Business.hr broj 717

NAFTNA INDUSTRIJA 4

Ina dobila 210 milijuna eura kredita za proizvodnju europske kvalitete goriva EBRD hrvatskoj naftnoj kompaniji bez jamstava i osiguranja dao golem kredit za završetak prve faze modernizacije rafinerija i maloprodaje

ETVRTAK 9/9/2010

BROJ 717 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Šukeru veći prihodi od turizma, no

sezonci se vraćaju na burzu (NE)REALAN OPTIMIZAM 6-7 Premijerka Jadranka Kosor najavljuje nastavak gradnje autocesta, za što su 'našli' dodatna sredstva, ali ne kaže kako su to no našli dodatni novac - novim zaduživanjem ili preraspodjelom

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Samo 11 posto gra ana vjeruje u Vladu

Strogo ograni eno testiranje na Şivotinjama Testiranja na Şivotinjama u Europi bit e strogo ograni ena, a ona na ovjekolikim majmunima u potpunosti zabranjena, odlu io je ju er Europski parlament. Životinje e se mo i koristiti samo za eksperimente iji je cilj napredak u istraŞivanjima o ovjeku, poput raznih oblika raka.

IstraĹživanje agencije Ipsos Puls pokazuje da 79% gra ana misli da Vladine mjere ne e pridonijeti izlasku iz krize. Njih 11 posto je uz Vladu, a 10% ne zna ho e li mjere pridonijeti izlasku iz krize. Za premijerku Kosor poraĹžavaju e je to ĹĄto viĹĄe ni HDZ-ovi bira i ne vjeruju u njezin plan za oporavak, odnosno ak njih 56 posto.

etvrtak 9/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ISTRAŽIVAI DOBILI NOVOG GAZDU

Galapagos potvrdio preuzimanje GSK-ova ce Belgijska biotehnoloĹĄka tvrtka Galapagos preuzela je nekadaĹĄnji Plivin istraĹživa ki centar i planira sa uvati zagreba ki tim, koji e uklopiti u svoj odjel istraĹživanja i razvoja Belgijska biotehnoloĹĄka tvrtka Galapagos NV preuzela je nekadaĹĄnji Plivin istraĹživa ki centar od GlaxoSmithKlinea, objavio je Galapagos na svojim internetskim stranicama. Ugovor bi trebao stupiti na snagu danas, 9. rujna, a omogu it e zadrĹžavanje 132 zaposlena kojima je, zbog restrukturiranja GSK-a koji je odlu io zatvoriti centar u Zagrebu, prijetio otkaz. Vrhunski istraĹživa ki centar u Zagrebu trebao bi posluĹžiti

rastu oj Galapagosovoj diviziji razvoja i istraĹživanja. Financijske pojedinosti ugovora nisu objavljene, ali je istaknuto da je Galapagos sa GSK-om sklopio trogodiĹĄnji ugovor za istraĹživa ke usluge vrijedan 14 milijuna eura.

Uzimaju i direktora

Iz Galapagosa isti u da e vrhunski istraĹživa ki centar u Zagrebu, poznat po istraĹživanjima antibakterijskih supstanci (makrolida), biti baza novoosnovanoj tre oj Galapagosovoj poslovnoj jedinicu - interni outsourcing - koja e omogu iti fleksibilan dodatni kapacitet Galapagos grupi. NekadaĹĄnji direktor GSKova instituta, stariji istraĹživa dr. Radan Spaventi, pridruĹžit

ISTRAŽIVAKI CENTAR ima 132 zaposlena SNIMIO SAŠA ETKOVI

e se Galapagosovu timu menadĹžera u Upravi kao stariji potpredsjednik.

"S naĹĄih osam strateĹĄkih partnerstava osje amo potre-

bu da proĹĄirimo diviziju istraĹživanja i razvoja. Tim u Zagrebu ima dokazanu uspjeĹĄnost i ekspertizu u istraĹživanjima i bolestima na koje smo kon-

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE O POVE ANJU TROĹ ARINA NA CIGARETE I BEN

Bolji nadzor je uÄ?inkovitiji od viĹĄih troĹĄari Nove troĹĄarine na cigarete trebale bi drĹžavnom prora unu donijeti 60 milijuna kuna, a na bezolovni benzin 220 milijuna kuna. No mnogo ve i prihodi ostvarili bi se uspjeĹĄnijim suzbijanjem krijum arenja i te otkrivanjem poreznih duĹžnika i naplatom nepla enih obveza, zaklju ak je novog osvrta Instituta za javne financije "Ĺ to donose nove uredbe o troĹĄarinama?"

autorice Danijele KuliĹĄ.

KuliĹĄ uspore uje nove viĹĄe troĹĄarine na duhanske proizvode, koje stupaju na snagu 1. listopada, i one na naftne derivate koji su u primjeni od 1. rujna s onim u regiji i EU. Novom uredbom o visini troĹĄarina na duhanske proizvode predlaĹže se pove anje proporcionalne troĹĄarine sa 30 na 33 posto maloprodajne cijene, ponavlja KuliĹĄ te

napominje da bi se tim pove anjem udjel ukupne troĹĄarine, koja trenuta no iznosi 50 posto cijene, pove ao i pribliĹžio minimalnom iznosu od 57 posto koji odre uje europsko zakonodavstvo. Ocjenjuje da je taj potez opravdan u kontekstu ispunjavanja minimalnih standarda oporezivanja u EU i suzbijanja potroĹĄnje duhanskih proizvoda te da e se trend poskupljenja

duhanskih proizvoda sigurno nastaviti i u EU. S druge strane, troĹĄarina na bezolovni benzin iznosila je 2850 kuna/1000 litara, a sada je pove ana na 3100 kuna/1000 litara. Pritom minimalan iznos troĹĄarine propisan za bezolovni benzin u EU iznosi 359 EUR za 1000 litara (2613 kn/1000 l), no samo ĹĄest zemalja EU (Bugarska, Estonija, Cipar, La-

››

BISER DANA

BROJKA

Postotak masti ve i mi je od postotka koji sam dobio na predsjedni kim izborima

ANDRIJA HEBRANG (HDZ) komentiraju i istraživanje saborske zastupnice Biljane Borzan (SDP) o pretilosti me u svojim kolegama

250

tisu a muzejskih eksponata ukradeno je ili izgubljeno u Rusiji, pokazuju rezultati trogodišnje revizije

UVODNIK

a centra centrirani kroz naša strateška partnerstva. Ovom akvizicijom ostvarujemo naše ciljeve za širenjem, a vra anjem glavnine naših programa u outsourcingu natrag u kompaniju ostvarit emo velike uštede", kazao je Onno van de Stolpe, predsjednik Uprave Galapagosa.

Galapagos je biotehnološka tvrtka srednje veli ine specijalizirana za otkri a i razvoj malih molekula i antitijela s novim djelovanjima. Kroz partnerstva s GSK-om, Lillyjem, Janssen Pharmaceuticalsom, Merckom, Rocheom i Servierom tvrtka razvija jedan od najve ih lanaca u biotehnologiji, a ima više od 800 zaposlenih u sedam zemalja.

Nina Domazet

TE I BENZIN

šarina tvija, Portugal, Finska) imaju nižu trošarinu od one u Hrvatskoj, tvrdi Kuliš. No, Kuliš napominje da je upitno kako e se zbog ve e elasti nosti potražnje za gorivom nego one za cigaretama viša cijena odraziti na potrošnju goriva. Naime, potražnja za gorivom zbog manje upotrebe automobila može pasti, što e pak ugroziti o ekivani prihod od trošarina. I. P.

Sindikati i Vlada ponizili 717.000 ljudi. A odgovornost?

››

U najmanju bi ruku bilo pristojno i politi ki korektno da pregovara i, njihovi sufleri i pokrovitelji podnesu ostavku na svoje dužnosti jer su pokazuju i miši e jedni drugima doveli zemlju u bezizlaznu situaciju

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

V

lada i sindikati javnih službi zaklju ili su trgovanje - postigli su dogovor o novom temeljnom kolektivnom ugovoru. Riješili su problem regresa, boži nica, darova za djecu, cipelarina i uvjeta po kojima se može otkazati kolektivni ugovor u javnim službama, odnosno "otopili su grudu" problema koja je zakotrljala lavinu potpisa za održavanje referenduma na kojemu bi se gra ani morali izjasniti jesu li za ili protiv promjena u radnom zakonodavstvu.

RIJEŠILI SU grudu problema, a sada vjerojatno ne znaju što im je initi s referendumom u koji se zakotrljala, jer je on sada "vlasništvo" 717.000 gra ana koji su potpisali peticiju za njegovo održavanje. U najmanju bi ruku pristojno i politi ki korektno bilo da pregovara i, njihovi sufleri i pokrovitelji koji su sudjelovali u pregovorima podnesu ostavku na svoje dužnosti jer su pokazuju i miši e jedni drugima doveli zemlju u situaciju da, ako e se držati zakona, mora održati referendum koji više nema veze s problemima zbog kojih je iniciran, ve bi se

zapravo pretvorio u kvaziparlamentarne izbore.

Bilo bi suludo potrošiti 170 milijuna prora unskih kuna na održavanje kvaziparlamentarnih izbora na pragu redovnih koji se trebaju održati sljede e godine, ali je neoprostivo i "praviti majmune" od 717.000 gra ana koji su potpisali sindikalnu peticiju za održavanje referenduma. I uludo trošenje prora unskih kuna i ponižavanje gra ana više se ne mogu izbje i. Odustajanje od referendu-

ma bit e ponižavanje 717.000 potpisnika peticije za njegovo održavanje, a poštovanje njihove volje bilo bi nerazumno trošenje prora unskog novca na referendum koji ništa ne e riješiti u radnome zakonodavstvu, osim što e ga zacementirati.

SUDE I, me utim, po zadovoljstvu sindikalnih pregovara a dogovorom postignutim s Banskim dvorima, sindikati javnih službi i Vlada vjerojatno e nas udruženim snagama uvjeravati da je referendum

ve održan i da je postigao svoj cilj. Vlada je, naime, pod pritiskom masovnog potpisivanja peticija odustala od dijela svojih namjera, sindikati su time zadovoljni i više im nije potrebna podrška gra ana za "obranu radni kih prava" od "pohlepnih interesa krupnog kapitala", u ija je kola do ju er navodno bila upregnuta i Kosori ina vlada. Gdje ste bili, što ste radili - ništa. E, to ništa netko bi morao platiti, a uglavnom se zna i tko.

tema 4-5

NAFTNA INDUSTRIJA EBRD je hrvatskoj naftnoj kompanija b prve faze modernizacije rafinerija i maloprodaje

Ina dobila 210 miliju proizvodnju europsk U modernizaciji rafinerija angažirano je 180 kompanija i 3800 radnika, a 95 posto svih instalacijskih radova obavile su hrvatske tvrtke. Kada e završiti druga faza, u Ini još ne mogu re i jer na to utje u brojni faktori, poput zahtjeva tržišta i isho enja raznih dozvola Ina je 8. rujna potpisala zajam na sedam godina s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) vrijedan 210 milijuna eura. Zajam e se koristiti za financiranje modernizacije rafinerija i investicije namijenjene poboljšanju u inkovitosti temeljenom na energetskoj reviziji koju su proveli stru njaci EBRD-a.

Novcem koji je Ini dao u zajam bez jamstava i osiguranja EBRD podržava ulaganja u teku oj godini kako bi se dovršila prva faza modernizacije rafinerija odnosno postigla Euro V kvaliteta goriva.

Povjerenje ulaga a

Rije je o dosad najve em EBRD-ovu financijskom projektu u Hrvatskoj. Zajam se sastoji 160 milijuna eura od EBRD-a, od ega 150 milijuna direktno od EBRD-a, a 10 milijuna od Cordianta, upravitelja fondova za investicije privatnog sektora na tržištima u razvoju. Tu je i dodatnih 50 milijuna eura zajma od Infrastructure Crisis Facility Debt Poola, koji podržava njema ka vlade a kreditira infrastrukturne projekte na tržištima u razvoju koji

ne mogu privu i komercijalno financiranje po prihvatljivim uvjetima. Grace period na otplatu kredita iznosi 18 mjeseci, a kamata nije precizirana, ali je re eno da odražava trenuta no stanje na bankarskom tržištu.

Kevin Bortz, EBRD-ov direktor za prirodne resurse, kazao je da su prije odobravanja zajma detaljno analizirali poslovanje kompanije te procijenili da je Ina financijski stabilna i može podnijeti teret vra anja kredita.

Prelazak na plin

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott tako er je istaknuo da je Ina sada posve financijski stabilizirana te da uz modernizaciju rafinerija u sljede em razdoblju planiraju po eti modernizirati i maloprodaju. Na pitanje ima li Ina sada dovoljno novca za dovršetak modernizacije, Aldott je odgovorio da kompanija zahvaljuju i zajmu i vlastitoj zaradi ima dovoljno novca za dovršetak prve faze modernizacije rafinerija, koja je bila posve ena dostizanju EU standarda goriva, a u drugoj fazi orijentirat e se na ispunjenje specifi nih potre-

ba tržišta za gorivima.

Do kraja teku e godine investicija u modernizaciju obiju rafinerija iznosit e blizu etiri milijarde kuna. Tehni ki dovršetak prve faze modernizacije u Sisku o ekuje se u posljednjem kvartalu ove godine.

U toj rafineriji završena su dva postrojenja – Claus postrojenje za odsumporavanje i postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC benzina.

U tijeku je gradnja postrojenja za izomerizaciju.

Kao dio prve faze modernizacije RNR Rijeka u tijeku je gradnja triju postrojenja: novog postrojenja za odsumporavanje, blagog hidrokrekinga (MHC/HDS) i postrojenja za proizvodnju vodika. Dovršetak radova o ekuje se u sljede ih nekoliko mjeseci, a energent u njima trebao bi biti prirodni i rafinerijski plin. Postupan prelazak na prirodni plin u ostatku rafinerije odvijat e se sljede ih godina.

U Ini isti u da je u procesu modernizacije angažirano 180 kompanija i 3800 radnika, a 95 posto svih instalacijskih radova obavile su hrvatske tvrtke.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

anija bez jamstava i osiguranja dao golem kredit za zavrĹĄetak

business.hr etvrtak 9/9/2010

juna eura kredita za ske kvalitete goriva ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine: Kompanija je financijski stabilizirana i zahvaljuju i zajmu te vlastitoj zaradi ima dovoljno novca da zavrĹĄi radove

ZA MODERNIZACIJU VIĹ E OD MILIJARDU DOLARA

Pla ena sva potraĹživanja drĹžave

ARHIVA BUSINESS.HR

RAFINERIJA nafte u Sisku Modernizacija rafinerija je zahtjevan i sloĹžen proces, a kada e to no zavrĹĄiti II faza ne moĹžemo specificirati jer na navedeno utje u brojni faktori poput npr. zahtjeva trĹžiĹĄta, procesa isho enja raznih dozvola potrebnih za kompletan zavrĹĄetak te drugih odluka.

U travnju 2007. Ina je dogovorila najve i kompanijski zajam u povijesti Hrvatske vrijedan milijardu dolara i prije svega namijenjen modernizaciji rafinerija te refinanciranju postoje eg konzorcijskog zajma od 400 milijuna dolara.

Kredit je dogovoren na rok od pet godina uz mogu nost produljenja dva puta po godinu dana, a trebao bi biti otpla en jednokratnom uplatom po dospije u. U No, nije mogao biti dovoljan za financira-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

nje modernizacije, kaĹžu u Ini. TroĹĄkovi modernizacije rafinerija 2007. procijenjeni su na 1,1 milijardu USD, a planirani kraj modernizacije bio je 2011. godina. Neto zaduĹženost Ina grupe u prvih ĹĄest mjeseci ove godine porasla je sa 8,2 milijarde na 9,7 milijardi kuna, a neto omjer duga i kapitala (gearing) iznosi 45,3 posto. Ukupne obveze krajem lipnja iznosile su 20 milijardi kuna ili 9 posto viĹĄe nego krajem 2009. godine. ProĹĄle godine Ina se borila s otplatom velikog duga drĹžavi, procijenjenog na 1,3 milijarde kuna, koji je velikim dijelom u prosincu rijeĹĄen kreditom Mola. Ina je u me uvremenu platila sva potraĹživanja drĹžavi, po svemu sude i obro nom otplatom.

tema 6-7

VELIKI PLANOVI Premijerka je izvijestila o rekordnom turisti kom 'našli' dodatna sredstva. Me utim, Jadranka Kosor nije rekla kako su t

Šukeru veći p ali nezaposle IVAN ŠUKER, ministar financija, u kolovozu je, kako se doznaje, imao samo 130 milijuna kuna deficita

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade, kazala je u Opatiji kako je u kolovozu bilo šest posto više no enja nego lani i tri posto više dolazaka FOTO CROPIX

PREKINUT TREND RASTA BROJA ZAPOSLENIH

U kolovozu otpušteno gotovo 11.000 ljudi Krajem kolovoza na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 283.330 nezaposlenih odnosno 538 osoba ili 0,2 posto više nego prethodnog mjeseca, a 32.325 osoba ili 12,9 posto više nego u kolovozu prošle godine. Blagi porast nezaposlenosti u odnosu na srpanj rezultat je smanjenog opsega sezonskog zapošljavanja te dodatnog priljeva u evidenciju Zavoda osoba koje nakon završetka redovitog obrazovanja traže posao, izvijestio je ju er HZZ. Time je prekinut trend smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, koji je trajao od travnja. U kolovozu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.878 osoba, što je 25,6 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a 0,2 posto manje nego u kolovozu 2009. Izravno iz radnog odnosa došla je 10.651 osoba odnosno 59,6 posto ukupnoga

broja novoprijavljenih.

Najviše je novoprijavljenih pristiglo iz trgovine na veliko i malo (2659 ili 19,2 posto), prera iva ke industrije (2596 ili 18,8 posto), gra evinarstva (1860 ili 13,4 posto), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1563 ili 11,3 posto) te obrazovanja (745 ili 5,4 posto).

Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je 17.340 osoba, što je 36 posto manje nego u srpnju te 11,9 posto više nego u kolovozu 2009. Zbog zapošljavanja, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada, evidenciju je napustilo 7770 osoba ili 44,8 posto, a ostali su izašli zbog ostalih razloga.

Temeljem ugovora o radu zaposlena je ukupno 7321 osoba, što je 55,9 posto manje nego u srpnju, a 2,5 posto više nego u kolovozu lani. H

Dobro punjenje prora una u kolovozu usporilo je stopu pada prora unskih prihoda, a premijerka Kosor, uz još jedan mjesec rekordne turisti ke statistike, najavila je nova ulaganja u autoceste — iako je financiranje ostalo nejasno. U me uvremenu je nezaposlenost u kolovozu nastavila rasti približavaju i se ponovno brojci od 300.000 Prvo red dobrih vijesti: rekordni turisti ki srpanj ipak je ubrzao kolovoško punjenje državne blagajne te je deficit u tom mjesecu bio manji od 130 milijuna kuna. Usto, premijerka Jadranka Kosor obznanila je u Opatiji kako su i u kolovozu ostvareni rekordni turisti ki rezultati te je kazala kako su "našli" dodatna sredstva za nastavak gradnje autocesta, ne otkrivaju i, doduše, nikakvih drugih detalja — kako su zapravo pronašli novac, zaduživanjem ili preraspodjelama.

Kra a sezona

No, unato rekordnim dolascima i no enjima turista, nezaposlenost se u kolovozu nije nastavila smanjivati. Naime HZZ je u srijedu objavio kako je broj nezaposlenih prošlog mjeseca porastao za 538 ili 0,2 posto, na 283.330 osoba, što

je ak 12,9 posto više nego u kolovozu prošle godine.

Dok je prije krize sezonsko smanjenje nezaposlenosti po injalo ve u sije nju ili velja i, a trajalo sve do kolovoza, u posljednje dvije godine to se razdoblje skratilo na samo etiri mjeseca, od travnja do srpnja.

Broj nezaposlenih uskoro e ponovno premašiti 300.000, predvi aju neki analiti ari, a posljedice daljnjeg rasta nezaposlenosti u prora unu bi trebao neutralizirati sporazum koji je Vlada kasno u utorak postigla sa sindikatima javnih službi. Prema tom sporazumu, neisplatom boži nica uštedjet e se oko 300 milijuna kuna, što e se iskoristiti "za nezaposlene".

U me uvremenu u Ministarstvu financija izuzetno su zadovoljni kolovoškim punjenjem prora una.

kom kolovozu, a najavila je i nastavak gradnje autocesta, za ťto su ko su to no naťli dodatni novac — zaduŞivanjem ili preraspodjelom

business.hr etvrtak 9/9/2010

ći prihodi od turizma, slenost opet raste ANALIZA

Sindikati za 1250 kn kupili tri godine sigurnih pla a "Dogovor Vlade i sindikata javnih sluĹžbi o temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) dugoro no nije dobro rjeĹĄenje ni za koga", isti e Zdeslav Ĺ anti , glavni ekonomist Splitske banke, dodaju i kako e na kratke staze njime moĹžda biti zadovoljni sindikati jer im je ostala ve ina prava iz dosadaĹĄnjeg kolektivnog ugovora. Prema postignutom dogovoru, zaposleni u zdravstvu, ĹĄkolstvu, kulturi i javnim sluĹžbama odrekli su se ovogodiĹĄnje boĹži nice od 1250 kuna, a zauzvrat im je kolektivni ugovor koji je istekao 31. srpnja produljen na joĹĄ tri godine. Vlada je popustila sindikatima pa e se TKU mo i raskinuti samo u slu aju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, ali ne i slabijeg punjenja prora una, ĹĄto je bio prvotni zahtjev vladaju ih.

Nije mali novac

Ukupni prihodi porasli su jedan posto ili gotovo 100 milijuna kuna, dosegavĹĄi 9,34 milijarde kuna. Rashodi su u kolovozu pak smanjeni 0,8 posto, na 9,47 milijardi kuna, ĹĄto zna i da je deficit iznosio samo 130 milijuna kuna. No, usporedbe radi, u kolovozu 2005. ostvaren je suficit od 900 milijuna kuna.

S druge strane, u pretkriznoj 2008. godini kolovoĹĄki je deficit iznosio 240 milijuna kuna.

Porezi porasli 3,9%

Me u prihodnim stavkama najzna ajniji je rast PDVa — ak 6,8 posto, na 3,39 milijardi kuna. Pri tome su

ukupni prihodi od poreza porasli 3,9 posto, na 40,33 milijarde kuna. U Ministarstvu su posebno zadovoljni ĹĄto je prihod od doprinosa u kolovozu u odnosu na isti mjesec lani pao 1,1 posto, na 3,26 milijardi kuna. Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci prihod od doprinosa bio je 4,5 posto niĹži, na 25,51 milijardu kuna.

Me utim, slika za prvih osam mjeseci joĹĄ uvijek izgleda loĹĄe. Ukupni prihodi su smanjeni 1,1 posto ili 816, 2 milijuna kuna, na 70,82 milijarde kuna.

Rashodi su pak pove ani 0,6 posto ili 472,5 milijuna kuna, na 79,46 milijardi kuna, te je tako deficit ove

"Hrvatskoj slijede reforme i rezanje javne potroĹĄnje pa je ovakav dogovor Vlade i sindikata samo odga anje neminovnog. Reforme ionako idu sporo, a ovako e biti joĹĄ teĹže jer se na neki na in zamrzava postoje e stanje", isti e Ĺ anti .

ZDESLAV Ĺ ANTI Ekonomski analiti ar Damir Novotny tako er smatra da je postignuto rjeĹĄenje loĹĄe iako se ne moĹže zanemariti injenica da 310 milijuna kuna, koliko e se ove godine uĹĄtedjeti na boĹži nicama, nije mali novac.

"No, ovdje se ne bi trebalo raditi o uĹĄtedama, ve o redefiniranju odnosa Vlade kao poslodavca i zaposlenih u javnim sluĹžbama. Sve bi sigurno bilo druk ije da idu-

godine dosegao 8,64 milijarde kuna, za razliku od 7,35 mlrd. kuna proĹĄle godine. Podsjetimo da je pro-

a godina nije izborna jer Vlada sada ne Ĺželi zaoĹĄtravati odnose sa sindikatima i imati prosvjede.

Me utim, injenica je da su sve vlade koje su DAMIR NOVOTNY kupovale glasove iz prora una u kona nici loĹĄe proĹĄle. Rije je o pogreĹĄnoj procjeni sadaĹĄnje Vlade", ocjenjuje Novotny.

Preko koljena Reakcija iz najve e oporbene stranke, SDP-a, na rasplet doga anja oko kolektivnog ugovora za javne sluĹžbe svodi se na dvije poruke; dogovor je postignut samo s jednim sindikatom i SDP bi imao bolja rjeĹĄenja. Kako GORDAN MARAS objaĹĄnjava Gordan Maras, SDP-ov saborski zastupnik, Vlada je navikla sve raditi lomljenjem preko koljena.

Politika prema radnicima vodi se tako da se svaka dva mjeseca predlaĹžu novi zakoni i nova rjeĹĄenja bez dogovora sa socijalnim partnerima. Izme u Vlade i sindikata nema sigurnosti i dijaloga koji se temelji na uzajamnom povjerenju, ĹĄto se moglo vidjeti na Zakonu o radu, izjavio je Maras, ija se stranka, nakon oĹĄtrih kritika pojedinih sindikalnih elnika, pokuĹĄava pribliĹžiti sindikalnoj sceni, osobito u svjetlu injenice da bi referendum o ZOR-u mogao biti i referendum o prijevremenim izborima.

Nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

ra unom za itavu 2010. bio predvi en deficit od 8,6 milijardi kuna, ĹĄto je upravo probijeno, a rebalansom

se deficit planira na 14,06 milijardi kuna.

Petra Buli

petra.bulic@business.hr

doga aji

PERFORMANCE ZA MINISTRA

Švicarski C.I.M. ulazi u Primorsku banku

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 9/9/2010

PREUZIMANJA

ŠUKERU OSNOVE EKONOMIJE Forum mladih zagreba kog SDP-a organizirao je ju er ispred Ministarstva financija performance "Osnove ekonomije", tijekom kojeg su u Ministarstvu ostavili udžbenik iz osnova ekonomije adresiran na ministra Šukera FOTO PONGRA I /CROPIX

Zagreb. Švicarska C.I.M. Banque SA je dobila odobrenje HNB-a za stjecanje više od 20% Primorske banke, priop eno je iz HNB-a nakon ju erašnje sjednice Savjeta. Švicarski investitor vjerojatno je upisao nove dionice za ije je izdavanje banka dobila odobrenje Hanfe krajem srpnja. Grupa pravnih i fizi kih osoba na elu s predsjedni-

kom Uprave Miljanom Todorovi em koji i sada posjeduju više od 50% temeljnog kapitala Podravske dobila je suglasnost za zajedni ko djelovanje što je bio preduvjet za objavu ponude za preuzimanje. Savjet HNBa suglasio se s odlukom nadzornih odbora da Janko Hrnjak bude imenovan lanom uprave Nava banke, da u Raiffeisenbank Austria lanicom uprave u još jednom mandatu bude Vesna Ciganek Vukovi te da u Wüstenrot stambenoj štedionici, predsjednikom uprave ostane Zdravko An el. I. P.

Mali zakupci zemlje ostaju bez poticaja DAMJAN BOGDANOVI , tajnik Hrvatske poljoprivredne komore SNIMIO SAŠA ETKOVI

Poljoprivredni proizvo a i koji državno zemljište obra uju na temelju potvrde o jednogodišnjem zakupu ponovno su se digli na noge iz straha da velik dio njih sljede e godine ne e dobiti direktne poticaje.

Tuma enje DORH-a

JEDNOGODIŠNJI NAJAM Ministar poljoprivrede poru io je seljacima koji državno zemljište obra uju na temelju potvrde o jednogodišnjem zakupu da više ne e mo i dobiti poticaje, ime e uštedjeti 200 milijuna kuna

Kako su na ju erašnjoj konferenciji za novinare pojasnili predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, državni tajnik Josip Kralji kovi seljacima je obznanio da je za dosadašnje korisnike zemljišta na temelju jednogodišnje potvrde bolje da ne ulaze u jesensku sjetvu jer njihove potvrde vrijede do kraja godine. Poru io im je, prenose farmeri, kako je bolje da zemlja ostane neobra ena nego da u posjedu budu protuzakonito, a takvo mišljenje u Ministarstvu poljoprivrede doneseno je na temelju pravnog tuma enja Državnog odvjetništva.

Iz toga proizlazi, tuma e poljoprivrednici, da korisnici zemljišta s jednogodišnjim potvrdama sljede e godine ne e mo i požeti svoju ljetinu i ostvariti pravo na direktna pla anja. Time bi, prema procjeni Damjana Bogdanovi a, tajnika Hrvatske poljoprivredne komore, država

uštedjela i do dvjesto milijuna kuna.

S druge strane, Ministarstvo je više puta apeliralo na jedinice lokalne samouprave da žurno izrade programe raspolaganja državnim oranicama i raspišu natje aje kojima bi se korištenje državnim poljoprivrednim zemljištem reguliralo sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Prema posljednjim podacima, samo za tre inu državnih oranica korisnici posjeduju urednu dokumentaciju.

"Sad e zbog nerada lokalne samouprave ispaštati seljaci. Lokalne su vlasti seljacima davale potvrde drže i ih na uzici i najvjerojatnije tražili neke protuusluge.

Sad žele izvlastiti seljake sa zemljišta koje godinama obra uju u korist nekih korporacija", sumnja Mato Mlinari , predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci.

Kontra Ministarstva

Predstavnici HPK ne prihva aju pravna tuma enja Ministarstva i seljacima savjetuju da obave jesensku sjetvu i traže da se sljede e godine nastavi dosadašnja praksa. Kako objašnjava Stjepan Kunovec, lan HPK, prijašnjih godina bi korisnici s jednogodišnjom potvrdom ujesen zasija-

li površine. Ako bi u me uvremenu bio raspisan natje aj na temelju kojeg bi zemljište dobila druga osoba, prvotni bi korisnik bio u posjedu sve do skidanja ljetine, a zatim bi ušao novi vlasnik.

"Ako do kraja godine lokalne vlasti ne budu mogle provesti natje aje, od njih e se tražiti da zemlju daju u dugoro ni najam od pet godina i svu e odgovornost snositi na elnici i gradona elnici", prenosi Bogdanovi , što je dogovoreno na sastanku s Kralji kovi em.

Oko 93,5 tisu a hektara državnog poljoprivrednog zemljišta korisnici u Hrvatskoj obra uju na temelju jednogodišnjih potvrda o zakupu. Kako kažu predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, to su mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok su veliki poljoprivredni kombinati uglavnom regulirali pravni status svog zemljišta. Jednogodišnjih potvrda je najviše u Osje ko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodskoposavskoj županiji, a uop e ih nema u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 9/9/2010

MINISTARSTVO

Zra na Luka Rijeka: rezultati ili opet roĹĄade

Zagreb. DrĹžavni tajnik u Ministarstvu mora Danijel Mileta razgovarao je ju er s Upravom i najve im suvlasnicima Zra ne luke Rijeka o situaciji i budu nosti zra ne luke, priop eno je iz Ministarstva.

Zra na luka Rijeka je zbog malog prometa orijentirana na sredstva pomo i iz prora una suvlasnika, od kojih su naj-

ve i RH (55%), Primorsko-goranska Ĺžupanija (20%) i Grad Rijeka (10%). U razdoblju od 2006. do 2009. jedino su Hrvatska sA 8.999.624 kuna, Primorsko-goranska Ĺžupanija sA 3.865.559 kuna i Grad Crikvenica sA 139.861 kunom prora unski pomogli zra nu luku, dok ostali suvlasnici nisu uloĹžili ni kune.

U NO-u od 7 lanova drĹžava ima samo jednog lana, a ostalo su predstavnici lokalnih zajednica. Poslovanje zra ne luke na taj na in, smatraju u Ministarstvu, postalo je kriti no i

dugoro no neodrĹživo.

Mileta je istaknuo da Zra na luka Rijeka ima budu nost samo ako jedinice lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u privla enju prometa.

Ministarstvo ne kroji komercijalnu poslovnu politiku zra ne luke, ve je to posao Uprave, koja je u travnju 2009. promijenjena, ali ni to nije pomoglo u preokretanju negativnog trenda. Ako bude trebalo, Ministarstvo e ponovo inicirati promjenu, a od Uprave se o ekuju konkretni akcijski planovi za 2011., kaĹže se u priop enju. H

BROJKA

9

hrvatskih obrtnika sudjeluje na ju er otvorenom 43.

Me unarodnom obrtni kom sajmu (MOS) u Celju

Mali dioniÄ?ari Liburnije: Po je HFP ustupio dionice SN VELIK NOVAC Pribojavaju se da e im sada biti ponu eno trostruko manje nego 2007., kada je Hanfa naloĹžila Gradu Opatiji objavu javne ponude za LRH Sporazum o prijenosu 58 posto dionica Liburnia Riviera Hotela (LRH) sklopljen 23. srpnja izme u HFP-a i SN holdinga, na temelju kojeg je nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje, nije u potpunosti rijeĹĄio dugogodiĹĄnji spor zbog opatijskih hotela.

Naime, na snazi i dalje ostaje izvrĹĄno rjeĹĄenje Hanfe iz 2007. godine po kojem je Grad Opatija obvezan objaviti javnu ponudu, a o tome se joĹĄ raspravlja na Upravnom sudu. Kako su u toj varijanti trebali dobiti gotovo trostruko bolju ponudu za otkup svojih dionica, oglasili su se mali dioni ari LRH-a.

Strah od gubitka

"Objavi li sada i SN holding svoju javnu ponudu oni e, sukladno cijenama dionica u posljednja tri mjeseca, ponuditi 2300 kuna po dionici, ĹĄto zna i da bi mali dioni ari mogli maksimalno kapitalizirati manje od 100 milijuna kuna. Po prethod-

JOĹ JEDAN MISTERIJ

HFP taji ugovor sa SNHom kao onaj s Orcom Sporazum o prijenosu dionica Liburnije sklopljen izme u HFP-a i SNH-a polako poprima obrise jednog sli nog misterija, ugovora izme u HFP-a i Orca o Sun anom Hvaru, koji unato pristanku svih strana joĹĄ nije objavljen. Kako nesluĹžbeno doznajemo, predstavnici Orca u srijedu su doĹĄli na sastanak u HFP ne bi li razrijeĹĄili prijepore oko vlasniĹĄtva nad hvarskim hotelima.

noj je obvezi Grad Opatija, nakon ĹĄto je dobio 25 posto plus jednu dionicu LRH-a, bio duĹžan ponuditi viĹĄe od 260 milijuna, jer je tada cijena bila 6250 kuna po dionici, ĹĄto su Opatijci doduĹĄe odbili u initi jer nemaju dovoljno novca. Nedopustivo je da SNH daje javnu ponudu dok se na Upravnom sudu joĹĄ raspravlja o staroj po kojoj bi mali dioni ari za svojih 13,5 posto dionica dobili oko 160 milijuna kuna viĹĄe", upozorava DraĹžen Nikoli , predsjednik udruge malih dioni ara

LRH-a, te se pita: "A ĹĄto ako SNH dade ponudu, a Upravni sud nakon toga dosudi da i Grad Opatija to mora u initi?"

Nikoli se pribojava da bi "Upravni sud zbog pritisaka mogao poniĹĄtiti Hanfino rjeĹĄenje jer je u igri veliki novac", a odgovaraju e europske institucije ve su zamoljene da podupru Hanfu kako bi "nastavila raditi transparentno i bez pritisaka".

Malim dioni arima je, kako kaĹže, "izuzetno vaĹžno doznati cijenu po kojoj

DRAŽEN NIKOLI , predsjednik udruge malih dioni ara LRH-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

TURIZAM

Rekordna sezona: 6% više no enja, dolazaka 3%

PREMIJERKA I MINISTAR J. Kosor i Damir Bajs FOTO CIMAŠ/CROPIX

Pošto SNH? je SN holding stekao svoj ve inski paket dionica" pa pozivaju Hanfu neka naloži HFP-u objavu sporazuma, emu se SNH ne protivi. Iako Nikoli kaže kako bi bilo "najlogi nije da sporazum objavi HFP", a i Hanfa je u svom ju erašnjem priop enju pozvala HFP i SNH da "bez odgode objave sporazum o stjecanju dionica LRH", kako neslužbeno doznajemo, u HFP-u zasad nemaju namjeru objaviti traženi dokument.

Zajedni ka ponuda

Nikoli strahuje i da e mnogi od onih 700 malih dioni ara koji drže do pet dionica još iz vremena pretvorbe i privatizacije tvrtke im dobiju ponudu SNH-a prodati dugo uvane dionice. Njegova je udruga alarmirala gradske vije nike Opatije i još nekih mjesta na Kvarneru, "gdje bi oko 600 malih dioni ara moglo biti ošte eno za 30 milijuna kuna", a o slu aju su informirane i slovenske vlasti, jer je više od stotinu slovenskih državljana investiralo u LRH. Kao rješenje lider malih dioni ara predlaže da Grad Opatija i SNH daju zajedni ku ponudu za preuzimanje Liburnije.

Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Opatija. Premijerka Jadranka Kosor ocijenila je ju er da je ovogodišnjih prvih osam mjeseci turisti ke sezone na Jadranu bilo najbolje dosad, sa 6% posto više turisti kih no enja i 3% više dolazaka nego u istom lanjskom razdoblju.

Na sjednici Vladina povjerenstva za koordinaciju i pra enje turisti ke sezone 2010. izvije-

š eno je da je u tom razdoblju ostvareno ukupno 51,7 milijuna no enja i 8,2 milijuna dolazaka. Od toga je bilo 46,3 milijuna no enja inozemnih turista ili sedam posto više, 5,4 milijuna no enja doma ih gostiju ili dva posto više, 7,4 milijuna stranih dolazaka ili tri posto više, te 882.000 doma ih dolazaka što je pad od etiri posto u odnosu na 2009.

Poraste broja no enja ostvarile su sve primorske županije, a najve i porast (11% više no enja i 8% dolazaka) bio je u Dubrova ko-neretvanskoj žu-

paniji. Samo Istarska i Šibensko-kninska županija ostvarile su podjednak broj dolazaka kao lani, a sve ostale su u plusu.

Premijerka je ustvrdila kako je jedan od razloga dobre sezone dovoljno rano donošenje Vladinih mjera u turisti kom sektoru. Tim mjerama su, izme u ostaloga, oja ane aviodestinacije. No, kazala je, oko 90 posto turista u Hrvatsku dolazi automobilima, po emu se vidi vrijednost izgra enih autocesta pa e se s gradnjom nastaviti i dalje.

Ministar turizma Damir Bajs rekao je kako je ostvaren cilj da najmanje svaki 50. turist u Europi do e u Hrvatsku.

Jedine zemlje iz kojih je stiglo manje turista nego prethodne godine su Italija i Nizozemska, dok su sva ostala tržišta ostvarila pozitivne rezultate, istaknuo je Bajs.

Naglasio je kako treba nastaviti s uspješnim turisti kim radom do kraja godine kako bi se ostvarilo još dva milijuna dolazaka i pet milijuna no enja, ime bi cijela godina bila u plusu. H

NEUPITNA OBVEZA OPATIJE

Hanfa: 'Paralelno rješavamo zahtjev SNH-a' "U Hanfi je u tijeku upravni postupak povodom zahtjeva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje od strane društva SN holding u odnosu na ciljno društvo Liburnia Riviera Hotele d.d.

Opatija. S obzirom na naga anja o zakonitosti postupanja, isti emo da je zabranjen svaki oblik utjecaja koji bi mogao dovesti u pitanje OGLAS

Hanfinu samostalnost", navodi se u Hanfinu priop enju. ojem se indirektno priznaj "I u ovom e predmetu Hanfa odlu iti na temelju injenica utvr enih u upravnom postupku koji je u tijeku.

Rok u kojem je Hanfa dužna odlu iti o predmetnom zahtjevu - 14 dana od dana urednog zahtjeva - još nije

istekao jer još nisu ispunjene sve pretpostavke za urednost zahtjeva.

Hanfa poduzima odre ene radnje za utvr ivanje relevantnih injenica. Isti emo da je trenuta no neupitna prijašnja obveza Grada Opatije i ostalih na objavljivanje ponude za preuzimanje LRH nastala stjecanjem dionica od HFP-a.

ANTE SAMODOL, Hanfa SNIMIO ÆARKO BA©I∆

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 9/9/2010

SURADNJA S MTS-om

GDi Gisdata otvorio tvrtku u Ukrajini

Zagreb. Zagreba ka geoinformati ka tvrtka GDi Gisdata po ela je suradnju s ukrajinskom podruĹžnicom MTS-a, najve e grupe mobilnih operatera na podru ju Rusije i zemalja u sklopu Zajednice nezavisnih drĹžava, a kako bi se MTS-u zajam ila ĹĄto kvalitetnija lokalna potpora GDi-je otvorio i vlastitu

tvrtku u Ukrajini - GDi Systems Kijev, izvijestili su iz GDi-ja.

Time se GDi grupa dodatno proĹĄirila, uz postoje e operacije u devet zemalja regije te u Americi. Povodom suradnje s ukrajinskim MTS-om predsjednik Uprave GDi Gisdata Grupe Boran Lon ari isti e vaĹžnost ĹĄto je njihovo rjeĹĄenje GDi Canvas (softver) izabran na me unarodnom natje aju, ĹĄto pokazuje GDi-jevu konkurentnost.

GDi e operateru MTS osiguravati infrastrukturnu i servisnu podrĹĄku za pruĹžanje geoinformacijskih lokacijskih usluga,

ime e se MTS-ovoj bazi od preko 16 milijuna pretplatnika omogu iti koriĹĄtenje naprednih mobilnih usluga s dodanom vrijednoĹĄ u lokacije i primijenjene geoinformatike.

GDi Canvas sustav u cijelosti se pruĹža u obliku usluge, a sva se neophodna hardverska infrastruktura nalazi u GDi-jevom podatkovnom centru u Hrvatskoj. MTS jedna je od vode ih TK tvrtki na podru ju Rusije, isto ne Europe i srediĹĄnje Azije.

Lani je ostvarila prihod od gotovo 10 milijardi ameri kih dolara. B.hr

BORAN LONÂťARI , predsjednik Uprave GDi Gisdata Grupe ARHIVA BUSINESS.HR

Europa oglasila uzbun kljuÄ?nih minerala za r USKO GRLO Europska komisija izdvojila je ak 14 rijetkih minerala kojima je opskrba najkriti nija, a nuĹžni su za nastavak razvoja europske visokotehnoloĹĄke industrije. Velik dio tih minerala iskapa se u samo etiri zemlje - Kini, Rusiji, Brazilu i Kongu Europi prijeti nedostatak minerala i visokotehnoloĹĄkih metala, klju nih resursa za modernu industriju, a najkriti nije je stanje sa 14 minerala, navodi Europska komisija u iscrpnom izvjeĹĄ u koje je u kolovozu prezentirao Antonio Tajani, povjerenik za industriju u Europskoj komisiji.

PotraĹžnja e joĹĄ sko iti

U resurse kojima prijeti nedostatak ubrajaju se magnezij i grafit, ali i kobalt, koji se koristi u proizvodnji akumulatora i sinteti nih goriva, zatim galij koji je neophodan za vrlo tanke solarne plo e, potom germanij, koji se koristi u proizvodnji opti kih kabela, pa platina koja se koristi u proizvodnji katalizatora, itd.

Veliki dio navedenih minerala eksploatira se u samo etiri zemlje - Kini, Rusiji,

Brazilu i Kongu - pa je rizik opskrbe prili no velik.

U Kini se proizvodi 90 posto neodimija i 75 posto germanija.

Nadalje, 90 posto niobija potje e iz Brazila, a nestabilni Kongo je glavni svjetski izvoznik kobalta.

Uz rizik opskrbe zbog nemogu nosti diversifikacije dobavlja a, Europska komisija napominje da e se potraĹžnja za tim mineralima do 2030. godine vjerojatno triput pove ati. Primjerice, potroĹĄnja galija bit e etiri puta ve a nego danas.

Samo minimalni porast gospodarskog razvoja i tehnoloĹĄkog napretka u zemljama u razvoju dovest e do pove ane potraĹžnje za tim mineralima koji se koriste u tehnoloĹĄki naprednijim industrijama.

Prepreka u opskrbi za industriju potrebnih mine-

rala mogla bi se pokazati i u nuĹžnom podizanju ekoloĹĄkih standarda zemalja koje izvoze navedene resurse, smatraju komisijini stru njaci.

NuĹžni sporazumi

Kako se doznaje iz krugova te europske institucije, ekoloĹĄki standardi ve ograni avaju crpljenje resursa za EU. Europska unija mora intenzivirati dijalog s Afrikom, Amerikom i Kinom kako bi dugoro no osigurala opskrbu resursima, a povjerenik za industriju Tajani namjerava ve ove godine predstaviti konkretne prijedloge u tom smjeru.

Prema miĹĄljenju stru njaka Europske komisije, Unija mora svoju trgovinsku politiku snaĹžnije usmjeriti na osiguranje opskrbe resursima.

Pritom je s jedne strane

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Poja an nadzor nad uvozom groĹž a

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede i ove e godine, temeljem Zakona o vinu, kontrolirati promet i uvoz groĹž a berbe 2010., u suradnji s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS), DrĹžavnim inspektoratom i Carinskom upravom. Svaki proizvo a groĹž a koji Ĺželi staviti groĹž e u

promet mora biti upisan u Upisnik proizvo a a. GroĹž e se moĹže stavljati u promet ako je proizvedeno u skladu s propisima temeljem kojih se izdaje rjeĹĄenje za puĹĄtanje u promet.

Proizvo a i vina koji imaju registriranu djelatnost proizvodnje mogu uvoziti sorte groĹž a za proizvodnju vina sami ili putem ovlaĹĄtenih uvoznika uz odobrenje HCPHS-a. Nadzor e biti poja an nad groĹž em koje se moĹže uvoziti isklju ivo za preradu u vinarijama, a nikako za daljnju prodaju, isti u u Ministarstvu poljoprivrede. H

NOVA TRŽIŠTA

Borovo: najave izvoza u Kanadu i NorveĹĄku

HUSNIJA BURI , direktor Borova-KoĹžne obu e FOTO CROPIX

Vukovar. Vukovarska Borovo-KoĹžna obu a predstavila je ju er kolekciju obu e za sezonu prolje e-ljeto 2011., u kojoj je 679 modela koĹžne obu e, te ostalih modela brizgane i zaĹĄtitne obu e.

Direktor Husnija Buri istaknuo je kako je nova kolekcija rezultat kreativnog rada borovskih dizajnera i tehnologa, a na-

stala je uz primjenu suvremenih tehnologija.

"Osvajamo i druga trĹžiĹĄta osim podru ja bivĹĄe Jugoslavije, pa tako imamo najave za mogu nost plasmana obu e u NorveĹĄku i Kanadu", kazao je Buri dodaju i da se na europskom i svjetskom trĹžiĹĄtu sve viĹĄe prepoznaje kvaliteta obu e Borova. Napomenuo je da u posljednje vrijeme dobivaju i prihva aju sve viĹĄe poruka mladih kupaca koji ĹĄalju svoje kreacije. Tako su, istaknuo je, trĹžiĹĄtu ponudili nekoliko modela sa satenskom trakom. H

unu zbog nedostatka a razvoj industrije STVARI BEZ KOJIH NE MOŽEMO

Prosje an mobitel sastoji se od ak 40-ak metala i minerala Moderna vozila, televizori ravnog ekrana, mobilni telefoni i mnogi drugi predmeti koji se temelje na tehnoloĹĄkom razvoju posljednjih nekoliko desetlje a ovisni su o koriĹĄtenju rijetkih metala i minerala.

Primjerice, prosje an mobilni telefon sastoji se od 40 visokotehnoloĹĄkih metala i minerala me u kojima su licij, tantal, kobalt i antimon. Prije 30-ak godina ra unalni ip se proizvodio od 12 metala, a sada od viĹĄe od 60.

Stoga je opskrba resursima proizvo a ima sve ve i izazov, koji je povezan i sa sve ve im troĹĄkovima.

Televizori, kompjutori i drugi proizvodi iz podru ja informacijskih i komunikacijskih

rije o vaŞnim bilateralnim sporazumima s bitnim dobavlja ima, a s druge se Europska Unija mora u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u Ženevi snaŞnije moriti protiv ograni avanja trgovine mineralima.

Situaciju oteĹžava injenica da industrijske zemlje ve-

tehnologija ovisni su o kombinaciji metala i minerala.

Isti su visokotehnoloĹĄki metali dio novih ekoloĹĄkih proizvoda.

Tako je za elekroautomobile potreban licij, platina se traĹži za vozila na vodik, a legure od renija ugra uju se u nove tipove zrakoplova s niskom potroĹĄnjom kerozina.

Osim koriĹĄtenja u visokoj tehnologiji, europska industrija treba mnoge druge resurse, primjerice „uobi ajene“ metale kao ĹĄto su bakar, aluminij i Ĺželjezo, zatim minerale kao ĹĄto su kalijev karbonat, zemlja kremenja a i sol, a gra evinska industrija koristi dodatne tvari kao ĹĄto su pijesak, ĹĄljunak i cement.

Najnoviji podaci pokazuju da

je gotovo 14 posto (30 milijuna) radnih mjesta u EU u tvrtkama koje su ovisne o mineralnim resursima.

Gotovo isti postotak je spomenutih poduze a u ukupnom europskom BDP-u.

VaĹžnost tih tvrtki za gospodarstvo EU tolika je da je Europska komisija razradila strategiju kako bi spomenuta poduze a imala normalan pristup potrebnim resursima.

Europska je komisija u studenome 2008. godine pokrenula incijativu o resursima, a obuhva a mjere iz tri podru ja: osiguranje pristupa dobavlja ima izvaneuropskih zemalja, poboljaĹĄanje uvjeta crpljenja minerala u Europi i pove anje stope reciklaĹže za takve sirovine.

inu spomenutih minerala ne mogu zamijeniti nekim drugim sirovinama.

glavnih dobavlja a minerala u svijetu. Trenuta no se u ku anstvima gomilaju stari ku anski aparati koji sadrĹže dragocjene tvari.

Osim toga, sve viĹĄe vaĹžnih resursa zavrĹĄava jednostavno na smetliĹĄtima umjesto da ih se ponovno iskoristi.

ReciklaĹža je spas

Prema miĹĄljenju europskih stru njaka, pove anje kvote reciklaĹže bit e odlu uju i korak kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz etiriju

Alen Legovi , Bruxelles

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 9/9/2010

DIONICA KRAVICA - BIJA»A

Konkurenti jaki, naši gra evinci podijeljeni

Zagreb. Bosanskohercegova ka Federalna direkcija autocesta primila je u Mostaru 12 ponuda u pretkvalifikacijskom natje aju za gradnju dionice autoceste Kravice - Bija a. FEDA je 22. srpnja objavila javni poziv na koji je ponude poslalo šest samostalnih ponuditelja i šest

konzorcija, me u kojima je i ve ina ve ih hrvatskih gra evinskih tvrtki. U igri za gradnju poddionice na dionici Po itelj - Bija a su hrvatska Hidroelektra niskogradnja, koja se natje e samostalno, te Viadukt, Zagorje Tehnobeton i Konstruktor u konzorcijima s kompanijama iz BiH ili inozemstva, a Osijek-Koteks i Ingra nastupaju kao jedini konzorcij u kojem su samo hrvatske tvrtke. Viadukt je u konzorciju s GP Put Sarajevo, Zagorje Tehnobeton s talijanskim tvrtkama CEA i Grazzini,

dok se Konstruktor udružio s partnerima iz BiH Putovi Grude BiH i HP Investing Mostar.

Osim hrvatskih gra evinaca, na natje aj su se javili i austrijski Swietelsky, gr ki J&P–Avax, BH Konzorcij Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja, slovenski SCT, Integral Inžinjering iz Banje Luke, austrijski Strabag te konzorcij talijanske Sepe i Muci a & Co. iz BiH. Izgradnja dionice Po itelj - Bija a u dužini 21,255 km podijeljena je na etiri poddionice, a Kravica - Bija a bit e financirana kreditom dogovo-

renim s EBRD-om. Poddionica autoceste izme u Kravice i Bija e duga je 4,06 km. Po inje kod odmarališta Kravice te završava na južnoj granici s Hrvatskom u mjestu Bija a.

"Federalna direkcija za autoceste u idu ih e 45 dana obaviti evaluaciju pristigle pretkvalifikacijske dokumentacije i poslati je EBRD-u. Nakon odobrenja banke kompanije i konzorciji bit e pozvani da preuzmu dokumentaciju za izradu i dostavu financijske ponude", izjavio je Erdal Trhulj, direktor FEDA-e. D. B.

Počeli pregovori o Sunčanom Hvaru RASPETLJAVANJE HFP smatra da je Orco loše upravljao Sun anim Hvarom, a Orcov je stav druk iji, 'pa ako treba, neka sud odlu i o svemu', doznajemo iz Orca uo i prvog sastanka nakon zbrke koja je nastala ovoga ljeta HFP-ovim raskidanjem ugovora Orco grupa i Hrvatski fond za privatizaciju ju er su, kako doznajemo, pokrenuli pokušaj rješavanja problema koji su nastali ovoga ljeta kad je HFP raskinuo ugovor s luksemburškom kompanijom o suvlasništvu nad Sun anim Hvarom i zatražio povrat sedam posto dionica, ime bi Orco izgubio ve inski portfelj u hvarskoj hotelskoj ku i.

Postoji volja

Kako smo doznali iz Orca, u toj se grupaciji nadaju da e to biti zapravo prvi u nizu sastanaka na kojima bi se pokušao posti i dogovor. Ako se dogovora ne postigne, ostaje samo jedno rješenje - sudski proces. "Fond je zatražio povrat dionica, ali to ne zna i da ih

mi automatizmom moramo vratiti, kako se povremeno moglo pro itati po medijima.

Oni smatraju da smo mi loše upravljali Sun anim Hvarom, a naš je stav druk iji, pa ako treba, neka sud odlu i o svemu. Me utim, ini nam se da obje strane žele riješiti nastalu situaciju", kaže naš izvor u Orcu.

Ta grupacija smatra da bi u potencijalnom sudskom sporu imala bolje argumente od Fonda, jer kao svoj "plus" vide i pojedine poteze HFP-a - primjerice odbijanje svojedobnog plana restrukturiranja - za koje ak koriste i izraz "destruktivni".

Tim sastankom i njegovim eventualnim nastavcima prekinut e se i svojevrsno zatiš-

SASTANAK U SRIJEDU predstavnika Orca i HFP-a samo je prvi u nizu na kojima e se pokušati posti i dogovor. Ako se dogovor ne postigne, ostaje samo jedno rješenje - sudski proces SNIMIO SAŠA ETKOVI

je u slu aju Sun ani Hvar nastalo nakon što je, na op e iznena enje, Fond pokrenuo lavinu usred turisti ke sezone. U Orco grupi smatraju da je takav gotovo pa spektakl bio nepotreban jer je ugovor raskinut samo dan prije nego što je istekao.

Zatišje je dijelom bilo prekinuto prije nekoliko dana kada je objavljeno da Dragan Lazuki napušta mjesto regionalnog direktora za jugoisto nu Europu, dakle izravno zaduženog za Sun ani Hvar.

Lazuki je to objasnio željom da pokrene svoju konzultantsku tvrtku, a u Orcu bi ostao kao specijalni savjetnik baš za Hrvatsku, odnosno za njih

bi i dalje obavljao sve poslove vezane uz Sun ani Hvar. Da se ništa prakti ki nije promijenilo, govori i injenica da e Lazuki biti s Orcove strane stola na razgovorima s HFPom.

Ott kupovao dionice

Po svemu sude i, tome ne e zasmetati ni vijest iz ma arskih medija da je predsjednik Orca Jean-Francois Ott preko svoje druge tvrtke Joho Compagnie od po etka kolovoza do po etka rujna u nekoliko navrata kupio ukupno 6500 dionica Orco grupe.

Taj je potez Orcova izvršnog direktora došao u vrijeme kada je grupacija kojoj

je na elu postigla veliki, ak 15-postotni rast na Praškoj i Budimpeštanskoj burzi, dostigavši najve u vrijednost dionica u posljednja tri mjeseca. Skok je posljedica vrlo povoljnog polugodišnjeg financijskog izvješ a s iskazanom dobiti u iznosu 237,7 milijuna eura, što je doslovce fantasti an preokret u odnosu na prošlogodišnji polugodišnji gubitak od 200 milijuna eura.

U izvješ u se navodi kako je to posljedica pristanka kreditora da im produlje rok dospije a obveznica i prodaje dijela imovine, najviše u Njema koj.

Ivica Profaca

mediji/ marketing/ prodaja

Duhan i financije PR-ovcima najteži sektori BP jedan od Googleovih najve ih oglašiva a

etvrtak 9/9/2010

NAGRA IVANI DIZAJN OTIŠAO U POVIJEST

Ljubi i : SMS zapakiran u jeftinu prosje nost

> mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr etvrtak 9/9/2010

NOVI PROIZVODI

OUTWARD 2010.

Jamni in natje aj na Facebooku

Nagrade Outdoor akzenta za najbolje plakate

preko koje e se korisnici mo i informirati o proizvodu, kreativnom natje aju i osvojiti dodatne nagrade.

Svatko tko se priklju i stranici "Smisli ime pi a i osvoji 50 000 kn", pogodi OsmiĹĄljavanje imena svojih pravi trenutak za odaziv na besplatno pi e za tulum te novih proizvoda Guarane i Orangea Jamnica je odlu ila uklju i 30 prijatelja na strapovjeriti potroĹĄa ima putem nicu dobiva jedan od 48 pokreativnog natje aja ''Daj mi klon paketa: mix proizvoda Jamnica Guarana i Orange ime'', na koji je u dva mjeseca SMS-om stiglo gotovo te pelinkovca Krauter i votke X. Natje ajem e imena na6000 prijedloga.

Ovih je dana aktivirana i Fa- vedenih proizvoda Jamnica traĹžiti do 15. rujna. cebook stranica proizvoda

MARKETINGAĹ I K'O BANKARI "MarketinĹĄke agencije u Hrvatskoj su isto ĹĄto i banke u stranim rukama, rade za profit i drugo ih ne zanima. Stoga i ne moĹžemo provesti hrvatski vizualni identitet u gospodarskim projektima jer to nije njihov interes", kaĹže Ljubi i ARHIVA BUSINESS.HR

Do 30. rujna mogu se kandidirati idejna rjeĹĄenja 'out of home' plakata za godiĹĄnju nagradu OUTWARD. Uvjeti za prijavu radova su da je plakat objavljen na sluĹžbenim oglasnim povrĹĄinama u Hrvatskoj od kolovoza 2009. do kolovoza ove godine, a mogu se prijaviti u pet kategorija: billbo-

'Novi diza SMS-a? Ka mercedesa P

BORIS LJUBIÂťI Dizajner koji je osmislio dizajn SMS-a i sam se javio na Podravkin natje aj kojim je, kaĹže ogor eno, izgubljen brend stvaran dva desetlje a, ali i kulinarski suvenir na turisti kom trĹžiĹĄtu

ard, serija billboarda, citylight, serija citylighta i megaboard.

Stru ni Ĺžiri sastavljen od pet lanova napravit e uĹži izbor u svim kategorijama po etkom listopada, a publika e mo i glasati za najbolji billboard na web stranici www.outdoorakzent.hr.

OUTWARD je godiĹĄnja nagrada za najbolji dizajn out of home plakata koji je 2000. godine pokrenula tvrtka za vanjsko oglaĹĄavanje Outdoor akzent s namjerom da potakne i nagradi kvalitetu i kreativnost u dizajnu plakata.

roizvodi SMS-a nedavno su se vratili na police trgovina, no u druk ijoj ambalaĹži. Naime, zbog nemogu nosti da nagra ivani trobridni dizajn Borisa Ljubi i a koriste na svojim proizvodnim linijama, u Podravki su morali potraĹžiti novo rjeĹĄenje i natje ajem odabrali dizajn agencije MGraffika. Ljubi i a, koji se bio javio na natje aj jer je, kako isti e, Ĺželio zaĹĄtititi izuzetan brand koji je svojim dizajnom i stvorio, upitali smo za ocjenu novoga rjeĹĄenja i o dizajnu hrvatskih proizvoda op enito.

"Ne mogu se oteti dojmu da je dizajn etikete skroman i nezamjetan. Poznat i ugledan brend pretvoren je u liniju tipi nih anonimnih proizvoda koji svojom cijenom i kvalitetom idu ispod razine te se na trĹžiĹĄtu suprotstavljaju kvalitetnijim proizvodima isklju ivo niĹžom cijenom", kaĹže Ljubi i .

ObjaĹĄnjava pritom da je donja granica vrijednosti originalnog dizajnerskog projekta 200.000 kuna jednokratno, no za dizajn koji zadovoljava samo osnovnu funkciju pla a se, kaĹže, izme u tri i pet tisu a eura.

ViĹĄe od proizvoda

injenica je da je SMS bio uzoran brand stvoren u vrijeme nastanka Hrvatske, imao je izuzetno dizajniranu ambalaĹžu nagra ivanu viĹĄe puta na svim svjetskim natje ajima. Posebnost dizajna ambalaĹže, originalnog loga i upornost u njihovu koriĹĄtenju stvorili su brend koji je bio cijenjen i iznad realne vrijednosti proizvoda.

"Ovime se negira brend stvaran dva desetlje a. To je kao da netko koristi znak mercedesa na fi i. VaĹžno je naglasiti da su to bili proizvodi u malim koli inama i da su predstavljali nadgradnju u kulinarskoj kulturi.

Njih se moĹže smatrati i kulinarski suvenirom na turisti kom trĹžiĹĄtu naĹĄe obale.

TELEKOM

Smiley Tele 2 iz radionice Brukete i Žinića

KAMPANJU za Smiley, novu tarifu koja nudi besplatne SMS poruke, Tele 2 je prenio i na prodajna mjesta

Kampanja za Smiley, novu tarifu Tele 2 koja nudi besplatne SMS poruke te besplatan podatkovni promet, kreativna je ideja agencije Bruketa i Žinić, a za razvoj TV spotova zaslužna je agencija Papa. Posrijedi su agencije s kojima Tele 2 redovito surađuje.

"BTL, promotivne aktivnosti

te gerila kampanju odradila je agencija Organizacija, za PR aktivnosti zadužen je Grayling, dok je digitalne projekte na socijalnim medijima priredio Drap. Cjelovitu ideju kampanje kroz trade marketing prenijeli smo i na naša prodajna mjesta.

Ključno je za svaku našu kampanju to što sve strane prate središnju ideju u svojim aktivnostima, što rezultira snažnom sinergijom", ističu iz Tele 2.

Zapažena kampanja počela je tzv. teasing dijelom tijeku kojeg su pokrenuli i web stranicu www.smiley.hr, koja je u

desetak dana postojanja stekla gotovo 43.000 posjetitelja, a na Facebooku su otvorili profil Smiley revolucija, koji je u tjedan dana stekao 1400 prijatelja, pohvalili su se u Tele 2.

Kako su pri dosadašnjim kampanjama, i pri osmišljavanju Smileyja izabrali su aktivnosti po načelu maksimalnog učinka.

I kampanja i proizvod u skladu su, kažu, s komunikacijskom revolucijom u kojoj mobilni uređaji postaju glavnim alatom za spajanje na socijalne mreže, posebice među mladim korisnicima. D. T.

Duhan i financije zajn PR-ovcima najteži sektori Kao znak esa na fići' KOMUNIKACIJSKA INDUSTRIJA

Prema istraživanju portala Marketingweek, najzahtjevniji sektori komunikacijske industrije su duhanska industrija, javni sektor, konzultantske agencije odnosno revizori te financijski sektor. Slično razmišljaju i domaći PR-ovci

Stoga mislim da nismo izgubili samo jedan brend nego i jedan suvenir", kaže Ljubičić.

Posrijedi je, ističe, samo jedan od primjera koji potvrđuje da hrvatske kompanije ne ulažu dovoljno u dizajn.

Dobre iznimke

"Naše tvrtke dizajnere tretiraju kao one koji samo crtaju što netko drugi zamisli, advertising je isključio dizajn i nametnuo se kao jedini faktor na tržištu.

Prisutan je pristup: ako trebate dizajnera, imamo ga u našoj agenciji, a to ionako dođe kad mi sve definiramo: slogane, spotove... Zapravo, marketinške agencije u Hrvatskoj su isto što i banke u stranim rukama, rade za profit i drugo ih ne zanima. Stoga i ne možemo provesti hrvatski vizualni identitet u gospodarskim projektima jer to nije njihov interes", kritičan je Ljubičić.

Među rijetkim pozitivnim

primjerima navodi Franck, kojem je sam preoblikovao filozofiju ambalaže.

"Ranije je glavni lik ambalaže bila gospođa koja u klasičnoj džezvi nudi kavu, a kod mene plavokosa ljepotica kao oslobođena i samosvjesna pije kavu", objašnjava ponavljajući kako je njegova želja bila da svi hrvatski proizvodi imaju oznaku Product of Croatia ili Made in Croatia.

"Dobrih hrvatskih primjera nema vidljivih u supermarketima. Oni se uglavnom vežu uz male serije i redovito dobivaju nagradu CROPAK za najbolju hrvatsku ambalažu", kaže Ljubičić, koji među mlađim kolegama dizajnerima koji imaju reference i mogu podignuti vrijednost hrvatskog dizajna ističe studio Cuculić, 321, Kseniju Jurinec i agenciju Bruketa&Žinić koja svoju produkciju temelji na broju od pedesetak zaposlenih.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

Komunikacijska industrija jedna je od najzahtjevnijih zbog klijenata koji pred nju postavljaju zahtjeve za što većom kreativnošću kako bi pojačali prodaju, a u slučaju podbačaja na njih svaljuju odgovornost.

Nekima je, međutim, teže jer određeni sektori koje pokrivaju posebno izazivaju glavobolju. Prema istraživanju portala Marketingweek, koji je anketirao marketingaše i PR-ovce, najteži i najzahtjevniji sektori su duhanska industrija, vlade i javni sektor općenito, konzultantske agencije odnosno revizori te financijski sektor - banke, brokerske kuće ili osiguravajuća društva.

Prema tom istraživanju, čak 56 posto marketingaša smatra kako je duhanska industrija najteža, 41 posto drži kako su to vlade i javni sektor, 39 posto revizori, a 34 posto financije.

Kad je riječ o hrvatskom tržištu, nema istraživanja koje bi otkrilo kako razmišljaju domaći PR-ovci. Njih dvoje iz sektora izdvojenih

u britanskome istraživanju upitali smo za njihova iskustva.

Krizno komuniciranje

Financijskim sektorom u nas bavi se agencija IM&C, među čijim su klijentima neke brokerske kuće, banke i osiguravajuća društva.

"Najveći su izazovi u ovim otežanim uvjetima poslovanja vraćanje povjerenja klijenata u financijsko tržište i u financijske institucije te detaljna edukacija investitora, a u tome je presudna komunikacija. Za ponovnu izgradnju reputacije izrazito je važna kvaliteta komunikacijskih aktivnosti jer je reputacija upravo proizvod dobre komunikacije. Potrebna je suradnja i medija i PR industrije kako bismo zajedničkim radom poduprijeli ponovni rast tržišta kapitala, koji je važan čimbenik razvoja svakog gospodarstva, a pogotovo gospodarstva u razvoju poput hrvatskoga", kaže Ivica Mamić iz IM&C-a.

Kako je financijski sektor jedan od najpogođenijih krizom, i zahtjevi koje se stavljaju pred PR-ovce koji ga pokrivaju sve su veći.

"Krizno komuniciranje izrazito je traženo jer su udjeli u financijskim fondovima strahovito pali, a njihovi klijenti ne razumiju da su udjeli u fondovima podložni promjenama i kretanjima

na tržištu kapitala te da nisu potpuni supstitut za tradicionalne oblike štednje u bankama", otkriva Mamić.

Ističe kako je volumen poslovanja u financijskom sektoru, a posebno u dijelu koji čine investicijski fondovi i brokerske kuće, tnatno manji nego u proteklim godinama.

Teret zabrana

Duhansku pak industriju u Hrvatskoj pokriva agencija Pleon Partner, čija direktorica Marina Čulić Fischer kaže kako je doista riječ o izazovnom sektoru.

"Oglašavanje duhanskih proizvoda u Hrvatskoj je strogo zabranjeno i treba dobro paziti da se u vođenju korporativnih komunikacija klijenata iz duhanskog sektora ne prekrši zakon.

Nikada ne komuniciramo proizvod ili brend klijenta već samo poslovne rezultate, planove i strategiju kompanije, menadžment, a dosta se ulaže i u sponzorstva i donacije, što spada u društveno odgovorno poslovanje", kaže Fischer, čija je agencija nedavno dobila velikog klijenta iz duhanskog sektora.

Dodaje kako je korporativno komuniciranje uvijek zahtjevno, a kada je usto klijentu zabranjeno oglašavanje posao je još teži.

Igor Medić

Igor.medic@business.hr

NJEMAÂťKA

> mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr etvrtak 9/9/2010

oglaĹĄiva kih kampanja preko interneta, tako su odsad dostupni u jednom izvoru za potrebe mjerenja uspjeĹĄnosti medija.

GfK Panel Services opskrbio je potroťa e - lanove panela ku anstava s modificiranim GfK Panel Serevice Njema ka mobilnim telefonima koji biljeŞe izloŞenost TV oglaťavanju uz proťirio je svoj Web Efficienpomo prepoznavanja zvuka. cy Panel (WEP) time ťto je uklju io i elektroniËko pra enje Dok gledaju televiziju lanovi utjecaja oglaťiva kih kampanja panela pojedina no aktiviraju mobilne telefone, a oni su pona televiziji. Podaci o dosegu deťeni tako da prepoznavanjem propagandnih kampanja na televiziji, uz dodatak podataka zvuka biljeŞe gledanje oglasne poruke na TV programu. Tako iz panela o kupnji robe ťiroke se dobiva to an podatak o tome potroťnje (FMCG) i dosega

GfK elektroni ki mjeri doseg TV kampanja

koju jeoglasnu poruku neki lan panela gledao i u koje vrijeme.

Krajnji cilj Web Efficiency Panela je procijeniti TV i on-line oglaĹĄavanje u smislu njihova utjecaja na prodaju. Novi instrument, me u ostalim, daje odgovore na pitanja kolika je zarada od investiranja u odre enu TV ili on-line promotivnu kampanju, koliki dodatni prihod od prodaje omogu avaju pojedini medijski kanali. WEP je ograni en na pra enje izloĹženosti oglaĹĄiva kim kampanjama na najve im TV kanalima u razdobljima najve e gledanosti televizije. B.hr

11

najve ih komercijalnih TV stanica koje ubiru ukupno viĹĄe od 90 posto prihoda od TV reklama u Njema koj obuhva eno je Web Efficiency Panelom

BP jedan od Googleovih najve ih oglaťiva a NAFTNOM MRLJOM NA TRAŽILICU BP je po eo Şestoko troťiti ondje gdje to nikada prije nije inio - na internetu, kupuju i oglase na Googleovim rezultatima pretraŞivanja: rije je o porastu s prosje no 57.000 dolara mjese no na 3,6 milijuna dolara u lipnju. Potvrda je to koliko je Google postao vaŞan za upravljanje reputacijom

P

rije nego ĹĄto je British Petroleum (BP) uspio staviti pod kontrolu buĹĄotinu u Meksi kom zaljevu utroĹĄio je 100 milijuna dolara na oglase, ponajviĹĄe na nacionalnim TV postajama. No, interni Googleov dokument kojega se dokopao ugledni Advertising Age otkriva da je BP po eo Ĺžestoko troĹĄiti ondje gdje to nikada prije nije inio - na internetu kupuju i oglase na Googleovim rezultatima pretraĹživanja.

Koliko je BP utroĹĄio na taj na in? U dva mjeseca BP je svoju on-line potroĹĄnju pove ao sa 57.000 mjese no na 3,6 milijuna dolara samo u lipnju, ime je postao jedan od Googleovih najve ih oglaĹĄiva a. Me u najve ima na Googleu su Expedia (5,9 milijuna u lipnju), Amazon

(5,8 milijuna) i eBay (4,2 milijuna dolara).

Ugled u krizi

VaĹžan je to doga aj, ak i za BP koji je u 2009. utroĹĄio golemih 94 milijuna na oglaĹĄavanje, a u prvih ĹĄest mjeseci ove godine potroĹĄio je 78,7 milijuna. OglaĹĄiva i na traĹžilicama pla aju samo kada njihov oglas zaradi "klik", a u lipnju, kada je kriza s naftnom platformom bila na vrhuncu, BP-jevi su oglasi o ito bili traĹženi. A stru njaci sada procjenjuju da e internet, nastavi li BP troĹĄiti ovim tempom, postati jednim od njegovih najvaĹžnijih oglasnih medija, zajedno s kabelskom ili nacionalnom televizijom.

Iako dokument ne otkriva sve oglaĹĄiva e na Googleu, pruĹža prili no dobru sliku oglaĹĄiva ke stvarnosti na

traĹžilicama. Koliko veliki brendovi troĹĄe na oglaĹĄavanje na traĹžilicama prili no je netransparentno, a podaci za lipanj, zajedno s BP-jevim dramati nim porastom potroĹĄnje, pokazuju koliko je Google postao vaĹžan za upravljanje reputacijom.

U jeku krize zbog buĹĄotine Google je bio prirodna po etna to ka za ljude koji su traĹžili dodatne informacije, a BP je kupio desetak klju nih rije i povezanih s nesre om, kao ĹĄto su "izlijevanje nafte", "curenje" i natjecao se za klikove s novinskim pri ama, slikama uniĹĄtene prirode i brojnim odvjetnicima koji su nudili svoje usluge.

Tajni troĹĄkovi

"Google je postao daljinski upravlja svijeta, po etna to ka", kaĹže Will Margiloff,

TOP 10 najve ih potroĹĄa a na Googleu u lipnju 1. AT&T Mobility 8,08 milijuna dolara 2. Apollo Group 6,67 milijuna dolara 3. Expedia 5,95 milijuna dolara 4. Amazon 5,85 milijuna dolara 5. eBay 4,25 milijuna dolara 6. BP 3,59 milijuna dolara 7. Hotels.com 3,30 milijuna dolara 8. JC Penney 2,46 milijuna dolara 9. Living Social 2,29 milijuna dolara 10. ADT Security 2,19 milijuna dolara

direktor tvrtke Innovation Interactive. "ViĹĄe od drugih medija, traĹži se slanje poruka. Ljudi traĹže BP-jeve odgovore umjesto da ekaju da im se netko obrati."

Budu i da Google upravlja sa 65 posto svih pretraĹživanja, njegovi kompleksni algoritmi viĹĄe od svih drugih faktora utje u na informaci-

je koje se pojavljuju na webu.

Google paĹžljivo uva svoju tehnologiju da bi sprije io upade u sustav. Jednako tako, oglasi na traĹžilicama crna su kutija: svatko moĹže kupiti oglas na Googleu, ali jako je teĹĄko doznati koliko netko, posebno netko iz korporativne Amerike, troĹĄi na traĹžilicama. I. U. G.

OGLAS

HUOJ

Dubrov ani za ja u suradnju s gospodarstvom Prošloga su tjedna lanovi dubrova ke podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnoš u (HUOJ) usvojili godišnji plan aktivnosti. Njime je nazna eno da djelovanje moraju usmjeriti na: stru nu edukaciju, suradnju lokalnih PR-ovaca s predstavnicima gospodarstva i lokalne uprave te na angažman stude-

nata, osobito onih koji poha aju studij odnosa s javnoπÊu na Sveu ilištu u Dubrovniku.

Okupljanje je organizirala voditeljica podružnice i direktorica agencije Dubrovnik PartneR Tilda Bogdanovi , a posebna goš a bila je Ksenija Renko, lanica Uprave HUOJ-a zadužena za koordinaciju podružnica i direktorica agencije Publicis Consultants PR iz Zagreba. Renko ih je informirala o novostima u radu HUOJ-a i najavila PR konferenciju udruge 28. listopada u Zagrebu. B.hr

POTROŠA»KA ELEKTRONIKA

Raste prodaja televizora Za razliku od televizora, koji ine 73% ukupne prodaje potroša ke elektronike, u zapadnoj Europi pada tržište DVD playera i rekordera, prijenosnih audioproizvoda i navigacijskih ure aja Prodaja potroša ke elektronike u Europi u prvih je šest mjeseci ove godine porasla 4,6% u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pokazala je analiza GfK. Potroša i su spremni kupovati nove proizvode iz te kategorije i za to izdvajati i više novca ako je rije o tehni ki usavršenim varijantama. U rastu prednja e Njema ka, skandinavske zemlje, Italija i Španjolska, a nešto slabiji rast bilježe Francuska i V. Britanija (oko 4%).

Znatan rast bilježi prodaja televizora jer se oko 73% ukupne prodaje potroša ke elektronike odnosi na njih.

Stagnira pak prodaja prijenosnih audioproizvoda i navigacijskih ure aja. Potroša i investiraju više novca u višu kvalitetu televizora, pa raste broj prodanih komada (252 milijuna) i prihod od prodaje. LCD televizori dominiraju te ine oko 86% prodaje televizora. Tome je pridonijelo Svjetsko nogometno prven-

stvo, kada se eš e tražilo ekrane od 37 in a. Ukupno najpopularnija kategorija su ipak televizori od 32 in a.

Posebno raste važnost postojanja konekcije televizora i interneta. Nova tehnologija poput ravnog ekrana s LED osvjetljenjem (22% udjela u prodaji u prvoj polovini godine) i integrirani hard disk rekorder (15% udjela u prodaji) pridonose i rastu prosje nih cijena tih ure aja. U prosjeku potroša i troše oko 540 eura za LCD televizor.

Za razliku od televizora, u zapadnoj Europi pada tržište DVD playera i rekordera: u komadima prodaja je pala 10%, a vrijednosno oko 8%.

Pozitivna kretanja bilježe hi-fi/ku na kina, gdje je posebno važan dizajn, u koja su potroša i u prvoj polovici godine investirali oko 4% više novca nego u istom lanjskom razdoblju.

Potroša i u Europi sve su više fokusirani na energetsku efikasnost ure aja.

Europska komisija sprema uvo enje energetskih naljepnica za televizore najkasnije u 2011. godini. B.hr

BRITANSKO ISTRAŽIVANJE > mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr etvrtak 9/9/2010

PotroĹĄa i eĹĄ e reagiraju na market. poruke IstraĹživanje The British Marketing Surveya pokazalo je da potroĹĄa i ove godine eĹĄ e reagiraju na marketinĹĄke poruke nego ĹĄto je to bilo lani. U posljednja tri mjeseca ak je 22,4 posto starijih od 15 godina reagiralo na neku marketinĹĄku poruku. Za usporedbu, lani je u

istom promatranom razdoblju reagiralo 19,2 posto, odnosno 1,5 milijuna ljudi manje. "To je svakako razlog za optimizam.

MarketinĹĄki rezultati esto su prvi pokazatelji gospodarskog oporavka i izlaska iz krize", otrkio je Steve Abbott, marketinĹĄki direktor The British Marketing Surveya. S aspekta marketinĹĄkih kanala na koje ljudi najviĹĄe reagiraju malo se toga promijenilo u posljednjih godinu dana. Letci u poĹĄtanskim sandu i ima i dalje su na vrhu. Slijede TV, novine i internet. H. R.

SPORT I MARKETING

UdruĹžili se sponzori Formule 1 U Lonodnu je proĹĄlog tjedna odrĹžana osniva ka skupĹĄtina udruge F100 na kojoj su sponzori Formule 1 donijeli odluku o potrebi imenovanja elne osobe koje bi im na zajedni koj razini poboljĹĄala rezultate i olakĹĄala rad. Kao mogu i kandidat za to mjesto navodi se bivĹĄi direktor Vodafonea

David Wheldon iako to joĹĄ nije potvr eno sa sigurnoĹĄ u.

Interes sponzora je sasvim razumljiv s obzirom na to da se njihova ulaganja u F1 na godiĹĄnjoj razini procjenjuju na 458 milijuna funti. lanovi F100 vjeruju da postoji prostor za dodatna ulaganja i daljnje podizanje vrijednosti jer je rije o sportu koji ve ima viĹĄe od 600 milijuna televizijskih gledatelja u svijetu. Te brojke bit e joĹĄ ve e kada se utrke F1 od sljede e godine po nu odrĹžavati i u Indiji. H. R.

Albert Lasker: superpro 'ÂťOVJEK KOJI JE PRODAO AMERIKU' ovjek koji je u prvoj polovici 20. stolje a utro put oglaĹĄavanju kakvo poznajemo stvorio je brendove poznate i danas: Kleenex , Goodyear, Palmolive. U to doba prije Mad Mena i oglaĹĄiva kog ludila vodio je agenciju koja je promovirala i navike i proizvode...

U

praskozorje oglaĹĄavanja, u prvoj polovici 20. stolje a, nitko nije bio uspjeĹĄniji ili utjecajniji od Alberta D. Laskera. U to doba prije "Mad Mena" i oglaĹĄiva kog ludila, Lasker je vodio agenciju Lord&Thomas koja je promovirala navike kao i proizvode i koja je kratko bila vode a agencija u Sjedinjenim DrĹžavama. Osmislio je na in kako Ĺženama pomo i da prevladaju stidljivost u kupovanju higijenskih rup i a (Kotex), slomio je predrasude o puĹĄa icama (Lucky Strikes), a zahvaljuju i njemu, sok od naran e postao je dijelom gotovo svakog doru ka (Sunkist).

O Laskeru govori knjiga "The Man Who Sold America" ( ovjek koji je prodao

Ameriku) Jeffreyja Cruikshanka i Arthura Schultza, nekadaĹĄnjeg direktora agencije Foote, Cone & Belding, tvrtke koja je naslijedila Lord & Thomas. Laskerov je utjecaj bio, tvrde autori, mnogo ĹĄiri od oglaĹĄiva ke agencije.

"On je superprodava svoje generacije", tvrdio Will Hays, koji je vodio predsjedni ku kampanju 1920. godine u kojoj je - uz veliku pomo superprodava a - pobijedio Warren Harding.

Politi ki utjecaj

Lasker je bio uvjereni republikanac, a postavljanje Warrena Hardinga u Bijelu ku u u kampanji 1920. smatra se prekretnicom u spajanju politike i oglaĹĄavanja.

Harding i Lasker postali su dobri prijatelji, ĹĄto je Laskeru priskrbilo poloĹžaj direk-

KNJIGA "The Man Who Sold America" Jeffreyja Cruikshanka i Arthura Schultza govori o Ĺživotnom putu Alberta D. Laskera

OGLAS

rodava za sva vremena KAMPANJOM za Lucky Strike u kojoj je Ĺženama poru ivao da umjesto slatkiĹĄa uzmu Lucky Strike uzrujao je proizvo a e slatkiĹĄa; brendu Palmolive dao je prepoznatljivost koja traje do danas

tora Trgovinskog odbora. To je imenovanje vaŞnije kada se zna da je tih 20-ih godina proťlog stolje a samo mali broj Židova imao istaknuta mjesta u politici.

Lasker je utro put oglaĹĄavanju kakvo danas poznajemo i vjerojatno je jedna od najzna ajnijih figura oglaĹĄiva ke industrije. Rije je o ovjeku ije su ideje pretvorile Kleenex , Pepsodent, Quaker Oats, gume Goodyear i sapun Palmolive u poznate ku ne brendove.

JoĹĄ tinejdĹžer, u trenutku ulaska u agenciju Lord & Thomas u Chicagu, Lasker je bio trenuta na zvijezda. Imao je

prirodan dar za prodaju i lako je osvajao klijente. Bilo mu je samo 24 godine kada je preuzeo dio vlasniĹĄtva nad agencijom, a koju godinu kasnije postao je potpuni vlasnik i voditelj agencije. U knjizi se Lasker tog doba opisuje kao karizmati an i energi an, ali i vrlo zahtjevan ĹĄef.

Legendarne kampanje

Na prijelazu stolje a oglaĹĄavanje se smatralo tek na inom da se ime zadrĹži u paĹžnji javnosti. No, kada je mladi autor John E. Kennedy osmislio novi na in razmiĹĄljanja o oglaĹĄavanju, Lasker ga je trenuta no preuzeo. Ogla-

ĹĄiva i - glasio je Kennedyjev koncept- moraju itateljima pristupati kao ĹĄto prodava pristupa potencijalnom kupcu: nude i oglaĹĄavanje s razlogom, ideju kupnje proizvoda ili usluge.

U to je doba - u prvom desetlje u 20. stolje a - Lasker po eo osmiĹĄljavati kampanje i reklamne slogane. U to je doba osmiĹĄljen slogan za Goodyear gume koji se uz sitnije izmjene zadrĹžao do danas.

Lasker je bio uklju en u sve dijelove kreativnog postupka, pisao je i ure ivao oglase, sura ivao s klijentima.

Jedan od razloga financijske uspjeĹĄnosti agencije bilo je izbjegavanje skupih istraĹživanja trĹžiĹĄta. On, naime, nije vjerovao u to. Ako je trebao Ĺžensko miĹĄljenje, poslao bi zaposlenike da razgovaraju sa suprugama.

Ostvareno proro anstvo

Lasker je ina e bio poznat po uspjeĹĄnim kampanjama koje su se obra ale Ĺženama.

Transformirao je Kleenex rup i e iz sredstva za uklanjanje ĹĄminke u jednokratne rup i e. Usput je prili no uzrujao proizvo a e slatkiĹĄa kampanjom za Lucky Strike u kojoj je Ĺženama poru ivao da umjesto slatkiĹĄa uzmu Lucky Strike. Nagovorio je 6000 neovisnih uzgajiva a naran i iz kalifornijskog udruĹženja uzgajiva a vo a da se udruĹže u brend Sunkist, a potom je razvijao brend. Sunkist je prvi brend svjeĹžeg soka od naran e koji je pokrenuo trend sli -

PRIÂťA O WRIGLEYJU

Zbog Ĺžvaka ih guma preimenovan stadion Lasker je bio veliki ulaga u popularni ameri ki bejzbolski klub Chicago Cubs, a uspio je uvjeriti vlasnika Williama Wrigleyja da promijeni naziv stadiona. Tako je popularni Cubs Park postao Wrigley Park. Zvu i poznato? Wrigley je bio magnat koji je prvi proizveo popularne Ĺžvaka e gume Wrigley's. Laskerov razlog?

Htio je prijatelju pomo i da prodaje viĹĄe Ĺžvaka ih guma. A njegov utjecaj u sport, koji je za Amerikance ravan europskoj zalu enosti nogometom, nije tu stao: nakon velikog skandala s ikaĹĄkim klubom Black Sox 1931. godine, ovaj je superprodava osmislio plan restrukturiranja prvoligaĹĄkog bejzbola i na vode e mjesto tog sporta postavio je sudca Kenesawa Mountain Landisa.

POÂťETAK KARIJERE

U novinarstvu sa 12 godina Laskerov je Şivotni put uistinu zanimljiv. Ro en je 1880. u teksaťkom gradu Galvestonu, u obitelji njema kih Židova, imigranata. Prvi javi spomen njegova imena seŞe u 1892. godinu, kada je 12-godiťnji Albert napisao portret kandidata za poloŞaj guvernera u novinama Galveston Free Press, izdanju kojem je bio vlasnik, urednik i novinar. Mladi je Lasker bio veoma ambiciozan i planirao je nakon zavrťetka ťkolovanja potraŞiti sre u u novinarskom poslu. No, umijeťao se njegov otac koji nije Şelio da mu sin zavrťi u druťtvu notornih pijanaca, kakav je glas tada pratio novinare.

Uz pomo veza, smjestio je mladog Alberta u neĹĄto respektabilniju agenciju Lord & Thomas u Chicagu.

nih proizvoda diljem svijeta.

Do 1938. sve su njegove odli ne ideje zaradile bogatstvo koje je Lasker troĹĄio na sebe, ali i na druge: tijekom Velike depresije slao je novac prijateljima, a pomagao je i klijentima financirati kampanje.

Povukao se iz posla 1942. bez

najave: sa sobom je ponio i naziv agencije i prodao udjel Emersonu Footeu, Fairfaxu Coneu i Donu Beldingu.

Jedno od posljednjih Laskerovih proro anstava bilo je ono da e nakon rata zavladati zlatno doba marketinga.

Iva UĹĄ umli Greti

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 9/9/2010

regija/svijet

Kina se željeznicom povez s Iranom, Irakom i Sirijom JEFTINIJA ROBA Nakon Irana Kina želi prugom povezati svoj grad Kashgar s Kirgistanom i Tadžikistanom te sebi i tim srednjoazijskim državama osigurati vezu prema važnoj iranskoj luci u Perzijskom zaljevu Chahbahar. Takva veza mogla bi pojeftiniti prijevoz kineske robe do Europe 5 do 6 posto

K

ineski planovi o gradnji željezničke infrastrukture kroz cijelu Aziju počinju s realizacijom u Iranu, kroz koji će ići prva dionica vrijedna dvije milijarde dolara, piše Telegraph.

Ugovor o gradnji dionice od Teherana do Khosravija, koji se nalazi na grani-

ci s Irakom, već je potpisao China Railway Group, no na snagu će stupiti kada ga u Iranu 12. rujna potpišu iranski i kineski ministri za promet Hamid Behbahani i Liu Zhijun. Iako je dionica, koja prolazi pokraj tri velika iranska grada, Araka, Hamedana i Kermanshaha, dio Bliskoistočnog koridora, Iran gradnjom moderne infrastrukture želi osigura-

ti put do iračkih svetih mjesta Najafa i Karbale, u koje svakodnevno hodočasti čak 5000 Iranaca. Cilj je brzom željeznicom povezati Iran s Irakom te kasnije i sa Sirijom.

Do Europe za 11 dana

Kineski interes u razvijanju željezničke infrastrukture je dio šire strategije povezivanja Kine kopne-

nim koridorima sa svijetom. Nakon Irana Kina želi prugom povezati svoj grad Kashgar s Kirgistanom i Tadžikistanom te sebi i tim srednjoazijskim državama osigurati vezu prema važnoj iranskoj luci u Perzijskom zaljevu Chahbahar. Takva veza mogla bi pojeftiniti prijevoz kineske robe do Europe 5 do 6 posto. Da ti planovi imaju re-

RAST TRŽIŠTA IGRAČAKA

PRITISAK FIATA

Talijanski poslodavci hoće fleksibilnije ugovore o radu

Lego povećao dobit i prihode Danski proizvođač igračaka Lego izvijestio je u srijedu o "vrlo zadovoljavajućem" rastu prihoda i rastu neto dobiti u prvoj polovici 2010.

Neto dobit uvećana je na 1,1 milijardu danskih kruna (187 milijuna dolara), u odnosu na 664 milijuna kruna u prvih šest mjeseci 2009. Neto prihodi porasli su 34 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 5,9 milijardi kruna, objavila je ta

grupa u obiteljskom vlasništvu.

Na svim je svojim tržištima "zabilježila dvoznamenkaste stope rasta prihoda" tijekom tog razdoblja, uključujući i ključna tržišta kao što su SAD i istočna Europa. Lego procjenjuje da njegov udjel na globalnom tržištu tradicionalnih igračaka iznosi pet posto. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci globalno tržište igračaka poraslo je za oko dva posto. H

LEGo na tržištu tradicionalnih igračaka ima udjel pet posto arhiva business.hr

Udruženje talijanske industrije Federmeccanica najavilo je povlačenje iz ugovora o radu u sektoru inženjeringa 2012. i raspravu o fleksibilnijim uvjetima zapošljavanja u autosektoru pod pritiskom Fiata. Izvršni direktor Fiata Sergio Marchione zatražio je fleksibilnije ugovore o radu i zaprijetio povlačenjem iz lobističke udruge industrijalaca

Confindustri ako poslodavci ne postignu dogovor sa sindikatima. Federmeccanica će za automobilski sektor dogovoriti ukidanje pojedinih prava iz ugovora o radu, priopćilo je udruženje.

"Danas su to automobili, sutra bismo mogli govoriti o drugim sektorima", kazao je generalni direktor Federmeccanice Roberto Santarell. H

oteo Harvardu mjesto vezuje Cambridge najboljeg sveučilišta na svijetu om BRITANCI ISPRED AMERIKANACA

alne osnove svjedoči samit ministara prometa Tadžikistana, Afganistana i Irana u Dushanbeu na kojem će dogovoriti 1225 kilometara dugu rutu za gradnju željeznice, a studiju izvedivosti financirat će Asian Development Bank.

Interes Irana za povezivanje sa susjedima je jasan. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad izjavio je da se te tri zemlje moraju povezati kako bi postale prepreka utjecaju Zapada u regiji, a iranski potpredsjednik obećao je Kini da će skratiti vrijeme prijevoza robe, koje sada morem do Europe putuje dva mjeseca, na samo 11 dana.

Plaćanje sirovinama

Kina je pak svoje usluge pri gradnji željeznice ponudila svim državama srednje Azije, i to po principu da gradnju plaćaju sirovinama. Kina 15 posto svojih energetskih potreba zadovoljava na Bliskom istoku.

Kina ubrzano razvija svoju mrežu brze željeznice, a konačan je cilj povezati željezničkom linijom Peking i London, i to kroz dvije rute, jedna bi išla kroz države srednje Azije, a druga kroz Rusiju.

Darko Baniček

Prvi put otkako agencija QS rangira sveučilišta američki Harvard nije na čelu ljestvice, već je britanski Cambridge isplivao kao najbolji. od 200 najboljih svjetskih sveučilišta nama najbliže je talijanski Sapienza Università di Roma, koji je rangiran kao 190.

Prvi put u posljednjih sedam godina, koliko nezavisna agencija QS rangira svjetska sveučilišta, američki Harvard nije najbolji, već je na čelo ljestvice izbio britanski Cambridge. Iako se među top sedamnaest na svijetu nalaze isključivo američka i engleska sveučilišta, SAD ne može biti zadovoljan što je izgubio prvo mjesto, to više što su se među prvih sedam uvukla čak četiri engleska sveučilišta.

Osim Cambridgea na čelu ljestvice, University College London je četvrti, a Oxford i Imperial College London su šesti i sedmi na svijetu. Svjetsku elitu čine još Yale na trećem i bostonski Massachusetts Institute of Technology na petom mjestu.

Švicarsko na 18. mjestu

Američke obrazovne institucije ipak dominiraju listom i SAD ima 31 predstavnika u top 100. Najbolja europska sveučilišta izvan Velike Britanije

CAMBRIDGE je najbolji na svijetu zahvaljujući istraživačkom programu te broju citata njihovih znanstvenika u znanstvenim publikacijama i medijima arhiva business.hr

predvodi švicarski ETH (Švicarski savezni institut tehnologije) na 18. mjestu, a slijede ga na 19. i 20. najbolje kanadsko sveučilište McGill University te najbolje australsko Australian National University (ANU). Najbolja azijska sveučilišta su ono hongkonško na 23. i sveučilište u Tokiju na 24. mjestu.

Iako je Cambridge najbolji ukupno, Harvard je zadržao titulu sveučilišta najprimamljivijeg poslodavcima diljem svijeta.

Lista sveučilišta sastavljena je anketiranjem 5000 poslodavaca te 15.000 profesora i znanstvenika diljem svijeta. Reputacija donosi 40 posto ocjene, 10 posto zapošljivost diplomanata, 20 posto citati, 20 posto odnos profesora i

studenata te 10 posto međunarodna prisutnost.

Cambridge prvo mjesto zahvaljuje ponajviše istraživačkom programu te broju citata njihovih znanstvenika u svjetskoj znanstvenim publikacijama, ali i medijima.

Upravo zbog citata listom dominiraju sveučilišta s engleskoga govornog područja. Njihovi znanstveni radovi imaju daleko najveći doseg u znanstvenom svijetu.

Ulaganje u obrazovanje

Zanimljivo je da Velika Britanija unatoč dobrim pozicijama sveučilišta zaostaje po ulaganjima u obrazovanje. Među državama OECD-a Finska, Kanada, Japan, SAD, Kanada, Švedska, Njemačka, Poljska i Slovenija ulažu veći udjel BDP-a u obrazova-

nje od Velike Britanije.

Prema procjeni QS-a, Harvard je izgubio prvo mjesto jer je upisao više studenata nego ikada, a istodobno je zamrznuo zapošljavanje novih predavača. Na Harvardu trenutačno studira 6700 studenata, a ima 2100 stalno zaposlenih i 10.000 suradnika. Cambridge pak ima 11.815 studenata i 1519 zaposlenih predavača. Zanimljivo je da je najbolje sveučilište šest puta jeftinije od drugog najboljeg. Školarina na Cambridgeu je 3290 funti godišnje, a na Harvardu 33.696 dolara.

Nama najbliže sveučilište na ljestvici 200 najboljih je talijanski Sapienza Università di Roma na 190. mjestu.

Darko Baniček

investor 24-25

JOŠ SAMO FORMALNOST Konačno odobrenje za osniv nadzornih struktura kako bi se izbjeglo ponavljanje dužničk

Stroža europska bez utjecaja na h Nakon što su ministri financija država Europske unije početkom tjedna dali zeleno svjetlo za provođenje strožeg nadzora nad poslovanjem financijskih institucija, domaći analitičari tvrde da se hrvatske banke neće trebati previše mučiti s prilagodbom budući da već dulje posluju u strogom regulatornom okviru Ministri financija Europske unije početkom tjedna dali su zeleno svjetlo za provođenje strožeg nadzora nad poslovanjem financijskih institucija te bi u siječnju iduće godine s radom trebala započeti četi-

ri nova tijela zadužena za jačanje nacionalnih nadzornih struktura kako bi se izbjeglo ponavljanje dužničke krize koja se nakon grčkog kraha proširila Europom.

Dogovor ministara o

osnivanju nadzornih tijela za bankarsko, osigurateljsko i tržište dionica, ali i nadzornog odbora koji bi upozoravao na eventualne prijetnje financijskoj stabilnosti u Uniji, mora potvrditi Europski parla-

ment, no kako piše Financial Times, to se odobrenje nakon postignutog dogovora ministara smatra samo formalnošću.

Potaknuti sumnjivim računovodstvenim potezima u Grčkoj, ministri osim na osnivanju novih nadzornih tijela inzistiraju i na transparentnijim informacijama o državnim proračunima članica.

Tako su se usuglasili o mjerama prema kojima će države članice na početku godine Europskoj komisiji i ostalim članicama dostaviti svoje proračunske planove za sljedeću godinu kako bi ih se na vrijeme upozorilo na eventualne

propuste i izbjeglo ponavljanje grčke krize.

Stroži nadzor financijskog sustava, prema riječima belgijskog ministra financija Didiera Reyndersa, "najvažnija je lekcija koju nam je pružila dužnička kriza" te je stoga nužno da novi odbor započne s radom već početkom iduće godine.

Strogi Hrvati

"Predložene mjere zasada nemaju nikakav utjecaj na Hrvatsku, mi ćemo im se morati prilagoditi onog trena kada uđemo u Europsku uniju", prokomentirao je događaje u Bruxellesu ekonomski analitičar Splitske

NOVA PRAVILA

Regulatori povećavaju Tier 1

DIDIER REYNDERS, belgijski ministar financija, smatra da je financijska kriza najvažnija lekcija koju je pružila dužnička kriza arhIva BusIness.hr

Prema novom nacrtu prijedloga Baselskog odbora međunarodni bi bankarski regulatori od banaka mogli tražiti omjer temeljnog kapitala od 9 posto, uz tri posto takozvanog zaštitnog tampona. Kako je prenio njemački list Die Zeit, regulatori bi mogli od banaka zahtijevati da akumuliraju takozvani "protuciklični amortizer" od tri posto, čime bi zahtijevana visina temeljnog kapitala Tier 1 mogla porasti na 12 posto u dobrim gospodarskim vremenima.

Prethodno su regulatori tražili da omjer temeljnog kapitala Tier 1 bude najmanje četiri posto.

Baselski odbor, zadužen za izradu globalnih bankarskih pravila, o tome bi prijedlogu trebao raspravljati na sastanku u utorak, a cilj mu je finalizirati paket strožih pravila u vezi s visinom kapitala banaka i pravila o likvidnosti pod nazivom Basel III.

nivanje novih tijela zaduženih za jačanje nacionalnih ičke krize mora dati još Europski parlament

business.hr Četvrtak 9/9/2010

a regulativa hrvatske banke UMIRIVANJE SKEPTIČNIH

JOSE MANUEL BARROSO, predsjednik Europske komisije, najavio je niz inicijativa za financijski i gospodarski oporavak

Trichet: Kapital banaka treba povećati "Banke s obje strane Atlantika moraju biti bolje pripremljene za teška vremena", rekao je Jean-Claude Trichet, čelnik Europske središnje banke, komentirajući obnovljenu zabrinutost zbog stanja u europskim financijskim institucijama. Naglasivši potrebu za čvrstim i otpornijim bankarskim sektorom, JeanClaude Trichet naglasio je u intervjuu za američku televizijsku postaju CNBC da njihov kapital mora biti pojačan.

Trichetova se izjava nadovezala na obnovljene sumnje na globalnim tržištima u strogost nedavno provedenih testova izdržljivosti europskih banaka. Tržišno je raspolože-

ArhivA BuSiNESS.hr

banke Zdeslav Šantić i dodao da banke u Hrvatskoj ionako posluju u strogom regulatornom okviru te da će utjecaj reformi na njih biti puno manje izražen.

O tome kolike su posljedice krize svjedoči i niz najavljenih inicijativa s ciljem jačanja pozicije Europske unije koje je najavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On je

u svom govoru Parlamentu najavio prijedlog o uvođenju europskih obveznica kojima bi se financirali infrastrukturni projekti te ponovno potaknuo raspravu o uvođenju europskog poreza kako bi Europska unije mogla raspolagati vlastitim sredstvima.

Također, Europska bi komisija do kraja godine trebala objaviti i prijedlog

oporezivanja financijskih transakcija.

Ministri u Bruxellesu nisu se uspjeli dogovoriti o tome hoće li se novi porezi odnositi samo na europske banke ili na sve financijske institucije.

Odlučuju Britanci

Rasprava o tome kome bi se trebali nametnuti te na koji način upotrijebiti sredstva

od poreza smatra se samo preliminarnom budući da još nije jasno koja će od dvije struje prevagnuti. Velika Britanija se naime zalaže za to da države sredstva prikupljena porezom upotrebljavaju za svoje potrebe, dok povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Michel Barnier barem dio novca želi vidjeti u fondu za pomoć u slučaju krize.

Unatoč tome, sastanak ministara protekao je u mirnijoj atmosferi od dosadašnjih jer je zabrinutost zbog dužničke krize nakon objave iznenađujuće dobrih gospodarskih rezultata i dobrih rezulta-

nje poljuljao izvještaj objavljen u američkom Wall Street Journalu da su ti testovi, provedeni u srpnju radi procjene solventnosti europskih banaka, minimizirali njihovu izloženost potencijalno rizičnom državnom dugu. "Analiza podataka banaka pokazuje da neke među njima nisu podastrle cjelovitu sliku svojih portfelja državnog duga kao što su regulatori tvrdili", objavio je Wall Street Journal. Odgovarajući na pitanje o razini kapitala u bankama, Trichet je naglasio da su testovi izdržljivosti provedeni na obje strane Atlantika pokazali da ga "u srednjoročnoj perspektivi treba pojačati".

ta testova izdržljivosti popustila. Ipak, iako se više ne spominju crni scenariji poput sloma eura, jasno je da Europu čeka još puno posla.

"Očito je da se nalazimo u razdoblju velikih promjena koje su počele u Sjedinjenim Američkim Državama i sada se reflektiraju na Europu i dalje, no valja imati na umu da je gospodarski oporavak još uvijek krhak te da se mora ostaviti dovoljno prostora za pripremu i prilagodbu kako ne bi došlo do neželjenih posljedica", upozorio je Šantić.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor 26 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 9/9/2010

ISPOD OÂťEKIVANJA

Njema ka proizvodnja u srpnju stagnirala

Njema ka industrijska proizvodnja stagnirala je u srpnju, pokazali su u srijedu podaci tamoĹĄnje vlade, najnoviji u nizu znakova da e aktivnosti najve eg europskog gospodarstva usporiti idu ih mjeseci. Ministarstvo gospodarstva i tehnologije objavilo je da je industrijska proizvodnja porasla u srpnju

samo 0,1 posto. Analiti ari su o ekivali solidan rast u visini jedan posto nakon ĹĄto je proizvodnja kliznula 0,6 posto u lipnju. Industrijska proizvodnja porasla je u svibnju 2,9 posto nakon ĹĄto su posko ile izvozne aktivnosti zbog slabijeg eura i rasta potraĹžnje iz vode ih svjetskih gospodarstava u razvoju. U usporedbi pak s proĹĄlom godinom industrijska je proizvodnja u lipnju i srpnju prema istom dvomjese nom razdoblju lani posko ila 10,8 posto. B.hr

VELIKA RUPA

Ĺ VICARCI

Ma arski deficit iznosio je u kolovozu 83,9 milijardi forinti, ime je ukupni deficit dosegnuo 1.081 milijardi forinti, ĹĄto je 124,2 posto planiranog za cijelu godinu, pokazuju preliminarni podaci ma arskog Ministarstva gospodarstva. Analiti ari tvrde da ti podaci nisu toliko ĹĄokantni jer je deficit proĹĄle godine bio mnogo ve i. A. Pa.

Zagreba ka banka snizit e kamatnu stopu na stambene kredite u ĹĄvicarskim francima za svoje klijente koji imaju redovito primanje na teku i ra un u Zabi. Kamatna stopa bit e niĹža 0,55 postotnih bodova, tako da e kamatna stopa za mlade iznositi 5,5 posto, a za standardne stambene kredite 6 posto. Nove kamatne stope primjenjivat e se od 1. studenoga. A. Pa.

Ma arski deficit preĹĄao 124 posto cjelogodiĹĄnjeg

Zaba smanjila kamate na kredite

BP prebacuje odgovornost na partnerske tvrtke OPTUŽBE British Petroleum za potonu e naftne platforme Deepwater Horizon, koja je dovela do najve e ekoloťke katastrofe u povijesti SAD-a, u svojem dugoo ekivanom izvjeťtaju optuŞuje Transocean, podizvo a a zaduŞenog za buťenje, a poťte en nije ni Haillburton, gra evinska kompanija kojoj zamjera loťe cementiranje rupe British Petroleum odlu io je dio krivice za nesre u naftne platforme Deepwater Horizon u Meksi kome zaljevu prebaciti na ostale tvrtke koje su bile uklju ene u crpljenje nafte na velikim dubinama. Poťte-

BUSINESS TV Kapital Network, etvrtak 9.9.

20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Su eljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA ( R ) VIJESTI

ene nisu ostale ni kompanije koje su bile zaduĹžene za zatvaranje izvora nakon nesre e. Tvrdi da za incident ne moĹže biti jedini krivac. U svojem dugoo ekivanom izvjeĹĄtaju o nesre i koja je odnijela 11 ljudskih Ĺživota i prouzro ila najve u ekoloĹĄku katastrofu u povijesti Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava BP tvrdi da je tvrtka Transocean, podizvo a zaduĹžen za buĹĄenje, zanemario znakove koji su upozoravali na opasnost. "Transoceanova ekipa za buĹĄenje viĹĄe od 40 minuta nije primje ivala da iz izvora istje e plin koji prijeti eksplozijom", stoji u BP-ovu izvjeĹĄtaju.

LoĹĄe cementiranje

BP odgovornim smatra i Haillburton koji je bio zaduĹžen za spre avanje

daljnjeg istjecanja nafte nakon nesre e. Ta gra evinska tvrtka odgovorna je, prema BP-u, zbog nekvalitetno odra enog cementiranja rupe iz koje je istjecala nafta. BP je tako er priznao da su njegovi predstavnici zajedno s kolegama iz Transoceana pogreĹĄno protuma ili prethodni sigurnosni test na temelju kojega su donijeli krive zaklju ke o opasnosti od nesre e. U izvjeĹĄtaju su ponovljene kritike na ra un ure aja koji je trebao zatvoriti buĹĄotinu (blowout preventer) kojim je upravljao Transocean.

Osjetljiva javnost

BP-ova platforma Deepwater Horizon eksplodirala je 20. travnja, pri emu je poginulo 11 radnika, a potonula je dva dana nakon eksplozije. Rezul-

DEEPWATER HORIZON, naftna platforma koja je eksplodirala 20. travnja nakon ega se nafta mjesecima izlijevala u Meksi ki zaljev ARHIVA BUSINESS.HR

tat je ekoloĹĄka katastrofa koju je uzrokovalo istjecanje nafte sljede ih mjeseci, pri emu je u Meksi ki zaljev ispuĹĄteno 4,9 milijuna barela nafte, koja je uniĹĄtavala floru i faunu zaljeva. Nesre a je uzrokovala veliko neprijateljstvo javnosti prema BPu, koji su ameri ki mediji i poneki politi ari optuĹživali za netransparentnost i prikrivanje razmjera nesre e, ĹĄto je dovelo i do zategnutog odnosa na relaciji Washington - London, ponajviĹĄe zbog nekoliko

pomalo ĹĄovinisti kih komentara na ra un Tonyja Haywarda, kojemu se u negativnom kontekstu spominjalo njegovo britansko podrijetlo. Njega je zbog velikih pritisaka na tom mjestu zamijenio Amerikanac Bob Dudley.

BP je do sada potroĹĄio 8 milijardi dolara na saniranje ĹĄtete, a analiti ari smatraju da bi do kraja sanacije troĹĄkovi mogli dose i nekoliko desetaka milijardi dolara.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama...

HOTELI: Baška voda ****

Hotel Horizont, www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/604 555

**** ****

Hotel Ilirija, www.ilirijabiograd.com, tel: 023/383 556

***

Biograd na moru ****

duBrovnik ***** ***** **** ***

trogir

Hotel Sveti Križ, www.hotel-svetikriz.hr, tel: 021/888 118

viS Hotel Issa, www.hotelsvis.com, tel: 021/711 164, 021/711 124

***

Hotel Korana, www.hotelkorana.hr, tel: 047/ 609 090

**** Hotel Antunović, www.hotelantunovic.com, tel: 01/20 41 121 ***** The Regent Esplanade, www.theregentzagreb.com, tel: 01/45 66 666 ** Hotel Sliško, www.slisko.hr, tel: 01/61 84 777

metković ***

Hotel Luxe, www.hotelluxesplit.com, tel: 021/314-444 Art Hotel, www.arthotel.hr, tel: 021/ 302 302

Hotel Ariston, www.www.importanneresort.com, tel: 020/440 100 Hotel Bellevue, www.hotel-bellevue.hr, tel: 020/330 000 Hotel Dubrovnik Palace, www.dubrovnikpalace.hr, tel: 020/430 000 Hotel Lero, www.hotel-lero.hr, tel: 020/341 333

karLovaC ****

SpLit

Hotel MB, www.hotelmb.com, tel: 020/681812

Zadar

**** Hotel Kolovare Zadar , www.hotel-kolovare.com, tel: 023/203 200 *** Hotel Porto , www.hotel-porto.hr , tel: 023/292 300

ZagreB

RESTORANI:

CAFFE BAROVI:

Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb Restoran Trnjanka, Trnjanska cesta 31, Zagreb

Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

OSTALO: Dizajn studio Keti Balogh, Radićeva 22, Zagreb

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica varaĹždinske peradarske tvrtke u srijedu je sko ila viĹĄe od 17 posto ponovno presko ivĹĄi cjenovnu razinu od 200 kuna. Njome se neĹĄto rje e trguje, a ve se dulje kre e oko te cijene, s tim da je u oĹžujku ove godine prvi i jedini put dosegnula cijenu od 300 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

SN holding Atlantska plovidba d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Zagreba ka banka Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Privredna banka Zagreb Atlantic grupa KraĹĄ, prehrambena industrija Liburnia riviera hoteli Ina-industrija nafte d.d.

Jadroplov d.d.

Kon ar - elektroindustrija HTP Kor ula Ingra Ledo Podravka prehrambena industrija, d.d.

Auto Hrvatska Konzum AD plastik Petrokemija Atlas nekretnine Tehnika OT-optima telekom d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Jamnica Luka plo e akove ki mlinovi Zvijezda Koka Jadroagent Viadukt Slatinska banka Kaťtelanski staklenici Jadranski naftovod Tisak Uljanik plovidba Jadranska banka Valamar grupa Slobodna Dalmacija HG Spot Lav evi Žitnjak Mlinar mlinsko-pekarska industrija Luka Rijeka Centar banka Brodogradiliťte Viktor Lenac d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Institut gra evinarstva hrvatske Industrogradnja d.d Fima validus Franck prehrambena industrija Veterina d.d.

Istraturist Umag d. d.

Riviera pore LoĹĄinjska plovidba Turisthotel Hidroelektra niskogradnja Adriatic Croatia International Club d. d.

Vaba d.d. banka VaraĹždin Kutjevo Varteks, varaĹždinska tekstilna ind.d.d.

Jadranka uro akovi holding Badel 1862 Lantea grupa Dom holding Belje akovĹĄtina

+

Dionica Viadukta predvodila je u srijedu dio gra evinskih izdanja koji su zabiljeĹžili pad vrijednosti.

Uz Viadukt, koji je doĹživio najve i pad u sektoru, pale su i dionice Industrogradnja te Ingre, a ostali predstavnici gra evine zavrĹĄili su u plusu, od kojih je najve i rast zabiljeĹžila Hidroelektra - niskogradnja.

Redovan promet: 24.109.824,40 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

239.00 829.01 260.00 217.00 256.20 1,318.00 275.13 467.31 748.04 450.00 2,370.00 1,625.00 140.20 485.00 90.02 21.16 5,307.00 286.01 373.01 188.00 90.00 137.16 41.99 1,036.00 28.87 313.13 36,999.87 1,605.02 3,574.99 3,630.03 220.00 540.01 215.00 105.00 750.00 2,617.00 190.00 565.01 2,750.00 38.72 25.51 25.00 230.50 140.00 637.00 184.00 249.99 10.98 26.04 1,693.00 376.10 12.51 722.00 63.00 349.99 147.00 140.36 750.00 157.00 2,530.02 60.08 26.01 17.00 375.00 28.51 72.00 10.00 38.18 66.75 8.35

240.00 848.00 260.99 236.87 257.40 1,330.00 279.84 489.95 758.00 462.78 2,399.00 1,654.59 145.99 490.00 99.97 21.69 5,400.00 291.78 379.99 197.90 90.79 141.88 46.00 1,073.99 30.00 320.00 36,999.87 1,606.02 3,575.00 3,706.00 220.00 540.01 216.50 105.00 750.00 2,617.00 190.13 566.00 2,750.00 39.99 25.51 25.36 230.50 163.85 637.00 184.01 249.99 10.98 26.04 1,717.99 376.11 12.89 722.50 63.01 349.99 147.00 152.00 750.00 157.00 2,530.02 60.08 26.01 17.00 375.00 28.51 72.00 10.00 38.18 66.75 8.35

239.90 839.88 260.90 234.98 257.40 1,330.00 279.57 480.00 750.00 460.00 2,399.00 1,654.59 145.48 490.00 95.99 21.16 5,400.00 291.78 373.01 192.01 90.79 137.16 46.00 1,045.00 29.88 320.00 36,999.87 1,606.01 3,575.00 3,630.03 220.00 540.01 215.15 105.00 750.00 2,617.00 190.13 565.01 2,750.00 39.99 25.51 25.36 230.50 157.00 637.00 184.01 249.99 10.98 26.04 1,693.00 376.10 12.89 722.00 63.00 349.99 147.00 152.00 750.00 157.00 2,530.02 60.08 26.01 17.00 375.00 28.51 72.00 10.00 38.18 66.75 8.35

1.65% 1.19% 0.37% 9.24% 0.94% 0.53% -0.15% 0.00% -0.27% -1.09% 1.22% 1.82% 3.42% 1.03% 0.83% -1.81% -1.82% 1.66% -1.84% 0.01% 2.36% 0.48% 9.55% 0.87% 3.39% 1.91% 0.00% 0.06% -0.69% -8.79% 17.02% 0.00% -3.52% 0.79% -16.90% 0.46% -0.14% 0.36% 0.00% -9.11% 0.00% -0.04% 0.22% 1.30% 0.00% -2.12% 0.00% 9.91% 0.00% 0.06% -0.50% 2.87% -1.10% 0.16% 0.00% 0.82% 1.34% 7.14% 1.28% 15.00% 0.00% 0.04% 0.00% -0.01% -4.59% 5.66% 0.00% 1.81% 3.79% 0.36%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,70%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

29,505 2,009 5,843 6,047 4,488 284 1,253 680 426 602 98 134 1,519 409 1,582 6,701 26 476 243 430 805 519 1,222 47 1,551 130 1 23 10 8 131 53 130 236 32 8 100 30 5 330 503 508 51 76 18 62 40 800 280 4 18 479 8 62 10 21 20 4 18 1 34 75 80 3 35 10 51 10 1 5

7,080,995.23 1,674,388.19 1,520,466.48 1,394,618.86 1,152,396.57 374,927.24 346,586.37 327,064.94 322,321.48 275,607.53 232,612.00 218,178.07 218,018.53 198,911.56 146,619.03 142,903.04 140,023.00 136,576.53 91,005.51 83,421.21 72,453.95 71,919.60 52,259.68 49,576.39 45,413.49 41,410.01 36,999.87 36,935.36 35,749.99 29,416.94 28,820.00 28,620.53 28,087.50 24,780.00 24,000.00 20,936.00 19,006.50 16,961.10 13,750.00 12,967.89 12,831.53 12,742.28 11,755.50 11,650.18 11,466.00 11,408.19 9,999.60 8,784.00 7,291.20 6,846.97 6,769.90 6,048.05 5,777.50 3,906.49 3,499.90 3,087.00 3,016.72 3,000.00 2,826.00 2,530.02 2,042.72 1,950.75 1,360.00 1,125.00 997.85 720.00 510.00 381.80 66.75 41.75

652.53 1,172.07 21,364.72 15,050.09 1,746.23 1,771.09 641.28 9,155.89 1,852.50 631.87 726.04 16,545.90 238.10 1,260.34 40.93 158.70 1,188.92 1,581.45 246.84 4,359.18 381.28 458.27 153.45 197.99 84.26 443.73 818.66 357.52 375.38 363.94 198.71 59.86 98.28 96.49 85.19 1,944.03 453.76 327.71 328.96 251.76 133.19 8.37 110.23 32.29 124.48 1,100.47 15.62 152.01 87.14 268.48 170.15 34.82 308.42 116.23 1,636.20 537.07 100.69 296.07 97.95 280.98 106.05 148.94 32.65 124.68 92.29 54.15 6.73 285.01 548.38 8.80

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 55.95 723.23 226.72 200.00 242.21 1,231.00 270.20 461.06 605.01 250.05 1,413.01 1,431.00 124.01 403.49 72.10 19.70 4,950.00 240.00 368.00 131.05 57.85 105.50 20.50 949.03 21.28 290.00 31,101.00 1,322.21 2,107.10 2,851.00 183.12 500.00 204.00 93.60 750.00 2,092.00 174.15 533.13 2,006.00 25.06 20.01 20.08 210.00 76.10 623.00 162.00 240.00 9.00 15.15 1,600.00 292.00 10.55 700.05 52.05 270.00 100.00 121.00 543.15 140.01 2,200.00 51.00 23.11 12.69 372.50 22.36 58.00 10.00 28.70 59.00 5.51

245.00 1,195.95 332.84 310.00 318.99 1,777.00 443.00 715.00 790.00 493.99 2,890.00 1,940.00 209.00 517.00 185.00 61.49 7,679.00 400.00 578.99 207.51 109.30 192.99 46.00 2,769.99 56.00 505.00 44,494.00 2,093.00 3,799.21 5,898.00 300.00 620.00 498.99 135.00 1,300.00 3,750.00 369.00 736.89 3,100.00 45.00 64.98 109.19 286.13 164.00 640.00 246.00 329.00 11.65 38.70 4,375.00 570.00 29.01 944.00 88.99 410.00 197.50 173.00 750.00 370.00 3,300.00 99.00 45.00 36.50 444.00 58.00 144.00 19.00 54.00 108.00 47.01

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com NanjiĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,15 238,20 88,00 12,82 167,00 132,00 24,00 10,40 42,00 0,78 4,78 15,42 3,61 106,05 0,68

65,55 243,00 90,30 12,99 170,00 135,00 24,00 10,50 42,00 0,80 4,88 15,80 3,70 106,05 0,68

64,34 240,00 90,00 12,98 170,00 135,00 24,00 10,42 42,00 0,79 4,85 15,42 3,69 106,05 0,68

65,00 240,10 89,52 12,95 169,11 132,90 24,00 10,42 42,00 0,80 4,83 15,63 3,70 37,72 0,68

1,33 31,51 32,51 1,25 0,35 32,00 5,00 0,04 0,18 0,60 3,81

1,33 32,10 32,56 1,26 0,35 32,00 5,01 0,04 0,18 0,60 3,81

1,33 32,10 32,51 1,26 0,35 32,00 5,00 0,04 0,18 0,60 3,81

1,33 0,32 0,33 1,26 0,35 0,32 5,01 0,04 0,18 0,60 3,80

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 72,02

35,55 32,50 30,00 28,61 27,53 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,51 7,00 72,96

10.560,00 82,16 456,00 85,21 5.350,00 675,00 5.250,00 1.498,00 2.780,00 97,67 88,06 1.517,00 91,00 94,30 1.950,00 7.350,00 910,00 3.200,00

10.560,00 82,80 480,00 85,50 5.350,00 680,00 5.250,00 1.498,00 2.815,00 97,70 88,22 1.550,00 91,13 94,50 1.950,00 7.350,00 925,00 3.200,00

10.560,00 82,71 461,00 85,41 5.350,00 679,00 5.250,00 1.498,00 2.806,00 97,69 88,16 1.548,00 91,10 94,31 1.950,00 7.350,00 919,00 3.200,00

10.560,00 82,71 470,35 85,41 5.350,00 679,41 5.250,00 1.498,00 2.805,61 97,69 88,16 1.547,58 91,08 94,32 1.950,00 7.350,00 918,57 3.200,00

81,00 3.705,00 395,00 3.199,00 3.699,00 3.650,00 571,00 80,50 2.161,00 2.650,00 84,10

81,50 3.720,00 400,00 3.200,00 3.700,00 3.700,00 580,00 81,00 2.200,00 2.652,00 84,10

81,30 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 80,77 2.195,76 2.650,77 84,10

50,04 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 49,71 2.195,76 2.650,77 51,76

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG TLSG GRVG SAVA MELR AELG KBMR ABKN NF1N KDIR LKPG IEKG SOS2E PBGS

KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SAVA MERCATOR AERODROM LJUBLJANA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ABANKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID LUKA KOPER INTEREUROPA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA BONEL AD BANJA LUKA PAMO-PROMET AD MODRICA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E VISPAK DD VISOKO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Zdravlje a.d. Leskovac Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Takovo osiguranje a.d. Kragujevac Soja protein a.d. Becej Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica AIK banka a.d. NiĹĄ Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Doza Derd a.d. Backa Topola

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ZK PELAGONIJA BITOLA STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

334.990,91 299.407,41 180.117,59 103.750,07 68.150,30 41.465,80 32.784,00 26.739,05 22.260,00 18.439,51 11.974,29 11.550,00 11.312,90 10.977,10 10.733,22

Hercegovina A. Mostar TrĹžnica Banja Luka Jubmes Petrol ZK Pelagonija Bitola

+ 11,76 % + 9,92 % +5,62 % + 1,85 % + 1,66 %

Gorenje

Pamo-promet Modri a -20,00 % Litvatrans Banovci -7,14 % Pozavoravalnica Sava -3,77 % RZ Uslugi Skopje -2,87 % Metalac Gornji Milanovac -0,20 %

Naftna industrija Srbije

+1,73 -2,33

9,92 % 1,21 % 0,65 % 0,00 % 0,00 % 0,01 % 8,70 % 0,00 % 0,00 % -20,00 % -0,26 %

37404 88886 48533 10746 20000 14460 863 80920 4307 922 138

49.747,32 28.422,71 15.789,04 13.532,89 6.900,00 4.627,44 4.320,00 3.074,96 775,26 553,20 525,78

1,54 % 105642 3,08 % 92090 1,94 % 80985 1,56 % 80985 0,00 % 81338 0,00 % 159651 -0,67 % 1160

3.755.573,10 2.992.925,00 2.429.550,00 2.316.199,01 2.237.341,91 1.117.557,00 84.631,00

Izdanje slovenskog proizvo a a bijele tehnike u srijedu je zabiljeĹžilo najve i rast cijene na Ljubljanskoj burzi, ime je prili no odudarao od ostatka dionica kojima se trgovalo na slovenskom trĹžiĹĄtu kapitala. Naime, dioni ki indeks Ljubljanske burze u srijedu je zabiljeĹžio najve u stopu pada u regiji pa je to viĹĄe rast Gorenja prili an uspjeh ime je zasluĹžio postati regionalnim dobitnikom dana. Ukupni promet bio je neĹĄto ve i od 100.000 eura.

Dionice Naftne industrije Srbije snaĹžno su utjecale na trgovanje na srpskom trĹžiĹĄtu kapitala te u njegovom promicanju imaju sli nu ulogu kao svojedobno dionica Hrvatskih telekomunikacija u Hrvatskoj. Cijena NIS-a u srijedu je snaĹžno pala, ime je zasigurno razo arala brojne ulaga e koji su dobili te naftne dionice. Za utjehu ulaga ima, izdanje naftne industrije Srbije i dalje je najlikvidnije na Beogradskoj burzi.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TEL KMB TPLF TNB GRNT RMDEN08 ZPKO SBT RMDEN06

5154 1247 2012 8010 403 312 1366 2565 530 23149 2479 739 3058 291 15819

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA ZDRV A2016 NIIS A2015 TKOSM SJPT CCHS MLSU AIKB A2011 A2014 IMLK A2013 A2012 MTLC AGBN ENHL DOZA

-2,06 % -3,23 % 0,11 % 1,09 % 0,04 % 2,90 % 0,00 % -0,76 % -2,33 % -1,38 % 0,00 % -2,65 % -0,27 % 0,05 % 0,30 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E VSPKR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A HEDR-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A INVP-R-A BNEL-R-A PMPR-R-A ZPTP-R-A

+

Oznaka

etvrtak 9/9/2010

+

Powered by

business.hr

0,00 % 1031 10.887.360,00 0,22 % 112034 9.265.793,75 -2,33 % 12680 5.964.054,00 0,23 % 55037 4.700.612,88 0,00 % 749 4.007.150,00 0,00 % 4393 2.984.628,00 0,00 % 557 2.924.250,00 0,00 % 1925 2.883.650,00 0,21 % 628 1.761.920,00 0,02 % 13168 1.286.412,62 -0,07 % 12839 1.131.861,68 3,13 % 667 1.032.236,00 0,09 % 10244 933.059,86 -0,01 % 8176 771.153,18 -0,20 % 256 499.200,00 1,34 % 56 411.600,00 1,21 % 365 335.278,00 0,00 % 100 320.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,44 % -0,21 % 0,17 % -0,01 % 0,34 % -0,95 % -0,10 % 0,34 % 1,66 % -0,05 % 0,18 %

34317 268 1491 145 120 115 573 5473 92 60 3000

1.717.207,43 994.229,00 589.975,00 463.955,00 443.982,00 421.500,00 329.178,00 272.081,73 202.010,00 159.046,00 155.281,31

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,82% BIRS +0,78% 841,29 809,26 LJSEX +1,00% FIRS +1,25% 1.402,61 3.237,01 Belex15 +0,18% MBI10 0,00% 2.308,80 627,08 Belexline +0,24% MOSTE +0,26% 488,71 1.226,65 SASX10 -0,65% NEX20 +0,07% 14.020,20 875,06 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,49% WIG20 -0,36% 2.478,75 BUX +0,81% 22.881,21 -1,27% +1,14% ATX +0,51% 2.476,71 indeksa na zatvaranju u +1,54% Stanje srijeda, 8. rujna 2010.

FTSE100 5.434,17

DAX 6.167,20

CAC40

3.685,33

MICEX 1,420.20

AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +1,24% S&P500 -1,15% 10.447,93 1.091,84 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,11% utorak, 7. rujna 2010.

2.208,89

investor 30 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

41,8841

Ilirika Azijski tigar

60,4675

23,87 16,38

NFD BRIC

28,5238

14,90

PBZ I-Stock

61,7600

14,67

HPB WAV DJE

88,0214

13,93

ST Global Equity

48,2228

-24,28

FIMA Equity

78,2394

-22,38

C-Zenit

46,3273

-21,25

KD Victoria

13,6811

-17,10

Erste Total East

30,6100

-16,30

+ MJEŠOVITI

Ilirika Azijski tigar NFD BRIC Poba Ico Equity Platinum JIE FIMA Equity HPB Dioni ki Platinum Blue Chip HPB Dynamic AC G Dynamic EM KD Victoria MP-Mena HR Raiffeisen C. Europe VB CROBEX10 Erste Total East Capital Two HPB Titan A1 Ilirika BRIC C-Zenit ST Global Equity PBZ Equity fond VB High Equity OTP indeksni Erste Adriatic Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE AC Rusija PBZ I-Stock HPB WAV DJE HI-growth

+

142,5700

10,14

Raiffeisen Balanced

151,9600

7,57

AC G Balanced EM

10,8898

7,00

109,7731

6,72

9,7466

3,73

ICF Balanced

115,3965

-25,40

ST Balanced

177,6865

-20,44

ST Aggressive

64,2425

-18,27

C-Premium

5,3465

-10,86

Agram Trust

67,9556

-4,52

Allianz Portfolio HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,6400

13,49

Capital One

158,8600

10,23

ZB bond

160,1300

9,13

OTP euro obvezni ki

124,5900

9,09

PBZ Bond fond

129,1700

8,27

11,3062

3,63

Erste Bond

129,6600

4,75

ICF Fixed Income

139,0471

6,15

HPB Obvezni ki

125,2120

6,85

PBZ Bond fond

129,1700

8,27

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn

kn

kn kn kn kn kn

kn

kn

60,4675 28,5238 5581,2000 67,7080 78,2394 84,8948 81,1583 50,1545 10,8593 13,6811 451,4439 60,7500 89,0371 30,6100 68,5500 68,6970 79,7300 112,1438 46,3273 48,2228 78,3900 47,7188 37,3824 84,6800 12,0883 158,4176 41,8841 61,7600 88,0214 8,1077

0,62 0,44 0,39 0,07 0,06 0,04 0,03 0,02 -0,02 -0,10 -0,12 -0,15 -0,19 -0,20 -0,23 -0,25 -0,25 -0,26 -0,27 -0,28 -0,28 -0,36 -0,36 -0,42 -0,47 -0,50 -0,50 -0,52 -0,54 -0,57

5,55 2,40 1,70 -4,32 -3,43 -4,16 -5,35 -0,30 0,11 -6,83 3,63 -1,27 -4,38 -3,56 -2,45 -2,36 -1,81 5,99 -13,03 -1,85 -1,64 1,63 -2,58 -3,15 3,62 -1,92 0,65 3,99 2,31 0,46

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

9,39 2,28 -4,97 -2,10 -9,26 -7,16 -1,54 -2,07 1,96 -12,70 12,91 -9,14 -11,20 -8,65 -4,71 -0,07 -7,45 12,26 -20,33 -6,18 -8,19 -5,12 -10,30 -9,71 0,16 -6,63 -2,51 -1,33 3,67 -3,96

16,38 14,90 -0,70 3,76 -22,38 -2,38 13,76 -12,80 6,83 -17,10 11,72 -7,02 N/A -16,30 1,08 9,23 -5,61 N/A -21,25 -24,28 -5,58 -2,83 -6,05 -11,42 7,33 -5,45 23,87 14,67 13,93 1,41

-14,16 -15,08 -17,06 -12,32 -3,84 -3,27 -7,50 -15,74 5,61 2,80 4,95 -8,83 N/A -33,17 -10,52 -11,31 -9,36 N/A -26,04 -7,12 -4,75 -22,27 -30,51 -3,33 2,54 8,16 -22,02 -14,21 -4,15 -2,43

12,49 5,34 -3,38 -4,47 -13,51 -6,23 2,39 -8,68 5,47 -10,18 15,70 -6,51 -10,96 -10,05 -2,86 -0,93 -5,02 12,14 -18,02 -10,22 -5,13 -4,64 -4,63 -6,76 4,95 -3,50 2,98 1,73 7,06 -2,91

Imovina

6,717 10,087 6,067 4,855 24,628 39,490 7,027 22,029 12,956 58,950 7,545 225,152 7,185 47,391 6,705 10,099 20,373 14,855 5,644 14,271 384,852 13,033 131,564 203,997 5,066 95,241 9,637 201,373 13,681 66,895

Starost

Datum

3,30 3,43 3,12 2,96 6,27 4,93 2,68 4,03 1,52 11,33 2,51 5,39 0,64 2,94 3,39 3,13 2,30 0,67 2,55 9,88 5,01 2,94 2,70 4,91 7,57 5,87 3,50 3,15 3,01 8,54

07.09.2010 06.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI

HPB Global Raiffeisen Balanced Agram Trust ST Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio C-Premium PBZ Global fond ST Aggressive ICF Balanced Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced HI-balanced Erste Balanced KD Balanced ZB global Aureus Balanced OTP uravnoteženi

kn

kn kn

kn kn kn kn kn

kn

kn kn

102,3669 151,9600 67,9556 177,6865 10,8898 109,7731 5,3465 98,5600 64,2425 115,3965 106,8400 142,1032 9,7466 116,0600 8,1273 142,5700 81,7950 109,0657

0,23 0,06 0,05 -0,04 -0,04 -0,05 -0,08 -0,22 -0,22 -0,26 -0,28 -0,30 -0,32 -0,34 -0,40 -0,53 -0,84 -1,03

-2,86 1,69 0,43 -1,55 0,41 2,05 -5,77 -1,39 -1,95 -3,50 2,56 -0,39 0,72 0,55 0,25 1,59 5,78 1,76

-3,56 -0,69 -4,48 -5,36 2,07 4,24 -11,14 -4,04 -6,11 -11,85 N/A -2,94 -1,28 -2,66 -1,53 1,92 0,48 -4,71

0,99 7,57 -4,52 -20,44 7,00 6,72 -10,86 -1,64 -18,27 -25,40 N/A -0,15 3,73 -4,29 -0,05 10,14 -4,36 -1,27

0,48 5,35 -2,91 7,79 5,79 7,29 -15,98 4,66 -8,53 2,06 N/A 7,90 -0,30 -0,65 -4,37 3,94 -4,73 1,85

-3,89 3,46 -2,38 -7,66 5,66 4,62 -9,38 -1,88 -9,59 -10,08 6,84 -0,64 -0,42 0,50 -1,52 3,98 1,69 -4,45

98,385 326,057 11,832 11,456 13,373 7,124 12,360 288,214 3,351 12,309 134,422 42,622 65,282 105,879 12,552 718,420 16,280 39,897

4,93 8,03 2,16 7,66 1,52 1,33 3,60 8,99 4,96 8,35 0,50 4,62 8,54 9,64 4,64 9,18 4,15 4,73

07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010

kn

173,6400 129,1700 125,2120 158,8600 129,6600 160,1300 139,0471 11,3062 124,5900

0,12 0,12 0,11 0,05 0,03 -0,01 -0,02 -0,02 -0,92

2,72 2,24 2,61 2,61 3,03 0,53 1,61 1,41 -0,15

5,58 4,76 3,91 5,47 5,29 4,08 3,21 3,80 0,70

13,49 8,27 6,85 10,23 4,75 9,13 6,15 3,63 9,09

6,88 4,67 4,67 8,21 4,50 5,26 3,92 1,45 4,76

7,92 7,33 4,86 6,99 8,28 5,42 3,87 5,24 1,84

286,819 91,067 48,136 11,688 100,919 200,398 42,160 6,077 10,394

8,29 7,50 4,93 5,87 7,27 9,18 8,57 8,54 4,73

07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

$ kn

137,2900 131,6100 161,5587 125,0600 143,3800 137,5500 134,0461 131,0281 121,6001 115,9714 11,2382 10,5846 107,5467 101,6988 104,7600 139,1238 124,1900 140,0904

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,07

0,89 0,59 0,51 1,09 0,84 0,64 0,77 0,78 0,65 0,79 0,88 0,87 0,76 0,82 0,99 0,51 0,42 0,90

1,88 1,43 0,99 2,01 1,77 1,31 1,63 1,76 1,31 1,67 1,81 1,69 1,64 0,78 2,26 1,38 1,27 1,89

4,48 4,39 3,77 4,76 5,23 2,78 4,33 5,33 3,53 4,16 4,35 4,16 4,75 1,20 N/A 3,24 3,05 5,42

4,46 6,44 4,85 4,46 4,90 4,69 4,48 5,64 4,24 5,35 6,18 4,60 5,64 1,53 N/A 3,31 4,09 4,35

2,61 2,14 1,56 3,07 2,76 1,69 2,58 2,92 2,04 2,30 2,64 2,54 2,52 0,47 3,21 1,90 2,23 2,68

608,127 1019,987 2330,755 404,023 952,614 104,047 38,774 161,244 116,974 167,390 73,759 38,869 160,212 5,277 488,282 106,617 39,336 81,110

7,27 11,44 10,13 8,13 7,54 6,96 6,68 4,93 4,71 2,84 1,95 1,26 1,33 1,11 0,96 10,13 5,41 7,92

07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010 07.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Capital One Erste Bond ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Erste Money PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond ICF Money Market

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 9/9/2010

REGIJA

Rast u Beogradu Podgori ki i beogradski indeksi u srijedu su jedini zabiljeĹžili rast vrijednosti na regionalnim trĹžiĹĄtima kapitala. Beogradski Belex 15 rastao je 0,15 posto uz skroman dioni ki promet od samo 92.000 eura.

Najlikvidnije dionice i dalje su one NIS-a koje je podijelila srpska vlada i potaknule su velik interes za dioni ko trgovanje.

Cijena im je u srijedu pala

2,33 posto.

Ljubljanski LJSEX potonuo je 1 posto, a mjesto najlikvidnijeg izdanja pripalo je Krki, iji je ukupni promet iznosio 334.990 eura uz pad cijene 1,16 posto.

Po kriteriju likvidnosti prati je dionica Petrola, ija je cijena pala po gotovo jednakoj stopi.

Sarajevski dioni ki indeks SASX-10 izgubio je 0,65 posto na vrijednosti i vrijednost mu je u srijedu iznosila 875,06 bodova uz prili no mali dioni ki promet. A. Pa.

BORBA ZA MOL

Ma arska pregovara sa Surgutom

Ma arska vlada po ela je u Moskvi pregovore s ruskim naftnim divom Surgutneftegazom o otkupu njegova 21,2postotna udjela u Molu.

"Ma arska vlada jako se posvetila o uvanja nacionalnog interesa u svim strateĹĄkim sektorima, a energetika je jedan od najvaĹžnijih", priop ilo je u srijedu ma arsko mini-

Izvrstan dan za dioni are Zabe NOVCA NEMA Crobex ponovno nije presko io 1890 bodova, gdje je prema tehni koj analizi sljede a granica otpora nakon koje bi trebao slijediti duĹži pozitivan trend Na Zagreba koj burzi cijene dionica u srijedu su uglavnom blago pozitivno stagnirale, a Crobex zasad nema snage za probijanje razine otpora, koja se nalazi na 1890 bodova. Crobex je porastao jedan posto, na 1888,33 boda, dok je Crobex 10 oja ao 0,88 posto, na 996,07 bodova. Redovan promet dionicama bio je samo neĹĄto viĹĄi nego u utorak i dosegao je 16,9 milijuna kuna uz pet dionica u druĹĄtvu milijunaĹĄa.

Blaga pozitiva

"TrĹžiĹĄte je danas bilo u blago pozitivnoj stagnaciji, no pitanje je ho e li Crobex imati snage iza i iz raspona od 1830 do 1890 bodova u kojem se kre e posljednjih tjedana. Prema tehni koj analizi, za daljnji pozitivan trend Crobex bi trebao probiti razinu otpora na 1890 bodova, no to e biti teĹĄko bez pozi-

tivnog trenda na inozemnim burzama", istaknuo je za Hinu Stjepan La a, broker i investicijski savjetnik u investicijskom druĹĄtvu Finesa Capital.

Najlikvidniju poziciju na ZSE-u uzela je dionica SN holdinga, koja je sko ila 1,65 posto, na 239,9 kuna. Tom je dionicom ostvareno viĹĄe od sedam milijuna kuna prometa uz najviĹĄu dnevnu cijenu od 240 kuna.

ATPL me u milijunaĹĄima

Druga najlikvidnija dionica bila je Atlantska plovidba, koja je porasla jedan posto, na 839,88 kuna. S viĹĄe od milijun kuna prometa slijedi je Hrvatski Telekom, koji je porastao blagih 0,35 posto, na 260,9 kuna. Milijunski promet ostvarila je i dionica Zagreba ke banke, koja je sko ila 10 posto, na 257,40 kuna. Zadnji milijunaĹĄ bila je povlaĹĄtena dioni-

starstvo razvoja. "Svim naĹĄim partnerima, uklju uju i i Ruse, uvijek napominjemo da je energetika sektor u kojem Ĺželimo imati ve u drĹžavnu kontrolu", kazao je ministar razvoja Tamas Fellengi.

Ostaje nejasno kako e Ma arska prikupiti viĹĄe od dvije milijarde eura, koliko vrijede dionice Mola u ruskim rukama.

"DrĹžava moĹže otkupiti svoje dionice, ali nije mi jasno kako e zgrnuti toliki novac i kako e to utjecati na javni dug", kazao je ING-ov analiti ar Tamas Plerscer za Reuters. N. S.

KOMENTAR

U i li se na pogreĹĄkama?

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

N

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zabe, ija je dionica u srijedu sko ila 10 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

ca Adrisa, koja je porasla jedan posto.

Dionica Viadukta predvodila je u srijedu dio gra evinskih izdanja koji su zabiljeĹžili pad vrijednosti. Viadukt je pao 3,52 posto, na 215,15 kuna. Uz Viadukt, koji je doĹživio najve i pad u sektoru, pale su i Industrogradnja te Ingra, a ostali predstavnici gra evine zavrĹĄili su u plusu, od kojih je najve i rast zabiljeĹžila Hidroelektra - nisko-

gradnja.

Pozitivno iznena enje bila je dionica Koke. Dionica varaĹždinske peradarske tvrtke u srijedu je sko ila viĹĄe od 17 posto ponovno presko ivĹĄi cjenovnu razinu od 200 kuna. Tom se dionicom neĹĄto rje e trguje i ve se dulje kre e oko te cijene, s tim da je u oĹžujku ove godine prvi i jedini put dosegnula cijenu od 300 kuna.

Nikola Su ec

akon ĹĄto su europska gospodarstva ostvarila bolje rezultate od o ekivanih, na sastancima financijskih ministara Unije viĹĄe se ne raspravlja o apokalipti nim scenarijima poput propasti zajedni ke valute nego se svi napori usmjeravaju na to da se kriza koja je i najja e dovela na rub propasti viĹĄe ne ponovi.

StroĹži nadzor financijskog sustava najvaĹžnija je lekcija koju nam je kriza dala, poru uju iz Brisela te najavljuju osnivanje novih tijela zaduĹženih za ja anje nacionalnih nadzornih struktura. Koliko e se takav potez pokazati opravdanim. ovisi o samoj prirodi i ulozi novih regulatora. Zasad je sigurno samo to da gospodarski oporavak joĹĄ nije uzeo pravi zamah te da su potrebni veliki oprez i suradnja sa svim akterima pri uvo enju novih mjera.

Jer bilo kakva nagla promjena mogla bi rezultirati novim apokalipti nim scenarijima.

On-line pizzerija sa 50 milijuna dolara dobiti u pola godine Nakon što je porast naru ivanja hrane putem interneta ameri ki lanac pizzerija Dominoes lansirao me u najve e e-kompanije u SAD-u, vlasnik te franšize Dave Cesarini sa sigurnoš u može re i - naru ivanje pizze putem telefona je out! Gotovo

Dominosov sustav on-line naru ivanja nudi ak opciju izra unavanja kalorija pojedinih pizza te omogu uje kupcu da prati proces putovanja pizze, tijek njezina nastajanja, sve do imena i prezimena njezina dobavlja a. Kompanija je ostvarila polugodišnju dobit od 47,1 milijuna dolara, što je 23 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. gosine. B. S.

petina Amerikanaca u dobi od 24 do 34 godine naru uje hranu on-line, pokazuju istraživanja, pa ne udi što je lanac pizzerija Dominoes etvrta najuspješnija e-kompanija u SADu. Prvi je Amazon.com, a slijede ga Staples i Office Depot.

DOBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine +9,55 % Zagreba ka banka +9,24 % Jadroplov +3,42 % Optima telekom +3,39 % AD Plastik +2,36 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Zvijezda -8,79 % Luka Rijeka -2,12 % Auto Hrvatska -1,84 % Ledo -1,82 % Ingra -1,81 %

41 Raste

11 Nema promjene

18 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1.179,29 151,19

Prom.

0,69% 0,03%

Sirova nafta 74,09 Prirodni plin 3,82 Zlato 1.255,54 Srebro 19,80 Goveda 96,00

0,68% 1,87% 0,44% 0,22% 0,00%

AMERIKANCI UTJERUJU WEIMARSKE OBVEZNICE

Njemačka još plaća Hitlerove financijske grijehe Ameri ki investitori podnijeli su tužbe kojima želi izvršiti pritisak na Njema ku da isplati obveznice izdane još u vrijeme Weimarske republike. Naime, otplatu tih obveznica obustavio je 1933. godine Adolf Hitler. Iako je stav Berlina da je rok za registriranje obveznica istekao, Njema ku bi gubitak tužbe mogao koštati milijune.

Obveznice je izdala Weimarska republika prije osamdesetak godina kako bi namirila dugove i reparacije koje je Njema ka morala platiti nakon Prvog svjetskog rata. Koliko te

obveznice vrijede danas, može se samo naga ati. Kako bi doznali odgovor, šest ameri kih investitora odvu i e Njema ku na sud i prisiliti je da plati.

Neki smatraju kako bi obveznice danas mogle vrijediti milijune, a spominju se ak i milijarde.

Argument na koji se oslanjanju ameri ki investitori jest da bi pobjeda Njema ke imala negativne posljedice po svjetsko tržište obveznica jer bi narušila povjerenje investitora u sigurnost državnih obveznica. B. S.

OPASNOST STALNO VREBA

Dva asteroida jučer projurila pokraj Zemlje Dva asteroida prošla su ju er vrlo blizu Zemlje, objavila je ameri ka NASA. Iako su u trenutku prolaska od Zemlje bili udaljeni manje od mjeseca, asteroidi nisu bili vidljivi golim okom, no moglo ih se vidjeti srednje velikim teleskopom. Procijenjeno je da je njihov promjer izme u šest i 22 metra, a njihov prolazak nije predstavljao opasnost za Zemlju.

Ve i asteroid 2010 RX30

Doznajte rang hrvatskih tvrtki na Deloitteovoj ljestvici 500 najve ih u regiji na...

prošao je 231.000 kilometara od Zemlje, dok je manji 2010 RF12 prošao 77.000 kilometara od Zemlje. Putanje asteroida nisu me usobno povezane pa je jedan prošao iznad Tihog oceana, a drugi iznad Antarktika.

Asteroidi su objekti nešto ve i od meteorita koji kruže oko Sunca, a ve ina onih u Sun evu sustavu nalazi se na putanji Marsa i Jupitera.

B. B. Š.

www.business.hr

UKRATKO... ...Pla a milijun, bonus 10 mil. dolara...

Bivši šef HP-a Mark Hurd, koji je nedavno nakon ostavke izazvane seksualnim skandalom prešao u Oracle, na novom radnom mjestu dobivat e 950.000 dolara godišnje pla e ali i do 10 milijuna dolara bonusa i opcija u dionicama ...5 mil. pratitelja na Twitteru...

Tinejdžerska zvijezda Justin Beiber ima više od pet milijuna pratitelja na Twitteru, a koristi ak tri posto infrastrukture te mreže, objavio je jedan od njezinih zaposlenika.

Ve ina velikih korisnika na Twitteru ima svoje servere. ...Neozbiljan, a zara uje milijune...

Jeff Dunhan na vrhu je Forbesove liste najbolje pla enih komi ara. Ovaj komi ar, iju televizijsku emisiju publika i nije najbolje primila, zaradio je 22,5 milijuna dolara i time prestigao konkurente.

www.business.hr