Business.hr broj 719 by Business.hr

GOSPODARSKI PROGRAMI 2

HUP želi prije izbora preslušati stranke Nakon sastanka s elnicima SDP-a Udruga poslodavaca razgovarat e i s drugim politi kim strankama, jer žele uti njihove stavove prije predizborne kampanje, kada vremena za razgovore više ne e biti, kaže predsjednik HUP-a Damir Kuštrak

U SIVOJ ZONI 16

Banke i dalje skrivaju stvarne troškove kredita

PONEDJELJAK 13/9/2010

BROJ 719 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NADOMAK PROPASTI 4-5 Situacija u zagreba kom trgova kom centru Mandi, kažu zakupci, katastrofalna je, ostalo je samo desetak njih koji popunjavaju 40% prostora. U me uvremenu vlasnik i tvrtka koja je upravljala centrom me usobno se tuže

Zakupci odlaze, a upravitelj i vlasnik se tuže Fenomen 'medvjeda': ulaznice rasprodane, sponzori dali 9 mil. kn SPORTSKO »UDO Zagreba ki hokejaški klub igra pred prepunim gledalištem, prodao je više sezonskih ulaznica od Dinama i Hajduka, vodstvo nije upleteno ni u kakve afere, a i sponzori ih vole 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Dodig: BoĹĄnjaci su pobjegli! Kutle iza reĹĄetaka Miroslav Kutle pravomo no je osu en na 2,8 godina zatvora zbog malverzacija u pretvorbi Gradskog podruma i ĹĄtete od 1,2 milijuna kuna koje je Kutlina Globus grupa nezakonito stekla. Rije je o prvoj osu uju oj presudi u Hrvatskoj izre enoj za nezakonitu pretvorbu i privatizaciju.

business.hr

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik na predizbornom skupu u Srebrenici izjavio je kako se u tom mjestu tijekom rata u BiH 1995. godine nije dogodio genocid ve su BoĹĄnjaci â&#x20AC;&#x201D; pobjegli! Ponovno je zaprijetio i odcjepljenjem Republike Srpske od BiH.

Ponedjeljak 13/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ&#x20AC;a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ISTRAĹ˝IVANJE TRĹ˝IĹ TA GOSPODARSKIH PROGRAMA

Udruga poslodavaca kr u presluĹĄavanje stranak U proĹĄlotjednom razgovoru s vodstvom SDP-a, ali i u razgovorima koji e slijediti s drugim politi kim strankama, vodstvo HUPa Ĺželi uti njihove stavove o gospodarstvu i gospodarskim politikama koje zagovaraju prije nego ĹĄto po ne predizborna kampanja, kada vremena za razgovore viĹĄe ne e biti, a u kampanji e i poslodavci imati ĹĄto re i, pojaĹĄnjava za Business.hr motive razgovora sa strana kim vodstvima predsjednik HUP-a Damir KuĹĄtrak. "Ĺ˝elja nam je", dodaje KuĹĄtrak, "i da politi ari i gospodarstvenici po nu normalno razgovarati, a ne kao dosad da to ine samo u dramati nim, kriznim i ekscesnim situacijama kad se rjeĹĄenja traĹže u panici i na brzinu."

Koalicija

"U razgovoru s vodstvom SDP-a Ĺželjeli smo uti kakvu e politiku javnih financija zagovarati i kakva e im biti investicijska te radna i socijalna politika", kaĹže KuĹĄtrak. Iako su im elnici SDPa rekli da unutar stranke joĹĄ nisu do kraja definirali svoje stavove, onime ĹĄto su uli o SDP-ovim namjerama u vo enju javnih financija, investicijske i radno-socijalne politike,

DAMIR KUĹ TRAK, predsjednik HUP-a, kaĹže kako Ĺžele da politi ari i gospodarstvenici po nu normalno razgovarati, a ne kao dosad da to ine samo u dramati nim, kriznim i ekscesnim situacijama kada se rjeĹĄenja traĹže u panici i na brzinu SNIMIO HRVOJE DOMINI

zadovoljni su. HUP u komunikaciji s politi kim strankama, ali i svim drugim klju nim sudionicima u kreiranju gospodarske i ukupne politike zemlje, nastoji utvrditi moĹže li se u Hrvatskoj posti i konsenzus o klju nim gospodarskim pita-

njima, poput radnog zakonodavstva, investicija ili fiskalne politike. Ne zagovaraju stvaranje velike strana ke koalicije, ali bi voljeli kada bi se barem o nekoliko klju nih gospodarskih politika postigao ĹĄiri politi ki i druĹĄtveni konsenzus koji bi stvo-

rio uvjete za snaĹžniji gospodarski rast i razvoj, nastavlja KuĹĄtrak. Zbog toga su dosadaĹĄnji krug, u kojem su uglavnom razgovarali s Vladom i sindikatima kao socijalnim partnerima, odlu ili proĹĄiriti razgovorima s ve inom politi kih stranaka i drugim

››

BISER DANA

BROJKA

Nema ve eg sindikalista od mene

JADRANKA KOSOR, hrvatska premijerka, na proslavi dana Mladeži HDZ-a, o svojoj borbi za životni standard gra ana

5 zaposlenika France Telecoma po inilo je samoubojstvo u posljednja dva tjedna, što je izazvalo novu zabrinutost zbog radnih uvjeta u toj tvrtki u kojoj su bila ak 23 samoubojstva od po etka godine te njih 58 u posljednje dvije godine. U travnju je tužiteljstvo ak pokrenulo istragu

UVODNIK

kre e Tko bi to na nama zara ivao ›› naka relevantnim sudionicima u kreiranju gospodarstva i gospodarske politike.

Prepreke ulaganjima

Naravno, nastavit e razgovarati i dogovarati se i s Vladom i vladaju om koalicijom te sindikatima. U komunikaciji s Banskim dvorima upravo traje propitivanje i traženje rješenja za uklanjanje prepreka s kojima se suo avaju strani i doma i investitori. Nakon što je radna grupa Ministarstva gospodarstva sastavila popis zakonskih i drugih prepreka koje sputavaju i onemogu uju investiranje, HUP je dostavio svoj popis blokada s kojima se pojedini investitori godinama neuspješno nose pa im ulaganja propadaju ili traju u nedogled. Kuštrak kaže da je, koliko zna, ministar gospodarstva uro Popija sintetizirao sve te locirane prepreke koje onemogu uju investiranje. Zato o ekuje da e uskoro slijediti novi susret Vlade i poslodavaca, ali i nekih investitora ije su investicije dulje blokirane, kako bi definirali tko e i kako ukloniti sve te prepreke te olakšati i ubrzati realizaciju investicija. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Petra Buli petra.bulic@business.hr

ad e oni na nama zara ivati!" prva je misao koja pro e kroz glavu velikog dijela lokalnih elnika kad uju da bi neki strani investitor želio kod njih otvoriti tvornicu. I ne treba ih za to kriviti: ve ina gra ana Hrvatske dijeli fobiju da e netko (banke, na primjer) "zaraditi na nama" ili da e prebogati stranci, na primjer, pokupovati jeftino naše nekretnine ili tvornice koje "smo mi svojim radom izgradili". U sli nu kategoriju spada i strah od propuštanja poslovne prilike na kojoj netko drugi zara uje, zbog kojega se svaka šuša požurila upustiti u stanogradnju, pa sada imamo desetke tisu a neprodanih stanova i zgrade s kojih otpadaju balkoni. U SVAKOM SLU AJU, uz takvu kolektivnu paranoju ne treba kriviti spomenute lokalne elnike za njihovu drugu neizbježnu pomisao: "Ne e oni na nama zara ivati a da i nama nešto ne daju!" Upravo s takvim sugovornicima susretali su se naj eš e zaposlenici Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, rekao mi je svojedobno jedan od njih, jer njihova je zada a, me u ostalim, da ulaga ima prona u pravu lokaciju.

BIANCA MATKOVI , državna tajnica za gospodarsku diplomaciju, preuzet e nadležnost za poslove Agencije za promicanje izvoza i ulaganja SNIMIO HRVOJE DOMINI∆ Njihova je zada a i olakšati put ulaga ima kroz birokratsku i regulatornu džunglu. No komunikacija s ministarstvima i drugim državnim institucijama esto je još teža. Jedan od razloga je to što uredska politika u javnoj upravi zapravo tjera zaposlenike da što manje rade — nije dobro biti preaktivan ili inicijativan, nadre eni bi mogao misliti da ste preambi-

ciozni ili e kolege smatrati da uz vas ispadaju manje sposobni. U takvoj je atmosferi APIU godinama pokušavao izraditi katalog projekata za ulaganja, ali i samo Ministarstvo gospodarstva, kojem se Agencija i njezinih tridesetak sada zaposlenih pripaja, ignoriralo je njihove zahtjeve za podacima. RADNA ATMOSFERA u APIU je, možda zahvaljuju i

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja godinama je pokušavala izraditi katalog projekata, ali i samo Ministarstvo gospodarstva ignoriralo je njihove zahtjeve za podacima. Sada se Agencija pripaja istom ministarstvu iji djelatnici nisu osje ali potrebu za suradnjom s APIU-om malom kolektivu, ini se, ipak bila razmjerno aktivna — ako je suditi prema statistici koju su nedavno iznijeli zaposlenici agencije u pismu kojim izražavaju negodovanje zbog pripajanja Ministarstvu. Pitanje je samo ho e li jednake rezultate ostvarivati i u Ministarstvu gospodarstva ili e negativna selekcija i pasiviziraju a atmosfera u initi svoje.

tema 4-5

NADOMAK PROPASTI Situacija u zagreba kom trgova kom ce samo desetak zakupaca koji popunjavaju maksimalno 40 posto pr

Trgovci izlaze iz Ma čekaju milijunske t Globalni servis, tvrtka koja je upravljala zagreba kim centrom Mandi, protiv vlasnika, tvrtke Flio, podigao je nekoliko tužbi vrijednih oko 3,5 milijuna kuna tvrde i kako im naknade za centar Mandi ne pla aju devet mjeseci, za centar Osijek 18 mjeseci, a za Kaštela od prosinca. U Fliju pak tvrde kako su s Globalnim servisom raskinuli ugovor i da ih tuže, ali i da imaju novih zakupaca

Trgova ki centar Mandi mogao bi biti prvi trgova ki centar u Zagrebu koji e propasti. Golem pad prometa u tom centru otjerao je zakupce pa ve ina poslovnih prostora zjapi prazna, a protiv vlasnika Mandija, tvrtke Flio, njegovi donedavni poslovni partneri podignuli su tužbe za naplatu dugova. Tvrtka Globalni servis, koja je održavala i upravljala Mandijem, podigla je protiv tvrtke Flio nekoliko

tužbi vrijednih oko 3,5 milijuna kuna.

Zabrinuti suvlasnici

U odvjetni kom društvu Škofa -Kalo era, koje zastupa Globalni servis, kažu da su protiv Flija pokrenuli nekoliko sudskih sporova zbog dugova za upravljanje trgova kim centrom Mandi, gdje je Flio jedini vlasnik, i centrima Kaštela i Osijek, u kojima je Flio jedan od suvlasnika, ali ne ispunjava svoje obveze.

"Kako Flio mjesecima nije pla ao naknadu za upravljanje ni troškove održavanja i zajedni ke troškove trgova kih centara, nagomilali su se veliki dugovi Globalnom servisu kao upravitelju centra. Globalni servis kao upravitelj centra morao je tako sam podmirivati troškove održavanja i zajedni ke troškove u trgova kom centru Mandi", navode odvjetnici Globalnog servisa,

dodaju i da drugo dvoje suvlasnika centara Osijek i Kaštela uredno pla aju svoje obveze, ali i da je dug tvrtke Flio toliko narastao da su i ostali suvlasnici zabrinuti za organiziranje poslovanja u centrima Kaštela i Osijek. Odvjetnici u ime Globalnog servisa kažu da je ta tvrtka kao upravitelj centra Mandi stalno upozoravala tvrtku Flio kao vlasnika na potrebu snižavanja cijena zakupnina

kako bi centar ostao konkurentan. "Me utim, Flio se oglušio na upozorenja, što je rezultiralo nepla anjem zakupnina i odlaskom pojedinih zakupaca iz lokala", tvrde u Globalnom servisu, u kojem ne žele navesti to an iznos duga nego samo spominju nekoliko milijuna kuna. No, navode da Flio ve 18 mjeseci ne podmiruje svoje obveze Globalnom servisu za centar Osijek, za centar Man-

kom centru Mandi, kažu zakupci, katastrofalna je, ostalo je sto prostora u galeriji, a kupaca ima uglavnom samo vikendom

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

Mandija, vlasnika e tužbe NAJAMNINE u trgova kom centru Mandi smanjivane su dva-tri puta, ali s obzirom na slab promet i cjelokupnu situaciju, i dalje su visoke, otkriva nam jedan od zakupaca SNIMIO HRVOJE DOMINI

di ne pla a devet mjeseci, dok za Kaštela ne pla a od prosinca 2009. godine. Kako je ugovor s Globalnim servisom potpisan 2009. godine, i to na tri godine, to zna i, prema tvrdnjama Globalnog servisa, da ih Flio nije pla ao prakti ki od po etka. Iz Flija pak poru uju kako su s Globalnim servisom raskinuli ugovor zbog njihova nepoštovanja ugovora. "S Globalnim servisom u tijeku je sudski spor

zbog odluke društva Flio da s njime ugovore raskine zbog velikih neispunjenih ugovornih obveza”, navode. "Flio posjeduje nekoliko nekretnina u Hrvatskoj i financijski je jako društvo te je uvijek ispunjavao sve svoje financijske obveze. Bez obzira na krizu svjetskih razmjera, koja se odrazila i na hrvatskom tržištu, u posljednje su vrijeme u naše poslovne prostore ušli novi zakupci, a i

neki drugi su pokazali interes za ulazak. Flio d.o.o. je odlu an u namjeri da ostane važan sudionik hrvatskog tržišta.

Smanjivanje zakupa

Štoviše, želi nastaviti svoju politiku razvoja, koja e se konkretizirati novim investicijama ve od 2011. godine", kažu u Fliju, dodaju i da su na hrvatskom tržištu prisutni više od deset godina. Doznajemo kako je Flio

ipak smanjivao najamnine, suprotno navodima iz Globalnog servisa, no kako to, po mišljenju zakupaca, ipak nije bilo dovoljno. "Dva-tri puta su nam smanjivali najamnine, no s obzirom na slab promet i cjelokupnu situaciju, one su i dalje visoke. Još smo tu, ali i mi razmišljamo o povla enju", kaže jedan zakupac u Mandiju, koji nije želio da ga imenujemo. Prema njegovim rije ima, situacija u centru

je katastrofalna, ostalo je desetak zakupaca koji popunjavaju maksimalno 40 posto prostora u galeriji, a kupaca ima uglavnom samo vikendom. U Fliju kažu da su i dalje optimisti ni te odlu ni ostati u Hrvatskoj, a što se najamnina ti e, i dalje e se prilago avati situaciji. Preostali zakupci o igledno ne dijele njihov optimizam. Josip Bohutinski Maja Grbi

' tema a d je v d e 'm n e m o n Fe 6-7

SPORTSKO »UDO Zagreba ki hokejašk sezonskih ulaznica od Dinama i Hajduka,

Ulaznice odavno r sponzori dali deve

Prora un KHL-a Medveš ak ove je godine postavljen na 12 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna više nego lani. Od toga se 75 do 80 posto puni sponzorskim novcem, a ostatak se financira prodajom ulaznica, klupskih artikala, marketinškim aktivnostima. Interesa navija a ne manjka: i VIP sezonske ulaznice po cijeni od 7500 kuna planule su sedam dana prije po etka sezone Da je netko prije dvije godine rekao da e u Hrvatskoj postojati sportski klub koji e sve utakmice igrati pred rasprodanim gledalištem, koji e osvojiti simpatije cijele javnosti i ije vodstvo ne e biti upleteno u kojekakve afere, u najmanju bismo ga ruku smatrali neozbiljnim. No KHL Medveš ak je sve to nespojivo s hrvatskim sportom uspio pretvoriti u stvarnost u samo godinu dana. "Prošle smo sezone letvicu postavili visoko, ali i ove sezone kre emo od realnoga - djelovati u skladu s budžetom kluba, iskoristiti sve mogu nosti za prihode i promocije koje nam se pružaju, ostati u izvrsnom odnosu s publikom, koja je vrlo važan dio ove pri e, jasno i iskreno komunicirati s medijima te se plasirati u play off... Sve više i bolje od toga razlog je za naše dodatno zadovoljstvo i uspjeh te dodatna potvrda kvalitete našeg pristupa cijeloj pri i", nije krio svoje zadovoljstvo u injenim Markoantonio Belini , lan predsjedništva

kluba zadužen za marketing i poslovna ulaganja.

Nova VIP mjesta

Prora unska ljestvica ove je godine postavljena na 12 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna više nego lani. Kako doznajemo, 75 do 80 posto te svote puni se sponzorskim novcem, a ostatak se financira prodajom ulaznica, klupskih artikala, marketinškim aktivnostima... Za razliku od ve ine naših klubova, oni s tim 'ostatkom' nemaju nikakvih problema. Za obi ne tribine prodano je 1600 sezonskih karata po cijeni od 500 kuna te još 100 za tribinu uz led po cijeni od 1000 kuna. Ove sezone otišlo se i korak dalje pa je postavljen montažni paviljon sa 120 sjede ih mjesta uz VIP tretman, što se pokazalo itekako opravdanim s obzirom na to da su sve godišnje karte po cijeni od 7500 kuna prodane sedam dana prije po etka sezone. "U po etku je to i nama bilo nevjerojatno. Kada smo

dobili podatak da su ve u velja i prodane sve sezonske ulaznice za ovu sezonu, shvatili smo to kao svojevrsnu nagradu za odra eni posao. Uz ono što su igra i ponudili na ledu, marketing, promocija i iskren sportski pristup cijeloj pri i dali su golemi doprinos kako bismo danas projekt mogli nazvati uspješnim", rekao je Belini , uz napomenu da bi se prodalo i više ulaznica da u klubu nisu odlu ili dvije tre ine kapaciteta dvorane ostaviti u slobodnoj prodaji za svaku utakmicu. Usporedbe radi, naši najtrofejniji klubovi Dinamo i Cibona uspijevaju prodati samo koju stotinu sezonskih ulaznica iako su one u pravilu cijenom prihvatljivije.

Pregovara ka pozicija

Zanimljivo je u dvorani Doma sportova i na dresovima igra a vidjeti gusto natiskana imena sponzora. Dok drugi klubovi po sponzorski novac odlaze u državne tvrtke, ovdje je privatni sektor otkrio svoju zlatnu mar-

MARKOANTONIO BELINI , lan predsjedništva kluba zadužen za marketing i poslovna ulaganja SNIMIO SAŠA ETKOVI

LOGO NA DRESU

Zadovoljni sponzori trljaju ruke Pozitivno ozra je oko kluba i fantasti na atmosfera na tribinama potaknuli su mnoge sponzore da se uklju e u utrku za svoj komadi prostora na dresu ili ogradi klizališta. "Medvjedi su odli nim rezultatima vratili hokeju staru slavu i popularizirali taj ve pomalo zaboravljeni sport. Povezivanje brenda American Expressa sa sportskim kolektivom koji ostvaruje odli ne rezultate i koji je prepoznat u javnosti kao pozitivan primjer pridonosi i ja anju našeg ugleda", istaknula je Mladenka Dubravac iz PBZ Carda dodaju i da su i prije hoke-

jaške groznice sponzorirali mla e naraštaje Medveš aka. "Pan je realizirao niz komunikacijskih i prodajnih aktivnosti vezanih uz sponzorstvo Medvjeda koje su pozitivno utjecale na našu tržišnu poziciju. Ugovor o produžetku uspješne suradnje potpisan je u ožujku, a trenuta no radimo na nekoliko projekata kojima emo podržati sponzorstvo. Partnerstvo s Medvjedima jedan je od važnih koraka u ja anju brenda Pan u Zagrebu", objašnjava Nina Buti Ivankovi , direktorica komunikacija Carslberga u Hrvatskoj.

okejaški klub igra pred prepunim gledalištem, prodao je više jduka, vodstvo nije upleteno ni u kakve afere, a i sponzori ih vole

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

o rasprodane, vet milijuna kuna

MEDVEŠ»AK je ve u velja i prodao sve sezonske ulaznice za ovu sezonu

ketinšku koku. "Vrlo je velik interes sponzora. Naravno, recesijska je godina, gospodarstveno teška i nije lako pregovarati u stilu najve ih. Me utim, naša sportska pri a, koja je s vremenom postala kvalitetna i pozitivna marketinška i PR platforma za brojne brendove, izazvala je nakon prošle sezone izniman interes sponzora. Zasad smo prema našim poslovnim planovima zatvorili dio koji smo planirali. Promjena je u cijeloj pri i da su se pre-

govara ke uloge promijenile - nakon odigrane sezone dokazali smo kako sve ono što smo govorili u prolje e 2009. godine našim potencijalnim partnerima i sponzorima nisu samo puste pri e. Oni koji su nam vjerovali ostvarili su svoje benefite, oni koji tada nisu bili sigurni sada nam prilaze ili i dalje prolaze pognutog pogleda", otkriva Belini te isti e da još traže generalnog sponzora. Koliko bi takav ugovor 'težio', teško je sa sigurno-

š u kazati, no poznato je da slovenskim Jesenicama njihov generalni sponzor za godišnju vjernost u blagajnu stavi oko pola milijuna eura. "Dolaskom novih partnera i sponzora, odnosno s mogu noš u pove anja sezonskog prora una, automatski se radi na ja anju mom adi, ulaganjima u dvoranu, infrastrukturu kluba te organizaciju klupskih utakmica i doga anja. Posebnu pažnju usmjeravamo na školu hokeja te odre-

FOTO OVI /CROPIX

PRAVA DRŽE TELEVIZIJE

Bez izravnih prihoda od TV prijenosa "Izravan prihod od medijskih prava ne ostvarujemo. TV prijenosi u našem su slu aju izvrsna marketinška platforma i kanal za komunikaciju klupskih partne-

ra i sponzora koji sezonski sudjeluju u projektu. Ekskluzivna prava TV prijenosa utakmica iz Zagreba pripadaju TV ku ama HTV i Sportklub", otkrio je Belini .

eni dio prihoda ulažemo u stvaranje novih igra a i edukaciju stru nog kadra",

zaklju ak je Markoantonija Belini a. Hrvoje Reljanovi

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

NIŠTA O ISTRAZI

Mesna industrija tužit e medije Zagreb. lanice mesne industrije udružene u Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i udruga Croatiasto ar najavile su u subotu da e tužiti medije koji su im posljednih dana, napisima o mesu navodno upitne kakvo e, nanijeli višemilijunske štete i ozbiljno im narušili ugled. Na pitanje je li mesna industrija zatražila istragu o navodnim nepra-

vilnostima, re eno je kako e o tome govoriti jedino na posebnoj konferenciji za novinare, na kojoj e biti i predstavnici proizvo a a. Tzv. mesna afera otvorena je nakon što je u medijima objavljena "pri a" radnika jedne mesne industrije koji je tvrdio da se uvozi meso staro i po nekoliko godina te da se proizvodi kojima je istekao rok trajanja prepakiravaju i vra aju na tržište. Medijske tvrdnje demantirali su i hrvatska Vlada i ministar poljoprivrede Petar obankovi . H

PLAN ULAGANJA

EBRD: Godišnje u Hrvatsku do 300 mil. eura

Zagreb. Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) spremna je godišnje u Hrvatsku ubrizgavati i do 300 milijuna eura u procesu njezinih priprema za ulazak u lanstvo EU, kazala je u petak za Reuters Zsuzsanna Hargitai, nova glavna predstavnica EBRD-a. "Želimo prona i dobre projekte i tijekom idu ih godina ula-

gati izme u 250 i 300 milijuna eura godišnje u Hrvatsku. No taj iznos nije fiksan i u kon anici e ovisiti o kvaliteti projekata", istaknula je. EBRD razmišlja o nekoliko sektora, s naglaskom na energetski. "Želimo poboljšati proizvodnju energije iz konvencionalnih izvora, kao što je ugljen, ali na višoj tehnološkoj razini ", rekla je Hargitai. Od ostalih sektora u koje EBRD želi ulagati još se izdvajaju onaj turizma i transportne infrastrukture, kao i segment malih i srednjih tvrtki. H

Keramika Modus ulaže 50 mil. kn u tri pogona TEŠKO DOMA E TRŽIŠTE Povratak na hrvatsko tržište prioritetni je cilj tvrtke koja je u vlasništvu Samoborke. Naime, s proizvodnjom od šest milijuna etvornih metara plo ica oko 80 posto plasira se u inozemstvo zbog jake konkurencije jeftinog uvoza na doma em tržištu

ŽELJKO RADEK, predsjednik Uprave Keramike Modus, kaže kako je teže probiti se na hrvatsko nego na strano tržište SNIMIO SAŠA ETKOVI

da budu skuplje", požalio se Radek. Isti e kako država uvoznom politikom ne štiti doma i proizvod; u Hrvatsku se može uvesti bilo što, pa tako na policama trgova kih centara imamo proizvodne restlove kerami kih plo ica koje stranci ne žele. S druge strane, prilikom izvoza svog asortimana Keramika Modus mora priložiti ak i ateste na radioaktivnost.

Oporavak

Tvrtka Keramika Modus iz Vojni a, nakon što je prije tri mjeseca preuzela u zakup dva pogona poduze a Kio Orahovica u ste aju u Orahovici i Rujevcu, postala je jedini hrvatski proizvo a kerami kih plo ica i najve i u regiji. Planovi vodstva tvrtke, koja je u 100-postotnom vlasništvu Samoborke, veliki su: do kraja godine investirati oko 50 milijuna kuna u Keramiku Modus, a prioritetni je cilj povratak na hrvatsko tržište. Naime, s proizvodnjom od šest milijuna etvornih metara plo ica u tri tvornice, oko 80 posto plasira se u inozemstvo. Tvornica sa 220

zaposlenih ove godine radi sa 60 posto kapaciteta jer je kriza još uvijek prisutna, no ako bude potražnje, proradit e i sa 100 posto proizvodnog kapaciteta, odnosno proizvodit e 10 milijuna etvornih metara plo ica godišnje.

Klju u regiji

"Naša su klju na tržišta zemlje bivše Jugoslavije te Rumunjska, Bugarska i Ma arska. Kvalitetom svojih proizvoda možemo konkurirati svima, pa tako i najpoznatijim španjolskim ili talijanskim proizvo a ima kerami kih plo ica. Boljim marketinškim pristupom, inovativnoš u i kvalitetom

želimo vratiti tržišta Njema ke, Ukrajine, Slova ke i Rusije", istaknuto je na konferenciji za novinare na kojoj je elništvo Keramike Modus predstavilo svoje planove. Prema rije ima predsjednika Uprave tvrtke Željka Radeka, teže je probiti se na hrvatsko nego na strano tržište, u prvom redu zbog cjenovne (ne)konkurentnosti proizvoda iz Kine i Turske, ali i državne politike koja ne štiti doma i proizvod. "Op enito je mišljenje da bi ono što je hrvatsko trebalo biti jeftinije od uvoznih plo ica iako su one možda zadnje sme e. Ali, s obzirom na to da su strane, onda je kao u redu

"Država bi trebala stimulirati naše gra evinare da u projektima koji se financiraju iz prora una koriste doma e proizvode", predlaže Radek. U Keramici Modus, koja je u prvom polugodištu ove godine uprihodila izme u 30 i 40 milijuna kuna, optimisti ni su zbog "toplih vjetrova koji pušu iz okruženja" jer hrvatski susjedi izlaze iz krize pa bi s oživljavanjem stanogradnje, odnosno gra evine op enito, rasla i potražnja za kerami kim proizvodima. "Dokazat emo da je cijeli proces preuzimanja Kio Orahovice imao smisla, a želimo da naše plo ice 'made in Croatia' budu prepoznate kao visokokvalitetne, ime se želimo izdvojiti od konkurencije", poru uju iz Keramike Modus. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@buisness.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

EU FONDOVI

Pankreti : Âťetiri programa povu i e 50 mil. Pore . Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja BoĹžidar Pankreti u petak je na sastanku sa Ĺžupanima regije Jadranska Hrvatska raspravljao o strateĹĄkim projektima i tematskim podru jima od prioriteta za Jadransku regiju u okviru IPA programa Jadranske prekograni ne suradnje. Ĺ˝upanije lanice regije su ko-

risnice jednog od najizdaĹĄnijih programa prekograni ne suradnje, odnosno Jadranske prekograni ne suradnje, kazao je Pankreti . Osim programa Adriatic, Jadranska regija sudjeluje u gotovo svim programima prekograni ne i transnacionalne suradnje, primjerice s BiH i Crnom Gorom, gdje joj je ukupno dostupno 4,5 milijuna eura. Ĺ˝upanije u regiji sudjeluju i u prekograni nom programu sa Slovenijom, vrijednom 29 milijuna eura. U sklopu programa Adriatic izabrana su etiri strateĹĄki vaĹžna projekta, ukupne

vrijednosti od 50 milijuna eura, iz pretpristupnih fondova EU. Rije je o projektima Adriatik-Holistik na podru ju zaĹĄtite priobalnog podru ja, Hera u domeni kulturnog turizma, Transfer u podru ju zaĹĄtite okoliĹĄa i energetske odrĹživosti te projekt Adria Hellix za prijenos znanja i razvoj javnog i privatnog sektora. Ukupno je za strateĹĄke projekte predvi eno oko 100 milijuna eura, a mi emo kandidirati etiri projekta ukupne vrijednosti 50 milijuna eura, rekao je Pankreti . H

BOĹ˝IDAR PANKRETI , ministar regionalnog razvoja SNIMIO HRVOJE DOMINI

U Gudovcu rekordan b i grla na DrĹžavnoj izloĹž POLJOPRIVREDNI SAJAM 18. jesenski bjelovarski sajam u Gudovcu ove je godine, zahvaljuju i popustima, uspio okupiti neĹĄto ve i broj izlaga a, ali i rekordan broj grla - 550 - na DrĹžavnoj izloĹžbi stoke. Me utim znatan se pad biljeĹži na aukcijama Poljoprivredni sajam u Gudovcu, 18. jesenski bjelovarski sajam, proteklog je vikenda okupio 440 izlaga a, desetak viĹĄe nego lani. Time je, za razliku od nekih drugih sajamskih priredbi u zemlji, u kriznim vremenima uspio zadrĹžati veli inu i zna aj koji je imao prethodnih godina, barem ĹĄto se ti e izlaga a. Organizatori sajma o ekivali su 50 tisu a posjetitelja.

Prodajna kriza

Na zadrĹžavanje izlaga a vjerojatno su utjecali i zna ajni popusti koje su organizatori uveli joĹĄ proĹĄle godine. "Kad je po ela kriza 2009. godine, izlaga ima smo dali popust na izloĹžbeni prostor od pet posto. Ove smo godine uveli novitete i ponudili stalnim izlaga ima godiĹĄnje ugovore te popuste za avansno pla anje, tako da su mogli ostvariti popust i do 25 posto", objaĹĄnjava voditelj marketinga Bjelovarskog sajma Tihomir auĹĄ.

TIHOMIR ÂťAUĹ , voditelj marketinga Bjelovarskog sajma, kaĹže da su za avansno pla anje izlaga i mogli ostvariti popust i do 25 posto SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

Osim po broju izlaga a, sajam je bio rekordan i po dosad najve em broju grla stoke, ukupno 550, koja se mogla vidjeti tijekom predvo enja i ocjenjivanja u sklopu DrĹžavne izloĹžbe stoke. Me u najĹživopisnijim doga anjima na sajmu su aukcije steonih junica, ali upravo se tu osje a da stanje u doma em agraru, posebice

JOSIP Ĺ ARI iz Podgora a, uzgajiva hrvatskih hladnokrvnjaka, na reprodukcijskoj ergeli drĹži 70 grla konja, a uzgojem se bavi 30 godina SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

u sto arstvu, nije kao prethodnih godina.

Junice iz uvoza

Dok se prethodnih godina u Gudovcu znalo odrĹžati ĹĄest aukcija godiĹĄnje i na svakoj bi u ponudi bilo stotinjak junica, ove su se godine odrĹžale samo dvije aukcije koje su zajedno imale 80 grla stoke. "Na jesenskom sajmu u

aukcijskoj je prodaji samo 35 junica. Kupaca je malo jer rijetko tko kupuje za gotovinu. S druge strane, uvozne su junice zadnjih godina uniĹĄtile doma i uzgoj i uzgajiva i su izgubili interes. Svi su se bili polakomili za uvoznim junicama, vjerojatno zbog povoljnih kredita, a i sama je mljekarska industrija poticala njihov uvoz", doznajemo od sudi-

onika sajma koji su se okupili na izloĹžbi goveda. Me u izlaga ima bio je i Josip Ĺ ari , uzgajiva hrvatskih hladnokrvnjaka iz Podgora a pokraj NaĹĄica. Na reprodukcijskoj ergeli drĹži 70 grla konja, a uzgojem se bavi 30 godina. "Posao slabo ide, ali moĹžda bude bolje ulaskom u EU, imat emo ve e trĹžiĹĄte. Ina e se bavim gra evinom, a ovo je tradicija i naĹĄ imidĹž", objaĹĄnjava Ĺ ari . Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

INVESTICIJA OD 4,5 MILIJUNA EURA

PREMIJERKA Jadranka Kosor i Ivica Jurilj, suvlasnik Strojometala, u obilasku tvornice

Kosor otvorila tvornicu Strojometala

Križevci. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila je u petak u poduzetni koj zoni Nikole Tesle u Križevcima tvorni ki pogon Strojometala u kojem e se proizvoditi dijelovi za strojeve za oblikovanje gra evinskog željeza. Tvornica u vlasništvu talijanske tvrtke MEP i križeva kog Strojome-

SNIMIO WOLF/CROPIX

tala zapošljava 40-ak radnika, a u drugoj se fazi planira proširenje i zapošljavanje još 20ak osoba. Investicija u tvornicu vrijedna je 4,5 milijuna eura, a istaknuto je da je rezultat suradnje grada Križevaca i talijanske pokrajine Reane del Rojale.

Koprivni ko-križeva ki župan Darko Koren istaknuo je da je rije o jednoj od rijetkih greenfield investicija u Hrvatskoj, na emu treba zahvaliti gospodarskoj diplomaciji lokalne zajednice. Talijanski MEP me u najve im je svjetskim proizvo a ima alatnih strojeva. H

SINDIKAT

‘Vlasnici se žele riješiti TLOS-a i prodati zemljište’ Zagreb. Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) upozorio je u petak da su vlasnici Tvornice laboratorijske opreme i stakla (TLOS) po eli odvoziti strojeve i opremu iz tvornice jer se o ito žele riješiti tvrtke kako bi mogli prodati vrijedno zemljište u središtu Zagreba. "Vlasnici Petar i Danijel Peri-

i odvoze opremu i strojeve kako bi pokazali da tvornica više ne može raditi budu i da nema poslova", rekao je predsjednik sindikata Ivan Tomac. Poslodavac je pripremio program zbrinjavanja viška zaposlenih kojim je viškom proglašeno ak 92 od ukupno 148 radnika, isti e Tomac, koji smatra da obitelj Peri i , koja je vlasnik TLOS-a, namjerno osiromašuje nekad respektabilnu tvrtku kako bi mogla prodati atraktivno zemljište od oko 10.000 kvadrata na Radni koj cesti. H

n broj izlagača Industrijska proizvodnja ložbi stoke porasla 3,6% POZITIVA NAKON PET MJESECI

IZLOŽBU STOKE organiziraju Hrvatska poljoprivredna agencija i savezi uzgajiva a simentalskog te holstein goveda SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

POSLJEDICE ULASKA U EU

U Sloveniji pao prihod od poljoprivrede Tijekom sajma u Gudovcu Hrvatska poljoprivredna komora organizirala je predavanje o tome što o ekuje hrvatski agrar ulaskom u EU. Iskustva slovenskih poljoprivrednika prenio je Igor Horvati , direktor Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije. Prema Horvati u, ulaskom u EU u poljoprivrednoj proizvodnji Slovenije nema više ve ih oscilacija kao prijašnjih godina, ali proizvodnja bilježi kontinuirani pad od 2004. "Realno stanje u poljoprivredi je negativno jer se nakon 2007. prihod od poljoprivredne proizvodnje smanjuje 16 posto. Slovenija je do ulaska u EU imala suficit u poljoprivrednim proizvodima,

a sad imamo deficit. Prema podacima iz 2009. godine oko 70 posto cijene poljoprivrednih proizvoda ine poticaji, a ostalo je rad. To je zastrašuju e jer to zna i da rad poljoprivrednika ne vrijedi ništa. Taj e problem biti i ve i. WTO pritiš e EU da smanji davanja poljoprivrednicima kako bi proizvodi Južne Amerike i Azije bili konkurentniji", poru io je Horvati . "Jedan od ciljeva potpora EU je da dobijemo hranu po povoljnim cijenama, ali od poticaja najviše koristi imaju trgovci. Stoga se u EU razmatra kako napraviti pravedniji lanac u kojem e svatko dobiti svoj dio", rekao je Horvati .

Proizvodnja u prera iva koj industriji porasla je 2,6 posto. Rudarstvo i va enje bilježe pad 3,5 posto, dok se u podru ju opskrba elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast 3,7 posto

rudarstvo i va enje industrijska proizvodnja u srpnju bilježi godišnji pad 11,6 posto, u podru ju prera iva ka industrija bilježi pad 3,2 posto, dok u podru ju opskrba elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast 12,6 posto.

Industrijska proizvodnja porasla je u srpnju nakon pet uzastopnih mjeseci pada, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Prema desezoniranom indeksu, industrijska proizvodnja porasla je u srpnju snažnih 3,6 posto u usporedbi s padom 2,6 posto u prethodnom mjesecu. Pritom je proizvodnja u prera iva koj industriji porasla 2,6 posto. Rudarstvo i va enje bilježe pad 3,5 posto, dok se u podru ju opskrba elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast 3,7 posto.

Kao 2005.

Godišnji pad

No, na godišnjoj razini DZS i dalje bilježi pad. Prema kalendarski prilago enim indeksima, industrijska je proizvodnja pala 1,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u prvih sedam mjeseci zabilježen pad 2,2 posto. U podru ju

Posljednji je put mjese ni rast zabilježen u sije nju, i to 4,9 posto. Prema trend indeksu, pad industrijske proizvodnje po eo je još u prvoj polovici 2008. godine, a trenuta no se kre e oko razine kao u 2005. godini. Petra Buli

BROJKE

1,8

posto pala je industrijska proizvodnja u srpnju u odnosu na isti mjesec lani prema kalendarski prilago enim indeksima

2,2

posto pala je industrijska proizvodnja u prvih sedam mjeseci

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

ZAKON U IZRADI

Brodarima porez prema veli ini flote

Zagreb. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izvijestilo je u petak da je osnovalo radnu skupinu koja treba izraditi prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u dijelu koji se odnosi na porezni sustav brodara. Naime, brodari u me unarodnoj plovidbi sada su u cijelosti oslobo eni pla anja poreza

na dobit, dok bi se po novome uveo tzv. tonnage tax sustav u kojem se visina poreza odre uje prema veli ini flote. Takav model sukladan je i smjernicama EU i primjenjuje se u nekoliko europskih pomorskih drĹžava. Jedan od uvjeta koji e se predloĹžiti je obveza brodara da na brod krcaju odre eni broj vjeĹžbenika palube i stroja. Na elu radne skupine je drĹžavni tajnik Mario Babi , a u izradi prijedloga zakona sudjeluju i predstavnici Ministarstva financija, brodara i drugi stru njaci. H

U ULJANIKU I 3. MAJU

Uljanik plovidba gradi dva nova broda

Zagreb. Uljanik plovidba po ela je graditi dva nova broda u doma im brodogradiliĹĄtima, pulskom Uljaniku i rije kom 3. maju, a isporuka se o ekuje potkraj idu e godine. U obavijesti direktora Uljanik plovidbe Dragutina Pavleti a objavljenoj na Zagreba koj burzi navodi se da je u petak po ela grad-

nja broda za prijevoz rasutih tereta od 52.000 DWT, a sukladno ugovoru o gradnji koji su zaklju ili s Uljanik brodogradiliĹĄtem 18. sije nja. Isporuka tog broda predvi ena je u rujnu idu e godine. Predvi eni po etak obrade crne metalurgije, po etak gradnje drugog broda je 17. rujna, a radi se o brodu za prijevoz naftnih produkata i kemikalija nosivosti 51.800 DWT. Ugovor za taj brod Uljanik plovidba je zaklju ila s brodogradiliĹĄtem 3. maj, a predvi eni rok isporuke je krajem 2011. H

IGH obnavlja aerodrom Tiva a Hrvatska traĹži 10% vlasni NAKNADA Ĺ TETE Tivatski aerodrom razvija se u vaĹžan temelj crnogorske turisti ke ekspanzije na opremi koja je 1991. pokradena s dubrova ke zra ne luke ilipi. Ĺ toviĹĄe, Hrvatska ve nekoliko godina pokuĹĄava nadoknaditi ĹĄtetu procijenjenu na 10 mil. eura Nedavna vijest da je Institut gra evinarstva Hrvatske dobio na natje aju projektiranje rekonstrukcije poslovne zgrade crnogorske zra ne luke u Tivtu proĹĄla je relativno nezapaĹženo. Ugovor izme u IGH i javnog poduze a Aerodromi Crne Gore u ijem sastavu su zra ne luke u Podgorici i Tivtu teĹžak je 40 tisu a eura, ĹĄto je u usporedbi sa, recimo, propalim poslom stolje a na autocesti Bar-Boljare doslovce sitniĹĄ.

Plja ka u ilipima

No, dogovoreni posao zanimljiv je iz jednog drugog, negra evinskog, skoro politi kog razloga - tivatski aerodrom ve godinama radi i razvija se u vaĹžan te-

melj crnogorske turisti ke ekspanzije na opremi koja je u srpsko-crnogorskoj agresiji na jug Hrvatske 1991. pokradena s dubrova ke zra ne luke ilipi. Ĺ toviĹĄe, Hrvatska ve nekoliko godina pokuĹĄava nadoknaditi pri injenu ĹĄtetu procijenjenu na 10 milijuna eura traĹženjem 10 posto dionica u istom onom javnom poduze u Aerodromi Crne Gore, ili bar u njegovom vrlo atraktivnom segmentu u Tivtu. Plja ka u ilipima jedan je od najvidljivijih dijelova pri e o pohodu po Konavlima, makar nije jedina epizoda koja govori koji je bio pravi karakter - kako su to zvale tadaĹĄnje crnogorske vlasti - â&#x20AC;&#x153;rata za mirâ&#x20AC;?. Stotine ku a tada su temelji-

DOBRI ODNOSI U Sporazumu o zra nom prometu izme u Crne Gore i Hrvatske navodi se da e se problem kompenzacije za otu enu opremu rjeĹĄavati u duhu dobrih me udrĹžavnih odnosa ARHIVA BUSINESS.HR

to poplja kane i spaljene, odnesena je prakti ki sva stoka tog bogatog poljoprivrednog kraja, oprema iz okupiranih hotela i restorana, uniĹĄteno je i pokradeno ravno 336 brodova i jahti na enih po okupiranim vezovima, stotine automobila, zlato i novac iz ku a i poĹĄtanskih ili bankovnih poslovnica, ogromna koli ina gra evinskih strojeva, sve do tiskarske opreme na kojoj su kasnije godinama radili neki crnogorski mediji. Procjene govore da je ukupna vrijednost sve-

ga uniĹĄtenog i pokradenog ak oko milijardu i pol eura. Dosad je Crna Gora platila 375 tisu a eura za ukradenu stoku, vra eno je i neĹĄto umjetnina, a nedavno je jedna Dubrov anka uspjela sudskom nagodbom iskam iti 30 tisu a eura za ukradenu brodicu pokojnog muĹža, u me uvremenu uredno registriranu u Budvi. Saga o ilipima - unato sluĹžbenom priznanju Crne Gore da je plja ka po injena - ostala je nedovrĹĄena. Kad je 2004. potpisan Sporazum o zra nom prometu izme-

u Crne Gore i Hrvatske, u njemu je izrijekom navedeno da e se problem â&#x20AC;&#x153;kompenzacije Zra noj luci Dubrovnik za otu ena osnovna sredstva i opremu iz 1991. godine koja se i sada koristi kao dio imovine Javnog poduze a Aerodromi Crne Goreâ&#x20AC;? rjeĹĄavati u duhu dobrih me udrĹžavnih odnosa, no dogovor o rjeĹĄenju ostavljen je drugim nadleĹžnim tijelima. TadaĹĄnji direktor dubrova kog aerodroma Ton i Peovi imao je vrlo jasnu ideju kako to napraviti: "Jasno je da ne moĹžemo

HFP

COPAXON

Nijedna ponuda za Meiso

Pliva predstavila lijek za MS

Zagreb. Na natje aj HFP-a pod posebnim uvjetima, za 1 kn, za 78,86% dionica Meisa iz Gori ana nije stigla nijedna ponuda. U ovoj je godini to bio 2. natje aj za ve inski paket te tvornice cipela. Na prvi je bila stigla jedna ponuda: SnjeĹžana Domini i ortaci tada su prihvatili sve uvjete osim podmirenja ukupnih obveza od 17,1 milijun kuna, ĹĄto je Upravni odbor odbacio. H

Zagreb. Pliva je u petak predstavila novi lijek na hrvatskom trĹžiĹĄtu za lije enje multiple skleroze (MS) Copaxone , koji je od srpnja pacijentima dostupan putem liste skupih lijekova HZZO-a. Rije je o najprimjenjivanijem lijeku za MS, uz beta interferon. Proizvodi ga izraelska Teva, u sklopu koje djeluje Pliva. Mjese na terapija Copaxoneom stoji oko 5000 kuna. H

MATKO BOLANÂťA, predsjednik Uprave Plive SNIMIO HRVOJE KNEZ

MOBILNA TELEFONIJA

U HT-u dogodine prve usluge LTE Zagreb. HT i kineski dobavlja telekom opreme Huawei predstavili su u petak mogu nosti nove LTE tehnologije za ĹĄirokopojasne mobilne mreĹže te najavili suradnju oko dovo enja LTE-a u Hrvatsku, ije prve eksperimetalne usluge HT planira ponuditi po etkom 2011. lan Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijsku tehno-

logiju HT-a BoĹžidar Poldruga istaknuo je da se Hrvatska svrstava me u 20 do 30 zemalja u svijetu koje su ve u nekoj fazi uvo enja te tehnologije koja zasad komercijalno radi jedino u NorveĹĄkoj. Za uvo enje LTE-a vaĹžan je razvoj opti ke fiksne mreĹže, a u idu ih tri do pet godina trebat e 100-tiak milijuna eura ulaganja u infrastrukturu. LTE pruĹža ve u kvalitetu i brzinu beĹži nog pristupa internetu i prijenos podataka te daje viĹĄe prostora za multimedijske usluge. H

Tivat, Bajs daje 2,9 mil. kn za sezonu 2011. sniĹĄtva NOVI PROIZVODI ZA PREDSEZONU I POSEZONU

o ekivati obeĹĄte enje u novcu, ali ne dolazi u obzir ni povrat danas ve zastarjele opreme. Stoga e se naĹĄ prijedlog obeĹĄte enja kretati u smjeru rjeĹĄavanja tog problema kroz predstoje u privatizaciju aerodroma u Crnoj Gori. ZatraĹžit emo rezervaciju suvlasni kih 'paketa' u aerodromima Tivat i Podgorica", govorio je tada Peovi i za crnogorske medije, a u tadaĹĄnjem Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka taj su model tako er ocjenjivali prihvatljivim.

Prebacivanje krivnje

Naravno, crnogorske vlasti su i tada i danas imale potpuno suprotan stav, posebno otkako je Crna Gora postala neovisna, a tivatski aerodrom se pretvorio u glavnu â&#x20AC;&#x153;luku prihvataâ&#x20AC;? za turiste - posebno bogatije Ruse - koji dolaze u Boku i na Crnogorsko primorje. ViĹĄe puta iskazivali su spremnost da se oprema vrati, makar su sigurno svjesni koliko je od 1991. izgubila na vrijednosti. BivĹĄi crnogorski vicepremijer Jusuf Kalamperovi jednom je prigodom tako za sve okrivio JNA, te JAT, od kojeg su dva aerodroma i kupljena za trideset milijuna eura. Ivica Profaca

Ministar turizma Damir Bajs potpisao je u subotu u Jastrebarskom s predstavnicima putni kih agencija ugovore o bespovratnim potporama koje bi u sklopu programa "Upoznaj Hrvatsku" u idu e tri godine trebale u hrvatska turisti ka odrediĹĄta privu i oko 250.000 doma ih i stranih gostiju.

OGLAS

Potpore ukupne vrijednosti 2,9 milijuna kuna Ministarstvo turizma osiguralo je za 169 novih turisti kih proizvoda koje e provesti 34 turisti ke agencije. To su prve mjere za idu u turisti ku sezonu, a usmjerene su ponajprije prema privla enju turista u predsezoni i posezoni, naglasio

je ministar Bajs. Program "Upoznaj Hrvatsku" dogovoren je tijekom ljeta u suradnji javnoga i privatnog sektora, a njime se poti u stvaranje i promocija novih turisti kih proizvoda (izleta, tura i paket-aranĹžmana) koji bi sljede e tri godine trebali dovesti dodatnih etvrt milijuna doma ih

i stranih gostiju. Osim produĹženja turisti ke sezone, program "Upoznaj Hrvatsku" Ĺželi potaknuti razvoj turisti ki nerazvijenih podru ja i ponude selektivnih oblika turizma kao ĹĄto su ruralni, edukativni, istraĹživa ki, kulturni, gastroturizam, enoloĹĄki turizam i sl. H

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

ARENA ZAGREB

Auto motor show o ekuje 150.000 ljudi

Zagreb. U Zagrebu e se od 17. do 19. rujna odrĹžati dosad najve a auto-moto manifestacija u Hrvatskoj â&#x20AC;&#x17E;Auto motor showâ&#x20AC;&#x153; koja e u tri dana, procjenjuju organizatori, privu i ak 150 tisu a posjetitelja. Mjesto radnje je prostor oko dvorane Arena Zagreb, na kojem e se posjetiteljima predstaviti najatraktivnije automobil-

ske utrke, akrobatski motociklizam, helikopterski manevri, no zvijezda par excellence definitivno e biti legendarni voza formule Giancarlo Fisichella koji bi se u Ferrarijevu bolidu trebao i provozati oko Arene. Organizatori doga anja su Tomislav Jeli iz grupe Colonia, Grad Zagreb i Ministarstvo unutarnjih poslova, kojima je cilj gra anima ponuditi i edukaciju u prometu, s posebnim naglaskom na sigurnost djece. Na ovo doga anje ĹĄkole organizirano dovode 10 tisu a u enika. N. C.

STATISTIKA

Proizvo a ke cijene sko ile viĹĄe od 3%

Zagreb. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima porasle su 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godiĹĄnjoj razini pove ane 3,3 posto, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). U prvih osam mjeseci prema istom razdoblju lani bile su viĹĄe 4 posto. Proizvo a ke cijene u industri-

ji, isklju uju i energiju, u kolovozu su u usporedbi sa srpnjem porasle 0,6 posto, dok su prema kolovozu proĹĄle godine pove ane 0,8 posto. Na godiĹĄnjoj su razini najviĹĄe porasle proizvo a ke cijene energije, koje su u usporedbi s proĹĄlogodiĹĄnjim kolovozom viĹĄe 9,1 posto. Porasle su i proizvo a ke cijene intermedijarnih proizvoda (3,4%), kapitalnih proizvoda (0,95) te trajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju (1%). Cijene netrajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju smanjene su pak 0,4 posto. H

LjubunÄ?iÄ&#x2021; sazvao presicu pa ga Vlada otpustila STRANA ULAGANJA Samo tri sata nakon ĹĄto je Sani Ljubun i , ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, koja se pripaja Ministarstvu gospodarstva, sazvao konferenciju za novinare na temu ĹĄtetnosti te Vladine mjere iz Vlade je javljeno kako je smijenjen na telefonskoj sjednici

SANI LJUBUNÂťI , ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja SNIMIO HRVOJE DOMINI

Tri tjedna nakon ĹĄto su se Vladi, Saboru i medijima obratili zaposlenici Agencije za promicanje izvoza i ulaganja bune i se protiv zatvaranja agencije, ravnatelj APIU-a Sani Ljubun i u petak je poslao poziv na hitnu konferenciju za medije kako bi upozorio na taj problem. No samo tri sata nakon njegova poziva na presicu koja je najavljena za sutra stiglo je priop enje iz Vlade da je na telefonskoj sjednici Vlada razrijeĹĄila duĹžnosti Sanija Ljubun i a. Pripajanje APIU-a Ministarstvu gospodarstva ve je

zapo elo s realizacijom unato protivljenju zaposlenika. Da su u stalnom kontaktu s Ministarstvom gospodarstva potvrdio nam je i Ljubun i , kriti ki se osvrnuvĹĄi na gaĹĄenje APIU-a.

NiĹža kvaliteta

"GaĹĄenje agencije kao operativnog tijela dovodi u pitanje odnos prema samim investitorima. Naime, dobar dio posla - od komunikacije s lokalnom upravom, s voditeljima poslovnih zona, do komunikacije s komunalnom infrastrukturom ili dobavlja ima - isti je agencijski posao

28 INVESTICIJA

Ulaganja od 390 milijuna eura za 3180 radnih mjesta Agencija je, prema pisanju njezinih zaposlenika, zasluĹžna za 28 ostvarenih greenfield investicija vrijednih 390 milijuna eura. Te su investicije pak otvorile 3180 radnih mjesta. Agencija je odgovorila na viĹĄe od 800 upita i odradila 100 prezentacija u inozemstvu. Organizirano je i deset

gospodarsko-promotivnih posjeta ciljanim trĹžiĹĄtima, te jedanaest sudjelovanja izvoznika na najve im svjetskim sajmovima. Sada se pak radi na 79 projekata ija je vrijednost 1,78 milijardi eura, a ti bi projekti trebali donijeti novih 5890 radnih mjesta. APIU je zapoĹĄljavao 30-ak ljudi.

koji uglavnom u svijetu rade agencije. To je naju inkovitiji sustav i svakako e se kvaliteta tog dijela posla smanjiti pripajanjem ministarstvu", kazao nam je Ljubun i prije priop enja iz Vlade, nakon kojega se viĹĄe nije javljao na telefon. Naime, Bianca Matkovi , drĹžavna tajnica za gospodarsku diplomaciju, sada preuzima i vo enje poslova agencije, koju Vlada ve tre i put gasi i vra a je pod okrilje toga Ministarstva. Prije otprilike tri tjedna tridesetak djelatnika APIUa pobunilo se zbog gaĹĄenja agencije i premijerki Kosor poslalo prosvjedno pismo, reagiravĹĄi na medijske napise da je APIU "beskorisna agencija", kazavĹĄi kako je APIU na 25. mjestu liste sli nih agen-

cija u svijetu. Situaciju je dodatno "zakuhao" sam Ljubun i reagiravĹĄi dan nakon tog teksta demantijem kako to pismo nije sluĹžbeni stav zaposlenika agencije te da APIU nije na 25. nego na 24. mjestu najuspjeĹĄnijih agencija za poticanje ulaganja.

Bez politi ke volje

Tada se i bivĹĄi ravnatelj Slobodan Mikac, koji je APIU napustio jer nije dobio podrĹĄku ministra gospodarstva za rad agencije, oglasio kazavĹĄi kako je APIU godiĹĄnje troĹĄio izme u 13 i 18 milijuna kuna, ali je dao sigurno puno viĹĄe. "Nije bilo politi ke volje pa se investitore rijetko pitalo ĹĄto bi Ĺželjeli i gdje su prepreke", kazao je Mikac. Romana DugandĹžija

romana.dugandzija@business.hr

moja lisnica

Tre i stup se isplati i nakon smanjenja poticaja Mjese ne režije smanjuju pametna brojila Zbog ega 'švicarci' tako uporno rastu?

Ponedjeljak 13/9/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

U OGLASIMA 'ZABORAVE' NAVESTI EFEKTIVNU KAMATU

Banke i dalje skrivaju stvarne troškove kredita

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > kamate > mjesečne režije > krediti

16-17

7,28 5,72 kuna za euro bio je srednji tečaj HNB-a u petak pa je u tjedan dana kuna u odnosu na euro oslabila 0,07 posto

kune za dolar završio je srednji tečaj HNB-a prošli tjedan, čime je kuna u odnosu na dolar oslabila 0,97 posto

1095,97 bodova zaključna je vrijednost Crobexa koji je prošli tjedan porastao 0,86 posto

96,4

boda imao je Crobis prošli tjedan i tako porastao 0,12 posto

151,6

obračunskih jedinica iznosio je Mirex i u tjedan dana porastao 0,34 posto

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

Pažljivo čitajte bankarske efektivna kamata je i dalje U SIVOJ ZONI Iako prema propisima HNB-a u oglasu za bankarske kredite efektivna kamatna stopa mora biti jasno uočljiva, domaće banke i dalje klijente mame znatno nižim nominalnim kamatnim stopama. A razlika između nominalne i 'prave' kamate može biti i do 2 postotna boda Iako banke unatoč jasnim pravilima Hrvatske narodne banke u oglasima i dalje ističu nominalnu kamatnu stopu za kredite koje nude klijentima, efektivna kamatna stopa koja predstavlja pravi trošak kredita mnogo je viša i često ili 'ispadne' iz bankarskih ponuda ili je banke 'gurnu' u drugi plan. A Hrvatska je narodna banka jasna u svojoj "odluci o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima" - efektivna kamatna stopa pri oglašavanju ne smije biti manje uočljiva od drugih podataka o kreditu.

Velik broj naknada

Zato prilikom odluke o vrsti i visini kredita koji želite uzmite u obzir da "prava" kamata može biti znatno viša od one koju ste vidjeli u ponudi ban-

ke. U nekim slučajevima, najviše u ponudi gotovinskih kredita gdje su veće naknade za obradu kredita, razlika doseže i do 2 postotna boda. A što sve ulazi u izračun efektivne kamatne stope? "Upravo je EKS potpuno specifičan pokazatelj točne cijene kredita i osim nominalne kamatne stope i visine kredita, ovisi i o vrstama i visini uloženih depozita i visini osiguranja", poručuju iz Zagrebačke banke. Na izračun efektivne kamatne stope na kredite utječe niz elemenata, kažu u Erste banci, kao što su iznos kredita, rok otplate kredita, nominalna kamatna stopa, uvjeti depozita/garantnog pologa kao instrumenta osiguranja po kreditu, naknada za obradu kreditnog zahtjeva, naknada s osnova odobravanja kredita, naknada za

vođenje kredita, servisiranje kreditne partije i slanje izvoda, troškovi osiguranja otplate kredita putem polica osiguranja koje snosi korisnik kredita i uvjet su za odobrenje kredita, naknada za nepovučeni iznos kredita, naknada za čuvanje zaloga kao instrumenta osiguranja za otplatu kredita te ostale slične naknade ili provizije izravno povezane s kreditom.

Trošak obrade kredita

Konkretnije, naknade za odobravanje kredita u Banco Popolare Croatia iznose do 3 i 4 posto za gotovinske nenamjenske kredite te 1 do 1,5 posto za stambene kredite ovisno o tome ima li klijent primanja u toj banci. Tu je još i 250 kuna administrativnih troškova za provjeru kreditne dokumentacije za sve vrste kredita, objasnili su nam u toj banci.

U Erste banci naknada za stambeni kredit za kupnju iznosi 0,5 posto, stambeni kredit za izgradnju, dogradnju odnosno rekonstrukciju 0,62 posto, stambeni uz adaptaciju 0,75 posto. U Raiffeisen banci trošak obrade kredita ovisi o modelu kredita, a iznosi od 2 do 3,5 posto od iznosa kredita. Trošak osiguranja kredita kod osiguravajućih društava iznosi 3,5 posto od iznosa kredita. Naknade ovise i o akcijama, pa tako primjerice Zaba ne naplaćuje naknadu za obradu kreditnog zahtjeva do kraja ove godine. Na klasične nenamjenske gotovinske kredite uz eure naknada za obradu zahtjeva trenutačno iznosi 2 posto, a kod kupnje motornih vozila 2,5 posto. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

OGLAS

stup se isplati i ke oglase - Treći nakon smanjenja poticaja lje skrivena DOBRI PRINOSI DOBROVOLJNIH MIROVINACA

O »EMU OVISI EFEKTIVNA KAMATA? Iznosu kredita Roku otplate Nominalnoj kamatnoj stopi Uvjetima depozita/garantnog pologa kao instrumenta osiguranja Naknadi za obradu kreditnog zahtjeva Naknadi s osnova odobravanja kredita Naknadi za vo enje kredita, servisiranje kreditne partije i slanje izvoda Troškovima osiguranja otplate kredita putem polica osiguranja koje snosi korisnik kredita Naknadi za nepovu eni iznos kredita Naknadi za uvanje zaloga kao instrumenta osiguranja za otplatu kredita Ostalim sli nim naknadama ili provizijama izravno povezanim s kreditom

Nakon što je Vlada ukinula porezne olakšice na osobne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF), popularniji tre i stup, a sada najavila i smanjenje subvencioniranja takve štednje, analizirali smo isplati li se i dalje ulagati u tre i stup i kakvim prinosima se možemo nadati.

Godišnje 500 kn manje

Nakon što su od 1. srpnja ukinute porezne olakšice, i državni e poticaji na uplate u dobrovoljni mirovinski fond sa 25 posto pasti na 15 posto. To zna i da ete na osobni ra un za mirovinu umjesto maksimalnih 1250 kuna godišnje mo i dobiti 750 kuna. Iako se iznos ne ini velikim, mirovinska se štednja u prosjeku ugovara na više od 20 godina, pa se iznos od 500 kuna godišnje do isteka pretvara u ozbiljniji novac, tim više što vam se na "izmaknuti" državni novac ne e obra unava-

+ administrativni troškovi za provjeru kreditne dokumentacije + troškovi javnog bilježnika

ti prinosi koje ostvare fondovski menadžeri. No druge izmjene u zakonu poput uvo enja poreznih olakšica za poslodavce koji upla uju tre i stup svojim zaposlenicima i fleksibiliziranja krutih pravila ulaganja mogli bi privu i više lanova u tre i stup i fondovskim menadžerima omogu iti ostvarivanje viših prinosa. Naime nakon ulaska u EU fondovi e mo i agresivnije ulagati u dionice i izvedenice koje nose više prinose, a mo i e i aktivnije sudjelovati sa stranim mirovinskim fondovima. No i sadašnji prinosi govore u prilog štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. I to ura unamo li i izgubljene poticaje i porezne olakšice. Naime u posljednjih godinu dana najmanji prinos u tre em stupu bio je 7,27 posto (Erste Plavi Protect), dok je najviši prinos ostva-

rio Erste Plavi Expert - ak 12,34 posto. To su prinosi debelo iznad inflacije, a i iznad kamatne stope, što zna i da je i bez ikakvih poticaja štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima isplativa.

O ekuju i ve i interes

"Dobrovoljna mirovinska štednja još uvijek je jedini proizvod na hrvatskom financijskom tržištu s dvostrukim poticanjem države. Što se ti e tržišta ubudu e, ne o ekujemo smanjeni interes za proizvodom i o ekujemo ve i udjel korporativnog sektora", optimisti ni su u dobrovoljnom mirovinskom društvu AZ. "Vladina odluka o smanjenju državnih poticajnih sredstava ne e bitno utjecati na interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju ni na mirovinski sustav u cjelini", rekli su nam u Raiffeisen DMF-u. Nikola Su ec

Prinosi i lanstvo dobrovoljnih mirovinskih fondova Prinos 2008. AZ Benefit AZ Profit

5,30% -7,08%

Prvih VII. mjeseci 2010. 10,71% 4,38%

Prinos 2009.

14,08%

Srpanj 2010. 13.294

3,06%

63.939

Croatia osiguranje

-23,21%

8,10%

2,58%

16.090

Erste P. Expert

-23,02%

13,42%

12,43%

15.053

Erste P. Protect

2,67%

5,28%

4,34%

7.241

Raiffeisen DMF

-19,95%

12,62%

2,83%

42.083 Izvor: Hanfa

PROBLEMI S KREDITIMA > kamate > mjese ne režije > krediti

18 business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

Padaju kamate, ali franak nastavlja rast Zagreba ka banka kao da je anticipirala skok švicarskog franka na povijesnu razinu prema euru pa je prošli tjedan sniženjem kamata na kredite vezane uz franak 0,55 postotnih bodova pokušala olakšati položaj svojih klijenata. Naime, prošli je

tjedan gotovo istodobno s padom te aja franka ispod razine 1,29 franaka za euro Zaba priop ila da e blago spustiti kamate na "švicarce", što bi prema njihovoj ra unici prosje nog stambenog kredita klijentu trebalo donijeti godišnju uštedu od oko 2000 kuna. Naravno, uz pretpostavku da u me uvremenu ne e biti novog ja anja franka. No, ini se da je ja anje švicarske valute kao uto išta od rizika na volatilnom financijskom tržištu, bez obzira na

to što se u petak te aj opet približio razini 1,3 franka za euro, nezaustavljivo. Na novu nesigurnost na deviznom tržištu utjecalo je otkri e Wall Street Journala da neke europske banke nisu bile iskrene o tome koliko vrijednosnica temeljenih na dugu europskih zemalja imaju u bilancama. Ta vijest i rast izvedenica kojima se osigurava državni dug bili su presudni za novu navalu ulaga a na franak prošlog tjedna. Istodobno švicarska središnja banka i dalje ne

pokazuje ambiciju da obuzda ja anje franka i valutu e pustiti da raste toliko dugo dok ne prepozna jasne signale da ja anje franka zbog sve jeftinijeg uvoza uzrokuje deflaciju. Istovremeno, s obzirom na odlu nost HNBa da kunu i dalje drži vrsto uz euro, Hrvati e morati nastaviti esto pogledavati na devizno tržište i odnos eura i franka kako zbog kojeg im u posljednjih godinu i pol nezaustavljivo rastu mjese ni anuiteti kredita vezanih uz franak. D. B.

Pametna brojila mogu smanjiti mjese ne režije EFIKASNOST I ŠTEDNJA Pametna brojila mogu se koristiti kod distribucije elektri ne i toplinske energije, plina ili vode, a omogu uju uvid u potrošnju te uštedu na racionalnijem tarifiranju Iako je Vlada ove godine zaustavila rast cijena elektri ne energije i plina, ti e klju ni energenti narednih godina biti sve skuplji zbog uskla ivanja s tržišnim cijenama. No, više cijene energenata možete amortizirati manjom potrošnjom kako bi ra uni ostali isti. Za to vam prvo treba bolji uvid u potrošnju kako biste je mogli racionalizirati, a to omogu uju pametna brojila. Pametna brojila s daljinskim o itanjem u Hrvatskoj sada imaju ve i industrijski potroša i pa se ak 40 posto elektri ne energije u Hrvatskoj ve registrira kroz takve ure aje. No, ku anstva e još neko vrijeme pri ekati na izmjenu brojila, objašnjava Rade Miliši , glasnogovornik HEP-a. No, osim potrošnje elektri ne energije pametna se brojila mogu koristiti kod

distribucije toplinske energije, plina ili vode. Zahtjev za sve „inteligentnijim“ brojilima otvorio je prostor onima koji imaju fleksibilne na ine tarifiranja i mogu nost me usobnog komuniciranja te komuniciranja s ure ajem za daljinsko o itavanje. Zahvaljuju i sposobnosti podržavanja razli itih obra una potrošnje energije i naprednog daljinskog o itavanja (AMR) ispunjavaju zahtjeve nedavno deregulirane opskrbe. Miliši objašnjava kako je u završnoj fazi akcija opremanja mjernih mjesta potroša a koji imaju priklju ak 30kW (tarifni model crveni) brojilima s daljinskim o itanjem, što mora biti gotovo do prolje a 2011. Prema europskim smjernicama, nakon procjena dugoro ne isplativosti "pametnih" sustava na mjestima gdje se masovna pri-

Centar za prikupljanje podataka

INTELIGENTNA BROJILA njema kog proizvo a a Yelow Strom spajaju se na internet i putem web aplikacije u svakom trenutku daju uvid u potrošnju

mjena ocijeni svrsishodnom i ekonomski opravdanom, najmanje 80 posto potroša a opremit e se tim mjernim sustavima do 2020. Prema procjenama Berg Insighta koji prati tržište pametnih brojila, u razdoblju od 2009.-2015. u EU prosje ni godišnji rast ovog tržišta bit e 17,9 posto i za pet godina trebalo bi biti instalirano 111,4 milijuna pametnih brojila. Procjenjuje se da e samo u ovoj godini u Europi biti instalirano 20 milijuna pametnih brojila. Dražen Tomi

TWEET ME UP

Pratite potrošnju na Googleu Pametna brojila me usobno se razlikuju, jer neka mogu samo dispe erskom centru dojavljivati potrošnju, dok druga brojila omogu uju trenuta no nadgledanje potrošnje i pokazuju što se s potrošnjom doga a u slu aju uklju ivanja ili isklju ivanja pojedinog potroša a. Osim toga, takva brojila je mogu e spojiti i na internet i putem interneta kontrolirati potrošnju, što je mogu e jednostavnim spajanjem na aplikaciju koju brojilo koristi. Njema ki je Yelow Strom, dio tre e po veli ini njema ke energetske tvrtke Energie Baden-Württemberg, otišao i korak dalje te omogu io kontrolu i preko Googlea i njegova alata PowerMeter. B.hr

Tjedni pregled 20-21

Žitnjak

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

15%

MP-Bric HR Raiffeisen World Ilirika Azijski tigar MP-Global HR Poba Ico Equity

MIV

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

-7,14%

> kamate > mjese ne režije > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,64 2,60 2,21 2,05 1,91

Erste Total East ZB global ZB aktiv FIMA Equity ZB bond

-1,33 -0,29 -0,25 -0,16 -0,12

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

ERSTE PBZ Volksbank RBA Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu

7,76%

593

71.190

7,49%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,69%

611

73.305

8,16%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica HPB

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

HPB

OTP

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Oro ena devizna ĹĄtednja

Partner banka

Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Dje ja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489 471

Devizna ĹĄtednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Karlova ka banka Veneto banka PBZ

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

IKB ERSTE

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Hypo Alpe-Adria-Bank

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70%

Promjenjiva

PBZ ERSTE

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

11,09%

106

6.359

9,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA

Karlova ka banka

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank RBA

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

regija/svijet

Uzrok 10-postotnog krah Jones indeksa i dalje mis 10 posto U TRI MINUTE Iako je široko prihvaćen stav kako je 10-postotni krah burze 6. svibnja izazvao tipfeler - pogrešno upisana naredba za prodaju dionice P&Ga - istraga je pokazala kako to ipak nije pravi razlog

straga američke Komisije za vrijednosnice (SEC) o uzroku crne rupe u koje je upao Wall Street 6. svibnja još nije utvrdila pravi razlog zbog kojega je došlo do eksplozivne rasprodaje svih dionica što je srušio indeks Dow Jones Industrial Average strahovitih deset posto u roku nekoliko minuta, da bi se cijene u roku od 20 minuta oporavile na prijašnju vrijednost.

Niz nedostataka

Naime, iako je široko prihvaćen stav kako je krah burze izazvao tipfeler - pogrešno upisana naredba za prodaju dionice P&G-a istraga je pokazala kako to ipak nije pravi razlog.

Iako nije otkriven pokretač flash crasha, kako se u SAD-u naziva taj događaj zbog kojega se Dow Jones stropoštao gotovo 1000 bodova, SEC je ustanovio niz manjkavosti u sustavu koje su uzrokovale lanac događaja zbog kojeg je došlo do nerealne situacije na tržištu, tvrdi Reuters pozivajući se na izvore iz SEC-a, koji su upozorili da izvješće nije gotovo te da se još prikupljaju podaci. Izvješće s kojim će SEC uskoro izaći u javnost otkriva sve manjkavosti i opasnosti elektroničkog sustava za brzo djelovanje kakvi vladaju na modernoj burzi. Jedan od mehanizama koji je pomogao padu

PET TEORIJA O KRAHU DOW JONESA 6. SVIBNJA Indeks Dow Jones Industrial Average je 6. svibnja u nekoliko minuta izgubio gotovo tisuću bodova ili deset posto, a 20-ak minuta kasnije vratio se na prijašnje vrijednosti

1. 2.

DEBELI PRST Najraširenija je teorija ‘debelog prsta’, odnosno pretpostavka da je neki broker pogreškom dao preniski nalog za dionicu Procter & Gamblea, što je pokrenulo lavinu događaja. QUOTE STUFFING Druga teorija govori da su krivi ‘quote stuffing’ nalozi koje zadaju market makeri za kupnju i prodaju dionica po cijenama prilično različitim od tržišne cijene dionica

OKLADA VELIKIH IGRAČA Treća je pretpostavka da je rušenje burze posljedica oklade između većih igrača na tržištu, koji su namjerno uzrokovali paniku i rasprodaju

4. 5.

NORMALNA POJAVA Četvrta teorija tvrdi da je krah bio normalna posljedica decentraliziranog sustava trgovanja

KVAR Peta teorija govori da je sve posljedica tehničkog kvara u sustavu NYSE zbog kojega su ‘stub quotes’ nalozi krivo protumačili kretanje cijena nekih dionica

jesu nalozi koje su zadali market makeri za kupnju i prodaju dionica po cijenama prilično različitim od tržišne cijene dionica koji se nazivaju "stub quotes". Međutim, istraga je do sada pokazala da "quote stuffing" u kojem se velik broj naloga za kupnju i prodaju zadaje i poništava u vrlo kratkom vremenu nije bio suodgovoran za krah burze 6. svibnja, iako

se o tome naveliko spekuliralo.

Novi program

I prije nego što je izvješće objavljeno SEC je izradio pilot program koji bi ubuduće mogao spriječiti ponavljanje kraha zbog neobičnog skoka ili pada pojedinih dionica. Prema tom programu, trgovanje bilo kojom dionicom koja se nađe "u krizi"

bilo bi istodobno zaustavljeno dok se ne razjasni je li u pitanju legitiman nalog ili greška. Također, pitanje je dana kada će stub quotes, odnosno davanje naloga market makera daleko izvan tržišne vrijednosti dionica, biti zabranjeno. Poslije kraha razvilo se pet teorija koje objašnjavaju neobičan slučaj.

SLOVAÂťKA

BRITISH MUSEUM

Tajkun muzeju dao 25 mil. funti

Premijerka Radi ova vabi njema ke ulaga e Slova ka pokre e reforme kako bi stvorila povoljniju klimu za strane investicije, izjavila je u petak slova ka premijerka Iveta Radi ova. â&#x20AC;&#x153;Slova ka e postati atraktivnija investitorima, uz manju korupciju, transparentne javne natje aje i propise o trĹžiĹĄnom natjecanjuâ&#x20AC;?, kazala je Radi ova u govoru pred njema kim i slova kim industrijalcima.

Obe ala je da e liberalizirati restriktivne zakone o radu, koji su se s korupcijom i pravnom nesigurnoĹĄ u poslovanja naĹĄli na udaru kritike njema kih ulaga a. U Slova koj oko 400 njema kih kompanija zapoĹĄljava gotovo 80.000 radnika. ViĹĄe od 20% slova kog izvoza odnosi se na Njema ku. H

raha Dow misterij

IVETA RADIÂťOVA, slova ka premijerka ARHIVA BUSINESS.HR

Islandskom premijeru i ministrima sudi se zbog krize Parlamentarno povjerenstvo utvrdilo je kako su bivĹĄi premijer i troje ministara bili krajnje nemarni prilikom sloma islandskog bankarskog sustava 2008. godine

IzvjeĹĄ e o istini

a na trĹžiĹĄtu, koji su namjerno uzrokovali paniku i rasprodaju. etvrta teorija tvrdi da je krah bio normalna posljedica decentraliziranog sustava trgovanja, a peta teorija govori da je sve posljedica tehni kog kvara u sustavu NYSE zbog kojeg su "stub quotes" nalozi krivo protuma ili kretanje cijena nekih dionica. D. B.

je konzervativac i lan Doma lordova, gornjeg doma britanskog parlamenta, i pripadnik obitelji koja je utemeljila istoimeni lanac supermarketa. Vjeruje se da je to najizdaĹĄnija donacija od kada je sir Paul Getty 1985. darovao 50 milijuna funti Nacionalnoj galeriji i 40 milijuna funti Britanskom filmskom institutu. British Museum ne napla uje ulaznice, a financira se lanarinama i donacijama. H, B.hr

ODGOVORNOST BIVĹ E VLADE

BivĹĄi konzervativni islandski premijer Geir Haarde i troje lanova njegova kabineta, koje se optuĹžuje za nemar u financijskoj krizi 2008. godine, moraju se izvesti pred Visoki sud pravde, zatraĹžilo je u subotu povjerenstvo islandskog parlamenta. Raspravu o tom pitanju danas bi trebao po eti i islandski parlament te imenovati tuĹžitelja i suce za Visoki sud koji e se sastati prvi put nakon svog osnutka 1905. godine.

Prva je i najraĹĄirenija teorija "debelog prsta", odnosno pretpostavka da je neki broker pogreĹĄkom dao preniski nalog za dionicu Procter & Gamblea, ĹĄto je pokrenulo lavinu doga aja. Druga teorija govori da su krivi "quote stuffing" nalozi. Tre a je pretpostavka da je ruĹĄenje burze posljedica oklade izme u ve ih igra-

BivĹĄi predsjednik uprave lanca supermarketa Sainsbury darovao je Britanskom muzeju (British Museum) 25 milijuna funti, objavljeno je u nedjelju. Dar lorda Sainsburyja iskoristit e se, izme u ostalog, za nadogradnju zgrade muzeja u Londonu i o uvanje brojnih jedinstvenih izloĹžaka. Glasnogovornica muzeja nazvala je domaciju "izrazito velikoduĹĄnim poklonom". Lord Sainsbury

Parlamentarno povjerenstvo potvrdilo je zaklju ke "IzvjeĹĄ a o istini" koje je objavljeno joĹĄ u travnju, isti u i krajnji nemar tadaĹĄnjih glavnih politi kih elnika i bankara u slomu islandskog bankarskog sustava, koji je gurnuo nekad najperspektivniju europsku drĹžavu u nevi enu financijsku krizu. U izvjeĹĄ u na 274 stranice objavljenom u subotu povjerenstvo ocjenjuje da se sudski mora goniti ne samo bivĹĄeg premijera ve i bivĹĄeg ministra financija Arnija Mathiesena, ministra trgovine Bjoergvina Sigurd-

ISLANDSKI PARLAMENT trebao bi imenovati tuĹžitelja i suce za Visoki sud koji e se sastati prvi put nakon svog osnutka 1905. godine

ssona i ministricu vanjskih poslova Solrun Gisladottir. Povjerenstvo smatra da su "bili nemarni" i traĹži da Visoki sud (Landsdomur) "sudi ministrima i izre e im kaznu". "To je ozbiljna optuĹžba protiv naĹĄeg politi kog sustava, naĹĄih politi ara, parlamenta, burze... to je problem koji moramo po eti rjeĹĄavati", komentirala je socijaldemokratska premijerka Johanna Sigurdardottir.

Pomo EU

Island je prva europska drĹžava svjetske "hipotekarne krize". Bankarski sustav druĹĄtva koje je Ĺživjelo na kredit potpuno se slomilo. Pomo su odlu ili potraĹžiti u okrilju eurozone odnosno Europske unije,

GEIR HAARDE, bivĹĄi konzervativni islandski premijer

ije su lanstvo godinama izbjegavali. U srpnju ove godine Island je i sluĹžbeno po eo pregovore o pristupanju EU. Me utim tijekom pregovora Island e morati na i rjeĹĄenje u bilateralnim pregovorima s Velikom Britanijom i Njema kom o obeĹĄte enju njihovih 320 tisu a ĹĄtediĹĄa koji su svoje ĹĄtedne uloge izgubili u islandskim bankama. Island je ĹĄtediĹĄama ostao duĹžan ukupno etiri milijarde eura. Na referendumu su Islan ani odbacili plan za vra anje duga stranim ĹĄtediĹĄama propalih doma ih banaka. H, N. C.

investor 24-25

VELIKI PAD Građevinski sektor jedan je od najteže pogođe a dionice građevinara od početka krize pale su u prosjeku 40 p

Poslovi u regiji mogu spasiti domaće građe Velike domaće građevinske kompanije predugo su se oslanjale na velike državne infrastrukturne poslove te su prilično nespremne dočekale krizu koju mogu prebroditi samo iskorakom na inozemna tržišta, gdje je konkurencija dulje prisutna pa im kao jedini izlaz preostaje osloniti se na regiju bivše Jugoslavije u kojoj mogu konkurirati Građevinski sektor na Zagrebačkoj burzi od početka 2009. godine u prosjeku je pao nešto više od 40 posto. Analitičari smatraju da se pad građevinaca na Zagrebačkoj burzi ne razlikuje znatno od ostalih sektora na domaćem trži-

štu kapitala, ali naglašavaju da je građevinski sektor ipak specifičan za hrvatske prilike. "Svima je jasno da postoji nekoliko tvrtki koje su radile velike poslove s državom", kaže Goran Vorkapić, voditelj Odjela investicijskog bankarstva u Centar banci.

Promjena cijena dionica građevinskog sektora od početka 2009. godine KOMPANIJA

Dalekovod

VRIJEDNOST DIONICE 9. 9. 2010.

POSTOTAK PROMJENE

403,89

281,99

-30,1%

Hidroelektra niskogradnja

190,10

161,87

-14,8%

Institut IGH

3.800

1.700

-55,2%

715

376,07

-42,4%

226,00

21,30

-90,50%

Tehnika

1.851

1.064

-42,4%

Viadukt

324

226,00

-30,2%

Industrogradnja Ingra

Izvor: ZSE

Naime, cjelokupni građevinski sektor svoj je bum doživio prije pet godina nakon velikih infrastrukturnih projekata poput gradnje autocesta. "Veliki nisu imali razloga baviti se inozemnim tržištima jer su im svi resursi bili zauzeti na domaćem tržištu", objašnjava Vorkapić.

Ingra tresnula 90% JURE RADIĆ, predsjednik Uprave Instituta IGH, čija je dionica nakon izgubljenog posla u Crnoj Gori pala 55 posto, dok je dionički indeks istodobno pao 7 posto Snimio hrvoje dominić

VRIJEDNOST DIONICE 5. 1. 2009.

Međutim, početak velike svjetske gospodarske krize prekinuo je dotoke kapitala pa je recesija svom snagom udarila i Hrvatsku, a u toj je situaciji država bila primorana odustajati od većih infrastrukturnih projekata. Osim toga, prenapuhane cijene nekretnina naglo su počele splašnjivati, a broj kupaca počeo se smanjivati. Sve je to dovelo do velike krize u građevinskom sektoru koji je neko vrijeme živio na starim projektima

dogovorenima prije krize, ali kada su i oni stali, stali su i građevinari. Vrijednost njihovih dionica naglo se počela topiti uslijed udara krize, a najveći pad zabilježila je Ingra čija je dionica od početka 2009. godine pala 90,5 posto. Jedini izlaz građevinaca ostaje inozemstvo, ali je činjenica da su predugo bili uljuljani u sigurnost domaćeg tržišta. "Mislim da su pomalo zakasnili s izlaskom na vanjska tržišta. Primjerice, teško je da će hrvatske tvrtke imati neke šanse u Rusiji kada je primjerice Strabag u ruskom suvlasništvu", kaže Vorkapić. Smatra da je uža regija jedini način na koji domaće građevinske tvrtke mogu osigurati inozemni posao. I dok su se hrvatske građevinske kompanije donedavno udruživale u konzorcije kako bi lakše dobile inozemne poslo-

ve, posljednji natječaj za autocestu u BiH pokazuje da su odlučile izaći pojedinačno i samostalno u borbu za novi posao preko granice.

Bar - Boljare

Posljednji veliki posao koji je neslavno propao bila je izgradnja autoceste Bar Boljare u Crnoj Gori koji je dobio konzorcij sastavljen od Instituta IGH i Konstruktora. Mediji su taj posao nazvali "poslom stoljeća", no nakon nepunih mjesec dana slijedio je hladan tuš - crnogorska je vlada odbila dati posao hrvatskom konzorciju jer nije imao dovoljna jamstva za završetak posla. Nakon toga se konzorcij raspao, a dionice Instituta IGH krenule su nizbrdo i od tada se nisu uspjele oporaviti. Primjerice, od ožujka ove godine, kada je izgubljen posao u Crnoj Gori, dionica

ogođenih krizom, ku 40 posto

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

gu ađevinare

IGH izgubila je 50 posto svoje vrijednosti, a u tom je razdoblju dionički indeks Crobex pao 7 posto. Građevinski sektor bio je jedan od najlikvidnijih i najperspektivnijih na Zagrebačkoj burzi, ali je kriza učinila svoje. Stoga će građevinske kompanije, žele li vratiti dio svojih ulagača na burzi, morati što prije skupiti kvalitetne projekte i iskoračiti na tržište regije. No isto tako treba imati na umu da Hrvatsku čeka

novi investicijski ciklus - još se uvijek čeka na izgradnju željezničke infrastrukture, za što vladajuća garnitura očekuje da će se početi rješavati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju čijim se izdašnim fondovima mogu financirati tako veliki projekti. Problem je jedino u tome što se datum ulaska u EU još uvijek ne zna, a građevinske kompanije nemaju vremena za čekanje. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

OGLAS

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

NAFTA

PO DIONICI 15 KUNA

Ĺ OVINISTIÂťKI ISTUPI

Cijene nafte posko ile su u petak na me unarodnim trĹžiĹĄtima nadomak najviĹĄoj razini u tri tjedna od 76 dolara za barel nakon ĹĄto je zatvaranje velikog naftovoda u SADu gotovo neutraliziralo utjecaj rekordnih ameri kih zaliha goriva. Barel sirove nafte na ameri kom je trĹžiĹĄtu poskupio 1,61 dolar, na 75,86 dolara, a u Londonu 18 centi, na 77,65 dolara. H

Uprava gra evinskog poduze a Lav evi predloĹžila je glavnoj skupĹĄtini da se od ukupne dobiti od 7.686.511,61 kunu izdvoji 6.963.600 kuna za isplatu dividende dioni arima, ĹĄto predstavlja 15 kuna po svakoj dionici. Tako er se predlaĹže da skupĹĄtina 4. studenoga 384.325,58 kuna izdvoji u obvezne, a 338.586,03 kune u ostale pri uve druĹĄtva. B.hr

lan upravnog odbora srediĹĄnje njema ke banke Thillo Sarrazin napustit e tu instituciju nakon ĹĄto su njegovi uvredljivi komentari na ra un muslimana i Ĺžidova naiĹĄli na Ĺžestoku osudu javnosti. Bundesbank je proĹĄloga tjedna postigao sporazum sa Sarrazinom koji je zatraĹžio razrjeĹĄenje s duĹžnosti te e banku napustiti tijekom rujna, objavlje-

Barel nadomak 76 dolara

Lav evi ispla uje Bundesbank dividendu otpustio Sarrazina

no je u etvrtak nave er. lanovi upravnog odbora Bundesbanka jednoglasno su donijeli odluku da e od predsjednika Njema ke Christiana Wulffa zatraĹžiti Sarrazinovu smjenu nakon ĹĄto je on u svojoj knjizi 'Njema ka otpisuje sama sebe' me u ostalim iznio kako muslimane u Njema koj u integraciji prije i njihova vjera. U etvrtak je banka taj svoj zahtjev povukla, a Sarrazin je sam predsjedniku drĹžave uputio molbu za razrjeĹĄenje s duĹžnosti. B.hr

Rizik duĹžni ke krize joĹĄ uvijek prijeti Europi FOND SPASA Postoji velika vjerojatnost da bi se duĹžni ka kriza iz perifernih europskih zemalja mogla preseliti u samu jezgru, a iako su to iz njema ke vlade opovrgnuli, analiti ar Morgan Stanleyja tvrdi kako postoji velika vjerojatnost da e europske vlade pomo uskoro zatraĹžiti od Europskog fonda spasa vrijednog 440 mlrd. eura Iako ih se trenuta no percipira kao spasitelje ostalih nacija i predvodnike gospodarskog oporavka u Europi, rizik od duĹžni ke krize u Francuskoj i Njema koj, prema analiti a-

BUSINESS TV Kapital Network Ponedjeljak 13. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI DESTINATION TOMORROW Magazin 22:30 VIJESTI 22:45 E- HRVATSKA ( R ),emisija 23:15 VIJESTI

ru Morgan Stanleyja Joachimu Felsu, joĹĄ je uvijek prisutan. "Postoji velika vjerojatnost da bi se duĹžni ka kriza iz perifernih europskih zemalja mogla preseliti u samu jezgru", prognozirao je Fels, kako prenosi Business Insider. Fels je nadalje upozorio da u slu aju takvog scenarija nije sigurno ho e li jezgra eurozone s obzirom na unutarnje podjele u tim zemljama imati snage uvesti nuĹžne fiskalne restrikcije.

Napeta situacija

Politi ka je situacija naime u tim zemljama poprili no napeta. Njema ka koalicijska vlada oslabljena je unutarnjim podjelama te je izgubila ve inu u gornjem domu parlamenta, a francuski se predsjednik Nicolas Sarkozy u pre-

dizbornoj godini suo ava s ozbiljnim kritikama svoje mirovinske reforme. Talijanskog premijera Silvija Berlusconija pak eka glasanje o povjerenju, dok Nizozemska i Belgija i nemaju vladu. U slu aju da se kriza preseli na jezgru Europe, duĹžni ki bi teret, kako tvrdi Fels, pao na Europsku srediĹĄnju banku. "S obzirom na to da je ECB ve odlu io kupiti dug perifernih zemalja, morao bi isto napraviti i s obveznicama zemalja koje ine jezgru eurozone." Iako su to iz njema ke vlade opovrgnuli, Fels tvrdi kako postoji velika vjerojatnost da e europske vlade pomo uskoro zatraĹžiti od Europskog fonda spasa vrijednog 440 milijardi eura. "S rastom prinosa na dr-

ANGELA MERKEL I NICOLAS SARKOZY, elni ljudi Njema ke i Francuske, joĹĄ uvijek ne mogu odahnuti jer bi im se duĹžni ka kriza poput bumeranga mogla vratiti u vlastito dvoriĹĄte ARHIVA BUSINESS.HR

Ĺžavne obveznice perifernih zemalja eurozone postaje jasno da e se rasprĹĄiti nade onih koji su smatrali da se sredstva iz fonda nikada ne e upotrijebiti", kaĹže Fels.

Bez financiranja duga

Fond spasa osnovan je u svibnju ove godine s ciljem smirivanja trĹžiĹĄta uslijed ĹĄirenja gr ke duĹžni ke krize na ostatak Europe, a upotreba sredstava iz fonda prema Felsovu je miĹĄljenju ma s dvije oĹĄtrice. Zahtjev za pomo iz fon-

da spasa s jedne bi strane pomogao u oporavku cijelog kontinenta uz prihvatljive uvjete i izravno financiranje banaka, koje bi prispjelim novcem pokrpale rupe u vlastitim bilancama, kazao je Fels. U slu aju da fond spasa ne nametne dovoljno strogu politiku te zbog toga investitori prestanu kupovati drĹžavne obveznice poput njema kih ili francuskih, mogao bi se dogoditi kontraefekt. Jedino ĹĄto je sigurno jest da Europu eka teĹĄka jesen. Biljana Star i

LAKŠE DO KAPITALA

EU planira mrežu burza za mala poduze a

Europska komisija objavit e sljede eg mjeseca prijedloge kojima bi se od 2012. inovativnim malim poduze ima preko mreže specijaliziranih tržišta dionica osigurao pristup novim izvorima financiranja, pišu europski mediji. Informativni portal EurActiv dobio je na uvid dokumente koji pokazuju da povjerenik

EU za unutarnje tržište Michel Barnier u sklopu izrade prijedloga o zakonu o jedinstvenom tržištu EU želi skratiti popis birokratskih procedura koje mala poduze a moraju pro i kako bi izlistala dionice u burzovne kotacije. Barnier smjera i na blaže zahtjeve o podnošenju financijskih izvještaja za mala i srednja poduze a. Razmatra se i mogu nost da se najkasnije 2012. uspostavi "mreža efikasnih regionalnih burza ili specifi nih reguliranih tržišta fokusiranih na mala

i srednja poduze a", prijenos EurActiv. Broj malih poduze a ije su dionice izlistane u kotacijama europskih tržišta pao je zbog znatnog pada novih po etnih javnih ponuda, ali i odluka nekih tvrtki da isklju e svoje dionice iz kotacije i postanu privatna poduze a. Ve ina novih po etnih javnih ponuda prošlih godina uprili ena je na azijskim burzama, signaliziraju i da je problem više strukturne prirode nego puki rezultat financijske krize. H

DOGOVOR

Dubai e restrukturirati dug Državni konglomerat Dubai World postigao je formalni dogovor s više od 99 posto vjerovnika o restrukturiranju oko 24,9 milijardi dolara duga, objavila je u petak vlada u Dubaiju. "Vlada Dubaija i dalje e biti angažiran dioni ar koji e pružati potporu tvrtki", stoji u službenu priop enju vlade. U odvojenom je priop enju Dubai World objavio da je

dobro pozicioniran za zaklju ivanje sporazuma o restrukturiranju duga u predstoje im tjednima. Dubai World nastojao je pridobiti potporu 73 banke-vjerovnika za predloženi plan restrukturiranja duga, iznesen u ožujku. Tvrtka je tim planom vjerovnicima ponudila povrat cijele glavnice preostalih rata kredita u razdoblju od pet do osam godina, uz niz opcija povrata. Neki su bankari ponu enu kamatu u po etnoj vrijednosti jedan posto ocijenili preniskom. H

NAKON GLAVNE SKUPŠTINE

Obrtnička štedna banka ide u likvidaciju Obrtni ka štedna banka (OŠB) u Narodnim je novima objavila poziv na glavnu skupštinu iz kojega je mogu e iš itati da ta banka samo dvije godine nakon što je dobila odobrenje za rad ide u dobrovoljnu likvidaciju. Skupština e se održati 18. listopada. OGLAS

Likvidatori e biti dosadašnji lanovi Uprave Suzana Barada i Davorin Rimac. Banka ide u likvidaciju samo dvije godine nakon što je od HNB-a uop e dobila odobrenje za rad. OŠB je tada bila prva nova banka registrirana u Hrvatskoj u posljednjih deset godina i prva štedno-kreditna zadru-

ga koja se uspjela preoblikovati u banku. Prije nego što je postala banka poslovala je kao Zanatska štednokreditna zadruga. Obrtni ka štedna banka prošlu je godinu završila sa 4,2 milijuna kuna gubitka, a u ovogodišnjem je prvom polugodištu gubitak iznosio 2,27 milijuna kuna. Banka je imala ade-

kvatnost kapitala od samo 8 posto, dok je zakonom propisani minimum 12 posto, pa je i likvidacija posljedica nedostatka kapitala. Pravo sudjelovanja u radu glavne skupštine i ostvarivanju prava glasa imaju svi dioni ari Obrtni ke štedne banke koji su na radni dan koji neposredno prethodi održava-

nju glavne skupštine evidentirani kao dioni ari Štedne banke kod Središnjega klirinškoga depozitnog društva i ako su sukladno odredbi l. 58. st. 1. svoje sudjelovanje i namjeru raspravljanja po to kama dnevnog reda najavili pismeno, najkasnije sedam dana prije održavanja glavne skupštine. N. S.

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Nakon ĹĄto je prethodnoga dana objavljen sporazum Hrvatskog fonda za privatizaciju i SN holdinga u vezi s opatijskom hotelijerskom ku om, njezine su dionice u petak zabiljeĹžile snaĹžan rast cijene uz ukupan promet od 124.000 kuna. Ukupno je trgovano sa 50 dionica u 18 transakcija. OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

Ina-industrija nafte d.d. Zagreba ka banka Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Adris grupa Metalska industrija VaraĹždin Konzum SN holding Jadranski naftovod Croatia lloyd Liburnia riviera hoteli Petrokemija Fima validus Ingra Tehnika Institut IGH Luka Plo e akove ki mlinovi Podravka prehrambena industrija, d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Jadroplov d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. OT-optima telekom d.d. Luka Rijeka Kemika Belje Slobodna Dalmacija Valamar grupa Viadukt Uljanik plovidba uro akovi holding Auto Hrvatska Privredna banka Zagreb Jadroagent Zve evo, prehrambena industrija Magma d.d. HUP - Zagreb Dom holding Atlas nekretnine Plava laguna Ledo Tankerska plovidba Elektroprojekt, projekt., konz. i inĹž. d.d. Solaris Kon ar Industrogradnja d.d Proficio Ĺ˝itnjak Lav evi Agrome imurje DIOKI d.d Siemens dioni ko Tisak Riviera Pore Maistra Badel 1862 Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Istraturist Umag d. d. Kon ar - elektroindustrija Franck prehrambena industrija Hoteli Makarska Exportdrvo Arenaturis AD plastik HTP Kor ula Kutjevo Veterina d.d.

Dvije transakcije u kojima je ukupno trgovano sa 75 dionica ukupne vrijednosti 195.000 kuna bile su dovoljne da Metalna industrija VaraĹždin na Zagreba koj burzi padne velikih 7,14 posto. Tom se dionicom ne trguje esto, ali je i u prethodnom trgovanju prije 11 dana njezina cijena pala neĹĄto viĹĄe od 4 posto.

Redovan promet: 11.508.609,51 kn NajniĹža

NajviĹĄa

CROBEX: 0,31%

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

264.96

270.00

2.27%

20,996

5,637,549.32

22,109.90

227.10

332.84

1,645.00 238.10 831.31 280.02 1,312.00 751.00 257.17 2,600.00 190.00 216.00 2,620.00 3,100.00 2,420.00 135.00 12.90 21.15 1,030.01 1,700.00 1,601.00 3,554.00 290.10 451.01 142.35 315.40 26.90 183.23 200.00 64.54 27.00 38.54 222.01 561.51 29.37 360.25 481.05 540.01 108.40 52.00 1,590.00 36.82 40.17 1,357.00 5,600.00 1,400.00 719.25 210.00 2,153.04 400.00 11.86 120.00 238.59 1,000.50 80.00 570.11 190.00 159.98 65.03 68.29 16.50 349.99 493.00 735.01 85.00 497.00 45.00 90.00 95.98 26.00 65.15

1,693.90 244.87 845.00 284.50 1,322.99 758.00 259.60 2,600.00 195.00 230.06 2,639.00 3,100.00 2,550.00 138.50 13.33 21.52 1,045.00 1,714.99 1,605.07 3,555.00 293.00 462.10 144.49 319.00 28.89 186.50 200.00 67.94 27.00 39.10 226.00 569.89 29.40 370.00 490.00 540.01 114.00 52.67 1,590.00 38.00 45.90 1,357.01 5,669.00 1,410.00 719.25 210.00 2,153.04 419.90 11.86 121.00 238.59 1,000.50 80.00 570.11 190.40 159.98 66.01 69.97 17.10 349.99 493.00 740.00 85.00 497.00 45.00 90.00 95.98 26.00 65.15

1,689.69 241.23 841.00 280.30 1,322.96 751.02 259.00 2,600.00 190.02 218.00 2,639.00 3,100.00 2,550.00 137.21 13.33 21.31 1,030.01 1,700.00 1,601.00 3,555.00 290.10 451.01 144.49 315.40 28.41 186.50 200.00 66.00 27.00 38.54 222.01 569.89 29.40 370.00 481.05 540.01 114.00 52.00 1,590.00 36.82 45.90 1,357.00 5,669.00 1,400.00 719.25 210.00 2,153.04 419.90 11.86 121.00 238.59 1,000.50 80.00 570.11 190.39 159.98 65.03 68.29 17.10 349.99 493.00 735.01 85.00 497.00 45.00 90.00 95.98 26.00 65.15

1.79% 0.51% -1.06% -0.60% 0.61% -0.72% 0.04% -7.14% -3.98% -9.13% 0.73% 3.50% 7.14% 0.15% -0.89% 0.76% -3.19% 0.00% -0.13% -0.42% -0.99% -0.22% -1.35% -1.44% 1.46% 1.80% 11.11% -1.11% 3.49% -3.65% -1.77% 0.87% 0.07% -0.81% -1.02% 0.00% 4.54% -5.45% 0.00% -4.31% -2.30% -9.53% 1.23% -6.04% 0.18% 0.00% 0.61% 11.65% 1.37% 4.31% 2.84% 9.95% -2.74% 0.02% 0.00% 0.00% -0.20% 0.60% 0.59% 0.00% 0.00% 1.80% 2.41% 24.25% 5.63% 0.00% 5.47% -0.04% 4.54%

560 2,311 653 1,708 254 273 762 75 989 688 56 46 50 900 7,535 4,190 79 36 34 15 181 115 333 146 1,306 189 157 464 1,103 664 105 42 784 63 46 39 151 312 10 423 374 10 2 8 14 47 4 20 700 57 26 6 75 10 27 30 68 60 230 10 7 4 30 5 34 14 8 15 1

940,159.84 559,020.99 548,348.58 482,700.86 334,714.48 206,460.73 196,970.18 195,000.00 190,178.45 154,520.74 146,832.62 142,600.00 124,174.00 122,436.37 98,730.05 89,385.43 81,939.07 61,308.87 54,476.69 53,320.00 52,757.75 52,441.30 47,607.08 46,208.10 35,963.43 34,866.20 31,400.00 30,585.99 29,781.00 25,605.00 23,662.17 23,616.03 23,034.13 23,013.66 22,336.88 21,060.39 16,443.05 16,276.70 15,900.00 15,658.78 15,323.47 13,570.06 11,269.00 11,220.00 10,069.50 9,870.00 8,612.16 8,321.17 8,302.00 6,888.00 6,203.34 6,003.00 6,000.00 5,701.10 5,139.75 4,799.40 4,437.93 4,147.80 3,855.50 3,499.90 3,451.00 2,950.02 2,550.00 2,485.00 1,530.00 1,260.00 767.84 390.00 65.15

16,896.90 15,450.39 1,173.63 642.96 1,761.72 1,855.02 1,757.08 39.05 4,314.00 592.96 1,960.37 449.74 771.73 458.43 36.01 159.82 195.15 269.59 356.41 373.27 1,572.34 619.52 236.48 437.35 80.12 1,115.36 19.05 542.22 140.97 242.63 101.42 330.54 95.17 244.85 9,175.92 59.86 35.09 253.46 749.49 274.94 153.11 741.35 1,248.14 876.94 64.59 129.72 209.05 189.96 46.41 24.88 114.09 41.41 323.36 539.27 454.38 584.49 711.71 51.36 32.85 1,636.20 1,268.05 313.97 95.15 71.57 98.21 377.96 40.93 148.89 120.19

1,445.05 200.00 723.23 270.20 1,231.00 617.00 242.21 2,211.02 131.05 55.95 2,092.00 2,860.00 1,413.01 105.50 10.55 19.70 949.03 1,600.00 1,330.00 2,107.10 240.00 250.05 124.01 290.00 21.28 162.00 179.40 59.00 20.01 25.06 204.00 533.13 22.36 360.25 461.06 500.00 87.56 48.11 1,125.00 28.70 20.50 1,206.77 5,020.01 1,200.01 500.01 160.00 1,900.00 292.00 11.50 76.10 210.00 910.00 70.07 561.00 174.15 100.00 61.00 58.00 12.69 270.00 412.01 700.05 83.00 305.00 41.00 57.85 72.10 23.11 52.05

1,940.00 310.00 1,195.95 443.00 1,777.00 790.00 318.99 3,130.00 207.51 245.00 3,750.00 3,400.00 2,890.00 192.99 29.01 61.49 2,769.99 4,375.00 2,093.00 3,799.21 400.00 493.99 209.00 505.00 56.00 246.00 220.50 108.00 64.98 45.00 498.99 736.89 58.00 578.99 715.00 620.00 139.00 78.00 1,860.00 54.00 46.98 1,700.00 7,679.00 2,013.99 798.99 260.00 2,450.00 570.00 16.39 164.00 286.13 1,001.50 168.49 680.00 369.00 197.50 88.00 144.00 36.50 410.00 517.00 944.00 109.99 550.00 70.00 109.30 185.00 45.00 88.99

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,10 17,60 171,10 12,81 240,00 88,00 132,50 10,30 106,05 2,75 15,11 41,00 0,68 0,78 42,62

64,95 17,90 174,60 13,10 246,00 89,15 139,00 10,40 106,11 2,84 15,40 42,01 0,68 0,80 43,99

64,19 17,90 174,58 12,82 240,10 88,05 139,00 10,35 106,11 2,81 15,20 41,00 0,68 0,80 43,50

64,21 17,90 174,23 12,92 240,26 88,29 137,99 10,38 37,73 2,83 15,19 41,02 0,68 0,79 43,87

1,37 32,51 30,02 1,24 0,35 32,30 2,80 0,14 3,85 1,25 5,01

1,37 32,90 32,00 1,26 0,35 32,30 2,81 0,14 3,85 1,25 5,01

1,37 32,51 32,00 1,24 0,35 32,30 2,80 0,14 3,85 1,25 5,01

1,37 0,33 0,32 1,25 0,35 0,32 2,80 0,14 3,85 1,25 5,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 72,02

35,55 32,50 30,00 28,61 27,53 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,51 7,00 72,96

936,00 451,00 2.700,00 82,24 91,09 13.900,00 500,00 5.900,00 1.597,00 29.900,00 5.250,00 8.150,00 675,00 85,45 200,00 3.500,00 1.100,00 360,00

1.030,00 454,00 2.766,00 82,26 91,25 14.000,00 500,00 5.900,00 1.597,00 29.900,00 5.250,00 8.150,00 675,00 85,45 200,00 3.600,00 1.100,00 360,00

966,00 453,00 2.705,00 82,25 91,24 13.995,00 500,00 5.900,00 1.597,00 29.900,00 5.250,00 8.150,00 675,00 85,45 200,00 3.539,00 1.100,00 360,00

965,96 451,88 2.705,42 82,25 91,24 13.994,61 500,00 5.900,00 1.597,00 29.900,00 5.250,00 8.150,00 675,00 85,45 200,00 3.539,09 1.100,00 360,00

81,00 3.650,00 3.160,00 560,00 396,00 3.700,00 202,00 7.200,00 173,00 42.000,00 700,00

81,50 3.706,00 3.170,00 571,00 397,00 3.700,00 202,00 7.200,00 173,00 42.000,00 700,00

81,42 3.669,25 3.166,06 568,20 396,81 3.700,00 202,00 7.200,00 173,00 42.000,00 700,00

50,20 3.669,25 3.166,06 568,20 396,81 3.700,00 202,00 7.200,00 173,00 42.000,00 700,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG SAVA GRVG PETG TLSG MELR KBMR SOS2E NF2R LKPG ABKN PBGS NF1N KDHR

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA GORENJE PETROL TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD HOLDING LUKA KOPER ABANKA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE R I TE GACKO AD GACKO ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA LUTRIJA RS AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E VISPAK DD VISOKO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Energoprojekt holding a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Bambi Banat a.d. Beograd Tehnicka knjiga a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Mlekara a.d. Subotica Banini a.d. Kikinda Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K NAMA KUMANOVO Metals banka a.d. Novi Sad Putevi a.d. Užice Sinteza a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince Stil a.d. Kraljevo FERSPED SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO

593.640,31 358.568,00 215.344,70 170.537,31 82.409,20 56.064,15 48.709,40 45.900,44 33.539,05 28.653,26 27.766,40 20.512,40 17.235,19 8.250,74 8.160,72

Tržnica Banja Luka +9,6% Mlekara Subotica +6,47% Energoprojekt h. Beograd +3,21% Soja protein +0,45% Makedonski Telekom +0,28%

Mercator

AIK banka Niš Stopanska banka Krka Gorenje BH Telecom

-2,66% -1,94% -1,02% -0,85% -0,51%

Garant Futog

+2,96 -1,09

9,60 % 0,55 % -1,54 % -1,59 % 0,00 % 0,55 % -0,36 % 3,70 % 0,52 % 3,31 % -8,91 %

33836 98500 69500 11635 25000 19786 1190 4300 92 276 58

46.355,32 32.071,85 21.985,47 14.527,40 8.625,00 6.390,88 3.333,07 602,00 354,20 345,00 290,58

1,54 % 105642 3,08 % 92090 1,94 % 80985 1,56 % 80985 0,00 % 81338 0,00 % 159651 -0,67 % 1160

3.755.573,10 2.992.925,00 2.429.550,00 2.316.199,01 2.237.341,91 1.117.557,00 84.631,00

Cijena dionice najve ega slovenskog trgova kog lanca Mercatora posljednjeg je dana u tjednu porasla gotovo tri posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 139 eura. Ukupan je promet bio nešto manji od 50.000 eura, a cijena se tijekom dana kretala od 132,5 do 139 eura. Blagi rast cijene od 0,22 i 0,04 posto zabilježili su Sava i Petrol kojima se trgovalo u iznosu 215.344 odnosno 170.535 eura. Slovenski je LJSEX u petak pao 0,12 posto.

Osim pada cijene od 1,09 posto, na 586,2 denara, dionicom Garant Futoga u petak je trgovano u iznosu 290.920 denara, što je bilo dovoljno za etvrto mjesto na listi najlikvidnijih. Najviša cijena tijekom dana iznosila je 560, a najniža 571 denar. Cijena najlikvidnije dionice, Alkaloida Skopje, pala je 1,09 posto, a vrijednost dionice skopske Komercijalne banke pala je 1,05 posto. Makedonski indeks MBI 10 u petak je bio u minusu 0,75 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB GRNT TEL TPLF STB BESK STIL FERS CEVI

9245 20032 1236 13195 343 635 353 4421 889 10127 1828 500 25333 10430 186

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA ENHL NIIS AIKB A2016 A2013 BMBI THKN JESV MLSU BNNI CCHS ALFA SJPT A2015 NAMA MTBN PUUE STZA

-1,02 % -0,22 % 0,22 % -0,85 % 0,04 % -0,76 % 2,96 % 0,58 % 0,00 % -0,71 % -1,87 % -2,38 % 0,29 % 0,63 % -0,57 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E VSPKR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A HEDR-R-A RSRS-O-B JHKP-R-A RITE-R-A ZPTP-R-A LTRS-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 13/9/2010

business.hr

3,21 % -0,22 % -2,66 % -0,76 % -0,28 % 12,73 % 0,00 % 0,00 % 6,47 % 0,00 % 0,00 % 0,56 % 0,45 % 0,00 % 11,11 % -0,31 % -7,56 % 0,00 %

6051 12350 800 13829 12175 77 2119 173 315 13 63 37 428 2930 1233 55 170 430

5.845.025,00 5.580.765,00 2.164.337,00 1.137.442,74 1.110.864,75 1.077.585,00 1.059.500,00 1.020.700,00 503.055,00 388.700,00 330.750,00 301.550,00 288.900,00 250.368,50 246.600,00 194.650,00 187.000,00 154.800,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,15 % -1,09 % -1,05 % -1,09 % 0,28 % 0,00 % -1,94 % 0,00 % -1,14 % -0,94 % 0,00 %

56253 315 203 512 310 17 300 7 254 1 50

2.824.075,71 1.155.815,00 642.710,00 290.920,00 123.010,00 62.900,00 60.600,00 50.400,00 43.942,00 42.000,00 35.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,17% BIRS +0,89% 810,40 835,38 LJSEX -0,12% FIRS -0,60% 3.219,52 1.406,32 Belex15 -0,29% MBI10 -0,74% 618,95 2.291,77 Belexline +0,43% MOSTE +0,42% 1.222,81 496,61 SASX10 0,00% NEX20 +0,16% 875,06 14.086,10 EUROPSKI INDEKSI +0,22% WIG20 -0,45% 2.524,48 BUX +0,07% 23.045,71 -1,08% +0,36% ATX +0,73% 2.482,27 indeksa na zatvaranju u -0,25% Stanje petak, 10. rujna 2010.

FTSE100 5.499,71

DAX 6.211,82

CAC40

3.728,71

MICEX 1,433.82

AMERI»KI INDEKSI +0,05% S&P500 +0,48% 10.453,08 1.104,18 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,33% etvrtak, 9. rujna 2010. 2.236,20 DJIA

investor 30 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

rotekloga je tjedna redovan dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 85,089 milijuna kuna, što je porast od 1,82 posto u odnosu na tjedan prije. Iza nas je odli an tjedan što se ti e rezultata fondova te su nakon dugog vremena na dan 9. rujna svi dioni ki fondovi ostvarili porast vrijednosti. Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od 0,62 posto pa do +2,64, a ak devedeset fondova od ukupno devedeset i dva ostvarilo je porast vrijednosti. Najuspješniji fond protekloga tjedna bio je MP Bric kojemu je vrijednost porasla 2,64 posto, a slijedi ga Raiffeisen World s porastom 2,60 posto. Jedini je gubitnik kod dioni kih fondova Erste Total East kojemu je vrijednost smanjena 0,62 posto. Kod mješovitih fondova ni jedan fond nije zabilježio pad vrijednosti udjela. Najuspješniji su bili Raiffeisen Balanced (+1,10 posto) i ICF Balanced (+1,05 posto), a porast od 1,05 posto imao je i fond Agram Trust. Pozitivne rezultate ostvarili su i svi obvezni ki fondovi, a najbolje su rezultate u toj grupi imali OTP euro obvezni ki (+1,01 posto), Erste Bond (+0,34 posto) i Capital One (+0,26 posto). I svi su nov ani fondovi po obi aju završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju Raiffeisen Cash i Erste Money, oba s porastom 0,08 posto. Kod mješovitih je fondova vode i Raiffeisen Prestige s prinosom u ovoj godini od 7,23 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su Erste Bond (+8,59 posto) i Erste EuroMoney (+3,23 posto). NAPOMENA: Kod izra una tjednih promjena fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 2. do 9. rujna

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

AC Rusija ZB euroaktiv Raiffeisen World NFD BRIC Capital Two Erste Adriatic Equity KD Victoria Ilirika BRIC ZB trend MP-Bric HR Aureus US Equity ZB BRIC+ Ilirika Azijski tigar KD Prvi izbor Aureus Equity KD Energija A1 Raiffeisen HR dionice Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE HI-growth Raiffeisen C. Europe OTP indeksni Ilirika JIE VB CROBEX10 Prospectus JIE MP-Global HR HPB Titan PBZ Equity fond VB High Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

42,8709 103,0800 101,4700 28,7863 69,8300 85,8700 13,7914 113,2576 129,6400 338,8836 111,9333 99,3500 60,9366 12,2406 92,9946 9,7153 80,8600 69,0300 56,6400 89,1847 8,1974 61,3400 37,9774 160,3593 90,3126 57,0945 293,0265 69,3647 78,9300 48,1217

1,40 1,38 1,21 0,97 0,97 0,88 0,87 0,87 0,83 0,82 0,81 0,78 0,74 0,72 0,72 0,69 0,67 0,67 0,64 0,63 0,61 0,61 0,60 0,58 0,55 0,54 0,54 0,51 0,45 0,42

2,35 6,20 4,68 2,15 -1,24 -0,65 -4,94 5,26 1,93 0,97 -6,21 1,99 4,64 3,51 -1,88 0,62 0,67 -0,27 0,50 2,87 1,02 0,59 -0,77 -0,01 -2,91 -2,09 1,24 -1,52 0,22 2,34

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-0,91 0,13 2,30 2,65 -3,39 -8,43 -11,68 12,61 2,04 -2,60 -8,76 N/A 9,12 0,91 -3,26 -2,76 -5,89 -5,97 -2,45 4,50 -3,14 -8,02 -8,30 -5,26 -9,78 -11,22 3,20 1,31 -7,20 -4,43

23,12 7,46 7,66 13,63 1,87 -10,73 -14,95 N/A 14,71 10,24 -3,27 N/A 16,65 8,80 -6,69 N/A -5,81 -2,31 10,56 14,75 1,74 -6,81 -5,31 -5,20 N/A -12,07 13,91 8,02 -5,97 -3,27

-21,47 0,48 0,21 -14,82 -10,02 -3,05 2,88 N/A 3,35 -6,43 6,07 N/A -13,93 2,70 -1,51 N/A -8,79 -16,94 -18,86 -3,72 -2,30 -8,66 -30,05 8,37 N/A -14,39 -12,70 -11,02 -4,61 -22,01

5,41 1,71 5,31 6,31 -1,05 -5,45 -9,46 13,26 6,55 -0,30 0,80 -0,65 13,36 6,28 -5,21 -2,84 -3,67 -0,43 0,07 8,47 -1,83 -5,60 -3,11 -2,32 -9,69 -9,81 3,89 0,03 -4,48 -3,83

Imovina

9,637 213,549 40,875 10,087 6,830 203,997 58,950 15,480 166,530 11,850 12,941 62,616 6,838 5,066 69,490 5,778 20,373 13,753 25,240 13,681 66,895 225,152 131,564 98,025 7,185 24,531 5,052 10,099 384,852 13,033

Starost

Datum

3,51 6,35 6,94 3,44 3,39 4,92 11,34 0,68 7,87 2,50 1,92 0,41 3,30 7,58 4,78 0,53 2,31 2,00 2,72 3,02 8,54 5,39 2,70 5,87 0,64 3,61 2,29 3,13 5,01 2,94

09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi Erste Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global Raiffeisen Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Agram Trust HI-balanced Aureus Balanced ST Aggressive C-Premium AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige ST Balanced HPB Global Allianz Portfolio KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

110,4407 117,1600 143,4402 144,1700 153,1600 99,2300 116,3906 68,3993 9,8088 82,4235 64,6399 5,3523 10,9297 107,2300 177,8767 102,5418 110,1373 8,1577

0,83 0,64 0,61 0,53 0,49 0,47 0,47 0,46 0,36 0,36 0,29 0,25 0,25 0,20 0,10 0,09 0,09 -0,11

3,29 2,13 1,05 2,02 2,89 0,25 -2,01 1,23 0,94 5,60 -1,16 -5,87 0,66 2,92 -0,88 -1,96 2,44 0,93

-3,28 -1,93 -1,85 2,88 -0,20 -3,14 -10,55 -3,90 -0,90 1,17 -5,32 -11,20 2,03 6,33 -5,75 -3,10 4,63 -1,30

-0,31 -3,71 -0,19 10,46 8,00 -2,14 -24,95 -4,56 3,85 -4,31 -18,49 -10,76 7,49 N/A -20,47 -0,01 7,08 0,17

2,12 -0,55 8,11 4,06 5,45 4,74 2,16 -2,61 -0,23 -4,55 -8,41 -15,93 6,02 N/A 7,80 0,51 7,53 -4,29

-3,24 1,45 0,29 5,15 4,28 -1,21 -9,31 -1,74 0,21 2,47 -9,03 -9,28 6,05 7,23 -7,57 -3,73 4,97 -1,16

39,897 105,879 43,874 718,420 326,057 288,214 12,309 11,832 65,282 16,280 3,351 12,360 13,373 134,422 11,456 98,385 7,144 12,552

4,74 9,64 4,63 9,19 8,04 8,99 8,36 2,17 8,54 4,15 4,97 3,61 1,52 0,51 7,67 4,93 1,33 4,65

09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010

126,4570 130,0300 160,4400 173,8600 11,3167 129,1800 139,0396 125,2356 158,9800

0,94 0,11 0,10 0,10 0,06 0,05 0,00 -0,03 -0,04

1,12 3,43 0,26 2,82 1,45 2,30 1,63 2,70 2,75

2,11 5,18 4,11 5,57 3,82 4,61 3,18 3,79 5,34

10,80 5,00 9,34 13,58 3,60 8,23 6,14 7,10 10,38

5,08 4,54 5,28 6,90 1,46 4,67 3,92 4,67 8,21

3,37 8,59 5,62 8,06 5,34 7,34 3,86 4,88 7,07

10,394 100,919 200,398 286,819 6,077 91,067 42,160 48,136 11,697

4,74 7,27 9,19 8,29 8,54 7,50 8,58 4,93 5,87

09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

140,1238 131,6300 139,1436 143,4100 137,3100 131,0524 121,6154 11,2404 10,5863 107,5635 101,7174 104,7800 161,5776 125,0700 137,5668 134,0658 124,2000 115,9883

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,91 0,59 0,52 0,85 0,88 0,78 0,65 0,87 0,86 0,76 0,82 0,98 0,51 1,08 0,64 0,77 0,42 0,79

1,90 1,39 1,36 1,75 1,86 1,69 1,30 1,76 1,67 1,63 0,79 2,22 0,98 1,96 1,32 1,59 1,24 1,64

5,42 4,36 3,23 5,20 4,47 5,30 3,51 4,34 4,14 4,73 1,28 N/A 3,74 4,73 2,78 4,32 3,00 4,14

4,35 6,43 3,31 4,90 4,46 5,63 4,24 6,17 4,59 5,63 1,54 N/A 4,85 4,46 4,69 4,48 4,09 5,35

2,70 2,16 1,91 2,78 2,62 2,93 2,05 2,66 2,56 2,53 0,49 3,23 1,58 3,08 1,70 2,60 2,24 2,31

81,110 1019,987 106,617 952,614 608,127 161,244 116,974 73,759 38,869 160,252 5,277 488,282 2330,755 404,023 104,047 38,774 39,336 167,390

7,93 11,45 10,13 7,54 7,27 4,93 4,72 1,95 1,27 1,33 1,12 0,96 10,13 8,13 6,96 6,69 5,41 2,85

09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010 09.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Erste Bond ZB bond Raiffeisen Bonds HI-conservative PBZ Bond fond ICF Fixed Income HPB Obvezni ki Capital One

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Euro Nov ani HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond VB Cash

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 13/9/2010

TRĹ˝IĹ TE NOVCA

REGIJA

Premda je potraĹžnja na TrĹžiĹĄtu novca u petak pala, i dalje je ve a od ponude pa je nepokriveno ostalo 100 milijuna kuna potraĹžnje. Cjelokupan promet od 21 milijun kuna inili su prekono ni krediti, pri emu je kamata pala sa 0,93 na 0,88 posto. PotraĹžnja je iznosila 121 milijun kuna, a ponuda 46 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje. H

Svi su regijski indeksi proĹĄloga tjedna zabiljeĹžili pad vrijednosti, osim banjalu kog BIRS-a koji je rastao 3,31 posto. U Banjaluci se u petak najviĹĄe trgovalo dionicom TrĹžnice, koja je ostvarila 46.355 konvertibilnih maraka prometa, a slijedio je Telekom Srpske s prometom 14.527 KM. To su ujedno bile jedine dvije dionice kojima se trgovalo u iznosu

Nepokriven ve i dio potraĹžnje

BIRS rastao 3,31 posto

ve em od 10.000 KM. Najve i regijski pad na tjednoj bazi biljeĹži ljubljanski LJSEX koji je tjedan zaklju io na razini 3219,52 boda, ĹĄto je pad od 2,19 posto. Dionice Krke, Zavarovalnice Triglav, Save i Gorenja zauzele su prva etiri mjesta na popisu najlikvidnijih u petak, a nijedna nije premaĹĄila milijunski promet. Beogradski Belex pao je 1,64 posto, na 618,95 bodova, a sarajevski je SASX-10 tjedan zavrĹĄio na 875,06 bodova. B. S.

Hrvatski telekom presko io 265 kn SKROMNI PROMETI Od ukupno 80 milijuna kuna proĹĄlotjednog redovnog prometa dionicama na Zagreba koj burzi, polovica iznosa otpala je na promet dionicama HT-a i SN holdinga Na Zagreba koj je burzi u petak nastavljen blagi uspon Crobexa ve tre i dan zaredom, no uz mrĹĄav promet, ĹĄto pokazuje da je oporavak doma eg trĹžiĹĄta i nadalje upitan. Crobex je u petak porastao 0,31 posto, na 1905,97 bodova, a Crobex 10 0,5 posto, na 1007 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 11 milijuna kuna, a gotovo pola prometa otpalo je na dionicu HT-a. Na tjednoj je razini Crobex oja ao 0,89 posto, dok je Crobex 10 porastao ak 1,35 posto. Redovan promet dionicama proĹĄlog je tjedna iznosio samo 85 milijuna kuna, jedine dvije dionice s prometom ve im od deset milijuna kuna bile su one HTa i SN holdinga.

HT na 270 kuna

"I u petak je nastavljen blago pozitivan cjenovni trend kao i proteklih dana, iako su redov-

ni dnevni prometi ponovo ispod 20 milijuna kuna, tako da je oporavak doma eg trĹžiĹĄta i dalje upitan. Rast koji biljeĹžimo ponajviĹĄe je pod utjecajem pozitivnih kretanja na inozemnim burzama, ali vjerojatno i prvih naznaka oporavka u doma em gospodarstvu poput rasta prometa u maloprodaji u srpnju te o ekivanja uspjeĹĄne turisti ke sezone", kazao je za Hinu analiti ar odjela Ekonomskih istraĹživanja Hypo Alpe-Adria banke Dalibor Balga . Vijest o prodaji manjinskog drĹžavnog udjela u HT-u godila je dionici najve eg doma eg telekoma koja je u petak porasla 2,27 posto, na 270 kuna. Tijekom cijelog tjedna HT je oja ao 3,92 posto, a najviĹĄa mu je tjedna cijena iznosila 270 kuna. Dvije transakcije u kojima je ukupno trgovano sa 75 dionica ukupne vrijednosti

BROJKE

196 0,74

tisu a eura iznosio je ukupan dioni ki promet na Beogradskoj burzi

posto pao je MBI 10, dioni ki indeks Makedonske burze

KOMENTAR

Nikad kraja

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a koji je proĹĄli tjedan sko io na 270 kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

195.000 kuna bile su dovoljne da Metalna industrija VaraĹždin na Zagreba koj burzi padne velikih 7,14 posto. Tom se dionicom ne trguje esto, ali je i u prethodnom trgovanju prije 11 dana cijena pala neĹĄto viĹĄe od etiri posto.

Liburnia oja ala

Nakon ĹĄto je prethodnoga dana objavljen sporazum Hrvatskog fonda za privatizaciju i SN holdinga u vezi s opatijskom hotelijerskom ku om, njezine su dionice u petak za-

biljeĹžile snaĹžan rast cijene uz ukupan promet od 124.000 kuna. Ukupno je trgovano sa 50 komada dionica u 18 transakcija, a zadnja je cijena dionice porasla 7,14 posto, na 2550 kuna. S druge strane, dionica SN holdinga bila je proĹĄlog tjedna druga najlikvidnija s prometom od 16,9 milijuna kuna. Ta je dionica pala 3,96 posto, na 218 kuna, a cijena joj je varirala u rasponu od 216 do 240 kuna. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

uropi joĹĄ uvijek prijeti duĹžni ka kriza, upozorili su u petak analiti ari ameri ke investicijske banke Morgan Stanley. Naime, periferne zemlje koje joĹĄ nisu krenule putem oporavka, poput Gr ke, Ma arske ili Irske, mogle bi ugroziti predvodnice oporavka Njema ku i Francusku, koje su se dosad iskazale u pomaganju slabijim lanicama. Voda je o ito doĹĄla do grla jer bi se mogao aktivirati i 440 milijuna eura vrijedan fond spasa. KoriĹĄtenje tog fonda moĹže biti vrlo dobro jer bi se njime izravno financirale banke koje bi na taj na in zakrpale rupe u svojim bilancama, no va enje novca iz fonda za kupnju duga, tj. drĹžavnih obveznica prouzro ilo bi kontraefekt, napominju u Morgan Stanleyju. Vrati li se kriza kao bumerang u Europu, teĹĄko je vjerovati da e Bruxelles nakon nje biti blagonaklon prema nediscipliniranim lanicama kao do sada. Ne treba ni govoriti koliko e tek biti sumnji av prema zemljama kandidatima za Uniju.

Godišnji ne koristi više od pola Amerikanaca

STRAH OD OTKAZA jedan je od razloga nekorištenja godišnjeg odmora ARHIVA BUSINESS.HR

Više od polovice Amerikanaca ne koristi sve dane godišnjeg odmora, iako misle da im je potreban ove godine više nego prošle, pokazuju najnovija istraživanja. Tre ina radnika koja koristi godišnji odmor svaki dan se javljaju na posao kako bi provjerili imaju li ga još, a neki se ak javljaju i svaki sat. Prema tuma enju ameri ke tvrtke

DOBITNICI DANA (ZSE) Zve evo +4,54 % Croatia Lloyd +3,5 % Slobodna Dalmacija +3,49 % Hrvatske telekomun. +2,27 % Luka Rijeka +1,8 % 37 Raste

StudyLogic koja je provela istraživanje na uzorku od 1500 odraslih Amerikanaca, iznenadna volja Amerikanaca za radom rezultat je trenuta nog stanja na tržištu, to nije brzorastu eg postotka nezaposlenosti, koja je u SAD-u najviša u posljednjih 25 godina. Za razliku od europskih zemalja, gdje je korištenje etiri ili više tje-

GUBITNICI DANA (ZSE) Plava laguna -9,53 % Tankerska plovidba -6,04 % Magma -5,45 % Dom holding -4,31 % Konzum -3,98 % 28 Pada

5 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

dana godišnjeg odmora standard, 27 posto ispitanih Amerikanaca izjasnilo se kako su ove godine koristili tek šest do deset dana odmora, dok ih je 20 posto uzimalo manje od tri slobodna dana. Istraživanje je pokazalo da do kolovoza 22 posto zaposlenih Amerikanaca nije koristilo godišnji odmor niti ga je imalo u planu koristiti. B. S.

Vrijed. 1.128,74 151,63

Prom. 0,61% 0,11%

Sirova nafta 74,67 Prirodni plin 3,82 Zlato 1.243,78 Srebro 19,70 Goveda 96,32

0,78% 0,13% 0,90% 1,10% 0,33%

STRAH OD UROKA

Rumunjski parlament poštedio gatare poreza Vladaju a stranka optužila je parlamentarce koji su glasali protiv oporezivanja proricatelja da se zbog praznovjerja ipak nisu odlu ili na takav na in punjenja državne blagajne Rumunjski parlament odbio je prijedlog oporezivanja proroka sudbine i "vještica", zbog ega ih je tamošnja vladaju a stranka optužila da se zbog praznovjerja ipak nisu odlu ili na takav na in punjenja državne blagajne.

U prijedlogu zakona stajao je nalog prema kojemu bi proroci sudbine mušterijama morali izdavati ra une, pri emu bi ih se za kriva predvi anja držalo odgovornima. Pravnici Alin Popoviciu i Cristi Dugulescu iz vladaju e Demokratske liberalne stranke rumunjski parlament koji nije dao zeleno svjetlo zakonu optužili su da je to u inio iz straha da e novi poreznici na njih baciti uroke.

PRORICATELJI ne e morati ni izdavati ra une, kao što je rumunjska vlada predlagala ARHIVA BUSINESS.HR

NE POPUŠTA PRITISAK KRIZE NA POPULARNI DNEVNI LIST

Pitanje je vremena kad se New York Times prestaje tiskati "Prestat emo tiskati New York Times u jednom trenutku u budu nosti", izjavio je izdava najpoznatijih dnevnih novina na svijetu Arthur Sulzberger mla i odgovaraju i na pitanje ho e li NYT obustaviti printano izdanje 2015. godine. Sulzberger je na konferenciji u Londonu odbio tu odluku vezati uz neki rok, ali to je prvi put da ARTHUR SULZBERGER, izdava New York Timesa ARHIVA BUSINESS.HR

netko iz NYT-a priznaje da e do gašenja tiskanog izdanja neupitno do i, piše Businessinsider. Prema procjenama analiti ara NYT godišnje na redakciju troši oko 200 milijuna dolara, a od oglašavanja on-line ostvari prihod od 150 milijuna dolara. Kada bi od pretplate na internetsko izdanje mogao ostvariti prihod od 100 milijuna dolara, za što je potrebno oko milijuna pretplatnika, koji bi godišnju pretplatu platili 100 dolara, to bi bilo dovoljno tek za redakciju upola jeftiniju nego što je sadašnja. D. B.

Što e Istražnom povjerenstvu za Inu re i Slavko Lini , Ljubo Jur i i Tomislav Dragi evi , pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Cipelom na premijera Gr ke... Jedan je gr ki lije nik ga ao cipelom premijera Georgiosa Papandreoua jer je bio revoltiran mjerama štednje koje provodi njegova socijalisti ka vlada. Cipela je promašila cilj, a Papandreuova stranka i dalje je najpopularnija me u Grcima ...Sofia Coppola dobila Zlatnog lava... Na Me unarodnom filmskom festivalu u Veneciji, poznatoj Mostri, koji je u subotu nave er završio sve anom dodjelom nagrada, Zlatnog lava za najbolji film osvojila je italoameri ka redateljica Sofia Coppola za film Somewhere (Negdje) ...Playboyeva ze ica zamalo srušila avion... Mla ahna Playboyeva ze ica Tiffany Livingston umalo je srušila zrakoplov na liniji Orlando - Newark kada je usred leta pokušala otvoriti vrata. Objasnila je da je doživjela jak napad anksioznosti te da uza se nije imala lijekove