

259.81 950.00 227.00 769.50 841.97 283.34 1,325.00 233.75 140.02 1,659.99 142.70 490.00 329.99 21.79 580.77 219.98 480.00 2,370.00 3,889.92 190.00 1,702.00 300.00 285.77 255.05 1,430.00 40.00 200.00 29.02 228.50 1,620.01 5,699.98 1,100.00 3,600.00 90.00 440.00 13.05 65.00 2,516.00 21.00 758.00 37.18 68.14 370.00 470.00 100.00 23.15 2,630.00 42.33 16.99 300.00 36.05 159.76 109.06 94.90 528.00 1,999.99 16.20 637.00 1,420.00 358.97 60.08 24.01 56.42 26.00 7.98 250.00 31.75 450.00 395.00 33.02 20.00

0.78% 0.00% -7.35% 3.71% 1.44% 2.47% -0.37% 0.00% 0.02% 1.53% 1.93% 1.03% 5.77% 2.30% 0.48% 3.21% -0.83% 1.94% 5.13% 4.40% -0.47% 0.00% -2.13% -0.60% 0.00% 11.11% -0.74% 0.07% 8.81% 0.94% -0.85% 2.32% 2.86% -0.55% 2.30% 0.08% -4.83% 0.00% -25.00% 5.28% -2.41% -6.40% 0.24% 1.73% -4.92% -3.14% -0.75% 0.21% -0.06% 0.00% -2.57% 3.07% -4.33% 2.59% -1.31% 0.25% 1.25% 0.00% 2.16% -0.28% -1.56% 4.35% 2.58% -0.38% 19.10% 3.31% 0.03% 4.65% 0.00% -29.59% -0.74%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,76%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,848 4,019 13,562 4,110 1,234 2,924 580 3,211 4,995 426 3,297 756 1,067 15,272 376 933 424 77 42 844 88 360 370 390 64 2,413 422 2,393 313 39 11 52 15 600 111 2,644 394 10 1,180 32 622 302 55 43 180 783 6 367 900 50 410 80 117 135 20 5 562 14 3 10 50 104 30 50 161 4 18 1 1 8 5

3,849,320.15 3,818,050.00 3,246,492.39 3,120,618.93 1,023,293.41 821,619.49 769,105.71 750,542.50 703,744.72 700,238.10 466,741.27 368,931.73 341,368.08 326,794.68 217,488.68 203,851.42 201,127.70 181,228.95 160,097.46 159,106.27 152,156.89 108,000.00 106,289.17 99,623.35 95,457.86 91,246.61 84,715.11 71,366.37 70,241.50 64,338.97 62,449.80 56,899.00 53,999.94 53,915.00 48,840.20 34,480.57 25,392.87 25,160.00 24,780.00 23,814.00 23,314.77 20,857.11 20,314.00 20,220.50 19,161.88 18,233.30 15,741.32 15,535.11 15,291.00 15,000.00 14,780.50 12,780.96 12,778.27 12,365.01 10,560.00 9,999.95 9,104.40 8,918.00 4,285.00 3,589.70 3,004.00 2,497.04 1,692.60 1,300.00 1,284.78 1,000.00 571.33 450.00 395.00 264.16 100.00

21,275.46 39.32 617.44 1,900.66 1,174.99 649.93 1,764.44 167.15 467.82 16,599.90 233.55 1,260.34 457.59 163.43 336.85 14,089.37 659.34 717.26 389.99 453.45 269.90 2,884.77 1,548.87 1,730.28 674.07 133.43 4,540.57 93.94 104.38 360.64 1,254.96 208.41 378.00 377.96 7,473.04 35.26 534.01 279.43 39.99 323.79 277.63 51.25 244.85 8,965.14 20.56 7.64 1,953.68 92.39 32.63 36.15 226.96 99.67 33.57 40.47 58.53 61.43 8.39 124.48 889.47 1,678.18 106.05 125.36 275.00 148.89 8.41 15.63 232.12 10.48 178.70 27.83 10.12

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 226.18 950.00 55.95 586.50 723.23 270.20 1,231.00 191.00 105.50 1,405.11 124.01 395.00 290.00 19.70 533.13 200.00 250.05 1,413.01 2,851.00 174.15 1,600.00 271.89 240.00 242.21 1,125.00 20.50 127.50 22.36 204.00 1,280.12 4,800.00 949.03 2,107.10 57.85 330.04 10.55 59.00 2,516.00 18.00 700.05 28.70 58.00 368.00 461.06 76.10 20.08 2,010.00 41.00 12.69 200.01 25.06 140.01 87.56 72.10 500.00 1,777.01 15.97 623.00 1,200.01 270.00 51.00 20.01 48.11 23.11 5.51 240.00 25.00 323.33 292.00 25.00 20.00

332.84 1,000.52 245.00 790.00 1,195.95 443.00 1,777.00 345.00 192.99 1,940.00 209.00 517.00 505.00 61.49 736.89 310.00 493.99 2,890.00 5,898.00 369.00 4,375.00 373.00 400.00 318.99 1,860.00 44.95 207.51 58.00 498.99 2,093.00 7,679.00 2,769.99 3,799.21 109.30 447.00 29.01 108.00 3,300.00 28.00 944.00 54.00 144.00 578.99 715.00 164.00 109.19 3,750.00 70.00 36.50 441.50 45.00 370.00 139.00 185.00 620.00 2,198.00 44.54 640.00 2,013.99 410.00 99.00 64.98 78.00 45.00 47.01 329.00 42.98 450.00 570.00 74.00 33.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

66,00 164,00 238,00 17,40 90,70 112,72 43,00 15,50 136,30 0,67 4,85 12,51 10,48 0,79 45,69

66,95 165,00 240,10 18,00 91,50 112,72 43,20 15,99 137,20 0,68 4,90 12,60 10,57 0,81 46,00

66,34 164,85 238,64 17,61 91,00 112,72 43,00 15,50 136,32 0,68 4,90 12,60 10,50 0,79 45,99

66,28 164,94 238,85 17,89 91,00 1.127,20 43,17 15,73 136,58 0,67 4,89 12,54 10,50 0,80 45,88

32,01 32,10 1,24 31,30 0,18 0,72 0,57 0,10 0,34 1,14 3,81

32,50 32,50 1,26 32,00 0,18 0,72 0,57 0,10 0,34 1,14 3,81

32,29 32,30 1,24 32,00 0,18 0,72 0,57 0,10 0,34 1,14 3,81

0,32 0,32 1,25 0,32 0,18 0,72 0,57 0,10 0,34 1,14 3,81

78,61 64,17 85,16 95,01 90,00 98,50 98,26

79,00 64,17 85,16 95,01 90,00 98,50 98,26

78,69 64,17 85,16 95,01 90,00 98,50 98,26

82,19 85,17 88,05 90,86 2.800,00 401,00 2.699,00 927,00 1.469,00 700,00 500,00 1.400,00 97,46 94,14 1.970,00 675,00 1.500,00 777,00

82,50 85,32 88,30 91,02 2.824,00 401,00 3.000,00 950,00 1.469,00 700,00 500,00 1.400,00 97,54 94,20 1.971,00 680,00 1.500,00 785,00

82,42 85,30 88,15 91,02 2.802,00 401,00 2.767,00 938,00 1.469,00 700,00 500,00 1.400,00 97,54 94,20 1.970,00 676,00 1.500,00 785,00

82,40 85,29 88,14 90,97 2.802,37 401,00 2.767,15 937,72 1.469,00 700,00 500,00 1.400,00 97,49 94,16 1.970,07 675,87 1.500,00 784,64

81,30 3.700,00 3.710,00 170,00 580,00 396,00 26.000,00 206,00 3.201,00 96,80 81,50

82,00 3.701,00 3.750,00 175,00 581,00 399,00 26.000,00 210,00 3.212,00 96,80 81,90

81,32 3.700,40 3.720,23 171,64 580,18 398,43 26.000,00 207,16 3.201,89 96,80 81,82

50,14 3.700,40 3.720,23 171,64 580,18 398,43 26.000,00 207,16 3.201,89 59,68 50,45

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA PETG ZVTG TLSG RS66 ABKN LKPG MELR PBGS KDIR GRVG KBMR NF1N KDHR

KRKA SAVA PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE REPUBLIKA SLOVENIJA 66. IZDAJA ABANKA LUKA KOPER MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD KD ID GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 BONEL AD BANJA LUKA INTAL AD MILICI CAJAVEC-MEGA AD MPI MODRICA AD MODRICA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B

Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K AIK banka a.d. Niš Zlatibor Mermer a.d. Uzice Informatika a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Planum GP a.d. Beograd Imtel computers a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Vital a.d. Vrbas

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

372.373,75 170.873,09 159.790,00 149.533,45 103.191,75 56.360,00 52.705,60 30.350,56 27.590,50 25.358,48 24.427,40 23.859,01 20.996,16 14.331,99 11.471,33

Luka Koper Fabrika duhana Sarajevo Zavarovalnica Triglav Informatika Beograd Tutunska banka Skopje

+2,90% +1,35% +1,08% +0,11% +0,01%

Telekom Slovenije

Elektroprivreda BIH Stopanska banka Skopje AIK banka Krka BH Telecom

-5,06% -1,35% -0,81% -0,62% -0,51%

Telekom Srpske

+1,10 -1,59

0,95 % 193875 0,88 % 46217 -1,59 % 11137 3,20 % 31335 0,00 % 11897 -10,00 % 963 0,00 % 990 0,00 % 5010 0,00 % 1102 -0,87 % 277 -2,31 % 72

62.593,67 14.898,89 13.937,67 9.975,40 2.141,46 693,36 564,30 501,00 374,68 315,78 274,32

1,02 % 0,58 % 1,38 % 0,48 % 0,56 % 0,49 % 0,01 %

13936 11102 6658 4461 4220 1660 1008

1.096.597,06 712.415,34 566.995,28 423.839,61 379.800,00 163.510,00 99.046,08

Telekom Slovenije bio je u petak tre a dionica po ukupnom prometu na Ljubljanskoj burzi s ukupno nešto više od 74 tisu e eura. Uz to, Telekom je ostvario i rast cijene 1,10 posto u odnosu na etvrtak. No, na tjednoj je razini ostao na 92 eura, istoj cijeni na kojoj je završio prošli tjedan, paraliziran iznimno lošim polugodišnjim rezultatom. Od po etka godine, kada je koštao 136 eura, Telekom je izgubio osjetnih 32,35 posto.

Telekom Srpske, u ve inskom vlasništvu Telekoma Srbije, u petak je bio najviše trgovana dionica na gotovo opustjeloj burzi u Banjaluci. Brokeri su dionicama odradili nešto manje od 14.000 konvertibilnih maraka, a pad cijene iznosio je 1,59 posto, na 1,24 KM. Od po etka ove godine dionica Telekoma Srpske izgubila je 16,77 posto, a glavni dioni ki indeks Banjalu ke burze BIRS u istom je razdoblju pao 18,47 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TNB ALK STIL GRNT TEL MPT STB KMB RM01 RMDEN08

5618 1036 669 8357 1134 50 1221 1929 202 37847 5000 1902 1999 17888 250

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2016 A2015 A2014 A2013 AIKB ZLMR INFM ENHL MLSU PLNM IMTC TLFN A2011 A2012 MTLC SJPT IMLK VITL

0,24 % 0,14 % -0,98 % 0,63 % 0,00 % 5,35 % 0,00 % -2,45 % -1,93 % 1,20 % 0,82 % 1,86 % -0,38 % -0,13 % 0,22 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKK FBIHKL FBIHKJ FBIHKH FBIHKI FBIHKG FBIHKB

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B BNEL-R-A INTL-R-A CMEG-R-A MPIM-R-A HEDR-R-A TRZN-R-A ZPTP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 6/9/2010

business.hr

0,24 % 101005 0,14 % 54580 0,07 % 38432 0,03 % 15717 -0,81 % 501 0,00 % 3117 0,11 % 445 -0,74 % 1272 9,06 % 713 0,00 % 1125 0,00 % 1334 -4,44 % 400 0,06 % 5608 -0,03 % 5606 1,03 % 255 0,15 % 346 0,00 % 120 0,00 % 198

8.323.224,84 4.655.171,64 3.387.395,41 1.429.849,98 1.403.986,00 1.249.917,00 1.231.380,00 1.192.784,00 1.047.397,00 787.500,00 667.000,00 560.000,00 546.710,40 527.842,68 502.369,00 233.850,00 180.000,00 155.358,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,02 % 151288 0,01 % 248 0,02 % 232 0,96 % 2668 0,03 % 619 0,68 % 887 0,00 % 11 -1,35 % 1127 -0,33 % 53 0,00 % 1826 1,04 % 2066

7.584.995,15 917.700,00 863.094,00 457.941,00 359.134,00 353.406,00 286.000,00 233.470,00 169.700,00 108.981,71 104.221,71

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,20% BIRS -0,26% 808,61 820,66 LJSEX +0,61% FIRS -0,67% 1.385,76 3.291,85 Belex15 +1,15% MBI10 -0,05% 2.301,17 629,31 Belexline +0,52% MOSTE +0,21% 489,90 1.229,02 SASX10 -0,50% NEX20 -0,07% 13.820,52 888,80 EUROPSKI INDEKSI +0,46% WIG20 +0,29% 2.460,66 BUX +0,44% 22.857,70 -0,66% +0,74% ATX +0,74% 2.465,42 indeksa na zatvaranju u +0,69% Stanje petak, 3. rujna 2010.

FTSE100 5.371,04

DAX 6.083,85

CAC40

3.631,43

MICEX 1,411.55

AMERI»KI INDEKSI +0,49% S&P500 +0,91% 10.320,10 1.090,10 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,06% etvrtak, 2. rujna 2010. 2.200,01 DJIA

investor 30 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

rošlog tjedna redovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio je 83,586 milijuna kuna. Crobex je porastao 1,87 posto i posljednja mu je vrijednost iznosila 1889,71 bod, dok je Crobex 10 tjedan završio s rastom od 0,72 posto, na 993,67 bodova. Ukupno su 33 fonda porasla više od jedan posto, a samo je jedan pao više od jedan posto . Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,38 posto do +3,75 posto, a od ukupno 91 fonda samo ih je 10 zabilježilo minus. Najuspješniji dioni ki fond bio je OTP Europa Plus kojemu je vrijednost porasla 3,75 posto, a slijedi ga Raiffeisen World s porastom 3,39 posto. Najve i pad zabilježio je fond HPB Dioni ki - 1,38 posto, a iza njega je Fima Equity s padom 0,93 posto. Kod mješovitih fondova najviše su porasli OTP uravnoteženi (+2,57%) i ZB Global (+1,63%), a najve i je pad zabilježio HPB Global s minusom 0,32 posto. Slijedi ga ST Balanced s padom 0,29 posto. Najuspješniji obvezni ki fond bio je OTP euro obvezni ki, koji je porastao 1,14 posto, a najve i je pad zabilježio ZB bond - 0,08 posto. Me u nov anim fondovima po obi aju nije bilo gubitnika, a najuspješniji je bio Erste Euro Money s porastom 0,08 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MPMena HR (+15,23%). Me u mješovitim fondovima vode i je Raiffeisen Prestige s ovogodišnjim prinosom 6,87 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,23 %) i Erste Euro Money (+3,17%).

NAPOMENA: Pri izra unu tjednih promjena fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 26. kolovoza do 2. rujna 2010. godine.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

AC Rusija NFD Nova Europa VB CROBEX10 KD Victoria OTP meridian 20 Raiffeisen HR dionice OTP indeksni A1 Ilirika Azijski tigar Erste Adriatic Equity OTP Europa Plus PBZ Equity fond MP-Global HR ST Global Equity Ilirika BRIC KD Prvi izbor Aureus US Equity Raiffeisen C. Europe Prospectus JIE Ilirika JIE KD Nova Europa Poba Ico Equity Platinum JIE VB High Equity AC G Dynamic EM ZB aktiv Capital Two PBZ I-Stock HPB Dioni ki ZB BRIC+

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

41,9502 120,8995 89,2194 13,7029 82,9474 68,4200 37,5606 79,3500 59,6219 84,9200 108,7505 78,4100 287,1400 48,3309 111,8570 12,0190 110,4152 60,7500 56,9824 158,8124 6,4355 5521,4400 67,5636 47,6266 10,8486 99,0700 68,7400 61,8500 84,9301 98,1300

0,78 0,78 0,73 0,65 0,64 0,63 0,61 0,60 0,52 0,47 0,43 0,41 0,37 0,36 0,36 0,34 0,34 0,25 0,23 0,21 0,21 0,17 0,16 0,16 0,15 0,14 0,13 0,08 0,07 0,07

-1,45 2,14 -5,73 -7,25 -0,74 -3,66 -3,87 -3,44 2,77 -4,24 5,15 -3,16 -3,23 -2,25 2,72 1,12 -12,51 -2,55 -2,74 -3,23 0,76 -0,79 -6,45 0,37 1,16 0,08 -3,62 1,83 -5,06 -0,54

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

0,06 0,46 -11,46 -11,37 -6,70 -7,43 -10,36 -7,75 9,33 -10,06 4,20 -8,22 3,83 -6,72 13,31 0,75 -7,86 -9,69 -11,73 -5,97 2,31 -6,81 -2,37 -6,38 2,04 1,82 -3,39 -0,16 -7,47 N/A

27,57 -2,85 N/A -15,57 -0,42 0,71 -3,02 -3,70 18,82 -9,90 8,79 -3,03 16,43 -23,69 N/A 7,38 -3,96 -5,20 -8,93 -3,75 12,53 -0,49 5,87 -1,21 7,89 9,88 0,67 18,37 -1,42 N/A

-22,06 10,94 N/A 2,82 -7,65 -17,46 -30,51 -9,61 -14,58 -3,28 7,78 -4,75 -13,58 -7,11 N/A 2,46 5,37 -8,86 -14,50 8,22 -14,17 -17,41 -12,44 -22,41 5,59 -0,22 -10,49 -14,22 -3,27 N/A

3,15 -0,32 -10,78 -10,04 -4,23 -1,31 -4,17 -5,47 10,91 -6,50 1,04 -5,11 1,80 -10,02 11,86 4,35 -0,57 -6,51 -9,99 -3,26 2,01 -4,41 -4,68 -4,82 5,37 1,91 -2,59 1,88 -6,19 -1,87

Imovina

9,637 8,721 7,185 58,950 17,411 13,753 131,564 20,373 6,717 203,997 8,413 382,156 5,052 14,271 14,855 5,066 12,941 225,152 24,531 95,241 18,719 6,002 4,855 13,033 12,956 498,685 6,724 199,791 39,560 62,616

Starost

Datum

3,49 1,83 0,62 11,32 2,35 1,98 2,68 2,29 3,28 4,90 1,12 4,99 2,27 9,86 0,66 7,56 1,90 5,38 3,59 5,85 2,88 3,10 2,95 2,92 1,50 4,19 3,38 3,13 4,92 0,39

02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010

www.investor.business.hr MJEŠOVITI FONDOVI

OTP uravnoteženi Agram Trust ST Aggressive C-Premium Raiffeisen Balanced PBZ Global fond KD Balanced ICF Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Erste Balanced ST Balanced ZB global Allianz Portfolio HI-balanced HPB Global Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

109,4775 67,6868 64,0125 5,3299 151,4900 98,4300 8,1155 115,1814 10,8857 106,8700 116,4200 177,5453 143,9100 109,5723 9,7445 102,1674 142,6549 82,3198

0,95 0,44 0,42 0,30 0,20 0,18 0,17 0,15 0,15 0,14 0,10 0,07 0,06 0,04 -0,01 -0,10 -0,16 -0,16

-0,22 -0,90 -3,81 -8,08 0,35 -2,55 -0,58 -4,37 1,32 2,52 -0,21 -1,77 0,45 1,43 -0,26 -3,55 -1,02 3,79

-4,95 -5,73 -5,71 -10,92 -0,61 -4,30 -0,55 -12,27 2,27 N/A -2,46 -6,26 2,70 4,38 -1,14 -3,78 -2,10 0,25

0,71 -3,61 -18,26 -10,45 8,62 -0,10 1,05 -25,19 8,04 N/A -3,14 -20,12 13,07 6,62 4,63 1,23 1,51 -2,01

1,94 -3,10 -8,62 -16,10 5,32 4,65 -4,41 2,04 5,82 N/A -0,61 7,80 4,05 7,22 -0,30 0,44 8,01 -4,60

-4,09 -2,76 -9,91 -9,66 3,14 -2,01 -1,67 -10,25 5,62 6,87 0,81 -7,74 4,96 4,43 -0,45 -4,08 -0,25 2,34

39,897 11,832 3,351 12,360 326,057 289,060 12,552 12,309 13,373 134,422 105,879 11,456 718,420 7,108 65,282 117,921 42,622 16,280

4,72 2,15 4,95 3,59 8,02 8,98 4,63 8,34 1,50 0,49 9,62 7,65 9,17 1,31 8,52 4,92 4,61 4,13

02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010

125,1983 158,5700 138,9517 128,9900 11,3059 125,0420 129,5900 173,4200 160,1900

0,30 0,03 0,02 0,01 0,00 -0,02 -0,04 -0,05 -0,18

-0,50 2,41 1,42 2,00 1,42 2,34 2,90 2,48 0,45

1,29 5,08 3,22 4,72 3,92 3,80 5,04 5,59 4,24

9,83 10,04 6,14 8,26 3,45 6,85 4,58 13,43 9,21

4,88 8,19 3,92 4,66 1,45 4,65 4,50 6,88 5,27

2,34 6,80 3,80 7,18 5,24 4,71 8,23 7,79 5,46

10,394 11,667 42,160 77,147 6,077 47,846 100,919 286,819 200,398

4,72 5,85 8,56 7,48 8,52 4,92 7,25 8,27 9,17

02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

131,5700 161,5009 125,0100 140,1247 143,3000 137,2000 137,4941 133,9772 130,9711 121,5627 115,9174 11,2333 10,5802 107,5010 101,6524 104,7200 139,0849 124,1800

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,60 0,49 1,10 0,98 0,82 0,87 0,62 0,75 0,77 0,66 0,79 0,88 0,87 0,76 0,81 1,01 0,52 0,43

1,43 0,97 2,20 1,96 1,77 1,89 1,30 1,59 1,76 1,27 1,64 1,88 1,79 1,90 0,61 2,29 1,37 1,30

4,48 3,81 4,79 5,55 5,27 4,53 2,81 4,35 5,38 3,59 4,21 4,39 4,19 4,82 1,12 N/A 3,26 3,08

6,44 4,85 4,47 4,36 4,90 4,46 4,69 4,48 5,64 4,25 5,36 6,20 4,62 5,67 1,51 N/A 3,32 4,10

2,11 1,53 3,03 2,70 2,70 2,54 1,64 2,53 2,87 2,00 2,25 2,60 2,50 2,47 0,43 3,17 1,87 2,22

1026,962 2330,755 266,179 81,110 952,614 608,127 104,047 38,774 165,234 116,974 167,390 73,759 38,869 155,160 5,277 488,282 106,617 38,821

11,43 10,12 8,12 7,91 7,52 7,25 6,94 6,67 4,92 4,70 2,83 1,93 1,25 1,31 1,10 0,95 10,12 5,39

02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010 02.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obvezni ki Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 6/9/2010

REGIJA

LJSEX u tjednu dobio 0,63 posto

ProĹĄli su tjedan dvije najve e burze u regiji zavrĹĄile pozitivnim rezultatom. Ljubljanski kompozitni indeks LJSEX porastao je 0,63 posto na tjednoj razini (od toga je 0,61 posto rasta ostvario u petak), a Beogradski Belex 15 0,53 posto, na 629,31 bod. Najve i tjedni minus doĹživjela je Makedonska burza u Skoplju, iji je MBI 10 izgubio 1,98 posto

i zavrĹĄio na 2301,17 bodova. U Beogradu Naftna industrija Srbije i dalje drĹži primat na burzi, ali su prometi sve niĹži. Tako je u petak prikupila samo 4,54 milijuna dinara uz pad cijene na 494 dinara, 14 dinara ispod one po kojoj su gra ani u privatizaciji dobivali dionice od drĹžave i po kojoj je proĹĄlog tjedna po ela trgovina. Prometi su se u petak dodatno ispuhali na ionako pustoj Sarajevskoj burzi, pa je najviĹĄe trgovana dionica Herbosa imala promet niĹži od 10.000 KM. J. J.

NEMA PREUZIMANJA

Bosnalijek protiv Alvogena

Sarajevska farmaceutska tvrtka Bosnalijek objavila je u petak kako ponudu za preuzimanje koju joj je dao ameri ki Alvogen smatra neprihvatljivom. U velikome pla enom oglasu u dnevnim listovima u BiH Bosnalijek isti e kako je iz posljednje ponude ĹĄto ju je dao Alvogen razvidno da ameri ka tvrtka ne kani ozbiljnije ulagati u proizvodnju u BiH te da je zapravo namjeravala preuze-

1900 bodova Crobexa previĹĄe je za ulaga e OPREZ VLADA JoĹĄ je jedan tjedan Crobex zavrĹĄio u plusu, porastao je 1,87 posto, ali ulaga i i dalje o ekuju jasnije signale iz gospodarstva da bi indeks probio 1900 bodova Na Zagreba koj je burzi u petak bilo uo ljivo bolje raspoloĹženje, tre i dan zaredom, no indeksi ne izlaze iz raspona u kojem se kre u posljednjih tjedana jer ulaga i ekaju jasnije smjernice s inozemnih trĹžiĹĄta i iz doma ega gospodarstva. Crobex je u petak porastao 0,76 posto, na 1889,71 bod, a na tjednoj je razini uhvatio 1,87 posto plusa. S druge strane, Crobex 10 u petak je sko io 0,45 posto, na 993,67 bodova, a na tjednoj je razini oja ao 0,72 posto. Na svjetskim burzama u petak su investitori iĹĄ ekivali izvjeĹĄ a o zaposlenosti u SAD-u, koje e odrediti daljnji smjer kretanja cijena dionica. "Na doma em trĹžiĹĄtu uo ljivo je neĹĄto bolje raspoloĹženje u posljednja tri dana, i to ne samo po rastu cijena dionica, ve i po neĹĄto ve em obujmu trgovanja. Ipak, cjenovna kretanja i dalje

KOMENTAR

Obama ili obmana?

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

su volatilna, a indeksi ne izlaze iz raspona u kojem se kre u posljednjih tjedana jer investitori ekaju jasnije smjernice s inozemnih trĹžiĹĄta te iz doma eg gospodarstva", kazao je za Hinu analiti ar odjela Ekonomskih istraĹživanja Hypo Alpe Adria banke Dalibor Balga .

23 milijuna prometa

Redovan promet dionicama iznosio je u petak 23,07 milijuna kuna, a ak je pet dionica zavrĹĄilo trgovinski dan s milijunskim prometom. Najlikvidniji je bio Hrvatski Telekom sa 3,8 milijuna kuna prometa. Najve i je doma i telekom poskupio 0,78 posto, na 259,81 kunu, koliko mu je iznosila i najviĹĄa dnevna razina. Iznena enje dana bila je dionica Agrome imurja, koja je zauzela drugu najlikvidniju poziciju sa 3,8 milijuna kuna prometa. Cijena joj je osta-

ti Bosnalijek zajmom koji bi otpla ivala sama sarajevska tvrtka. "Medijska najava Alvogena u kojoj mogu i ulazak u Bosnalijek opisuje kao jednu od najve ih ameri kih investicija u BiH bezo no je iskrivljavanje i neto no predstavljanje injenica o najavljenoj kupnji drĹžavnog kapitala", stoji u izjavi Bosnalijeka. Sarajevska tvrtka podsje a da je Alvogen ve prekrĹĄio postignute dogovore kada je u svibnju ove godine odustao od dogovorene kupnje 20 posto vlasni kog udjela Vlade Federacije BiH. B.hr

DARKO OSTOJA, ĹĄef SN holdinga, koji je u petak nakon nekoliko dana u plusu sruĹĄen osjetnih 7,35 posto ARHIVA BUSINESS.HR

la nepromijenjena, na 950 kuna, a vlasnika je promijenilo 4000 dionica. Titulu gubitnika dana u petak je uzela dionica SN holdinga, koja je tresnula ak 7,35 posto, na 227 kuna. Tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 220 do 240 kuna, a na nju je tijekom dana potroĹĄeno 3,24 milijuna kuna. Vlasnika je promijenilo 13.000 dionica.

Za razliku od neuspjeĹĄnih dioni ara SN holdinga, vrlo dobar dan ponovno su imali dioni ari Atlantic grupe, ija je dionica poskupjela 3,71 posto. Zadnja cijena Atlantica iznosila je 769,5 kuna, a na tu je dionicu potroĹĄeno neĹĄto viĹĄe od tri milijuna kuna. NajviĹĄa joj je dnevna cijena iznosila 790 kuna.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

a spaĹĄavanje najve eg svjetskoga gospodarstva ameri ki predsjednik Barack Obama ve je potroĹĄio 814 milijardi dolara, a upravo se sprema potroĹĄiti joĹĄ 787 milijardi dolara. ini se da mu je voda doĹĄla do grla jer novi paket pomo i ne Ĺželi nazvati "paketom pomo i" nego mjerama za poticanje gospodarstva. Tim polaganjem nade u retoriku podsjetio me na hrvatsku Vladu. Ameri ko gospodarstvo funkcionira sasvim solidno dok u njemu ima besplatnog drĹžavnog novca, no kad tih izvora nestane, privreda stane. Samo je proĹĄlog mjeseca u Americi bez posla ostalo novih 54.000 radno sposobnih ljudi. Ve ina gra ana protivi se novim stimulusima, a nekolicina stru njaka govori kako su premaleni da bi pokrenuli gospodarstvo. TeĹĄko e se Amerika pokrenuti ako bude ekala drĹžavnu pomo - u sljede e dvije godine u prora unu e im nedostajati ak 2.500 milijardi dolara. Upravo zbog toga moĹžemo o ekivati da e Obama pooĹĄtriti - retoriku.

Direktor Facebooka najutjecajniji na svijetu U ovogodiĹĄnjem izboru sto najutjecajnijih ljudi informacijskog doba magazina Vainty Fair prvo je mjesto zauzeo Mark Zuckerberg, osniva i glavni izvrĹĄni direktor Facebooka, druĹĄtvene mreĹže s viĹĄe od pola milijarde korisnika iji bi prihodi

MARK ZUCKERBERG, osniva i glavni izvrĹĄni direktor Facebooka

ove godine mogli iznositi dvije milijardi dolara. Iza njega je ostao Steve Jobs iz Applea, za kojeg Vanity Fair kaĹže da je "spasio glazbenu industriju i osvojio trĹžiĹĄte pametnih telefona". ProĹĄlogodiĹĄnjem pobjedniku izbora, glavnom izvrĹĄnom

ARHIVA BUSINESS.HR

DOBITNICI DANA (ZSE) akovĹĄtina +14,99% Excelsa nekretnine +11,79% HTP Kor ula +6,89% Viadukt +6,62% Viro +5,44% 44 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Hrvatski duhani -29,59% Atlas -25,00% Badel 1982 -6,4% Zve evo -4,02% Ĺ˝itnjak -3,4%

9 Nema promjene

23 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1.179,99 150,88

Prom. 0,82% 0,08%

Sirova nafta 75,02 Prirodni plin 3,81 Zlato 1.251,15 Srebro 19,66 Goveda 96,91

1,50% 0,26% 0,56% 1,54% 0,13%

POGREĹ KA 'TEĹ KA' 10 MILIJUNA DOLARA

Pepsi 'ukrao' muziku za reklamu? lanovi originalne postave funk benda War tuĹžili su ameri kog proizvo a a bezalkoholnih pi a Pepsi od kojeg traĹže 10 milijuna dolara za pjesmu "Why Can't We Be Friends", koju je kompanija bez njihove suglasnosti iskoristila u jednoj od najnovijih reklama. ak i da su PepsiCo i njegova reklamna agencija TBWA/Chiat/Day dobili suglasnost za koriĹĄtenje pjesme od izdava ke ku e u ujem je vlasniĹĄtvu, ipak su se trebali konzultirati s umjetnicima koji je izvo-

de, kazao je odvjetnik benda Max Sprecher. U tuĹžbi koju su podnijeli warsi' tvrde kako su doznali da Pepsi u reklami koristi njihov hit iz 1975. tek kada su uli pjesmu u reklami za Pepsi MAX, lansiranoj u srpnju ove godine. Iz Pepsija kaĹžu kako tuĹžba nema osnove te podsje aju kako ta kompanija ima dugu povijest suradnje sa slavnima. Taj im podatak nije pomogao da natjeraju glazbenike da se predomisle i povuku zahtjev da im se isplati dio zarade. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... ...PuĹĄten bez iskaza svjedoka...

Zadarskog poduzetnika Renu Sinov i a istraĹžni sudac Vladimir Mikol evi pustio je nakon samo sat vremena ispitivanja iako prethodno nije uzeo iskaz svjedoka na kojega je Sinov i pokuĹĄao utjecati.

...Desni ari ostali bez fotelja...

Stranka PVV, koju vodi desni arski populist Geert Wilders, ipak ne e u i u nizozemsku vladu jer se liberali i demokrĹĄ ani nisu mogli dogovoriti o formiranju vlade koju je Wilders trebao poduprijeti.

...Oglasio se BudiĹĄa...

ISPLATU OBVEZNICA E 'PRESKOÂťITI'

Glavni grad Pennsylvanije pred bankrotom Glavni grad Pennsylvanije Harrisburg naĹĄao se na rubu bankrota: ra un mu je prazan i ne e mo i platiti ovomjese nu ratu za obveznice koja premaĹĄuje tri milijuna dolara. Harrisburg bi 15. rujna trebao platiti ratu od 3,29 milijuna dolara za municipalne obveznice izda-

direktoru Goldman Sachsa Lloydu "bankari rade BoĹžji posao" Blankfeinu, sigurno nije draga injenica da je ove godine zauzeo posljednje mjesto na listi, na ĹĄto je utjecao javni bijes usmjeren na banku kojoj je na elu. Goldmanovi problemi utjecali su i na status Warrena Buffetta, koji je pao sa 4. na 11. mjesto i to zbog strastvenog branjenja Goldmana. N. R.

ne kako bi se prikupio novac za gradnju pogona za preradu otpada, a CNNMoney piĹĄe kako e isplatu "presko iti". Glasnogovornik gradona elnice Chuck Ardo rekao je da je gradski prora un u deficitu i da traĹže na ine kako smanjiti troĹĄkove kako bi Grad uop e

nastavio funkcionirati. Probleme Harrisburga potvr uje i injenica da mnogi lanovi gradskog vije a sugeriraju kako bi bilo najbolje da Grad proglasi bankrot, no gradona elnica Linda Thompson to smatra zadnjom opcijom. N. R.

Ho e li se uzlet na svjetskim burzama odraziti i na Zagreba ku? Doznajte na...

DraĹžen BudiĹĄa se nakon sedam godina ĹĄutnje obratio lanovima HSLS-a na izbornoj skupĹĄtini zadarskog ogranka rekavĹĄi da u liku predsjednika stranke Darinka Kosora vidi jamstvo za njezinu nezavisnu poziciju.