Business.hr broj 716 by Business.hr

KAKO ON MOŽE, A VLADA NE? 12

Varaždinski župan otpušta i reže plaće 30 posto Zbog velikog pada prihoda, ali i novih zakonskih odredbi koje cementiraju masu pla a u županijama, varaždinski župan Predrag Štromar raskinuo je djelatnicima kolektivni ugovor i odlu io smanjiti pla e te broj zaposlenih 10 posto

SRIJEDA 8/9/2010

BROJ 716 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Falkensteiner nudi Hrvatima apartmane po 2 4000 eura/m

DIETMAR REINDL, generalni

BOLJI DANI ULASKOM U EU 4-5 Sagra eno je 187 apartmana, a od toga ih je strancima na 200 godina 'iznajmljeno' samo oko 20, pa se Austrijanci sada okre u hrvatskim kupcima

Propadaju stare dame, novi igrači stidljivo izlaze na scenu POMO NA KRIVOM MJESTU Tekstilne su tvrtke suo ene s glomaznim sustavima - previše radnika i hala, a premalo novih ideja. Ne pomaže ni država, koja svake godine podijeli stotinjak milijuna kuna potpora, ali uglavnom tvrtkama koje tim novcem pokrivaju gubitke umjesto da ulažu u edukaciju i razvoj 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Neo ekivan njema ki minus EU: novi financijski nadzor Ministri financija Europske unije dogovorili su se ju er o formiranju novih institucija za nadzor financijskog poslovanja kako bi se sprije ile dužni ke krize, a zatražit e i puno transparentnija podjela informacija o državnim prora unima. Još nisu uspjeli posti i dogovor o na inu primjene poreza na financijske transakcije...

Narudžbe od njema ke industrije u srpnju su neo ekivano pale 2,2 posto, što je obnovilo zabrinutost u vezi s oporavkom najve ega europskoga gospodarstva. Analiti ari su o ekivali rast 0,5 posto. Srpanjski je pad uvelike posljedica 3,7-postotnog pada inonarudžbi...

business.hr Srijeda 8/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

USKOK REAGIRA DVIJE GODINE NAKON PISANJA BUSINESS.HR-a

Zbog Fimi medije uhi en lan Uprave Hrvatskih šu

Bivši direktor Hrvatskih šuma i sadašnji lan Uprave te državne tvrtke Darko Beuk uhi en je ju er, doznali smo iz izvora bliskog istrazi. Iako još nema službenog objašnjenja za što se tereti Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuleti u izjavi za Business.hr otkriva kako je istražiteljima najvjerojatnije sporno poslovanje Hrvatskih šuma s tvrtkom Fimi media u vlasništvu Nevenke Jurak. U MUP-u nisu željeli ništa otkriti o najnovijem uhi enju u nekom od javnih poduze a, a ni u Uskoku nisu bili pri ljiviji. Neki mediji naga aju da Uskok i Državno odvjetništvo Hrvatske šume istražuju od studenoga prošle godine te da su posebno

zainteresirani za poslovanje tvrtke tijekom 2005. i 2006. dok je ravnatelj Hrvatskih šuma bio Beuk. Tada su, naime, Hrvatske šume sklopile glavninu poslova s HDZ-u bliskom Fimi medijom. Naga a se da je upravo Beuk bio jedan od direktora javnih poduze a koji je na nagovor bivšeg premijera sklopio posao s privatnom tvrtkom Fimi media.

Kalendari i rokovnici

O uhodanoj suradnji Hrvatskih šuma i Fimi medije prvi je pisao Business.hr krajem 2008. godine, kada je državna tvrtka naru ila tiskanje kalendara i rokovnika za oko 370.000 kuna. Kada je Business. hr postavio pitanje kako je na natje aju kao najbo-

DARKO BEUK, bivši direktor i aktualni lan Uprave Hrvatskih šuma SNIMIO HRVOJE KNEZ

GAZDA JE NAJMANJE DO KRAJA 2014. GODINE

Mudriniću novi trogodišnji mandat na čelu Kao što je bilo i o ekivano, Ivica Mudrini , dugogodišnji predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor najja eg doma eg telekomunikacijskog operatera, dobio je u ponedjeljak povjerenje Nadzornog odbora tvrtke pod kontrolom Deutsche Telekoma, i to

na tri godine. Mudrini u je to etvrti mandat na elnoj poziciji T-Hrvatskog Telekoma, ali ovaj je put skra en s uobi ajenih etiri na tri godine i po inje te i 1. sije nja 2011. godine. Osim u poslovnim, Mudrini dobro pliva i u poli-

ti kim vodama, pa je tako jedna od klju nih figura u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Gospodarsko socijalnom vije u, a postao je i savjetnik predsjednika Ive Josipovi a. Bio je i jedan od savjetnika bivšeg premijera Ive Sanadera u njegovom Ekonomskom vije u.

Mudrini je ove godine uspješno priveo kraju pripajanje T-Mobilea natrag pod okrilje HT-a, preuzeo je Combis, jednog od najja ih doma ih sistem integratora koji bi trebao dodatno oja ati HT-ovu poziciju na tržištu ujedinjenih usluga,

››

BISER DANA

BROJKA

Htio sam ga imati na oku da ne radi gluposti DR. DAVORIN DIKLI , v.d. ravnatelj Op e bolnice u Bjelovaru, u Jutarnjem listu, pravdavaju i se zašto je zaposlio sina na vlastitom odjelu iako "voli život i napravi pizdariju, nalo e se i razbije auto"

6,4

posto stanovništva EU ine strani državljani, kojih je lani bilo 31,9 milijuna, pokazuju podaci Eurostata

UVODNIK

Tekstilci na prekretnici: en i Prestroji se da ne propadneš! h šuma lja odabrana tvrtka koja nudi dvostruko višu cijenu od najniže ponu ene, predsjednik Uprave Darko Vuleti poništio je cijeli natje aj i odustao od narudžbe. Uskok je istragu o poslovanju privatne agencije za tržišno komuniciranje Fimi media zapo eo po etkom kolovoza, kada je i uhi ena vlasnica te tvrtke Nevenka Jurak te njezina suradnica Anita Lon ar Papeš. Uskok ih sumnji i za nezakonito poslovanje s nekoliko društava u državnom vlasništvu, tj. da su se udružile radi po injenja kaznenog djela i napla ivale fiktivne ra une za nepostoje e usluge, pri emu su nezakonito "zaradile" najmanje 16,5 milijuna kuna.

čelu HT-a a sa sindikatima je potpisao sporazum o moratoriju na otpuštanje radnika u kriznoj 2010. godini. Na elu HT-a je još od 1999. godine, od trenutka razdvajanja tvrtke od Hrvatske pošte i telekomunikacija. Dražen Tomi

Romana Dugandžija romana.dugandzija@business.hr

oliko god bilo zanimljivo gledati performere u rije koj bivšoj tvornici papira ili slušati koncert u zagreba koj klaonici, ima u tome nešto odbojno i nezamislivo gotovo svim poslovnjacima, izuzmemo li onih nekoliko alternativno nastrojenih. Stare su dame industrijske revolucije više nalik na kulturne relikvije nego na mjesta u kojima se uz pomo vrhunske tehnologije, zaposlenika, dobre organizacije rada i ulaznih inputa nešto zaista i proizvodi. KAD JE tekstilna industrija u pitanju, uvjetno re eno zlatno doba prošlo je otprilike nekoliko godina nakon gradnje svake od tih tvornica. Veliko balkansko tržište, velike potrebe velike vojske i policije, zamijenila su mala tržišta otvorena za uvoz i silnu stranu konkurenciju. Tvornice su godinama muku mu ile s nedostatkom posla, organizacijom, zastarjelom opremom, lošim dizajnom, a onda su kona no po ele odumirati. One koje su još žive uglavnom ra-

››

Veliko balkansko tržište, velike potrebe velike vojske i policije, zamijenila su mala tržišta otvorena za uvoz i silnu stranu konkurenciju de u prostorima sagra enim za tri puta ve i broj zaposlenih te za dvostruko ve e kapacitete. Migracija nije omiljena me u Hrvatima pa tako ni migracija tvorni kih postrojenja. GODINAMA neefikasne tvrtke pla aju prevelike režijske troškove i prevelike naknade, a zauzvrat nemaju novca za ulaganja u tehnologiju i nove strojeve. U takvoj situaciji teško je o e-

kivati da e se broj zaposlenih u tekstilu zadržati iznad 20.000. Era industrijskih mastodonata je iza nas. U maloj Hrvatskoj, na malom tržištu, i to u industriji u kojoj cijena rada hrvatskih radnika nije konkurentna, uglavnom je i proizvodnja mala. Male serije koje se prodaju u vlastitim trgovinama pod vlastitim brendovima jedini su put opstanka hrvatskih tekstilaca. Tvrtke sa pet, šest, 20 zaposlenih

danas rade neke uspješne kolekcije i ostvaruju profit, koliki-toliki ali je barem profit. Fleksibilniji su, lakše se prilago avaju tržišnim uvjetima i brže reagiraju. Poslovna odje a za žene, pamu no rublje moderna dizajna ili ‘push up ga e’ za muškarce možda su jedine niše u kojima e tekstilci biti uspješni i konkurentni. Globalni su brendovi must have svakog tržišta, a lokalni su sve eš a i snažnija pojava.

tema 4-5

PUNTA SKALA Austrijska hotelska grupacija Falkensteiner M ponuditi 200-godiĹĄnji najam svojih Senia apartmana

Falkensteiner v kupe apartmane

U Punta Skali pokraj Zadra Falkensteiner je sagradio 187, a od toga strancima prodao (odnosno 'iznajmio' na 200 godina) samo 20-ak apartmana pa se Austrijanci sada okre u hrvatskim kupcima

Austrijska hotelska grupacija Falkensteiner Michaeler Tourism Group odlu ila je hrvatskim kupcima ponuditi 200-godiĹĄnji najam svojih Senia apartmana u novosagra enom naselju Punta Skala u okolici Zadra. Od proĹĄlog je ljeta u takav, dugoro ni najam dano neĹĄto viĹĄe od 20 od ukupno 187 sagra enih apartmana, a za joĹĄ 20-ak napravljene su rezervacije. U press materijalu podijeljenom na konferenciji za medije odrĹžanoj u utorak u Zagrebu i sami priznaju da su lani imali "teĹĄku prodaju apartmana u Hrvatskoj".

Âťeka se ulazak u EU

Tzv. najam smiĹĄljen je kako bi se dosko ilo zabrani prodaje i nemogu nost uknjiĹžbe apartmana u turisti kim zonama, politici za koju se Austrijanci nadaju da e se promijeniti kad Hrvatska jednom u e u Europsku uniju. Da je zapravo rije o prodaji, vidi se i iz injeni-

DIETMAR REINDL, generalni direktor Falkensteinera, o ekuje da e sve prodati do 2012. godine SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ce da se "najam" ne pla a kroz 200 godina nego odmah. Dosad je samo jedan apartman kupio hrvatski drĹžavljanin, a ostali su prodani novim vlasnicima iz Austrije, Italije, Slovenije, eĹĄke, Rusije i Poljske. Falkensteiner je Hrvatima ponudio kompletno namjeĹĄtene apartmane, spremne za useljavanje, od 50, 75, 100 i 135 etvornih metara, a cijena im varira od 149.000 do 650.000 eura, ĹĄto u prosjeku daje 4000 eura po kvadratu, a najjeftiniji je kvadrat 2700 eura. Uz to, za odrĹžavanje apartmana vlasnici godiĹĄnje moraju pla ati 1100 do 1450 eura. Kao razlog za kupnju u Falkensteineru navode 30 hektara povrĹĄine oko apartmana bez automobila, spa program na ak 8000 etvornih metara, 24-satnu recepciju i "sav luksuz koji pruĹžaju vrhunski hoteli". "Hrvatske kupce pokuĹĄavamo zainteresirati nude i im inovativni koncept

business.hr Srijeda 8/9/2010

vabi Hrvate da 2 ne po 4000 /m

easy-entrance prodaje, što zna i da samo 50.000 eura moraju dati odmah, a ostatak novca moraju uplatiti u sljede ih godinu dana", istaknuo je na konferenciji za novinare Dietmar Reindl, Falkensteinerov generalni direktor. Ako kupac u tom roku odustane od kupnje, vra a mu se uloženi novac umanjen za tržišnu cijenu jednogodišnjeg najma apartmana. Završetak prodaje Senia apartmana, u

koje je uloženo 55 milijuna eura, Reindl optimisti ki o ekuje do 2012. godine. Za partnera u prodaji na hrvatskom tržištu odabrana je zagreba ka agencija za nekretnine Kastel, iji je direktor Dubravko Ranilovi istaknuo da su apartmani namijenjeni ponajprije imu nijoj publici te da se ulaganja može vratiti davanjem apartmana u podnajam. To smije raditi jedino Falkensteiner, koji vlasni-

cima garantira povrat šest posto godišnje. "Prije se mogao prodati gotovo svaki proizvod, ali u posljednje je vrijeme tržište postalo puno zahtjevnije pa se zato krenulo s kvalitetnijim projektima, namijenjenih ljudima dubljeg džepa", rekao je Ranilovi napomenuvši da je u planu i kreditna linija za kupce apartmana. "Uvjeren sam da e dobar dio apartma-

POVUKLI SE IZ HOTELA NOVI

Austrijanci raskinuli suradnju s Brunom Orešarom Potvr ena je vijest da Falkensteiner ve mjesec dana ne upravlja Hotelima Novi iz Novog Vinodolskog, koje je menadžerski preuzeo potkraj prošle godine, kad je projekt zagreba kog poduzetnika Brune Orešara zapao u ozbiljnu krizu. Time je Falkensteinerovo upravljanje luksuznim

hotelima prestalo nakon manje od godinu dana, a predstavnici austrijske tvrtke ne žele otkrivati detalje. Kao i u Punta Skali, i u Hotelima Novi dio ulaganja pokušava se vratiti nekom vrstom prodaje apartmana.

na kupiti Hrvati", zaklju io je Ranilovi .

Velika investicija

Falkensteiner upravlja, ili se na to sprema, u dvadesetak hotela u nekoliko zemalja - uz mati nu Austriju tu su Italija, Hrvatska, eška, i Slova ka, a ve inom su kvalitete etiriju zvjezdica. Promet u hotelima kojima upravljaju premašio je lani 100 mili-

juna eura. Zadarska Punta skala trenuta no je najve a Falkensteinerova investicija, 'teška' oko 200 milijuna eura, jer su uz apartmansko naselje Senia podignuta i dva Falkensteinerova hotela, Diadora i Iadera, a cijeli projekt kreditno prati Hypo banka. U Zadru Falkensteiner drži i hotele u Boriku, upravlja hotelom Therapia u Crikvenici i hotelom u Puntu na Krku, a dogodine po inje vrijediti i ugovor o upravljanju hotelima Crvena luka. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

BRUNO OREŠAR, vlasnik Hotela Novi FOTO MEHKEK/CROPIX

FOTO IVANOV/CROPIX

ner Michaeler Tourism Group odlu ila je hrvatskim kupcima

tema 6-7

IN I OUT U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI Samo proĹĄle godine u tekst mjesta, a u pet godina broj zaposlenih sa 33.466 pao je na 22.308. No

Propadaju stare da novi igraÄ?i stidljivo izlaze na scenu Tekstilne su tvrtke suo ene s glomaznim sustavima - previĹĄe radnika i hala, a premalo novih ideja. Ne pomaĹže ni drĹžava, koja svake godine podijeli stotinjak milijuna kuna potpora, no uglavnom tvrtkama koje tim novcem pokrivaju gubitke umjesto da ulaĹžu u edukaciju i razvoj Kad zaposlenici pokre u ste ajni postupak nad tvrtkom u kojoj rade viĹĄe od desetlje a, i to u vrijeme krize, kad su slabi izgledi da e na i novi posao, kao ĹĄto je primjerice slu aj s tekstilnom tvornicom Kamensko, jasno je da se nastavak poslovanja ne moĹže o ekivati. Kamensko joĹĄ eka otvaranje ste aja, a Zelinka, Emka, Oro konfekcija i Modna konfekcija Zagreb samo su neke od tvrtki koje su u posljednje dvije godine stavile klju u bravu. S druge strane, neizvjesna je budu nost mnogih, me u kojima su Varteks, Slavonija modna konfekcija Osijek, MT i Sloga PoĹžega. Iako je poĹžeĹĄku Slogu proteklog tjedna posjetio i predsjednik Ivo Josipovi , na natje aj za kupnju drĹžavnog udjela u toj tvrtki nije se javio nitko. UspjeĹĄni se tekstilci pak ne mogu pohvaliti izvanrednom dobiti, ali kontinuitetom u poslovanju, plasmanom na stranim trĹžiĹĄtima i zaposlenoĹĄ u svakako mogu. Me u njima su Kotka, Calzedonia, Regeneracija Zabok, Siscia, Estare Culto, ateks, Kroko International i Jadran arape.

U tekstilnoj je industriji u Hrvatskoj samo u 2009. godini izgubljeno oko 4800 radnih mjesta, a indeksi kretanja proizvo a kih cijena u proizvodnji tekstila i odje e su u padu. ProĹĄlu su godinu tekstilci zavrĹĄili sa 22.308 zaposlenih, no procjenjuje se da e se na kraju ove godine ta brojka opet smanjiti za koju tisu u. Samo pet godina ranije, na kraju 2004., u tekstilnoj i odjevnoj industriji bilo je zaposleno 33.466 osoba. Sve to upu uje na trend odumiranja tekstilnih tvrtki, a recesija je taj proces samo ubrzala.

Zaspali u socijalizmu

Tekstilne su tvrtke u Hrvatskoj uglavnom suo ene s istim problemom glomaznih sustava zaostalih iz bivĹĄe drĹžave koji su eventualno s godinama gubili kupce i radnike, a predimenzionirani kapaciteti i velike tvorni ke hale uzalud troĹĄe kapital koji bi trebalo ulagati u tehnoloĹĄki razvoj. U cijeloj situaciji ne pomaĹže ni drĹžava, koja svake godine podijeli stotinjak milijuna kuna potpora, no uglavnom tvrtkama koje tim novcem pokrivaju gubitke umjesto

da ulaĹžu u edukaciju i razvoj. A upravo su edukacija kadrova, ulaganje u tehnoloĹĄki razvoj i ĹĄirenje trĹžiĹĄta ono ĹĄto razlikuje uspjeĹĄne od neuspjeĹĄnih tekstilaca odnosno one koji opstaju od onih koji su na koljenima. Dubravko Hoi , lan Uprave Calzedonije, koja u Hrvatskoj ima etiri tvornice sa 1600 zaposlenih, kaĹže da je klju njihova uspjeha u vlastitoj maloprodajnoj mreĹži. "Bez obzira na to kako dobar proizvod imali, ako ga nemate gdje plasirati, i to uz dobar marketing, ne ete biti uspjeĹĄni. Mi konstantno ĹĄirimo svoju maloprodajnu mreĹžu, naĹĄe su tvornice tehnoloĹĄki dobro opremljene, a ulaĹžemo jako puno i u marketing", objaĹĄnjava Hoi . Dodaje kako je problem hrvatskih tekstilaca to ĹĄto su uglavnom orijentirani samo na proizvodnju, a nemaju gdje plasirati proizvode. "Opstali smo zahvaljuju i velikim investicijama u razvoj i suvremenu opremu, tako da moĹžemo ispuniti uvjete doma e policije i vojske, ali i ma arske, ĹĄpanjolske i finske policije", kaĹže Damir Vitez, predsjednik Uprave

Ko Sis nat DUBRAVKO HOI , lan Uprave Calzedonije SNIMIO HRVOJE DOMINI

ateksa, koji proizvodi specijalne tkanine koje se uglavnom koriste za vojsku i policiju. "Iako smo proĹĄle godine ostvarili gubitak jer smo imali rast troĹĄkova, konstantno nam rastu prihodi i o ekujem da emo i ove godine pove ati prihode oko 10 posto", dodaje Vitez. "Svi koji su ulagali u edukaciju kadrova i tehnologiju, poput recimo Siscijina robota za krojenje, napredovali su i ne boje se za opstanak. Kotka je, recimo, godinama slala svoje zaposlenike na edukaciju u Nizozemsku, ime su se zaista usavrĹĄili u krojenju i ĹĄivanju muĹĄkih odijela", objaĹĄnjava Svjetlana Ĺ ok evi , predsjednica Sindikata tekstila, obu e, koĹže i gume.

Izostali rezovi

No voda do grla ve je doĹĄla osje koj Slavonija MK, koja sebi ve dugo ne moĹže priuĹĄtiti investicije u razvoj. "Mi smo klasi an primjer tvrtke u kojoj se propustilo napraviti ono ĹĄto se moralo pri izlasku iz ste aja prije 11 godina i danas ispaĹĄtamo zbog toga. Tad je trebalo napraviti rezove i

preseljenje u manji prostor jer danas 300-tinjak zaposlenih radi u prostorima koji su sagra eni za 800 radnika. Tu gomilamo velike gubitke i iako imamo vrhunske kupce, ne moĹžemo zaraditi dovoljno da bismo pokrili prevelike troĹĄkove", objaĹĄnjava Ivan Klanac, predsjednik Uprave Slavonije MK Osijek. Njegova je uprava ak napravila plan prema kojem bi drĹžava, koja je ve 80-postotni vlasnik, svoja potraĹživanja pretvorila u vlasni ki udjel, a tvornica bi se preselila u manji prostor uz pozajmicu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Me utim, njihov je program ve tri mjeseca u Ministarstvu gospodarstva, a dugovi se gomilaju. "Jedan od klju nih imbenika za uspjeh odgovorno je ponaĹĄanje vlasnika prema menadĹžmentu, ali i menadĹžmenta prema poslovanju i radnicima. Ako taj uvjet nije ispunjen, teĹĄko e tvrtka opstati u uvjetima jake strane konkurencije", kaĹže Ĺ ok evi . Romana DugandĹžija

romana.dugandzija@business.hr

u tekstilnoj je industriji izgubljeno gotovo 5000 radnih 08. No ima i pozitivnih primjera

business.hr Srijeda 8/9/2010

dame, vo USPJEŠ NI:

Kotka, Siscia, Calzedonia, R E nationa stare Culto, egeneracija Z a a l, Jadra n arap teks, Kroko Inbok, e ter-

MLADI IPAK DOLAZE

NEIZVJ ESNA B UDU N Varteks OST: fekcija , Kamensko, S Os la ijek, MT v , Slogaonija modna ko nPožega

U STE AJU:

Zelinka konfekc, Emka, Oro k ga Kopr ija Zagreb, Da onfekcija, Mo lm ivnica, M dn odex atinka nova, Sloa -

Ideja, vlastiti brend i marketing recept su za uspjeh Uz velike tekstilne tvornice svoje su mjesto na tržištu našli i obrti koji sa samo nekoliko zaposlenih izgra uju vlastite brendove i uspješno posluju, bilo da proizvode rublje, konfekciju, zavjese ili posteljno rublje. Jedan od njih je brend Lodoli, muško donje rublje koje se proizvodi u Karlovcu, a imaju svoje trgovine u Svetoj Heleni i Zagrebu. "Karlovac ima dugu tradiciju proizvodnje rublja, ali neki su pogoni zatvoreni pa smo pokrenuli vlastiti s etiri jako kvalitetne radnice. Odlu ili smo se za muško rublje. Otvorili smo i vlastite trgovine da se nametnemo tržištu jer je to jako bitno za stvaranje vlastitog brenda, a ulažemo jako puno u mar-

ROLAND LODOLI, vlasnik brenda Lodoli, muškog donjeg rublja koje se proizvodi u Karlovcu SNIMIO SAŠA ETKOVI

keting, pogotovo preko interneta", rekao je Roland Lodoli, poduzetnik iz Karlovca. U vlastitu maloprodajnu mrežu uložila je i Neda Makjani Kuni , vlasnica tvrtke Mak, koja ima 60ak zaposlenih i osam trgovina. "Naša je prednost u tome što imamo kvalitetan tim i jako smo fleksibilni. U stalnom smo kontaktu s maloprodajnom mrežom i svakodnevno reagiramo na potrebe naših kupaca. Uz to što imamo kvalitetan proizvod, stalno širimo maloprodajnu mrežu i mislim da je to jedini model opstanka na tržištu tekstila i odje e. Ne možemo konkurirati velikim stranim brendovima, ali našli smo svoju nišu i tu se razvijamo", tvrdi Makjani Kuni .

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

PUSI O EU PREGOVORIMA

'Do ožujka možemo zatvoriti sva poglavlja'

Zagreb. Hrvatska bi do ožujka idu e godine trebala zatvoriti sva poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, njih još 11, te u lipnju završiti pristupne pregovore, kazala je u utorak u Zagrebu predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusi . Hrvatska u pregovorima treba zatvoriti još 11 poglav-

business.hr Srijeda 8/9/2010

lja od ukupno 33 o kojima se pregovara, kazala je Pusi nakon 54. sjednice Nacionalnog odbora za pra enje pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Na Me uvladinoj konferenciji o pristupanju RH EU po etkom studenoga Hrvatska bi, po njezinim rije ima, trebala zatvoriti pet poglavlja. U prosincu bi ih trebala zatvoriti još tri, a posljednja tri, Tržišno natjecanje, Pravosu e i temeljna prava te Financijske i prora unske odredbe, poslije Nove godine, kazala je Pusi , izrazivši uvjerenost da je to mogu e u initi do

ožujka 2011. U tom bi slu aju Hrvatska "imala sve šanse" završiti pregovore o pristupanju EU u lipnju 2011., tijekom ma arskog predsjedanja Unijom, istaknula je. Upozorila je pritom na problem slabog povla enja sredstava iz europskih fondova. "Nema sredstava bez odobrenih projekata", istaknula je. "Ako ništa ne poduzmemo, nemamo se ni najmanje šanse kvalificirati" za europska sredstva, kazala je, istaknuvši važnost stalnog obrazovanja stru njaka za to pitanje. H

VESNA PUSI , predsjednica Nacionalnog odbora za praÊenje pregovora S. ETKOVI

Štern: Okrupnjavanjem ć dobiti bolju cijenu 'zelen ENERGETSKI FOND Davor Štern kaže kako ve ima dio ulaga a za Central European Clean Energy Fund, koji osniva s partnerima Borisom Petrom Kaiserom i Jankom Gogoljem Po etkom sljede e godine s ulaganjima u projekte u Hrvatskoj, BiH, Albaniji i Srbiji krenut e Central European Clean Energy Fund, private equity fond fokusiran na obnovljive izvore energije. Fond ije je osnivanje u tijeku pokre u tri hrvatska par-

BROJKE

8,9

do 9,6 eurocenti/kWh garantirana je otkupna cijena energije iz vjetroelektrana u Hrvatskoj

5,7

do 12,7 eurocenti/kWh iznosila je otkupna cijena energije iz vjetroelektrana u Europi

tnera — Boris Petar Kaiser, Davor Štern i Janko Gogolja. Osniva i planiraju na me unarodnom tržištu prikupiti 100 milijuna eura kapitala. Štern kaže da fond namjerava ulagati u sve vrste obnovljivih izvora energije — hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, kogeneracije na biomasu, proizvodnju biodizela i sli no. Prospekt projekata upravo je dovršen, a zainteresirani su za greenfield projekte s gotovom projektnom dokumentacijom i manjkom novca, ali i za projekte koji su ve u fazi gradnje.

Registracija u Britaniji DAVOR ŠTERN, suosniva Central European Clean Energy Funda, kaže da su zainteresirani za greenfield projekte s gotovom projektnom dokumentacijom i manjkom novca, ali i za projekte koji su ve u fazi gradnje SNIMIO HRVOJE DOMINI

"Mnogim zelenim projektima u ovoj regiji zajedni ko je to da je rije o projektima iji je energetski proizvod malen, iznosi svega nekoliko megavata, ime je teže na i investitore i teže izboriti dobre uvjete otkupa energije. Namjeravamo okrupniti nekoliko paralelnih projekata iste vrste i tako lakše nastupiti prema nacionalnim

monopolistima u distribuciji i prijenosu kako bismo postigli što bolje uvjete poslovanja", kaže Štern za Business.hr. Dio privatnih ulaga a ve imaju, s nekima još pregovaraju, a Štern kaže da postoji mogu nost uklju ivanja i lo-

kalnih samouprava koje su zainteresirane unijeti svoju imovinu u takve projekte. Fond e registrirati u Velikoj Britaniji, dok e u Hrvatskoj osnovati kompaniju za menadžment koja e voditi projekte i njihovo financiranje. Kada je rije o poticajima

ŠEKS O ZOR-u

O referendumu krajem rujna ili u listopadu

Zagreb. Potpredsjednik sabora i saborskog Odbora za Ustav Vladimir Šeks izjavio je ju er da bi Sabor kona nu odluku o tome ho e li ili ne e raspisati referendum o izmjenama Zakona o radu (ZOR) mogao donijeti krajem ovog ili po etkom idu eg mjeseca. Za Hrvatski radio izjavio je da e uskoro sazvati sjedni-

cu Odbora za Ustav, s koje e Saboru predložiti da se referendum ili raspiše ili ne, ili e pak Saboru predložiti da od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja kao pretpostavke za referendum. Na te je Šeksove najave reagirao predsjednik HUS-a i koordinator sindikalnih središnjica Ozren Matijaševi , ocijenivši da je rije tek o kupovanju vremena i pokušajima da se u Saboru odgodi donošenje odluke o referendumu. H

m ćemo ene' struje TRŽIŠTE

Cijena nekonkurentna, poticaji dobri Cijena proizvedene elektri ne energije još uvijek je nekonkurentna cijeni proizvodnje u konvencionalnim elektranama, ali poticaji u Hrvatskoj vrlo su stimulativni. Dok je sredinom 2009. godine cijena temeljne elektri ne energije na burzi EEX u Leipzigu bila oko 4,5 eurocenti/kWh, dotle je garantirana otkupna cijena vjetroelektri ne proizvodnje u Hrvatskoj bila 8,9-9,6 eurocenti/kWh, a u Europi izme u 5,7 i 12,7 eurocenti/kWh. Za namicanje novca za otkup struje iz obnovljivih izvora energije svi kupci elektri ne energije od ove godine pla aju 0,5 lipa po kWh ili gotovo 40 posto manje nego lani.

za obnovljive izvore energije ili takozvanim feed in tarifama, tu je situacija još dobrim dijelom neriješena. Štern kaže da su poticaji u Hrvatskoj solidni, u Srbiji su niži, ali je niža i razina investicije pa se to kompenzira. U Bosni i Hercegovini tek se radi na stvaranju regulative za otkup energije iz obnovljivih izvora, a na Kosovu poticajnih tarifa još nema.

U Srbiji najviše

Najdalje se otišlo u Srbiji. Do sada je ukupno 11 malih hidroelektrana u toj zemlji steklo status povlaštenih proizvo a a elektri ne energije. U ovom trenutku energetska dozvola izdana je za 21 projekt izgradnje malih hidro-

elektrana, a istu dozvolu resorno ministarstvo izdalo je i za devet projekata vjetroelektrana. Srbija o ekuje ulaganja od ak milijardu eura za izgradnju obnovljivih izvora energije i 7,5-postotno pove anje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora do 2012. u odnosu na 2007. godinu. Najviše ulaganja o ekuje se u energiju vjetra, male hidroelektrane i postrojenja na biomasu. Prema planovima, do 2012. godine u Srbiji bi se trebalo izgraditi ak 45 MW instalirane snage u malim hidroelektranama u ukupnoj vrijednosti investicija izme u 76,5 i 90 milijuna eura. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

OGLAS

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/9/2010

DAN HRV. VODA

‘Vodno gospodarstvo spremno za EU’

Zagreb. Hrvatska je na 4. ili 5. mjestu u Europi po zalihama vode, a 44. u svijetu, istaknuo je ju er na sve anosti obilježavanja Dana Hrvatskih voda potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti . Nedavne poplave ukazale su na nedovoljnu izgra enost sustava obrane od poplava, kazao je

Pankreti i podsjetio da je Vlada nedavno donijela odluku kojom e se 1,3 milijardi kuna investirati u 150 projekata. Generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari istaknuo je da je stanje naših voda dobro, da opskrbljenost pitkom vodom iznosi 80 posto, a priklju enost stanovništva na sustav javne odvodnje 45 posto. Kontinuiranom pove anju tih postotaka pridonijet e i projekti koje Hrvatske vode provode, a koji se financiraju zajmovima Svetske banke, poput Jadranskog projekta (vrijednog 80 mi-

VARAÆDIN OGLASIO PRODAJU

Za Aquacity nude više od 3 milijuna kuna

VARAŽDINSKO MORE u ljetnoj sezoni je dobro posje eno, a u ponudi su i ugostiteljski objekt, kao i teniski i drugi sportski tereni ARHIVA BUSINESS.HR

Za ugostiteljski objekt, teniske i druge sportske terene i okolno zemljište Aquacityja ukupne površine 43.000 etvornih metara Aquatehnika je ponudila tri milijuna kuna, a Gumeko 200.000 kuna više Za prodaju poslovnog udjela u tvrtki Aquacity, iju je prodaju oglasio Grad Varaždin po po etnoj cijenio od 2,9 milijuna kuna, najviše izgleda imaju tvrtka Gumeko u vlasništvu Rudolfa Kiri a, a vodi je njegov sin Damir ina e direktor Gumiimpexa, te Aquatehnika, tvrtka k er u vlasništvu javnog komunalnog poduze a Varkom.

Nude i autokamp

Za ugostiteljski objekt, teniske i druge sportske terene i okolno zemljište Aquacityja

ukupne površine 43.000 etvornih metara Aquatehnika je ponudila tri milijuna kuna, a Gumeko 200.000 kuna više. "Aquatehnika je ponudila gradnju bioplinskog postrojenja, što je skup projekt bez turisti kih vrijednosti. Gumeko je, pak, u svojoj ponudi dao to ne izra une, a planiraju urediti autokamp, koji u Varaždinu nedostaje posljednjih 20-ak godina, sagraditi dvoranu za bowling i novu tenisku dvoranu", rekao nam je dogradona elnik Slobodan Mikac, lan povjerenstva koje e Gradskom vije u predložiti kupca odnosno novog vlasnika Aquacityja.

Kupljeno od Ceste

Grad Varaždin kupio je 2006. godine sportsko-rekreacijski centar Aquacity za 6,6 milijuna kuna od va-

raždinske Ceste da bi, kako je isticano, gra anima osigurao prostor za kupanje i rekreaciju, ali i pomogao poduze u specijaliziranom za cestogradnju. Aquacity je, naime, preuzet sa 2,9 milijuna kuna gubitka, koji je u posljednje tri godine pove an za još 838.000 kuna Upravo zbog takvih poslovnih rezultata Grad Varaždin odlu io je prodati dio kompleksa kako bi gra ani i dalje mogli na besplatno kupanje. Na rezultat poslovanja Aquacityja najviše je utjecala blizina biološkog pro ista a otpadnih voda iz kojeg se kontinuirano širi intenzivan smrad, pa se znatno smanjio broj korisnika ugostiteljskih usluga, te blizina postrojenja za va enje šljunka koje stvara buku, istaknuo je Miljenko Pti ek, direktor Aquacityja. Ivica Kruhoberec

lijuna eura) i projekta Unutarnje vode (105 milijuna eura). Pankreti , kao i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friš i isti u kako je sektor vodnog gospodarstva jedan od najspremnijih za korištenje sredstava iz fondova EU. Ove godine Hrvatska za provo enje vodnogospodarskih projekata od EU ima na raspolaganju ve odobrenih bespovratnih sredstava u iznosu 28,2 milijuna eura. Ulaskom u EU, na raspolaganju bi nam za 2012. i 2013. trebalo biti oko 165 milijuna eura godišnje. H

JADRANKO HUSARI , generalni direktor Hrvatskih voda FOTO GLIBUŠI /CROPIX

Trećina pr prazna, ne RASPISAN NOVI NATJE»AJ Nakon tri neuspješna natje aja za zakup poslovnih prostora na Zagreba kom velesajmu kre e i etvrti na kojem su za nekolicinu prostora spustili cijene. No ni na Velesajmu ne o ekuju uspjeh jer znaju da problem nije u cijeni ve u lošoj infrastrukturi

Zagreba ki velesajam (ZV), nakon tri neuspješna ovogodišnja natje aja za zakup poslovnog prostora, ju er je raspisao i etvrti na kojem se traže ponude za najam oko 10.700 kvadrata razli ite namjene — uredi, maloprodaja, skladišta, ugostiteljstvo te sportske i obrazovne djelatnosti. Velesajam ukupno raspolaže sa 31 tisu u kvadrata koji su namijenjeni iznajmljivanju, što zna i da je tre ina njih trenuta no prazna. Otprilike svaka dva do tri mjeseca raspisuju se natje aji za zakup, a prostori koje je Velesajam uspio iznajmiti na posljednjem

ZAPOŠLJAVANJE U TURIZMU

Jedino Dubrovnik tražio više radnika Zagreb. Od 1. sije nja do 31. kolovoza na portalu MojPosao oglašeno je gotovo 1200 radnih pozicija u turizmu i ugostiteljstvu, što je oko 10% manje nego lani, a razlog je tome smanjeno zapošljavanje u turizmu u prvim mjesecima ove godine, priop ili su s tog portala koji je petu godinu zaredom organizirao ak-

ciju Poslovi u turizmu. Poslodavci su u o ekivanju slabije turisti ke sezone zapošljavali i manje sezonaca, no situacija se popravila kada se u ljetnim mjesecima pokazalo da je turisti ka sezona ipak bolja od lanjske, pa je i zapošljavanje u ljetnim mjesecima dostiglo lanjsku razinu. Najviše su se tražili konobari, kuhari, sobari, pizza majstori te recepcionari. Me u gradovima na obali jedino je Dubrovnik imao porast broja oglasa u odnosu na prošlu godinu. B. Hr.

BROJKA

posto gra ana Hrvatske konzumira neku vrstu kave, i to barem jednom dnevno, pokazalo je istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, prema kojem naj eš e konzumirane marke su Franck (47%), Nescafe (16%) i Glorija (12%)

AGROKOR

Jani slovenski oskar za ambalažu

Zagreb. Janino pakiranje od 5 litara osvojilo je "Slovenski oskar za ambalažu", nagradu što se svake parne godine dodjeljuje na sajmu INPAK, koji se od 2008. održava u Gornjoj Radgoni, priop ili su iz Agrokora. U ocjenjivanju ambalaže žiri je uzeo u obzir izvornost i inovativnost ambalaže, zaštitu sadržaja, ekološki kriterij, prak-

ti nost uporabe, poboljšanje sigurnosti i higijene proizvoda, estetiku, tržišnu komunikativnost i skladnost proizvoda i ambalaže. Nagra eni proizvodi mo i e se vidjeti u prostorijama Gospodarske komore Slovenije za 22. biennala industrijskog oblikovanja u Ljubljani od 7. listopada do 7. studenoga. Slovenski oskar za ambalažu dodjeljuje se proizvo a ima ambalaže te konstruktorima, izumiteljima i autorima tehni kih poboljšanja na podru ju ambalaže. B.hr

prostora na Velesajmu ne pomažu ni niže cijene ››

Cijene smanjujemo kontinuirano, koliko je mogu e. Problem ipak nisu cijene, ve to što zakupci preuzimaju prostore na vi eno, a neki prostori zahtijevaju dosta velika ulaganja VESNA CVITANOVI , direktorica za sajmove Zagreba kog velesajma SNIMIO HRVOJE DOMINI

natje aju u srpnju mogu se nabrojiti na prste jedne ruke. Ipak, u odnosu na prijašnje natje aje u ovom ipak ima i jedna novina: na Velesajmu su se odlu ili drasti no sniziti cijene, 25 posto, ali samo za nekoliko prostora ija je ukupna površina oko tisu u etvornih metara. Tako, primjerice, po etna cijena za 439 kvadrata uredskih prostora u 9. paviljonu više ne iznosi 24.145 kuna ve je smanjena na 18.108 kuna (sve cijene su bez PDV-a). Za etvrtinu su niže i cijene u ponovljenim natje ajima za uredske prostore u 8. i 39. paviljonu. No to bi za

sad otprilike bilo sve što se sniženja na Velesajmu ti e. Kako pojašnjava Vesna Cvitanovi , direktorica za sajmove ZV-a, sukladno pravnim odredbama, tek nakon tri javna oglašavanja može se sniziti cijena nekog poslovnog prostora.

Dobre ideje, ali...

"Cijene smanjujemo kontinuirano, koliko je mogu e. Me utim jasno je da ne možemo iznajmljivati po istoj cijeni mali uredski prostor ili veliki sportski. Problem ipak nisu cijene, ve to što zakupci preuzimaju prostore na vi eno, a neki prostori zahtijevaju dosta velika

ulaganja, na što mnogi nisu spremni", kaže Cvitanovi . Najskuplji prostor koji se daje u zakup je prizemlje 10. paviljona, a po etna cijena iznosi 48 tisu a kuna. Po namjeni, u tih 624 etvorna metra trebala bi se smjestiti poliklinika za še erne bolesti. Naime ideja o takvom objektu koji bi trebao Zagrebu došla je od Gradskog ureda za zdravstvo, a ho e li biti zainteresiranih privatnih investitora za taj projekt vidjet emo nakon okon anja natje aja. Iznajmljivanje prostora za urede i maloprodaju jedna je od zna ajnijih prihodovnih stavki te gradske tvrtke, no zbog teške situacije na tržištu i pada potrošnje, oko 30 posto zakupaca maloprodajnih

prostora ve je napustilo Zagreba ki velesajam. Cijene najma u odnosu na tržišne nisu visoke, me utim do novih zakupaca Velesajam teško dolazi. Primjerice, prostori u maloprodaji mogu se iznajmiti od 65 do 114 kuna po etvornom metru, uredski od 25 do 70 kuna po kvadratu, a skladišni i sportski od 15 do 62 kune za kvadrat. Najve a mana Velesajma je loša infrastruktura u koju godinama nije ulagano, a zakupac, koji potpisuje ugovor na pet godina, preuzima na sebe obvezu da ga uredi i privede svrsi. Tako su se mnogi zakupci, pogotovo trgovci namještajem, unato odli noj lokaciji Velesajma i njegovoj prometnoj povezanosti, odlu ili preseliti u trgova ke centre, u nove

prostore, koji jesu skuplji, ali im nude svu potrebnu infrastrukturu.

Minus od 21 mil. kn

Zagreba ki velesajam ovu e godinu završiti s gubitkom od oko 21 milijun kuna. Razlozi su višestruki; u posljednjih nekoliko godina smanjio se broj sajamskih aktivnosti, a u ovoj je izgubljen i vrlo atraktivan Zagreb auto show. Uz to, na sajamskim priredbama koje se održavaju konstantno se smanjuje broj izlaga a, dok se oni koji nastupaju odlu uju na zajedni ke štandove kako bi uštedjeli na prostoru. Kao i cijeli Zagreba ki holding, i Velesajam je trenuta no na ekanju dok se ne završe sva kadrovska preslagivanja unutar Holdinga i napravi novi plan reorganizacije. Oni koji su upoznati s radom Velesajma smatraju kako bi od 500 tisu a kvadrata, na koliko se prostire, za sajamske priredbe bilo dovoljno oko 120 tisu a, dok bi se ostatak trebao komercijalizirati, a s tim novcem urediti nove, moderne hale za potrebe ZV-a koji želi vratiti stari sjaj nekad najboljeg sajma u regiji. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji

SUN»ANI HVAR

U sezoni 21% više no enja

12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/9/2010

HOTEL AMFORA u sezoni je prosje no popunjen 95% SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. Hotelska tvrtka Sun ani Hvar, u sklopu koje posluje osam hotela, zabilježila je iznimno uspješnu sezonu, priop ili su iz te kompanije. "U hotelima sa 4 zvjezdice, Adriani, Rivi i Amfori, te u hotelu Palace u špici sezone odmaralo se najviše gostiju iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije, a pro-

sje na popunjenost bila je 95%", isti u u Sun anom Hvaru, u ijim je hotelima u lipnju, srpnju i kolovozu broj no enja u odnosu na isto lanjsko razdoblje pove an 21 posto. Pove ana popunjenost popra ena je i pove anjem operativnih prihoda, i to u lipnju 26%, u srpnju 18% te u kolovozu 16. Osobito zna ajno pove anje prihoda, navode, zabilježeno je u hotelskom sektoru hrane i pi a. Prema trenuta nom stanju rezervacija, u rujnu se o ekuje 25% više no enja,

a u listopadu i preko 40% više nego u istom razdoblju 2009. Izrazito pove anje zabilježili su kod direktnih online rezervacija, kojih je u kolovozu bilo 79% više nego u istom lanjskom mjesecu, a na razini godine 69%. Uz znatno pove anje operativnih prihoda, nastavlja se provedba programa smanjenja troškova, što e znatno utjecati na poboljšanje ukupnog rezultata, priop ili su i nazna ili da su operativni troškovi smanjeni 13% od po etka godine. B.hr

Varaždinski župan otpušta i reže plaće 3 KAKO ON MOŽE, A VLADA NE? Zbog velikog pada prihoda, ali i novih zakonskih odredbi koje cementiraju masu pla a u županijama, varaždinski župan Predrag Štromar raskinuo je djelatnicima kolektivni ugovor i odlu io smanjiti pla e te broj zaposlenih 10 posto Dok Vlada muku mu i sa smanjenjem javnog sektora, a pojedine jedinice lokalne samouprave rasprodaju imovinu za pokri e manjka prihoda, Varaždinska županija odlu no reže troškove smanjenjem broja zaposlenika 10 posto, a pla a i do 30-ak posto. Prora unski manjak od 14,9 milijuna kuna, koliko je iznosio na kraju prošle

godine zbog pada prihoda, rastao je ove godine. U prva tri mjeseca manjak je bio 11 milijuna kuna, a nepodmirene obveze iznosile su 12,1 milijun kuna.

Ne žele zaduživanje

Dodatno, što zbog op ih gospodarskih prilika, a što zbog izmjena stopa poreza na dohodak zbog kojih su sma-

SVJESNI DA NOVCA NEMA, ALI...

Sindikati razmišljaju o kolektivnoj tužbi "Mislim da nije bilo razloga za raskidanje kolektivnog ugovora, ali u ovom trenutku zakoni su na strani župana", isti e Silvija Ladi , povjerenica Sindikata službenika i namještenika Varaždinske županije. "Svjesni smo da nema novca i da treba racionalizirati poslovanje, ali želimo da do rješenja dolazimo razgovorima, a ne jednostranim ukidanjem kolektivnog ugovora. To sasvim sigurno nisu uvjeti u kojima se mogu posti i o ekivani rezultati", isti e Ladi koja, nakon nekoliko pojedina nih zbog gubitka mjesta pro elnika upravnih odjela, ne isklju uje ni kolektivnu tužbu.

njeni prihodi jedinica lokalne samouprave, sredinom godine došlo je do novog pada izvornih prihoda, koji su u srpnju bili ak 38 posto manji nego lani. Obveze su u me uvremenu pove ane 15ak posto. "Da ne bismo znatnije pove avali zaduženja, još lani krenuli smo u smanjivanje rashodovne strane 20-ak posto, koliko e prema našim procjenama iznositi pad prihoda prora una u 2010.", rekao je varaždinski župan Predrag Štromar. Najprije su smanjeni troškovi informiranja i promidžbe te dnevnice, zatim je prodan dio voznog parka, da bi se krenulo i u rezanje troškova zaposlenih koje bi trebalo donijeti uštedu od dva milijuna kuna. "Nismo u smanjivanje troškova zaposlenika išli samo zbog pada prihoda nego i zakonske obveze. Naime, masa sredstava za pla e službenika

i namještenika upravnih tijela od ožujka je ograni ena na 20 posto prihoda poslovanja ostvarenih u prethodnoj godini umanjenih za prihode od pomo i i donacija", upozorava Štromar.

Pla a iznad 6000 kuna

I prije tog ograni enja Varaždinska je županija krenula s reorganizacijom upravnih tijela, iji je broj smanjen s deset na osam. Nakon toga napravljena je analiza koja je pokazala da nije neop-

hodno svih 92 službenika i namještenika pa je pokrenut program zbrinjavanja za njih osmero, koji e dobiti otpremnine od 1,1 milijun kuna. Osim toga, neto pla e službenika i namještenika za kolovoz u odnosu na lipanj 2009. godine manje su ukupno 38 posto. Da bi sve to postigao, varaždinski je župan još lani raskinuo kolektivni ugovor, koji je nakon pregovora potkraj godine ponovno potpisao s predstavnicima

TURIZAM

Makarski hotelijeri o ekuju dobru posezonu Makarska. Hoteli na Makarskoj rivijeri trenuta no ugoĹĄ uju viĹĄe od 11.000 gostiju, uglavnom stranih, a hotelijeri najavljuju vrlo dobru popunjenost sve do kraja rujna. Po rije ima direktora hotela Makarska JoĹĄka Lelasa, hoteli e u posezoni biti popunjeni gostima iz Skandinavije, Engleske te Njema ke i eĹĄke.

Direktori prodaje hotela Brela i Tu epi Ĺ˝arko Kristi i Ivo Viskovi najavljuju vrlo dobru posezonsko poslovanje, koje ocjenjuju boljim nego proĹĄle godine. Direktor hotela BaĹĄka Voda JakĹĄa Medi potvr uje dobru popunjenost u rujnu i dijelom u listopadu s ugovorenim dolascima gostiju iz Njema ke, Austrije i Italije. Booking za listopad pove an je zbog berbe mandarina na neretvanskom podru ju, koja e u hotele Ĺ˝ivogoĹĄ e dovesti nekoliko stotina gostiju iz Slovenije, Austrije i Hrvatske. H

LIDL

Ne prodaju spornu mozzarellu

Zagreb. Tragom medijskih napisa iz Lidla Hrvatska priop ili su ju er da u svom asortimanu na hrvatskom trĹžiĹĄtu nemaju proizvod Mozzarella, sir marke Linessa. Lidl Slovenija u ponedjeljak je, naime, objavio da povla i sir mozzarella light, marke Linessa, u pakiranju od 125 gr s rokom 7. rujna zbog sumnje na salmonelu. B.hr

POSAO EKONOM. FAKSU

Uskoro studija izvedivosti ind. zone Nemetina

Osijek. Predstavnici osje ke Gradske uprave i osje kog Ekonomskog fakulteta potpisali su ju er ugovor o izradi studije izvedivosti izgradnje industrijske zone u prigradskome naselju Nemetinu. Studijom, koju e izraditi stru njaci Ekonomskog fakulteta, utvrdit e se kolika je druĹĄtvena, ekonomska i

financijska opravdanost takvog projekta. Osje ki gradona elnik KreĹĄimir Bubalo rekao je kako je Ekonomski fakultet dao najpovoljniju ponudu na javnome natje aju, dodaju i da su troĹĄkovi izrade studije 64.000 kune s PDV-om, a rok 45 dana. U tijeku su i drugi postupci koji trebaju omogu iti po etak izgradnje te zone na povrĹĄini ve oj od 50 hektara. Gradona elnik je rekao kako se za taj projekt ne o ekuje samo nov ana potpora iz drĹžavnog prora una nego i iz europskih pretpristupnih fondova. H

POHVALILI SE U KOMPASU:

Amerikanci razgrabili naĹĄe aranĹžmane

e 30% â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş TroĹĄkove nismo po e-

li smanjivati samo zbog pada prihoda nego i zakonske obveze. Nov ana masa za pla e ograni ena je na 20% prihoda PREDRAG Ĺ TROMAR, varaĹždinski Ĺžupan SNIMIO SINIĹ A SOVI

sindikata, da bi ga ove godine opet raskinuo. Posljednji rez pla a bio je u srpnju, pa je neto pla a u kolovozu u odnosu na srpanj smanjena s prosje nih 7589,33 kune na 6288,13 kuna, izra unali su u Ĺžupaniji. "Nismo mogli druk ije ako smo se Ĺželjeli uskladiti sa zakonskim ograni enjem mase pla a", veli Ĺ tromar, dodaju i da ne o ekuje nikakve tuĹžbe jer je sve napravljeno sukladno zakonu. Ivica Kruhoberec

Turisti ki osmodnevni aranĹžman za Hrvatsku koji je Kompas ponudio na ameri kom trĹžiĹĄtu naiĹĄao je na velik interes Amerikanaca i u vrlo kratkom roku popunjena je prva grupa od stotinu turista, pohvalili su se iz Adriatica. net grupe, u ijem sastavu posluje i Kompas Holidays. Prva grupa ameri kih turiOGLAS

sta s polaskom iz Miamija u Hrvatsku stiĹže 10. listopada, a nakon toga, najavljuju iz Adriatica.net-a, tijekom zime dolazit e ostale grupe. SluĹžbena statistika objavljena za prvih ĹĄest mjeseci pokazuje da Amerikanci, nakon lanjskog 20-postotnog pada, ponovno u ve em broju dolaze na Jadran. Podaci zavoda za

statistiku pokazuju da je u lipnju u Hrvatskoj bilo 10 posto viĹĄe gostiju iz SAD-a nego lani. Ukupno 18.848 Amerikanaca ostvarilo je u lipnju 49.405 no enja, ĹĄto je 12 posto viĹĄe nego lani. Gledaju i cijelo prvo polugodiĹĄte, u Hrvatskoj je boravilo etiri posto viĹĄe gostiju iz SAD-a, ukupno 47.484, a ostvarili

su 116.272 no enja, ĹĄto je 3,7 posto viĹĄe nego lani u istom razdoblju. Gosti iz SAD-a u Hrvatskoj su u prosjeku proveli 2,4 no i. U 2009. u Hrvatskoj je bilo 124.047 Amerikanaca, ĹĄto je 22 posto manje u odnosu na 2008. Amerikanci su lani ostvarili 322.806 no enja ili 19 posto manje nego godinu prije. M. G.

doga aji

SINDIKAT POMORACA

Splitski SSM izba en iz inoudruĹženja

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/9/2010

Rijeka. Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske izvijestili su ju er da je splitski pomorski agent i brodar Split Ship Management (SSM) izba en iz Me unarodnog udruĹženja poslodavaca u pomorstvu zbog nepoĹĄtovanja ugovora o isplati pomoraca, koji je potpisan u kolovozu. Predsjednik sindika-

VLADIMIR SVALINA, predsjednik sindikata pomoraca FOTO MRKI /CROPIX

ta Vladimir Svalina optuĹžio je SSM, posrednika pri zapoĹĄljavanju pomoraca u vlasniĹĄtvu Ratka BoĹži a, za nepoĹĄtovanje pravilnika pomorskih agenata te potkradanje i obmanjivanje pomoraca, zbog ega je sindikat pokrenuo inicijativu pri Ministarstvu mora za oduzimanje dopusnice za rad toj kompaniji. Na sastanku odrĹžanom 25. kolovoza u Rijeci, na kojem su s BoĹži em razgovarali predstavnici Me unarodnog sindikata transportnih radnika, Me unarodnog udruĹženja poslodavaca u pomorstvu te sindikata

pomoraca Hrvatske i Ukrajine, BoĹži se obvezao u roku pet dana isplatiti 274.815 dolara dugova pomorcima i dostaviti o tome bankovno izvjeĹĄ e te vratiti hrvatske pomorce ku i, no nijednu od obveza nije ispunio. "SSM posluje kao menadĹžerska kompanija koja posreduje pri zapoĹĄljavanju, no to je trik princip tvrtke je da novac sumnjiva podrijetla investira u 'krĹĄ brodove'. Svi bjeĹže od poduzimanja mjera protiv SSM-a. Dokaz tome je da tvrtka trenutno traĹži nove zaposlenike za ured u Splitu", kazao je Svalina. H

Objavili natjeÄ?aj, a veÄ&#x2021; angaĹžirali konzultante TONÂťI PEOVI , direktor Zra ne luke Zagreb, ubrzao je proceduru za izbor konzultanta (natje aj traje samo 15 dana) kako bi se ĹĄto prije izabrao koncesionar za proĹĄirenje Plesa jer e taj projekt biti politi ki interesantan u predizborno vrijeme SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zra na luka Zagreb raspisala je natje aj za konzultantske usluge za pripremu dokumentacije za izbor koncesionara, a procijenjena vrijednost tog posla je 2,5 milijuna kuna. Natje aj je objavljen 1. rujna, a rok za dostavu ponuda je 15. rujan. No, prema naĹĄim izvorima upu enim u doga anja na Plesu, direktor zagreba kog aerodroma Ton i Peovi za taj je posao ve angaĹžirao nizozemsku konzultantsku ku u Naco. Na Plesu su prvotno, prema naĹĄim informacijama, natje aj za izbor konzultanta htjeli izbje i proglaĹĄavaju i tu nabavu Ĺžurnom jer je Vlada postavila rok do 15. listopada za pripremu doku-

mentacije za natje aja za izbor koncesionara. Pod velikim su pritiskom jer bi premijerki Jadranki Kosor projekt novog terminala, koji se razvla i godinama, mogao koristiti u predizborne svrhe sljede e godine.

Razlozi za Ĺžurnost

Kako to nije objektivan razlog za Ĺžurnost, na zagreba kom su aerodromu na kraju morali raspisati natje aj, ali on bi, tvrde naĹĄi izvori, trebao biti samo formalnost za ugovaranje posla s Nacom. Potvr uje to i kratak rok trajanja natje aja samo 15 dana. U Zra noj luci Zagreb na naĹĄ upit jesu li ve anga-

Ĺžirali neku tvrtku za konzultantske usluge za izradu uvjeta natje aja za izbor koncesionara, odgovorili su da je objavljen natje aj za konzultantske usluge za provedbu pripremnih radnji, odabir koncesionara i ugovaranje gradnje novog putni kog terminala Zra ne luke Zagreb po modelu koncesije te da se nalazi na internetskoj stranici zra ne luke i elektroni kom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama. Na naĹĄe dodatno pitanje je li Zra na luka Zagreb za izradu natje ajne dokumentacije ve angaĹžirala konzultantsku tvrtku Naco, a tek naknadno raspisala na-

IGRE NA PLESU Zra na luka Zagreb raspisala je natje aj za izbor konzultanta za koncesiju iako je za taj posao ve angaĹžirala nizozemski Naco, tvrde izvori Business. hr-a. Posao je vrijedan 2,5 milijuna kuna

tje aj, s Plesa nisu direktno odgovorili.

Tko je u povjerenstvu?

"Kao ĹĄto je u prethodnom odgovoru navedeno, objavljen je otvoreni postupak javne nabave za odabir konzultanta, ĹĄto zna i da e nakon provedenog postupka biti odabran ponuditelj po kriteriju najniĹže cijene koji je zadovoljio uvjete sposobnosti. S odabranim ponuditeljem sklopit e se ugovor", glasi odgovor s Plesa. Koncesionara na Plesu trebalo bi pak izabrati stru no povjerenstvo koje je imenovala hrvatska Vlada, a ine ga predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastruk-

ture, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva, Grada Zagreba te Zra ne luke Zagreb. lanovi tog povjerenstva su me u ostalim Ton i Peovi , njegov zamjenik je Ivan Damjanovi (bivĹĄi ravnatelj Uprave za zatvorski sustav), Nela Juri i Ladislav PreĹžigalo iz Grada Zagreba, drĹžavni tajnici iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva financija i Ministarstva graditeljstva. Predsjednik stru nog povjerenstva je predstavnik Ministarstva financija KreĹĄimir Dragi . Josip Bohutinski

IT i tehnologija

iPod ruši Nintendo i Sonyjev PSP Bivši monopolisti moraju ulagati u opti ku infrastrukturu

Srijeda 8/9/2010

SAJAM IFA U BERLINU

Mnogo novih 3D ure aja, premalo sadržaja

TEHNOLOGIJA

Prvi Toshibin Android tablet > sajmovi > iPod > telekomunikacije

16-17 business.hr Srijeda 8/9/2010

Toshiba je predstavila svoj novi osobni media tablet prijenosnik Folio 100. Novi

tablet predviđen je za ljude koji traže svestran uređaj uvijek pri ruci te žele najbolje od digitalnog. Folio 100 dolazi sa širokim spektrom aplikacija i usluga, olakšavajući korištenje medija, pretraživanje weba i društveno umrežavanje, te nudi bogat multimedijski doživljaj. Tablet ima pametno grafičko sučelje,

koje je razvila Toshiba s ciljem da postane broj jedan s Android 2.2 (Froyo). Folio 100 bit će dostupan tijekom četvrtog kvartala 2010. diljem Europe, Bliskog istoka i Afrike. Sa svojim brojnim mogućnostima povezivanja, Folio 100 ima utor za SD karticu, HDMI priključak, USB 2.0, Wi-Fi i Bluetooth, dok će Mobile Broadband (3G) verzija uslijediti uskoro. Sadržava brojne već unaprijed instalirane aplikacije: Opera Mobile (web pretraživač), FBReader (e-book čitač), Document To Go (office suite),

Evernote (bilješke), Adobe Flash 10.1 i Fring, aplikaciju koja u kombinaciji s ugrađenom web kamerom omogućuje videopozive s prijateljima i obitelji. Upotpunjen je sustavom Toshiba Market Place, novom uslugom za jednostavan pristup raznim multimedijskim sadržajima, uslugama i aplikacijama. Iako je tanak 14 mm i mase 760 g, zasnovan je na snažnom Nvidia TegraTM 2 procesoru koji pruža ravnotežu između visokih performansi i minimalne potrošnje baterije. G. K.

Sajam u Berlinu: Mno uređaja, ali premalo IFA 2010 Brže nego ikad prije elektronička industrija pokušava potrošače nagovoriti da svoje televizore zamijene novom generacijom uređaja, ali još prilično nezrela tehnologija s premalo potpuno definiranih standarda teško će privući veći broj kupaca

nogi od onih koji su u posljednjih godinu dana dobrano ispraznili novčanik kako bi bili u trendu i svoje stare televizore cjevaše odnijeli u podrum da bi napravili mjesta za metarske plazme ili LCD televizore vjerojatno bi na ovogodišnjoj IFA-i, najvećem europskom sajmu konzumne elektronike, doživjeli priličan šok. Glavna tema svih proizvođača televizora, ali i videokamera i prateće opreme, nije više kratica HD, već 3D. Brže nego ikad dosad elektronička industrija pokušava potrošače nago-

voriti da svoje uređaje zamijene novom generacijom još prilično nezrele tehnologije. Mada su otvorene teme standardizacije 3D tehnologija, malo je tih pretpristupnih 3D poglavlja i zatvoreno s nekim konkretnim rezultatima i odgovorima koji bi potpuno zadovoljili buduće korisnike.

Slabosti tehnologije

Pitanje prevladavanje jednog od dvaju sustava naočala za gledanje 3D sadržaja još je bez pravoga odgovora. Kao i nekad s Beta i VHS standardima, pitanje je hoće li prevladati kvalitetnije, ali više-

struko skuplje rješenje ili jeftinije koje ne daje tako dobar rezultat, ali omogućuje brži i masovniji prelazak na novu tehnologiju. Da i ne spominjemo kako neki proizvođači već najavljuju da bi za dvije-tri godine za komercijalizaciju mogla biti spremna i treća 3D tehnologija za koju naočale nisu ni po-

trebne. Tome treba dodati i da još nema jasnog i nedvosmislenog odgovora na pitanje o mogućim zdravstvenim posljedicama duljeg gledanja takvih 3D sadržaja. Ipak, najveća bi prepreka brzom širenju 3D televizije mogao biti nedostatak trodimenzionalnih sadržaja, a na to proizvo-

đači uređaja, koji najjače guraju tu tehnologiju na tržište, jednostavno nemaju utjecaja. Na njihovu veliku žalost, slabosti 3D tehnologije u sadašnjem trenutku razvoja najjače su se pokazale upravo u sadržajima u koje su polagali najviše nade da bi mogli biti pokretač širenja 3D televizije. Priče o tome kako

OGLAS

Mnogo novih 3D o sadržaja i kupaca GOTOVO SVI veliki proizvo a i TV ure aja pokazali su nove modele 3D televizora, ali nažalost nisu imali baš mnogo toga na njima ARHIVA BUSINESS.HR

like koli ine podataka koju zahtijevaju 3D slika i kvalitetan zvuk. Slika u kojoj se snažno udarena nogometna lopta u letu prema golu pretvara u zamrljanu crtu daleko je od onoga što gledatelji žele i o ekuju od TV prijenosa sportskog doga aja.

Sve u 3D

e se ve Svjetsko nogometno prvenstvo u Africi prenositi u 3D tehnologiji na posebnom ESPN-ovu kanalu i pokazati kako tehnologija omogu uje da i u vlastitom domu imate dojam kao da ste na stadionu, naglo su se utišale jer se pokazalo da ni mreže nisu spremne za prenošenje u realnom vremenu to-

Stoga je ve ina proizvo a a 3D ure aja na IFA-i na ekranima svojih novih 3D ure aja vrtjela snimke razli itih predmeta koji lete prema gledateljima i udaljavaju se od njih ili probrane scene iz Avatara, dosad najboljeg, ali i najskupljeg trodimenzionalnog filma. A to zasigurno nije dovoljno da bi 3D tehnologiju poguralo preko kriti ne to ke broja korisnika koji e investirati u novu tehnologiju. Panasonic i ViewSonic pokazali su na IFA-i svoje modele 3D kamkordera koji bi korisnicima treba-

GOOGLE VS. APPLE

iPad suo en sa Samsungovim Galaxyjem Druga dominantna tema ovogodišnje IFAe bilo je traženje iPad killera. Premijere prvih ozbiljnih konkurenata Appleova ku nog tablet ure aja najavljivane su i do ekane na ovogodišnjem berlinskom sajmu. Mada je u posljednjih šest mjeseci najavljivano mnogo tablet ra unala, velikim dijelom baziranih na Googleovu Android operativnom sustavu, malo ih se dosad pojavilo na tržištu, a me u njima je još manje onih koji bi doista mogli ozbiljno konkurirati iPadu. Na IFA-i je kona no predstavljen i najo ekivaniji - Samsungov Galaxy Tab. Kao prvi funkcionalni tablet s Android operativnim sustavom na tržištu, Galaxy je na IFA-i do ekan ne baš kao iPod killer, ali svakako kao po etak rata izme u Applea i Googlea za dominaciju na tom segmentu tržišta. Sa 7in nim zaslonom razlu ivosti 1024 x 600 piksela Galaxy sigurno ne može zasjeniti iPadov 9,7-in ni Retina zaslon razlu ivosti 1024 x 768, ali dovoljno je kvalitetan da bi ga se automatski otpisalo kao respektabilnog takmaca. Galaxyjevi aduti trebali bi biti kamera s prednje strane, koja bi trebala omogu iti video-

li omogu iti da sami snimaju svoje sadržaje i obiteljske snimke pohranjuju i gledaju u 3D tehnologiji

razgovore, a nedostatak funkcije razgovora ak i u G3 ina ici iPada esto se navodi kao najve i nedostatak Appleova tableta. Uz to, Galaxy e, za razliku od iPada, imati i GPS funkcionalnost koja ve u mobilnim ure ajima nižeg cjenovnog razreda postaje gotovo obvezna.

ADUTI prvog funkcionalnog tableta s Android operativnim sustavom su kamera i mikrofon uz zaslon koji omogu uju videorazgovor i GPS funkcionalnost

te ne ovise o televizijskim 3D sadržajima. No nitko ne o ekuje da bi ku ni videoentuzijasti mogli po-

ARHIVA BUSINESS.HR

krenuti ve u migraciju na novu tehnologiju. Željko Šojer

zeljko.sojer@business.hr

SVIJET IGARA

Hrvatsko finale World Cyber Gamesa > sajmovi > iPod > telekomunikacije

18-19 business.hr Srijeda 8/9/2010

Turnir na kojem se o ekuje 200-tinjak igra a i više od 2000 posjetitelja, koji predstavlja hrvatsko finale World Cyber Gamesa, održat e se ove nedjelje, 12. rujna, u zagreba kom Hypo centru. Turnir e imati tri službene igre: TrackMania Nations Forever, Warcraft III i Starcraft. Tri najbolja igra a (pobjednik u svakoj igri) kao glavnu

nagradu dobivaju putovanje u Los Angeles na veliko finale

WCG-a 2010. U neslužbenom dijelu natjecanja pripremaju se promotivni turniri. Mnogi e pomisliti kako su ra unalne igre rezervirane samo za mlade, no u svijetu profesionalnih igra a ima i onih s dugogodišnjim stažem iji po eci igranja sežu u doba ZX Spectruma ili prvih Commodora, ako se tih ra unala s

po etka osamdesetih još itko sje a. World Cyber Games, WCG, najve i je i najpoznatiji turnir te vrste u svijetu, koji ve deset godina spaja entuzijaste igranja na ra unalu diljem svijeta. U turniru ukupno sudjeluje više od 1,3 milijuna igra a u više od 70 zemalja svijeta, a doga aj kulminira velikim finalom koji se svake godine odvija u drugom gradu i drugoj državi — doma in velikog finala ove godine je kalifornijski Los Angeles, koji e WCG ugostiti od 29. rujna do 3. listopada. G. K.

iPod ruši Nintendo i Son NOVI APPLEOV UDAR Nakon što je iMacom promijenio sliku IT svijeta, prvim iPodom i iTunes storom ostvario gotovo monopolnu prevlast na tržištu digitalne glazbe, iPhoneom promijenio odnos snaga na telekom tržištu, Apple je redizajniranim iPod Touchem ozbiljno ugrozio lidere u svijetu igra ih konzola i stvorio platformu za daljnje širenje

remda prvorujanski Appleov event, održan u Moscone centru u San Franciscu, nije donio senzacionalnih vijesti, ve sama injenica da je karizmati ni osniva kompanije Steve Jobs predstavljao novosti u glazbenom i multimedijalnom dijelu proizvoda bila je dovoljna da i najavljena poboljšanja u liniji iPod ure aja, za koje definicija reproduktor glazbe ili player postaje pretijesna, dobiju veliku medijsku pozornost i postanu temelj za predvi anja budu nosti ne samo glazbene industrije. Novi iPod Touch sada ima Retina zaslon, mogu nost snimanja videa u HD razlu ivosti, FaceTime videopozive, a dodan mu je i Game Center. Appleov Retina zaslon, dosad vi en samo na iPhoneu 4 i hvaljen kao teško

dostižan uzor konkurentima u telekom industriji, ima 960 X 600 piksela, etiri puta više nego dosadašnji zasloni, što daje takvu gusto u (326 piksela po in u) da ljudsko oko s normalne udaljenosti za itanje ne može primijetiti pojedina ne piksele. To pak zna i jasan i itljiv tekst, ak i ako je korišten vrlo sitan font, oštriji i iš i prikaz fotografija i grafika te gladak i stvarniji prikaz videozapisa.

Mnoštvo noviteta

Nicholas Kolakowski na eWeek portalu primje uje da Retina zaslon zna i i itkije dokumente iz Office paketa na manjim zaslonima te olakšan rad s njima. Premda je iPod od prvog modela bio prije svega namijenjen zabavi i najširem potroša kom tržištu, a to je ostao i danas, pa i nakon lansiranja svih ostalih novih Appleovih ure aja - se-

rije iPhone mobitela i iPada - tri noviteta u Touchu omogu uju njegov budu i razvoj i kao ure aja za poslovne namjene. Retina zaslon omogu it e, smatra Kolakowski, korištenje poslovnih aplikacija i na iPodu Touchu, a dodani kamera i mikrofon s prednje strane u kombinaciji s FaceTime softverom koji omogu uje videopozive, razmjenjivanje HD video zapisa i fotografija preko Wi-Fi mreže mogu biti itekako zanimljivi terenskim radnicima. Premda Appleova intencija sigurno nije bila u nekom kra em roku pretvaranje iPoda u mobilni telefon koji bi bilo ime konkurirao iPhoneu, sigurno je da dodavanje mrežnih mogu nosti i videotelefonija, ali ne preko telekoma, omogu u-

NOVI IPOD TOUCH sada ima Retina zaslon, mogu nost snimanja videa u HD razlu ivosti, FaceTime videopozive preko Wi-Fi mreža, a dodan mu je i multiplayer Game Center ARHIVA BUSINESS.HR

je Appleu razvoj budu ih modela iPoda u bilo kojem smjeru onako kako to bude tražilo tržište i onako kako Appleu bude najbolje

odgovaralo da pozicionira sljede e generacije iPoda u svojoj paleti ure aja. Steve Jobs je svim novim proizvodima koje je

SKENIRANJE DOKUMENATA

Jednostavno kopiranje dokumenata uz novi Canonov dodatak

onyjev PSP Apple izbacio na trĹžiĹĄte nakon njegova povratka u tvrtku dokazao sposobnost da osjeti, ali i stvara potrebe trĹžiĹĄta te da u savrĹĄeno funkcionalnu cjelinu uveĹže poĹželjan i kvalitetan hardver, jednostavan i korisnicama intuitivan softver te prihvatljive usluge. Nakon iznimno uspjeĹĄna lansiranja prvog iPoda i iTunes storea, u intervjuu

skeniranje do razlu ivosti od 1200 tpi i podrĹžava skeniranje do formata Legal (216 x 356 mm), ĹĄto je ini idealnom za urede gdje se esto radi s raznim dokumentima i uvezanim materijalima. MoĹže skenirati manje dijelove dokumenta (od formata A5), ime se ubrzava obrada te ĹĄtedi vrijeme i novac. Kompatibilnost s razli itim Canonovim skenerima pretvara skeniranje niza dokumenata pomo u ploĹĄnog skenera i automatskog

ulaga a dokumenata u jednostavnu operaciju u kojoj se koristi samo jedan skener. Jedinica omogu uje i spremanje slika u obliku samo jedne datoteke, bez obzira na podrijetlo, ime se omogu uje prakti nija obrada. Dodatak Flatbed Scanner Unit 101 osmiĹĄljen je da bude jednostavan za koriĹĄtenje, za razliku od drugih modela dostupnih na trĹžiĹĄtu, a omogu uje snimanje dokumenata od vrha do dna stranice. G. K.

IPOD SHUFFLE Povratak kruĹžnih tipki, kao na prvom modelu, i VoiceOver tehnologija ARHIVA BUSINESS.HR

zvod moĹže biti iz bilo kojeg podru ja.

Lider na trĹžiĹĄtu

No, poznata je Jobsova osobina da niĹĄta ne prepuĹĄta slu aju, da mora manijakalno kontrolirati svaku sitnicu vezanu uz budu e ure aje. Tako su se uz tri osobine koje omogu uju razvoj iPoda prema poslovnom svijetu u novom Touchu naĹĄle nove funkcije koje mu omogu uju da u vrsti pozicije na trĹžiĹĄtu zabave i IPOD NANO Upola manji i lakĹĄi od prethodnika, ali sa zaslonom osjetljivim na dodir ARHIVA B.HR

za glazbeni asopis Rolling Stone novinar je Jobsa upitao ĹĄto se sljede e, nakon nevjerojatnog uspjeha ku nog ra unala iMaca i glazbenog reproduktora iPoda, moĹže o ekivati od Applea. Jobs je odgovorio kako je Apple jedina preostala kompanija u Silicijskoj dolini koja ima znanja i sposobnosti dizajnirati i razviti kompletne proizvode kakve ljudi Ĺžele i traĹže, pa i svaki sljede i proi-

Canon je predstavio dodatak imageFormula Flatbed Scanner Unit 101, koji pruĹža viĹĄe mogu nosti pri skeniranju dokumenata. Novi je dodatak kompatibilan s najvaĹžnijim skenerima iz linije Canon imageFormula putem jednostavne USB veze, a korisnicima omogu uje kopiranje dokumenata nestandardnih veli ina, ĹĄto nije bilo mogu e putem automatskog ulaga a dokumenata. Nova ploĹĄna skenerska jedinica nudi iznimno precizno

multimedije. Predstavljaju i novi iPod Touch, Jobs nije spominjao rad i ozbiljne poslove, ali je ustvrdio da je Apple prodao viĹĄe ru nih igra ih konzola nego Sony i Nintendo zajedno te da je lider na trĹžiĹĄtu mobilnih igara. No, Appleovi ru ni ure aji bazirani na iOs sustavu, koji omogu uju i zabavljanje igricama, sigurno su, ra unaju i tu iPod i iPhone, teĹĄko usporedivi s

konzolama ija je osnovna funkcija igranje, kao ĹĄto su Nintendo DS i Sony PSP. Nakon ĹĄto je iPod Touch s Game centrom dobio multiplayer igra u platformu, a igra ima je na raspolaganju viĹĄe od 65.000 igrica u iTunes du anu, tradicionalni e se lideri na trĹžiĹĄtu ru nih igra ih konzola teĹĄko mo i othrvati tom konkurentu. TeĹĄko je vjerovati da se ne e ponoviti ve vi eni scenarij nakon pojave prvog iPoda na tr-

ĹžiĹĄtu digitalnih glazbenih reproduktora ili iPhonea na telekom trĹžiĹĄtu. Redizajn je doĹživio i iPod shuffle, koji ponovno ima kruĹžne tipke, kao prvi modeli, a VoiceOver tehnologija omogu uje laganu navigaciju kroz spremljenu glazbu i glazbene liste. Pritiskom na VoiceOver gumb korisnik moĹže uti naziv pjesme koju sluĹĄa, presko iti je ili promijeniti redoslijed na listi, a korisnik e uti i upozore-

nje kad je potrebno ponovno punjenje baterije. Najmanji iPod ima aluminijsko ku iĹĄte u jednoj od pet boja - srebrena, plava, zelena, naran asta i ruĹži asta. S gotovo 50 posto produĹženim trajanjem baterije novi iPod shuffle moĹže jednim punjenjem reproducirati glazbu viĹĄe od 15 sati. Model sa 2 GB memorije u SAD-u e stajati 49 dolara. Ĺ˝eljko Ĺ ojer

zeljko.sojer@business.hr

ISKORAK NA TRĹ˝IĹ TU

DruĹĄtvena mreĹža o glazbenim temama Aple je 1. rujna u San Franciscu predstavio i desetu ina icu iTunesa, u kojoj je najve a novost Ping, druĹĄtvena mreĹža orijentirana na glazbene teme, na kojoj viĹĄe od 160 milijuna korisnika iTunes on-line prodavaonice glazbe u 23 zemlje svijeta (me u kojima joĹĄ nije Hrvatska) moĹže pratiti ĹĄto rade njihovi omiljeni autori, ĹĄto sluĹĄaju i preuzimaju s mreĹže njihovi prijatelji, o emu se najviĹĄe razgovara i piĹĄe. lanovi mogu objavljivati

svoja razmiĹĄljanja i recenzije, liste najdraĹžih albuma i pjesama, pratiti najave koncerata i razmjenjivati informacije o koncertima na koje se spremaju oti i ili na kojima su bili. Novost je i mogu nost â&#x20AC;&#x2DC;posu ivanjaâ&#x20AC;&#x2122; HD televizijskih emisija ili serija za samo 99 centi po epizodi (dakako, samo u 23 spomenute zemlje). Ve 48 sati nakon objave Pinga, broj registriranih korisnika premaĹĄio je milijun.

NATJECANJE

Studenti varaždinskog FOI-ja u Pekingu > sajmovi > iPod > telekomunikacije

20-21 business.hr Srijeda 8/9/2010

Šestero studenata varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, predvođeni voditeljem Centra za međunarodne projekte Amirom Spahićem i voditeljem Centra za razvoj programskih proizvoda Darkom Grabarom, sudjelovalo je od 19. do 24.

kolovoza na studentskom natjecanju Wiser Summer 2010 koje je održavano u Pekingu. Wiser Summer 2010 održan

je prvi put, a zamišljen je kao svjetska studentska radionica ideja i skup briljantnih umova današnjice. U natjecateljskom dijelu sudjelovala su dva tima studenata s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin. Prvi tim predstavio je projekt “Academic and business network - Bridge the gap between academic and business communities”, a drugi tim projekt “Learning to Learn - Help children 15 years of age to gain an insight into their own learning style”. Sudjelovanje na natjecanju

predstavlja veliki uspjeh za studente FOI-a jer je u predselekciji odabrano samo 18 timova koji su dobili priliku prezentirati svoje projektne ideje. Projekt “Learning to Learn” osvojio je nagradu u jednoj od šest natjecateljskih kategorija. Uz studente na natjecanju je sudjelovao i Amir Spahić koji je s projektom “ConSol” također postigao odličan uspjeh. Dobio je nagrade u dvije od šest kategorija - nagradu za interdisciplinarnost te najbolji projekt po izboru sudionika Wiser Summera. G. K.

Bivši monopolisti moraj u modernu telekomunik TELEKOMUNIKACIJE Bivši monopolisti, ako ne počnu razvoj optičke infrastrukture odnosno sljedeće generacije pristupne mreže, mogli bi zapasti u probleme i osjetiti snažniju eroziju u poslovanju

rza internetska infrastruktura u nekim je državama proglašena nacionalnim interesom i svakom je građaninu zagarantiran brzi pristup svjetskoj računalnoj mreži. No, korisnici traže sve veće brzine. Prema istraživanju analitičke kuće Arthur D Little, takvi su zahtjevi razumljivi zbog sve veće zastupljenosti digitalne televizije i HD signala, visoke kvalitete slike, videa, peer-to-peer aplikacija za razmjenu podataka, što je nemoguće bez velikih investicija. S druge strane, postoji korelacija između rasta broja širokopojasnih internetskih priključaka, neovisno o tehnologiji i rastu domaćeg bruto proizvoda, pa gradnja optičke infrastrukture

može dodatno potaknuti taj rast za kojim trenutačno svi žude. Kako tvrdi Karim Taga, direktor Arthur D Littlea, sve dok se europske institucije i vlade europskih država te regulatori telekom tržišta ne dogovore o načinima zaštite investicija, veliki i najčešće bivši monopolistički telekomi neće se odlučiti za veća ulaganja u optičku infrastrukturu, i to prije svega u FTTH (fibe to the home - optika do kuće). Upravo je FTTH investicijski vrlo zahtjevan, o čemu je Business.hr već nekoliko puta pisao i donio upozorenje predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora HT-a Ivice Mudrinića da većih investicija neće biti sve dok se ne donesu za sve prihvatljiva tržišna rješenja.

Karim Taga, direktor Arthur D Littlea arhiva business.hr

Kao što je to slučaj u Europi, zbog razvijenosti taj se trend prebacuje i na domaće tržište jer nedostaje regulativa koja će zadovoljiti velike operatere, ali i male alternativce, pa je jasno da ulaganja u optičku infrastrukturu neće biti. Kako nam je potvrdio Mudrinić, oni samo traže da svako iznajmljivanje alternativnim, budućim telekomima na tržištu bude troškovno orijentirano jer HT mora opravdati svoja ulaganja dioničarima i ne može dopustiti da ih bilo

tko dovede u pitanje te da kompaniji budu neisplativa. S druge strane, domaći regulator HAKOM i alternativci sada zajednički traže način kako osigurati pristup optičkoj infrastrukturi koju bi gradio HT jer im je zbog zaduženosti tako velik financijski zahvat jednostavno nemoguć.

EU zaostaje

Taga upozorava na slučajeve gradnje optičke infrastrukture u SAD-u, Aziji i na Bliskom istoku, gdje

su alternativni operateri za gradnju takve moderne telekomunikacijske infrastrukture dobili ne samo deklarativnu, već i financijsku podršku kako države tako i regulatora. "Europske zemlje za konkurencijom u svijetu zaostaju u prosjeku sedam godina jer ni države ni regulatori nisu potaknuli bivše monopoliste da ulažu u optičku infrastrukturu. Određeni napredak vidi se kada je u pitanju optička infrastruktura kod kabelskih operatera, alternativ-

OGLAS

raju hitno početi ulagati nikacijsku infrastrukturu Tako FFTB/FTTH (optička infrastruktura do zgrade ili samog kućanstva) u 22 posto slučajeva nude komunalne i druge slične kompanije, a najveći dio tržišnog kolača drže mrežni operateri, čak 40 posto. Zanimljivo je da se oko 3 posto toga tržišta odnosi na tvrtke ili udruge građana koje se brinu za održavanje zgrada.

Međusobna suradnja

nih telekoma, ali i komunalnih kompanija koje su zajedno počele graditi takvu infrastrukturu", objašnjava Taga. S druge strane Taga upozorava da su na europskim tržištima kabelski operateri u mnogo boljem položaju što se tiče pristupnih brzina jer oni su svoju mrežu i gradili za velike brzine zbog prijenosa televizij-

skog signala. Prema procjenama Arthur D Littlea, u sljedeće dvije godine čak će 25 posto korisnika usluga kabelskih operatera koji su nakon gradnje mreže za prijenos TV signala liberalizacijom uskočili i na telekom tržišta u segmentu telefonije, ali prije svega pristupa internetu, koristiti brzine veće od 50 Mbps.

Analitičari Arthur D Littlea upozoravaju da bi bivši monopolisti, ako ne počne razvoj optičke infrastrukture odnosno sljedeće generacije pristupne mreže, mogli zapasti u probleme i osjetiti snažniju eroziju u poslovanju, prije svega u prihodima. Iz nedavno objavljenih poslovnih rezultata najjačeg domaćeg telekom ope-

ratera HT-a vidljivo je da su snažnom rastu prihoda pridonijele usluge vezane uz internet, a pali su prihodi u segmentu klasične telefonije. Trenutačna situacija na tržištu nimalo ne ide u korist bivšim monopolistima na telekom tržištu jer brze mreže bazirane na FTTH drže drugi, i to čak 65 posto, tvrde u Arthur D Littleu.

"Može se očekivati da će bivši monopolisti morati početi više surađivati s komunalnim i drugim kompanijama koje se bave distribucijom i već imaju priključke do krajnjih korisnika. Međutim, za tržište je važna činjenica da će ti isti telekomi morati surađivati i s direktnim konkurentima, alternativnim operaterima, koji već posluju na pojedinim tržištima", ističe Taga. Kako stvari sada stoje, takva će se suradnja morati dogoditi i u Hrvatskoj. Sudeći po vijestima s telekom tržišta, bilo bi dobro da suradnja počne što prije zbog razvoja domaćeg telekomunikacijskog tržišta. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 8/9/2010

OBAMIN NEUSPJEH

regija/svijet Zlata i srebra samo 1% izve

Analitičari traže krah američkog tržišta nekretnina Iako je Barack Obama potrošio milijarde dolara da oživi američko tržište nekretnina, nije u tome uspio pa sve više analitičara smatra da treba dopustiti krah tržišta jer će tek tada pad cijena privući ulagače

šta se od toga nije dogodilo. Gospodarski oporavak SADa odvija se sporije nego što se očekivalo, a to je poruka potencijalnim kupcima da se klone bilo kakvih većih investicija.

Nema mjere koju administracija američkog predsjednika Baracka Obame nije donijela u posljednjih 18 mjeseci kako bi tržište nekretnina ponovno postavila na noge. Mjere su 'rezultirale' neočekivanim potonućem toga tržišta ovog ljeta, o čemu svjedoči i podatak da je u srpnju ove godine prodaja kuća pala 26 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Obami, kažu stručnjaci, ne preostaje ništa drugo nego jednostavno - ne raditi ništa. Takva šok-terapija izazvat će, smatraju oni, pozitivne pomake. Ideja je sljedeća: pad cijena privući će ulagače stvarajući tako iluziju stabilnosti do koje je vlada pokušala doći utrošivši milijune dolara. Računali su na ekonomski oporavak koji se nije dogodio. Naprotiv, situacija je takva da je za prodaju doma prosječne vrijednosti potrebno otprilike godinu dana. Građevinari su u još gorem stanju. Prodaja novih domova niža je od one u najgoroj recesiji 80-ih godina, kada su rate kredita bile dvostruko više nego danas, a rast nezaposlenosti činio se nezaustavljiv, baš kao i danas. Analitičari koji zagovaraju propast tržišta nekretnina svoju teoriju opravdavaju mišljenjem da su cijene još uvijek umjetno visoke, i to u smislu da vlada diskriminira one koji mogu sebi priuštiti dom za 200.000, ali ne i za 250.000 dolara. B. S.

Spor oporavak

New York Times piše kako je zemlja sve zasićenija vladinim neuspjelim pokušajima interveniranja. Stoga stručnjaci predlažu radikalniju mjeru - neka Obama sjedne, prekriži ruke i ne radi ništa. Drugim riječima, neka dopusti krah tržišta! Pokušao je doista sve, od poreznih olakšica, prilagodbi u hipotekarnim programima, sniženja kamatnih stopa do pozajmica iz državne riznice. Cilj je bio stabilizirati tržište nekretnina dok se ekonomija ne oporavi do te mjere da se ponovno pojave oni koji mogu sebi priuštiti novi dom. Međutim, ni-

Šok-terapija

RIZIK MANIPULACIJE Na svakih 100 unci zlata i srebra kojima se trguje na tržištu postoji samo jedna unca stvarnog, fizičkog metala, zbog čega bi neki bezobzirni ulagač mogao izazvati umjetnu nestašicu katastrofalnih posljedica

akon što je trader zlatom i srebrom Andrew Maguire regulatoru tržišta robe prijavio JP Morgan Chasea, najvećeg svjetskog tradera plemenitim metalima, da manipulira cijenama, na tržištu se promijenio odnos zlata i srebra.

Istraga

Iako su se cijene zlata i srebra prije međusobno pratile kao blizanci, od kada je JP Morgan pod istragom regulatora zbog namjernog „spuštanja“ cijene srebra, cijena tog metala odlijepila se od zlata. U posljednjih mjesec dana srebro bilježi strelovit uspon približavajući se cijeni od 20 dolara za uncu.

Razlog zbog koje se o prijavi Maguirea - koji je regulatoru najavio vrijeme i cijenu na koju će JP Morgan srušiti srebro kako bi dokazao da se manipulira cijenom - ne piše na naslovnicama svjetskih poslovnih medija krije se vjerojatno u činjenici da je tržište zlata i srebra toliko krhko i nestabilno da bi samo širenje informacija moglo uzrokovati tragičan pad, koji bi za sobom povukao i dioničko i devizno tržište. Huffingtonpost piše da je tijekom istrage koju su nakon toga pokrenuli SEC i američko tužiteljstvo o navodnoj manipulaciji postalo očigledno da na svakih 100 unci zlata i srebra kojima se trguje na tržištu postoji samo jedna unca stvar-

nog, fizičkog metala. Cijelo tržište funkcionira na pretpostavci da ulagači u zlato i srebro zapravo ne žele da im se kupljena roba dostavi u njihove kuće, već žele zaraditi na razlici u cijeni.

Čekanje isporuke

Ako netko baš želi zlato i srebro, takvih je toliko malo da u slučaju dospijeća terminskog ugovora na zlato ili srebro izdavač može

ŠVEDSKI STANDARDI

EUROPSKA UNIJA

H&M za poticaje radnicima izdvaja milijardu kruna

Švicarska daje 200 mil. eura Rumunjskoj i Bugarskoj

Švedski maloprodajni lanac odjeće Hennes & Mauritz (H&M) predstavio je program poticaja za radnike širom svijeta u vrijednosti milijardu kruna (137 milijuna dolara). Cilj je "potaknuti i priznati dugoročni angažman radnika" i privući nove zaposlenike. Za potrebe financiranja poticaja glavni dioničar maloprodajnog lanca The Stefan Persson Family

Švicarska će u idućih pet godina pridonijeti ekonomskom i društvenom razvoju Rumunjske i Bugarske s oko 200 milijuna eura, priopćeno iz Bruxellesa. "Švicarska je to potpora kontinuiranim europskim naporima prema smanjivanju društvenih i ekonomskih razlika unutar Europe", rekao je u priopćenju europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Foudation donirat će oko četiri milijuna dionica H&M-a novoj švedskoj zakladi Stiftelsen H&M Incentive Programme, koja će ulagati u dionice H&M-a, uz plafon od 5% ukupna broja dionica. Zaposlenici će se kvalificirati za poticaje nakon što navrše 62 godine, ali je najavljena i mogućnost njihove isplate nakon 10-godišnjeg radnog staža u tvrtki. H/dpa

H&M ima oko 76.000 zaposlenih diljem svijeta

Za razdoblje od 2007. do 2013. europski proračun za regionalnu politiku iznosi 347 milijardi eura, od čega 51 posto ide u 12 zemalja koje su se priključile EU od 2004. Rumunjska i Bugarska iz toga dobivaju 19,7 milijarda i 6,9 milijardi eura. Švicarski doprinos za Rumunjsku i Bugarsku dodatak je na 770 milijuna eura pomoći dogovorenih 2007. za ostalih 10 novih zemalja. H

unija uvodi ra ima za Europska kontrolni 'semestar' vedenica FISKALNA POLITIKA

'Europski semestar' počinjat će u ožujku, kad će Vijeće utvrditi glavne gospodarske izazove i donijeti strateške savjete, a u skladu s tim će zemlje članice u travnju revidirati srednjoročne proračunske planove i izraditi plan reformi. U lipnju i srpnju Vijeće će ponovno savjetovati članice prije nego što finaliziraju proračune

jednostavno na tržištu kupiti količine potrebne za isporuku. Upravo je zbog toga cijelo tržište izuzetno podložno potencijalnoj manipulaciji. Kada bi netko dovoljno bogat i dovoljno bezobziran da razmišlja o posljedicama kupio velike količine fizičkog zlata i srebra, a zatim kupio futurese za plemenite metale te čekao da dođu na naplatu, umjetno bi stvorio

nestašicu zlata i srebra. Izdavatelji terminskih ugovora tada bi bili prisiljeni kupiti potrebne količine, a da uopće ne pitaju za cijenu, pa bi stvarno zlato preko noći poskupjelo tri ili četiri puta. S obzirom na to da je cijena zlata i srebra referentna i za formiranje cijena dolara te dionica i drugih vrijednosnica, eventualno rušenje tržišta metalima bilo bi katastrofalno. D. B.

Ministri financija Europske unije učinili su korak naprijed na putu prema sporazumu o bržim sankcijama za prekršitelje proračunskih propisa, a poduprli su i prijedlog o sinkronizaciji proračunskih planova zemalja članica radi prevencije krize. Ministri iz 27-članog bloka okupili su se u ponedjeljak na sastanku radne skupine osnovane kako bi se razmotrile izmjene proračunskih propisa EU, Pakta o stabilnosti i rastu, i time spriječile nove dužničke krize poput one koju je izazvala Grčka.

Kazna prijestupnicima

Po postojećim propisima, proračunski manjak zemalja članica ne smiju biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a dugovi ne smiju premašivati 60 posto BDP-a. "Glavno pitanje bile su sankcije. Problem predstavljaju odgovarajući postupci. Stoga je pitanje bismo li tre-

Ivan Mikloš, slovački ministar financija

bali prvo postići opći sporazum, a potom nastaviti s propisima ili da se krene dalje bez općeg sporazuma", kazao je slovački ministar financija Ivan Mikloš. Svakoj zemlji članici koja opetovano krši ciljeve konsolidacije proračuna mogla bi se zaračunati kazna u visini do 0,5 posto BDP-a, no ta procedura ima puno faza i može trajati gotovo dvije godine. Kazne se mogu nametnuti tek u posljednjoj fazi, kada bi državne financije zemlje već vjerojatno bile u lošem stanju, a uvođene kazni ovisi o diskrecijskoj odluci ministara. Od predloženih izmjena

Snimio H. DOMINI∆

proračunskih propisa ministri financija poduprli su uvođenje "europskog semestra" radi lakšeg praćenja stanja u proračunima i pravodobnog otkrivanja neravnoteža.

Neravnoteže

Nadzorni ciklus počinjat će u ožujku, kad će Vijeće utvrditi glavne gospodarske izazove i donijeti strateške savjete, u skladu s time će zemlje članice u travnju revidirati srednjoročne proračunske planove i izraditi plan reformi. U lipnju i srpnju Vijeće će ponovno savjetovati članice prije nego što finaliziraju proračune za sljedeću godinu. H, P. B.

investor 24-25

PROMJENJIVO OBLAČNO Domaći burzovni analitič Zagrebačku burzu može očekivati samo ako se počnu pr

Analitičari: Ulagače na vratiti samo Međunaro Odgoda provođenja reformi u Hrvatskoj snažno utječe i na kretanje domaćeg dioničkog tržišta pa je teško očekivati bilo kakav oporavak dok se ne dogodi neki odlučan potez vladajućih u smjeru gospodarskog oporavka. Na ulagače će utjecati i oporavak u širem okruženju, jer izbije li do kraja godine još poneka dužnička kriza u nekoj od članica Europske unije, burze će ponovno biti uzdrmane. No, analitičari ističu da je stanje u Europi daleko bolje nego u SAD-u

››

Do kraja godine očekujemo skroman rast na tržištu kapitala, ponajprije nakon slabljenja straha od recesije s dvostrukim dnom, a domaće bi tržište kapitala moglo očekivati povećanje likvidnosti poboljšanjem investicijske klime u državi Nada Harambašić, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga

Do kraja ove godine ključan utjecaj na kretanje svjetskih dioničkih indeksa, a time i indeksa na Zagrebačkoj burzi, imat će podaci o stanju gospodarstava najrazvijenijih država svijeta. S obzirom na to da je globalni oporavak uvelike usporio, burze će i dalje biti pod utjecajem vo-

latilnosti i slabije likvidnosti. Ista sudbina čeka i ZSE, na koji bi se ulagači mogli vratiti tek nakon što se dogode snažne strukturne reforme u zemlji ili strelovit oporavak u Europi. Zagrebačkoj burzi pomogao bi i angažman Međunarodnog monetarnog fonda. "Dolaskom

Žarko Buzuk, portfolio menadžer OTP Investa snimio saša ĆetkoviĆ

MMF-a počeli bi se rješavati strukturni problemi u gospodarstvu i to može biti samo pozitivno. Dodatnu likvidnost mogli bi stvoriti fondovi, kako mirovinski tako i investicijski. Pogotovo ako na globalnim tržištima vidimo pozitivan trend, mogli bismo očekivati rast imovine fondova, dijelom kroz uplate, dijelom kroz rast cijena dionica, a dio bi se mogao sliti i na ZSE", rekao je za Business.hr Matko Bošković, investicijski savjetnik u Centar banci. Dodao je kako će najbistrije signale ulagačima dati objave kretanja BDPa zemalja G7 te kretanja na tržištima rada. "Iz tjedna u tjedan imamo razne objave makroekonomskih pokazatelja koji nam zapravo već zadnja četiri mjeseca daju različite signale, što utječe na vrludanje svjetskih indeksa. Jedan od najvažnijih podataka je brojka novonezaposlenih u Americi koja

izlazi svaki tjedan i znatno pritišće burze. Naime sve se vrti oko stope nezaposlenosti jer tek kada ona počne znatnije padati, možemo očekivati rast potrošnje, a time i veće stope rasta BDP-a", zaključio je.

Oprez zbog Grčke

Ovisno o kretanjima najvažnijih izvještaja (izvještaj o zaposlenosti u SADu, PMI indeks, Jobless claims, povjerenje potrošača), treba očekivati odgovore središnjih banaka i fiskalnih vlasti o daljnjem pooštrenju ili popuštanju mjera monetarne i fiskal-

arhiva business.hr

ne politike. Tako možemo zaključiti da će kretanja u gospodarstvu odrediti smjer kretanja svjetskih burza ako ne uzmemo u obzir eventualne nenadane događaje poput usporavanja stopa rasta u gotovo svim većim gospodarstvima svijeta, koji mogu poremetiti trenutačna kretanja u gospodarstvima. "U tom kontekstu možemo promatrati i kretanja u Europi, u kojoj se situacija s krizom u Grčkoj smirila i bit će ključno pratiti hoće li se ta priča do kraja godine ponovno aktualizirati — spreadovi držav-

alitičari upozoravaju kako se povratak ulagača na nu provoditi strukturne reforme ili ako ih napravi MMF

business.hr Srijeda 8/9/2010

na burzu može arodni monetarni fond KAKO BEZ DRŽAVNIH INTERVENCIJA?

Obamin plan pomoći nije nikoga impresionirao

nih obveznica PIGS država u odnosu na njemačke obveznice trenutačno su vrlo blizu razina iz svibnja kada je Grčka kriza bila na vrhuncu, što nam govori da je problem ponovno itekako prisutan", rekao je Stipe Laća, investicijski savjetnik u Finesa Capitalu. Laća smatra da bi jedino održivi oporavak gospodarstva EU mogao rezultirati znatnijim priljevom kapitala u Hrvatsku koja se nalazi na periferiji. Nažalost, kaže Laća, taj priljev nije vjerojatan. "Vjerujem da bi eventualno rješavanje ili barem

namjera rješavanja strukturnih gospodarskih problema od strane izvršne vlasti te eventualno ubrzavanje postupka pristupanja EU moglo probuditi interes stranih investitora. Dok se jedan od tih scenarija ne dogodi, bojimo se da ćemo gledati trgovanje na ZSE-u u skladu s dosadašnjim kretanjima u 2010.godini", zaključio je Laća.

Iznenađenja su moguća

"Globalno gledano, oči svih investitora uprte su u Sjedinjene Američke Države, gdje su strahovi od nove

Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira, smatra da će kretanja na svjetskim burzama umnogome ovisiti o održivosti oporavka realne ekonomije. U fokusu investitora bit će Amerika, o čijoj će održivosti možda više od stope rasta BDP-a govoriti stopa nezaposlenosti, dok će na europska tržišta, uz oporavak najveće svjetske ekonomije, presudnu ulogu imati i stabilnost eura te slučaj Grčke. "Ako se fiskalna štednja u eurozoni pokaže preuranjenom te se manifestira kroz

negativan utjecaj na gospodarski rast, mogući su pritisci i na sama tržišta kapitala. Domaće tržište kapitala u jednoj će mjeri ovisiti o oporavku svjetske ekonomije, što bi trebalo djelovati na izvoznu komponentu ekonomskih subjekata, dok će u većoj mjeri ovisiti o konsolidaciji javnih financija te brzini uspostave dugoročno održivih stopa rasta", rekao je Špoljar. Nada Harambašić, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga, rekla je pak da oporavak neće biti pravocrtan ni strelovit, zbog

čega treba pratiti raspoloženje ulagača. Harambašić smatra kako novi američki plan neće impresionirati ulagače. Ulagače bi, prema njoj, mogao impresionirati samostalan rast profita kompanija, a ne još jedna državna intervencija. "Do kraja godine očekujemo skroman rast na tržištu kapitala, ponajprije nakon slabljenja straha od recesije s dvostrukim dnom, a domaće bi tržište kapitala moglo očekivati povećanje likvidnosti poboljšanjem investicijske klime u državi", rekla je Nada Harambašić.

recesije nakratko otjerani, no ostaje nam pratiti razvoj situacije. Burze bi mogle uzdrmati objave o američkom tržištu rada i nekretnina, koje su uvijek prate s dodatnom pažnjom i redovito ostave svoj utjecaj", rekao je Žarko Buzuk, portfolio menadžer OTP Investa. Buzuk smatra da u Europi treba posebno pratiti stanje javnih financija, pogotovo u zemljama koje su problematične. "Izbije li do kraja godine još poneka dužnička kriza u nekoj od članica, burze će ponovno biti uzdrmane, no ipak treba reći da je stanje u Europi daleko bolje od stanja u SADu." Buzuk tvrdi da najviše optimizma dolazi iz jugoistočne Azije koja je trenutačno motor svjetskog

gospodarstva. "Negativni utjecaji iz Azije mogu doći samo s kineskog tržišta nekretnina — podbace

li pojedini izvještaji, može doći do negativnih iznenađenja", dodao je Buzuk.

Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira

arhiva business.hr

Nikola Sučec

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 8/9/2010

ANKETA UNCTAD-a

Izravna ulaganja na putu oporavka

Transnacionalne korporacije poja ano su optimisti ne glede me unarodne investicijske klime i vlastitih izgleda za izravna inozemna ulaganja u ovoj i dvije idu e godine, zaklju ci su godišnjeg izvješ a UN-ove konferencije za trgovinu i razvoj (UNCTAD). "Pregled prognoza za svjetska ulaganja u 2010.-2012." upu uje na oporavak globalnih toko-

va izravnih stranih ulaganja u 2010. te na njihov daljnji rast u 2011. i 2012. Godišnjem istraživanju bio je cilj utvrditi planove o tim ulaganjima u najve im svjetskim transnacionalnim kompanijama, a ovogodišnje se temelji na anketiranju njih 236 te još 116 agencija za promicanje ulaganja. U usporedbi s prošlogodišnjom anketom u kojoj je oko 47 ispitanika iskazalo pesimizam za 2010., za ovu je godinu samo 36 posto ispitanika pesimisti no. H

BANKE PUNE

Turisti ka sezona pove ala devizne depozite Tre i mjesec zaredom ukupni depoziti poslovnih banaka bilježe rast vrijednosti na mjese noj razini, što je uobi ajeno za ljetne mjesece odnosno turisti ku sezonu, objašnjavaju analiti ari Raiffeisen banke. Mjese nim rastom od 1,7 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto, ukupni depoziti banaka dosegnuli su 208,7 milijardi kuna

odnosno nominalno najvišu razinu dosad. U usporedbi sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine, ukupni depoziti zabilježili su blagi godišnji rast od 3,4 posto odnosno 6,9 milijardi kuna. Porastu depozita najviše su pridonijela trgova ka društva, što je uobi ajen utjecaj turisti ke sezone na pove anje priljeva novca u taj sektor. Pritom su depozitni novac te devizni štedni i oro eni depoziti porasli, a kunski štedni i oro eni depoziti dvadeset i prvi mjesec zaredom bilježe negativnu godišnju stopu rasta. H

eški dug jeftiniji od talijanskog

DISCIPLINA Pozitivni makroekonomski pokazatelji i obe anje o rezanju prora unskog deficita spustili su prinose na eške obveznice, dok prinosi u zemljama poput Hrvatske, Ukrajine i Srbije ususret novim stranim zaduživanjima i dalje rastu Nakon što je eška na po etku tjedna uz veliki interes investitora izdala dvije milijarde eura vrijedne euroobveznice s rokom dospije a u travnju 2021. godine te prinosom od 105 baznih bodova iznad referentnog pokazatelja, predvi a se da sli an scenarij o ekuje i ostale zemlje u regiji. Prva prodaja eških euroobveznica u više od godinu dana naišla je na veliki interes ulaga a pa je ponuda premašila pet milijardi eura, a optimizam vezan uz provedbu planiranih mjera štednje i tržišta u nastajanju snizio je eške troškove posu ivanja ispod talijanskih.

Italija je, naime, izdala obveznice sli nog roka dospije a, ali s prinosom od 116 baznih bodova iznad referentnog pokazatelja.

Jeftino do novca

Prinos na eške obveznice pao je na rekordno niske razine nakon što je vlada obe ala da e u idu e tri godine prepoloviti deficit te nakon što su se tržišta u nastajanju ponovno našla u fokusu investitora zbog predvi anja o bržem gospodarskom rastu od razvijenih zemalja. eški spread na credit default swap prošli je tjedan pao na 93 bazna boda, dok je primjerice za Italiju iznosio

188, a za Španjolsku 209 baznih bodova.

BROJKA

MIROSLAV KALOUSEK, eški ministar financija, može biti zadovoljan interesom ulaga a ARHIVA BUSINESS.HR

"Takva situacija utire put daljnjem izdavanju euroobveznica u regiji, s tim da e interes za rumunjske i ukrajinske obveznice tako er biti velik, ali dakako s višim prinosima", rekao je za Bloomberg Simon Quijano-Evans iz Chevreuxa u Be u.

milijarde eura vrijedne su nove eške obveznice s rekordno ni- Nova zaduženja skim prinosom Nakon što je novim rebalan-

6,5

posto iznosila je kamatna stopa kod posljednjeg hrvatskog eurozaduženja

som prora una postalo jasno da nikakvih drasti nih rezova ne e biti, analiti ari su jednoglasno poru ili kako i Hrvatsku za pokrivanje deficita uskoro o ekuje novo zaduženje. Pritom su istaknuli da e zbog pove anog rizika zemlje to zaduženje biti skuplje

nego prijašnja. U srpnju ove godine Hrvatska je na doma em tržištu izdala 1,5 milijardi kuna vrijedne obveznice s kamatom 6,75 posto te obveznice u iznosu 650 milijuna eura s kamatom 6,5 posto. Na ameri kom tržištu država se tada zadužila za 1,2 milijarde dolara s kamatom 6,6 posto. Što se ti e mogu eg aranžmana s MMF-om, iz Vlade su poru ili da je on nepotreban i da se o njemu i ne raspravlja. Intervenciju MMF-a zasad su zatražile Rumunjska, Srbija, BiH i Ma arska. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

BASELSKI ODBOR

Tier 1 podiĹže se na 9 posto

Me unarodni bankarski regulatori od globalnih bi banaka mogli ubudu e zahtijevati omjer temeljnog kapitala Tier 1 u visini 9 posto, uklju uju i i tri posto takozvanog "zaĹĄtitnog tampona", piĹĄe njema ki tjednik Die Zeit, pozivaju i se na nacrt prijedloga Baselskog odbora. Njema ki regulator Bafin odvojeno je objavio da e deset vode ih njema kih banaka moĹžda trebati 105 milijardi eura dodat-

nog kapitala prema novom setu pravila Baselskog odbora kojemu je cilj sprije iti nove financijske krize u budu nosti. Regulatori bi mogli od banaka zahtijevati da akumuliraju takozvani "protucikli ni amortizer" od tri posto, ime bi zahtijevana visina temeljnog kapitala Tier 1 mogla porasti na 12 posto u dobrim gospodarskim vremenima. Prethodno su regulatori traĹžili da omjer temeljnog kapitala Tier 1 bude najmanje etiri posto. Die Zeit prenosi kako bi novi propisi trebali stupiti na snagu 2013. godine. H

BEZ PITANJA

Libijski fond pove ao udjel u UniCreditu Libyan Investment Authority (LIA), libijski stabilizacijski fond, bez konzultacija i traĹženja banke povisio je udjel u UniCreditu. "Odluku o pove anju udjela donijeli su potpuno autonomno, a dionice su kupili na trĹžiĹĄtu", potvrdio je stranim medijima Alessandro Profumo, izvrĹĄni direktor talijanske bankarske grupacije.

Libijski drĹžavni investicijski fond kupio je krajem srpnja 2,1-postotni udjel u UniCreditu, ĹĄto je izazvalo lavinu pitanja u talijanskim medijima o ulozi libijskih ulaga a u toj banci. Libijska srediĹĄnja banka ve ima udjel u banci od 4,35 posto i tre i je po veli ini dioni ar UniCredita. elni ovjek talijanske grupacije kazao je kako joĹĄ nije jasno planiraju li libijski dioni ari djelovati kao jedna pravna osobna ili kao dvije, ime e se pozabaviti talijanski regulatori. B.hr

ALESSANDRO PROFUMO, izvrĹĄni direktor UniCredit grupe ARHIVA BUSINESS.HR

ZaduĹživanje u svibnju pove ano po svim stavkama LAKO A ZADUĹ˝IVANJA Najve i udjel u javnom dugu, koji je u svibnju iznosio 122 milijarde kuna, ima dug srediĹĄnje drĹžave i iznosio je 114,4 milijarde kuna, od ega viĹĄe od dvije tre ine ini unutarnji dug Javni dug Republike Hrvatske u svibnju 2010. godine pove an je za 1,5 milijardi kuna u odnosu na travanj 2010. godine, pokazuju statisti ki podaci Ministarstva financija za svibanj. Udjel javnog duga u BDP-u tako je kra-

jem svibnja 2010. godine iznosio 36,8 posto. Inozemna komponenta javnog duga pove ana je u odnosu na travanj 2010. godine za 478,5 milijuna kuna zbog pove anja inozemnog duga srediĹĄnje drĹžave i u BDP-u zauzima 10,9 posto udjela.

Rast u svim sektorima

BUSINESS TV Kapital Network, Srijeda 1. 9. 20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI REPORTAĹ˝E SA ZEMLJE MIRA, emisija VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Su eljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

Doma a komponenta javnog duga porasla je 974,9 milijuna kuna u odnosu na travanj 2010. godine zbog pove anja doma eg duga srediĹĄnje drĹžave i doma eg duga izvanprora unskih korisnika. Promatrano prema razinama drĹžavne vlasti, najve i dio javnog duga i dalje se odnosi na srediĹĄnju drĹžavu koja je zabiljeĹžila iznos od 114,4 milijarde kuna, dug izvanprora unskih korisnika iznosi 5,6 milijardi kuna, a lokalnih jedinica 2 milijarde kuna. Pritom

se srediĹĄnja drĹžava najviĹĄe zaduĹžuje na doma em trĹžiĹĄtu pa doma a komponenta njezinog duga biljeĹži 69,8 posto udjela u ukupnom dugu srediĹĄnje drĹžave. Lokalna drĹžava tako er se najviĹĄe zaduĹživala u zemlji biljeĹže i 99,6postotni udjel doma e komponente u ukupnom dugu lokalne drĹžave. Me u izvanprora unskim korisnicima tako er prevladava doma a komponenta duga, na koju se odnosi 69,2 posto ukupnog duga izvanprora unskih korisnika.

Dug HBOR-a smanjen

Ukupna izdana jamstva Republike Hrvatske krajem svibnja 2010. godine

pove ana su za 838,2 milijuna kuna u odnosu na travanj 2010. godine kao rezultat pove anja doma ih i inozemnih jamstava i biljeĹže razinu od 12,7 posto BDP-a. Inozemna jamstva i dalje ine ve inu, odnosno 59,2 posto ukupno izdanih jamstava Republike Hrvatske. Ukupan dug HBOR-a krajem svinja 2010. godine iznosio je 13,4 milijarde kuna, odnosno 4 posto BDP-a. Takvo je stanje gotovo u potpunosti posljedica inozemnog zaduĹživanja s obzirom na to da se na inozemnu komponentu odnosi 84,6 posto ukupnog duga HBOR-a. U odnosu na travanj 2010. godine ukupni dug HBOR-a smanjen je

za 29,3 milijuna kuna kao rezultat smanjenja doma e i inozemne komponente duga. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

BROJKA

12,7

posto udjela u BDP-u zauzimaju jamstva drĹžave

34,5 posto BDP-a iznosi ukupan dug srediĹĄnje drĹžave

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

SN holding

236.00

240.00

236.00

-1.67%

15,407

3,696,784.83

641.92

55.95

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

259.80

261.00

259.95

-0.02%

13,452

3,499,715.11

21,286.92

226.72

332.84

2,200.00

-12.56%

1,450

3,190,000.00

244.33

2,200.00

3,300.00

Atlantic grupa

752.00

769.44

752.00

-2.08%

1,015

769,062.67

1,857.44

600.01

790.00

Kon ar - elektroindustrija

485.00

490.00

485.02

-1.02%

1,105

536,125.70

1,247.53

396.00

517.00

20.92

21.80

21.55

0.09%

18,073

385,073.19

161.62

19.70

61.49

IPK Kandit

234.00

235.00

234.00

0.00%

1,380

322,928.00

167.33

191.00

345.00

Adris grupa

255.00

255.22

255.00

0.00%

1,126

287,173.39

1,729.95

242.21

318.99

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

312.01

319.00

314.01

-1.93%

811

255,607.71

435.43

290.00

505.00

Tvornica duhana Zagreb

2,300.00

0.00%

106

243,800.00

747.06

2,300.00

Uljanik plovidba

562.00

569.00

563.00

-1.05%

428

241,552.40

326.54

533.13

736.89

Atlantska plovidba d.d.

826.00

835.00

830.00

-0.62%

288

239,130.24

1,158.28

723.23

1,195.95

Ina-industrija nafte d.d.

Ingra

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 245.00

1,625.00

1,649.90

1,625.01

-0.18%

140

228,110.38

16,250.10

1,431.00

1,940.00

KraĹĄ, prehrambena industrija

465.07

470.05

465.07

-1.05%

441

205,472.89

638.83

250.05

493.99

Adris grupa

298.00

300.00

0.00%

497

148,450.90

2,884.77

271.89

373.00

2,335.00

2,370.00

0.00%

105,939.82

717.26

1,413.01

2,890.00

Erste&SteiermĂ¤rkische banka

444.00

445.00

1.14%

230

102,336.00

7,557.96

330.04

447.00

Konzum

190.36

198.80

192.00

-4.00%

464

89,224.90

4,358.95

131.05

207.51

1,322.40

1,330.00

1,323.02

-0.30%

74,304.97

1,761.80

1,231.00

1,777.00

37,000.00

-2.63%

74,000.00

818.66

31,101.00

44,494.00

91.25

96.98

95.20

7.51%

774

73,757.52

40.60

72.10

185.00

Viadukt

220.00

223.50

223.00

-0.23%

312

69,228.00

101.87

204.00

498.99

Auto Hrvatska

375.00

379.99

1.33%

166

62,259.98

251.46

368.00

578.99

Privredna banka Zagreb

466.10

480.00

0.00%

122

58,438.97

9,155.89

461.06

715.00

Dalekovod

277.07

279.99

0.63%

180

50,111.90

642.24

270.20

443.00

Zagreba ka banka

215.11

218.99

215.11

-0.61%

214

46,630.35

13,777.45

200.00

310.00

Petrokemija

136.02

139.00

136.50

-1.80%

335

45,805.00

456.06

105.50

192.99

Institut IGH

1,688.00

1,692.02

1,692.00

-2.14%

43,958.03

268.32

1,600.00

4,375.00

Luka Plo e

Liburnia riviera hoteli

Ericsson Nikola Tesla Jamnica HTP Kor ula

1,605.01

1,610.00

1,605.01

-0.31%

43,415.28

357.30

1,299.95

2,093.00

Jadranka

375.05

-1.32%

36,754.90

124.70

372.50

444.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

286.77

287.01

0.34%

126

36,140.80

1,555.60

240.00

400.00

Jadroplov d.d.

140.67

143.61

140.67

-2.03%

238

33,886.86

230.23

124.01

209.00

1,001.50

5.42%

30,045.00

41.45

950.00

1,001.50 944.00

Agrome imurje Franck prehrambena industrija

730.00

-3.69%

29,200.00

311.83

700.05

OT-optima telekom d.d.

28.21

28.90

10.31%

855

24,396.43

81.50

21.28

56.00

AD plastik

88.70

89.10

88.70

-0.79%

269

23,919.09

372.50

57.85

109.30

Ĺ˝itnjak

119.99

154.99

34.77%

180

23,592.51

31.87

76.10

164.00

Belje

64.30

66.49

64.31

-0.62%

256

16,532.05

528.34

59.00

108.00

Slobodna Dalmacija

25.51

2.00%

573

14,617.23

133.19

20.01

64.98

2,749.99

1.85%

13,749.95

328.96

2,006.00

3,100.00

Centar banka

249.99

-0.04%

13,749.45

15.62

240.00

329.00

Jadroagent

540.01

0.92%

12,420.23

59.86

500.00

620.00

Sun ani Hvar

29.00

31.50

-0.79%

410

12,017.00

230.30

25.00

42.80

Fima validus

12.51

12.54

12.53

-3.32%

931

11,665.08

33.85

10.55

29.01

1,036.00

1,036.01

1,036.00

-0.98%

10,360.04

196.28

949.03

2,769.99

Jadranska banka

Tehnika HG Spot

25.30

25.37

0.08%

341

8,642.20

8.37

20.08

109.19

Zvijezda

3,889.99

3,979.99

2.32%

7,869.98

399.02

2,851.00

5,898.00

Plava laguna

1,499.99

7.14%

7,499.95

819.47

1,206.77

1,700.00

Medika

7,290.00

0.00%

7,290.00

220.11

6,556.01

8,500.00

42.15

0.33%

167

7,039.05

91.99

41.00

70.00

210.00

-17.97%

6,300.00

129.72

160.00

260.00

Arenaturis Solaris Veterina d.d. Transadria Riviera Pore DIOKI d.d HUP - Zagreb

CROBEX: -0,70%

Oznaka

Adriatic Croatia International Club d. d.

Titulu dobitnika dana u Zagrebu uzela je dionica HTP Kor ule. To je izdanje poraslo ak 7,51 posto, na 95,2 kune, uz skroman promet od 73.000 kuna. Dionicom se tijekom dana trgovalo u cjenovnom rasponu od 91,25 do 96,98 kuna, pri emu su vlasnika promijenile 774 dionice.

Redovan promet: 24.109.824,40 kn Promjene Cijene

Slavonski zatvoreni investicijski fond Industrogradnja d.d

62.90

63.45

62.90

0.00%

6,063.15

116.04

52.05

88.99

2,800.00

0.00%

5,600.00

80.51

2,101.03

3,492.99

145.80

-8.86%

4,957.20

532.68

100.00

197.50

80.00

82.00

80.00

3.90%

4,862.00

323.36

70.07

168.49

1,590.01

1,595.99

2.97%

4,781.99

752.31

1,125.00

1,860.00

26.04

26.05

26.04

0.04%

160

4,166.90

87.14

15.15

38.70

378.00

-0.53%

4,158.00

171.01

292.00

570.00

uro akovi holding

29.88

29.90

29.88

0.95%

118

3,527.04

96.72

22.36

58.00

Istraturist Umag d. d.

349.99

0.00%

3,499.90

1,636.20

270.00

410.00

Tisak

190.00

190.40

0.21%

2,850.80

454.41

174.15

369.00

Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

17.00

0.06%

160

2,720.00

32.65

12.69

36.50

Lucidus dioni ko

16.18

-5.10%

168

2,718.24

40.95

14.09

38.00

400.00

0.00%

2,000.00

57.60

305.00

550.00

Dom holding

37.50

0.40%

1,837.50

280.02

28.70

54.00

Proficio

11.89

11.90

11.89

0.42%

140

1,665.66

46.52

11.50

16.39

570.01

0.53%

1,140.02

539.18

561.00

680.00

Exportdrvo

Siemens dioni ko akovĹĄtina

8.32

18.35%

349.44

8.77

5.51

47.01

Luka Rijeka

188.00

1.62%

188.00

1,124.33

162.00

246.00

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

65,65 7,91 239,10 165,10 89,90 0,80 12,70 15,40 10,50 43,00 3,70 445,00 45,06 17,80 131,20

66,00 8,23 248,00 170,00 91,50 0,80 12,90 15,90 10,59 43,20 3,75 448,00 46,00 18,39 135,10

65,69 7,92 248,00 169,93 89,90 0,80 12,84 15,84 10,50 43,00 3,70 445,28 45,11 17,80 131,20

65,82 7,80 240,17 168,34 90,56 0,80 12,73 15,84 10,51 43,00 3,70 446,71 45,47 17,96 132,69

1,52 100,00 31,50 32,30 1,18 0,35 0,48 0,60 1,26 31,99 0,04

1,52 100,00 32,50 32,50 1,26 0,35 0,48 0,60 1,27 32,00 0,04

1,52 100,00 31,72 32,30 1,21 0,35 0,48 0,60 1,26 32,00 0,04

1,52 100,00 0,32 0,32 1,21 0,35 0,48 0,60 1,27 0,32 0,04

88,53 95,16 85,03 31,53 98,00 95,07 98,12

88,53 95,16 85,03 31,61 98,00 95,07 98,12

88,53 95,16 85,03 31,53 98,00 95,07 98,12

88,53 95,16 85,03 31,56 98,00 95,07 98,12

-0,08 % 0,04 % 0,00 % 0,06 % -0,26 % 0,02 % 0,01 %

700,00 82,16 470,00 5.250,00 1.500,00 7.220,00 5.500,00 401,00 91,00 85,20 88,09 1.498,00 1.100,00 2.799,00 94,27 97,61 675,00 900,00

700,00 82,60 480,00 5.250,00 1.506,00 7.255,00 5.780,00 401,00 91,07 85,39 88,48 1.498,00 1.100,00 2.802,00 94,32 97,67 680,00 918,00

700,00 82,53 472,00 5.250,00 1.501,00 7.253,00 5.770,00 401,00 91,02 85,21 88,22 1.498,00 1.100,00 2.800,00 94,32 97,67 679,00 908,00

700,00 82,52 473,38 5.250,00 1.501,31 7.252,64 5.769,57 401,00 91,03 85,26 88,29 1.498,00 1.100,00 2.800,37 94,30 97,66 678,54 908,28

-1,41 % 0,05 % -2,48 % 0,00 % 0,07 % -1,05 % -0,17 % 0,00 % -0,04 % -0,21 % -0,29 % 0,00 % -12,00 % -0,07 % 0,06 % 0,06 % 0,15 % -1,52 %

81,00 3.705,00 395,00 3.199,00 3.699,00 3.650,00 571,00 80,50 2.161,00 2.650,00 84,10

81,50 3.720,00 400,00 3.200,00 3.700,00 3.700,00 580,00 81,00 2.200,00 2.652,00 84,10

81,30 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 80,77 2.195,76 2.650,77 84,10

50,04 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 49,71 2.195,76 2.650,77 51,76

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR PETG SAVA TLSG NF1N GRVG LKPG KBMR ABKN IEKG SALR KDHR ZVTG MELR

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA PETROL SAVA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ABANKA INTEREUROPA SALUS KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV MERCATOR

TRZNICA AD BANJA LUKA OPSTINA SRBAC - public offering of bonds REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC MD MALIND-PROMET AD MODRICA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G

29. novembar bertinoro a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Zlatibor Mermer a.d. Uzice Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Mlekara a.d. Subotica Duro Strugar a.d. Kula AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ZK PELAGONIJA BITOLA STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

317.789,06 247.910,16 202.219,50 115.819,80 47.184,45 36.358,40 24.280,92 23.343,38 22.236,00 22.104,80 20.354,01 16.975,00 14.640,39 13.127,02 12.473,50

Tržnica Banja Luka Fabrika duhana Sarajevo Sava Makpetrol Skopje Toplifikacija Skopje

+6,14% +1,9% +1,21% +0,78% +0,34%

Petrol

Triglav osiguranje Energoprojekt h. Beograd Helios Agrobanka Krka

-2,73% -1,52% -1,47% -1,05% -0,62%

Mercator

+1,85 -2,9

0,00 % 1039581 0,00 % 15000 -1,22 % 131633 -0,00 % 94783 6,14 % 19642 1,47 % 55000 0,00 % 28944 0,00 % 15000 -0,79 % 4342 0,00 % 15266 0,00 % 120580

1.580.163,12 1.500.000,00 42.139,60 30.784,91 23.859,02 19.100,00 13.893,12 9.000,00 5.502,47 4.884,12 4.582,04

16979 11706 9411 13991 3645 2506 1660

1.503.150,87 1.113.942,96 800.217,33 441.525,05 357.210,00 238.245,42 162.879,20

Uz porast cijene 1,85 posto dionica Petrola zabilježila je u utorak 202.219 eura prometa, što je bilo dovoljno za tre e mjesto na listi najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze, iza Krke i Reosiguranja Sava. Zadnja zabilježena cijena dionice Petrola bila je i najviša zabilježena tijekom dana i iznosila je 248 eura. Porast cijene zabilježile su i dionice proizvo a a bijele tehnike Gorenja te Luke Koper, i to 1,1 i 1,4 posto.

Dionicom najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora u utorak se na Ljubljanskoj burzi trgovalo u iznosu samo 12.473 eura, a vrijednost joj je pala gotovo tri posto. Vlasnika su promijenile 94 dionice, a cijena se tijekom dana kretala od 131,2 do 135,1 eura. Najniža cijena ujedno je bila posljednja zabilježena. Dionica slovenskog reosiguravatelja Save pala je 3,77 posto, a Telekom Slovenije bio je u minusu 2,27 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TEL KMB TPLF TNB GRNT RMDEN08 ZPKO SBT RMDEN06

4828 31765 842 688 521 45448 1908 1474 2116 514 5495 38 322 731 94

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA DNVM A2016 NIIS CCHS IMLK AGBN UNBN ZLMR A2013 A2015 A2014 MLSU DJST AIKB A2012 A2011 SJPT ENHL

-0,62 % -3,77 % 1,85 % 1,21 % -2,27 % 1,01 % 1,10 % 1,41 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 1,18 % -1,72 % -2,73 % -2,90 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKE FBIHK1B FBIHKB FBIHKH FBIHKG

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-L1 OPSR-PO1 RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A HEDR-R-A DEST-R-A MLPR-R-A TLKM-R-A RSRS-O-B INVP-R-A

Oznaka

Srijeda 8/9/2010

business.hr

39028 27.319.600,00 68813 5.678.517,96 8096 3.832.452,00 580 3.045.000,00 1961 2.944.065,00 303 2.197.550,00 350 2.019.350,00 4313 1.729.513,00 15773 1.435.768,41 16734 1.426.752,65 16114 1.422.712,45 719 1.077.062,00 915 1.006.500,00 350 980.131,00 10225 964.268,11 8721 851.685,39 1216 825.102,00 723 656.690,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,44 % -0,21 % 0,17 % -0,01 % 0,34 % -0,95 % -0,10 % 0,34 % 1,66 % -0,05 % 0,18 %

34317 268 1491 145 120 115 573 5473 92 60 3000

1.717.207,43 994.229,00 589.975,00 463.955,00 443.982,00 421.500,00 329.178,00 272.081,73 202.010,00 159.046,00 155.281,31

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,63% BIRS +2,84% 815,95 834,80 LJSEX -0,52% FIRS +0,08% 3.269,69 1.385,29 Belex15 -0,33% MBI10 +0,10% 625,98 2.308,80 Belexline -0,73% MOSTE -0,47% 1.223,74 487,45 SASX10 -0,48% NEX20 +0,51% 880,81 14.010,56 EUROPSKI INDEKSI -0,89% WIG20 -0,36% 2.478,75 BUX -0,99% 22.881,21 -1,27% -1,55% ATX -1,11% 2.463,12 indeksa na zatvaranju u -0,71% Stanje utorak, 7. rujna 2010.

FTSE100 5.397,60

DAX 6.094,59

CAC40

3.628,13

MICEX 1,398.70

AMERI»KI INDEKSI +1,24% S&P500 +1,32% 10.447,93 1.104,51 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,53% ponedjeljak, 6. rujna 2010. 2.233,75 DJIA

investor 30 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,0942

Ilirika Azijski tigar

60,0970

26,55 16,56

PBZ I-Stock

62,0800

16,41

HPB WAV DJE

88,5024

15,80

MP-Global HR

291,5952

15,57

ST Global Equity

48,3577

-24,16

FIMA Equity

78,1963

-22,29

C-Zenit

46,4531

-20,88

KD Victoria

13,6949

-17,23

Erste Total East

30,6700

-15,58

+ MJEŠOVITI

MP-Bric HR MP-Mena HR NFD BRIC Ilirika Azijski tigar KD Prvi izbor MP-Global HR Raiffeisen World Ilirika BRIC OTP meridian 20 HI-growth NFD Nova Europa HPB WAV DJE C-Zenit AC Rusija VB High Equity KD Nova Europa ZB BRIC+ ZB trend Raiffeisen Emerging M. HPB Titan ZB euroaktiv HPB Dioni ki OTP Europa Plus Ilirika JIE KD Energija Platinum JIE AC G Dynamic EM Prospectus JIE Poba Ico Equity Platinum Blue Chip

143,3300

11,53

Raiffeisen Balanced

151,8700

7,78

AC G Balanced EM

10,8946

7,68

Allianz Portfolio

109,8230

6,88

9,7775

4,49

ICF Balanced

115,6936

-25,12

ST Balanced

177,7663

-20,47

ST Aggressive

64,3863

-18,21

C-Premium

5,3506

-10,62

Agram Trust

67,9203

-4,04

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,4400

13,42

Capital One

158,7800

10,21

OTP euro obvezni ki

125,7438

10,18

ZB bond

160,1400

9,21

PBZ Bond fond

129,0100

8,19

11,3080

3,65

Erste Bond

129,6200

4,75

ICF Fixed Income

139,0714

6,19

HPB Obvezni ki

125,0687

6,87

PBZ Bond fond

129,0100

8,19

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

335,9387 451,9746 28,5238 60,0970 12,1453 291,5952 100,2100 112,4412 83,6890 8,1540 122,7937 88,5024 46,4531 42,0942 47,8901 6,4594 98,4600 128,6200 56,1500 68,8701 101,5400 84,8604 109,9572 159,2106 9,6449 67,6615 10,8611 57,0411 5559,3200 81,1309

1,04 0,46 0,44 0,42 0,41 0,40 0,34 0,32 0,30 0,29 0,28 0,27 0,24 0,23 0,19 0,19 0,17 0,16 0,16 0,15 0,13 0,13 0,13 0,12 0,11 0,06 0,05 0,03 0,02 0,01

-0,75 2,48 2,40 4,09 3,14 0,56 3,48 4,17 1,43 0,13 4,78 1,96 -13,70 -0,71 1,16 3,01 2,18 2,06 0,50 -1,96 4,97 -5,05 8,82 -2,65 0,56 -5,04 0,26 -2,86 -0,17 -5,23

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-2,68 13,04 2,28 8,72 0,63 3,15 1,52 12,56 -6,00 -3,41 1,12 4,24 -20,12 -2,02 -4,78 1,66 N/A 1,39 -2,69 0,18 -1,26 -7,20 5,03 -6,16 -3,49 -2,16 1,98 -11,55 -5,35 -1,57

9,64 13,05 14,90 16,56 7,90 15,57 7,28 N/A -0,99 2,54 -1,80 15,80 -20,88 26,55 -1,54 11,46 N/A 14,62 11,01 10,22 8,27 -1,92 8,31 -4,42 N/A 4,58 7,54 -9,87 -0,83 14,24

-6,78 5,01 -15,08 -14,33 2,60 -12,93 0,03 N/A -7,27 -2,36 11,82 -3,98 -25,99 -21,92 -22,19 -14,01 N/A 3,25 -19,17 -11,25 0,24 -3,28 8,75 8,25 N/A -12,35 5,63 -14,44 -17,18 -7,52

-1,17 15,84 5,34 11,80 5,45 3,38 4,01 12,44 -3,37 -2,35 1,25 7,64 -17,80 3,50 -4,30 2,39 -1,54 5,71 -0,80 -0,68 0,19 -6,27 2,16 -3,02 -3,54 -4,54 5,49 -9,89 -3,76 2,36

Imovina

11,850 7,545 10,087 6,717 5,066 5,052 40,875 14,855 17,411 66,895 8,721 13,681 5,644 9,637 13,033 18,719 62,616 166,530 25,240 10,099 213,549 39,490 8,413 95,241 5,778 4,855 12,956 24,531 6,043 7,027

Starost

Datum

2,49 2,50 3,43 3,29 7,57 2,28 6,93 0,67 2,36 8,53 1,84 3,01 2,55 3,50 2,93 2,90 0,40 7,86 2,72 3,13 6,35 4,93 1,13 5,87 0,52 2,96 1,51 3,60 3,12 2,68

06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Aureus Balanced HI-balanced KD Balanced ICF Balanced ST Aggressive ST Balanced HPB Global Allianz Portfolio Agram Trust Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM PBZ Global fond OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced ZB global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,3506 82,4874 9,7775 8,1603 115,6936 64,3863 177,7663 102,1283 109,8230 67,9203 107,1400 10,8946 98,7800 110,1958 142,5258 116,4600 151,8700 143,3300

0,24 0,20 0,16 0,16 0,14 0,09 0,08 0,08 0,08 0,05 0,05 0,04 0,03 0,03 0,02 -0,06 -0,22 -0,49

-6,68 5,53 0,55 0,25 -3,88 -2,71 -1,79 -3,51 1,82 -1,05 2,60 0,46 -2,10 1,03 -1,07 -0,45 0,84 1,54

-11,07 1,33 -0,96 -1,13 -11,62 -5,90 -5,31 -3,79 4,29 -4,53 N/A 2,11 -3,83 -3,72 -2,65 -2,32 -0,75 2,47

-10,62 -2,31 4,49 0,52 -25,12 -18,21 -20,47 1,01 6,88 -4,04 N/A 7,68 -0,84 0,39 0,76 -3,53 7,78 11,53

-15,97 -4,54 -0,26 -4,29 2,09 -8,49 7,80 0,43 7,34 -2,93 N/A 5,83 4,69 2,07 7,97 -0,61 5,34 4,00

-9,31 2,55 -0,11 -1,12 -9,85 -9,39 -7,62 -4,12 4,67 -2,43 7,14 5,71 -1,66 -3,46 -0,34 0,85 3,40 4,54

12,360 16,280 65,282 12,552 12,309 3,351 11,456 98,385 7,124 11,832 134,422 13,373 288,214 39,897 42,622 105,879 326,057 718,420

3,60 4,14 8,53 4,64 8,35 4,96 7,66 4,93 1,32 2,16 0,50 1,52 8,99 4,73 4,62 9,64 8,03 9,18

06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010

158,7800 125,0687 173,4400 160,1400 139,0714 129,6200 11,3080 129,0100 125,7438

0,08 0,06 0,05 0,04 0,04 0,04 0,02 0,02 -0,05

2,54 2,37 2,46 0,53 1,56 2,87 1,43 2,06 0,54

5,42 3,79 5,45 4,09 3,23 5,25 3,83 4,63 1,63

10,21 6,87 13,42 9,21 6,19 4,75 3,65 8,19 10,18

8,20 4,65 6,87 5,26 3,92 4,50 1,45 4,65 4,96

6,94 4,74 7,80 5,42 3,88 8,25 5,26 7,20 2,78

11,682 48,136 286,819 200,398 42,160 100,919 6,077 91,067 10,394

5,87 4,93 8,28 9,18 8,57 7,27 8,53 7,50 4,73

06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

143,3600 137,2500 115,9589 10,5837 101,6895 131,6000 161,5454 139,1174 125,0500 134,0266 131,0156 121,5928 11,2370 104,7500 140,1913 137,5322 107,5364 124,1900

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00

0,84 0,88 0,82 0,88 0,83 0,60 0,51 0,53 1,12 0,78 0,79 0,67 0,89 1,02 0,99 0,63 0,76 0,44

1,75 1,86 1,66 1,68 0,77 1,42 0,99 1,37 2,00 1,62 1,75 1,30 1,80 2,25 1,97 1,31 1,64 1,27

5,27 4,52 4,21 4,19 1,23 4,46 3,82 3,27 4,78 4,37 5,38 3,58 4,39 N/A 5,52 2,79 4,77 3,07

4,90 4,45 5,36 4,60 1,53 6,44 4,85 3,31 4,46 4,48 5,64 4,24 6,18 N/A 4,36 4,69 5,65 4,09

2,74 2,58 2,28 2,53 0,46 2,13 1,55 1,90 3,07 2,57 2,91 2,03 2,63 3,20 2,75 1,67 2,51 2,23

952,614 608,127 167,390 38,869 5,277 1019,987 2330,755 106,617 404,023 38,774 161,244 116,974 73,759 488,282 81,110 104,047 160,212 39,336

7,53 7,27 2,84 1,26 1,11 11,44 10,13 10,13 8,13 6,68 4,93 4,71 1,95 0,96 7,92 6,95 1,32 5,40

06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010 06.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds ZB bond ICF Fixed Income Erste Bond HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Erste Money VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Erste Euro-Money ICF Money Market HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 8/9/2010

REGIJA

Skok u Banjaluci Pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama tri od pet regijskih indeksa u utorak su bila u crvenom. Negativan trend nastavio se u Ljubljani te je LJSEX pao 0,52 posto, na 3269,69 bodova, dok je SBITOP zabiljeĹžio minus od 0,52 posto. Krka je bila najlikvidnija dionica na Ljubljanskoj burzi sa 317.789 eura prometa, a osim nje joĹĄ se trima dioni-

cama trgovalo u vrijednosti ve oj od 100.000 eura - Pozavarovalnicom Sava, Petrolom i Savom. U minusu su bili i sarajevski SASX-10, koji je pao 0,48 posto, na 880,81 bod, i beogradski BELEX 15, ija je vrijednost pala 0,33 posto. Banjalu ki je BIRS u utorak sko io 2,84 posto, na 834,8 bodova, a najviĹĄe se trgovalo dionicom banjalu ke TrĹžnice koja je ostvarila 23.850 konvertibilnih maraka prometa, uz porast cijene 6,14 posto. B. S.

VLADA SRBIJE

Karteli diktiraju poljoprivredno trĹžiĹĄte SaĹĄa Dragin, ministar poljoprivrede, ĹĄumarstva i vodoprivrede Srbije, ponovio je u utorak da na srpskom trĹžiĹĄtu poljoprivrednih proizvoda postoje karteli koji diktiraju cijene, za ĹĄto ima potporu ostalih lanova vlade. Svoju ocjenu ilustrirao je primjerom da je mljekarska industrija prije nekoliko godina

ACI izgubio ak 12,56 posto NOVI GUBICI Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u utorak su pali drugi trgovinski dan zaredom, a jedan od najve ih gubitnika bio je ACI Na Zagreba koj burzi u utorak su nastavljena negativna cjenovna kretanja, ponajviĹĄe pod utjecajem loĹĄeg raspoloĹženja investitora na europskim burzama, a splasnuo je i obujam trgovanja. Crobex je kliznuo 0,38 posto, na 1869,22 boda, dok je Crobex 10 pao simboli nih 0,18 posto, na 987,35 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je slabaĹĄnih 15 milijuna kuna uz tri milijunaĹĄke dionice. " im je na inozemnim burzama loĹĄe, odmah je tako i na doma em trĹžiĹĄtu. O ito je da je pozitivan pomak od sredine proĹĄlog tjedna bio pod utjecajem vanjskih kretanja i da je sada iscrpljen", isti e Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom druĹĄtvu Credos. Najlikvidnija dionica u Zagrebu bila je ona SN holdinga sa 3,7 milijuna kuna

KOMENTAR

Ekonomija nije problem

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

prometa i padom cijene 1,76 posto. Drugu je najlikvidniju poziciju osvojio Hrvatski Telekom sa 3,5 milijuna kuna prometa i cjenovnim padom 0,02 posto, na 259,95 kuna.

HTP Kor ula dobitnik

Najve i dnevni gubitnik u utorak bila je dionica Adriatic Croatia Internationala. ACI je pao 12,56 posto, na 2200 kuna, uz 3,2 milijuna kuna prometa. Tom se dionicom u ovom mjesecu trgovalo etiri puta, ali ovo joj je bila prva cjenovna promjena od sredine kolovoza ove godine. Titulu dobitnika dana u Zagrebu uzela je dionica HTP Kor ule. To je izdanje poraslo ak 7,51 posto, na 95,2 kune, uz skroman promet od 73.000 kuna. Dionicom se tijekom dana trgovalo u cjenovnom rasponu od 91,25 do 96,98 kuna, pri emu su vlasnika promijenile 774 dionice.

poljoprivrednicima pla ala 34 dinara za litru mlijeka, a sada su se seljaci jedva izborili za 25 dinara. "Nije to no da nema mlijeka. Najve i prera iva i u kolovozu viĹĄe su nego udvostru ili proizvodnju dugotrajnih proizvoda od mlijeka, nauĹĄtrb kratkotrajnog mlijeka. Problem s nestaĹĄicom ulja rijeĹĄit emo intervencijom iz robnih rezervi, a red u mlije noj industriji trebala bi zavesti Antimonopolska komisija nakon ĹĄto zavrĹĄi rad", rekao je ministar SaĹĄa Dragin. A. Pa.

ANTO VIOLI , direktor ACI-ja, ija je dionica u utorak tresnula 12 posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

Komisija za indeks Zagreba ke burze odlu ila je od 20. rujna u sastav Crobexa uklju iti dionice akove kih mlinova, Istraturista i Konzuma.

Konzum u Crobexu

Na Zagreba koj burzi rekli su da je Komisija obavila reviziju Crobexa na temelju podataka o trgovanju od 1. oĹžujka do 31. kolovoza. Od 20. rujna u Cro-

bexu viĹĄe ne e biti dionice BeliĹĄ a i PBZ-a, i to zato ĹĄto nisu ispunile uvjet broja dana trgovanja, te Viadukta koji pak nije ispunio kombinirani uvjet prometa i free float trĹžiĹĄne kapitalizacije. Umjesto njih u Crobex e biti uklju ene dionice akove kih mlinova, Istraturista i Konzuma koje su ispunile traĹžene uvjete. Nikola Su ec

premnost eĹĄkih drĹžavnika da se uhvate u koĹĄtac s javnom potroĹĄnjom prepoznali su i ulaga i pa se eĹĄka ovih dana zaduĹžuje po manjoj cijeni nego, primjerice, Italija. Valja o ekivati da e ulaga i prepoznati i nespremnost hrvatske vladaju e koalicije da rjeĹĄava sli ne probleme pa e se zaduĹžiti po mnogo ve oj stopi. Pred Vladom je teĹžak zadatak, a kako je sastavljena od jezgre nekad slavljene Sanaderove vlade, teĹĄko je o ekivati da e se uhvatiti u koĹĄtac s bilo im. Nespretnosti oko referenduma koje pokazuju golemi demokratski deficit u vladaju oj stranci, gotovo neopaĹžen prolazak afere desetlje a u kojoj lanovi jedne parlamentarne stranke kojom upravlja osu eni ratni zlo inac pokuĹĄavaju podmititi Vrhovni sud, i tko zna kolike milijarde nekaĹžnjeno oplja kane iz javnih poduze a, samo su povrĹĄina dubokog hrvatskog blata. Zar se onda zaista moĹžemo nadati suvislom i efikasnom ekonomskom programu i je li nam gospodarstvo uop e najve i problem?

Somaliland ne Ĺželi viĹĄe keĹĄ - jer je zbog vlage po eo zaudarati Kako kreditne kartice sve viĹĄe istiskuju gotovinu u platnom prometu najrazvijenijih druĹĄtava, Somaliland, nepriznata drĹžava veli ine Engleske sa 3,5 milijuna stanovnika, ipak drĹži primat: ondje je plateĹžno sredstvo ĹĄiling, ali nitko ne koristi tu

je neugodno smrdjeti. Zbog toga je prakti ki izaĹĄao iz upotrebe, a zamjenjuje ga mbanking. Naime, najve i izvor prihoda stanovnika Somalilanda su doznake njihovih ro aka iz SAD-a i ostatka svijeta. Ve ina dolara u zemlju dolazi preko tvrtke Dahabshiil, koja preko svog mobilnog operatera nudi uslugu mbankinga, koji je pak preuzeo ulogu gotovine.

valutu, piĹĄe Techcrunch. Problem sa somalilandskim ĹĄilingom je njegova devalvacija zbog koje jedan ameri ki dolar vrijedi 17.000 ĹĄilinga, a najve i apoen je 500 ĹĄilinga. S obzirom na to da se novac drĹži u buntovima, vlaga ga nagriza i po eo DOBITNICI DANA (ZSE) Ĺ˝itnjak +41,96% akovĹĄtina +14,43% Optima +10,26% Plava Laguna +8,83% Hup Zagreb +7,88% 26 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Solaris -17,97% Riviera Pore -8,86% Lucidus -5,1% Petrokemija -3,24% Jadroplov -3,12%

10 Nema promjene

30 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,171.04 151,24

Prom. 0,00% 0,09%

Sirova nafta 74,60 Prirodni plin 3,75 Zlato 1.250,04 Srebro 19,84 Goveda 96,00

0,56% 1,71% 0,24% 0,01% 0,94%

OPTUĹ˝BA ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE

UKRATKO...

Oracle zaposlio bivĹĄeg ĹĄefa HP-a BivĹĄi ĹĄef Hewlett-Packarda Mark Hurd, koji je bio prisiljen dati ostavku zbog navoda o seksualnom napastovanju suradnice, nije dugo bio na ulici. Zaposlio ga je Oracle, i to na mjesto jednog od dvoje predsjednika odbora, Charlesa Phillipsa, koji je pak dao ostavku. IzvrĹĄni direktor Oraclea Larry Ellison, koji je ina e prijatelj Marka Hurda, kritiziraju i njegovo izbacivanje iz HP-a kazao je da se HP u tom slu aju ponio kukavi ki. Podsjetimo, HP je Hurda prisilio na ostavku kada je razotkriveno da je bivĹĄa glumica Jodie Fisher, koju je Hurd angaĹžirao kao vanjskog stru njaka za marketing, tu-

...Carla Bruni ispala iz Allenova filma... Scene koje je supruga francuskog predsjednika Carla Bruni-Sarkozy snimila za romanti nu komediju Woodyja Allena "Midnight in Paris" mogle bi nestati iz kona ne verzije, a navodno ih je ve ponovno snimila glumica Lea Seydoux.

Ĺžila svog bivĹĄeg poslodavca, a on se nagodio. Ellison je u najnovijem priop enju kazao kako je Hurd u HP-u sjajno radio svoj posao te kako e u Oracleu raditi joĹĄ bolje. Od Hurdove ostavke dionice HP-a pale su 13 posto, a dionice Oraclea u prvim trenucima trgovanja u utorak porasle su gotovo ĹĄest posto

... Naomi e dobiti pala u u Veneciji...

MARK HURD zauzeo je mjesto jednog od dvojice predsjednika Oraclea, a njegov je prethodnik dao ostavku

ODNOS PRIHODA I ZADOVOLJSTVA

PlaÄ&#x2021;a iznad 35.000 kn ne kupuje sreÄ&#x2021;u Novcem ne ete kupiti sre u, ali samo ako zara ujete najmanje 6250 dolara na mjesec (35.350 kuna), pokazuje istraĹživanje objavljeno u ameri kom asopisu Proceedings of the National Academy of Sceinces. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2002. Daniel Kahneman i njegov kolega sa sveu iliĹĄta Pincetona, ekonomist Angus Daeton, analizirali su podatke iz opseĹžnog

istraĹživanja o odnosu prihoda i zadovoljstva Ĺživotom u kojem je 2008. i 2009. sudjelovalo 450.000 Amerikanaca. "Osje aj zadovoljstva Ĺživotom i emocionalno blagostanje rastu s porastom prihoda, ali samo dok se ne dosegne zarada od 75.000 dolara na godinu", napisali su Kahneman i Daeton. "Porast prihoda iznad toga iznosa viĹĄe ne e popravljati svakodnevno raspoloĹženje

IzvjeĹĄtaj sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke pro itajte na...

www.business.hr

pojedinca", dodali su. "MoĹžda 75.000 tisu a predstavlja prag iznad kojeg poviĹĄenje prihoda ne pridonosi sposobnosti pojedinca da se bavi onim ĹĄto ga emocionalno ini sretnim, to jest da provodi vrijeme s najdraĹžima ili uĹživa u slobodnom vremenu", objaĹĄnjavaju ti znanstvenici. Po podacima ameri kog statisti kog ureda, 32 posto ameri kih ku anstava preĹĄlo je taj prag u 2008. godini. H

Ruski magnat Vladislav Doronin namjerava svojoj zaru nici, manekenki Naomi Cambell, darovati jednu od povijesnih pala a u Veneciji, Contarini-Fasan s pogledom na Canal Grande, za iju je kupnju zainteresiran.

...Iz HSBC-a u fiskalnu politiku...

Stephen Green napustit e mjesto predsjednika Uprave bankarskog diva HSBC-a kako bi preuzeo poloĹžaj britanskog ministra trgovine u novoj koalicijskoj vladi, izvijestio je u utorak BBC.