Business.hr broj 723 by Business.hr

business plus

BLEDSKI FORUM: AKTUALNA JUGOSFERA 4

010 10 Subota 18/9/2 Petak 17/9/20

nijih Tre�ina najmort�ki ima regionalnih tvljskoj sjedište u - Po ARSTVO JEŠNO GOSPOD išKOKTEL ZA USP i me�u 500 najve�ih u sred vtvrtk binacijom drža Uspjeh poljskih kše je opisati kom njoj Europi najla a za ulaganja, dobrom monetar nih poticajnih mjer ešnim privla�enjem novca iz uspj na nom politikom, �nim prometnim položajem te EU fondova, odli im restrukturiranjem vrijeme proveden

og pokazuje jednoija eko- hrvatsk relativna usporedstavna Kao najpropulzivn ni sedam sude�i prenomija u regiji, kategoriza- ba - Poljaci imaju alni bruma Deloitteovoj kompanija puta ve�i nomin d od ih društveni proizvo više ciji 500 najve� , nakon to no imaju Europi j istodob a nas, u srednjo ve�i broj se Poljska, od jedanaest putai najve�ih krize pokazala vebrojem tvrtki na ljestvic koja prednja�i listi (181 od likih tvrtki na i njihovim u regiji. �laniali "Poljska je jedina ukupno 500), nim rekoja je u ostvarenim poslovje poljsko ca Europske unije udarce izbjegla jake zultatima. Koliko ije od 2009. gospodarstvo uspješn

'Ako se ne udružimo, sve će nam pokupiti multinacionalke'

Obnavljanje jugosfere jedino je rješenje za ekonomije u regiji, glavna je poruka s regionalnog menadžment foruma, koji je ju er po eo u Bledu pod pokroviteljstvom Mitije Gasparija, slovenskog ministra za razvoj

PETAK/SUBOTA 17 i 18/9/2010

BROJ 723 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

adržavati s ra o m to š : ta e k n a a š Na o 2025. d e k ts a rv H ja o v z ra a ij strateg

i d e j i v o p za

1. Pojeftiniti državu ma 2. Hitna porezna refor sti a p a r o m a d a r a n e ij C 3. e ij g r e n e e n e ij c i it d la k s 4. U icije t s e v in e n a r t s e n ž u N 5. vinu o im i l a it p a k a n i z e r o 6. P 7. Niže kamate ih n a v o z a r b o o k o is v e iš 8. V une k ju a č e t o a v a r p s a R . 9 ! 10. I SVE TO ŠTO PRIJE

info&stav

INDIKATOR

2-3

Autoceste bez odmorišta I gradovima novac EU Kako irska vlada nema novca za gradnju odmorišta, voza i koji se koriste novom mrežom irskih autocesta mogli bi se na i u problemima. Cijelim putem izme u Dublina i Corka, koje dijeli 250 kilometara, nemaju gdje popiti kavu ili obaviti nuždu...

Odre eni postotak europskih strukturnih fondova trebalo bi usmjeriti prema gradovima, a ne samo prema regijama, jer u njima živi 70% stanovništva EU-a i generiraju najve i dio BDP-a, smatra povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahna

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PROGRAM ZBRINJAVANJA

Otpremnine u Ini i do 300.00 Prosje ne otpremnine ispla ene u Ininom programu zbrinjavanja tehnološkog viška, koji e do Nove godine obuhvatiti 1500 od 16.300 zaposlenih u Ina grupi, bit e znatno više nego u programu zbrinjavanja provedenom prije tri godine, a u nekim bi slu ajevima mogle premašiti i 280.000 kuna bruto.

Administracija

U Ini doznajemo da je program zbrinjavanja viška fokusiran prije svega na administrativna zanimanja, a obuhvatit e one za koje se prosudi da su tehnološki višak. U toj kategoriji, kažu nam u Ini, mogu se na i svi zaposleni, a ne isklju ivo radnici s uvjetima za starosnu ili prijevremenu mirovinu, oni s profesionalnim oboljenjima i hrvatski ratni vojni invalidi. Lista viška zaposlenih još nije dovršena, a odluke e

donositi u razgovoru sa sindikatima. Primjerice, žena kojoj do pune mirovine nedostaje 9 godina dobit e otpremninu u visini 28 pla a u iznosu bruto 1, odnosno ne više od 280.000 kuna bruto. Muškarcu kojem do pune starosne mirovine nedostaje dvije godine isplatit e se 15 pla a odnosno 180.000 kuna bruto. Zaposleni koji nisu blizu umirovljenju mogu ra unati na otpremnine možda i ve e od 300.000 kuna ovisno o godinama staža i pla i. Rije je o prosje nim iznosima, jer su izra uni individualni, a svi mogu ra unati da e uz otpremninu dobiti pla eni otkazni rok.

Dosti i konkurente

S obzirom na to da Inin program odljeva zaposlenih ne e završiti do roka u kojem je potrebno prijaviti se

Kategorija

program zbrinjavanja ‘05.-’07. prosjek

program zbrinjavanja 2010. prosjek

Radnici s uvjetima za mirovinu* Starosna mirovina æene 60-65 g Prijevremena starosna Muškarci 60-65 g Prijevremena starosna mirovina Ž 55-60 g

115.000 kn

180.000 kn

145.000 kn

240.000 kn

145.000 kn

260.000 kn

Radnici sa statusom prof. nesposobnosti za rad, neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti i HRVI * 200.000 kn

290.000 kn

Ostali zaposlenici bez uvjeta za mirovinu* 200.000 kn

300.000 kn

+ dodatno Êe svim radnicima biti ispla ene naknade za trajanja otkaznog roka. Trajanje otkaznog roka definirano je kolektivnim ugovorom. *svi su iznosi bruto

za umirovljenje po starom mirovinskom zakonu, mogu ra unati na znatno manje mirovinu. Odljevom dijela zaposlenih Ina želi smanjiti trošak radne snage i pove ati efikasnost

poslovanja jer je konstatirano da je u usporedbi s nekoliko kompanija u sektoru Inina produktivnost zabrinjavaju e niska, odnosno samo nešto ve a od Naftne industrije Srbije. Primjerice, OMV, bez

KUPNJA NA KREDIT ILI IZNAJMLJIVANJE

Za stan od 40m2 porez na imovinu bit će do 2 Kupnja stana na kredit od 40 kvadrata u Zagrebu, prema trenuta nim prosje nim cijenama i bankovnim uvjetima, stajala bi 166.747,50 eura, a unajmljivanje stana iste površine stajalo bi 42.547,50 eura manje, izra un je portala Crozilla. Tome valja pridodati, upozorava pak Maruška Vizek, znanstvena suradnica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, i porez na imovinu

koji e, ini se, vlasnik stana tako er morati pla ati. "Najavljeno uvo enje poreza na imovinu zna it e da e vlasnike stanova oni godiπnje koštati 0,5 do 1 posto vrijednosti nekretnine, što akumulirano kroz trideset godina zna i 15 do 30 % vrijednosti stana ili od 11.100 do 22.200 eura", kaže Vizek. "Budu i da su stambeni krediti indeksirani za kreta-

nje eura ili švicarskog franka, vlasnici stanova koji su kupljeni na kredit na 30 godina izloženi su golemom te ajnom riziku. S obzirom na to da je razdoblje intenzivne aprecijacije kune iza nas, a usvajanje eura kao službene valute sve dalje, eka nas dulje razdoblje deprecijacijskih pritisaka na kunu što bi za posljedicu moglo imati uve avanje otplatnih rata.

Primjerice, da kuna oslabi 15 posto, trošak kupnje stana pove ava se za taj iznos. Podstanarstvo e postati još atraktivnije onog trena kada država odlu i regulirati tržište unajmljenih stanova, jer e podstanari imati osiguranu ve u razinu prava nego sada", zaklju ila je Vizek. Rajko Suboti iz Nekretnina Sunce smatra da je u svakom slu aju bolje otpla iva-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Mogu vam samo pusu poslat

IVAN Ĺ UKER, ministar financija, na pitanje novinarke ho e li iĹĄta re i o brisanju Damira Polan eca iz HDZ-a

tisu a radnih mjesta zbog uĹĄteda u poslovanju planira ukinuti ameri ki FedEx iako je od lipnja do kraja kolovoza udvostru io dobit na 380 milijuna dolara

UVODNIK

0.000 kn SDP ovi u dva puta Petroma, s neĹĄto viĹĄe od 5700 zaposlenih 15 je puta produktivniji od Ine. Prosje na pla a u Ini d.d. iznosi 7000 kuna neto, a u Ina grupi samo je neznatno niĹža. Usporedive kompanije u jeku gospodarske krize, koja je po ela joĹĄ 2008., pokretali su projekte pove anja efikasnosti, znatno su smanjile investicije te rezale broj zaposlenih ili smanjivale pla e. Ina je u 2009. znatno smanjila materijalne troĹĄkove i troĹĄkove usluga, ali troĹĄak radne snage nije se mijenjao. Kompanija je ove godine zaposlila 130 pripravnika. "Odljevom kadrova znatno e se pove ati produktivnost. Ĺ˝elimo povratak stare slave, da Ina postane regionalni igra i kompanija koja je istinski poĹželjan poslodavac", rekao nam je izvor iz Ine. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

do 22.000 ti kredit za vlastiti stan nego pla ati najam i kaĹže: "S obzirom na to da su cijene velikog broja stanova dosegnule donju granicu, teĹĄko je o ekivati da joĹĄ ima prostora za njihovo sniĹženje i sada je pravo vrijeme za kupnju stana. I banke su, iako stidljivo, po ele spuĹĄtati kamate na stambene kredite, a traĹže manja osiguranja nego u posljednje dvije godine". B.hr

rekao ne

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

IVO ÂťOVI , direktor Zagreba kog holdinga, mora znati da nitko ne e obaviti posao umjesto njega SNIMIO HRVOJE KNEZ

ovi e na koncu ipak morati dobiti kredit jer bi bez njega Holding, koji je trenuta no ipak SDP-ovo edo, bio u tolikim problemima da bi u pitanje doĹĄlo sve - od usluga koje pruĹža gra anima do pla a

pa makar i minimalnih pomaka, ne e biti bolji od onoga kojemu na le a stavljaju sav teret posrnulog Holdinga, gradona elnika Milana Bandi a. Jer, politi ki e protivnici, me u kojima je danas i Bandi , na izborima dogodine mo i mirne duĹĄe re i: "Pa vi u SDP-u vodite Holding, a ĹĄto ste napravili? Kako ete voditi drĹžavu kad ne znate jedno poduze e?" Gradska tvrtka u kojoj je zaposleno goto-

nas viĹĄe ne vrijedi, ali ovi i ostavlja dojam da je joĹĄ uvijek "u leru". Ni podrĹĄka koju ima od Zorana Milanovi a nije bezrezervna jer Holding koji klizi samo s loĹĄijeg na gore SDP-u postaje preveliki uteg ako Ĺželi dobiti izbore idu e godine. MILAN BANDI je zbog velikih financijskih apetita do kosti izgrizao Holding, no SDP-u se 2011. ne piĹĄe dobro ako budu njegovi grobari.

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

ako zima tek dolazi, ini se da se netko u glavnome gradu upravo budi iz dugoga sna. SDP? MoĹžda. Ivo ovi ? Nadamo se. Svom direktoru Zagreba kog holdinga Ivi ovi u SDP je u dva dana dva puta rekao NE na novo zaduĹženje od milijardu kuna. Preda nj su stavili poprili no duga ak popis stvari koje bi trebao poduzeti prije nego ĹĄto dobije suglasnost za joĹĄ jednu financijsku injekciju. U kona nici, ovi e ipak dobiti kredit jer bi bez njega Holding, koji je trenuta no ipak SDP-ovo edo, bio u tolikim problemima da bi u pitanje doĹĄlo sve; od usluge koju pruĹža gra anima do pla a zaposlenih, obveza prema dobavlja ima kojima se i sada pla a s velikim zaostacima do potpunog zastoja investicija. ODBIJENICAMA je ovi u jasno poru eno da mora "zasukati rukave" i aktivirati svu svoju volju i ambiciju. Ako ih joĹĄ ima. Od njega se o ekuju konkretni prijedlozi za poboljĹĄanje poslovanja u Holdingu koje e se vidjeti ve sutra. Mnogim je SDP-ovcima u gradu jasno da bez tih,

vo 13 tisu a ljudi i koja opsluĹžuje gotovo milijun Zagrep ana za SDP bi mogla postati hamletovsko "biti ili ne biti". A pred tim je pitanjem danas i ovi .Nedavno je proslavio dvogodiĹĄnjicu na elu Holdinga. Jasno je da mu nije bilo lako u Bandi evu leglu, pogotovo nakon ĹĄto je taj izba en iz SDP-a, no i ovi je morao znati da nitko ne e obaviti posao umjesto njega. Alibi da ga Bandi sputava da-

tema 4-5

BLEDSKI FORUM Regionalni menadžment forum u Bledu po eo recept je jednostavan - vlasni ko povezivanje i ja a suradnja poslov

'Ako se brzo ne udružimo, sve će nam pokupiti multinacionalke' Kompanije u regiji dijele isto tržište, ali to ne koriste dovoljno. Potencijal za akvizicije postoji jer je to golemo tržište, a u suprotnom e veliki strani igra i iskoristiti šansu. Dakle, obnavljanje jugosfere jedino je rješenje za ekonomije u regiji, glavna je poruka s regionalnog menadžment foruma koji je ju er po eo u Bledu

"Jedino rješenje za ekonomije zemalja bivše Jugoslavije jest suradnja, bilo kroz akvizicije ili spajanja. To je jedini na in da se tržište odupre multinacionalkama koje su ve debelo zakora ile na ta tržišta", kazao je za Business.hr Slobodan Vu i evi , predsjednik Uprave Droge Kolinske, glavnu nit vodilju regionalnog menadžment foruma jugoisto ne Europe u organizaciji IEDC Poslovne škole Bled.

Brendovi se grade

"Prilika za suradnju ima još puno. Osim toga, te kompanije dijele isto tržište i samo zajedni kim nastupom mogu pove ati konkurentnost", kazao je nakon otvorenja konferencije Vu i e-

vi , ovjek koji je na najbolji na in iskusio prednosti spajanja i akvizicija. Nakon što se njegova Grand Kafa spojila s Drogom Kolinskom i zauzela velik dio tržišta, cijela je grupacija postala dio Atlantic grupe. Koliko regionalne tvrtke koriste to što je cijela regija prakti no jedno tržište, odgovorio nam je glavni izvršni direktor srpske mljekare Imlek Slobodan Petrovi . "Koriste, ali ne dovoljno. Vidim velik potencijal i u industriji mlijeka i mlije nih prera evina. Mi smo svojedobno pokušali s Dukatom Luke Raji a, ali na kraju ga je kupio Lactalis. I dalje postoji budu nost u akvizicijama, ali treba pro i još neko vrijeme da se sentimenti smi-

SLOBODAN VU»I EVI , predsjednik Uprave Droge Kolinske SNIMIO SAŠA ETKOVI

re jer to je golemo tržište, a brendovima treba vremena da se izgrade", rekao je Petrovi .

Spojene željeznice

Na regionalnu suradnju zemalja jugosfere osvrnuo se i pokrovitelj bledske konferencije Mitja Gaspari, slovenski ministar za razvoj. "Slovenija, Hrvatska i Srbija mogu pokrenuti inicijativu 'željezni kog koridora' kako bi ujedinile kapacitete i znanje i bile što konkurentnije. To je odli an smjer, jako prometan i može se dobro iskoristiti u prometu izme u zapadne i isto ne Europe", kazao je Gaspari. Ovogodišnji forum jugoisto ne Europe okupio je oko 300 sudionika iz 17 zemalja,

KONA»NO SE BUDI DUH SURADNJE NAKON RATA

Gorenje, Droga Kolinska i NIS predvodnici su nove jugosfere O oživljavanju jugosfere izvijestio je Bloomberg, koji piše kako je Franjo Bobinac, izvršni direktor slovenskog Gorenja, odlu io probiti barijere nastale tijelom rata devedesetih godina na Balkanu. Nada se ve em profitu, baš kao i vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi i Naftna industrija Srbije.

Te tri kompanije oživjet e stare veze kako bi razvili "novu jugosferu". Hrvatska, Srbija i Slovenija pregovaraju o spajanju zra nih i željezni kih linija u državnom vlasništvu kako bi ponovno uspostavili veze i oja ali svoje ekonomije. "Sje am se vremena kada su politi ari kritizirali kom-

panije jer su poslovale s ostalim zemljama iz bivše Jugoslavije", kazao je Bobinac dodavši kako entuzijasti ni trojac želi promovirati vrhunske proizvode iz neko ujedinjene države. Prema podacima MMFa, zajedni ki BDP šest bivših jugoslavenskih zemalja - Slovenije, Hrvatske, Srbi-

je, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine te Kosova - iznosi 192 milijarde dolara. Timothy Ash, voditelj istraživa kog odjela tržišta u razvoju koji djeluje u sklopu Royal Bank of Scotland, kaže kako se te zemlje ine kao "prirodni partneri". Tim Judah, novinar asopisa

Economist, kaže pak kako ljudi možda nisu spremni na novu jugosferu, ali u njoj žive. "Ujutro piju hrvatsko mlijeko, zatim gledaju program na bosanskoj televiziji jedu i grickalicu u proizvodnji srpske tvrtke koju posjeduje slovenska kompanija, a trebala bi je kupiti hrvatska kompanija", objašnjava.

po eo je otvaranjem rasprave o strategijama razvoja regije, a poslovnih ljudi

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

REGIONALNO TRĹ˝IĹ TE KAPITALA

Samodol e u Crnoj Gori govoriti o jugoburzi

SLOBODAN PETROVI , izvrĹĄni direktor Imleka SNIMIO SAĹ A ETKOVI

a trajat e dva dana tijekom kojih e se odrĹžati desetak panel diskusija. Osnovne teme su revizija modela razvoja, inovacije i edukacija, poboljĹĄanje operativnih performansi, rast i internacionalizacija. U sklopu potonjeg predavanje je odrĹžao i Hermann Simon, predsjednik Simon-Kucher & Partnersa iz Njema ke, koji je istaknuo vaĹžnost internacionalizacije menadĹžmenta kompanija. Oko 30 posto lanova uprava i izvrĹĄnih odbora u Njema koj proĹĄle su godine inili menadĹžeri koji ne dolaze iz Njema ke. Takav trend, dodao je, vidljiv je i u drugim zemljama, ak i u zemljama regije. Romana DugandĹžija

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe ARHIVA BUSINESS.HR

MITJA GASPARI, slovenski ministar za razvoj, pokrovitelj je regionalnog menadĹžment foruma jugoisto ne Europe SNIMIO SAĹ A ETKOVI

KAKO NAKON KRIZE?

Sada je klju na promjena poslovne klime i efikasnost Najve i izazovi gospodarstva u regiji nakon krize bit e kako izbje i dvostruko dno recesije te kako zadrĹžati konkurentnost u sve teĹžim uvjetima poslovanja, zaklju ak je govora klju nih ekonomista i ministara zemalja regije koji su otvorili bledsku konferenciju. Klju ni izazovi za biznis bit e promjena poslovne klime, efikasno koriĹĄtenje resursa, demografske prilike, pristup energiji i sirovinama te financijska stabilnost, istaknuo je Mitja Gaspari, slovenski ministar za razvoj. Vladama e, dodao je, klju ni problem biti kontroliranje javnog duga. Slovenija planira financijsku stabilnost posti i spuĹĄtanjem deficita ispod 3 posto BDP-a do 2013. godine, ali bez pove avanja poreza. Isti plan ima i Srbija, kazao je Dragan uri in, predsjednik UdruĹženja ekonomista Srbije. "Srbija je sluĹžbeno i statisti ki izaĹĄla iz krize u tre em kvartalu ove godine, no sad emo vidjeti ho e li se ona vratiti i ho e li antikrizne mjere biti dovoljne za rast nakon recesije", kazao je uri in.

U nastojanju da uprizori sve tjeĹĄnje veze izme u zemalja bivĹĄe Jugoslavije, Bloomberg podsje a na to da su Slovenija i Hrvatska odlu ile rijeĹĄiti nesporazume vezane uz Novu ljubljansku banku. Napominje i da je Tedeschi kupio slovensku Drogu Kolinsku kako bi prisvojio Cocktu, konkurenta CocaColi i najbolje prodavano pi e u komunisti kim vremenima. Kao primjer navodi i Petrolovu kupnju osje kog Butana

FRANJO BOBINAC, predsjednik Uprave Gorenja SNIMIO HRVOJE DOMINI

Velik korak prema ja anju poslovne suradnje u regiji bilo bi i udruĹživanje lokalnih trĹžiĹĄta kapitala, a upravo je ta tema motiv sastanka svih regulatora regionalnih financijskih trĹžiĹĄta u Milo eru u Crnoj Gori 28. i 29. rujna. Da e se tamo pojaviti i predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, potvrdili su nam u Hanfi i objasnili kako Savez ekonomista Crne Gore u suradnji s ljubljanskim Sociusom i Univerzitetom Donja Gorica organizira tradicionalni Milo erski razvojni forum. Samodol e sudjelovati u panel diskusiji na temu 'Regulatorne mogu nosti i prepreke za regionalno trĹžiĹĄte kapitala', kada e biti prezentirano i istraĹživanje 'Komparativni nalazi regulative s aspekta transakcija'. Na forumu e biti prezentirano i istraĹživanje 'Pristup regionalnom trĹžiĹĄtu', o kojemu e govoriti trĹžiĹĄni sudionici i emitenti. Prema najavama, raspravljat e se i o predstoje im aktivnostima u formiranju regionalnog trĹžiĹĄta. Uz Samodola e u raspravama sudjelovati i predstavnici regulatora iz Crne Gore, Slovenije, Srbije, Republike Srpske, Makedonije te Federacije BiH. Osim o regionalnom trĹžiĹĄtu kapitala, eminentni doma i i ekonomisti iz regije i svijeta odrĹžat e i niz panel diskusija o korporativnom upravljanju, energetici i razvoju. S obzirom na teme o kojima e se raspravANTE SAMODOL, ljati u Milo eru, predsjednik Uprave Hanfe moĹže se zaklju iSNIMIO SAĹ A ETKOVI ti kako su u tijeku preliminarne pripreme za polaganje kamena temeljca za regionalno trĹžiĹĄte dionica, no vrijeme e pokazati ho e li to dovesti do stvaranja svojevrsne jugoburze. Branka Suvajac

te sporazum o dugoro nom strateĹĄkom povezivanju Mercatora-S sa srpskim druĹĄtvom Coka. Spominje i to da e slovenske, hrvatske i srbijanske Ĺželjeznice osnovati zajedni ku tvrtku sa sjediĹĄtem u Ljubljani. Bloomberg nadalje citira Emila Tedeschija, koji kaĹže kako su spomenute vlade pronaĹĄle zajedni ki jezik i sada rade na daljnjem razvoju odnosa, ĹĄto veseli lidere kompanija. Branka Suvajac

KIRIL KRAVÂťENKO, generalni direktor NIS-a ARHIVA BUSINESS.HR

tema 6-7

ANKETA BUSINESS.HR-a Dugo ekanih reformi o ito nema, pa do 2025. koju e prezentirati u listopadu. Upitali smo poznate pod

Pametna strategija m državu i rad te usklad OZREN MATIJAŠEVI , HUS

Treba zaštititi izvoznike Sindikati ne sudjeluju u NVK-u, objasnio je Matijaševi , jer se Vlada neozbiljno odnosi prema tom važnom tijelu. Prilikom donošenja strategije zaklju ci NVK-a moraju dobiti na težini. "Vlade trebaju respektirati zaklju ke Vije a", smatra Matijaševi . "Strategija pove anja konkurentnosti treba sadržavati sve strateške grane za hrvatsku industriju, a potrebno je i zaštititi cijelo gospodarstvo, osobito ono izvozno orijentirano", kaže sindikalac .

KREŠIMIR PAJI , KOESTLIN

Ništa bez investicija

Strategija mora obuhvatiti sve klju ne to ke, smatra Krešimir Paji . "Pametna strategija mora se baviti cijenom države, cijenom energije i cijenom rada, a to su sve stavke o kojima se ve godinama govori, ali se ništa ne poduzima", oštar je Paji . On smatra da je uglavnom dobro poznato što je potrebno u initi da bi se promijenilo loše stanje, a sada spas vidi u stranim investicijama. "Bitno je da se nešto po ne doga ati", kaže Paji .

SLOBODAN MIKAC, BIVŠI ŠEF APIU-a

Teško se dolazi do ministara

"Moramo prona i na in kako privu i više stranih ulaganja, ali moramo odlu iti koji su nam sektori važni i koje želimo razvijati", kaže Slobodan Mikac. Susjedi su nas pretekli, dijelom i zato što su odlu ili privla iti strana ulaganja. "Srpska razvojna agencija može do svakog ministra u bilo kojem trenutku, a mi smo svoju agenciju za poticanje izvoza i ulaganja tre i put ukinuli", tvrdi Mikac.

BRANKO GR»I , EKONOMIST

Kada su prije desetak dana objavljeni ovogodišnji rezultati o konkurentnosti Hrvatske, pokazalo se da smo prema tom važnom gospodarskom i ekonomskom pokazatelju u društvu Gvatemale i Bocvane, pet mjesta niže od 72. mjesta na kojem smo bili 2009. godine i 16 mjesta niže od 61. mjesta na kojem smo bili 2008. godine. Na ljestvici globalne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski ekonomski forum, odnosno Nacionalno vije e za konkurentnost koje u Hrvatskoj djeluje kao partnerska institucija, nalazi se 139 zemalja pa smo ove godine debelo zakora ili

u donju polovicu tablice. Dugo zazivane reforme o ito se ne doga aju, a NVK je odlu ilo preuzeti rješenje problema u svoje ruke i predstaviti smjernice za pove anje konkurentnosti. Te e smjernice NVK predstaviti po etkom listopada u obliku povelje koja bi sljede e tri vlade - ideja je da se smjernicama razvoja konkurentnosti pokrije razdoblje do 2025. godine - obvezala na provo enje mjera i reformi koje bi u kona nici zaustavile pad Hrvatske na dno konkurentnosti. Otegotna je i zabrinjavaju a okolnost što su Hrvatsku po konkurentnosti po-

DAVOR MAJETI , DIREKTOR HUP-a

Pove ati broj visokoobrazovanih

Mjere moraju biti istodobne

"Cilj mora biti pove anje sadašnje 55-postotne zaposlenosti aktivnog stanovništva, što je premalo", smatra Branko Gr i . Da bi se postigla ve a konkurentnost u gospodarstvu - što je i kona ni cilj - potrebna su, smatra on, ve a ulaganja u istraživanje i razvoj te pove anje broja visokoobrazovanih. "Moramo raditi i na ve oj efikasnosti države", smatra Gr i i dodaje da su jednako važan i kontrolirani deficit i stabilne financije.

Prvo moramo definirati cilj, smatra Davor Majeti , a potom osigurati konsenzus svih imbenika društva, što zna i socijalnih partnera, vlade, poslodavaca, sindikata, stranaka, obrazovanja, zdravstva... "Siguran sam da e po tome planu i prvi koraci adresirati identificirane probleme i izazove koje danas imamo, kao što su javna uprava, sudstvo, regulativa, inovativnost, tržište rada i robe, financijsko tržište", kaže Majeti

ma, pa je NVK odlu io izraditi povelju za ve u konkurentnost te poduzetnike i analiti are ĹĄto bi ta povelja trebala sadrĹžavati

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

a mora pojeftiniti aditi cijenu energije! HRVOJE STOJI , HYPO BANK

Odgovorna su i poduze a "Nisam pobornik sektorskog pristupa stvarima i sumnjam u pozitivan ishod bilo koje strategije koja bi probleme pokuĹĄavala rijeĹĄiti sektorski", tvrdi HAAB-ov analiti ar Hrvoje Stoji . Za njega se konkurentnost moĹže ja ati boljom koordinacijom fiskalne i monetarne politike, a glavna je poluga u tome temeljita porezna reforma. "To zna i manji jedini ni troĹĄak rada, a ve i porez na kapital i imovinu", tvrdi Stoji . Dio odgovornosti moraju snositi i tvrtke.

DAVOR Ĺ TERN, KONZULTANT

Kamate moraju padati

ele prestizati Srbija, Crna Gora i Bugarska, a nisu daleko ni druge drĹžave regije. SadrĹžaj te povelje joĹĄ je tajna, no to e ionako biti smjernice kojih bi se Hrvatska trebala drĹžati. "Ideja je da se takvom poveljom obveĹžu ova i sve budu e vlade da e slijediti odre ene smjernice. No konkretne mjere koje je potrebno provesti da bi se dobio Ĺželjeni smjer i cilj moraju biti predmet javne rasprave", kaĹže Damir KuĹĄtrak, koji je na strani Nacionalnog vije a za konkurentnost sudjelovao u donoĹĄenju povelje. "Povelja e biti ĹĄiroka i op enito postavljena", dodao

je KuĹĄtrak, "jer mora biti takva. Ĺ˝elimo zacrtati dugoro nu strategiju i uspostaviti temeljne pravce budu eg razvoja." Gospodarstvenici, ekonomisti i znanstvenici okupljeni u vije e za konkurentnost o ito su zaklju ili da smjer i strategija ne e do i od sluĹžbene vlasti pa su sastavili dokument kojega bi se kao Svetog pisma morale drĹžati sve budu e vlasti, neovisno s koje strane politi kog pravca dolazile. MoĹže li jedna takva povelja pokrenuti Hrvatsku iz dubokog minusa? Zasad je to jedini konkretan prijedlog. Iva UĎ&#x20AC;Ă&#x160;umliĂ&#x160; GretiĂ&#x160;

IVAN ERGOVI , NEXE GRUPA

Bez rezova ne e nam biti bolje "NaĹĄa je konkurentnost naruĹĄavana uvo enjem novih ili pove anjem postoje ih nameta, kontinuiranim porastom cijena energije, sporoĹĄ u drĹžavne administracije i sli nim, a stanje je dodatno oteĹžao izostanak infrastrukturnih i vaĹžnijih investicijskih projekata", kaĹže Ivan Ergovi . Povelja poput ove NVK-ove klju na je, smatra on, jer je nuĹžno u initi potrebne rezove i stvoriti poticajnu investicijsku klimu te definirati jasna podru ja razvoja.

"Na prvome mjestu svakako je promjena Zakona o radu", tvrdi Davor Ĺ tern. ZOR treba mijenjati tako da se ĹĄtiti radno mjesto, a ne radnik. "Potrebno je otvoriti mjesto za one koji Ĺžele raditi, a ukloniti one koji to ne Ĺžele", oĹĄtar je Ĺ tern. Strategija razvoja konkurentnosti morala bi obuhvatiti i brĹže izdavanje svih dozvola, a rado bi vidio i otvorenu raspravu o te aju kune. "VaĹžno je i sniĹžavanje bankarskih kamata", smatra Davor Ĺ tern.

DOMAGOJ I. MILOĹ EVI , PASTOR

Dominira antipoduzetni ka klima "Problem konkurentnosti iznimno je vaĹžan jer nas o ekuje ulazak u EU i u druĹĄtvo eha, Slovaka i Ma ara koji su konkurentniji", smatra Domagoj Ivan MiloĹĄevi i dodaje da njegova Pastor grupa posluje na osam trĹžiĹĄta, ali da je u Hrvatskoj klima najviĹĄe antipoduzetni ka od svih tih trĹžiĹĄta. Kao jedan od problema navodi postoje i zakon o radu. "Trebali bismo biti pozitivniji i proaktivniji te viĹĄe se truditi privu i strane investitore jer je to put napretka", smatra MiloĹĄevi .

IVAN MILOLOĹ˝A, VLASNIK MUNJE

Smanjite poreze i doprinose

Prili no je jasno ĹĄto Hrvatska mora u initi, smatra Ivan MiloloĹža, a to je smanjiti poreze i doprinose. "Potrebne su nam niĹže kamatne stope i ĹĄire otvorena vrata ulasku stranog kapitala", smatra MiloloĹža i dodaje da gospodarstvo treba rasteretiti. "Hrvatsko gospodarstvo silno treba niĹžu cijenu kapitala i ja u konkurentnost hrvatskog proizvoda uz pokretanje investicija", smatra MiloloĹža i dodaje da e se to ostvariti smanjenjem poreza.

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

VLADA

Na draĹžbu tvrtke s udjelom drĹžave do 50%

Zagreb. Pravilnikom o na inu prodaje dionica i udjela tvrtki iz portfelja HFP-a, koji je Vlada ju er donijela, prvi se put utvr uje na in prodaje tih dionica i udjela na burzi. Ministar gospodarstva uro Popija naglasio je da e zbog toga upravljanje dionicama iz portfelja HFP-a biti efikasnije, brĹže i transparentnije.

Pravilnikom je odre eno da se javnom draĹžbom na burzi mogu prodavati samo dionice tvrtke u kojima drĹžavni udjel ne prelazi 50 posto njezina temeljnog kapitala. Odluku o prodaji dionica ija je nominalna vrijednost do 100 milijuna kuna donosit e Upravni odbor HFP-a, a iznad 100 milijuna kuna odluku e donositi Vlada na prijedlog Upravnog odbora HFPa. Oglas o javnoj draĹžbi, morat e osim imena tvrtke, sadrĹžavati po etnu cijenu dionice i korak pove anja cijene. Pravil-

nikom je definiran i na in utvr ivanja po etne cijene. Na istom tragu Vlada je donijela i Pravilnik o uvjetima, na inu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasniĹĄtvu HFP-a. Ministar Popija naglasio je da se njime ponajprije Ĺželi aktivirati dosad imobilizirana imovina HFP-a. HFP-ove nekretnine prodavat e se putem postupka objave javnog poziva za podneĹĄenje ponuda za kupnju nekretnina i po trĹžiĹĄnoj cijeni. Pravilnikom su utvr eni na in i uvjeti prodaje tih nekretnina. Z. D.

NOVI ZAKON

BrĹži ovrĹĄni postupak

Vlada je u Saborsku proceduru uputila i kona ni prijedlog ovrĹĄnog zakona i zakona o javnim ovrĹĄiteljima kojima se uvodi novi sustav ovrha. Po vaĹže em zakonu sudovi donose odluku o ovrhama i sami ih provode, a po novome e samo odlu ivati o ovrhama, a provodit e ih javni ovrĹĄitelji. Z. D.

Tri ponude za odabir koncesionara na Plesu

DOKUMENTACIJA za pripremu natje aja za koncesionara za novi putni ki terminal mora biti gotova do 15. listopada nakon ega bi Vlada trebala raspisati natje aj SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

NATJEÂťAJ ZA KONZULTANTA Za 2,5 mil. kn vrijedne usluge odabira koncesionara za novi terminal na Plesu javili su se britanski Mott MacDonald, francuski Arthur D. Little i kanadski Intervistas Consulting, koji je pak povezan s nizozemskim Nacom, a on je ve angaĹžiran za pripremu dokumentacije za natje aj

Na natje aj Zra ne luke Zagreb za konzultantske usluge za odabir koncesionara novog putni kog terminala stigle su tri ponude, i to kanadskog Intervistas Consulting Groupa, britanskog Mott MacDonalda i francuskog Arthur D. Littlea. Procijenjena vrijednost tih konzultantskih usluga, koje uklju uju provedbu pripremnih radnji, odabir koncesionara i ugovaranje gradnje novog terminala je 2,5 milijuna kuna. Zra na luka Zagreb je natje aj za konzultantske usluge raspisala 1. rujna, a rok za dostavu ponuda bio je 15. rujan.

Naknadni natje aj

"Slijede pregled i ocjena ponuda te donoĹĄenje odluke o odabiru najpovoljnije ponude koja istodobno ispunjava sve gospodarske, tehni ke i financijske uvjete traĹžene u dokumentaciji za nadmetanje. Obavijest o sklopljenom ugovoru s odabranim ponuditeljem bit e objavljena u elektronskom oglasniku javne nabave", kazali su nam na Plesu. Na natje aj se pod svojim imenom nije javila nizozemska konzultantska ku a Naco, koju je Zra na luka Zagreb ve angaĹžirala, prema tvrdnjama dobro upu enih, za konzultantske usluge pri

izboru koncesionara. Kako smo pisali proĹĄli tjedan, na Plesu su nakon angaĹžmana Nacoa ipak zaklju ili da moraju raspisati natje aj te su to i u inili, pa su dobri poznavatelji zbivanja na zagreba kom aerodromu procijenili da je natje aj raspisan samo forme radi i da e konzultant na kraju biti Naco. A da se Naco ipak posredno javio na natje aj, ukazuju podaci o Intervistasu. Ta je tvrtka, sa sjediĹĄtem u Kanadi, kako navode na svojoj internetskoj stranici, u globalnom strateĹĄkom savezu sa DHV Groupom, Delcan Groupom i - Naco Netherlands Airport Conslutantsom!

Rok 15. listopada

Intervistas je specijaliziran za konzultantske usluge u transportnom i turisti kom sektoru. Mott MacDonald pak pruĹža konzultantske usluge u menadĹžmentu, inĹženjerstvu i razvoju za privatne i javne klijente, a Arthur D. Little specijaliziran je za konzultantske usluge u strateĹĄkom i operacijskom menadĹžmentu. Dokumentacija za pripremu natje aja za koncesionara mora biti gotova do 15. listopada nakon ega bi Vlada trebala raspisati natje aj. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

ALATNICA

Prekinut prosvjed, novi sastanak o raketama Zagreb. Stotinjak radnika uro akovi - Alatnice prekinulo je u etvrtak poslijepodne prosvjed ispred Ministarstva poljoprivrede nakon ĹĄto je dogovoreno da e njihov zahtjev za potpisivanje ugovora o proizvodnji protugradnih raketa biti rijeĹĄen na sastanku koji e se odrĹžati do kraja idu eg tjedna. Na tom bi sastanku predstavni-

ci Sindikata metalaca Hrvatske (SMH), Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i DrĹžavnog hidrometeoroloĹĄkog zavoda trebali posti i rjeĹĄenje u vezi sa zahtjevima radnika Alatnice da im se kroz proizvodnju protugradnih raketa osigura posao i sa uvaju radna mjesta. RjeĹĄenje problema bio bi ugovor na pet godina izravnom pogodbom, jer bi time osigurali ĹĄansu da Alatnica opstane, rekao je predsjednik SMH Vedran Dragi evi nakon razgovora s glasnogovorni-

kom Ministarstva poljoprivrede Mladenom Pavi em. Pavi je okupljenim radnicima obe ao da e se na najavljenom sastanku prona i kona no rjeĹĄenje koje bi zadovoljilo interese svih zainteresiranih strana, kao i radnika uro akovi - Alatnice. "Ako nama treba ĹĄest tisu a raketa godiĹĄnje da sa uvamo svoja radna mjesta, pitam Vladu zaĹĄto je uvezeno 30 tisu a raketa u zadnjih pet godina", upitao je tijekom prosvjeda, koji je bio po eo oko 11 sati, predsjednik SMH Vedran Dragi evi . H

VEDRAN DRAGIÂťEVI , predsjednik Sindikata metalaca SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

Holding: TroĹĄkovi osob odnose Ä?ak 37% priho CORE BUSINESS Holding se treba orijentirati na pruĹžanje usluga gra anima, a ne baviti se gra evinom ili kupnjom nekretnina, ĹĄto je iscrpilo njegovu financijsku likvidnost Od 2007. do 2009. godine produktivnost zaposlenika Zagreba kog holdinga (ZGH) pala je 10 posto, troĹĄkovi vanjskih usluga (kooperanti, intelektualne usluge, osiguranje, promidĹžba, bankarske usluge) lani su porasli impresivnih 22 posto u odnosu na 2008., a samo za kamate Holding godiĹĄnje mora podmiriti 500 milijuna kuna ĹĄto ukazuje na iznimnu zaduĹženost gradskog poduze a. To je samo dio zaklju a-

ka iz izvjeĹĄtaja Nadzornog odbora ZGH-a o obavljenom nadzoru poslovanja Holdinga za 2009. godinu temeljem kojega je predsjedniku Uprave Ivi ovi u odbijena suglasnost na novo zaduĹženje od milijardu kuna. Naime, kako su se jednoglasno sloĹžili lanovi NO-a Ivo DruĹži , Dragan Kova evi , An elka Buneta i Josip Kregar, svi pokazatelji - od likvidnosti, zaduĹženosti, ekonomi nosti i rentabilnosti, ukazuju na to da je situacija u Hol-

PRODUKTIVNOST SVE MANJA

Pla e moraju pasti 10% Analiza je pokazala kako je produktivnost rada od 2007. pala 10 posto te se sugerira preispitivanje kolektivnog ugovora i smanjivanje pla a 10 posto. Broj zaposlenih na kraju 2009. bio je 12.968, a godinu dana prije 12.795. ovi bi trebao prema miĹĄljenju NO-a ustrojiti i ad hoc tim za razvoj ljudskih resursa, a osobito je deficitarna sluĹžba za financije.

ZA KUPNJU 140 TRAMVAJA Holding treba platiti dvije milijarde kuna

dingu sve loĹĄija. Stoga su predsjedniku Uprave dane preporuke ĹĄto bi hitno trebalo u initi kako bi se situacija popravila, a s istim se sloĹžila i SkupĹĄtina druĹĄtva koja je ovi u tako er do daljnjega stornirala novo zaduĹženje, prvenstveno zbog injenice da tvrtka, prema sadaĹĄnjem financijskom stanju, nema otkuda vra ati joĹĄ jedan kredit osim novim kreditima, ĹĄto bi moglo biti pogubno za opstojnost Holdinga. U sljede ih 10 do 12 go-

dina visina dugoro nih i kratkoro nih obaveza ZGH-a za sada ve prelazi 6,5 milijardi kuna, a ukupni troĹĄkovi godiĹĄnjeg financiranja kredita blizu su iznosa od 500 milijuna kuna.

Nizbrdo od 2007.

Za primjer, bruto dobit Holdinga u 2009. iznosila je oko 16 milijuna kuna, a neto niti milijun. S druge strane, od 2007. godine poslovni trendovi u Holdingu ukazuju na pogorĹĄa-

FOTO LIĹ ANIN/CROPIX

nje likvidnosti, visoku zaduĹženost, stalan gubitak financijskih aktivnosti te bi daljnje zaduĹženje Holdinga, smatraju nadzornici, bili visoko rizi no. Koeficijent teku e likvidnosti koji bi trebao biti iznad 2 pao je na 1,49 dok je financijska stabilnost narasla na 1,26, a trebala bi biti manja od 1. Ekonomi nost pokazuje kako Holding radi s gubitkom ili "na nuli". Ivi ovi u Nadzorni je odbor preporu io da u najkra em roku izabere lana Uprave

JEDNOGLASNO

Polan ec izba en iz HDZ-a

Zagreb. Predsjedništvo HDZ-a ju er je jednoglasno odlu ilo iz stranke izbrisati bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca, priop eno je iz HDZ-a. Zasjedalo je dulje od tri sata, no ni predsjednica stranke Jadranka Kosor ni lanovi Predsjedništva nakon sjednice nisu htjeli davati nikakve izjave za medije. Polan ec je u HDZ ušao na-

kon izborne pobjede 2003. Pošto je uhi en u sklopu Uskokove istrage o aferi u Podravki, 30. ožujka suspendiran je sa svih strana kih dužnosti, a prava i obveze lana HDZ-a stavljena su mu u mirovanje. Polan ec je za svjedo enja pred saborskim istražnim povjerenstvom o Ini ustvrdio da je o tijeku pregovora redovito izvještavao Predsjedništvo HDZ-a i ministre u Vladi te da ništa nije odlu ivao bez njihova odobrenja. B.hr

soblja hoda za podru je financija te da se razradi sustav mjerenja u inkovitosti menadžmenta podružnica.

Temeljno poslovanje

Nadzornicima posebno u o i upadaju i troškovi osoblja koji su lani iznosili 1,94 milijarde kuna i ine 37 posto prihoda. Upravi se preporu uje i da bi se Holding trebao orijentirati na svoj "core business", dakle, pružanje usluga gra anima, a ne gra evinom ili kupnjom nekretnina, što je iscrpilo njegovu financijsku likvidnost. Trebalo bi ujediniti sadašnji imovinski portfelj (Gredelj, Zagrep anka, Mandlova, Sopnica, Podbrežje) u novu tvrtku ili ve postoje i Centrum sa specijaliziranim menadžmentom. Revizija je utvrdila kako je Holding posebno neu inkovit u rješavanju imovinskih poslova; od 11,1 milijardu kuna gra evinskih objekata u vlasništvu ima samo 25 posto, a ostalo je "neizvjesno". Sa zemljištem je nešto bolja situacija jer je od 4,7 milijarda kuna uspio uknjižiti 3,4 milijarde kuna. Nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

HT I NOKIA SIEMENS

U Hrvatskoj po inju testiranja LTE tehnologije

DAMIR POLAN»EC Izba en iz stranke SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

Zagreb. Hrvatski telekom (HT) i tvrtka Nokia Siemens Network (NSN) po etkom idu e godine testirat e LTE ili mobilnu tehnologiju etvrte generacije na splitskom podru ju, najavili su predstavnici te dvije tvrtke na ju erašnjoj konferenciji za novinare u HT-u. LTE (Long Term Evolution) tre-

NAGLASCI IZ IZVJEŠ A NO-a HOLDINGA:

1. 2.

od 2007. do 2009. produktivnost zaposlenika pala je 10 posto

troškovi vanjskih usluga (kooperanti, intelektualne usluge, osiguranje, promidžba, bankarske usluge) u 2009. su porasli impresivnih 22 posto u odnosu na 2008., a mogli bi se smanjiti 20 do 30 posto

500 milijuna kuna godišnje potrebno je Holdingu samo za kamate, zaduže-

OGLAS

nost je 6,5 milijardi kuna, tvrtka više nema otkuda vra ati sve te kredite

svi pokazatelji; od likvidnosti, zaduženosti, ekonomi nosti i rentabilnosti, ukazuju da je situacija u Holdingu sve lošija

u etiri godine Holding nije uspio integrirati ni jednu od svojih funkcija; financije i ra unovodstvo, nabava, ljudski resursi

nuta no je najnaprednija tehnologija u svijetu mobilnih komunikacija. lanica Uprave NSN-a u Hrvatskoj Nives Sandri istaknula je da NSN ve ima 17 komercijalnih ugovora i više od 25 ugovorenih testiranja za LTE s brojnim operaterima u svijetu, ali i da je u komercijalnoj primjeni tek u Norveškoj odnosno skandinavskim zemljama. Iz HT-a su prošlog tjedna sli nu suradnju na testiranju LTEa najavili i s kineskim dobavlja em opreme Huaweijem na rije kom podru ju. H

BROJKE

10%

pala je produktivnost zaposlenih od 2007. do 2009.

500

milijuna kuna godiπnje ZagrebaËkom holdingu treba samo za kamate

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

SINDIKAT

Hitna suglasnot Vlade i NO-a za švedski ugovor

Rijeka. Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) apelirao je ju er na Vladu i Nadzorni odbor brodogradilišta 3. maj da hitno daju suglasnost i osnaže ugovore za izgradnju etiriju asfalt tankera za švedskog naru itelja Wisby Tankers AB. Ako propadne posao vrijedan više od stotinu milijuna dolara, koji je 3. maj ugovorio dan

LOŠA STATISTIKA

Građevinski radovi pali 17%, dozvola 20% manje Dok je broj gra evinskih dozvola u srpnju pao na 744, što je 20 posto manje u odnosu na srpanj 2009. godine, indeks gra evinskih radova pokazao je da je u lipnju ove godine gra evinskih radova 17,2 posto manje u odnosu na lipanj prošle godine U Hrvatskoj su u srpnju izdane 744 gra evinske dozvole, što je 20 posto manje u odnosu na srpanj 2009. godine, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku koji potvr uju da su doma e gra evinske tvrtke i dalje u dubokoj krizi. Gledaju i razdoblje od sije nja do srpnja ove godine, ukupan broj gra evinskih dozvola manji je 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Predvi ena vrijednost radova za gra evinske dozvole izdane u srpnju iznosi dvije milijarde kuna, a za prvih sedam mjeseci ove godine 14,5 milijardi kuna.

40% manje stanova

U srpnju ove godine od ukupnog broja izdanih gra evinskih dozvola 86,3 posto ih je izdano za zgrade. Prema tim dozvolama planirana je gradnja 924 stana prosje ne površine 93,5 etvornih metara. Vri-

jednost tih stanova je pak 39,5 posto manja u odnosu na dozvole za gradnju stanova izdane u srpnju 2009. godine. Za novogradnju su u srpnju izdane 594 gra evinske dozvole, a za rekonstrukcije 150 dozvola. Predvi ena vrijednost radova u novogradnji je 1,8 milijardi kuna, a u rekonstrukciji 273.000 kuna.

prije otvaranja poglavlja s EU o tržišnom natjecanju koji zabranjuje izdavanje novih državnih jamstava brodogradilištima, navozi u 3. maju bit e idu e godine prazni, a radnici na ekanju, upozorio je glavni povjerenik SMH u 3. maju Juraj Šolji . Potpredsjednik SMH Branko Kužet upozorio je da ugovor sa švedskim naru iteljem ima posebnu težinu jer škveranima garantira posao za 2011. i 2012. "Poru ujemo svima koji su u tom lancu, osobito NO-u

i Vladi da izda sve garancije kako bi pravovaljanost ugovora stupila na snagu uplatom avansa te kako bi se stvorio mir me u radnicima koji žele konzumirati svoje pravo na rad u idu e dvije godine. Ugovor sa stranim brodovlasnicima najve i je takve vrste u posljednjih pet godina i dokaz više da nas tržište još uvijek priznaje", kazao je Kužet. Šolji je tako er najavio nove sindikalne akcije ako Vlada nastavi ignorirati rad sindikata u Povjerenstvu za privatizaciju brodogradilišta. H

JURAJ ŠOLJI , glavni povjerenik SMH u 3. maju FOTO ©OP/CROPIX

'Hitno počnite vino u Hong Ko

Novogradnja

U prvih sedam mjeseci ove godine pak od ukupno 5716 izdanih dozvola za gra enje, njih 4546 odnosi se na novogradnju, a predvi ena vrijednost radova je 11,8 milijardi kuna. Za rekonstrukcije je u prvih sedam mjeseci ove godine izdano 1170 dozvola, a vrijednost tih radova je 2,6 milijuna kuna. I indeksi gra evinskih radova pokazuju da se kriza u toj gospodarskoj grani produbljuje. DZS je tako objavio da je u lipnju ove godine 17,2 posto manje gra evinskih radova u odnosu na lipanj 2009. godine. Sli ni su podaci i za razdoblje od sije nja do lipnja ove godine, kada je bilo 17,7 posto manje gra evinskih radova nego u istom razdoblju lani. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

NOVA TRŽIŠTA Menadžer frankfurtskog ureda za razvoj trgovine s Hong Kongom Michael R. Katzmarck kazao je kako su carine na vino u Hong Kongu do 2008. iznosile visokih 30 posto, ali potrošnja trenuta no drasti no raste Kinesko tržište veliki je potencijal za europske pa i hrvatske tvrtke. Posebno se velika mogu nost otvara tvrtkama koje bi se na kineskom tržištu pokušale probiti hranom i pi em, osobito vinima, istaknuto je na seminaru "Hong Kong - Vaš partner za poslovanje s Kinom" održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovo je

etvrti put da se takav seminar održava u Hrvatskoj, a sudjelovale su ak 104 tvrtke koje zanima proboj na kinesko tržište.

Skok u 2010.

Nije nikakvo udo da interes postoji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznesenim na seminaru, lani je robna razmjena Hrvatske

i Kine iznosila 1,48 milijardi dolara, pri emu je hrvatski trgovinski deficit uistinu velik - izvoz je iznosio 41 milijun dolara, a uvoz je ve i od 1,4 milijarde dolara. Robna razmjena s Hong Kongom lani je završila sa 5,1 milijun dolara hrvatskog izvoza i 23,1 milijun dolara uvoza. U prvih šest mjeseci ove godine brojke su dramati no porasle:

ADRIATIC BOAT SHOW

Uz sajam otvoreni radovi na marini za megajahte Šibenik. U šibenskoj marini Mandalina u etvrtak je otvoren tre i me unarodni sajam novih i rabljenih plovila Adriatic Boat Show, koji organizira Nauti ki centar Prgin, a na kojemu se do 19. rujna predstavlja 176 izlaga a. "Nautika se profilirala u važnu turisti ku granu. U prvih osam

mjeseci ove godine broj jahti i brodova koji su posjetili naš akvatorij porastao je dva posto", istaknuo je na otvorenju Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora. Pozdravio je projekt izgradnje marine za megajahte u Mandalini u 'aranžmanu' Nauti kog centra Prgin i turskih partnera Dogus grupe. Prvog dana sajma sve ano su otvoreni i radovi na izgradnji infrastrukture prve marine za megajahte na Jadranu. Rije je o investiciji vrijednoj 17 milijuna eura. H

te izvoziti Kong' HRVATSKI IZVOZ u Hong Kong iznosio je lani 5,1 milijun dolara, a uvezli smo robe za 23,1 milijun dolara ARHIVA BUSINESS.HR

gle nabaviti samo dvije vrste vina. Kinezi, naime, uop e nemaju kulturu pijenja vina", kazao je Katzmarck.

Otvoreni za suradnju

izvezli smo robe u vrijednosti 57,1 milijun dolara, a uvezli 8,5 milijuna dolara. U seminaru je sudjelovao menadžer frankfurtskog ureda za razvoj trgovine s Hong Kongom Michael R. Katzmarck, a istaknuo je veliki potencijal koji hrvatske tvrtke imaju u trgovini vinima s Hong Kongom. "Hong Kong je jako fleksibilna ekonomija koja brzo uskla uje propise poslovanja sa zahtjevima tržišta", kazao je Katzmarck i naveo primjer upravo carina na vina koje su do 2008. godine iznosile velikih 30 posto. "U to sam vrijeme živio u Hong Kongu i mogu potvrditi da su se u trgovinama mo-

No, vremena se mijenjaju. Hongkonški uvoz vina u prvih devet mjeseci 2009. godine porastao je 41 posto u odnosu na 2008. godinu. Postoji i stotinjak pretežno europskih izvoznika vina, a porasla je i konzumacija vina na ak 3,3 litre po stanovniku. "Kina je druga svjetska ekonomija koja svake godine bilježi velike stope rasta. Uz to, ona je drugo svjetsko tržište luksuznih proizvoda (prvi je Japan) i najve e automobilsko tržište na svijetu", kazao je Katzmarck. Na takvom tržištu brzo se razvija i srednja klasa te doma a potrošnja, što pogoduje uspostavi poslovne suradnje. "Hong Kong je jako otvoren za poslovnu suradnju. Kina je specifi nija, ali tržišni je potencijal i dalje silan", zaklju io je Katzmarck i pozvao zainteresirane gospodarstvenike da pomo u proboju na kinesko i hongkonško tržište potraže u HGK. I. U. G.

SURADNJA

Portugalskohrvatska komora

BAGEROM U PROJEKT MEGAMARINE Hunsnu Akhan, predsjednik Dogus grupe iz Turske i Goran Prgin, predsjednik Uprave Nauti kog centra Prgin (NCP) FOTO STIPANI»EV/CROPIX

Zagreb. Portugalsko-hrvatska gospodarska komora utemeljena je u srijedu na inicijativu hrvatskoga veleposlanstva u Lisabonu, priop eno je iz MVPEI-ja. Na potpisivanju osniva kog statuta bili su, uz ostale, predstavnici Portugalske agencije za poticanje stranih ulaganja, portugalski gospodarstvenici te strani trgovinski atašei. H

PROGNOZE AMERI»KOG BOEINGA

Trebat će milijun pilota Komercijalnim zrakoplovnim kompanijama širom svijeta trebat e više od milijun pilota i mehani ara u sljede ih 20 godina, s tim da e glavni motor potražnje biti azijsko-pacifi ka regija, priop io je ameri ki proizvo a zrakoplova Boeing. Toj e industriji do 2029. trebati 466.650 pilota i OGLAS

596.500 mehani ara diljem svijeta sude i po snažnoj potražnji za zrakoplovima. Od toga e 180.600 pilota i 220.000 mehani ara biti potrebno u azijsko-pacifi koj regiji. Trenutno zrakoplovne kompanije širom svijeta zapošljavaju oko 233.000 pilota i više od 100.000 mehani ara i inženjera.

Predvi a se da e me u azijskim zemljama Kina imati najve u potrebu za pilotima i mehan arima. U prosjeku e zrakoplovnim kompanijama u razdoblju od 2010. do 2029. godine trebati 23.300 novih pilota i 30.000 novih mehani ara i inženjera godišnje, smatraju u Boeingu.

doga aji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

ZG HOTELIJERI

Umjesto dampinga, analiza cijena

Zagreb. Zagreba ki i hotelijeri Zagreba ke županije trebali bi se više povezati i sura ivati s ostalim turisti kim subjektima kako bi se izbjegla praksa dampinških cijena pojedinih hotelijera koji no enje u hotelima s pet zvjezdica napla uju niže od onih s tri zvjezdice, upozorili su u etvrtak lanovi Vije a hotelijera Zagreba i Zagreba -

ke županije. Istaknuto je kako je važno da ne spušta cijene u vrijeme krize. S obzirom na to da je svima interes što bolji prihod, gostima se u teškim vremenima poput zadnje dvije godine, umjesto niže cijene, trebaju ponuditi dodatne usluge za istu cijenu, istaknuo je predsjednik tog Vije a Zdenko Posavec (iz Hotela Antunovi ). Spuštanjem cijena ispod svake mjere neki hotelijeri preotimaju goste drugima, pa je Vije e zaklju ilo da se hotelijeri trebaju dogovoriti koja bi bila barem okvirna grani na cijena za pojedinu ka-

tegoriju hotela, a koja op enito za destinaciju Zagreb. To imaju svi veliki gradovi u Europi, Be , Prag, Budimpešta i drugi, pa bi trebali imati i u Zagrebu, smatra nova predsjednica Uprave zagreba kog Hotela Dubrovnik Suzana Mari , koja preporu uje i da se napravi tržišna analiza cijena hotela u gradovima u regiji. U vezi s dugo najavljivanom gradnjom kongresnoga centra u Zagrebu, istaknuli su kako sam kongresni centar ne e ni emu pomo i ne bude li nove gradske infrastrukture. H

HOTEL DUBROVNIK Predsjednica Uprave zauzima se za utvr ivanje grani nih cijena SNIMIO DARKO MARI∆

Železnjak ipak smije američke brodove u S OPERACIJA WASHDOWN Ako se ugovor i sklopi, kažu u MORH-u, može biti samo komercijalni posao Luke Split i ameri ke strane i nije dio vojne suradnje Hrvatske i SAD-a. MORH potvr uje da je 27. srpnja održan sastanak S ameri kom ratnom mornaricom, barem zasad, nije sklopljen nikakav dogovor o korištenju splitske Sjeverne luke za pranje opreme ameri kih vojnih snaga na povratku iz Afganistana i Iraka. Tako ba-

rem proizlazi iz odgovora koje su Ministarstvo obrane, Luka Split i Lu ka uprava Split poslali na zahtjev gradskih vlasti nakon što su mediji nedavno izvijestili o tzv. operaciji Washdown.

Pregovori traju

Slobodna Dalmacija otkrila je po etkom kolovoza da Luka Split intenzivno pregovora - uz blagoslov MORH-a - s ameri kom ratnom mornaricom o pranju ratnih brodova i opreme s njih - tenkova, helikoptera, oklopnih transportera i oružja. Mediji i zaštitari

DMITRIJ ÆELEZNJAK, ve inski vlasnik splitske Sjeverne luke SNIMIO HRVOJE DOMINI

okoliša istaknuli su opasnost od zaga enja splitsko-kaštelanskog akvatorija osiromašenim uranom i otpadnim kancerogenim uljima, a gradske vlasti nikad nitko nije obavijestio o tim potencijalno opasnim planovima. Slobodna je otkrila i da je MORH dao zeleno svjetlo uplovljavanju ameri kih amfibijskih brodova u splitsku

Sjevernu luku za provo enje logisti ke operacije Washdown. Sjeverna luka, odnosno tvrtka Luka Split, iji je ve inski vlasnik Dmitrij Železnjak, i dosad je udomljavala ameri ke ratne brodove u posjetu HRM-u, posebno kada je bila rije o brodovima koji zbog veli ine nisu mogli uploviti u Loru.

U odgovorima koje je Grad Split dobio tvrdi se da nikakav ugovor nije sklopljen.

Priznanje MORH-a

Lu ka uprava tako odmah otklanja bilo kakvu odgovornost za organizaciju sastanka Luke i ameri ke mornarice, a kako je baš ta ustanova nadležna za upravljanje lu kim pojasom na splitskom podru ju, kažu

STRUÂťNA PROCJENA

Stadion na Kajzerici za 122 mil. eura

Zagreb. Izgradnja novog nacionalnog stadiona na Kajzerici, prema troĹĄkovniku koji je izradila jedna ugledna gra evinska tvrtka, koĹĄtala bi oko 122 milijuna eura, istaknuo je na ju eraĹĄnjoj presici voditelj projektnog tima Hrvoje Njiri . Radi usporedbe naveo je da bi, nasuprot tome, ruĹĄenje mak-

simirskog stadiona, izgradnja zamjenskog (40 mil. eura) te izgradnja novog u Maksimiru stajali ukupno 400 milijuna eura. Za razliku od nekoliko stotina milijuna eura moglo bi se u Zagrebu izgraditi 50-ak dje jih vrti a ili ĹĄkola. Podsjetio je na kronologiju zbivanja oko neodrĹžavanja referenduma, napominju i da je u lipnju 2008. raspisan natje aj i da su o ekivali da e Grad naru iti troĹĄkovnik. Kako to nije u injeno, naru ili su troĹĄkovnik od renomi-

je prati u Splitu? PRANJE BRODOVA nakon povratka iz Iraka i Afganistana unosan je posao ARHIVA BUSINESS.HR

MINISTARSTVO OBRANE

Uvjet: stroga zaĹĄtita okoliĹĄa

Ministarstvo obrane isklju uje svaku opasnost od zaga enja. "VaĹžno je naglasiti da bi se u slu aju bilo kakve provedbe operacije Washdown maksimalno uvjetovalo striktnim pridrĹžavanjem vaĹže ih propisa Republike Hrvatske u vezi sa zaĹĄtitom okoliĹĄa i ispuĹĄtanjem otpadnih voda", stoji u o itovanju MORHa, uz dodatak kako je normalno da je MORH omogu io uplovljavanje u Sjevernu luku jer mu je ta nadleĹžnost dana Pomorskim zakonikom.

da nisu dogovorili nikakav posao. Luka Split, koja bi od svega jako profitirala, tako er kaĹže da ugovor nije sklopljen, ak i da se na sastanku s Amerikancima i MORH-om nije ni razgovaralo o "komercijalnim uvjetima koriĹĄtenja lu kih kapaciteta". NeĹĄto opĹĄirnije odgovorio je MORH istaknuvĹĄi da, ako se takav posao i sklopi, moĹže

biti samo komercijalni posao Luke Split i ameri ke strane, a svakako nije dio bilateralne vojne suradnje Hrvatske i SAD-a. MORH potvr uje da je 27. srpnja odrĹžan sastanak u Lu koj upravi, ali isti u da je bio samo informativni kako bi se hrvatsku stranu upoznalo s potencijalnom poslovnom mogu noĹĄ u. Ivica Profaca

rane gra evinske tvrtke, koja Ĺželi ostati anonimna (jer se Ĺželi kandidirati na eventualnom budu em natje aju) prema kojem je ukupan troĹĄak izgradnje maksimirskog stadiona 400 milijuna eura, rekao je Njiri . Naglasio je da je lokacija Kajzerica bolje rjeĹĄenje i po kriterijima UEFA-e te da da bi gradnja trajala dvije godine. Potvrdio je da je radi izgradnje stadiona na Kajzerici potrebno sruĹĄiti dva paviljona ZV-a, ĹĄto je uklju eno u cijenu od 122 milijuna eura. H OGLAS

TURIZAM

Prvim arterom iz Koreje dolazi 261 putnik

Zagreb. U zagreba ku Zra nu luku 18. rujna sletjet e prvi ovogodiĹĄnji arter tvrtke Korean Air iz Seula kojim e u turisti ki posjet Zagrebu do i 261 putnik, priop eno je iz Hrvatske turisti ke zajednice. arter iz Seula za Zagreb zajedno su organizirali korejska agencija KAL tours i Hanjin Travel service u suradnji

s predstavniĹĄtvom Hrvatske turisti ke zajednice u Japanu koje je jedino takvo turisti ko predstavniĹĄtvo u Aziji, a odra uje promidĹžbene aktivnosti hrvatskog turizma na japanskom i korejskom trĹžiĹĄtu. Osim Zagreba, korejski putnici-turisti s tog artera (njih 70%) obi i e i druga mjesta u Hrvatskoj. PromidĹžbene aktivnosti na korejskom trĹžiĹĄtu, podsje aju iz HTZ-a, po ele su 2008., kada je osnovano predstavniĹĄtvo Hrvatske turisti ke zajednice u Tokiju. H

doga aji 16 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

SINDIKAT:

Voza i ugroĹženi, malo â&#x20AC;&#x2DC; istihâ&#x20AC;&#x2122; prijevoznika Zagreb. Ve ina profesionalnih voza a zaposlenih u hrvatskim prijevozni kim tvrtkama prisiljena je raditi u teĹĄkim i poniĹžavaju im uvjetima kako bi sa uvali svoja radna mjesta, rekao je na ju eraĹĄnjoj presici Sindikata hrvatskog voza a Miljenko Go in. Voza i su ucijenjeni gubitkom radnog mjesta, pa konstantno

rade prekovremeno, laĹžiraju i po nalogu poslodavaca evidenciju o radnom vremenu, tvrdi Go in. Na prste jedne ruke, rekao je, mogu se nabrojiti prijevozni ke tvrtke koje imaju koliko-toliko zakonit odnos sa svojim voza ima. Na primjerima nepropisnih isplatnih lista, zapisa tahografa i drugih dokumenata, Go in je pred novinarima dokumentirao brojne prekrĹĄaje i prijestupe, primjerice isplatu pla a na crno, laĹžiranje podataka tahografa. Sindikat, kaĹže Go in, stalno upozorava nadleĹž-

ne institucije i sluĹžbe na krĹĄenje propisa, ali one se ogluĹĄuju. Stoga traĹži od Vlade, resornog ministarstva, DrĹžavnog inspektorata i drugih institucija da napokon reagira na njegove prituĹžbe. U protivnom, najavljuje Go in, sindikat e biti prisiljen organizirati akcije koje uklju uju oteĹžavanje i ometanje prometa na vaĹžnijim cestama. Savjetnik Sindikata hrvatskog voza a Damir GaĹĄparovi kaĹže da drĹžava zbog nenapla enih poreza i doprinosa voza a godiĹĄnje gubi 500 milijuna kuna. H

BROJKA

tisu a voza a prijavljeno je na Zavodu za zapoĹĄljavanje. Svi bi, tvrdi sindikat, mogli raditi kad bi se uveo red u prijevozniĹĄtvo

BICRO: HT Ĺželi monopol u optiÄ?koj infrastrukturi ODGOVOR HT-a Telekom e investirati 500 milijuna kuna manje zbog nerijeĹĄenog pitanja koriĹĄtenja opti ke infrastrukture, rekla je Irena Joli Ĺ imovi , lanica Uprave HT-a, istaknuvĹĄi da bi tako velika investicija bila korisna i za druge jer je osnova daljnjeg razvoja Hrvatske

stanaka nazvanih "jam". Na njima moĹže sudjelovati od 10 do 1000 sudionika, ponekad ak 40.000, i na takvim sastancima esto nastanu dobre i inovativne ideje koje kompanija poslije iskoristi.

Male investicije

DALIBOR MARIJANOVI , direktor BICRO-a SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

Na okruglom stolu "Od inovativnog potencijala do inovacija" na Combisovoj konferenciji u Novom Vinodolskom direktor poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) Dalibor Marijanovi napao je najja i doma i telekom isti u i da Ĺželi ostvariti monopol na opti koj infrastrukturi. Njemu se oĹĄtro usprotivila Irena Joli Ĺ imovi , lanica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike, kazavĹĄi da e HT investirati 500 milijuna kuna manje zbog nerijeĹĄenog pitanja koriĹĄtenja opti ke

IRENA JOLI Ĺ IMOVI , lanica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

infrastrukture.

HAKOM ne zna ĹĄto ho e

Ona smatra da bi tako velika investicija bila korisna i za druge jer je opti ka infrastruktura osnova daljnjeg razvoja Hrvatske, pa i imbenik podizanja hrvatske konkurentnosti. Pritom HAKOM, prema njezinim rije ima, dvoji o tome kako dalje razvijati taj trĹžiĹĄni segment. Treba uvesti poticajni regulatorni okvir, ĹĄto zna i da najprije treba omogu iti uvo enje usluga i njihovo koriĹĄtenje, a tek nakon toga po eti regulirati trĹžiĹĄte.

Marijanovi se osvrnuo i na ulogu BICRO-a istaknuvĹĄi kako su u posljednje tri godine izdvojili oko 200 milijuna za poticanje tvrtki i razvoj inovativnih proizvoda i usluga, a moglo se i viĹĄe. "O ekujem da e nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji BICRO-u u 2012. i 2013. godini na raspolaganju biti 130 milijuna eura", rekao je Marijanovi . Zanimljiv primjer poticanja inovativnosti istaknuo je KreĹĄo Perica, direktor IBM-a Hrvatska, opisavĹĄi praksu te multinacionalne kompanije u organizaciji virtualnih sa-

" esto smo slijedili trendove, prilago avali se trĹžiĹĄnim diktatima. Vrijeme je da iskoristimo znanje, tehnologiju, ideje i specifi nosti te stvorimo novu vrijednost s vlastitim pozitivnim predznakom", istaknuo je predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabri . U uvodnom predavanju na Combisovoj konferenciji pod nazivom "12 mitova o inovaciji" savjetnik ravnatelja za IT sektor Klini kog bolni kog centra Zagreb Miroslav Ma ari istaknuo je kako je ideja samo mali dio posla, a najve i dio ine implementacija i realizacija. Ma ari smatra da je inovacija svaka namjerna novost koja donosi odrĹživu korist organizaciji ili pojedincu. Prema njegovim rije ima, pogreĹĄno je samo velike inovacije smatrati vaĹžnima, jer 99 posto malih inovacija donosi pomake u poslovanju ili uspjeĹĄnosti. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

business plus Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

Tre ina najmo nijih regionalnih tvrtki ima sjedište u - Poljskoj KOKTEL ZA USPJEŠNO GOSPODARSTVO Uspjeh poljskih tvrtki me u 500 najve ih u središnjoj Europi najlakše je opisati kombinacijom državnih poticajnih mjera za ulaganja, dobrom monetarnom politikom, uspješnim privla enjem novca iz EU fondova, odli nim prometnim položajem te na vrijeme provedenim restrukturiranjem

Kao najpropulzivnija ekonomija u regiji, sude i prema Deloitteovoj kategorizaciji 500 najve ih kompanija u srednjoj Europi, nakon krize pokazala se Poljska, koja prednja i brojem velikih tvrtki na listi (181 od ukupno 500), ali i njihovim ostvarenim poslovnim rezultatima. Koliko je poljsko gospodarstvo uspješnije od

hrvatskog pokazuje jednostavna relativna usporedba - Poljaci imaju ni sedam puta ve i nominalni bruto društveni proizvod od nas, a istodobno imaju više od jedanaest puta ve i broj tvrtki na ljestvici najve ih u regiji. "Poljska je jedina lanica Europske unije koja je u 2009. izbjegla jake udarce

KAKO ĆEMO PRIVUĆI INVESTICIJE?

Nemilosrdna je konkurencija za ulagače > top 500 > EU

18-19 business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

recesije, a uz to je ove godine ostvarila i neočekivano snažan rast BDP-a u drugom kvartalu", objašnjava Marina Tonžetić, direktorica u Odjelu za reviziju u Deloitteu, te dodaje kako je razlog tome povećanje potražnje za njezinim proizvodima u Njemačkoj na koju otpada otprilike četvrtina poljskog izvoza.

Nemaju euro

Uz Njemačku kao dobar oslonac postoji još nekoliko razloga takvih rezultata poljske ekonomije. Prvi je od njih mogućnost devalvacije nacionalne valute (zlota) jer Poljska nije uvela euro, čime su poljski proizvodi postali konkurentniji na stranim tržištima. Uz to, zaduženost je relativno niska, a od svih novih članica Poljska najučinkovitije koristi EU fondove iz kojih je

Uspješne kompanije iskoristile su krizu kako bi poboljšale efikasnost poslovanja kroz rezanje nepotrebnih troškova, smanjenje administriranja i bavljenja samim sobom, fokusiranje na najvažnije kupce i glavne poslovne segmente te kroz prodaju ili zatvaranje manje bitnih segmenata poslovanja, objašnjava Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu. Prema njegovim riječima, što se tiče države, jasno je da ne možemo biti zadovoljni trenutačnom konkurentnošću hrvatskog

povukla otprilike 21 milijardu eura, i to bez uračunatih sredstava iz pretpristupnih fondova, pojašnjava Marina Tonžetić. Dodaje i kako u objašnjavanju poljske uspješnosti treba uzeti u obzir i učinkovitu državnu upravu. Što se tiče ulaganja, poljski zakoni idu u prilog inozemnim ulagačima. Zemlja ima relativno nisku stopu poreza na dobit, a uvedene su i poticajne mjere u četrnaest ekonomskih zona poput izuzetaka od oporezivanja te konkurentnih cijena zemljišta. "Osim navedenih mjera, dodatan razlog zbog kojega investitori biraju Poljsku kao zemlju za ulaganje jest zemljopisni položaj te države, koja se nalazi u samom srcu kontinentalne Europe s dostupnošću na tržišta do otprilike 250 miliju-

gospodarstva te da je potrebno i dalje naporno raditi na poboljšanju efikasnosti državne administracije, na pojednostavnjenju procedura i dozvola potrebnih za pokretanje poslova, kao i na stvaranju pozitivne investicijske klime gdje svaki ulagač nije a priori sumnjiv dok ne dokaže suprotno. On smatra kako je konkurencija među državama za privlačenje investicija nemilosrdna, i moramo se dobro potruditi kako bismo uopće bili razmotreni kao potencijalna ulagačka destinacija. Cilj

na potrošača u radijusu oko 1000 kilometara. No, Poljska sama za sebe predstavlja tržište od otprilike 40 milijuna potrošača", objašnjava Marina Tonžetić.

Uspješna i Češka

Nakon Poljske po uspješnosti gospodarstva slijedi Češka sa 73 tvrtke uključene u top 500 tvrtki u regiji. "Industrija je u Češkoj zadržala značajan položaj u strukturi nacionalne ekonomije. Njegovanje otvorenosti prema ulaganjima jedan je od ključnih elemenata njezine tranzicije s komunističkog, planskog gospodarstva na tržišno gospodarstvo", kaže Marina Tonžetić. Prema njezinim riječima, treću poziciju prema broju tvrtki zauzima Mađarska sa zastupljene 63 tvrtke.

administracije ne može biti isključivo pasivno pridržavanje svih propisa, već aktivna pomoć privatnom sektoru u realizaciji investicija uz pridržavanje svih propisa, pojašnjava Krešić. Ako se samo poštuju propisi, a nema nikakvih pozitivnih gospodarskih pomaka, to nije uspjeh, to je dugoročno neodrživa pasivnost. U državnu administraciju treba uvesti ključne indikatore performansi (KPI) kako bi se mogla mjeriti i evaluirati uspješnost svih zaposlenih, zaključuje Krešić.

IVICA KREŠIĆ, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu

Snimio hrvoje domini∆

Zastupljenost po industriji (Delo 2009.

Potrošnja i transport

Energija i resursi

Zdravstvo Industrija

BiH

Bugarska

Hrvatska Češka Estonija

Letonija

Litva

Mađarska

Poljska Makedonija

Rumunjska

Srbija

Slovačka

Slovenija

Ukrajina

Ukupno:

169

147

101

Dražen Tomić

ŠTO SE RADI U REGIJI?

Najviše tvrtki iz niskoprofitabilnog potrošačkog i transportnog sektora Prema Deloitteovoj analizi prema broju tvrtki na listi, najzastupljenije su one iz potrošačkog sektora i transporta (34 posto), slijedi sektor energetike i resursa (29 posto), proizvodnja ima 20 posto, telekomunikacije, mediji i tehnologija 9 posto, farmaceutika 4 posto, nekretnine 3 posto, a javni sektor 1 posto. "Poljske su se tvrtke najbolje plasirale u većini industrijskih sektora osim farmaceutike, gdje dijele vodeću poziciju s Mađarskom. Potrebno je napomenuti da su tvrtke iz potrošačkog sektora i transporta također

najzastupljenije i po kriteriju prihoda, no promatrajući kriterij profitabilnosti među prvih 10 rangiranih tvrtki, šest ih dolazi iz sektora energetike i resursa, pridonoseći sa 22 posto ukupnoj profitabilnosti tvrtki na popisu top 500 koje su pozitivno poslovale. Slijedi industrija telekomunikacija, medija i tehnologije s tri tvrtke koje pridonose 8 posto, te proizvođačka industrija s jednom tvrtkom i 5 posto doprinosa profitabilnosti tvrtkama koje su poslovale s dobiti u 2009.", ističe Marina Tonžetić iz Deloittea. Iako su tvrtke iz potrošačkog

sektora najzastupljenije po apsolutnom broju, najbolje plasirana tvrtka iz potrošačkog sektora po profitabilnosti je na 43. mjestu. Navedeni podaci govore da je gospodarska grana s maržama koje su manje od onih u drugim industrijama, objašnjava Marina Tonžetić. Pozitivna je stvar potrošačkog sektora održivost u uvjetima nestabilnosti - i u ovoj se krizi plasiranje prehrambenih proizvoda i pića pokazalo stabilno. Što se tiče naftnih i plinskih gospodarskih aktivnosti, lanjske cijene nafte i plina obilježile su znatne promjene. Usprkos

ciklusima cijena, tvrtke iz sektora nafte i plina svjesne su potrebe da se usredotoče na srednjoročnu i dugoročnu stabilnost kad je riječ o postizanju rasta i donošenju kvalitetnih odluka. "Ulaganja u istraživanje i razvoj, ljude i tehnologiju ključna su za dugoročno očuvanje konkurentske prednosti. Iako je riječ o važnim ulaganjima, tvrtke iz naftnog i plinskog sektora trebaju se usredotočiti i na kontrolu troškova, unaprjeđenje kontrola i upravljanje rizicima, koji mogu znatno utjecati na poslovanje tvrtki u toj industriji", pojašnjava Tonžetić.

MARINA TONŽETIĆ, direktorica u Odjelu za reviziju u Deloitteu

Snimio hrvoje domini∆

J se

HRVATSKI USPJESI

OGLAS

Najveći Agrokor, Končar jedva upao Na Deloitteovu ljestvicu "500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi" ušlo je samo 16 hrvatskih tvrtki, od kojih prednjače tvrtke iz energetskog sektora, slijede telekomunikacije te potrošački sektor i transport. Od hrvatskih tvrtki u istraživanju Deloittea na 18. mjestu smjestio se Agrokor, Ina je na 32. mjestu, HEP na 76. mjestu, Konzum na 80. mje-

stu, HT na 119. mjestu, Pliva na 274. mjestu, Zagrebački holding na 287. mjestu, HEP Proizvodnja na 327. mjestu, HEP operator na 352. mjestu, Vipnet na 356. mjestu, Podravka na 359. mjestu, Hrvatske željeznice na 376. mjestu, Vindija na 457. mjestu, Adris na 458. mjestu, Tisak na 478. mjestu te Končar na 485. mjestu.

riji (Deloitteova ljestvica top 500)

strija

Javni sektor

Nekretnine

Tehnologija, mediji i telekomi

Ukupno

Udjel (%)

15%

13%

180

36%

500

100% Izvor: Deloitte

JOACHIM HERRMANN, bavarski ministar unutarnjih poslova, oštro je reagirao na primjedbe iz Bruxellesa i najavio 'žestoki otpor' na bruxelleski 'napad na bavarske op ine' ARHIVA BUSINESS.HR

> top 500 > EU

20-21 business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

Bruxelles protiv Bavarske JEFTINO ZEMLJIŠTE DOMA IMA Europskoj komisiji smeta što lokalno stanovništvo u Bavarskoj može kupiti jeftinije zemljište uz opravdanje zaštite identiteta. Sli ni se slu ajevi bilježe i u Flandriji, gdje se neflamanskim klijentima ak otežava kupnja nekretnina. Europska komisija još nije donijela odluku o tome ho e li se obratiti Europskom sudu Ima dana kada Gornja Bavarska izgleda kao pustinja. Prolazak kroz naselja u najbolje doba dana izgleda kao prizor iz horror-filmova. Nigdje nikoga, a na ku ama spuštene rolete bez znakova života. Ku a ili stan na jednom od gornjobavarskih jezera atraktivni su za dobrostoje e gra ane, pa ak ako stanuju u Berlinu ili Frankfurtu. Svaki drugi ili tre i vikend uživaju u alpskom zraku. Doma im, bavarskim obiteljima koje raspolažu s prosje nim prihodima sve je teže kupiti sta-

nove u svojoj sredini, a skromniji su stanovi postali rijetkost, pa sve ve i broj doma ih bavarskih obitelji odlu uje napustiti svoj zavi aj. Za bavarske op ine posljedice su katastrofalne: lokalno se stanovništvo sa socijalnim strukturama raspada ili je ugroženo - od dobrovoljnih vatrogasaca do sportskih i kulturnih društava. Gubitak identiteta pogo ene op ine pokušavaju kompenzirati ponudom gra evinskih zemljišta lokalnom stanovništvu ispod tržišne cijene.

U Njema koj su takav na in prodaje zemljišta sudovi odobrili te je postala uvriježena praksa da op ina kupi zemljište, deklarira ga kao gra evinsko i proda po nižoj cijeni.

Sloboda kretanja

Europska komisija ve neko vrijeme pomno i s nelagodom promatra tu praksu. Najprije je Komisija po ela pratiti op inu Selfkant u saveznoj njema koj pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji, a poslije i stanje u etiri bavarske op ine. U lipnju ove godi-

ne Europska komisija pooštrila je nastup i od Njema ke zatražila da obustavi svoje modele jeftine prodaje zemljišta lokalnom stanovništvu. Zahtjev obrazlaže pravilom o zabrani diskriminacije. Osim toga, Bruxelles navodi da je opisana praksa u nekim njema kim op inama u suprotnosti s garancijom slobodnog kretanja gra ana, kao i da to predstavlja kršenje i slobodnog kretanja kapitala. Komisija je od Njema ke zatražila o itovanje u roku dva mjeseca, pa se ovih dana

o ekuje odgovor iz Berlina. Istodobno je Komisija zadržala pravo obra anja Europskom sudu. Kako je na te korake reagirala Njema ka, prije svega Bavarska? Za bavarsku je vladu rije o vrlo "uspješnom instrumentu bavarske politike naseljavanja", koji pruža mladim obiteljima stan ili ku u u njihovu zavi aju i nastavak ruralnog na ina života. Takva argumentacija Bavaraca ima punu potporu njema ke savezne vlade u Berlinu. Bavarski

OGLAS

ODLAZAK LOKALNOG STANOVNIŠTVA u nekim mjestima u Bavarskoj u tolikoj mjeri otežava funkcioniranje zajednice da je primjerice ugrožen opstanak vatrogasnih društava ili sportskih i kulturnih društava

arhiva business.hr

ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSUKršćansko-socijalna stranka, na vlasti u Münchenu) oštro je reagirao na primjedbe iz Bruxellesa i najavio "žestoki otpor" na bruxelleski "napad na bavarske općine". Iza tih se otvorenih i žestokih riječi koje podupiru lokalni savezi i udruženja krije vrlo osjetljiv pravni posao, koji se zalaže za očuvanje bavarskog modela koji pomaže domaćim obiteljima da dođu do povoljnog građevinskog zemljišta. S jedne se strane na prav-

noj makrorazini ukazuje na Lisabonski sporazum u kojem je lokalna i regionalna samouprava dobila na vrijednosti, pa se zbog toga od Europske komisije traži prostor u kojem bi općine mogle djelovati kada je riječ o lokalnoj zajednici. "Komisija mora konačno ozbiljno djelovati u pogledu zaštite lokalne i regionalne samouprave i očuvanja načela supsidijarnosti", zahtijeva bavarski ministar Herrmann. Povlašteni modeli prodaje zemljišta za domaće stanov-

ništvo "od egzistencijalne su važnosti".

Uvjet pet godina

S druge pak strane argumentira se ovako: Njemački ustavni sud naglasio je u svojoj presudi o Lisabonskom sporazumu da bitne socijalno-političke odluke ostaju prvorazredne zadaće zemalja članica. Za zagovornike spomenutog modela riječ je o načelu socijalne države. Osim toga, načelo socijalne države zapisano je i u njemačkom ustavu. Dakle, njemački je ustavni sud kod

kreiranja socijalnih okolnosti života u Europskoj uniji jasno ukazao na granice djelovanja unutar zemalja članica. Nadalje, pravnici ukazuju i na europsku obvezu poštivanja identiteta zemalja članica Europske unije, a kod spomenutog je modela riječ o očuvanju identiteta općina kojima prijeti da postanu konglomerati stanova i kuća u kojima povremeno žive građani prijavljeni na drugom mjestu boravka. Na pravnoj mikrorazini Bavarska argumentirano

uzvraća Komisiji na optužbe da je u navedenom modelu riječ o diskriminaciji. Bavarski model nije vezan uz državljanstvo. Ako osoba s francuskom ili talijanskom putovnicom dovoljno dugo živi u jednoj od bavarskih općina, tada može jednako kao i Nijemac koristiti jeftinije građevinsko zemljište. "Ni jednom se građaninu EU ne uskraćuje dolazak u Njemačku", ističe ministar Herrmann. Minimalni boravak u općini ostaje i dalje pet godina. Bavarska navodi da u Münchenu postoje modeli povoljnije prodaje stanova građanima koji u glavnom gradu Bavarske borave samo tri godine, a obiteljima s djecom već nakon godine dana. Takve modele Europska komisija zasigurno ne može nazvati diskriminacijom. Nadalje se navodi da se u spomenutim općinama samo mali dio zemljišta prodaje po povoljnijim cijenama, a 90 posto ostalog zemljišta na prodaji je po uobičajenim tržišnim cijenama. Na kraju ostaje samo još jedan aspekt: prodaja zemljišta samo osobama koje su prijavljene odnosno stanuju u općini. Općine su na tom polju u posljednjih nekoliko desetljeća bile vrlo maštovite kako bi došle do donekle ravnopravne i pravedne raspodjele. Uveden je sustav bodova, koji uzima u obzir čimbenike od broja djece u obitelji do aktivnosti u sportskim i kulturnim društvima ili njegovanju starijih i potrebnih osoba. Službenici Europske komisije očito će morati još dobro proučiti slučaj u bavarskim općinama prije nego što donesu odluku hoće li se obratiti Europskom sudu. Alen Legović, Bruxelles

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

regija/svijet

NAJVEĆI POSLIJERATNI volonterski PODUHVAT

Organizatori Olimpijade 2012. u Londonu traže 70.000 volontera Do kraja listopada traju prijave za oko 70.000 volontera koliko organizatori Olimpijskih igara 2012. u Londonu očekuju da će im biti potrebno. Radni dan volontera trajat će osam sati, a zainteresirani se moraju obvezati da će raditi najmanje deset dana Ovih su dana počele prijave volontera koji bi pomogli u organizaciji Olimpijskih igara 2012. godine u Londonu, a bit će otvorene do 27. listopada. Kako kažu organizatori, bit će im potrebno oko 70.000 volontera, što bi, kako piše BBC, trebao biti najveći britanski poslijeratni volonterski poduhvat. Njihovi će zadaci biti od kontrole ulaznica do dijeljenja odora.

8000 specijalista

"Želimo da se prijave najbolji timski igrači u Velikoj Britaniji, ljudi koji imaju jednake kvalitete kao naši sportaši", kazao je Sebastian Coe, predsjednik Locoga (London Organising Committee of the Olympic and Paralympic Games). Radni dan volontera trajat će osam sati, a zainteresirani se moraju obvezati da će raditi najmanje deset dana na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama, ili najmanje 20 dana na obje manifestacije.

Volonteri specijalisti sportske, medicinske te djelatnosti vezane uz odnose s javnošću i antido-

ping mogu se prijaviti organizatorima Olimpijskih igara od 27. srpnja. Dosad ih je, kako je objavljeno

GRADILIŠTE Olimpijskog sela u Londonu snimljeno ovoga ljeta arhiva business.hr

iz Locoga, prijavljeno već 8000, što je oko pola potrebnih ‘specijalista’.

Češće vožnje

Zanimljiv je slučaj željezničke tvrtke South West Trains, čija je uprava, kako tvrde sindikati, odlučila spriječiti svoje zaposlene da volontiraju na Olimpijskim igrama. Naime, kako tvrde, poslan je interni dopis rukovoditeljima da dopuste za 2012. počnu odobravati tek u toj godini do kada će sva volonterska mjesta biti odavno popunjena. South West Trains, naime, očekuje da će uoči i u vrijeme Olimpijskih igara morati pojačati vozni red. P. B.

Milija ulagač (NE)PRILIKE ZA INVESTICIJE Tržište na dulji rok čeka spor oporavak, a opasnost od nove recesije na kratki rok vrlo je realna, smatra klub milijardera koji vodi investicijski guru Byron Wien. On trenutačno radi za Blackstone, koji smatra da Obamime mjere ne pomažu biznisu

PLINOVOD

Republika Srpska planira se pridružiti Južnom toku Republika Srpska planira se pridružiti projektu izgradnje plinovoda Južni tok, kojim bi se ruski plin isporučivao Europi preko Crnog mora, i dobivati oko milijardu kubičnih metara plina godišnje, izjavio je u četvrtak u Moskvi premijer RS Milorad Dodik. RS planira izgraditi dionicu plinovoda dugačku 480 kilometara u sjevernoj BiH, kapaciteta

do 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, i spojiti je s Južnim tokom u Srbiji. Gazprom će provesti studiju isplativosti tog projekta i potom će izvijestiti vladu RS o svojoj odluci, navedeno je u memorandumu o suradnji koji su potpisali Dodik i ruski ministar energetike Sergej Šmatko. "Mislim da nam je potrebno dva mjeseca da preciziramo sve detalje", kazao je Dodik. H

posto pala je prodaja novih automobila u Njemačkoj nakon isteka vladinih poticaja za kupnju kupovinu novih, ekološki prihvatljivijih vozila

RAZVOJNO SREDIŠTE

Renault u Rumunjskoj otvorio postrojenje od 160 milijuna € Francuski proizvođač automobila Renault u srijedu je u Rumunjskoj službeno otvorio 160 milijuna eura vrijedno postrojenje za testiranje i razvoj. Najveće Renaultovo postrojenje izvan Francuske izgrađeno je na mjestu napuštene vojne zračne baze kod grada Titua na jugu Rumunjske i prostire se na površini od 350 hektara. Tvrtka je osnivanje regionalnog

središta u Rumunjskoj najavila još 2006. Ukupna je vrijednost projekta veća od 500 milijuna eura. Krajem 2008. kriza je prekinula radove do druge polovice 2009. kada je Renault uspio osigurati sredstva kod međunarodnih i rumunjskih izvora. Iako je postrojenje počelo s radom, Renault planira nastavak gradnje i završetak svih radova do sredine 2011. godine. H

jarderi iz newyorškog gačkog kluba depresivni MEĐU 50 ODABRANIH mogu ući samo oni koji imaju barem 10 milijuna dolara uloženih na tržištu, a sastaju se u ljetnoj destinaciji bogatijih Newyorčana - Hamptonsu na Long Islandu arhiva business.hr

Byron Wien, investicijski guru koji trenutačno djeluje u Blackstone grupi arhiva business.

eć 25 godina investicijski guru Byron Wien, koji trenutačno djeluje u Blackstone grupi, održava ljetne sastanke s nekima od najvećih igrača na Wall Streetu i s njima dijeli svoje poglede na ulagačke prilike. Sastanci 50 odabranih, među kojima nema nikoga tko nema

barem 10 milijuna dolara uloženih na tržištu - a ima i najmanje 10 milijardera - održavaju se u Hamptonsima na Long Islandu, gdje mnogi od njih provode ljetni odmor.

Veliki igrači

Ove godine, nakon dva sastanka koje Wien naziva Benchmark ručak, opće je raspoloženje tmurno i

pesimistično, a krivac za besperspektivnost svih mogućih vrsta ulaganja je administracija Baracka Obame. Zaključak je Wienove grupe da tržište na dulji rok čeka spor oporavak, a opasnost od nove recesije na kratki rok vrlo je realna. Obama se doživljava kao neprijatelj biznisa, što obeshrabruje nove investicije i zapošljavanje novih ljudi. Najveći su mu krimen reforma zdravstvene skrbi zbog nepredvidivih troškova osiguranja te nesigurnost vezana uz poreze u budućnosti. Wien ni ove godine ne želi otkriti ime ni jednog od ulagača koji su prisustvovali sastancima, no zna se da su posljednjih godina u klubu milijunaša

bili neki od najvećih igrača na tržištu poput Georgea Sorosa, Juliana Robersona i Jamesa Chanosa. Ulagači milijunaši smatraju da su dugoročno najveće prepreke ulaganju prezaduženost, neobrazovanost radne snage za poslove budućnosti te preveliki troškovi rada. Zbog toga nitko ne vjeruje ni u dioničko tržište ni u mogućnost da indeks S&P dosegne 1200 bodova iduće godine.

‘Klasična’ ulaganja

U klimi nepovjerenja u tržište milijunaši se okreću nekim manje ortodoksnim ulaganjima. Kupuju se prazne poslovne zgrade, farme i traže se ulagačke prilike u Africi. Milijarderi u klubu iona-

ko ne ulažu u tipične ulagačke instrumente poput fondova ili dionica. Oni svoja ulaganja više koncentriraju i strateški ih razmještaju u razne sektore poput komercijalnih nekretnina. Iako Wienov klub nije nepogrešiv, pa tako 2007. kada je bio prisutan Soros, samo su on i još jedan ulagač očekivali recesiju i krah burze, ovaj je put negativno raspoloženje bilo jednoglasno, može se iščitati iz bilješki sa sastanka koje je objavio Wein. Jedan od sastanaka završio je u 15.45 sati, no ni jedan od prisutnih nije pokazao ni najmanje volje da iskoristi vrijeme preostalo do zatvaranja burze kako bi dao nalog za kupnju, tvrdi Wien. D. B.

investor 24-25

KAD VLADAJUĆI ZNAJU ŠTO RADE Švedska ima izvozno uniji, a dug je upola manji od prosjeka eurozone, što je tamošnj

Švedske dividende puta veće od euro Skandinavska su poduzeća svojim rastom dobiti iznenadila sve analitičare. Osim urednih državnih financija, to je rezultat orijentacije na tržišta Kine, Indije i Latinske Amerike u kojima potražnja sve više raste pa su se odlučila na izdašno financiranje svojih ulagača Ulagači u Švedskoj mogli bi biti pobjednici Europske unije po iznosima dividenda koje će dobiti od kompanija u koje su uložili novac. Dividende kompanija u najvećem nordijskom gospodarstvu ove će godine biti 21,5 posto veće nego godinu prije, prema zadnjim podacima Bloomberga. U Njemačkoj je taj rast iznosio 13,4 posto, u Švicarskoj 16 posto, a prosječno povećanje vrijednosti dividendi u kompanijama koje čine indeks Euro Stoxx 50 koji mjeri 50 najvećih kompanija u Europi iznosi samo 11,7 posto. Danska i Norveška također imaju dividendno povećanje veće od indeksa. Najveći rast dividendi izravna je posljedica izbjegavanja štednje i smanjivanja troškova švedskih kompanija, za razliku od ostalih u zapadnoj Europi gdje je došlo do velikih mjera štednje. Švedsko, izvozno orijentirano gospodarstvo,

ima najmanji deficit u Europskoj uniji, a dug je upola manji od prosjeka eurozone, čime vlada ima mnogo šire područje djelovanja pa je mogla izbjeći veliko rezanje troškova, na što su bile primorane države na kontinentu.

Iznenađeni analitičari

Euro Stoxx 50 ove je godine pao 6 posto, a istodobno je skandinavski korporativni rast predvođen švedskim kompanijama iznosio 18 posto, koliko je rastao indeks Stoxx Nordic 30. "Bilo bi mudro ulagačima da malo dulje zadrže pogled na Skandinaviji, osobito u sadašnjem trenutku kada je nesigurnost glavna karakteristika ostalih gospodarstava", savjetuje preko Bloomberga Hanns Peterson, čelni čovjek za ulagačke strategije stockholmskog SEB-a, dodajući kako su prognoze za švedske kompanije još bolje zbog njihove izloženosti brzorastućim tržišti-

ma, što dovoljno govori o potencijalima. Među kompanijama za koje se očekuje da će povećati dividende nalaze se Sandvik, Volvo, Statoil, DnB NOR i SKF. Index OMX Stockholm još bolje pokazuje poziciju švedskih kompanija danas u odnosu na ostale u širem okruženju. Od 30 kompanija koje čine taj indeks, čak ih je 20

prijavilo prihode veće od predviđanja analitičara pa su u prosjeku bili 22 posto veći nego u njihovim prethodnim prognozama. Cijela Skandinavija iznenađuje analitičare, pa se isto ponovilo i u Norveškoj. U toj su zemlji čak 52 kompanije iz tamošnjeg indeksa OBX zabilježile iznadprosječne prihode. Od toga je 11 kompa-

nija prijavilo 20-postotno više prihode od prognoziranih, a dvije su prijavile dobit, dok su analitičari očekivali gubitke. Švedska će, prema ocjenama tamošnje vlade, ove godine zabilježiti najveći rast gospodarstva u Europskoj uniji. Prema tim procjenama, BDP bi do kraja ove godine trebao narasti 4 i pol posto, a prošle je

vozno orijentirano gospodarstvo i najmanji deficit u Europskoj mošnjim kompanijama omogućilo uspješno poslovanje

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

de gotovo su dva ropskog prosjeka POSLJEDICE RASTA

Nijemci traže veće plaće

šak od 10,2 posto BDP-a, u što je uključen prihod energetskog sektora.

Spas u izvozu

ANDERS BORG, švedski ministar financija, čije su uredne i konsolidirane financije potaknule rast dobiti švedskih kompanija arhiva business.hr

godine pao 5,1 posto. Ostatak Europske unije trebao bi zabilježiti prosječni rast BDP-a od 1,8 posto. Gospodarski rast u Norveškoj, koja je osjetila blažu recesiju od ostatka Europe, trebao bi iznositi 1,75 posto. Osim toga, švedski bi deficit ove godine trebao dosegnuti samo 2,1 posto BDP-a, a Norveška će zabilježiti vi-

Regionalne kompanije profitirale su od stabilnih javnih financija i niskih prinosa korporativnih obveznica, što njihovo refinanciranje čini mnogo lakšim od njihovih rivala na kontinentu. S druge je strane cijela regija profitirala uspjehom izvozno orijentiranih kompanija. "Kompanije koje izvoze u brzorastuća tržišta imaju mnogo veću vrijednost od onih koje su se orijentirale na druga tržišta, i zato se očekuje da će nordijske kompanije svojim ulagačima vratiti svojim ulagačima mnogo veći novac", kaže Espen Furnes, fondovski menadžer Storebranda iz Osla. Stoga će Sandvik, najveći svjetski proizvođač kamiona, ove godine udvostručiti dividendu na 2 krune po dionici (otprilike isto toliko kuna), nakon što mu se do-

bit povećala zahvaljujući rastu potražnje u Kini, Indiji i Latinskoj Americi. Volvo, Sandvikov najveći globalni konkurent, za rast prihoda također može zahvaliti rastu potražnje iz Latinske Amerike. Norveški Statoil, najveći skandinavski proizvođač nafte i plina, svojim će ulagačima dati za četvrtinu veću dividendu nego prošle godine. DnB NOR, najveća norveška banka, dividendu je odlučila povećati 43 posto. Očekuje se da će gotovo sve skandinavske banke nakon rasta dobiti velik dio usmjeriti prema dioničarima, nakon što su donesena stroža financijska pravila na razini Europske unije, poznata kao Basel III. Ronan Carr i Praveen Singh iz Morgan Stanleyja u svojoj su bilješci naveli: "Otkrili smo da dionice koje daju povećanu dividendu imaju stalan i značajan rast u odnosu na tržište." Ante Pavić

Nakon godina suzdržanosti, njemački sindikati dobili su jak dokaz koji njihova traženja za povećanjem plaća čini opravdanima, donose njemački mediji. Njemački poslodavci svaki put prilikom početka pregovora sa sindikatima traže njihovu suzdržanost, obrazlažući to nastojanjima za povećanjem konkurentnosti i sigurnosti posla. No, Njemačka doživljava svoj najveći gospodarski bum još od ujedinjenja, a cijela se Europa nada da će njemački rast povući ostatak Europe, pa njihova obrazloženja više ne zadovoljavaju tamošnju javnost. Čak je kancelarka Angela Merkel izjavila kako je vrijeme da i zaposlenici dobiju svoj dio kolača. Kada se realni rast plaća usporedi s

nekim europskim zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Nizozemske ili Italije, jedino su njemačke plaće od 2000. do 2008. padale, dok su svima ostalima rasle. Kriza nakon 2008. u ostalim državama nije bitno smanjila plaće, pa je tako samo Velika Britanija, uz Njemačku, zabilježila pad. Sada radnici u Njemačkoj traže veće plaće, a posebno ih je naljutila činjenica da su u vrijeme kada su zbog krize pristajali na rezanje plaća, menadžerske plaće rasle i do 10 posto. Potpora njihovim zahtjevima došla je i iz Francuske, gdje je Christine Lagarde, francuska ministrica vanjskih poslova, kazala da će rast njemačkih plaća dobro djelovati na eurozonu.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

TRŽIŠTE NOVCA

ŠVICARSKI FRANCI

Ukupan promet na Tržištu novca u etvrtak dosegnuo je 44,5 milijuna kuna uz prosje nu kamatnu stopu 0,85 posto. Ve inu prometa inile su pozajmice na rok od tjedan dana kojih je odobreno u visini 26,5 milijuna kuna, a plasirano je i 18 milijuna kuna prekono nih pozajmica. Trgovalo se i devizama, i to u iznosu od 700.000 eura. H

Nakon Raiffeisena, Zagreba ke i Erste banke i PBZ uvodi nova pravila za kredite u švicarskim francima kojima e smanjiti mjese nu kreditnu obvezu svojim klijentima. PBZ je za korisnike kredita prema standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu pripremio paket od sedam mjera. Kao prvo smanjuje kamatne stope za

Promet od 44,5 milijuna

I PBZ smanjuje kamate

0,35 postotnih bodova na stambene kredite u švicarskim francima po evši od 1. studenoga, bez obzira na status klijenta. Klijentima se zatim nudi mogu nost konverzije kredita u euro uz dodatno smanjenje kamatne stope od 0,20 postotnih bodova. Uz smanjenje i konverziju, PBZ nudi i produljenje otplate, po ek, fleksibilan otplatni plan, postupno pove avanje visine anuiteta te refinanciranje stambenog kredita novim vezanim uz euro. B.hr

Perkovi mora objaviti ponudu za Badel 1862 ZAJEDNI»KO DJELOVANJE Hanfa je, unato demantijima, nedvojbeno utvrdila da su Perkovi i, Ruždjak i Lozo djelovali zajedni ki te u svojem poduljem obrazloženju nabraja na ine stjecanja dionica koji su, osim medija, svojedobno privukli pozornost i same Hanfe te Državnog odvjetništva Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u etvrtak je donijela rješenje kojim se utvr uje da je za Antu i Ivana Perkovi a, Marijana Ruždjaka i Boženka Lozu dana 7. listopada 2009. godine nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Badel 1862. Kako se navodi u rješenju, nedvojbeno je utvr eno da dioni ari Anto Perkovi , Marijan Ruždjak, Boženko Lozo i Ivan Perkovi djeluju zajedni ki i da su na dan 7. listopada 2009. držali ukupno 303.348 dionica odnosno 40,33 posto dionica Badela, ime je za njih tog dana nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje

društva. Oni pori u da su zajedni ki djelovali, ali Hanfa smatra druk ije i odlu ila je da moraju objaviti ponudu za preuzimanje.

Zakon neumoljiv

Iz Hanfe su poru ili da je postupku nadzora nedvojbeno utvr eno da Anto Perkovi , Marijan Ruždjak, Boženko Lozo i Ivan Perkovi djeluju zajedni ki te da je za njih nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje društva. Kako je Ivan Perkovi sin Ante Perkovi a, nesumnjivo je da djeluju zajedni ki, što propisuje i zakon. Iako su obojica demantirala da djeluju zajedni ki, Zakon o preuzimanju di-

LRH

Mali dioni ari izba eni iz javne ponude Hanfa je na sjednici Uprave održanoj u etvrtak donijela odluku kako Matku Bolan i i Udruzi malih dioni ara LRH ne priznaje svojstvo stranke u postupku objave ponude za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela. Hanfa je odluku obrazložila injenicom da navedena udruga nije upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pa nije pravna osoba. H

BUSINESS TV Kapital Network, Petak 17. 9. 20:00 VIJESTI 20:15 KN INTERVJU 21:00 SVIJET, Igrani film (12) 23:15 VIJESTI 23:30 OD EGA OBOLIJEVAMO Emisija

Kapital Network, Subota 18. 9.

ANTO PERKOVI , bivši predsjednik Uprave Badela 1862, poricao je zajedni ko djelovanje s vlastitim sinom SNIMIO SAŠA ETKOVI

oni kih društava definira da fizi ke osobe djeluju zajedni ki ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a tom zakonskom odredbom, kao ni bilo kojom drugom odredbom, nije predvi ena iznimka. Utvr eno je i da s njima djeluju Marijan Ruždjak i Boženko Lozo, i to na osnovi njihova me usobnog sporazuma, iji je cilj stjecanje dionica društva i uskla eno ostvarivanje prava glasa na tim dionicama.

Sporazum utvr en

Agencija napominje da nije utvrdila postojanje pisanog sporazuma, ali to nije ni nužno jer zakon predvi a da sporazum može biti i

usmen, ak i prešutan. Nadzorom je utvr eno da su Marijanu Ruždjaku ponu ene vlastite dionice društva te da ih je i stekao iako nije bio zaposlenik Badela, ve je kao odvjetnik bio u ugovornom odnosu punomo nik. Boženko Lozo tako er je stekao vlastite dionice društva iako nije njegov zaposlenik nego odvjetnik punomo nik. Hanfa nabraja brojne situacije koje dokazuju da su oni djelovali zajedno te se detaljno opisuju brojni na ini stjecanja dionica koji su bili pod prismotrom Državnog odvjetništva i Hanfe. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

19:30 WORLD SCANER 19:40 KN REPORT 19:50 GLAM LX ( reportaža ) 20:00 OBJEKTIV, magazin 20:30 KAPITAL ZNANJA 20:50 GLAM LX 21:00 PREGLED TJEDNA 21:15 KN INTERVJU 22:00 MJESE EV MA , Igrani film (15) 23:40 ALLAN QUATERMAN I HRAM LUBANJA, Igrani film (12) 01:15 MJESE EV MA , Igrani film (15) / R

Kapital Network, Nedjelja 12. 9. 19:30 20:00 20:30 21:00

KN EDUKACIJA KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV PREVARANTI, LOPOVI I UBOJICE, (12) Igrani film 22:30 SVIJET, Igrani film (12) / R

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama... HOTELI: Baška voda

SpLit

****

Hotel Luxe, www.hotelluxesplit.com, tel: 021/314-444

****

Art Hotel, www.arthotel.hr, tel: 021/ 302 302

Hotel Horizont, www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/604 555

Biograd na moru ****

Hotel Ilirija, www.ilirijabiograd.com, tel: 023/383 556

duBrovnik

***** Hotel Ariston, www.www.importanneresort.com,

*** tel: 020/440 100

****

Hotel Dubrovnik Palace, www.dubrovnikpalace.hr, tel: 020/430 000

***

Hotel Lero, www.hotel-lero.hr, tel: 020/341 333

karLovaC ****

Hotel Korana, www.hotelkorana.hr, tel: 047/ 609 090

metković ***

viS

Hotel MB, www.hotelmb.com, tel: 020/681 812

Hotel Issa, www.hotelsvis.com, tel: 021/711 164, 021/711 124

Zadar ****

Hotel Bastion, www.hotel-bastion.hr, tel: 023/494 950

****

Hotel Kolovare Zadar , www.hotel-kolovare.com, tel: 023/203 200

***

Hotel Porto , www.hotel-porto.hr , tel: 023/292 300

ZagreB ****

Hotel Antunović, www.hotelantunovic.com, tel: 01/20 41 121

***** The Regent Esplanade, www.theregentzagreb.com, tel: 01/45 66 666

RESTORANI:

Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb Restoran Trnjanka, Trnjanska cesta 31, Zagreb

CAFFE BAROVI:

OSTALO: Dizajn studio Keti Balogh, Radićeva 22, Zagreb

Hotel Sliško, www.slisko.hr, tel: 01/61 84 777

Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana odnijela je dionica maloprodajnog lanca Konzum. Ta se dionica nakon nedavna uvrštenja u sastav Crobexa našla u društvu milijunaša sa milijun kuna prometa. Najve a tvrtka iz sastava koncerna Agrokor Ivice Todori a od etvrtka je vrjednija 1,02 posto, a zadnja je cijena dioOGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Konzum Atlantska plovidba d.d. Adris grupa Podravka prehrambena industrija, d.d. Dalekovod SN holding OT-optima telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla Viadukt Uljanik plovidba Ingra Zagreba ka banka Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Institut IGH Istraturist Umag d. d. Kraš, prehrambena industrija Luka Plo e Kon ar - elektroindustrija Liburnia riviera hoteli Auto Hrvatska Belje Fima validus Atlas nekretnine Dom holding Jadransko osiguranje Tankerska plovidba uro akovi holding HG Spot Privredna banka Zagreb akove ki mlinovi Kon ar Croatia lloyd Viro tvornica še era d.d. Magma d.d. Industrogradnja d.d Jadroplov d.d. Hidroelektra niskogradnja Franck prehrambena industrija, Prehrambeno-industrijski kombinat Laguna Novigrad Jadranski naftovod AD plastik Slavonski zatvoreni investicijski fond Tehnika Turisthotel Luka Rijeka DIOKI d.d Kon ar Imperial hoteljerstvo Lošinjska plovidba Proficio Slobodna Dalmacija Zve evo, prehrambena industrija Arenaturis HUP - Zagreb Karlova ka banka Ledo Jadroagent HTP Kor ula Jadranka Valamar grupa Žitnjak Božjakovina Pounje trikotaža Koka Hoteli Podgora Sun ani Hvar

Najve i dnevni gubitnik bila je dionica Liburnia Riviere, koja je pala ak 7,04 posto, na 2415 kuna. Na tu je dionicu potrošeno samo skromnih 84.000 kuna unutar dnevnog cjenovnog raspona od 2415 do 2156,01 kune. Treba napomenuti da je prošlog tjedna ta dionica porasla više od deset posto.

Redovan promet: 12.741.978,23 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

305.00 266.17 193.00 823.17 266.00 290.00 277.00 200.00 29.99 1,315.00 221.00 558.01 21.45 238.10 140.50 1,636.94 767.52 1,670.00 334.00 452.05 1,593.27 486.10 2,415.00 371.00 64.64 12.57 42.00 37.03 2,990.00 1,400.01 28.41 26.46 482.50 3,498.00 2,154.12 2,859.00 319.90 50.81 416.00 139.18 159.90 724.35 202.76 9.50 2,644.19 90.00 33.00 1,020.00 750.00 184.05 76.55 2,000.00 198.00 141.25 11.90 29.50 100.01 41.99 1,565.00 63.00 5,700.00 540.00 88.52 375.00 37.00 120.11 115.00 0.69 246.99 22.80 30.40

305.00 269.00 198.99 831.01 269.00 295.01 278.37 210.00 33.98 1,334.00 225.00 568.00 21.74 239.50 147.17 1,660.00 777.00 1,680.00 339.50 460.00 1,608.38 486.19 2,516.01 379.98 66.96 13.00 44.00 37.10 2,990.00 1,400.03 29.30 28.14 486.75 3,498.98 2,154.15 2,859.00 320.01 52.00 419.48 140.42 160.96 736.00 202.76 9.50 2,645.11 91.25 33.00 1,030.13 750.00 184.05 76.55 2,000.01 198.00 144.75 12.10 29.50 110.50 41.99 1,565.00 65.00 5,700.00 540.00 88.52 375.00 39.79 120.11 115.00 0.70 246.99 22.80 30.40

305.00 269.00 196.99 823.17 268.99 295.00 277.00 200.00 31.00 1,320.00 221.00 558.02 21.74 239.33 147.17 1,660.00 771.02 1,670.00 339.00 452.05 1,593.27 486.15 2,415.00 378.79 64.64 12.57 42.00 37.03 2,990.00 1,400.01 29.29 26.46 482.50 3,498.98 2,154.15 2,859.00 319.90 51.00 419.48 139.30 160.96 736.00 202.76 9.50 2,645.10 90.00 33.00 1,026.00 750.00 184.05 76.55 2,000.00 198.00 144.50 11.90 29.50 100.01 41.99 1,565.00 65.00 5,700.00 540.00 88.52 375.00 37.00 120.11 115.00 0.70 246.99 22.80 30.40

0.66% 0.37% 1.02% -0.94% 0.00% 0.00% -0.72% -2.53% 6.97% 0.00% -0.45% -0.88% 2.50% 0.56% 0.75% 0.91% 1.04% -0.60% 1.50% 0.46% -0.92% -0.08% -7.04% 2.38% -0.58% 0.16% 1.08% 0.08% 0.00% 0.00% 4.42% -2.00% -0.87% -0.03% 0.05% -7.77% -0.03% 0.00% 9.24% -0.80% 0.60% -1.87% -0.12% 0.00% 0.19% -1.10% 0.00% -0.40% 0.00% -0.51% -4.31% 0.91% 4.21% -1.03% -4.03% 0.65% -9.08% 0.02% -0.95% 0.00% 0.18% 0.93% -0.54% 0.00% -2.66% 0.83% -3.27% -12.50% 5.55% 0.00% 1.33%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,10%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

15,250 6,719 5,409 689 1,759 1,304 1,015 1,344 7,622 157 830 324 8,069 722 1,174 99 199 75 280 204 54 175 34 222 1,102 5,416 1,630 1,472 16 34 1,406 1,329 75 10 15 10 87 514 60 170 135 28 100 2,119 7 194 500 15 20 65 155 5 50 68 718 261 71 163 4 96 1 8 44 10 75 24 24 3,963 10 59 13

4,651,250.00 1,795,876.50 1,060,346.27 570,112.51 470,814.85 379,877.08 281,808.00 270,796.38 233,276.22 207,477.19 186,645.06 181,420.34 174,226.66 172,771.35 168,997.41 162,994.54 154,369.90 125,319.38 94,242.50 93,333.58 86,476.20 85,076.75 84,470.43 83,462.59 71,339.30 69,021.31 68,816.00 54,565.60 47,840.00 47,600.45 40,175.28 36,811.20 36,410.00 34,981.96 32,311.89 28,590.00 27,837.06 26,264.14 25,122.28 23,787.89 21,597.14 20,397.64 20,276.00 20,130.50 18,511.16 17,473.45 16,500.00 15,338.91 15,000.00 11,963.25 11,865.25 10,000.03 9,900.00 9,747.50 8,649.95 7,699.50 7,526.59 6,844.37 6,260.00 6,192.00 5,700.00 4,320.00 3,894.88 3,750.00 2,914.50 2,882.64 2,760.00 2,756.62 2,469.90 1,345.20 395.20

2,932.85 22,028.02 4,472.24 1,148.75 1,824.86 1,598.90 635.39 544.00 87.42 1,757.78 100.96 323.65 163.05 15,328.70 491.71 16,600.00 1,904.42 264.83 1,584.82 620.95 354.68 1,250.44 730.88 250.66 531.05 33.96 140.10 276.51 373.75 876.95 94.81 8.73 9,203.58 367.39 209.16 414.77 443.59 248.58 189.77 227.99 100.42 314.40 47.34 148.17 1,964.90 377.96 110.43 194.39 296.07 1,100.71 309.42 61.43 125.90 95.72 46.56 154.02 30.78 91.64 737.70 87.05 1,254.97 59.86 37.75 124.68 232.94 24.70 23.57 1.87 223.09 8.35 222.25

365 dana Najniža Najviša 271.89 253.10 136.04 723.23 242.21 240.00 270.20 55.95 21.28 1,231.00 204.00 533.13 19.70 200.00 105.50 1,550.00 624.15 1,600.00 270.00 250.05 1,402.02 412.01 1,413.01 360.25 59.00 10.55 20.50 28.70 2,300.00 1,200.01 22.36 20.08 461.06 2,107.10 1,900.00 2,859.00 290.00 48.11 292.00 124.01 140.01 700.05 120.00 8.99 2,230.00 62.55 15.15 949.03 543.15 162.00 70.07 1,777.01 150.00 121.00 11.50 20.01 87.56 41.00 1,125.00 53.00 5,099.00 500.00 72.10 372.50 25.06 76.10 93.39 0.60 183.12 20.10 25.00

373.00 332.84 207.51 1,195.95 318.99 400.00 443.00 245.00 49.99 1,777.00 490.00 736.89 61.49 310.00 192.99 1,940.00 790.00 4,375.00 410.00 493.99 2,093.00 517.00 2,890.00 578.99 108.00 29.01 46.98 54.00 3,400.00 1,993.99 58.00 109.19 709.99 3,799.21 2,450.00 3,400.00 505.00 78.00 570.00 209.00 370.00 944.00 221.00 12.99 3,750.00 109.30 38.70 2,769.99 750.00 245.00 168.49 2,198.00 219.00 173.00 16.39 64.98 139.00 70.00 1,860.00 106.80 7,679.00 620.00 185.00 444.00 45.00 164.00 189.00 1.30 300.00 45.00 42.23

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,20 176,00 0,75 10,40 7,91 88,85 106,11 0,68 2,83 4,85 12,55 23,52 17,20 41,00 41,70

64,70 178,00 0,76 10,45 7,95 89,50 106,11 0,69 2,85 4,91 12,83 23,90 17,50 41,00 43,60

64,22 176,43 0,75 10,40 7,91 88,86 106,11 0,68 2,84 4,85 12,60 23,52 17,43 41,00 43,01

64,40 177,00 0,75 10,44 7,91 89,02 37,74 0,68 2,84 4,90 12,64 23,77 17,39 41,00 43,43

32,40 0,36 30,24 0,04 31,90 1,41 1,25 0,20 3,83 0,41 2,70

32,50 0,36 31,17 0,04 32,00 1,41 1,25 0,20 3,91 0,41 2,71

32,50 0,36 30,97 0,04 32,00 1,41 1,25 0,20 3,83 0,41 2,70

0,32 0,36 0,31 0,04 0,32 1,41 1,25 0,20 3,89 0,41 2,70

35,30 32,10 28,26 29,00 30,00 98,72 0,50

36,22 33,34 29,50 31,00 31,23 98,74 0,50

36,22 33,34 29,50 30,00 31,23 98,74 0,50

36,16 32,56 28,55 30,92 30,60 98,73 0,50

444,00 67,00 82,22 85,25 2.600,00 5.250,00 88,09 7.150,00 91,26 1.540,00 97,48 94,23 675,00 5.800,00 963,00 12.000,00 13.550,00 1.050,00

453,00 67,00 83,10 86,21 2.700,00 5.250,00 89,09 7.350,00 91,42 1.600,00 97,79 94,40 680,00 5.800,00 1.000,00 12.000,00 13.600,00 1.050,00

449,00 67,00 82,99 85,94 2.633,00 5.250,00 88,76 7.271,00 91,34 1.593,00 97,50 94,26 676,00 5.800,00 988,00 12.000,00 13.590,00 1.050,00

446,26 67,00 82,99 85,94 2.633,75 5.250,00 88,78 7.270,58 91,33 1.593,25 97,54 94,26 675,89 5.800,00 988,04 12.000,00 13.590,43 1.050,00

600,00 3.146,00 3.350,00 36.500,00 3.050,00 395,00 24.800,00 79,50 3.450,00 1.600,00 2.600,00

600,00 3.146,00 3.505,00 36.500,00 3.051,00 400,00 25.600,00 80,50 3.550,00 1.600,00 2.650,00

600,00 3.146,00 3.397,67 36.500,00 3.050,17 395,25 25.021,41 79,60 3.500,11 1.600,00 2.600,25

600,00 3.146,00 3.397,67 36.500,00 3.050,17 395,25 25.021,41 49,07 3.500,11 1.600,00 2.600,25

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA NF1N KBMR POSR TLSG SOS2E PBGS NF2R KDIR GRVG AELG ZVTG ABKN KDHR

KRKA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING KD ID GORENJE AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV ABANKA KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA NOVOREZ AD PALE ZIF JAHORINA KOIN AD PALE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G DC TESANJ KRASEVO DD

NIS a.d. Novi Sad Medifarm a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Energoprojekt holding a.d. Beograd Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Jubmes a.d. Beograd Soko Nada Štark a.d. Beograd

TTK BANKA AD SKOPJE ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad STOPANSKA BANKA BITOLA

Zavarovalnica Triglav Luka Koper Agrobanka Petrol Makedonski telekom

+2,53% +2% +1,61% +0,57% +0,06%

Energoinvest Bosnalijek Komercijalna banka Skopje Krka Sava

-9,09% -1,43% -1,29% -0,7% -0,41%

Naftna industrija Srbije

Energoprojekt holding Beograd

Dionica Naftne industrije Srbije u etvrtak se ponovno našla u fokusu ulaga a pa je sa 16,6 milijuna dinara prometa bila na prvome mjestu na popisu najlikvidnijih. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 444 do 453 dinara, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 449 dinara, što je pove anje 0,22 posto. Jedan od ve ih skokova cijene (+3,31%) zabilježio je Imlek Beograd kojim se trgovalo u iznosu od gotovo dva milijuna dinara.

Pad cijene gotovo dva posto zabilježila je u etvrtak dionica beogradskog Energoprojekt holdinga kojom se trgovalo u iznosu 590.846 dinara. Najviša cijena kojom se tom dionicom trgovalo preko dana nije premašila 1000 dinara, a zadnja zabilježena iznosila je 988 dinara. Belex 15 rastao je u etvrtak 0,06 posto, a Belexline bio je u minusu 0,05 i dan je završio na 1225,2 bodova. Milijunski promet ostvarilo je sedam dionica.

+0,22 -1,89

0,31 % 94485 0,00 % 33700 -3,23 % 36206 -2,63 % 130000 0,00 % 10972 -0,70 % 2308 -0,79 % 1956 0,00 % 11650 0,00 % 460 0,00 % 1956 -3,57 % 288

30.649,94 12.132,00 11.212,57 4.810,00 3.509,33 3.254,28 2.445,00 2.330,00 1.790,80 801,96 779,10

2,37 % 99640 3,80 % 86910 1,72 % 95888 4,86 % 76384 4,07 % 76384 0,04 % 1576 0,00 % 102321

3.603.138,91 2.830.060,43 2.737.530,08 2.361.452,00 2.337.119,02 155.598,20 51.160,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TTK DAJM TPLF REPL KMB TEL MPT RMDEN09 ALK PROD SBT

750.296,81 225.145,50 217.994,06 202.042,09 174.036,59 154.976,00 41.479,91 34.125,68 29.761,21 28.779,56 22.497,36 22.415,80 21.993,50 20.500,00 17.894,23

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS MDFR A2016 A2015 AIKB CCHS A2014 AGBN A2013 IMLK A2011 A2012 SJPT JESV ENHL PION JMBN STRK

-0,70 % 11651 -0,41 % 1272 -0,79 % 289501 -0,29 % 19355 0,13 % 22000 -0,18 % 1741 0,01 % 1099 0,00 % 49898 1,07 % 10487 -0,41 % 5879 0,00 % 1780 -1,18 % 943 2,53 % 1265 0,00 % 500 2,60 % 412

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E FBIHK1D FBIHK1C FBIHKG DCTKR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C HETR-R-A RSRS-O-D INVP-R-A RSRS-O-B TRZN-R-A TLKM-R-A RTEU-R-A ZPTP-R-A NVRZ-R-A JHKP-R-A

Oznaka

Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

business.hr

0,22 % 37358 16.671.315,00 0,00 % 231996 15.543.732,00 -0,05 % 77904 6.465.263,40 0,32 % 72356 6.218.375,62 -0,30 % 1762 4.640.670,00 0,00 % 658 3.454.500,00 -0,16 % 32829 2.914.407,38 1,61 % 323 2.348.398,00 -0,04 % 23465 2.143.086,18 3,31 % 1191 1.897.557,00 -0,11 % 17854 1.741.440,50 -0,03 % 16378 1.543.754,39 0,15 % 1936 1.308.518,00 0,00 % 128 742.400,00 -1,89 % 598 590.846,00 0,00 % 37 444.000,00 -0,37 % 28 380.532,00 5,00 % 225 236.250,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,00 % -5,00 % 0,00 % -1,29 % 0,06 % -0,91 % -1,12 % -2,65 % 0,00 % -2,61 %

4830 667 447 36 423 2141 29 14564 202 350 203

2.898.000,00 2.098.382,00 1.518.758,00 1.314.000,00 1.290.220,00 846.225,00 725.621,00 714.586,37 707.022,00 560.000,00 527.850,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,08% BIRS +0,28% 812,29 840,28 LJSEX +0,48% FIRS -0,57% 3.223,91 1.429,54 Belex15 +0,06% MBI10 -1,94% 620,09 2.197,71 Belexline -0,05% MOSTE -1,39% 1.225,20 490,09 SASX10 -0,26% NEX20 +0,16% 891,08 14.033,29 EUROPSKI INDEKSI -0,27% WIG20 +0,35% 2.558,14 BUX -0,28% 23.563,12 +0,38% -0,52% ATX -0,18% 2.511,77 indeksa na zatvaranju u -0,28% Stanje etvrtak, 16. rujna 2010.

FTSE100 5.542,03

DAX 6.244,28

CAC40

3.736,08

MICEX 1,432.42

AMERI»KI INDEKSI -0,17% S&P500 +0,35% 10.526,49 1.125,07 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,50% srijedu, 15. rujna 2010. 2.301,32 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,8355

Ilirika Azijski tigar

61,4575

17,72

130,4700

15,03

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

19,91

HPB WAV DJE

89,4681

14,39

MP-Mena HR

460,2924

13,73

FIMA Equity

78,4229

-23,45

ST Global Equity

48,6465

-23,15

C-Zenit

47,0720

-20,81

Erste Total East

30,5800

-17,99

KD Victoria

13,6479

-17,06

+ MJEŠOVITI

MP-Mena HR FIMA Equity Ilirika Azijski tigar ST Global Equity PBZ Equity fond A1 OTP meridian 20 ZB trend Prospectus JIE OTP indeksni C-Zenit VB CROBEX10 NFD Nova Europa AC G Dynamic EM VB High Equity Raiffeisen C. Europe Platinum Blue Chip Raiffeisen HR dionice HI-growth Erste Total East ZB aktiv Aureus US Equity Aureus Equity Capital Two Platinum JIE Erste Adriatic Equity PBZ I-Stock HPB Dynamic Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE

10,9523

7,87

ZB global

144,7700

7,84

Allianz Portfolio

110,2431

6,79

Raiffeisen Balanced

153,5900

4,97

9,8275

2,66

ICF Balanced

116,4847

-25,94

ST Balanced

178,1291

-19,97

ST Aggressive

64,9058

-17,68

C-Premium

5,4014

-10,71

Agram Trust

68,3739

-8,24

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,1300

13,33

Capital One

159,2200

10,39

OTP euro obvezni ki

127,1413

10,30

ZB bond

160,1700

9,18

PBZ Bond fond

129,2700

8,08

11,3277

3,57

Erste Bond

130,2400

5,02

ICF Fixed Income

139,2945

6,12

HPB Obvezni ki

125,2721

6,57

PBZ Bond fond

129,2700

8,08

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

460,2924 78,4229 61,4575 48,6465 78,9400 81,1500 83,8189 130,4700 57,5458 38,0934 47,0720 90,8171 122,4090 10,9261 48,3519 61,2900 81,4332 69,5500 8,2066 30,5800 99,8100 112,6081 93,2215 69,9000 68,0472 85,8900 62,4900 50,0455 56,6500 89,4681

0,52 0,50 0,49 0,47 0,25 0,17 0,06 0,05 0,00 -0,01 -0,06 -0,06 -0,07 -0,08 -0,09 -0,10 -0,10 -0,11 -0,13 -0,13 -0,14 -0,16 -0,17 -0,19 -0,21 -0,24 -0,27 -0,28 -0,32 -0,34

4,55 -4,19 3,75 -1,22 -0,69 -0,33 1,07 0,45 -0,80 -2,04 -13,03 -3,89 2,91 0,83 1,14 -0,52 -8,68 -0,78 -1,30 -2,39 1,69 -11,00 -4,24 -2,42 -5,37 -2,03 2,71 0,21 -0,91 0,22

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

15,23 -10,45 12,45 -6,28 -8,83 -6,43 -7,16 2,71 -11,27 -9,92 -18,44 -11,25 -0,25 2,04 -4,71 -9,37 -1,88 -7,14 -3,35 -8,06 2,78 -6,14 -2,61 -3,73 -1,76 -9,45 -0,02 -1,80 -1,70 4,97

13,73 -23,45 17,72 -23,15 -10,14 -8,82 -5,23 15,03 -13,81 -11,01 -20,81 N/A -2,97 7,80 -6,31 -10,85 12,30 -6,96 -0,40 -17,99 4,21 -3,40 -7,39 0,03 2,75 -13,73 9,48 -13,55 9,62 14,39

5,72 -3,79 -13,65 -7,02 -4,59 -8,59 -7,14 3,43 -14,14 -29,82 -25,39 N/A 11,46 5,95 -21,78 -8,65 -7,33 -16,50 -2,28 -33,00 -0,05 6,34 -1,45 -9,95 -12,09 -3,04 -13,80 -15,70 -18,75 -3,60

17,97 -13,31 14,33 -9,43 -4,47 -3,32 -3,22 7,23 -9,10 -2,81 -16,70 -9,18 0,93 6,12 -3,37 -5,68 2,74 0,32 -1,72 -10,14 2,67 1,40 -4,98 -0,95 -3,99 -5,43 2,93 -8,88 0,09 8,82

Imovina

7,947 24,611 7,211 14,271 384,852 20,373 17,411 162,669 24,531 131,564 5,644 7,185 8,721 12,956 13,033 223,830 7,027 13,661 66,242 47,419 505,378 12,941 69,490 6,837 4,855 203,596 201,373 22,029 24,811 13,681

Starost

Datum

2,53 6,29 3,32 9,90 5,03 2,33 2,38 7,89 3,63 2,72 2,58 0,66 1,87 1,54 2,96 5,41 2,70 2,01 8,56 2,96 4,22 1,93 4,79 3,41 2,99 4,93 3,17 4,05 2,74 3,04

15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 14.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC G Balanced EM

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi PBZ Global fond Agram Trust ST Balanced Raiffeisen Balanced ZB global AC G Balanced EM HI-balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige C-Premium Erste Balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Aureus Balanced HPB Global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

110,1050 99,3200 68,3739 178,1291 153,5900 144,7700 10,9523 9,8275 116,4847 110,2431 107,8000 5,4014 116,7900 8,1674 143,8498 64,9058 82,9586 98,9694

0,17 0,10 0,08 -0,01 -0,03 -0,04 -0,07 -0,08 -0,08 -0,11 -0,11 -0,12 -0,21 -0,23 -0,28 -0,36 -0,59 -3,10

0,81 -0,47 -0,29 -1,28 2,49 1,34 0,77 -0,29 -2,59 2,17 3,26 -5,93 0,67 -0,34 0,38 -2,38 3,85 -4,75

-3,46 -4,45 -4,23 -5,82 -0,81 3,18 2,15 -0,94 -11,13 2,24 6,90 -10,23 -3,34 -1,41 -1,93 -5,80 2,81 -6,38

-3,45 -5,10 -8,24 -19,97 4,97 7,84 7,87 2,66 -25,94 6,79 N/A -10,71 -6,40 -1,05 -1,66 -17,68 -2,63 -7,10

2,05 4,74 -2,60 7,81 5,47 4,10 6,10 -0,20 2,17 7,51 N/A -15,65 -0,58 -4,25 8,14 -8,31 -4,38 -0,21

-3,54 -1,12 -1,78 -7,43 4,57 5,59 6,26 0,40 -9,23 5,07 7,80 -8,45 1,13 -1,04 0,58 -8,66 3,13 -7,08

39,897 288,214 11,700 11,456 326,205 731,243 13,373 65,671 12,246 7,151 151,997 12,360 106,738 12,552 44,385 3,351 16,280 98,385

4,76 9,01 2,18 7,68 8,05 9,21 1,54 8,56 8,38 1,35 0,52 3,62 9,66 4,67 4,65 4,98 4,17 4,95

15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 14.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 14.09.2010 15.09.2010 15.09.2010

130,2400 11,3277 174,1300 139,2945 129,2700 127,1413 159,2200 125,2721 160,1700

0,05 0,03 0,03 0,01 0,01 0,01 -0,02 -0,03 -0,07

3,52 1,27 2,99 1,62 2,36 1,45 2,95 2,66 0,39

4,58 2,93 4,43 2,70 2,99 2,18 4,70 3,09 3,08

5,02 3,57 13,33 6,12 8,08 10,30 10,39 6,57 9,18

4,55 1,47 6,90 3,93 4,66 5,18 8,22 4,66 5,25

8,77 5,44 8,23 4,05 7,41 3,92 7,23 4,91 5,44

108,067 6,207 316,820 27,335 91,067 10,394 11,535 48,136 213,567

7,29 8,56 8,31 8,59 7,52 4,76 5,89 4,95 9,21

15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

131,6900 139,1893 140,2171 137,3700 134,1253 131,1287 121,6579 116,0440 11,2460 10,5916 107,6170 101,7732 104,8200 161,6368 125,1200 143,4800 137,6199 124,2200

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,59 0,51 0,92 0,88 0,80 0,80 0,65 0,80 0,87 0,86 0,77 0,82 0,96 0,52 1,06 0,86 0,66 0,40

1,38 1,19 1,67 1,85 1,60 1,65 1,29 1,64 1,73 1,67 1,61 0,91 2,17 0,97 1,93 1,72 1,18 1,20

4,27 3,20 5,36 4,38 4,29 5,23 3,45 4,06 4,30 4,11 4,65 1,25 N/A 3,65 4,69 5,09 2,71 2,99

6,43 3,31 4,35 4,45 4,48 5,63 4,23 5,33 6,14 4,57 5,60 1,57 N/A 4,84 4,46 4,89 4,68 4,08

2,20 1,95 2,77 2,67 2,64 2,99 2,08 2,36 2,72 2,61 2,58 0,55 3,27 1,61 3,12 2,83 1,74 2,26

1019,987 117,805 50,498 706,049 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962 2241,908 404,023 987,347 106,072 39,336

11,47 10,15 7,95 7,29 6,70 4,95 4,73 2,87 1,97 1,28 1,35 1,13 0,98 10,15 8,15 7,56 6,98 5,43

15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 14.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010 15.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Erste Bond HI-conservative Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Capital One HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB europlus ICF Money Market Erste Money ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash HI-cash PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 17/9/2010 Subota 18/9/2010

UGOVARANJE POSLOVA

Slovenci Ĺžele prevoziti srpske Fiate Slovenske kompanije zainteresirane su za suradnju u prijevozu automobila proizvedenih za izvoz u tvornici Fiat automobili Srbija, objavio je slovenski tisak. Prema navodima medija, po etkom listopada u Beogradu e zasjedati slovensko-srpski poslovni klub, a dan kasnije e u Kragujevcu biti odrĹžana slo-

vensko-srpska poslovna konferencija na kojoj bi se trebalo razgovarati o novim poslovima. Kragujev anima e biti ponu ena Luka Kopar, koja ima jedan od najve ih terminala za pretovar automobila u Sredozemlju. Ĺ ansu za dobar posao vidi i prijevoznik Intereuropa, koja ima 505 teretnih i dostavnih kamiona. Intereuropa u Srbiji ima velik terminal s mogu noĹĄ u pove anja kapaciteta na lokaciju u Dobanovcima kod Beograda i u ehovu u Rusiji, u koju Fiat namjerava izvesti ĹĄto viĹĄe automobila iz Kragujevca. A. Pa.

REGIJA

Minusi u Sarajevu i Skoplju Nakon dvodnevnog rasta sarajevski indeks SASX 10 pao je u etvrtak 0,26 posto, na 891,08 bodova. Najlikvidnija je bila dionica DC TeĹĄnja sa 51.160 konvertibilnih maraka prometa, a dionicama BH Telecoma i Fabrike duhana Sarajevo ostvaren je promet u iznosu 22.785 odnosno 22.057 konvertibilnih maraka. Jedini regijski indeks koji je

Zagreba ka burza posve umrtvljena POSVEMAĹ NJA LETARGIJA Svakoga dana ulaga i na ZSE-u troĹĄe sve manje - redovni prometi jedva premaĹĄuju razinu deset milijuna kuna, a vijesti poput restrukturiranja Ine ostaju nezapaĹžene Nakon dva dana manjih gubitaka, indeksi Zagreba ke burze u etvrtak su se kona no naĹĄli u plusu, iako je on, kao i minusi prethodnih dana, bio zanemariv. Naime, Crobex je porastao 0,1 posto, na 1910,46 bodova, dok je Crobex 10 porastao samo 0,08 posto, na 1008,21 boda. Redovan promet dionicama ponovo je bio poniĹžavaju e slab - samo 12,7 milijuna kuna, uz tri milijunaĹĄa - HT, redoviti Adris i Konzum.

TrĹžiĹĄte ne reagirana

"Ponovo biljeĹžimo mrĹĄav promet i posvemaĹĄnju letargiju. Izostala je ak i reakcija trĹžiĹĄta na najnoviju objavu o restrukturiranju Ine te otpuĹĄtanju 1500 radnika. Sve izgleda prili no umrtvljeno", kazala je Ivana Hatvali , voditeljica SluĹžbe za investicijsko

bankarstvo Ĺ tedbanke. Ina je joĹĄ u srijedu objavila da e otpustiti oko 1500 ljudi ili oko devet posto zaposlenih. Analiti ari isti u da e to pozitivno utjecati na profitabilnost temeljnog poslovanja Ine u budu em razdoblju, nakon pove anog troĹĄka zbrinjavanja u ovoj godini. Me utim, na tu je dionicu u etvrtak potroĹĄeno samo 166.000 kuna, pri emu joj je cijena porasla manje od jedan posto, na 1660 kuna. Najlikvidniju je poziciju zauzela redovna dionica Adris grupe, dok je ina e likvidnija, povlaĹĄtena dionica, zavrĹĄila na petoj najlikvidnijoj poziciji. Redoviti je Adris porastao 0,66 posto, na 305 kuna, a povlaĹĄtena je dionica ostala na 268,99 kuna. Redovni je Adris zasluĹžan za 4,6 milijuna kuna prometa, a

uz SASX dan zavrĹĄio u minusu bio je makedonski MBI 10, koji je u srijedu pao 1,94 posto, na 2197,71 bodova. Milijunski promet u Skoplju je ostvarilo pet dionica, a najtrgovanija je sa 2,9 milijuna denara bila TTK banka. U Ljubljani su brokeri najviĹĄe posla imali s dionicom farmaceuta Krke kojom se trgovalo u iznosu od 750.296 eura, a cijena joj je pala 0,7 posto, na 64,4 eura. Slovenski indeksi SBITOP i LJSEX rasli su 0,08 i 0,48 posto. B. S.

KOMENTAR

Ĺ ve ani i ovce

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

DARKO KNEZ, predsjednik Uprave Konzuma, ija je dionica uz milijunski promet porasla viĹĄe od jedan posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

povlaĹĄtenim je napravljen promet od samo 470.000 kuna. Na drugoj se najlikvidnijoj poziciji naĹĄla dionica HT-a, koja je nakon dva dana ja eg pada porasla 0,37 posto. Zadnja cijena dionice najve eg doma eg telekoma iznosila je 269 kuna, a na nju je potroĹĄeno 1,8 milijuna kuna.

Liburnia potopljena

Titulu dobitnika dana odnijela je dionica maloprodajnog lanca Konzum. Ta se dionica nakon nedavnog uvrĹĄtenja u sastav Crobexa naĹĄla u druĹĄtvu milijuna-

ĹĄa. Najve a tvrtka iz sastava koncerna Agrokor Ivice Todori a od etvrtka je vrjednija 1,02 posto, a zadnja je cijena dionice iznosila 196,99 kuna. Najve i dnevni gubitnik bila je dionica Liburnia Riviere, koja je pala ak 7,04 posto, na 2415 kuna. Na tu je dionicu potroĹĄeno samo skromnih 84.000 kuna unutar dnevnog cjenovnog raspona od 2415 do 2156,01 kune. Treba napomenuti da je proĹĄlog tjedna ta dionica porasla viĹĄe od deset posto. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

vedske kompanije ove godine daju najizdaĹĄnije dividende. Ulaga i mogu biti zadovoljni ĹĄto su te kompanije izrazito izvozno orijentirane i ĹĄto rade u drĹžavi koja ima dovoljno sposobnu vlast i stru njake da ne zatvara o i pred krizom, a joĹĄ manje su bjesomu no financirali brojne projekte napumpavaju i cijene kako bi se malobrojni obogatili. Nisu izvla ili veliki drĹžavni novac na vlastite ra une u inozemnim bankama. Ĺ vedska ima zdravu ekonomiju, koja nije uniĹĄtena u plja kaĹĄkoj privatizaciji, a njihovi ĹĄefovi vlada, ministri ili elni ljudi carine ne razbacuju se skupim satovima na zapeĹĄ ima jer znaju da bi takvo razmetanje probudilo sumnju gra ana. U Ĺ vedskoj ne postoje drĹžavno odvjetniĹĄtvo kojem iz inozemstva trebaju zapovjediti istragu o malverzacijama u vlastitoj zemlji. Ĺ ve ani nemaju montere i voza e koji preko no i postaju naftaĹĄi, bankari i bogati trgovci. Ĺ ve ani redovito dobivaju pla u. Ĺ ve ani nisu ovce.

Karti ari mame popustima, bonovima, ak i - mirovinom Izdava i kreditnih kartica bjesomu no pokušavaju privu i nove klijente, ali i zadržati postoje e nude i im razne nagrade, od kojih neke zvu e primamljivo, ali su uglavnom daleko od isplativih. U drugom kvartalu ove godine tako na ra une korisnika putem e-maila stiže dvaput više

karti nih ponuda nego lani u isto vrijeme, pokazalo je istraživanje Mintela, ameri ke marketinške tvrtke za istraživanje tržišta. Više od 80 posto tih ponuda odnosi se na nagrade, pa se tako nudi vra anje odre enog postotka potrošenog novca, bonovi za benzinske crpke,

ak i simboli ni doprinosi za mirovinske ra une klijenata. No, ne zaslužuju sve kartice mjesto u potroša kom nov aniku, upozoravaju stru njaci. Sve te besplatne darove u ve ini slu ajeva na koncu ipak masno platite jer ne zaboravite da bodove skupljate - trošenjem. B. S.

DOBITNICI DANA (ZSE) Optima Telekom +9,77% Industrogradnja +9,24% Slavonski ZIf +7,77% Hidroelektra +6,72% Koka +5,55%

GUBITNICI DANA (ZSE) Pounje -12,5% Zve evo -8,24% Croatia Airlines -7,77% Dioki -4,2% Proficio -4,06%

37 Raste

5 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,134.40 152,18

Prom. 0,12% 0,05%

Sirova nafta 76,02 Prirodni plin 4,06 Zlato 1.268,10 Srebro 20,58 Goveda 97,51

1,02% 1,25% 0,01% 0,59% 0,00%

ODJECI BANKROTA

Lehman Brothers u plusu, klijenti još uvijek bez imovine Dvije godine nakon kolapsa, ak 800 zaposlenika banke Lehman Brothers i revizijske ku e PwC još uvijek se bori kako bi klijentima banke vratili njihova sredstva. Kako podsje a Guardian, ta je velika banka bila na rubu propasti prije dvije godine kada je spašena zbog injenice kako je "prevelika da bi propala". Iako je vrijednost banke na burzama ponovo na razini prije pada, njezini problemi zapravo nisu riješeni.

Samo u Velikoj Britaniji 800 ljudi svakodnevno radi na administraciji i još uvijek ne stiže klijentima raspodijeliti svu imovinu koja se osim novca i financijske imovine sastoji i od primjerice nekretnina i umjetnina kojima je teže odrediti tržišnu vrijednost. Od 29,8 milijardi dolara potraživanja, u prvoj godini raspodijeljeno ih je 13,1 milijardi, a šest mjeseci nakon toga samo milijarda zbog injenice da su potraživanja po iznosima sve manja. B. B. Š.

SUPER BOWL

Snimite reklamu za Pepsi za milijunski honorar Proizvo a bezalkoholnih pi a PepsiCo, koji ve godinama troši milijune dolara na reklamiranje tijekom Super Bowla, najvažnijeg natjecanja ameri kog nogometa, odlu io je riskirati i takav veliki projekt prepustiti u ruke amatera - objavili su natje aj za izradu reklame i pobjednike planiraju nagraditi sa do pet milijuna dolara. Super Bowl je jedan od najgledanijih sportskih doga aja u SAD-u, koji se igra po etkom svake godine, a PepsiCo je odlu io 'obi nim ljudima'

pružiti priliku za izradu reklame u trajanju od 30 sekundi za njihove proizvode ips Doritos i sok Pepsi Max. Reklame e se emitirati tijekom završnice doigravanja NFL lige ameri kog nogometa 2011. godine. Natjecatelji mogu dobiti milijun dolara ako njihova reklama osvoji prvo mjesto za najbolju reklamu u anketi najtiražnijeg ameri kog dnevnika USA Today. Drugoplasirani može osvojiti 600.000 dolara, a za tre e e mjesto PepsiCo isplatiti

400.000 dolara. Ako Pepsijeve reklame osvoje sva tri prva mjesta u prestižnoj anketi, dobit e dodatnih milijun

dolara nagrade. Pobjednicima se smiješi i ugovor za daljnju suradnju s kompanijom. B.hr

Dionica Badela u fokusu je ulaga a zbog nastanka obveze za preuzimanje. Trgovanje pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Damir Sabol vra a se u poduzetnike... Nekadašnji vlasnik Iskona Damir Sabol na doga aju Startup srijeda najavio je da uskoro pokre e svoj startup. O tome e se više uti sljede eg tjedna. ...Papa žali zbog seks skandala... Papa Benedikt XVI rekao je ju er tijekom posjeta Velikoj Britaniji kako Katoli ka crkva nije bila dovoljno brza u osudi i rješavanju seksualnih skandala svojih sve enika. ...Cameron najbolje pla en u Hollywoodu... Redatelj James Cameron dospio je sa 210 milijuna dolara na vrh Forbesove top ljestvice, koja otkriva tko trenuta no najbolje zara uje u Hollywoodu.