Business.hr broj 720 by Business.hr

ISTRAÆNO POVJERENSTVO 8

‘Inu smo dobro prodali, za ostalo pitajte Sanadera’ Ljubo JurËiÊ pitanje o modernizaciji Ine saborskog istražnog povjerenstva preusmjerio je na Sanaderovu vladu, kao i njegov kolega Slavko LiniÊ

SLOVENSKI TRGOVAC OPTIMIZIRA 9

Posrnuli Merkur povlači se iz Varaždina?

UTORAK 14/9/2010

BROJ 720 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NA KRILIMA NJEMA»KE 4-5 Europska unija prognozira ubrzani oporavak zemalja lanica, posebno njema koga gospodarstva. Hrvatska njema ki oporavak ne e previše osjetiti. Naš udjel u njema kom uvozu ima tendenciju pada, dok su ga eška i Slova ka i nekoliko puta pove ale

ad p je l a d i j o k s t a v r ,uH a P D B k a v a r o p o U EU

EU HR +1,8% -1,8% Dugovi insolventnih tvrtki u srpnju skočili milijardu kuna, na 31,3 mlrd. NELIKVIDNOST I DALJE RASTE Unato tome što su obveze javnih poduze a dobavlja ima svedene na minimum, prijavljene dospjele obveze insolventnih tvrtki i obrtnika dosegnule su novi rekord u posljednja dva desetlje a

info&stav

INDIKATOR

2-3

Nijemci tuĹže jaslice Priznanje istarskim vinarima Niz istarskih vina dobio je visoke ocjene u publikaciji najutjecajnijega vinskog kriti ara na svijetu Roberta Parkera, izvijestili su iz udruge istarskih vinara i vinogradara Vinistre. Hrvatska je svrstana u regiju koja ima zna ajan me unarodni potencijal...

U Njema koj raste broj tuĹžbi protiv jaslica i dje jih vrti a te su neke od tih ustanova morale iseliti ili zatvoriti jer su djeca previĹĄe bu ila. Samo polovica ispitanih Nijemaca drĹži da djeca â&#x20AC;&#x153;oboga ujuâ&#x20AC;? njihov Ĺživot, pokazala je studija Saveznog instituta za istraĹživanje stanovniĹĄtva

business.hr Utorak 14/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ&#x20AC;a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BIJEG OD NEPOTIZMA

Anketa: 60% ispitanika stalni posao u inozemst KolovoĹĄko istraĹživanje portala Posao.hr me u njegovim posjetiteljima, koji uglavnom pripadaju dobnoj skupini od 25 do 34 godine, a ve ina ih je iz Zagreba i Zagreba ke Ĺžupanije, pokazalo je da ih 56 posto u Hrvatskoj ne vidi budu nost za sebe i svoju djecu. Ispitanici koji bi u inozemstvo u potragu za poslom u Hrvatskoj ne mogu na i bilo kakav posao, smatraju da ovdje vladaju nepotizam i netransparentni oblici zapoĹĄljavanja te da su pla e male. ak tri etvrtine anketiranih smatraju da bi kvalitetnije Ĺživjeli u inozemstvu.

NajviĹĄe ih Ĺželi u EU

Rezultati istraĹživanja pokazali su da bi viĹĄe od 60 posto ljudi trajno prihvatilo posao u

inozemstvu kada bi im se pruĹžila prilika za boljom pla om, a 34 posto bi ih samo privremeno pristalo na tu opciju. Kao glavni razlog zaposlenja u inozemstvu ispitanici navode ve u zaradu (65 posto) te mogu nost napredovanja i gradnje karijere (26 posto),

ĹĄto direktor portala SaĹĄa Jurkovi tuma i kao pokazatelj da su traĹžitelji posla o ajni te da im je zarada glavni motiv za pronalazak posla. Rezultati su pokazali da bi ak 60 posto ispitanika privremeno prihvatilo posao u inozemstvu za koji bi bili

prekvalificirani, njih 26 posto trajno bi prihvatilo takve uvjete, a samo 5 posto ispitanika ne bi na to pristalo. Zanimljiv je i podatak da je neĹĄto viĹĄe od etvrtinu ispitanika radilo u inozemstvu, a ak 95 posto ispitanika smatra da su pla e u inozemstvu za radna

UKIDANJE AGENCIJE ZA PROMICANJE IZVOZA I ULAGANJA

Presicu smijenjenog LjubunÄ?iÄ&#x2021;a otkazala bivĹĄa z Nakon ĹĄto je Vlada na telefonskoj sjednici u petak razrijeĹĄila duĹžnosti Sanija Ljubun i a, ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, ĹĄto je o ito bila "kazna" za njegov poziv medijima na konferenciju o ĹĄtetnosti gaĹĄenja Agencije odnosno njezina pripajanja Ministarstvu gospodarstva, presica je ju er i sluĹžbe-

no otkazana, a otkazala ju je zamjenica ravnatelja BoĹžica Lapi . Naime, u petak ujutro Ljubun i je medijima poslao poziv za presicu koja se trebala odrĹžati danas, da bi samo tri sata nakon toga slijedilo priop enje Vlade o njegovu razrjeĹĄenju. Ljubun i je tako kaĹžnjen zbog izraĹžavanja neposluha i namjere

da govori o ĹĄtetnosti Vladine odluke o gaĹĄenju Agencije. Iako je pripajanje APIU-a Ministarstvu gospodarstva ve u tijeku, nije jasno gdje je nastao kratki spoj te zaĹĄto se Ljubun i baĹĄ sad odlu io pobuniti. Da bi bili potpuno dosljedni, iz APIU-a su sluĹžbenim putem obavijestili i o otkazivanju presice ravnatelja, koji je u me u-

vremenu postao bivĹĄi ravnatelj. Bianca Matkovi , drĹžavna tajnica za gospodarsku diplomaciju, sada preuzima i vo enje poslova agencije koju Vlada ve tre i put gasi i vra a je pod okrilje toga ministarstva. "GaĹĄenje agencije kao operativnog tijela dovodi u pitanje odnos prema samim investitorima. Naime, dobar

››

BISER DANA

BROJKA

Zar 25 posto plus jedna dionica nije 26 posto?

BORIS KUNST (HDZ), na sjednici saborskoga Istražnog povjerenstva za privatizaciju Ine

milijuna kuna vrijednost je dvaju novoizgra enih paviljona zagreba koga Studentskog naselja Stjepan Radi , od kojih je jedan, sa 364 nova mjesta, otvoren ju er

UVODNIK

ika želi Prežvakavanje privatizacije Ine u Hrvatskom saboru mstvu mjesta njihovih kvalifikacija ve e nego u Hrvatskoj. Što se ti e zemalja u koje bi se ispitanici preselili radi posla, ve ina njih, ak 58 posto, izabrala bi zemlje Europske unije, njih 20 posto izabralo bi SAD i Kanadu, a 16 posto bi sre u potražilo u Australiji.

Stranci u Hrvatskoj

Istodobno bi zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj podržalo 30 posto ispitanika, a s njihovim zapošljavanjem ne bi se složilo njih 20 posto. Istraživanje je ukazalo na podijeljena mišljenja po pitanju statusa stranih radnika u Hrvatskoj. Tako više od 25 posto ispitanika smatra da su oni bolje pla eni, a toliko ih smatra i da su radnici iz inozemstva u lošijem položaju. D. B.

vša zamjenica dio posla, od komunikacije s lokalnom upravom, voditeljima poslovnih zona, do komunikacije s komunalnom infrastrukturom ili dobavlja ima, isti je agencijski posao koji u svijetu uglavnom rade agencije", kazao nam je Ljubun i u petak prije nego što je razriješen dužnosti. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

a po etku ovog desetlje a, nakon što je završilo razdoblje Tu manove vlasti, petnaest interesnih skupina kontroliralo je Inu. Politika, odnosno tadašnja vladaju a koalicija i Ra anova vlada, nije mogla prodrijeti u Inu kako bi nadzirala i usmjeravala njezino poslovanje i razvoj. Zato je jedan od klju nih razloga zbog kojih je Molu prodano 25 posto plus jedna Inina dionica bila namjera Ra anove vlade da uz pomo strateškog partnera uspostavi nadzor nad poslovanjem Ine, ali i da pokrene njezinu modernizaciju i razvoj. O "OTIMANJU" Ine iz ruku 15 interesnih skupina prodajom kontrolnog paketa njezinih dionica strateškom partneru progovorio je Ra anov ministar gospodarstva Ljubo Jur i pred saborskim istražnim povjerenstvom koje istražuje Ininu privatizaciju. Ra anova vlada naslijedila je Inu bremenitu problemima i nagomilanim dugovima državi i dobavlja ima. Jur i kaže da je definiranjem nove formule za izra un prodajne cijene naftnih derivata Ra anova vlada omogu ila Ini da vrati sve dugove i po ne pozitivno poslo-

››

Brbljanje lanova povjerenstva o tome je li propadanje Ine zapo elo za ove ili one vlade svjedo i da e više u initi na prikrivanju nego na otkrivanju tko je i zašto skrivio propadanjew Ine

vati. Jur i tvrdi i da je prodajom kontrolnog paketa dionica Molu uo i izbora 2003. godine Ra anova vlada stvorila uvjete za modernizaciju Ininih rafinerija i prodajne mreže. Tvrdi i da je sve konce u poslovanju i razvoju Ine držala "hrvatska strana", a Mol je imao samo prava kojima je mogao štititi svoj vlasni ki udjel. Lini ev je dojam i da je Mol otkad je prošle godine pove ao svoj vlasni ki udjel više u inio za modernizaciju Ininih rafinerija nego "hrvatska strana" u prethodnih pet godina. Tko je i kako u tih pet godina ponovo

vratio Inu me u gubitaše i najve e dužnike u državi, uz istodoban izostanak modernizacije, navodno bi trebalo otkriti saborsko istražno povjerenstvo. Ono bi trebalo re i jesu li interesne skupine ovaj put uspjele "preveslati" i vladaju u Sanaderovu politiku i Mol ili su ipak našle zajedni ki jezik s mo nijim vlasnikom Ine sa sjedištem u Banskim dvorima, na Pantov aku i drugim jakim politi kim adresama. No, brbljanje lanova saborskog povjerenstva o tome je li propadanje Ine zapo elo njezinom privatizacijom u vrijeme

Ra anove vlade ili lošom politikom Sanaderove vlade svjedo i da e i ovaj put istražno parlamentarno povjerenstvo više u initi na prikrivanju negoli na otkrivanju tko je i zašto skrivio još jedan krug propadanja Ine. Uporno vra anje na odavno prežvakane pri e o tome kako je Ina prodavana Ma arima i tko ju je "skrivio" sli no je vra anju na pri e o ustašama i partizanima uo i svakih izbora. Dok je tako, Inom i svim inama i dalje e vladati interesne skupine uz nemo ili pomo vladaju ih politi ara, svejedno.

tema 4-5

OPORAVAK U EU DVAPUT BRĹ˝I Europska unija u najnovijem ali postoje velike razlike u dinamici. Optimizam u Americi pada, a

Europska unija na kri rast Ä&#x2021;e 1,8, a Hrvatska Hrvatska njema ki oporavak ne e previĹĄe osjetiti. NaĹĄ udjel u njema kom uvozu ve dulje stagnira i ima tendenciju pada, dok su zemlje poput eĹĄke i Slova ke i nekoliko puta pove ale svoj udjel u njema kom uvozu Europsko bi gospodarstvo rastom moglo dvostruko nadmaĹĄiti prognoze za ovu godinu uz umjeren rast u drugom dijelu godine, stoji u novom izvjeĹĄ u Europske komisije. Oporavak predvodi Njema ka, za koju je prognoza rasta BDP-a pove ana sa 1,2 - koliko se navodilo u proljetnom izvjeĹĄ u Europske komisije - na 3,4 posto. No, pove ana su i o ekivanja oporavka u eurozoni, i to sa 0,9 na 1,7, a znatan rast prema tim prognozama zabiljeĹžit e i Poljska, ije su prognoze pove ane na 3,4 s prvotnih 2,7 posto. Ukupno bi zemlje lanice Europske unije trebale zabiljeĹžiti 1,8-postotni rast, ĹĄto je pove anje s prvotnog predvi anja "samo" jedan posto.

Pad optimizma u SAD-u

"Brojke su o ekivane i pokazuju velike razlike u dinamici oporavka", smatra Zdeslav Ĺ anti , glavni ekonomist Splitske banke. "Smanjenje optimizma na ameri kom trĹžiĹĄtu zamijenio je pove ani optimizam u EU, s time da oporavak predvodi Njema ka", kaĹže Ĺ anti .

No, Hrvatska taj oporavak ne e previĹĄe osjetiti, barem ne izravno, smatra glavni ekonomski analiti ar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stoji . "Hrvatski udjel u njema kom uvozu ve dulje stagnira i ima tendenciju pada, dok su zemlje poput eĹĄke i Slova ke i nekoliko puta pove ale svoj udjel u njema kom uvozu", kaĹže Stoji . Oba analiti ara smatraju da je Hrvatska prednosti njema kog oporavka ve poĹžela, i to u obliku dobre turisti ke sezone. HAAB je u posljednjoj ocjeni procijenio da Hrvatsku o ekuje 1,8-postotni pad BDP-a, ĹĄto je poboljĹĄanje u odnosu na prvotnu prognozu pada od 2,4 posto. "Glavni razlog je turisti ka sezona koja je bolja od o ekivane. Ĺ to se ti e drugih pokazatelja, i da-

Kvartalni BDP (% u odnosu na prethodno tromjese je) Ostvareno

Prognoza

2010./1

2010./2

2010./3

2010./4

EU27

0,3

1,0

0,5

0,4

eurozona

0,3

1,0

0,5

0,3

Njema ka

0,5

2,2

0,6

0,4

Ĺ panjolska

0,1

0,2

-0,1

0,1

Francuska

0,2

0,6

0,4

0,3

Italija

0,4

0,5

0,2

Nizozemska

0,5

0,9

0,4

0,3

Poljska

0,7

1,1

0,6

0,3

1,0

0,5

0,4

lje nema previĹĄe razloga za optimizam jer hrvatska proizvodnja biljeĹži negativne stope", kaĹže Stoji .

Daljnja nesigurnost

Ĺ to se EU ti e, o ekuje se usporavanje u drugoj polovici godine, ĹĄto je dio glo-

balnog trenda usporavanja oporavka. No, dvostruko dno recesije manje je vjerojatno, tvrdi se u izvjeĹĄ u. "Unato usporavanju, globalni e BDP (uklju uju i onaj EU) rasti pet posto u 2010. godini", stoji u

izvjeĹĄ u, uz dodatak da, uz i dalje prisutnu nesigurnost, prognoza rasta za EU u ovoj godini ostaje prili no uravnoteĹžena s mogu noĹĄ u da dobri njema ki rezultati povuku i ostale drĹžave. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

POLITIÂťARI I FINANCIJAĹ I O PROGNOZAMA

Olli Rehn: Moramo ostati budni Unato optimizmu Europske komisije, izvrĹĄni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn kazao je da je Europa suo ena s najve im rizikom od "sporog oporavka". Oprezan je i ĹĄef komisije za ekonomske i

monetarne poslove Olli Rehn, koji je kazao da EU sada "ima vrsto tlo pod nogama, ali joĹĄ nema razloga za pobjedni ko slavlje". "Moramo ostati budni", dodao je, "i spremni na preostale nesigurnosti."

Strauss-Kahn je upozorio da oporavak ne ide o ekivanom brzinom, a o ekuje se da e usporavanje u drugoj polovici godine biti izraĹženije nego ĹĄto se o ekivalo.

vijem izvještaju prognozira ubrzani oporavak zemalja Unije, ada, a u Europi raste. Dvostruko dno recesije nije izvjesno

business.hr Utorak 14/9/2010

krilima Njemačke ska će pasti 1,8 posto

0./4

Godišnji BDP (% u odnosu na prethodnu godinu) Ostvareno 2009.

Prognoza Prognoza Prognoza svibanj rujan

-4,2

1,0

1,8

-4,1

0,9

1,7

-4,7

1,2

3,4

0,1

-3,7

-0,4

-0,3

-2,6

1,3

1,6

-5,0

0,8

1,1

-,39

1,3

1,9

1,7

2,7

3,4

-4,2

1,0

1,8

››

Prednosti Optminjema zam se kog oporavka smanjuje u Hrvatska je ve Americi, a osjetila kroz raste u Europi turizam HRVOJE STOJI , Hypo Alpe-Adria-Bank

ZDESLAV ŠANTI , Splitska banka

PROGNOZE ZA SEDAM ZEMALJA UNIJE

Njema ki rast 3,4 posto Njema ka Od drugog kvartala 2009. Njema ka bilježi pet uzastopnih kvartala rasta. Oporavak se ispo etka temeljio na izvozu, no sve više u njemu sudjeluje doma a potražnja, koja je pokretala rast u drugom kvartalu. U drugom dijelu godine o ekuje se usporavanje rasta zbog problema u SAD-u i usporavanja azijskih tržišta, ali o ekuje se da doma a potražnja povu e oporavak. Sve su to razlozi za visoku procjenu rasta BDP-a od 3,4 posto. Španjolska Španjolski e BDP u 2010. godini pasti 0,3 posto, što je nešto bolja prognoza od po etne koja je govorila o padu 0,4 posto. Španjolska je u prvom dijelu godine zabilježila pozitivan kvartalni rast, ali njega su potaknuli privremeni faktori koji e nestati u drugom dijelu godine. Francuska Francuska se postupno oporavlja od drugog prošlogodišnjeg kvartala. No, za razliku od drugih lanica EU, prvu polovicu 2010. nije do ekala s ubrzanim rastom BDP-a pa je prognoza za godišnji rast BDP-a revidirana sa 1,3 na 1,6 posto rasta. Italija Italija bi 2010. godinu trebala završiti s rastom BDP-a 1,1 posto (prva prognoza je glasila 0,8 posto). Rast pokre u bolja vanjska potražnja od o ekivane i oporavak industrije zbog boljeg izvoza. Nizozemska Oporavak u drugoj polovici 2009. i prvoj polovici 2010. godine pokre e novi investicijski ciklus, a pomogao je i dobar izvoz. No, rast usporavaju visoke stope uvoza, pa je BDP revidiran sa 1,3 na 1,9 posto rasta. Poljska Poljska bi ove godine trebala zabilježiti više stope rasta od o ekivanih: 3,4 posto u odnosu na po etnu projekciju od 2,7 posto. Razlozi za to su izvoz koji je na razinama prije krize, pove ana doma a potražnja i neuzdrmano tržište rada. U drugoj polovici godine Europska komisija predvi a umjereniji rast.

ANGELA MERKEL, njema ka kancelarka uspješno predvodi oporavak ARHIVA BUSINESS.HR

Ujedinjeno Kraljevstvo U drugom kvartalu ove godine BDP UK-a rastao je 1,2 posto, što je najve i rast od 2001. godine. Rast su pokrenuli novi investicijski ciklus i visoka doma a potrošnja, ali e ipak usporiti u drugom dijelu godine.

tema 6-7

NELIKVIDNOST I DALJE RASTE Unatoč tome što su obveze javn prijavljene dospjele obveze insolventnih tvrtki i obrtnika dosegnule

Dugovi insolventnih tv skočili milijardu kuna Krajem srpnja broj insolventnih tvrtki dosegnuo je 30,5 tisuća, 30 posto više nego u istome mjesecu lani, dok je broj insolventnih obrtnika u godinu dana porastao 16,1 posto, na 39,7 tisuća. Broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama porastao je 11,1 posto, na 42,9 tisuća, a kod obrtnika 10,5 posto, na 25.867 osoba

ze javnih poduzeća dobavljačima svedene na minimum, egnule su novi rekord u posljednja dva desetljeća

business.hr Utorak 14/9/2010

tvrtki u srpnju na, na 31,3 mlrd. kuna Nelikvidnost u Hrvatskoj i dalje buja. Prema podacima Financijske agencije (Fina), u srpnju je broj neplaćenih računa insolventnih pravnih i fizičkih osoba iznosio čak 31,3 milijarde kuna, što je 37 posto više nego u istome mjesecu 2009. godine i najviše u posljednja dva desetljeća. U samo mjesec dana, dakle od lipnja do srpnja, nelikvidnost hrvatskih tvrtki i obrtnika porasla je milijardu kuna, dok je primjerice od svibnja do lipnja narasla za 362 milijuna kuna. Takve brojke pokazuje da Vladin Program gospodarskog oporavka prezentiran u travnju, a u njemu je kao prioritetan cilj naznačen obračun s nelikvidnošću, ne daje rezultate. Glavne smjernice tog programa bile su podmirenje duga državnih tvrtki, definiranje rokova plaćanja do 60 dana i nadzor nad održavanjem likvidnosti. Međutim, nakon sagledavanja problema neplaćanja iz Vlade su već nekoliko puta upozorili na podatak da više od 12 milijardi kuna duguju tvrtke koje nemaju nijednog zaposlenika, a ima ih više od 19.000. Također, iz Banskih dvora kažu da su javna poduzeća podmirila svoj dug dobavljačima, koji je lani bio veći od dvije milijarde kuna.

Primjer Turske

Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), nije iznenađen još dubljim glibom nelikvidnosti u koji upada hrvatsko gospodarstvo. "Situacija oko nas se urušava, ali to se jednostavno moralo dogoditi nakon tolikog nerada. Umjesto da rje-

šava problem gospodarstva, Vlada se bavila Zakonom o radu, što je potpuno nevažno pitanje. Moramo se uhvatiti u koštac s problemom i pod broj jedan uvesti red u plaćanje te definirati jasne rokove", ističe Miloloža. On smatra da bi se Hrvatska trebala povesti za primjerom Turske, koja je problem nelikvidnosti riješila tako da je uvela administrativnu odredbu prema kojoj nitko ne može uvesti robu ako sva davanja ne plati u roku sedam dana. Prema Miloložinim informacijama, državne tvrtke i ministarstva počeli su plaćati svoje obaveze u rokovima do 60 dana. Problem je, međutim, u tome što nema novih narudžbi pa su gospodarske aktivnosti zamrle. Ako Vlada ubrzo ne poduzme konkretne mjere protiv neplatiša, a jedan od prijedloga poslodavaca bio je da osiguranje naplate mjenicom odnosno zadužnicom nosi i kaznenu odgovornost, Miloloža prognozira da ćemo i dalje tonuti po pitanju nelikvidnosti. "Naš je problem u tome što smo uvijek deklarativno za promjene, ali se ništa ne poduzima. U posljednjih mjesec dana obišao sam Srbiju, Poljsku, Bugarsku, Mađarsku... Svi izlaze iz krize, a pogledajte gdje smo mi", revoltiran je Miloloža. Prema Fininim podacima, insolventne su tvrtke u srpnju bile dužne 25,5 milijardi kuna, 887,6 milijuna kuna više nego mjesec dana prije, a na godišnjoj razini to je povećanje 40,1 posto. Kad je riječ o rokovima plaćanja do 60 dana, situacija se također pogoršala pa je nepodmirenih obaveza na mjeseč-

››

Umjesto da rješava problem gospodarstva, Vlada se bavila Zakonom o radu, što je potpuno nevažno pitanje IVAN MILOLOŽA, predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca Snimio hrvoje domini∆

bROJKE

dana, čak 79,3 posto, s time da njihov udjel u strukturi ukupno nepodmirenih obveza raste u posljednja četiri mjeseca. U srpnju je nastavljen i posto nepodmirenih obveza trend rasta broja insolvenodnosi se na djelatnost trgo- tnih tvrtki pa ih je tako bilo vine, više od bilo koje druge registrirano 30,5 tisuća, što djelatnosti je u odnosu na prošlogodišnji srpanj 30 posto više. Krajem srpnja nelikvidne su tvrtke zapošljavale 42,9 tisuća osoba, što je na mjesečnoj razini manje 3,1 poposto nepodmirenih obveza sto, ali je na godišnjoj razini odnosi se na građevinarstvo taj broj veći 11,1 posto. Porezi i doprinosi čine gotovo polovinu svih nepodmirenih obaveza pravnih osoba i iznose 12,55 milijardi kuna. U srpnju su bili veći 2,3 poposto nepodmirenih obveza sto u odnosu na lipanj, a u stvorila je prerađivačka inodnosu na lanjski srpanj podustrija rasli su 40 posto.

34,7 19 16,9

noj razini bilo 25 posto više. Najveći dio nepodmirenih naloga i dalje je registriran u razdoblju duljem od 360

Najviše trgovine

Insolventnih je obrtnika na kraju srpnja bilo registrirano 39,7 tisuća, što je 16,1

posto više nego u istome mjesecu lani. Njihove nepodmirene obaveze iznosile su 5,8 milijardi kuna, što je 2,4 posto više u odnosu na lipanj, odnosno 25 posto više prema srpnju 2009. godine. Insolventni su obrtnici zapošljavali 25.867 radnika, što je na godišnjoj razini 10,5 posto više. Obrtnici su se statistički popravili kada je riječ o plaćanju do 60 dana i tu se bilježi pad nepodmirenih obaveza 1,9 posto u srpnju u odnosu na lipanj te na godišnjoj razini od 8,6 posto. Analiza Centra za makroekonomiju Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuje da u strukturi nepodmirenih obveza i dalje dominiraju tri djelatnosti s udjelom 70,6 posto, a to su trgovina 34,7 posto, građevinarstvo 19 posto i prerađivačka industrija 16,9 posto. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

MEDIJSKA SMJENA

Pirker odlazi s Ä?ela Styrije Horst Pirker, predsjednik Uprave Styria Media grupe, odlazi zbog razli itih pogleda na budu nost Styrije, sluĹžbeno je objaĹĄnjenje razlaza izme u dugogodiĹĄnjeg elnika austrijskog izdava a i njegovih vlasnika Predsjednik Uprave Styria Media grupe napuĹĄta austrijskog izdava a Styriju, objavio je Kleine Zeitung. "Pirker odlazi zbog razli itih pogleda na budu nost Styrije", sluĹžbeno je objaĹĄnjenje razlaza izme u dugogodiĹĄnjeg elnika austrijskog izdava a i njegovih vlasnika. Pirker, koji je elnik od 1999. godine, sluĹžbeno iz Styrije odlazi 30. rujna. Pirker je od regionalnog izdava a napravio grupu koja se pozicionirala i na me unarodnoj sceni. Styria zapoĹĄljava oko 3500 ljudi u viĹĄe zemalja, me u kojima je i Hrvatska, gdje izdaju Ve ernji list, 24 sata i Poslovni dnevnik. Poslovnu 2008. godinu grupa je zavrĹĄila s prihodom od 486 milijuna eura.

HORST PIRKER, predsjednik Uprave Styrije na odlasku ARHIVA BUSINESS.HR

VLADA, HUP, SINDIKATI

Socijalni partneri pred dogovorom o radu GSV-a Zagreb. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca na ju eraĹĄnjem sastanku u Banskim dvorima usuglaĹĄavali su se oko sporazuma o budu em radu Gospodarsko-socijalnog vije a (GSV) koji bi, ako ga sindikati prihvate, trebao omogu iti obnovu socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.

Ako se sindikalne srediĹĄnjice u srijedu sloĹže s prijedlogom sporazuma, GSV moĹže ponovno po eti s radom ve krajem ovog ili po etkom idu eg tjedna, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture BoĹžidar Kalmeta. Za sindikalce je prioritet rasprava o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, rekao je sindikalni koordinator Ozren MatijaĹĄevi . V.d. glavnog direktora HUP-a Bernard Jakeli ocijenio je kako se doga a "op a pomirba" poslodavaca, sindikata i Vlade. H

USKORO POTPISIVANJE

Dogovorili se o kolektivnom za javne sluĹžbe Zagreb. Pregovara ki odbori Vlade i sindikata javnih sluĹžbi postigli su u ponedjeljak dogovor o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne sluĹžbe koji bi trebao biti potpisan po etkom idu ega tjedna. "Zaposlenima u javnim sluĹžbama smanjeno je vrlo malo prava. Prakti ki su ostali samo bez

boĹži nice na godinu dana, jer e ta sredstva biti preusmjerena u korist nezaposlenih", izjavila je nakon sastanka u Banskim dvorima predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka AvberĹĄek. Zadovoljstvo dogovorom izrazili su i ministar financija Ivan Ĺ uker te ministar prometa BoĹžidar Kalmeta. Sindikati su pristali i na ukidanje naknada za troĹĄkove prijevoza unutar jednog kilometra od mjesta stanovanja. Vlada je zauzvrat pristala na TKU koji e vaĹžiti tri godine. H

â&#x20AC;&#x2DC;Mi smo postigli d za ostalo pitajte S O INI U SABORU Saborsko povjerenstvo pitalo je Slavka Lini a i Ljubu Jur i a zaĹĄto Mol nije modernizirao Inine rafinerije, no oni su pitanje preusmjerili na Sanaderovu vladu. Tomislav Dragi evi je neodgovorenim ostavio pitanje krivca za Inin porezni dug

"Posao je bio dobar za Hrvatsku, a zaĹĄto nije ispao dobar, drugo je pitanje", odgovorio je Ljubo Jur i kao bivĹĄi ministar gospodarstva koji je vodio prodaju 25 posto plus jedne dionice Ine ma arskom Molu na pitanje HDZ-ova lana saborskog istraĹžnog povjerenstva o privatizaciji Ine Gorana Mari a je li prodaja kontrolnog paketa Ine 2003. bila dobar posao. Jur i je i Mari u i svim lanovima povjerenstva poru io da je, uostalom, njihov posao da istraĹže zaĹĄto se planirani ciljevi koji su bili sastavni dio ugovora o prodaji u proteklih sedam godina nisu ostvarili. Jur i je potvrdio i prethodne tvrdnje Slavka Lini a, koji se pred povjerenstvom

pojavio kao bivĹĄi potpredsjednik Ra anove vlade i tadaĹĄnji predsjednik NO-a Ine, po kojima se u prodaju kontrolnog paketa Ine krenulo i radi njezina razvoja uz pomo strateĹĄkog partnera iz branĹĄe, ali i radi popunjavanja prora unskog deficita, financiranja sanacije poljoprivrednih kombinata i brodogradnje, te radi poticanja cestogradnje i otvaranja novih radnih mjesta kako bi se nastavio smanjivati broj nezaposlenih.

'Zlatni rudnik'

Odgovaraju i Borisu Kunstu koji je ustrajao na pitanju je li trebalo prodati "zlatni rudnik" Inu ili se na neki drugi na in moglo osigurati sredstva za krpanje prora una i

cestogradnju, Jur i se sloĹžio da vrijedne drĹžavne kompanije ne treba prodavati po svaku cijenu, no nakon ĹĄto drĹžava u svoje vlasniĹĄtvo izdvoji monopolisti ke dijelove kompanija iz energetskog sektora preko kojih moĹže kreirati i upravljati njihovim poslovanjem, preostale njihove dijelove treba prepustiti trĹžiĹĄnim uvjetima poslovanja, ĹĄto uklju uje i njihovu potpunu

ili djelomi nu privatizaciju. Po tom je scenariju i realizirana prodaja etvrtine Ine Molu, a osim postizanja ĹĄto je mogu e bolje cijene, natje ajnim uvjetima odre eno je i da se uz pomo strateĹĄkog partnera u najkra em roku trebaju modernizirati obje njezine rafinerije i sve njezine benzinske pumpe. ZaĹĄto to nije u injeno, Jur i ne zna, dodaju i da je

USRED KRIZE

HZZO prihod pove ao za 466 mil. kn

TIHOMIR STRIZREP, direktor HZZO-a SNIMIO H. DOMINI

Zagreb. Unato gospodarskom padu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u prvih je šest mjeseci ove godine poslovao pozitivno s ostvarenih 466 milijuna više nego u istom razdoblju lani, objavio je predsjednik Upravnog vije a zavoda Dražen Jurkovi nakon ju erašnje sjedni-

ce Upravnog vije a. Manjak prihoda od 400 milijuna kuna iz doprinosa nadokna en je pove anjem prihoda u dopunskom zdravstvenom osiguranju od 373 milijuna kuna, kazao je Jurkovi , koji o ekuje da e zdravstveni sustav ostati stabilan i iako je rebalansom zdravstvo ostalo bez 300 milijuna kuna. Istaknuo je da je taj iznos bio maksimum do kojega se moglo i i a da se ne dovede u pitanje daljnje funkcioniranje zdravstva.

U pola gosdine HZZO je smanjio ukupne troškove za 840 milijuna kuna, ali i neke druge izdatke. Izdaci za lijekove na recept smanjeni su za 230 milijuna, a oni za skupe lijekove 60 milijuna kuna. Direktor HZZO Tihomir Strizrep istaknuo je kako je, zahvaljuju i poja anoj kontroli, stopa bolovanja dodatno smanjena s lanjskih 3,5 posto na 3,2 posto. To je ušteda od 200 milijuna kuna i zna i 4000 ljudi više na svom radnom mjestu, kazao je Strizrep. H

BROJKA

175

izlaga a okupit e 3. nauti ki sajam Adriatic Boat Show, koji e se od 16. do 19. rujna održati u šibenskoj Mandalini, najavili su ju er organizatori - tvrtka Nauti ki centar Prgin (NCP)

Merkur dobru cijenu, Posrnuli povlači se iz e Sanadera’ Varaždina? SLOVENSKI TRGOVAC OPTIMIZIRA POSLOVANJE

TOMISLAV DRAGI»EVI :

LJUBO JUR»I , bivši ministar gospodarstva, rekao je da je ugovorom iz 2003. "hrvatska strana" imala sve upravlja ke ovlasti za odlu ivanje o poslovanju i razvoju Ine, a Mol je dobio samo prava kojima može štititi svoj dio vlasništva

Prešutni je dogovor bio da se trošarine ne pla aju Bivši predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragi evi izjavio je da je bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca upozorio da je Ina plin skupo kupovala, a jeftino prodavala, zbog ega su njezini gubici narasli na 2,5 milijarde kuna, ali da mu je Polan ec samo odgovorio da je to “lost opportunity” (propuštena prilika). Upitan zašto su ulaskom Mola u Inu uvelike narasli Inini dugovi prema državi (oko dvije milijarde kuna) i dobavlja ima (oko etiri milijarde), Dragi evi je kazao kako je o ito bila rije “o prešutnom dogovoru” da Ina umjesto u uplatu trošarina, dakle u državni prora un, novac ulaže u dovršetak zapo etih investicija. H

SNIMIO SAŠA ETKOVI

"hrvatska strana" imala sve upravlja ke ovlasti za odlu ivanje o poslovanju i razvoju Ine. Mol je, tvrdi Jur i , dobio samo prava kojima može štititi svoj dio vlasništva, što je uobi ajeno u takvim i sli nim javno-privatnim partnerstvima. Jur i je time negirao i tvrdnje HDZ-ovih lanova povjerenstva da su Molu kupoprodajnim ugovorom prepuštena ve inska upravlja -

ka prava. Pojasnio je da je ugovorom o prodaji Mol dobio rezervirana prava po kojima se bez njegove suglasnosti ne mogu donijeti odluke u šesnaest podru ja (prodaja nekretnina, promjene djelatnosti, sklapanja ve ih sponzorskih ugovora i sl.) koje bi mogle ugroziti Molov udjel u tvrtki.

Nije bilo preferiranih

Tako er, svi su potencijalni strateški partneri koji su sudjelovali na natje aju prije davanja kona ne ponude dobili isti prijedlog kupoprodajnog ugovora, tako da su neto ne i špekulacije da su neki bili preferirani. Uostalom, zaklju ili su Lini i Jur i , upravo je

zbog transparentnog i precizno vo enog postupka prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine postignuta cijena od 505 milijuna dolara, iako su se prethodne procjene kretale izme u 250 do 400 milijuna dolara. Zašto se, osim povoljne cijene, nisu ostvarili i drugi ciljevi koji su trebali biti ostvareni prodajom udjela Ine strateškom partneru, Lini i Jur i ne znaju jer je nakon parlamentarnih izbora 2003. "brigu" o Ini preuzela Sanaderova koalicijska vlada, pa bi, kažu, ona i njezini lanovi Uprave i NO-a Ine trebali povjerenstvu objasniti zašto se to dogodilo. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Merkur je u centar u Varaždinu uložio 20 milijun eura, no rezultati su ispod planiranih. Naga anja o zatvaranju tog centra u Merkuru nam nisu potvrdili, ali ne kriju da planiraju optimizaciju poslovanja u svim zemljama

Slovenska Merkur grupa, u ijem je sastavu i Merkur Hrvatska s desetak prodajnih centara, zbog pada prodaje našla se prakti no pred ste ajem. Sve se glasnije govori i o zatvaranju pojedinih centara u Hrvatskoj, posebno jednog od najve ih koji posluje u Varaždinu.

Prvo plan sanacije

Iako je otvoren sredinom prošle godine na 20.000 etvornih metara te s podzemnom garažom od 530 mjesta, u što je uloženo 20 milijuna eura, Merkurov centar u Varaždinu ostvaruje rezultate ispod planiranih pa se smanjuje broj zaposlenika. To je otvorilo pitanje opsega njegova daljnjeg rada, pa i naga anja da bi tijekom listopada mogao potpuno prestati poslovati. Takvu mogu nost, me utim, Merkurovo poslovodstvo ne potvr uje, ali ne skriva da se trenuta -

no radi na konsolidaciji. "Potkraj mjeseca o ekujemo pozitivan odgovor banaka na prijedlog sanacije Merkur grupe pa nakon toga možemo o ekivati konkretne aktivnosti po pitanju optimizacije poslovanja u svim državama gdje je Grupa posluje. Program sanacije odnosi se na kompletnu Merkur grupu, s time da e se mjere razli ito osjetiti u pojedinim dijelovima, državama i divizijama", doznajemo od Gregora Adlera, direktora Merkura Hrvatska, koji dodaje da Merkur grupa hrvatsko tržište, pa tako i ono Varaždinske županije, smatra vrlo perspektivnim. Zbog toga su posljednjih godina izme u ostalih gradova i investirali u prodajne kapacitete u Varaždinu. Merkur grupa, u ijem je sastavu i Merkur Hrvatska, posljednjih je mjeseci u ozbiljnim teško ama, o emu najbolje svjedo i nedavna tvrdnja predsjednika Uprave Bojana Knupleža da nije isklju en ni ste aj ako banke ne podrže prijedlog sanacije. Me utim, prema nekim izvorima, on je ve na elno dogovoren, što bi zna ilo da je ste aja ipak izbjegnut.

Ivica Kruhoberec

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

GRAD VARAŽDIN

Aquacity skinut s dnevnog reda Varaždin. Aquacity, ugostiteljsko poduze e koje upravlja istoimenim sportsko-rekreacijskim centrom, ostaje do daljnjega u vlasništvu Grada Varaždina jer je s dnevnog reda sjednice Gradskog vije a, suprotno o ekivanjima, skinuta to ka o njegovoj prodaji. "Bolje da ne obrazlažem zašto smatram da ne bismo trebali danas donositi odluku

o prodaji poslovnog udjela u Aquacityju“, rekao je u ponedjeljak gradski vije nik Robert Podolnjak, nakon ega je to ka o prodaji maknuta voljom ve ine vije nika. Prodaji Aquacityja pod sadašnjim uvjetima Podolnjak se usprotivio još na sjednici Odbora za statutarno-pravna pitanja, kada je dobio na uvid prijedlog odluke da se prihva a ponuda tvrtke Gumeko. Naime, iako je prijedlog odluke napravljen na temelju stajališta komisije u kojoj su bili Karmen Mei te Zlatko Horvat i Slobodan

Mikac, zamjenici gradona elnika, Podolnjak je ustvrdio da se iz nje ne vidini što se to no prodaje, ni koliko e dobiti Grad Varaždin, koji je Aquacity krajem 2006. kupio za 6,5 milijuna kuna, a sada bi mogao dobiti oko tri milijuna, možda i puno manje. Naime, Gumeko je naveo da bi milijun kuna uplatio 15 dana od potpisivanja ugovora, a ostatak do 3,2 milijuna kuna nakon sre ivanja obveza koje iznose 2,2 milijuna kuna. Podolnjak se zauzeo za licitaciju, a ne za javni natje aj. I. K.

AQUACITY Poduze e koje upravlja istoimenim centrom do daljnjega u vlasništvu Grada Varaždina ARHIVA B.HR

Končar i Gredelj poslali novi vlak u Berlin PROTOTIP NA SAJMU Prototip elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz, koji je predstavljen u ponedjeljak uoËi odlaska na sajam u Berlin, prvi je od tri niskopodna vlaka koje Kon ar i Gredelj razvijaju za HŽ Kon ar i TŽV Gredelj ju er su predstavili prototip elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji su razvili i izgradili za HŽ Putni ki prijevoz, a vlak je odmah ispra en na sajam prometne tehnike InnoTrans koji se sljede eg tjedna održava u Berlinu.

Ugovor iz studenoga

Elektromotorni vlak za regionalni prijevoz prvi je od tri prototipa niskopodnih vlakova koje Kon ar i Gredelj razvijaju za HŽ. Ostala dva - dizelski elektri ni vlak za regionalni promet i elektromotorni vlak za gradsko-

prigradski promet - trebali bi prema najavama biti gotovi do kraja godine. Ugovor o izradi prototipova niskopodnih vlakova HŽ Putni ki prijevoz s Kon arom i Gredeljem sklopio je u studenome prošle godine. Vrijednost tog ugovora je 114 milijuna kuna, pri emu Grad Zagreb sudjeluje sa 20 milijuna kuna, državni prora un sa 40, a HŽ Putni ki prijevoz sa 54 milijuna kuna. HŽ namjerava do 2018. godine nabaviti 92 nova niskopodna vlaka, i to 49 elektromotornih za regionalni prijevoz, 18 elektromotornih za gradsko-prigradski

prijevoz i 25 dizelskih elektri nih vlakova za regionalni prijevoz. Time se u HŽ-u žele što bolje pripremiti za liberalizaciju željezni kih prijevoznih usluga u Hrvatskoj, koja bi mogla po eti ve 2012. godine. Predsjednik Uprave HŽ Putni ki prijevoz Marjan Klari na predstavljanju prvog prototipa kazao je da je rije o velikom uspjehu hrvatske industrije jer je prošlo samo 10 mjeseci i osam dana od potpisivanja ugovora o razvoju i izradi prototipa vlaka. Direktor TŽV Gredelja Ivan Toli objasnio je pak

NISKOPODNI VLAK sli an je prototipu niskopodnog tramvaja Kon ara i Gredelja, a u vlaku je 70 posto komponenti iz Hrvatske SNIMIO HRVOJE DOMINI

da je u izradi prototipa niskopodnog vlaka napravljena preslika prototipa niskopodnog tramvaja te da je u vlaku 70 posto komponenti iz Hrvatske. Predsjednik Uprave Kon ar-Elektri nih vozila Ivan Bahun pohvalio se da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je sposobna proizvesti tako visokotehnološki proizvod poput vlaka. "Hrvatske željeznice imaju potrebu za nabavom vlakova vrijednih nekoliko stotina milijuna eura. Ako ne možemo ponuditi vlastite proizvode, morat emo uvo-

ziti", kazao je Bahun dodaju i da je vlak i izvozni proizvod te da u Berlinu o ekuje velik interes.

O ekuju pobjedu

HŽ je izradu prototipova vlakova s Kon arom i Gredeljem ugovorio izravnom pogodbom, no za nabavu vlakova morat e raspisati javno nadmetanje. S obzirom na to da e u uvjetima natje aja biti specifikacija uvjeta po uzoru na prototipove Kon ara i Gredelja, te e tvrtke vjerojatno i pobijediti na natje ajima. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

ODBIJEN KAPITAL NET

Koncesije Novoj TV i RTL-u Zagreb. Vije e za elektroni ke medije u ponedjeljak je Novoj TV i RTL-u dodijelilo koncesije za emitiranje specijaliziranih kanala u zemaljskoj mreĹži unutar tzv. multipleksa B. Koncesije su dodijeljene na 15 godina, godiĹĄnja naknada iznosi 450 tisu a kuna, a novi e se programi morati

po eti prikazivati najkasnije 90 dana od objave danaĹĄnje odluke u Narodnim novinama. Uz Novu TV i RTL na natje aj se javila i televizijska postaja Kapital Network koja je prije pola godine dobila koncesiju za eksperimentalno emitiranje, a ju er nije proĹĄla na natje aju. Ona je jedina televizijska kuĂ&#x160;a koja je nudila informativno-gospodarstveni program. Zbog nepotpune dokumentacije Vije e je odbilo ponudu tvrtke GRP Media neka-

daĹĄnjeg suvlasnika Nove TV Ivana alete, koji je ponudio prikazivanje kanala OBN, iji je vlasnik i u Bosni i Hercegovini. Kao korisnica druge koncesije, Nova TV prikazivat e specijalizirani program pod nazivom Doma TV, dok e RTL emitirati program pod imenom RTL 2. Vije e je dodijelilo i radijske koncesije tvrtki Hilarus za podru je Imotskog, radiju Otok Krk te Sveu iliĹĄtu Dubrovnik koji e pokrenuti neprofitnu radijsku postaju. H

ISPRAVAK

Mavri na elu Uprave Nove TV

U B2B prilogu Mediji, marketing i PR, objavljenom uz Business.hr 13. rujna, pogreĹĄkom je objavljeno da je DraĹžen Mavri direktor Nove TV. Mavri naime obnaĹĄa duĹžnost predsjednika Uprave Nove TV. Ispri avamo se gospodinu Mavri u i itateljima zbog nenamjerne pogreĹĄke.

Dukat ĹĄiri pogone una padu potroĹĄnje mlijek TRĹ˝IĹ TE SE MIJENJA Ove su godine pad standarda gra ana, nelikvidnost seljaka i visoke otkupne cijene doveli do pada otkupa i potroĹĄnje mlijeka. Iako nema previĹĄe prostora za rast trĹžiĹĄta, Dukat novim pogonom u Karlovcu planira zahvatiti trend pove anja udjela trajnog mlijeka i ve ih, obiteljskih pakiranja

BRANKO BOBETI , direktor Croatiasto ara, za pad otkupa i prerade mlijeka krivi skupo financiranje proizvodnje i visoke otkupne cijene mlijeka SNIMIO HRVOJE KNEZ

MATO ZADRO, predsjednik Uprave Dukata, u novi karlova ki pogon iz kojeg e na trĹžiĹĄte plasirati novo trajno mlijeko u boci uloĹžio je 20 milijuna eura SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nakon proĹĄle godine, rekordne po otkupu mlijeka, kada je otkupljeno 675.000 tona sirovog mlijeka, otkup, prerada i potroĹĄnja mlijeka po eli su padati. Ukupna potroĹĄnja mlijeka i mlije nih proizvoda u prvih ĹĄest mjeseci pala je pet posto, pokazuju podaci udruge Croatiasto ar, a otkup je smanjen ĹĄest posto. Proizvodnja je pala zbog problema u proizvodnji - ove godine krave jednostavno daju

S druge strane, otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj znatno je viĹĄa od one u Europi, a dugoro no ni to nije odrĹživa situacija.

manje mlijeka. "Razlog tome krije se u likvidnosti seljaka. Za proizvodnju viĹĄe mlijeka i kvalitetnijeg mlijeka potrebni su eĹĄ i i kvalitetniji obroci i op enito briga o zdravlju krave, za ĹĄto je potreban kapital. Ne treba zaboraviti da je troĹĄak financiranja u nas jako velik, u mljekarskoj industriji ak 10-ak posto", objaĹĄnjava Branko Bobeti , direktor Croatiasto ara.

Pao izvoz

"U prvih ĹĄest mjeseci ove godine otkupna cijena koju pla aju mljekare viĹĄa je sedam posto od cijene koju pla aju mljekare u zemljama EU 25, a i ukupne subvencije su ve e od europskih, ali i naĹĄi su

troĹĄkovi ve i od onih u Europi", dodaje Bobeti . Hrvatska tako i dalje ne proizvodi dovoljno mlijeka za doma e potrebe i u prvih je ĹĄest mjeseci uvezla 1660 tona mlijeka, a od doma ih proizvo a a otkupljena je 330.321 tona mlijeka. U istom razdoblju ukupna je potroĹĄnja smanjena pet posto, na 225.000 tona, a uvezeno je 23.000 tona mlijeka i mlije nih proizvoda. Izvoz je sma-

ERSTE BANKA

PomoĂ&#x160; za otplatu kredita u 'ĹĄvicarcima'

Zagreb. Erste banka objavila je da je svojim klijentima, korisnicima stambenih kredita za kupnju i izgradnju nekretnina uz valutnu klauzulu u ĹĄvicarskom franku ponudila model rjeĹĄavanja problema pove anih anutiteta zbog porasta te aja franka. Model se sastoji od tri mjere. Nudi se automatsko sma-

njenje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova za stambene kredite za kupnju i izgradnju nekretnine uz valutnu klauzulu u francima s time da nova kamatna stopa ne moĹže biti niĹža od 5%. Druga je mjera mogu nost produljenja roka dospje a tih stambenih kredita do najviĹĄe 10 godina, uz uvjet da ukupni rok dospije a nije dulji od 30 godina, a tre a ugovaranje ili pove anje ve ugovorenog iznosa ostatka vrijednosti na postoje e stambene kredite do maksimalno 40% glavnice. H

DUB. Ĺ˝UPANIJA

Uskoro ured u Bruxellesu Dubrovnik. Dubrova ko-neretvanska Ĺžupanija otvorit e ured u Bruxellesu, koji e po eti s radom 4. listopada. Zada a e mu biti osigurati potporu svim jedinicama lokalne samouprave u toj Ĺžupaniji te gospodarstvenicima i ostalima ponajprije u povla enju novca iz fondova Europske unije, kao i logisti ka potpora u poslovima europskih integracija, rekao je Ĺžupan Nikola Dobroslavi . H

DIREKTOR KANALA 031

'PoniĹĄtena odluka o koncesiji Osje koj televiziji' Osijek. Uprava osje ke tvrtke Kanal 031 izvijestila je kako je presudom Upravnog suda poniĹĄtena odluka Vije a za elektroni ke medije o dodjeli TV koncesije za ĹĄire osje kog podru je, koju je Vije e 2006. na pet godina dodijelilo Osje koj televiziji. Direktor Kanala 031 Oto Ĺ˝iv i pokrenuo je uprav-

ni spor smatraju i da je koncesija dodijeljena ponu a u koji ne ispunjava financijske i prostorne uvjete i koji nije u zakonskome roku po eo emitirati program, ĹĄto je Upravni sud prihvatio. U presudi, koju je Ĺ˝iv i podijelio novinarima, navodi se da je njegova tuĹžba osnovana te da je vije e trebalo poniĹĄititi prijeporno rjeĹĄenje i donijeti novo. Najavio je da e njegova tvrtka protiv drĹžave podnijeti tuĹžbu za naknadu ĹĄtete jer njegova televizija nije funkcionirala u protekle etiri godine. H

natoÄ? GDi za ameriÄ?ku vojsku prireÄ&#x2018;uje podatke za BiH eka NOVI POSAO

njen devet posto. No, trĹžiĹĄna situacija me u mljekarima i dalje je manje-viĹĄe stabilna, a postoji i volja za ĹĄirenjem kapaciteta. Danas tako Dukat, jedna od dviju najve ih mljekara u zemlji, otvara novi proizvodni pogon KIM mljekare u Karlovcu. U karlova ki pogon uloĹženo je 20 milijuna eura, a tom je investicijom Dukat pove ao proizvodne kapacitete 75 milijuna litara godiĹĄnje.

PotroĎ&#x20AC;aĂ&#x2039;i ĂŚele jeftinije

"PotroĹĄnja mlijeka u Hrvatskoj stagnira i mijenja se njezina struktura. Smanjuje se udjel potroĹĄnje svjeĹžeg mlijeka, a raste udjel trajnog mlijeka. Struktura potroĹĄnje generalno se mijenja tako da potroĹĄa i kupuju manje i jeftinije te se orijentiraju na ekonomi na, obiteljska pakiranja", isti u iz Uprave Dukata. Osim u Hrvatskoj, u Dukatu planiraju plasman trajnog mlijeka u boci i na regionalnim trĹžiĹĄtima. Kako je BiH najve e izvozno trĹžiĹĄte Dukata, tako e to biti prvo trĹžiĹĄte, nakon hrvatskog, na kojem e potroĹĄa ima biti predstavljeno prvo trajno mlijeko u boci koje e se puniti u obnovljenim pogonima karlova kog KIM-a. Romana DugandĹžija

romana.dugandzija@business.hr

Ameri ka vojska i ameri ko ministarstvo vanjskih poslova naru ili su od GDi-a izradu detaljne digitalne baze podataka teritorija Bosne i Hercegovine - digitalni prostorni podaci reljefa terena te naselja, prometnica, rijeka i ostalih prirodnih i umjetnih objekata. Kako se nesluĹžbeno doznaje, posao je vrijedan nekoliko stotina tisu a dolara

Ugovorom izme u GDi-jeve ameri ke tvrtke k eri GDi Systems, ameri ke vojske i ameri kog ministarstva vanjskih poslova osiguran je novac za izradu detaljne digitalne baze podataka teritorija Bosne i Hercegovine. Kako se nesluĹžbeno doznaje, posao je vrijedan nekoliko stotina tisu a dolara.

Stroga kontrola

Kontrola troĹĄkova toga projekta, prema rije ima Borana Lon ari a, predsjednika Uprave GDi/Gisdate, iznimno je oĹĄtra i pazi se na svaki uloĹženi dolar jer je rije o novcu ameri kih poreznih obveznika. Projekt u potpunosti financira ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, a uz vojne svrhe, sustav zapovijedanja koristit e se za planiranje zaĹĄtite stanovniĹĄtva i imovine te djelovanja u slu aju izvanrednih situacija izazvanih prirodnim ne-

pogodama i katastrofama. Kako isti e Lon ari , procedura dobivanja ugovora s ameri kom vojskom jako je duga i radilo se o timu stru njaka ameri ke vojske u Europi iz odjela za topografsku podrĹĄku. "Specifi no je da je evaluacija po ela joĹĄ 2008., no dobavlja ne moĹže ni do i u poziciju za pregovore ako nije dugo u tom poslu i nije prepoznat. Mi smo prije deset godina radili s korisnicima u SADu, a jako nam pomaĹže naĹĄ partnerski odnos s ameri kom tvrtkom ESRI, s kojom radimo ve viĹĄe od 20 godina. To nam je vrlo vaĹžna referenca", isti e Lon ari . GDi ve desetak godina radi u SAD-u, i to sa sveu iliĹĄtem u JuĹžnoj Karolini, sveu iliĹĄtem Kolorado te jednim od najve ih ameri kih sistem integratora Northrop-Grummanom, koji je ujedno jedan od najve ih dobavlja a ameri ke vojske.

Pomo BiH

da se posluje unutar jednoga gospodarskog i pravnog sustava, objaĹĄnjava Lon ari . Kada je rije o poslu u BiH, napravit e se digitalni prostorni podaci reljefa terena, naselja, prometnica, rijeka i ostalih prirodnih te umjetnih objekata. Digitalni prostorni podaci u potpunosti su integrirani u BIHOCS

U radu na ameri kom trĹžiĹĄtu, ali prije svega prilikom ugovaranja poslova s ameri kom drĹžavom, pomaĹže BORAN LONÂťARI , im i njihopredsjednik va tvrtka u Uprave GDi/Gisdate SAD-u koja SNIMIO DRAĂ&#x2020;EN TOMIâ&#x2C6;&#x2020; posluje gotovo godinu dana, ĹĄto zna i

sustav. Ameri ka vojska i ministarstvo vanjskih poslova SAD-a tim projektom kroz pomo oruĹžanim snagama BiH osiguravaju jedinstveni pristup pri koriĹĄtenju podataka prilikom planiranja i izvo enja vojnih i civilnih operacija.

DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

doga aji

PRIZNANJA TUI-ja

Valamarov hotel me u 100 najboljih u svijetu

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

PETER FUCHS, predsjednik Uprave Valamara SNIMIO SAÂŠA ÂťETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

Zagreb. Tvrtki Valamar hoteli i ljetovaliĹĄta za hotel Valamar Club Tamaris i Valamar Tamaris Residence ju er je na sve anosti u Pore u predstavnik njema kog TUI-a uru io nagradu toga touroperatera TUI Holly 2010. Predsjednik Uprave Valamara Peter Fuchs naglasio je pak da je njihov nagra eni hotel jedi-

ni ovogodiĹĄnji predstavnik Hrvatske na TUI-evoj listi sto najboljih hotela na svijetu. U toj su kompaniji u posljednjih sedam godina uloĹžili 1,05 milijardi kuna u obnovu i izgradnju objekata. TUI je jedan od najve ih svjetskih touroperatera i prijevozni kih kompanija koji ostvaruje ukupni godiĹĄnji promet ve i od 21 milijarde eura. Nagradu TUI Holly dodjeljuje od 1994. temeljem zadovoljstva gostiju i njihovih ocjena po povratsku s odmora, a ove je godine u konkurenciji bilo 905 svjetskih hotela. H

DOW JONES

Molu priznanje za odrĹživost Zagreb. Mol grupa uklju ena je u Dow Jonesov svjetski indeks odrĹživosti kao prva i jedina kompanija u regiji. Ĺ vicarska kompanije SAM analizirala je 2500 najve ih kompanija u svijetu, a potom je odabrano 10 posto najboljih. U ocjenjivanju je sudjelovalo 112 naftnih tvrtki, a Mol grupa je 12. B.hr

Dalmacija pobjednik srpnja, Istra stagnira

DOBRA STATISTIKA U srpnju je u Hrvatskoj bilo 5,2 posto viĹĄe turisti kih no enja nego u istome mjesecu lani, a time su se najviĹĄe okoristili hosteli i hoteli, dok su kampovi podbacili. Ve i dalmatinski gradovi zabiljeĹžili su redom dvoznamenkast porast broja no enja, a rekorder je Split s plusom 20,5 posto Dobre srpanjske turisti ke rezultate sluĹžbeno je ju er potvrdio i DrĹžavni zavod za statistiku - ove nam je godine u srpnju doĹĄlo 11,9 posto viĹĄe turista, koji su ostvari-

li 17,4 milijuna no enja, odnosno 5,2 posto viĹĄe nego lani. ak 92,5 posto no enja, ukupno 16,1 milijun, ostvarili su strani turisti (6,2 posto viĹĄe nego lani),

dok je hrvatskih drĹžavljana bilo samo 1,3 milijuna (pad 4,7 posto). Iako ih je ove godine bilo neĹĄto manje nego proĹĄle, i dalje su najbrojniji bili go-

sti iz Njema ke (2,6 milijuna no enja, odnosno 16,2 posto svih stranih no enja), a potom iz Slovenije oni su imali 2,5 milijuna no enja, ĹĄto je 11,1 posto bolje nego lani. esi su zabiljeĹžili 1,7 milijuna no enja, odnosno 15,9 posto viĹĄe nego 2009., a slijede Austrijanci, kojih je tako er doĹĄlo viĹĄe, i to za 9,3 posto. Poljaci su ostvarili 1,1 milijuna no enja (porast 11,4 posto), a Talijani 960.000 (3,2 posto viĹĄe). Od susjednih zemalja, nakon Slovenaca koji su drugi u ukupnom poretku, najviĹĄe su no enja ostvarili Ma ari (571.000 no enja, porast 3,9 posto), potom turisti iz BiH (413.000 no enja, ĹĄto je 2,7 posto viĹĄe nego lani), dok su Srbi imali 131.000 no enja, ĹĄto je 97,3 posto lanjskog rezultata. Crnogoraca je doĹĄlo samo 5600, ĹĄto je 54,2 posto lanjskog rezultata.

NajviĹĄe u kampovima

Gledano po tipu smjeĹĄtaja, najviĹĄe je no enja, 4,6 milijuna, zabiljeĹženo u kampovima, ĹĄto je lagani pad u odnosu na proĹĄlu godinu. U hotelima je pak bilo 2,9 milijuna gostiju, ĹĄto je 11,7 posto viĹĄe nego lani. Znatno je, 17,2 posto, porastao broj no enja u hostelima tamo je u srpnju preno ilo 114.000 mladih. Sude i

po statisti kim podacima za pojedine Ĺžupanije, najve i je porast bio u Ĺ ibensko-kninskoj, 10,8 posto, dok je u samom gradu Ĺ ibeniku porast bio 11,5 posto. U Splitsko-dalmatinskoj Ĺžupanji bilo je 10,1 posto viĹĄe no enja, a u gradu Splitu ak 20,5 posto. U Zadarskoj Ĺžupaniji no enja je bilo 8,7 posto viĹĄe, u a gradu Zadru bilo ih je 17,1 posto viĹĄe. U Dubrova koneretvanskoj Ĺžupaniji rezultat je bolji 7,8 posto, u Dubrovniku 14,7 posto, a u Istarskoj samo 0,1 posto. U kontinentalnoj Hrvatskoj rekorder je grad Zagreb sa 132.000 gostiju, ĹĄto je 28,5 posto viĹĄe nego lani. SaĹĄa Paparella

BROJKA

5,8

milijuna gostiju posjetilo je Hrvatsku do kraja srpnja, 4,1 posto viĹĄe nego lani

29,2 milijuna no enja ostvareno je od po etka godine do kraja srpnja, 1,5 posto viĹĄe nego u istom periodu lani

karijere, znanje i posao

U Zagrebu prva kontakt centar akademija u regiji Uz kvalifikacije, sve traženije emocionalne vještine

Utorak 14/9/2010

(CJELO)ŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Iz vlastitog džepa obrazovanje plaća 60% odraslih

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 14/9/2010

ATLAS

SIEMENS HRVATSKA

Brljević vodi on-line sektor

Voloder direktor divizije za naftu i plin

Vera Brljević nova je direktorica on-line sektora Atlasa, članice Adriatica.net grupe. Dolazi iz Valamar hotela, gdje je bila voditeljica prodaje kampova, odnosno direktne prodaje i marketinga. Radila je, uz ostalo, redizajn Valamarovih web stranica koje su se našle među 10 najboljih web stranica u kategoriji turizma VERA BRLjEVIć iz Valamar i putovanja u Hrvatskoj u 2008. hotela u Adriatica.net grupu godini. B.hr arhiva business.hr

Denis Voloder imenovan je direktorom divizije za naftu i plin (Oil & Gas) u Siemensu Hrvatska. Tu je dužnost preuzeo od Vatroslava Sablića, koji je imenovan predsjednikom Uprave tvrtke Dioki. Voloder i njegov tim radit će kao Centar kompetencije za Oil & Gas poslove i energetske servise

za regiju koja osim Hrvatske uključuje Srbiju, Sloveniju, BiH te Crnu Goru. Nakon što je završio Fakultet elektrotehnike, Voloder je radio kao asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a zatim je prešao u Siemens, u kojem je napredovao od inženjera prodaje do direktora divizije. Iskustvo je stjecao kao voditelj tehničkih servisa u modernizaciji rafinerija te prodaji automatizacijskih sustava. Prošao je niz stručnih edukacija u sklopu Siemensova sustava obrazovanja kadrova. B.hr

'Ponekad je bolje raditi b nego ne raditi uopće' PREdRAG BEjAKOVIć, ekonomski analitičar: Uz kvalifikacije, sve se više traže i ocjenjuju emocionalne vještine snimio hrvoje knez

IZMEĐU FLEKSIBILNOSTI I SIGURNOSTI Argument da su plaće kod nas ionako male nije izgovor za neuvođenje tzv. part-time poslova, što je model koji, primjerice u Nozozemskoj i Danskoj, koriste mnoge žene, kaže ekonomski analitičar Predrag Bejaković

jedan cjeloživotnog učenja ponovno je otvorio rasprave o tome što znači sigurnost na tržištu rada. Standardne definicije sigurnosti kakve poznajemo zamijenila je nova definicija: fleksigurnost, kombinacija riječi fleksibilnost i sigurnost. Na krizom pogođenom tržištu sigurnost radnog mjesta gotovo ne postoji. U nas je rezervirana za veći dio državne službe, no postoje indicije da se i u tom smjeru mijenja stanje. Sigurnost radnog mjesta zamijenjena je sigurnošću zapošljavanja, odnosno promoviranjem "zapošljivosti”, koja se definira kao stjecanje znanja i vještina, odnosno kvalifikacija koje se traže na tržištu rada.

Povećati zapošljivost

"Danas je mnogo važnija zapošljivost zaposlenika",

objašnjava ekonomski analitičar Predrag Bejaković. "Drugim riječima, važno je da zaposlenici razvijaju znanja i vještine koje će im omogućiti da pronađu drugi posao, čak i ako dođe do problema na trenutačnom radnome mjestu", kaže Bejaković. Zapošljivost, ističe, podrazumijeva neprestano učenje i usavršavanje, stjecanje novih vještina. Ona podrazumijeva i prekvalifikaciju u traženije zanimanje. "Zapošljivost se može povećati povećanjem stručnosti i stručnih znanja koja se definiraju ovisno o sektoru, a može se povećati i jednostavnijim načinima, kao što su učenje stranih jezika i povećanje računalne pismenosti, što su danas preduvjeti za zapošljavanje", napominje Bejaković. Jednako se tako, tvrdi, sve više traže i ocjenjuju drukčije, emocionalne vještine. Primjerice, traže se timski igrači,

osobe koje posjeduju određeni set vještina i osobina.

Model za žene

"U zapadnim zemljama, posebno kada je riječ o višim, menadžerskim pozicijama, posebna se pažnja posvećuje upravo tim vještinama i osobinama: primjerice, potencijalni kandidati moraju rješavati složene probleme", kaže Bejaković i navodi primjer kolege ekonomista nedavno zaposlenog u Bank of England, gdje je morao osmisliti rješenje izdavanja prigodne novčanice. Rad njegova tima nadgledali su psiholozi i ekonomisti. "I u samome je društvu potrebno razvijati svijest o zapošljivosti", kaže Bejaković i naglašava da je obrazovanje važan, ali ne i ključan dio. Jednako su važne i alternativne mogućnosti zapošljavanja, kao što je zapošljavanje na određeno vrijeme ili na drugi

JAPAN TOBACCO

CEMEX HRVATSKA

D. Dretar korporativne komunikacije

Vuko direktor cementnih operacija

Darija Dretar imenovana je voditeljicom pravnih i korporativnih poslova u zagrebačkom uredu Japan Tobacco Internationala (JTI). Bit će zadužena i za upravljanje korporativnim komunikacijama te obnašati funkciju glasnogovornice tvrtke. Dvije je godine bila savjetnica u Hrvatskom Telekomu. B.hr

Marijan Vuko novi je direktor CEMEX-ovih cementnih operacija. Karijeru je i počeo u CEMEX-u, ondašnjem Dalmacijacementu, na mjestu pripravnika 1992. godine. Napredovao je preko mjesta tehnologa i voditelja strojarskog održavanja te voditelja odjela otpreme cementa do dužno-

DARiJA DRETAR dvije je godine bila savjetnica u HT-u arhiva business.hr

ti bilo što FLEKSiGORNOST

Model kojim je Danska prepolovila nezaposlenost Fleksigurnost je kombinacija fleksibilnosti na tržištu rada uz sigurnost za zaposlenike. Patentirao ju je danski premijer Poul Nyrup Rasmussen početkom ovog stoljeća, a analitičari tvrde da je provedbom te mjere Danska nezaposlenost smanjila 50 posto. Fleksigurnost se u tom ekonomskom modelu sastoji od tri važne komponente. Prva je fleksibilnost na tržištu rada, što omogućuje jednostavno zapošljavanje i otpuštanje. Potom je tu visoka socijalna sigurnost za zaposlenike kao druga komponenta, a treća važna stavka je aktivna politika zapošljavanja, odnosno programi prekvalificiranja shodno potrebama tržišta.

način određena fleksibilnost radnog mjesta. "U Nizozemskoj i Danskoj postoje i drukčiji modeli zapošljavanja, primjerice rad na vrijeme kraće od uobičajenog, odnosno tzv. part-time poslovi. To je model koji koriste mnoge žene", kaže Bejaković. "Postoji pitanje zašto taj model nije primjenjiv za Hrvatsku. Mnogi će reći da je problem u tome što su plaće kod nas ionako male, ali ponekad je bolje raditi bilo koji posao nego ne raditi uopće", smatra Bejaković. Osim toga, dodaje, postoji mogućnost da bi mnogim majkama odgovarao takav aranžman.

Fleksibilnija primanja

Fleksibilnost radnog vremena jedna je od komponenti nove fleksigurnosti na tržištu rada. Fleksibilnost zapošljavanja s različitim mogućnostima mikrozapošljavanja

druga je komponenta, a tu je i fleksibilnost primanja, koja omogućuje različite novčane naknade za posao. Slijedi fleksibilnost oblika stjecanja obrazovanja: zaposlenicima izaći u susret u stjecanju novih znanja i vještina. U Hrvatskoj je do 2003. postojala visoka razina zaštite radnika. To se mijenja, no neke stare navike ostaju, primjerice relativno visok postotak zaposlenih na određeno, što je model kojim su poslodavci izbjegavali skupa otpuštanja. "Recesija je dodatno unijela nered na tržište rada jer je smanjena fleksibilnost primanja. Plaće su u privatnom sektoru smanjene, a javni je zasad pošteđen takvih potresa, no s druge strane zaustavljena su zapošljavanja u javnom sektoru pa i taj dio tržišta trpi", smatra Bejaković. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

sti rukovoditelja proizvodnje cementa, koja mu je povjerena 2000. godine. Rukovoditelj održavanja postaje 2003. i tu funkciju obnaša do 2010., kada od svibnja do kolovoza obnaša funkciju direktora tvornica. S prvim danom kolovoza Marijan Vuko preuzeo je funkciju direktora cementnih operacija. Novi CEMEX-ov direktor cementnih operacija diplomirao je 1991. na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a ima i diplomu poslovne škole MARiJAN VUKO U CEMEXBled. B.hr u od 1992. arhiva business.hr

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Uz poticaje na posao najviše medicinskih sestara U mjesec i pol dana, otkako je na snazi mjera koja poslodavcu koji angažira mladu osobu bez radnog iskustva osigurava refundiranje troškova uplata u mirovinsko osiguranje, ali i novčanu pomoć do maksimalno 1600 kuna, HZZ je odobrio 127 zahtjeva Poslodavci od sredine srpnja imaju mogućnost angažirati mlade bez radnog iskustva čiji će rad u potpunosti financirati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). U sklopu te Vladine mjere za gospodarski oporavak do 31. kolovoza odobreno je, doznajemo u HZZ-u, 127 zahtjeva za stručno osposobljavanje za rad, za što su preuzete obveze u iznosu od 3,3 milijuna kuna. "Cilj je mjere mladim nezaposlenim osobama bez radnog iskustva i staža osigurati ulazak na tržište rada kroz stručno osposobljavanje za rad. Mladim osobama koje su dugotrajno nezaposlene, a završile su školovanje po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, kroz stručno osposobljavanje za rad osigurat će se stjecanje radnog iskustva čiji im nedostatak otežava pristup prvom zaposlenju te polaganju stručnih i majstorskih ispita", ista-

knula je Matijana Blašković iz HZZ-a.

Ciljne skupine

Pojednostavljeno, svakom poslodavcu koji angažira mladu osobu bez radnog iskustva HZZ se obvezuje refundirati troškove uplata u mirovinsko osiguranje, ali i isplaćivati novčanu pomoć do maksimalno 1600 kuna. Premda mjera predviđa mogućnost da, ako neki poslodavac želi, stažistima uplaćuje i veće naknade, HZZ će financirati samo spomenuti iznos, što je jednako visini neoporezivog dijela studentske stipendije. Stručno osposobljavanje traje maksimalno 12 mjeseci i u tom razdoblju HZZ po osobi isplaćuje poslodavcu maksimalno 25.000 kuna, 19.200 za pokrivanje troškova stažistu, a ostatak za uplate u sustav mirovinskog osiguranja. Zakonom o radu propisano je i koje osobe mogu biti uključene u projekt. Prva ciljna skupina su nezaposlene osobe s najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom, prvim stupnjem fakulteta ili višom školom, bez radnog iskustva starosti do 29 godina života. Drugu skupinu pak čine nezaposlene osobe najmanje 6 mjeseci

u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom školom u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, bez radnog iskustva, starosti do 25 godina.

Prvo zdravstvo

"Mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa dosad su koristile ponajprije zdravstvene ustanove (bolnice, domovi zdravlja) za medicinske sestre, tehničare i sl. na razini srednje stručne spreme. Slijedi obrtništvo, i to pružanje osobnih usluga - frizeri, kozmetičari...", otkrila je Blašković. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

tisuća kuna po osobi maksimalno isplaćuje HZZ poslodavcu u roku godinu dana

19,2

tisuća kuna iznos je koji poslodavac dobiva za pokrivanje troškova stažistu

NAGRADA IRB-u

> karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 14/9/2010

liko europskih zemalja i SAD-a dobio je nagradu za izvanredne znanstvene doprinose u računalnom dizajniranju vrlo snažnih superkiselina i superbaza, kao i za razumijevanje njihovih Znanstvenik Instituta Ruđera svojstava. Boškovića Robert Vianello Skup na kojem je primio nadobitnik je nagrade Perspekgradu, održan od 31. kolovoza tivni znanstvenik Centra za do 5. rujna na jednom od najuprimijenjenu kvantnu mehaniku glednijih sveučilišta u svijetu, na u Parizu. Cambridgeu u Velikoj Britaniji, Na 15. međunarodnoj konfeokupio je 140 sudionika iz cirenciji “Quantum Systems in jeeloga svijeta. Ta je nagrada Chemistry and Physics” u jakoj priznanje i za hrvatsku računalkonkurenciji između desetak nu kemiju i za Institut Ruđera nominiranih kandidata iz neko- Boškovića. B.hr

Robert Vianella 'Perspektivni znanstvenik'

ROBERt VIANELLO, znanstvenik Instituta Ruđera Boškovića arhiva business.hr

Čak 60 posto novca za obr iz džepova pojedinaca MILE ŽIVčIć, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih snimio hrvoje dominić

OBRAZOVANJE ODRASLIH Iako smo posljednjih godina napravili velik iskorak u cjeloživotnom učenju, i dalje je obrazovanje, iz perspektive pojedinca, vrlo skupo, ističe Mile Živčić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

ve godine Tjedan cjeloživotnog učenja obilježava se u Hrvatskoj četvrti put, a treći ga put organizira Agencija za obrazovanje odraslih, sada Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Tema vodilja je potaknuti sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, po-

IStRAŽIVANJE HGK ZA PODUZEtNIKE

Kakve vještine trebaju obrtnicima Kakve su potrebe za obrazovanjem malih i srednjih poduzeća i obrta HGK istražuje on-line anketom Hrvatska gospodarska komora (HGK) u suradnji s Ministarstvom gospodarstva provodi od prošle godine istraživanje o potrebama za obrazovanjem i usavršavanjem u

malim i srednjim poduzećima, a od ove godine i u obrtima, s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, kaže Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK. Rezultati istraživanja vrlo su važni za donositelje odluka o davanju državnih potpora u tom području, pružatelje uslu-

ga obrazovanja i usavršavanja, kao i za redovni obrazovni sustav. "Na osnovi dobivenih informacija svaka od spomenutih kategorija može financirati i kreirati programe kakve gospodarstvo treba. Obrazovni sustav dobiva jasnu poruku koje su to vještine nedostatno zastupljene u redovnom

"U posljednjih nekoliko go-

dina napravili smo veliki iskorak u cjeloživotnom učenju. Uspješno smo završili EU Card projekt za obrazovanje odraslih u koji je uloženo 1,5 milijuna eura. Uspostavili smo bazu podataka u kojoj imamo više od 420 ustanova koje nude neke od segmenata cjeloživotnog obrazovanja. Započeli smo s usavršavanjem nastavnika u procesu obra-

školovanju te ih je zato nužno nadopunjavati dodatnim osposobljavanjem. Neka pitanja odnosila su se i na izradu financijskih planova za razvoj zaposlenika. Podaci pokazuju da 42 posto srednjih poduzeća te 24 posto mikrotvrtki izrađuje financijski plan. U prosjeku kod 88 posto poduzeća troškove snosi poslodavac, ali nemamo saznanja o kojem je iznosu riječ", ističe Vesna Štefica. Ovogodišnje istraživanja traje

od 13. do 30. rujna na na odabranom uzorku malih i srednjih poduzeća i obrta putem online ankete. Ulažu li naši poduzetnici u obrazovanje više u odnosu na one iz regije, teško je procijeniti. Postoje, naime, različita adhoc istraživanja čiji su rezultati upitni jer nije razvidno koja je metodologija primijenjena. Država je za projekte obrazovanja u obrtništvu i poduzetništvu u prošloj godini izdvojila gotovo 1,2 milijuna kuna. H. R.

većati svijest svih sudionika obrazovanja, donositelja odluka i cjelokupne javnosti o problemima koje određene društvene skupine imaju pri pristupanju tom procesu, ali i predstaviti rješenja uspješnog uključivanja socijalno osjetljivih skupina stanovništva .

U bazi 420 ustanova

OGLAS

NOKIA

Novi izvršni direktor iz Microsofta

Dosadašnjeg izvršnog direktora Nokije Olli-Pekka Kallasvuoa od 21. rujna na tome mjestu zamijenit će Stephen Elop iz Microsofta, koji vodi poslovni odjel toga kompjutorskog diva. Elop je radio u Juniper Networksu, Adobe Systemsu i Macromediji. “Pravo je vrijeme da se ubrza obnova kompanije i postavi

novo izvršno vodstvo“, kazao je predsjednik Uprave Nokije Jorma Ollila. Kallasvuo je naslijedio Ollilu na mjestu izvršnog direktora 2006. godine. Nokia je priopćila da će Kallasvuo napustiti i Upravu Nokije, ali da će zadržati poziciju neizvršnog predsjednika Uprave Nokia Siemens Networksa, zajedničkog ulaganja Nokije i njemačkog Siemensa. Nokia se suočavala sa sve žešćom konkurencijom na tržištu razvijene tehnologije, na kojem su pojavili proizvodi poput Appleova iPhonea. H

brazovanje zovanja odraslih", otkriva Mile Živčić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Iako zadovoljan učinjenim, Živčić ne skriva da postoji puno prostora za napredak. Prije svega, ističe, odraslima treba usaditi želju za obrazovanjem. "Prevladava mišljenje da pojedinac svojim obrazovanjem ne može promijeniti sudbinu. Iako to nije istina, smatram da svi mi iz sustava nismo istaknuli dovoljno pozitivnih primjera koji bi izbrisali te predrasude", dodaje. Presudnu ulogu u tome bi trebala imati država, od koje u Agenciji očekuju veću financijsku pomoć. Naime, prema njihovim podacima, čak 60 posto sredstava uloženih u obrazovanje odraslih dolazi iz džepova pojedinaca. "Kad omjer bude drugačiji, bit će

i rezultati. Obrazovanje je, iz perspektive pojedinca, vrlo skupo. Ako se ne uvjeri da mu je to isplativo, pojedinac neće u to ni ulagati", kaže Živčić.

Bez kapaciteta

Njegova iskustva s ulaganjima poduzetnika su također šarolika. Velike tvrtke se lakše odlučuju na doškolovanje svojih radnika, jer imaju kapacitete kojima mogu nadomjestiti izostanak pojedinaca s radnog mjesta. "Ako tvrtka ima samo nekoliko zaposlenika, izostankom jednog od njih posao pati. Ti ljudi čak imaju i volje za učenjem, za njih postoje čak i fondovi iz kojih se mogu financirati, no jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta", upozorava Živčić. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

VesNA ŠtefIcA, pomoćnica direktora Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK snimio hrvoje dominić

AUSTRALCI U ZAGREBU

Kako je nastala kampanja za najbolji posao

> karijere > znanje > posao

20-21

business.hr Utorak 14/9/2010

Tourism, čiju će tajnu uspjeha sudionicima predavanja otkriti njezini tvorci. Australska turistička agencija ponudila je posao čuvanja plaže na tropskom otoku Hamilton s plaćom od čak 105.000 dolara za šest mjeseci. Ponuda je privukla stotine tisuće U sklopu dvodnevne Effie konfe- potencijalnih kandidata. rencije o marketinškoj učinkovi- Najnagrađivanija kampanja na tosti koja će se 21. i 22. listopada svijetu postigla je zapanjujuće rezultate: ni jedna turistička održati u Zagrebu sudionici će kampanja, a potencijalno ni moći proučiti najnagrađivaniju jedna kampanja općenito nije svjetsku kampanju u prošloj godini “Najbolji posao na svije- postigla toliko značajan doseg tu” (The Best Job in the World) niti imala toliko pozitivnih reakcija i PR-a. B.hr australske tvrtke Queensland

HAMILTON Otok za najbolji posao na svijetu: čuvanje plaže za 105.000 dolara za šest mjeseci arhiva business.hr

Prva kontakt centar akademija u regiji kretanjem Contact center Akademije.

DAMIRKA PETROvIć I HRvOJE PRANJIćANUšIć iz tvrtke Radilica: Kontakt centri alat su za privlačenje klijenata, ali i za zadržavanje korisnika

Predavači

snimio hrvoje dominić

EDUKACIJA PO MJERI Zagrebačka tvrtka Radilica osmislila je sustav za obrazovanje voditelja kontakt centara

ontakt centar lice je svake kompanije. Uzalud vam svi marketinški projekti i golemi budžeti zakažete li u tom izravnom kontaktu s klijentima", kaže

Hrvoje Pranjić-Anušić, direktor tvrtke Radilica koja je, prva u regiji, pokrenula akademiju za obrazovanje voditelja kontakt centara. S Damirkom Petrović prije nešto više od dvije godine pokrenuo je tvrtku

s idejom razvoja kontakt centara, odnosno procesa i ljudi unutar te branše. Dosad su su posao bazirali uglavnom na in-house edukacijama i seminirima, a sada su se odlučili djelatnost proširiti po-

"Kako bismo ujedinili uslugu koja ne postoji nigdje na tržištu, odlučili smo se osnovati prvu kontakt centar akademiju u regiji. Osmislili smo sustav edukacije koji će omogućiti usavršavanje voditelja kontakt centara. Program se sastoji od šest mjeseci predavanja te jednog mjeseca certificiranja. Naša je ideja svaki mjesec imati jedan vikend predavanja na kojem bismo radili po modulima. Nakon teorijske edukacije, polaznik će imati mjesec dana da naučeno primijeni u svom poslu. Neće biti moguće dolaziti modularno na predavanja, već polaznici moraju proći cijeli program", otkriva Damirka Petrović, koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo rada u kontakt centrima. Kako takva oblika edukacije kod nas nema, organizatori su bili prisiljeni predavače potražiti i u inozemstvu. Tako će među njima biti gostiju iz Srbije i onih koji su svoje iskustvo stjecali u kontakt centrima diljem Europe. "Voditelji se nemaju gdje educirati. Na seminarima i edukacijama koje smo do-

sad provodili uglavnom je bila riječ o in-house radionicama. Na njima je prioritet unaprijediti rad tima. Na Akademiji je prioritet razviti kompetencije voditelja timova. Zbog detaljna pristupa i potrebe za praktičnim radom grupe neće biti velike, imat će maksimalno 12 do 15 polaznika", objašnjava Petrović.

Novi alat

"Kontakt centri u Hrvatskoj ne zaostaju za regionalnima. Postoje, međutim, detalji na kojima moramo poraditi. Primjerice, većina tvrtki koristi ih kao alat za privlačenje klijenata, dok bi iz naše perspektive to morao biti jedan od osnovnih alata za zadržavanje korisnika. Također, naše tvrtke ovdje outsourcing usluge koriste uglavnom u slučajevima prodaje, odnosno odlaznih poziva. Pozive prema unutra i dalje su skloni više prepuštati vlastitim resursima", ističe Pranjić-Anušić uz opasku da najviše prostora za napredak ima u javnim i državnim službama čiji su kontakt centri i odnos sa strankama vrlo često na niskom stupnju razvoja. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

OGLAS

SEMINAR U OSIJEKU

Kako smanjiti troškove telefonije Centar za poduzetništvo Osijek u suradnji s Centrom za informati ko obrazovanje Osijek 30. rujna organizira seminar "VoIP - revolucija komunikacije po diskontnoj cijeni". Namijenjen je poduzetnicima po etnicima, poduzetnicima koji imaOGLAS

ju potrebu za modernizacijom TK sustava te onima koji žele uštedu u telefoniji, voditeljima financija. "Kako je trošak telekomunikacijskih usluga esto velika stavka u režijskim troškovima, potrebno je prona i mogu nost da se ti troškovi smanje. Do-

nedavno su jedine mogu nosti bili razni korisni ki paketi i tarifne opcije raznih operatera, ali njihova brojnost zahtijevala je velik vremenski angažman u istraživanju. Dostupnoš u VoIP (Voice-over-Internet Protokol) komunikacije poduzetnicima (ali

i privatnim subjektima) u Hrvatskoj otvorile su se nove mogu nosti za osjetnim smanjenjem troškova", isti u organizatori . Predava je Saša Gvozdenovi , suosniva Centra za informati ko obrazovanje. Posrijedi je edukacijska ustanova koju su

potkraj 2009. godine osnovali vlasnici ICT tvrtke AD Rem iz Osijeka. Sura uju s Centrom za poduzetništvo, a planiraju i suradnju s više institucija koje podupiru neobaveznu edukaciju. Seminar e se održati u osje kome poduzetni kom inkubatoru BIOS. B.hr

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

regija/svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

GRČKE ZAMJERKE

Barroso: Krajnje vrijeme za dogovor o Makedoniji Razumijem posebnu osjetljivost tog pitanja, ali pozivam sve strane da riješe tu prepreku što je prije moguće, kazao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji se prošloga tjedna u Bruxellesu sastao s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovim

osjetljivost tog pitanja, ali pozivam sve strane da riješe tu prepreku što je prije moguće... Vjerujemo da je sada vrijeme za donošenje odluke o pitanju imena", izjavio je Barroso. On se prošloga tjedna u Bruxellesu sastao s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovim.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso smatra da je krajnje vrijeme da Skoplje i Atena jednom zauvijek riješe pitanje imena Makedonije, pišu europski mediji. "Razumijem posebnu

Grčka blokira europske aspiracije Makedonije zbog spora oko njezina imena budući da to ime nosi jedna grčka pokrajina. U lipnju je grčki tisak izvijestio da je sporazum blizu jer Makedonija raz-

'Vardarski' kompromis

JosE MAnuEl BARRoso, predsjednik Europske komisije arhiva business.hr

matra ideju da se njezinom imenu doda toponim Vardar, što bi zadovoljilo zahtjeve Grčke. Barroso optimistično kaže da nakon kontakata s obje strane vidi iskrenu želju da se pronađe rješenje, te je pozvao na konačni napor da se prevlada spor. "Imam više povjerenja nego što sam imao prije nekoliko godina".

Iracionalni zahtjevi

Iz drugih kutova gledano, pišu europski mediji, rješenje ne izgleda nadohvat ruke. Makedonski predsjednik opisao je grčke zahtjeve kao "iracionalne" i zatražio da djeluje "na europski način". Ipak, dodao je da je ohrabren razvojem događaja posljednjih mjeseci, te da su trgovinske, turističke i sveučilišne veze pomogle u poboljšanju odnosa Makedonije i Grčke. Također je naglasio da europska integracija ostaje najviši prioritet za Makedoniju te pozdravio pozitivni učinak prošlogodišnje europske odluke o ukidanju viza. Barroso je zatražio nastavak ritma reformi, posebno na području pravosuđa, korupcije i organiziranog kriminala. Europska komisija predstavit će u studenome godišnje izvješće o napretku Makedonije. H

MMF: Zapo potičite iz p TRŽIŠTE RADA MMF u dokumentu ističe kako se isplati dodatno zaduživanje za potrebe fiskalnih poticaja čiji je cilj smanjiti dugotrajniju nezaposlenost, koja je čak i teži teret društvu jer obeshrabruje radnike, nagriza im ušteđevinu ili ih udaljuje s tržišta rada Međunarodni monetarni fond (MMF) u ponedjeljak je na konferenciji s predstavnicima Međunarodne organizacije rada (ILO) i državnim dužnosnicima ponovno ukazao na potrebu za nastavkom programa fiskalnih poticaja kako bi se poduprla slaba tržišta rada.

Krhak oporavak

U dokumentu koji je bio tema diskusije na konferenciji u Oslu u suorganizaciji ILO-a, MMF upozorava na tešku situaciju na tržištima rada s obzirom na to da je sve većem broju radnika teško naći posao na dulje razdoblje čime se šteti socijalna kohezija. "Cijena koju plaćaju lju-

di i društvo ima dalekosežnije posljedice od trenutačnog privremenoga gubitka dohotka", ističe nadalje MMF u dokumentu. Imajući to u vidu, kako dalje ističu u MMF-u, isplati se dodatno zaduživanje za potrebe fiskalnih poticaja čiji je cilj smanjiti dugotrajniju nezaposlenost, koja je čak i teži teret društvu jer da obeshrabruje radnike, nagriza im ušteđevinu ili ih udaljuje s tržišta rada. "Ako fiskalni poticaji pomognu smanjenju nezaposlenosti i time se izbjegne povećanje strukturne nezaposlenosti, zapravo se uvelike mogu isplatiti te dovesti do samo malog povećanja duga u uspored-

NOVE MJERE

Slovenija oštro protiv sive ekonomije Prema analizi slovenske obrtničko-poduzetničke komore, u Sloveniji se u sivoj zoni ekonomije ostvari i do 27% BDP-a, a pojavu koja je u porastu u posljednje dvije godine u ponedjeljak je oštro osudio ministar rada i socijalne politike Ivan Svetlik. Najavio je mjere protiv neevidentirane gospodarske djelatnosti. "Zabrinjavajuće je da izvan normalnih financijskih

tokova odlazi godišnje i do 10 milijardi eura, što je visina jednogodišnjeg državnog proračuna, a samo su lani inspektori potvrdili više od tisuću slučajeva s područja sive ekonomije", rekao je Svetlik. Planiraju pozvati sve državljane da sve svoje račune na koje je plaćen PDV čuvaju najmanje pet godina te da ih dostavljaju poreznoj upravi. H

U EUROZONU

Mađarska bi euro mogla uvesti 2014. ili 2015. Mađarska bi mogla uvesti euro 2014. ili 2015. godine, rekao je u ponedjeljak mađarski državni tajnik Mihaly Varga. "Mislim da će zemlja ispuniti potrebne uvjete za uvođenje eura 2014. ili 2015.", rekao je za mađarsku televiziju MTV. Mađarska vlada ove godine očekuje deficit od 3,8 posto BDP-a, a 2011. manji od propisanih tri posto. Kako bi to ostvarila, uvela je porez

na banke u iduće tri godine u iznosu od 650 milijuna eura na godinu. Mađarski javni dug ove godine iznosi 82 posto BDP-a, dok eurozona dopušta 60 posto. Inflacija je u Mađarskoj u kolovozu iznosila 3,7 posto. Među bivšim komunističkim zemljama koje su se Uniji priključile 2004. i 2007., samo su Slovenija i Slovačka članice eurozone. H/ AFP

posto brodova koji uplovljavaju u luke članica EU bilo je pod inspekcijskom kontrolom, a EU je jučer donijela odluku kojom se uvodi novi, stroži sustav nadzora sigurnosti u pomorskom prometu

limuzinama zadaje pošljavanje Pahor smrtonosni udarac krizi z proračuna NIJEMCI BESPLATNO POSUDILI 100 BMV-a

OLIVIER BLANCHARD, glavni ekonomist MMF-a ARHiVA business.HR

Slovenska će vlada tim potezom uštedjeti oko 100.000 eura godišnje. Osnovni model BMW-a petice bez dodatne opreme stoji 42.000 eura, a cijena onog 'solidnije opremljenog' iznosi i do 60.000 eura bi s alternativom sjedenja prekriženih ruku", kazao je glavni ekonomist MMFa Olivier Blanchard. MMF će pronaći partnera u ILO-u, čiji je čelnik pozvao na produljenje fiskalnih poticaja kako bi se potaknulo i dalje krhak globalni oporavak i tržišta rada.

Održati potrošnju

Monetarna politika ne može više znatnije utjecati na proces otvaranja radnih mjesta jer su ključne kamatne stope u mnogim zemljama ionako u visini

nule, konstatirao je Blanchard, napominjući ipak da popustljiv pristup u toj sferi može biti produljen u nadolazećim tromjesečjima, prije svega jer ne prijeti inflacija. U MMF-u pozivaju i da se nastavi isplata naknada za nezaposlene kako bi se održali osobna potrošnja i moral radnika, ali i da se nastavi programa skraćenoga radnog vremena, koji omogućuje poticaje tvrtkama koje zadržavaju radnika na poslu, ali uz skraćeno radno vrijeme i nižu plaću. H

Njemački automobilski koncern BMW namjerava vladi Boruta Pahora besplatno posuditi 100 limuzina serije 5, pišu slovenske Finance. Riječ je o petogodišnjem dogovoru, a BMW se obvezao da će svake godine automobile zamijeniti za nove.

Odgoen otkup

Automobile će najprije preuzeti ministarstvo vanjskih poslova i generalni tajnik, a kasnije i druge vladine službe. Nakon pet godina vlada će moći otkupiti automobile. Slovenski mediji pišu da

se još očekuje reakcija Komisije za sprečavanje korupcije na dogovor između njemačkog automobilskog diva i slovenske vlade. Mediji u Sloveniji raspisali su se kako 'Pahor limuzinama zadaje smrtonosni udarac krizi', jer se procjenjuje da će vlada tim potezom uštedjeti oko 100 tisuća eura godišnje Osnovni model BMW-a petice bez dodatne opreme stoji 42 tisuće eura, a cijena onog 'solidnije opremljenog' kreće se i do 60 tisuća eura.

Sindikati skeptiËni

Vlada Boruta Pahora iskoristit će velikodušni poklon BMW-a kako bi ušteđeni novac uložila u gradnju solarnih stanica na krovovima javnih zgrada. Slovenski su sindikalisti skeptični. "Otkud vladi baš sada treba 100 limuzina? Tko će voziti te limuzine?", pita se jedan od sindikalnih vođa

Janez Posedi, a Finance se pitaju 'nije li se Pahor možda odlučio limuzinama zadati smrtni udarac krizi'. Branka Suvajac

BORUT PAHOR slovenski premijer FOTO VLADA.HR

investor 24-25

REGULATORI PROTIV BANKARA Regulatori se nadaju da rizičnih poslovnih strategija, ali bankari poručuju da stroga pr

Ulagači i vlade sre europskih financij Svjetski su regulatori u nedjelju ugovorili prihvaćanje strožih pravila koja će banke učiniti otpornijima na krizu i spriječiti njezino ponavljanje, ali i zajamčiti da banke više neće činiti iste pogreške koje su dovele do financijskog sloma 2008. godine Bankarski sektor počeo je bilježiti pozitivne rezultate na europskim burzama dan nakon objave novih pravila poznatijih kao Basel III prema kojima će banke morati povećati svoje rezerve i temeljni kapital u duljem roku od očekivanog. Svjetski su regulatori, naime, u nedjelju ugovorili prihvaćanje strožih

JEAN-CLAUDE TRICHET, čelnik Europske središnje banke, smatra da se Baselom III jačaju globalni standardi arhiva business.hr

pravila koja će banke učiniti otpornijima na krizu i spriječiti njezino ponavljanje, ali i zajamčiti da banke više neće činiti iste pogreške koje su dovele do financijskog sloma 2008. godine. Tako će po novim standardima, koja će se uvesti od 2015. do 2019. godine, banke imati omjer temeljnog kapitala Tier 1 od 4,5

posto. Osim povećanja temeljnog kapitala, predviđa se i uvođenje zaštitnih mjera kojima bi se osiguralo da omjer kapitala i ukupne imovine banaka ne padne ispod razine sedam posto.

Milijarde novih eura

Prema prošlotjednim napisima njemačkog tjednika Die Zeit, koji se pozvao

na nacrt prijedloga Baselskog odbora, novi Tier 1 omjer temeljnog kapitala trebao je iznositi devet posto, a za stroža pravila od donesenih zalagala se većina zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju. Nakon otpora Njemačke te su zemlje pristale na niži omjer kapitala i dulji period prilagodbe kako bi

europske banke, koje su u pravilu manje kapitalizirane od američkih, stigle prikupiti potreban kapital. Prema procjenama analitičara, riječ je o milijardama eura koje će europske banke morati prikupiti u idućih nekoliko godina. Prema nekim istraživanjima, samo će 10 najvećih njemačkih banaka morati prikupiti oko 105 milijardi

aju da će novi zahtjevi banke ponukati na uvođenje manje oga pravila dovode u pitanje cjelokupan gospodarski oporavak

business.hr Utorak 14/9/2010

sretni zbog novih cijskih pravila ODJECI BASELA III

Europska tržišta kapitala reagirala na nova pravila

eura dodatnog kapitala. Iz Deutche banka su već najavili dokapitalizaciju vrijednu 10 milijardi eura te ispunjavanje pravila Basel III do 2013. godine. "Prihvaćanje tih pravila znači jačanje globalnih kapitalnih standarda ", izjavio je za Reuters nakon sastanka u Baselu čelnik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet te objasnio da je riječ o znatnom doprinosu dugoročnoj financijskog stabilnosti i gospodarskom rastu. Regulatori se nadaju da će novi zahtjevi ponukati banke na uvođenje manje rizičnih poslovnih strategija te na osiguranje dovoljne razine kapitala u slučaju nove krize, no bankari poručuju da stroga pravila dovode u pitanje cjelokupan gospodarski oporavak. Oni tvrde da se primjenom novih pravila može

Osnovne razlike između standarda Basel II i Basel III Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala Tier 1

BASEL II

BASEL III

Zaštitini tampon kapitala Ne postoji

4,5%

2,5%

Protuciklični amortizer

Kapital za banke od sistemske važnosti

Ne postoji

2,5%

Banke od sistemske važnosti morat će imati apsorbcijski kapacitet za pokrivanje gubitaka Izvor: business.hr

smanjiti količina novca koju banke imaju za posuđivanje čime bi se usporio ekonomski oporavak u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama koje se oporavljaju od kreditne krize. Osim povećanja stope temeljnog Tier 1 kapitala na 4,5 posto i uvođenja zaštitnog tampona, koji će činiti 2,5 posto imovine, od banaka se, unatoč nji-

hovu protivljenju, traži i uspostavljanje anticikličnog amortizera u dobrim gospodarskim vremenima po stopi 2,5 posto.

Duga prilagodba

Prema novim pravilima, nacionalni regulatori upozorit će banke na trenutak kada gospodarstva ulaze u period prekomjernog kreditnog rasta, a tim bi se

Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali predvođeni bankovnim dionicama koje su dobile na vrijednosti nakon što su se stišale bojazni vezane uz donošenje novih pravila o visini bankovnog kapitala. Londonski indeks Ftse u takvim je okolnostima ojačao gotovo 1,1 posto, na 5560 bodova. Frankfurtski indeks DAX bio je na dobitku 0,9 posto popevši se na 6270 bodova. "Banke su strahovale da će još morati povećavati razinu kapitala i da će to morati učiniti u kratkom roku", kazala je Felicity Smith, upraviteljica fonda u Beldam Asset Managementu. "Nisu sve opasnosti nestale, jer ako se gubici zbog loših zajmova ponovno povećaju, mnoge će banke i dalje morati povećati razinu kapitala. No, ulagači sada barem znaju o kakvim je zahtjevima riječ". Od dobitnika među bankama bili su Standard Chartered, HSBC, Societe Generale i Credite Agricole, čije su dionice porasle između 2,4 i 6,7 posto. Euro je prema dolaru ojačao jedan posto, na 1,2802 dolara. Dobio je na vrijednosti i prema jenu, i to 0,9 posto ili 107,63 jena.

amortizerom usporilo posuđivanje u trenutku pregrijavanja kreditnih tržišta, sve radi sprječavanja stvaranja novih financijskih balona. Iako banke nisu uspjele pobiti opravdanost anticikličnog amortizera, uspjele su se izboriti za izdašan vremenski period u kojemu se pravila moraju prihvatiti. Tako će se pravilo o povećanju temeljnog kapitala početi primjenjivati od siječnja 2015. godine, a uvođenje zaštitnog tampona planira se od 2016. do 2019. godine. Analitičari se slažu da je period prilagodbe novim zahtjevima iznenađujuće dug te da banke zbog prilagodbi neće osjetiti nika-

kav šok. Nedjeljni sporazum u Baselu postignut je nakon godinu dana previranja i lobiranja koje je uključivalo i banke i vlade koje su željele zaštiti svoje nacionalne interese. Uz pravila o adekvatnosti kapitala, Basel III uključuje i niz prethodno ugovorenih reformi posvećenih smanjenju rizika i propisanoj razini likvidnosti bankarske imovine. Vođe najrazvijenijih svjetskih gospodarstava okupljene u organizaciju G20 o baselskom će pravilniku razgovarati na summitu koji će se u studenome održati u Seulu.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 14/9/2010

ISPRAVAK

Ingra nije pala 90 posto, nego 73,6 posto U tekstu "Poslovi u regiji mogu spasiti doma e gra evinare", objavljenom u ponedjeljak u Business.hr-u potkrala se pogreĹĄka u vezi s podacima o kretanju dionice Ingre tijekom posljednjih godinu i 9 mjeseci. Naime, u tekstu i u pripadaju oj tablici uz tekst pogreĹĄno je navedeno da je cijena Ingri-

ne dionice na po etku 2009. godine iznosila 226,00 kuna, ĹĄto je dovelo i do krivog izra una pada cijene u razdoblju od sije nja 2009. do rujna 2010. godine. Ingrina dionica u tom razdoblju stoga nije pala 90 posto, kako je navedeno u tekstu, nego je pad iznosio 73,6 posto, budu i da je cijena u sije nju 2009. godine iznosila 80,20 kuna po dionici. Ispri avamo se Ingri i itateljima na nenamjernoj pogreĹĄci koja je dovela do krivog izra una. B.hr

VIĹ E INFORMACIJA

MIKROKREDITIRANJE

Londonska burza pokrenula je nove internetske stranice koje osim dosadaĹĄnjih sadrĹžaja me u ostalim nude i pregled aktualnosti iz financijskog sektora, vijesti za privatne ulaga e, izvjeĹĄ a druĹĄtava te tjedne kolumne i komentare stru njaka Londonske burze. Na stranicama burze na i e se i kvartalni lanci koji detaljno obra uju vaĹžne utjecaje na trĹžiĹĄte. B.hr

Banco Popolare Croatia i Hrvatska banka za obnovu i razvoj potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji na HBOR-ovu projektu "Mikrokreditiranje" koji se odnosi na zajam ukupnog iznosa 4,5 mil. eura namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima te fizi kim i pravnim osobama koje ispunjavaju kriterije Europske unije. B.hr

Nove stranice Londonske burze

BPC i HBOR kreditiraju poduzetnike

EU fondovi daju 19,2 mil. za razvoj poduzetniĹĄtva NATJEÂťAJI U TIJEKU Prvi je natje aj zavrĹĄen i dodjela 4 mil. eura o ekuje se do kraja ove godine. U tijeku je natje aj za 6,3 milijuna eura koji pokriva razdoblje 2007.-2009., a preostalih 8,9 milijuna eura namijenjeno je za razdoblje 2010.-2011., za ĹĄto e se natje aj tek raspisati Za ulaganje u poslovnu infrastrukturu i razvoj poduzetniĹĄtva u deset hrvat-

BUSINESS TV Kapital Network, Utorak 14. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Su eljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY Magazin 23:15 VIJESTI

skih Ĺžupanija iz europskih je fondova do 2011. odre eno ukupno 19,2 milijuna eura, a ta e svota biti dodijeljena kroz tri natje aja, istaknuto je u ponedjeljak na informativnoj radionici u Ministarstvu gospodarstva o projektu poslovna infrastruktura.

Interes Ĺžupanija

Prvi je natje aj zavrĹĄen i dodjela etiri milijuna eura o ekuje se do kraja ove godine, u tijeku je natje aj za 6,3 milijuna eura koji pokriva razdoblje 2007.2009., a preostalih 8,9 milijuna eura namijenjeno je za razdoblje 2010.-2011. i za to e se natje aj tek raspisati, podaci su koje je iznio Dario Baron iz Ministarstva

BOĹ˝IDAR PANKRETI , ministar regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva, poti e pripremu dokumenata za koriĹĄtenje novca iz pretpristupnih fondova Europske unije SNIMIO SAĹ A ETKOVI

regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva. Radionica je okupila stotinjak predstavnika deset Ĺžupanija koje su u Operativnom programu za regionalnu konkurentnost prepoznate kao slabije razvijene pa e im se novcem iz EU fondova sufinancirati razvoj poslovne infrastrukture. Rije je o Viroviti ko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Sisa ko-moslava koj, Ĺ ibensko-kninskoj, Osje ko-baranjskoj, Li ko-senjskoj, PoĹžeĹĄko-slavonskoj, Karlova koj i Zadarskoj Ĺžupaniji iji su predstavnici na radionici mogli uti konkretne informacije i

dobiti detaljne upute kako izraditi i predloĹžiti projekt za navedeni novac iz EU. Povod organiziranja radionice jest natje aj za dodjelu 6,3 milijuna eura koji je u tijeku i traje od 27. srpnja do 29. listopada ove godine, a podnositelji zahtjeva iji projekti budu odabrani mogu ra unati na iznos od 325.000 do milijun eura po projektu, objasnio je drĹžavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Robert Markt, kojega je Vlada imenovala za provedbu Operativnog programa regionalne konkurentnosti.

VaĹžnost lokalne uprave

DodavĹĄi da e se taj novac dodijeliti iz fonda IPA 2007.-2009., i to za razvoj

postoje ih poslovnih zona, inkubatora i ostalih potpornih institucija ili ulaganja za unapre enje javne turisti ke infrastrukture, Markt je istaknuo i da podnositelji zahtjeva moraju osigurati 25 posto novca potrebna za realizaciju projekta. "To je ujedno uvjet da se zahtjev uop e razmotri, pri emu klju nu ulogu u predlaganju projekata imaju regionalne i lokalne administracije", kazao je Markt. On vjeruje da e na natje aj sti i dovoljno dobrih projekata te da e se iskoristiti cijela navedena svota, kao i da e to pomo i uravnoteĹženju razvoja hrvatskih Ĺžupanija. B.hr/H

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

NajviĹĄa

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

270.13

276.90

276.50

2.41%

15,514

4,257,259.38

22,642.18

232.20

332.84

259.49

265.00

260.52

0.59%

9,522

2,483,315.46

1,767.39

242.21

318.99

Ericsson Nikola Tesla

1,312.10

1,332.99

0.76%

741

982,378.31

1,775.08

1,231.00

1,777.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,653.00

1,690.00

1,680.00

-0.57%

328

551,451.60

16,800.00

1,475.00

1,940.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

292.00

308.00

297.11

2.42%

1,784

533,173.16

1,610.34

240.00

400.00

Dalekovod

281.39

284.00

283.99

1.32%

1,571

445,743.69

651.42

270.20

443.00

Luka Plo e

2,093.00

1,601.08

1,640.50

1,607.10

0.38%

277

444,320.54

357.76

1,386.01

Petrokemija

138.44

143.99

142.55

3.89%

2,596

368,342.94

476.28

105.50

192.99

Uljanik plovidba

562.50

573.00

562.50

-1.30%

567

319,511.97

326.25

533.13

736.89 1,195.95

Atlantska plovidba d.d.

833.00

848.98

837.00

-0.48%

349

293,849.49

1,168.05

723.23

Atlantic grupa

752.50

758.00

756.00

0.66%

381

288,381.81

1,867.32

624.15

790.00

Zagreba ka banka

237.00

241.99

239.50

-0.72%

1,119

267,882.62

15,339.59

200.00

310.00 7,679.00

5,512.00

5,700.00

0.55%

158,966.97

1,254.97

5,080.00

Viadukt

225.00

227.90

225.00

1.35%

636

144,662.85

102.78

204.00

498.99

Tisak

187.72

190.50

187.72

-1.40%

661

125,697.40

448.01

174.15

369.00

Kon ar - elektroindustrija

485.81

486.10

-1.40%

209

101,589.92

1,250.31

412.01

517.00

21.45

21.63

21.55

1.13%

4,277

91,961.64

161.62

19.70

61.49

3,549.98

3,549.99

-0.14%

88,749.54

372.75

2,107.10

3,799.21

486.00

500.00

486.75

1.18%

159

77,912.95

9,284.64

461.06

715.00

88.55

88.70

88.55

-1.61%

834

73,910.25

371.87

62.55

109.30

Ingra akove ki mlinovi Privredna banka Zagreb AD plastik Auto Hrvatska

374.99

375.00

1.35%

196

73,499.96

248.15

360.25

578.99

KraĹĄ, prehrambena industrija

451.03

458.00

452.50

0.33%

146

65,987.58

621.56

250.05

493.99

Kon ar

2,000.00

2,010.00

2,000.00

-3.80%

46,020.01

61.43

1,777.01

2,198.00

Institut IGH

1,693.00

1,700.00

1,696.00

-0.24%

45,799.90

268.95

1,600.00

4,375.00

Sun ani Hvar Medika Jadroplov d.d.

30.00

31.00

30.00

-0.33%

1,415

42,925.00

219.33

25.00

42.23

6,500.00

-10.84%

39,000.00

196.26

6,500.00

8,500.00 209.00

142.50

147.33

146.49

1.38%

250

36,348.29

239.76

124.01

Dom holding

36.26

36.84

36.26

-1.52%

932

34,191.20

270.76

28.70

54.00

Atlas nekretnine

41.50

43.00

-6.32%

700

29,515.91

143.44

20.50

46.98

Magma d.d. Hidroelektra niskogradnja Luka Rijeka

52.00

52.08

52.00

0.00%

565

29,409.13

253.46

48.11

78.00

154.25

165.84

154.27

-4.70%

178

27,942.74

96.25

140.01

370.00

184.01

188.00

184.08

-1.30%

151

27,795.78

1,100.89

162.00

246.00

Zvijezda

3,703.07

3,707.00

3,703.30

2.02%

25,929.60

371.28

2,851.00

5,898.00

Tehnika

1,030.00

1,035.00

1,030.00

0.00%

22,701.01

195.14

949.03

2,769.99

540.00

0.00%

22,140.00

59.86

500.00

620.00

Jadranski naftovod

2,625.00

2,626.00

2,625.08

-0.53%

21,001.32

1,950.03

2,130.05

3,750.00

Jadransko osiguranje

3,400.00

Jadroagent

2,990.00

-0.33%

20,930.00

373.75

2,300.00

Maistra

69.93

70.00

7.64%

292

20,431.56

766.10

61.00

88.00

Konzum

193.99

194.99

193.99

2.09%

105

20,373.95

4,404.13

136.04

207.51

Dukat

337.00

-3.44%

16,850.00

1,011.00

240.00

400.00

Centar banka

250.00

0.00%

14,000.00

15.63

240.00

329.00

2,800.00

1.82%

14,000.00

334.94

2,006.00

3,100.00

316.50

320.00

316.50

0.35%

12,768.50

438.88

290.00

505.00

28.03

3.81%

452

12,669.56

146.35

20.01

64.98

Liburnia riviera hoteli

2,500.00

2,525.00

-0.98%

12,595.00

764.17

1,413.01

2,890.00

Tankerska plovidba

Jadranska banka

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Slobodna Dalmacija

1,380.51

1,401.00

0.07%

11,181.51

877.57

1,200.01

2,013.99

Belje

65.60

65.61

65.60

-0.61%

164

10,759.74

538.94

59.00

108.00

Arenaturis

41.99

-6.69%

200

8,398.00

91.64

41.00

70.00

757.99

758.00

3.13%

7,579.91

323.79

700.05

944.00

Franck prehrambena industrija

Izdanje gra evinskog poduze a Hidroelektra niskogradnja u ponedjeljak je zabiljeĹžilo velik pad cijene uslijed rasprodaje na ZSE-u. Kraj proĹĄloga tjedna Hidroelektra je do ekala s cijenom koja je preĹĄla 160 kuna, ali je na toj razini bila samo preko vikenda, da bi novi tjedan ponovo donio pad ispod razine od 160 kuna uz ne pretjerano velik promet od 27.942 kune.

NajniĹža

CROBEX: 0,31% TrĹž. kap. (mil kn)

Adris grupa

Ledo

Dionica Petrokemije je zahvaljuju i snaĹžnom rastu u ponedjeljak ponovo presko ila gornju cjenovnu razinu od 140 kuna. Posljednji je put tako visoko bila cijenjena u velja i ove godine. Ukupan je promet u ponedjeljak iznosio 368.342 kune, ĹĄto je neĹĄto ve a likvidnost u odnosu na proĹĄli tjedan, a upola manji promet nego ĹĄto je to izdanje biljeĹžilo prije dva tjedna.

Redovan promet: 11.508.609,51 kn Promjene Cijene

Lav evi

237.59

-0.42%

6,652.52

113.62

210.00

286.13

Solaris

210.00

0.00%

6,300.00

129.72

160.00

260.00

Kemika

210.00

5.00%

6,300.00

20.00

179.40

220.50

Ĺ˝itnjak

120.00

121.00

0.00%

6,168.00

24.88

76.10

164.00

Agrome imurje

1,003.00

0.25%

6,018.00

41.51

910.00

1,003.00

Croatia osiguranje d.d.

4,800.00

0.00%

4,800.00

1,476.47

3,900.00

6,000.00

akovĹĄtina Riviera Pore

7.60

4.54%

530

4,028.00

8.01

5.51

47.01

155.00

-3.11%

3,875.00

566.30

100.00

197.50

Istraturist Umag d. d.

349.99

0.00%

3,499.90

1,636.20

270.00

410.00

IPK Kandit

225.00

-3.85%

2,250.00

160.90

191.00

345.00

28.28

28.36

28.28

-0.46%

2,181.24

79.75

21.28

56.00

Hrvatska poĹĄtanska banka

OT-optima telekom d.d.

1,999.97

14.28%

1,999.97

1,189.65

1,355.00

1,999.97

HUP - Zagreb

1,860.00

1,589.98

0.00%

1,589.98

749.48

1,125.00

Hoteli Podgora

23.00

13.30%

1,472.00

8.42

20.10

45.00

Fima validus

13.15

-1.35%

100

1,315.00

35.53

10.55

29.01

146.00

-3.95%

876.00

96.71

121.00

173.00

35.03

6.09%

665.57

29.52

25.00

74.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

204.50

-2.62%

409.00

47.74

120.00

221.00

PIK-Vinkovci

200.55

0.28%

401.10

63.62

200.00

310.50

29.99

2.01%

29.99

97.08

22.36

58.00

LoĹĄinjska plovidba Hrvatski duhani

uro akovi holding

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

106,10 64,00 7,91 89,00 174,00 17,15 12,82 2,77 240,00 10,40 0,68 137,00 43,50 0,79 15,04

106,10 64,50 7,91 90,00 178,90 17,91 12,89 2,85 243,00 10,51 0,68 137,50 44,00 0,81 15,50

106,10 64,09 7,91 89,79 176,00 17,36 12,86 2,77 240,00 10,40 0,68 137,00 43,50 0,80 15,04

37,74 64,14 7,71 89,77 175,97 17,45 12,85 2,84 240,63 10,48 0,68 137,04 43,74 0,80 15,17

1,37 3,90 32,51 31,00 0,36 0,34 32,00 5,30 0,00 1,24 0,41

1,41 4,00 32,60 31,58 0,36 0,34 32,00 5,30 0,00 1,25 0,41

1,41 3,98 32,51 31,40 0,36 0,34 32,00 5,30 0,00 1,25 0,41

1,41 3,98 0,33 0,31 0,36 0,34 0,32 5,30 0,00 1,24 0,41

95,06 88,70 98,00 95,09 89,15 98,13 5,10

95,10 88,70 98,02 95,09 89,15 98,13 5,20

95,10 88,70 98,01 95,09 89,15 98,13 5,20

2.650,00 450,00 67,00 82,16 950,00 94,11 97,67 1.598,00 670,00 1.500,00 85,45 1.400,00 13.100,00 401,00 1.000,00 7.150,00 88,15 780,00

2.740,00 460,00 67,00 82,95 1.022,00 94,50 97,68 1.598,00 675,00 1.510,00 85,46 1.400,00 13.100,00 401,00 1.000,00 7.180,00 88,15 780,00

2.664,00 456,00 67,00 82,95 1.002,00 94,19 97,68 1.598,00 673,00 1.507,00 85,46 1.400,00 13.100,00 401,00 1.000,00 7.159,00 88,15 780,00

2.664,49 455,74 67,00 82,95 1.002,36 94,19 97,67 1.598,00 673,13 1.505,27 85,46 1.400,00 13.100,00 401,00 1.000,00 7.159,47 88,15 780,00

81,50 3.100,00 395,00 3.650,00 1.600,00 555,00 80,80 170,00 3.650,00 97,10 209,00

81,50 3.150,00 398,00 3.696,00 1.600,00 561,00 81,00 171,00 3.650,00 97,10 210,00

81,50 3.106,82 395,11 3.650,99 1.600,00 557,58 80,91 170,09 3.650,00 97,10 209,57

50,27 3.106,82 395,11 3.650,99 1.600,00 557,58 49,90 170,09 3.650,00 59,89 209,57

LJUBLJANSKA BURZA SOS2E KRKG POSR TLSG SAVA ZVTG GRVG NF2R PETG KBMR PBGS MELR KDHR NF1N LKPG

SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KRKA POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE NFD HOLDING PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD MERCATOR KD GROUP NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD LUKA KOPER

TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA VELEPREHRANA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Medifarm a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Mlekara a.d. Subotica Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Telefonija a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak Zlatibor Mermer a.d. Uzice Niška Mlekara a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Trgopromet a.d. Prokuplje

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Stil a.d. Kraljevo TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI STOPANSKA BANKA SKOPJE

796.686,56 316.643,56 161.910,00 127.200,00 120.187,40 32.626,00 25.839,68 25.401,86 23.100,30 21.317,50 18.018,76 15.349,50 7.435,19 6.049,13 5.566,18

Stopanska banka Skopje Tržnica Banja Luka Telekom Slovenije Prijedor putevi NIS Novi Sad

+3,75% +2,92% +1,98% +1,28% +0,66%

Medifarm Beograd Zavarovalnica Triglav BH Telecom Sarajevo Stil Kraljvo Mercator

-4,29% -3,02% -2,10% -1,68% -1,44%

Energoprojekt holding Beograd

Bosnalijek

Porast cijene od gotovo etiri posto i promet od 4,7 milijuna dinara priskrbili su dionici Energoprojekt holdinga titulu pobjednice dana. Beogradska je kompanija prošli tjedan ugovorila pet milijuna eura vrijedan posao u Rusiji, a prema ameri kom asopisu Engineering News Record, koji objavljuje rang-listu najve ih me unarodnih kompanija rangiraju i ih prema prihodu ostvarenom na stranim tržištima, ta je kompanija zauzela 118. mjesto od 200 ukupnih.

Dionica najve e bosanske farmaceutske kompanije Bosnalijeka bila je u ponedjeljak tre a na popisu najlikvidnijih na Sarajevskoj burzi s prometom od 22.138 konvertibilnih maraka, no cijena te dionice pala je 2,55 posto te je iznosila 14,91 KM. Tijekom dana cijena Bosnalijeka kretala se u rasponu od 14,91 do 15,49 KM. Sarajevski indeks SASX-10 nastavio je negativan niz iz prošloga tjedna te u ponedjeljak pao 0,65 posto, na 869,37 bodova.

+3,73 -2,55

2,92 % 34453 2,05 % 10881 0,00 % 83932 -1,88 % 76800 0,00 % 25278 -1,45 % 22398 -0,92 % 20000 5,79 % 820 0,00 % 1901958 0,81 % 1314 0,00 % 3333

48.488,73 43.324,00 27.317,44 23.866,57 9.125,08 7.635,32 6.400,63 4.346,00 3.613,72 1.630,86 1.366,53

-0,06 % 0,19 % 0,02 % 0,02 % 0,00 % 0,01 % 4,00 %

16849 6979 5211 4461 3504 1660 13400

1.602.312,34 619.037,30 510.709,32 424.196,49 312.381,60 162.895,80 69.648,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB TEL ALK RADE GRNT RMDEN08 STIL TNB RM01 STB

21110 4937 21000 1417 683 1870 2011 8954 96 2034 26468 112 170 7577 367

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS MDFR A2016 ENHL A2012 A2011 MLSU SJPT IMLK A2015 TLFN CCNB ZLMR MLNI AGBN A2014 TRPP

-0,01 % -0,16 % 0,00 % 1,98 % 0,81 % -3,02 % 0,31 % -1,42 % -0,04 % 0,48 % 0,00 % -1,44 % 0,00 % 0,38 % -1,05 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKB FBIHKH FBIHKI FBIHKG CRBFRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A EKVP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D HETR-R-A HEDR-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A APBL-R-A TLKM-R-A VLPH-R-A

Oznaka

Utorak 14/9/2010

business.hr

-1,52 % 13127 34.976.806,00 0,66 % 69646 31.740.346,00 -4,29 % 235000 15.745.000,00 0,85 % 106815 8.860.229,99 3,73 % 4674 4.685.030,00 -0,33 % 36718 3.458.578,99 0,01 % 15064 1.471.373,33 0,06 % 698 1.115.404,00 -0,30 % 1252 842.765,00 0,40 % 558 839.938,00 0,01 % 8518 727.938,28 0,00 % 360 504.000,00 -0,86 % 34 445.400,00 0,00 % 1019 408.619,00 0,00 % 389 389.000,00 -0,57 % 38 272.060,00 0,00 % 3079 271.413,85 0,00 % 320 249.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,10 % -1,87 % -0,43 % -0,50 % -1,17 % -1,87 % 0,17 % -1,68 % -0,42 % 0,31 % 3,75 %

83413 945 3614 276 600 1200 11348 2000 52 2798 690

4.192.866,84 2.935.941,00 1.427.910,00 1.007.672,00 960.000,00 669.100,00 566.290,19 340.180,00 189.800,00 167.566,29 144.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,12% BIRS +0,21% 837,10 809,44 LJSEX -0,02% FIRS +0,95% 1.419,66 3.218,89 Belex15 +0,11% MBI10 -0,94% 2.270,19 619,65 Belexline +0,17% MOSTE -0,34% 494,92 1.224,85 SASX10 -0,65% NEX20 -0,04% 14.080,24 869,37 EUROPSKI INDEKSI +0,22% WIG20 -0,45% 2.524,48 BUX +0,07% 23.045,71 -1,08% +0,36% ATX +1,25% 2.513,42 indeksa na zatvaranju u +0,54% Stanje ponedjeljak, 13. rujna 2010.

FTSE100 5.565,14

DAX 6.281,38

CAC40

3.777,08

MICEX 1,441.58

AMERI»KI INDEKSI +0,05% S&P500 +0,49% 10.453,08 1.109,55 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,28% petak, 10. rujna 2010. 2.242,48 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,7644

Ilirika Azijski tigar

61,0076

16,13

129,9300

14,56

HPB WAV DJE

89,1070

14,35

MP-Mena HR

454,9232

13,11

ST Global Equity

48,3246

-23,18

FIMA Equity

78,2995

-22,09

C-Zenit

46,6232

-20,78

Erste Total East

30,6600

-16,84

KD Victoria

13,8064

-14,91

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

23,23

+ MJEŠOVITI

OTP Europa Plus VB CROBEX10 Poba Ico Equity Raiffeisen HR dionice C-Zenit Platinum JIE OTP indeksni Raiffeisen World ZB aktiv Erste Adriatic Equity MP-Bric HR KD Energija ZB trend FIMA Equity Prospectus JIE PBZ I-Stock AC G Dynamic EM KD Prvi izbor Erste Total East HPB Dynamic A1 Ilirika BRIC HPB Titan VB High Equity ZB BRIC+ Aureus Equity Ilirika Azijski tigar KD Victoria Platinum Blue Chip Aureus US Equity

144,1200

9,76

Raiffeisen Balanced

153,2100

7,88

AC G Balanced EM

10,9485

7,77

110,2068

7,14

9,8146

3,59

ICF Balanced

116,5411

-24,92

ST Balanced

178,0086

-19,42

ST Aggressive

64,7492

-17,21

C-Premium

5,3641

-10,78

Agram Trust

68,3139

-5,11

Allianz Portfolio HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,9000

13,57

OTP euro obvezni ki

126,8323

11,02

Capital One

159,0500

10,38

ZB bond

160,2700

9,13

PBZ Bond fond

129,2000

8,19

11,3224

3,64

Erste Bond

130,1000

5,02

ICF Fixed Income

139,0549

6,12

HPB Obvezni ki

125,2224

6,91

PBZ Bond fond

129,2000

8,19

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

111,4469 90,8006 5654,0800 69,3500 46,6232 68,0319 38,0947 101,7400 99,3400 86,0800 339,6968 9,7388 129,9300 78,2995 57,2048 62,2900 10,9231 12,2605 30,6600 50,2914 80,9800 113,4245 69,4618 48,1879 99,4900 93,1198 61,0076 13,8064 81,4199 112,0188

0,70 0,54 0,48 0,46 0,40 0,36 0,31 0,27 0,26 0,24 0,24 0,24 0,22 0,20 0,19 0,18 0,17 0,16 0,16 0,15 0,15 0,15 0,14 0,14 0,14 0,13 0,12 0,11 0,10 0,08

6,09 -2,47 2,60 -0,47 -13,43 -5,25 -0,89 3,27 1,54 -1,03 0,25 -0,28 0,74 -3,92 -1,41 3,37 0,13 2,51 -2,04 1,02 0,05 3,77 -1,53 1,79 0,25 -3,46 3,69 -5,00 -8,42 -8,89

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

6,05 -9,94 -4,36 -6,27 -20,35 -2,28 -8,76 1,95 1,73 -8,63 -1,56 -2,52 1,77 -8,87 -11,98 -1,05 1,91 0,52 -7,76 -1,10 -5,97 12,02 1,11 -4,76 N/A -3,39 9,29 -11,98 -2,63 -9,74

7,52 N/A 0,28 -2,42 -20,78 3,98 -5,41 7,62 6,52 -11,14 9,66 N/A 14,56 -22,09 -12,25 11,87 7,66 8,92 -16,84 -12,97 -5,73 N/A 7,56 -3,84 N/A -6,98 16,13 -14,91 13,02 -3,08

9,95 N/A -16,67 -16,72 -25,78 -12,15 -29,94 0,25 -0,16 -3,00 -6,33 N/A 3,38 -3,82 -14,33 -13,94 5,98 2,73 -33,06 -15,65 -8,72 N/A -10,97 -21,96 N/A -1,48 -13,89 2,88 -7,37 6,10

3,55 -9,20 -2,12 0,03 -17,50 -4,02 -2,81 5,59 2,19 -5,22 -0,06 -2,61 6,79 -13,45 -9,64 2,60 6,09 6,45 -9,90 -8,43 -3,53 13,42 0,17 -3,70 -0,51 -5,08 13,49 -9,36 2,72 0,87

Imovina

8,413 7,185 6,145 13,753 5,644 4,855 131,564 40,875 498,685 203,997 11,850 5,778 166,530 24,630 24,531 201,373 12,956 5,066 47,391 22,029 20,373 15,408 10,099 13,033 62,616 69,490 7,126 58,950 7,027 12,941

Starost

Datum

1,14 0,64 3,13 2,00 2,56 2,97 2,71 6,94 4,21 4,92 2,50 0,53 7,87 6,28 3,61 3,15 1,52 7,58 2,95 4,04 2,31 0,68 3,14 2,95 0,41 4,78 3,30 11,34 2,69 1,92

10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI

C-Premium Aureus Balanced Erste Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM ICF Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced HI-balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond Raiffeisen Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced ZB global Agram Trust HPB Global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,3641 82,5759 117,3600 64,7492 10,9485 116,5411 107,3500 178,0086 9,8146 110,2068 99,2700 153,2100 8,1594 110,4563 143,4596 144,1200 68,3139 102,3600

0,22 0,18 0,17 0,17 0,17 0,13 0,11 0,07 0,06 0,06 0,04 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,03 -0,12 -0,18

-5,73 4,57 1,88 -1,76 0,20 -2,18 2,87 -0,98 0,36 2,27 0,05 2,54 0,47 2,11 0,60 1,25 0,35 -1,71

-11,29 1,04 -2,19 -5,66 1,98 -10,57 6,45 -5,53 -1,30 2,49 -3,84 -0,74 -1,38 -3,50 -2,04 2,44 -3,91 -3,09

-10,78 -3,54 -4,22 -17,21 7,77 -24,92 N/A -19,42 3,59 7,14 -2,76 7,88 -0,06 -0,73 -0,63 9,76 -5,11 -1,51

-15,87 -4,50 -0,53 -8,37 6,13 2,18 N/A 7,81 -0,22 7,56 4,74 5,45 -4,28 2,12 8,11 4,06 -2,66 0,47

-9,08 2,66 1,63 -8,88 6,23 -9,19 7,35 -7,50 0,27 5,03 -1,17 4,31 -1,14 -3,23 0,31 5,11 -1,86 -3,90

12,360 16,280 105,879 3,351 13,373 12,309 134,422 11,456 65,282 7,149 288,214 326,057 12,552 39,897 44,289 718,420 11,832 98,385

3,61 4,15 9,65 4,97 1,53 8,36 0,51 7,67 8,55 1,33 9,00 8,04 4,65 4,74 4,63 9,19 2,17 4,94

10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010

126,8323 11,3224 130,1000 159,0500 173,9000 129,2000 139,0549 125,2224 160,2700

0,30 0,05 0,05 0,04 0,02 0,02 0,01 -0,01 -0,11

0,87 1,41 3,48 2,75 2,84 2,36 1,60 2,77 0,17

1,98 2,92 4,89 4,88 4,48 3,15 2,85 3,13 3,31

11,02 3,64 5,02 10,38 13,57 8,19 6,12 6,91 9,13

5,14 1,47 4,55 8,22 6,90 4,67 3,92 4,66 5,27

3,67 5,40 8,65 7,12 8,09 7,35 3,87 4,87 5,51

10,394 6,077 100,919 11,702 286,819 91,067 42,160 48,136 200,398

4,74 8,55 7,28 5,88 8,30 7,51 8,58 4,94 9,19

10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010

kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn

131,6400 161,5857 139,1511 125,0800 143,4200 137,3200 137,5743 134,0741 124,2100 131,0683 121,6228 115,9958 11,2412 10,5872 107,5714 101,7267 104,7900 140,1273

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,59 0,51 0,51 1,07 0,85 0,88 0,65 0,78 0,40 0,79 0,63 0,80 0,87 0,86 0,76 0,82 0,99 0,90

1,39 0,97 1,25 1,96 1,73 1,86 1,20 1,59 1,23 1,69 1,30 1,65 1,76 1,67 1,63 0,84 2,21 1,64

4,34 3,73 3,23 4,73 5,17 4,46 2,78 4,31 3,00 5,29 3,50 4,13 4,34 4,13 4,72 1,29 N/A 5,39

6,43 4,85 3,31 4,46 4,90 4,45 4,69 4,48 4,09 5,63 4,24 5,35 6,16 4,59 5,62 1,54 N/A 4,35

2,17 1,58 1,92 3,09 2,79 2,63 1,70 2,61 2,25 2,95 2,06 2,32 2,67 2,57 2,54 0,50 3,24 2,71

1019,987 2330,755 106,617 404,023 952,614 608,127 104,047 38,774 39,336 161,244 116,974 167,390 73,759 38,869 160,264 5,277 488,282 81,110

11,45 10,14 10,14 8,14 7,55 7,28 6,96 6,69 5,41 4,94 4,72 2,85 1,96 1,27 1,33 1,12 0,97 7,93

10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010 10.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki HI-conservative Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ICF Fixed Income HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ICF Money Market

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 14/9/2010

SREDIŠNJA BANKA

BiH o ekuje gospodarski rast

Središnja banka BiH bosanskohercegova kim je medijima izjavila da bi gospodarski rast u BiH do kraja ove godine mogao iznositi 0,5 posto jer pokazatelji za prvu polovicu govore da je zaustavljen ekonomski pad iz 2009. i da ne e biti novih pogoršanja. Isti e se i da su devizne rezerve BiH u prvih osam mjeseci ove godine iznosi-

le 6,37 milijardi konvertibilnih maraka, što je u odnosu na kraj prošle godine više za 160 milijuna maraka. Rastu deviznih rezervi najviše su pridonijeli poja ana ekonomska aktivnost i turisti ka sezona. Inozemni dug BiH je do kolovoza iznosio 5,82 milijarde maraka, što je pove anje 584 milijuna maraka u odnosu na kraj prošle godine. Razlozi za to su povla enje novih kredita i rast vrijednosti ameri kog dolara, objasnili su iz središnje banke BiH. B.hr

REGIJA

Rast u Beogradu i Banjaluci

Po etak novog tjedna pozitivne je predznake donio samo banjalu kom i beogradskom indeksu koji su rasli 0,21, odnosno 0,11 posto. Tako je banjalu ki BIRS dan zaklju io na razini od 837,1 bod dok je BELEX 15 rastao na 619,65 bodova. Tržnica Banja Luka ponovo je bila najlikvidnija sa 48.488 KM prometa, a jedina kojom se uz nju na banjalu koj bur-

Podravka i HT pogurali Crobex SRAMEŽLJIVI OPTIMIZAM Podravka, povlašteni Adris i Hrvatski telekom pogurali su Crobex 0,6 posto, no uz slabašne promete dionicama i samo dva milijunaša Ponajviše zahvaljuju i snažnom rastu dionica HT-a i Podravke Crobex je tjedan otvorio novim rastom. Referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze porastao je 0,62 posto, na 1917,72 boda, dok je blue chip indeks Crobex 10 sko io 0,72 posto, na 1014,31 bod. Redovan promet dionicama ponovo je bio gotovo katastrofalan - na dionice je potrošeno samo 12 milijuna kuna, polovica novca potrošena je na dionice HT-a i povlašteni Adris.

HT na 276 kuna

"Za znatniji porast doma ih burzovnih indeksa zaslužne su tri najlikvidnije dionice Adrisa, HT-a i Podravke. Dobro raspoloženje ponajviše se zahvaljuje pozitivnim kretanjima na inozemnim burzama", kazao je za Hinu Davor Špoljar, analiti ar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri. Mogu e je da je znatniji rast cijena dionica

Adrisa i Podravke povezan s medijskim spekulacijama o potencijalnim ulaganjima rovinjske grupe u koprivni ku prehrambenu industriju. "Ipak, budu i da zasad nema konkretnih potvrda ni informacija o tome ni iz jedne kompanije, valja biti na oprezu", naveo je Špoljar. Najlikvidniju poziciju osvojio je HT, na koji je potrošeno 4,2 milijuna kuna. Pritom mu je cijena porasla 2,41 posto, na 276,5 kuna. Drugu je najlikvidniju poziciju zauzeo povlašteni Adris koji je oja ao pola posto, na 260,52 kune, uz nešto više od dva milijuna kuna prometa. Podravka je pak sko ila 2,42 posto, na 297,11 kuna, a ulaga i su na nju potrošili više od pola milijuna kuna. Najviša joj je dnevna cijena iznosila 308 kuna. U plusu se našao i Ericsson Nikola Tesla, koji je dan završio na 1332,99 kuna. Dionica Petrokemije je zahvaljuju i snažnom rastu u

zi trgovalo u iznosu ve em od 10.000 KM bila je dionica Aktiva invest fonda. AIK banka Niš u ponedjeljak je bila zaslužna za gotovo 40 milijuna dinara prometa na Beogradskoj burzi, a slijedile su dionice Nisa i Medifarma s prometom od 31,7 i 15,7 milijuna dinara. U Ljubljani se u ponedjeljak etirima dionicama trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura - najlikvidnija je bila Krka sa 316.643, a slijedile su dionice Pozavarovalnice Sava i Telekoma Slovenije i Save. B. S.

KOMENTAR

Još mnogo posla

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, koja je u novi trgovinski tjedan ušla s više od dva posto plusa SNIMIO HRVOJE DOMINI

ponedjeljak ponovo presko ila gornju cjenovnu razinu od 140 kuna. Posljednji je put tako visoko bila cijenjena u velja i ove godine.

Hidroelektra tresnula

Ukupan je promet u ponedjeljak iznosio 368.342 kune, što je nešto ve a likvidnost u odnosu na prošli tjedan, a upola manji promet nego što je to izdanje bilježilo prije dva tjedna. Izdanje Hidroelektre ni-

skogradnje u ponedjeljak je zabilježilo velik pad cijene uslijed rasprodaje na Zagreba koj burzi. Kraj prošloga tjedna Hidroelektra je do ekala s cijenom koja je prešla 160 kuna, ali je na toj razini bila samo preko vikenda. Novi je tjedan ponovo donio pad ispod razine 160 kuna uz ne pretjerano velik promet od 27.942 kune.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

amo nekoliko dana poslije najave europskih ministara o osnivanju novih tijela zaduženih za stroži nadzor financijskog tržišta, iz Basela stižu nove stroge mjere koje se ti u adekvatnosti kapitala svjetskih banaka. Banke e morati znatno pove ati svoje kapitalne rezerve, no zbog krhkog gospodarskog oporavka za prilagodbu im je dan vremenski period od pet do 10 godina. Krizom ujedinjena Europa kona no je zanemarila interese pojedinih nacija i, kako sami kažu, posljednjih mjeseci u inila više nego u posljednjih deset godina kako bi, pou ena gorkim iskustvom, sprije ila ponavljanje sli nog scenarija. U strahu od onoga što se jedva izbjeglo, nova Europa traži ve u kontrolu nad financijskim sektorom, ali i nad poslovima vlada lanica Europske unije iji e se budžetski planovi pomno propitivati. Pred nama je mnogo posla...

Umro najstariji milijarder John Kluge

JOHN KLUGE, najstariji lan Forbesove liste 400 najbogatijih ljudi u SAD-u ARHIVA BUSINESS.HR

John Kluge, najstariji lan Forbesove liste 400 najbogatijih ljudi u SAD-u, umro je u 96. godini. Kluge se i 2010. godine trebao na i na osvježenoj listi najbogatijih Amerikanaca, koja još uvijek nije objavljena, s obzirom na to da 'teži' oko 7 milijardi dolara. Lani ga je na tu listu dovelo bogatstvo prociDOBITNICI DANA (ZSE) Maistra +7,64 % Slobodna Dalmacija +3,81 % Podravka +2,42 % Hrvatske telekomunikacije +2,41 % Konzum +2,09 % 37 Raste

jenjeno na 6,5 milijardi dolara. Njegovo se bogatstvo ove godine pove alo za 500 milijuna dolara zahvaljuju i niskorizi nim ulaganjima. Kluge je jedno vrijeme bio najbogatiji ovjek u Americi. Godine 1989. njegovo bogatstvo vrijedno 5,2 milijarde dolara smjestilo ga je na vrh liste 400 najve ih GUBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine -6,32 % Kon ar D&ST -3,8 % Dukat -3,44 % AD Plastik -1,61 % Dom holding -1,52 %

5 Nema promjene

28 Pada

bogataša u SAD-u. Tu je titulu tri godine kasnije preuzeo Bill Gates. Za Klugea kažu da je bio samouk, izgradio je svoje carstvo Metromedia TV s po etnim ulaganjem u iznosu 'samo' 4 milijuna dolara. Kada je kompaniju 2001. prodao WorldComu, vrijedila je 1,3 milijarde dolara. INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,144.83 151,85

Prom. 0,61% 0,14%

Sirova nafta 76,45 Prirodni plin 3,85 Zlato 1.246,20 Srebro 19,87 Goveda 97,51

2,38% 0,79% 0,19% 0,86% 1,24%

NAJSKUPLJI STAN

Stan u Monacu prodali za traženih 240 mil. Britanski ulaga i Nick i Christian Candy uspjeli su prodati stan u Monacu, koji se prostire na 1626 etvornih metara, za traženu cijenu od 240 milijuna eura, što je vjerojatno najve a ikad postignuta cijenu za neki stan. Kupac, koji je nekretninu uzeo na leasing od 97 godina, neimenovani je bogataš s Bliskog istoka, navodno arapski šeik. Rije je o stanu koji se prostire na dvije etaže u ije su ure enje bra a Christian (36)

i Nick (37) Candy uložili 26 milijuna funti. Stan su kupili prije desetak godina od Lilly Safre, supruge bankara Edmunda Safre, koji je u tom stanu poginuo u požaru 1999. godine. Požar je podmetnuo Safrin bolni ar žele i pokupiti zasluge za njegovo spašavanje, no Safra je umro u sigurnoj sobi sagra enoj u stanu. Lilly Safra stan je bra i Candy prodala, navodno, za manje od deset milijuna funti. B.hr

BRA A Nick i Christian Candy

ARHIVA BUSINESS.HR

Bio je i vlasnik lanaca restorana Ponderosa i Bonanza. Njema ki imigrant bio je i veliki filantrop. Sa smr u Klugea njegovo mjesto najstarijeg na Forbesovoj liste 400 najimu nijih Amerikanaca preuzima 95-godišnji David Rockefeller, unuk naftnog magnata Johna D. Rockefellera. B. S.

www.business.hr

UKRATKO... ...Severina zaštitno lice slovenskog Petrola... Popularna pjeva ica Severina Vu kovi postala je zaštitno lice slovenske naftne kompanije Petrol u Hrvatskoj. Petrol se nada da e hrvatski kupci slijediti primjer Severine, koja gorivo to i na Petrolovoj benzinskoj crpki. ...Begovi traži diskretna glasnogovornika... elnik HEP-a Leo Begovi traži zamjenu za dosadašnjega glasnogovornika HEP-a Radomira Miliši a. Begovi u je idealan kandidat onaj koji ima novinarsku diplomu, pet godina radnog iskustva te, iz nekog razloga, poslovnu diskreciju. ...Ministar za useljenike oženio useljenicu... Francuski ministar useljeništva Eric Besson (52) oženio se mladom Tunižankom Yasmine Tordjman (24), studenticom likovnih umjetnosti, na diskretnoj sve anosti u Parizu.

1626 m2 2 površina je najskupljeg stana, poznatog pod imenom La Belle Epoque

Raspravu o Ini u Saboru i komentare pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR