Business.hr broj 724 by Business.hr

EKSKLUZIVNO: ZA BUSINESS.HR GOVORE 6 Franjo Bobinac, Gorenje

Ne dirajte kunu, ostavite je na sadašnjoj razini

S. Vučičević, Droga Kolinska Slobodan Petrović, Imlek

Tedeschi, zadržite sadašnje menadžere, osim mene

Vrijedimo oko pola milijarde eura i ekamo strateškog partnera

Božo Jašović, NLB

Do i emo u Hrvatsku preko akvizicije, a ne greenfielda

PONEDJELJAK 20/9/2010

Premijerka na štetu građana krenula u kampanju INTERVJU: DARINKO KOSOR, ŠEF HSLS-a 4-5 Gr ka, njema ka vlada i britanski premijer Cameron u prvih mjesec dana povukli su najteže poteze, a rejtinzi su im porasli. Uvjeren sam da bi i naši gra ani sli no reagirali da je Vlada krenula u reforme

Mišetić odlazi iz Croatia Airlinesa nakon 800 milijuna kuna gubitka DOSTA JE BILO Ivan Mišeti , dugogodišnji direktor Croatia Airlinesa - koji je lani poslovao sa 198 milijuna kuna gubitka, a u prvoj polovici ove godine sa 134 mil. kn - odlazi na mjesto glavnog tajnika Atlantic grupe 10

moja lisnica

Plin - 'vru�a' prilik a Švicarci kona�no za zaradu padaju, bankari režu kamate Koji je grad najjeftiniji za život ?

Ponedjeljakk 23/8/2010 Ponedjelja 20/9/2010

ANALIZA: KOJU REVOLVING KAR TICU UZETI?

Go!MasterCard ima najve�i limit, s D zaobilazite bank inersom omat

info&stav

INDIKATOR

2-3

Pad gra evine u EU Uspjeh hrvatskih geoinformati ara Hrvatski web servis GIS Cloud, projekt geoinformati ke tvrtke Omnisdata iz Zagreba, u konkurenciji 23 projekta iz svijeta odabran je me u 12 pobjednika finala ‘Seedcamp Weeka’, vode ega europskoga ‘startup’ inkubatora koji se fokusira na IT industriju...

Sezonski prilago ena proizvodnja u gra evinskom sektoru 16 lane eurozone pala je u srpnju 3,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, a smanjila se i u 27 lanica Europske unije, i to za 2,5 posto. Na godišnjoj su razini gra evinske aktivnosti pale u devet, a porasle u etiri zemlje lanice

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NAUTI»KI FORUM

Smanji li PDV na jahte, drž bi mogla zaraditi 150 mil. e Nauti ki sektor stagnira, i to manjim dijelom zbog recesije, a ve im zbog državnih propisa, predugog administriranja, velikih nameta, osnovna je poruka s prvoga hrvatskog Nauti kog foruma što se u petak održao u Šibeniku u okviru Adriatic Boat Showa. Stagnacija nauti kog sektora po ela je 2008. godine, kazao je, kako je priop eno, Roko Vuleti , dopredsjednik Udruge nauti kog sektora HUP-a, dodaju i kako je za rast nauti kog sektora potrebno je dvoje: vez i brod. Prodaja brodova u Hrvatskoj je pak pala 90 posto, tvrdi Vuleti , kako se navodi u priop enju. Stagnaciju uzrokuju preveliki nameti, PDV iznosi 23 posto u usporedbi sa 10 posto u turisti koj djelatnosti, a koncesije su preskupe.

e prilikom ulaska u EU. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno 30 tisu a plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez ni u jednoj zemlji EU i Hrvatska je u ovom trenutku za njih porezna oaza, kaže Vuleti .

Primjer Malte

ROKO VULETI , dopredsjednik Udruge nauti kog sektora HUP-a ARHIVA BUSINESS.HR

Razlog pada prodaje, pa tako i gradnje brodova bile su najprije enormne trošarine, a sada i najava poreza na imovinu. Od jeseni, plovilo

pod hrvatskom zastavom bit e optere eno s najmanje tri, a možda i etiri poreza, kaže Roko Vuleti . Poseban problem nastat

Kad u e u EU, morat e platiti porez u nekoj od zemalja Unije - naravno da to ne e biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego u drugim zemljama. Vuleti podsje a na primjer Malte koja je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV na plovila u iznosu 6 posto pa su svi gra ani EU koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i tamo platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogu nost, i to s PDV-om od 10 posto, bio bi

DEMANTI IZ MOLA: PRVOG »OVJEKA KOMPANIJE NE E ZAMIJENITI ISTVAN K

Iako Hernadi ne odlazi, dionica se još nije op Mol je demantirao informaciju da predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor te tvrtke Zsolt Hernadi odlazi sa svojih funkcija, koju je krajem prošloga tjedna objavio ma arski poslovni dnevnik Vilaggazdasag. U Molu isti u da prema njihovom statutu jedino Glav-

na skupština ima pravo odlu ivati o izboru i opozivu lanova Uprave i Nadzornog odbora. Hernadi je za lana Uprave imenovan na sjednici glavne skupštine u travnju 2008. na mandat do velja e 2014. Dodali su da na dnevnom redu Uprave nema to aka koje bi se od-

nosile na promjenu na toj poziciji, a Uprava ima klju nu rije u odlukama o predsjedniku Uprave. Vilaggazdasag je, pozivaju i se na nekoliko neimenovanih izvora, objavio da e se Hernadi povu i krajem rujna ili po etkom listopada te da e ga zami-

jeniti Istvan Kocsis, elnik javne prijevozni ke tvrtke BKV. Kocsis, koji nema nikakva iskustva u naftnom biznisu, ma arskim je medijima naknadno demantirao ikakvu povezanost s odlaskom na tu funkciju u Molu. Molova je dionica prošloga tjedna na ma ar-

››

BISER DANA

BROJKA

Neusporedivo bolje spavam sad kao oženjen nego kad sam bio samac, a pomaže i podloga za madrac s biokristalima koju smo nedavno kupili TARIK FILIPOVI , glumac i zaštitno lice zabavno-edukativnog portala posve enog zdravom snu

posto, na 1,4 milijarde dolara, sko ila je dobit ameri koga informati kog diva Oraclea poduprta akvizicijom tvrtke Sun Microsystems

UVODNIK

država Civilizacijske razlike kontra il. eura prekograni nog profita to jednokratni prihod od 150 milijuna eura u državni prora un, tvrdi Vuleti . Govore i o nedostatku vezova, Vuleti isti e kako je Strategija razvoja nauti kog turizma predvidjela izgradnju novih 15 tisu a vezova do 2018., no još uvijek se ne zna na kojim sve lokacijama, a do sada je sagra eno samo 1000 vezova.

Konkurenti grade

"Naša konkurencija u Italiji, Sloveniji i Crnoj Gori pak intenzivno gradi marine prakti ki za naše goste, one koji e ploviti našim dijelom Jadrana, a zna se da najve i trošak rade tamo gdje im je vez, a ne tamo gdje plove. Umjesto da ubiremo visok prinos na položajnu rentu, mi to prepuštamo drugima", upozorava Vuleti . B.hr

TVAN KOCSIS

e oporavila skoj burzi pala 2,03 posto u odnosu na prethodni tjedan, nakon vijesti da ma arska država ne e otkupljivati Surgutneftegasov udjel u Molu, a demantirana vijest o Hernadijevu odlasku nije pripomogla oporavku dionice. N. Domazet

››

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

rije dvadeset godina, na izborni dan na prvim višestrana kim parlamentarnim izborima u Sloveniji, predstavnici koalicije Demos koji su uz reformirane komuniste bili glavni favoriti, u zgradi Židovske op ine u Ljubljani prezentirali su svoje politi ke programe i namjere skupini ameri kih kongresmena i senatora. Budu i je prvi predsjednik slovenskog višestrana kog parlamenta France Bu ar, me u ostalim, od Amerikanaca zatražio podršku za osamostaljenje Slovenije i raspad Jugoslavije koje e Demos inicirati u slu aju izborne pobjede.

U NACIONALISTI KOM ZANOSU, Bu ar se po eo

pozivati na nepremostive civilizacijske razlike koje dijele Sloveniju od svih s one strane Sutle. Tvrdio je tako "starata" slovenske demokracije da dok seljanke u Sloveniji prije mužnje peru ruke i kravlja vimena, preko Sutle to ne ine, pa i zbog toga više ne mogu živjeti u zajedni koj državi. I nakon slovenskog osamostaljenja, u

prvoj polovici devedesetih, Demosova vlada nije htjela ni uti za bilo kakve sustavnije odnose i suradnju s ostatkom bivše Jugoslavije. Nije to htjela ni kad je ve zakucala na vrata tadašnje zajednice, a današnje Europske unije, iako su joj iz Bruxellesa poru ivali da mora sura ivati i biti odgovorna za odnose u svojoj regiji. Tek kad su elnici Unije odlu no poru ili Ljubljani da može zaboraviti na pristupanje Uniji ako ne uspostavi suradnju sa susjedima, Demosova vlada po ela je, a slijedile su i druge slovenske vlade, poticati, prije svega, pojedine svoje kompanije da posluju, ulažu i povezuju se s kompanijama na pro-

storu bivše Jugoslavije. Tada su, primjerice, ratno Sarajevo preplavili slovenski proizvodi. Slovenija i njezine kompanije ponovo su otkrile da bi mogle imati i koristi od suradnje na Balkanu. I ro eno je ono što se danas naziva - jugosfera.

EU JE SVOJOM POLITIKOM širenja još krajem

prošlog stolje a, dakle, po ela uspostavljati "eurosferu" na Balkanu. "Jugosfera" je samo njezina zakašnjela varijanta jer su narodi i države bivše Jugoslavije odlu ili prvo krvavo raš istiti svoje povijesne ra une. I protiv njihove dugogodišnje ve inske volje, odavno su ih ve po eli gospodarski povezivati prvo europske ban-

Iz EU dugo ve ponavljaju: ako ho ete u ‘eurosferu’ morate na istim na elima funkcionirati i u regionalnoj ‘jugosferi’, jer jedno bez drugoga ne ide, a i korisno je, i s ove i s one strane balkanskih rijeka

ke, trgovci i telekomi, a sada su na red došle i domicilne kompanije kojima su nacionalna tržišta postala tijesna. Iz EU dugo ve ponavljaju: Ako ho ete u "eurosferu" morate na istim na elima funkcionirati i u regionalnoj "jugosferi", jer jedno bez drugoga ne ide, a i korisno je, unato stvarnim ili navodnim civilizacijskim razlikama, s ove i s one strane balkanskih rijeka.

tema 4-5

INTERVJU Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor govori o zavrĹĄen Vlade, ponovnom aktiviranju DraĹžena BudiĹĄe, teĹĄkoj gospodarsko

Premijerka Kosor odus i na ĹĄtetu svih graÄ&#x2018;ana Gr ka i njema ka vlada, pa i nova konzervativna britanska vlada premijera Camerona koja je u koaliciji s liberalima, u prvih mjesec dana povukle su najteĹže poteze, a rejtinzi su im porasli. Uvjeren sam da bi i naĹĄi gra ani sli no reagirali da su Vlada i vladaju i u koaliciji postupili na isti na in Izlazak HSLS-a iz HDZove koalicijske vlade nije ni najmanje ugrozio njezinu parlamentarnu ve inu, ve je potaknuo sukobe i odlazak dijela njezinih lanova, ponajprije bivĹĄih prvih strana kih ljudi ur e AdleĹĄi i Ivana ehoka. U me uvremenu su se smirila unutarstrana ka previranja, a predsjednik stranke Darinko Kosor i strana ko vodstvo ovih su dana dobili podrĹĄku i dugogodiĹĄnjeg bivĹĄeg predsjednika stranke DraĹžena BudiĹĄe. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaĹže da BudiĹĄino reaktiviranje u HSLS-u, koje se dogodilo prije 15-tak dana, ni im nije pomoglo ni odmoglo u procesu odlaska iz vladaju e koalicije i konsolidaciji stranke. Nakon ĹĄto su pokazali da se stranka nije raspala, nego je oja ala, BudiĹĄinim reaktiviranjem odlu ili su pokazati da e baĹĄtiniti politiku HSLS-a iz vremena kad su ga vodili DraĹžen BudiĹĄa i Vlado Gotovac, ali u novim okolnostima i s novom politikom i ljudima, jer je povratak na staro i u proĹĄlost nemogu . O tome i o drugim aktualnim doga ajima razgovarali smo s predsjednikom HSLS-a Darinkom Kosorom. Je li vam s danaĹĄnje vremenske distance Ĺžao ĹĄto ste proljetos napustili vladaju u koaliciju ili vas je

ono ĹĄto se u me uvremenu doga alo dodatno uvjerilo da ste dobro postupili? - Predsjednik sam HSLS-a tek devet mjeseci i ako sam donio ijednu dobru odluku, to je bila ona o izlasku iz koalicije s HDZom. Ĺ˝ao mi je samo ĹĄto to nisam napravio koji mjesec prije. Da sam, naĹžalost, bio u pravu pokazuje sve ĹĄto se doga a oko rebalansa drĹžavnog prora una te referenduma gdje se ne poĹĄtuje volja naroda, volja 713.000 priznatih potpisa gra ana. I da nismo prije napustili koaliciju, napustili bismo je sigurno sada. Glavni razlog HSLS-ova napuĹĄtanja vladaju e koalicije bio je rebalans prora una, koji smo kao tadaĹĄnji koalicijski partneri traĹžili u dva navrata, u oĹžujku i koncem lipnja ove godine. Kada smo vidjeli da nema razumijevanja za naĹĄe prijedloge, odlu ili smo iza i iz koalicije. BivĹĄi koalicijski partneri vaĹĄ su potez proglasili kukavi kim. - Da, govorili su da je naĹĄ potez kukavi ki, no samo dva mjeseca kasnije pokazali su tko je prava kukavica kada su donosili prijedlog rebalansa prora una. Umjesto da su provodili vlastite mjere i Program gospodarskog oporavka, da su iĹĄli na rezove koje je premijerka najav-

MI SMO TRE A OPCIJA

Bili smo zarobljenici parcijalnih interesa - Jesu li vaĹĄi nekadaĹĄnji istaknuti lanovi i pojedini dijelovi stranke koji su napustili HSLS kad ste izaĹĄli iz koalicije bili dio tog klijentelisti kog i interesnog miljea koji se razgranao u Sanaderovu HDZ-u i koaliciji, a Ĺžilav je i danas? KOSOR: HSLS je posljednjih sedam godina bio zarobljenik parcijalnih interesa nekoliko svojih istaknutih pojedinaca. U tom smo razdoblju i zbog toga izgubili dio svojega bira kog tijela. U devet mjeseci otkada je izabrano novo strana ko vodstvo i otkada govorimo jasno i glasno svoje stavove po ela nam je rasti podrĹĄka bira a. Gra ani nam sve viĹĄe vjeruju, rejting nam je sko io na etiri posto, a cilj nam je da do parlamentarnih izbora imamo deset posto. HSLS je trenuta no jedina politi ka stranka i grupacija koja nije unaprijed svrstana u lijevi ili desni blok, a sve ankete pokazuju da najmanje jedna tre ina gra ana ne podrĹžava niti desnu niti lijevu koaliciju. Stoga e HSLS pokuĹĄati ponuditi tre u politi ku opciju kako se na izborima u Hrvatskoj uvijek ne bi glasalo "protiv".

ljivala, na kraju su rebalans sveli na rebalans materijalnih troĹĄkova. Onoga dana kad je rebalans prora una usvojen u Saboru, pokopan je Program gospodarskog oporavka. Sve ĹĄto e slijediti do izbora isklju ivo e biti kampanja u kojoj e se optuĹživati oporbu, sindikate, HNB, medije da, eto, netko Ĺželi gra anima oduzeti neka prava, a Vlada je "prvi sindikalac" ko-

ji ta prava brani. Bit e to kampanja apsurda, koja e trajati moĹžda i 14 mjeseci, u me uvremenu ne e biti nikakvih gospodarskih reformi, a najteĹže e posljedice osjetiti gra ani RH. Danas imamo situaciju da predsjednica Vlade hoda ulicom i pita gra ane i oporbene stranke: 'Pa dobro, ĹĄto biste vi rezali u drĹžavnom prora unu?', a kada bilo tko neĹĄto takvo predloĹži, onda se radi me-

VLADA radi po logici: ĹĄto nas briga, neka bude novca dok smo na vlasti, a poslije neka bude potop SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

avršenim previranjima u stranci nakon izlaska iz HDZ-ove arskoj krizi i Vladinoj neaktivnosti

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

dustala je od reformi na ušla u kampanju dijski spin: 'Pa eto vidite, oni bi vam nešto uzeli'. Kao predsjednik HSLS-a, doduše kratko, bili ste insajder u funkcioniranju vladajuće koalcije. Koji su ključni razlozi zbog kojih su Vlada i njezina koalicija odustali od reformi i oštrih rezova u javnoj potrošnji koje su najavljivali? - Moglo bi se na prvi pogled reći da su potezi kukavički, no njihovi su razlozi i vrlo racionalni gledano s uskostranačke pozicije. Očito je da su stranke vladajuće koalicije donijele političku odluku da ne provode vlastiti Program gospodarskog oporavka u izbornoj godini jer ako bi provodili program, onda bi pojedinim socijalnim skupinama nešto morali uzeti. Jesu li to socijalne naknade, dio povlaštenih mirovina branitelja, poticaji seljacima, subvencije pojedinim velikim kompanijama ili sve to zajedno, što bi izazvalo nezadovoljstvo među onima kojima bi se smanjivala dosadašnja prava, pa su zbog toga u strankama vladajuće koalicije prevladali oni koji misle da ne treba izazivati nezadovoljstvo tih skupina birača. Jedino što će raditi u idućih 14 mjeseci bit će nepovoljna vanjska zaduživanja. Učinili su to po logici - što

››

nas briga, neka bude novca dok smo mi na vlasti, a poslije nas neka bude potop. Je li im ta računica pogrešna? Dosta vlada i njihovih lidera koje su u krizi diljem Europe vukle reformske i teške poteze nisu gubile podršku birača, nego su je čak povećavale. - Mogu se samo nadati da će oportunistički potezi neprovođenja vlastitog programa gospodarskog oporavka biti kažnjeni na izborima. S druge strane, doista imamo primjere po Europi, poput grčke i njemačke vlade, ili nove konzervativno-liberalne britanske vlade premijera Camerona koja je također, u prvih nekoliko mjeseci povukla najteže poteze, a rejtinzi su svima njima porasli. Svi su oni vukli teške poteze, ali su istodobno građanima dobro objasnili zašto to rade i kakve će i kada i rezultate polučiti. Uvjeren sam da bi i naši građani slično reagirali da su Vlada i vladajuća koalicija na isti način postupili. U današnjoj teškoj gospodarskoj situaciji zapravo je hrabrost ništa ne činiti kako bi se ona promijenila na bolje i pritom očekivati da će birači to nagraditi. Koliko su klijentelizam i

sprege interesnih skupina, čiju tamnu stranu ovih dana razotkrivaju pravosudna istraga u Podravki i parlamentarno istražno povjerenstvo o Ini, okovali HDZ i vladajuću koalciju, pa zbog toga nisu kadri reformirati svoje politike? - Nisu interesne skupine neovisne o politici. Sve one dolaze iz politike ili su u nekom odnosu s politikom. Nisam do kraja shvatio o kakvim je "nezavisnim" interesnim skupinama govorio Ljubo Jurčić. On je bacio "bubu u uho", ali po običaju nije rekao koje su to skupine, a trebao je reći. Činjenično je jasno da su svi članovi s hrvatske strane u Upravi Ine bili članovi HDZ-a ili HNS-a. Svi su oni bili na izravnoj vezi sa stranačkim čelnicima ili najvišim državnim dužnosnicima i jasno je da se o sudbini Ine odlučivalo i na sjednici Vlade i na sjednicama političkih stranaka. I to će se vrlo brzo do kraja razotkriti jer, koliko mi je poznato, neki će odvjetnici tražiti da se u sudskom postupku predoče zapisnici sa sastanaka i Vlade i vodstava političkih stranaka. Zoran Daskalović

Danas imamo situaciju da predsjednica Vlade hoda ulicom i pita građane i oporbene stranke: 'Pa dobro, što biste vi rezali u državnom proračunu?', a kada bilo tko nešto takvo predloži, onda se radi medijski spin: 'Pa eto vidite, oni bi vam nešto uzeli'

tema 6-7

BLEDSKI FORUM Za Business.hr ekskluzivno govore Franjo Bob srbijanskog Imleka, Slobodan Vu i evi , direktor Droge Kolinske

Ne dirajte kunu, ostavite je kao sad

FRANJO BOBINAC, DIREKTOR GORENJA Naš je cilj da, nakon što smo pokrili sva tržišta u Europi, idemo dalje. Jako su nam zanimljive zemlje BRIC-a Jedan od najja ih brendova s ovih podru ja koji je postigao svjetsku slavu Gorenje - i dalje se širi na nova tržišta. Nakon što su uspješno prebrodili krizu nedavno su kupili švedskog proizvo a a perilica za rublje ASCO, za koji su izdvojili 4,5 milijuna eura. Strategija je razvoja, tvrdi prvi ovjek Gorenja Franjo Bobinac, pokriti ona tržišta na kojima još nisu prisutni te ulagati u inovacije i dizajn. Kako ste zadovoljni posljednjom akvizicijom švedske tvrtke ASCO? - U tome smo vidjeli potencijal sinergije i na nabavnoj i na proizvodnoj strani. Jako smo zadovoljni, u tu smo akviziciju ušli

sudjeluju sa 25 posto. Dakle, isplati se. Koji je segment najviše stradao u krizi? - Svi su na neki na in stradali, ali prošle su godine najviše pala tržišta isto ne Europe, Rusija i Ukrajina, iako zapravo nismo izgubili tržišne udjele jer nismo pali više od ukupnog tržišta.

zbog njihova znanja na podru ju proizvodnje perilica za su e jer je to segment koji smo htjeli poja ati. Kakav je plan akvizicija za naredno razdoblje? - Još razgledavamo, ali mogu ve sada re i da e sljede a akvizicija možda ak biti izvan Europe. Naš je cilj da, nakon što smo pokrili sva tržišta u Europi, idemo dalje. Jako su zanimljive zemlje BRIC-a i možda za nekoliko godina u nekoj od tih zemalja nešto izgradimo ili krenemo s nekim partnerom u joint venture. Kakve su posljedice krize na Gorenje? - Ve smo ove godine profitabilni, a bili smo pro-

fitabilni i u drugom polugodištu prošle godine, što je jako bitno. Prošle smo se godine morali jako dobro restrukturirati, posebice u pitanju troškova. To što radimo -kupujemo nove proizvodnje i ulažemo u inovacije - omogu uje nam da prodajemo sve

više proizvoda s dodanom vrijednoš u koji su profitabilniji. Koliko se isplati ulagati u skupi dizajn i angažman poznatih dizajnera? - Dizajnerski proizvodi u strukturi naše prodaje ine 10 posto, ali u dobiti

A kako stojite na hrvatskom tržištu? - Zadovoljni smo, iako imamo problema s likvidnoš u naših partnera. Nadamo se da e kuna ostati na ovoj razini te da emo zadržati tržišni udjel oko 40 posto, koliko imamo sada. Bitno je možda u initi malo više po pitanju dizajnerskih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kakva je zaduženost Gorenja s obzirom na akvizicije i ulaganja? - Nije kriti na, ak smo prvu fazu dokapitalizacije uspješno završili. Odnos duga i kapitala je poboljšan i sada je jedan naprama jedan.

Hrvati opet zaobišli Bled Suradnja je bila osnovni cilj i naj eš e spominjana rije na prošlotjednom forumu "Menadžment jugoisto ne Europe", koji su organizirali Poslovna škola Bled i Savez ekonomista Srbije, no poduzetnici iz Hrvatske nisu se pokazali kooperativnima. Me u više od 70 govornika na predavanjima i panelima, samo je troje bilo iz Hrvatske: Gordana Kova evi , predsjednica Uprave Ericssona

Nikole Tesle, Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe te Bojan Milkovi , izvršni direktor Ine. Me u više od 300 sudionika, manje ih je od deset bilo iz Hrvatske. Govorilo se o najnovijoj strategiji Europske komisije - Dunavskoj strategiji - koja predstavlja platformu za razvoj i pomo zemljama regije jugoisto ne Europe, a tko bude imao dobre projekte, mo i e isko-

ristiti i pomo Europske unije. Komisijini stru njaci okupili su timove, izra uju akcijske planove, a o aktivnosti samih gospodarstvenika ovisit e uspjeh inicijative. O toj su strategiji i planovima razvoja na Bledu govorili poduzetnici, ekonomisti, savjetnici iz 17 zemalja regije jugoisto ne Europe. Zaklju ak je da su nužna ulaganja u znanje, inovacije, razvoj, širenje tržišta te za-

jedni ki nastup u svim segmentima u kojima je to mogu e kako bi se konkuriralo globalnim igra ima. Zašto hrvatski poduzetnici nisu spremni na suradnju s obzirom na to da ih na regionalnom forumu gotovo i nije bilo, nismo u Bledu uspjeli doznati. Doznali smo me utim da su tvrtke iz Srbije više nego svjesne potrebe za suradnjom. Romana Dugandžija

jo Bobinac, direktor Gorenja, Slobodan Petrovi , šef inske i prvi ovjek Nove Ljubljanske banke Božo Jašovi

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

d Mislim da Agrokor nema ambiciju kupiti Imlek SLOBODAN PETROVI , DIREKTOR IMLEKA Vodimo razgovore s nekoliko velikih svjetskih kompanija, a prema mojoj procjeni tvrtka vrijedi od 400 do 500 milijuna eura Slobodan Petrovi , generalni direktor Imleka, najve e mlije ne industrije u Srbiji, priprema kompaniju za prodaju sljede e godine. Razgovori s potencijalnim kupcima su po eli, no tvrdi kako nijedan zasad nije iz Hrvatske. Kompanija je proteklih sedam godina, koliko je Salford vlasnik, prošla restrukturiranje. Kako ste pove ali profitabilnost u vrijeme krize? - Znatno smo pove ali kvalitetu, produljili smo rokove trajanja i time smo se sa 3 posto vra ene robe sveli na 0,7 posto vra ene robe. Kad smo ušli u Imlek, udjel ekstra kvalitetnog mlijeka prema europskim normama bio je 1 po-

sto, a sad je 73 posto. Zato mi imamo veliku cjenovnu razliku u odnosu na konkurenciju i to nas sprje ava da rastemo volumenski.

- Imlek s prera enih 320 milijuna litara mlijeka drži 30 posto tržišta.

Jeste li riješili problem nestašice mlijeka? - Nestašica nam se dogodila u svibnju, u vrijeme kad ina e imamo najviše mlijeka, ali ove su godine bile nepovoljne vremenske prilike, a smanjen je i standard farmi jer je prora un za poljoprivredu država smanjila sa 8 na 2,8 posto. No, nedostatak mlijeka nadokna ujemo uvozom mlijeka iz Bosne i Hercegovine.

S kime pregovarate o prodaji i je li Agrokor u igri, kako se nedavno spominjalo? - Koliko znam, Agrokor nema tih ambicija. Oni su naš veliki kupac i vrlo se dobro poznajemo, ali nije bilo takvih ideja. Ve dulje vrijeme vodimo razgovore s nekoliko velikih svjetskih kompanija i o ekujemo da bismo po etkom sljede e godine suzili izbor ponu a a. Mislim da bi transakcija mogla završiti do rujna sljede e godine.

Koliki je tržišni udjel Imleka u Srbiji?

Kogaželite za vlasnika? - To e svakako biti strateš-

ki partner jer su zbog financijske krize fondovi gotovo zaustavili investicije.

500 milijuna eura. Ima tvornicu u BiH i Makedoniji i na tim je tržištima lider.

Koliko je Salford uložio? - Uložili smo 220 milijuna dolara gotovine, 120 milijuna eura iz kredita i svake smo godine ulagali oko 30 milijuna eura u proizvodnju.

U emu ste najja i? - Srbija je zemlja jogurta. Imlek godišnje u Srbiji proda mlije nih proizvoda koliko je cijelo hrvatsko tržište tih proizvoda, a ukupno je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj ve a nego u Srbiji. Oko 20 posto proizvodnje izvozimo u okolne zemlje.

Koliko Imlek vrijedi danas? - Prema mojoj procjeni Imlek danas vrijedi oko 400 -

ZAJEDNI»KO TRŽIŠTE

Emocije ko e poslovanje Koriste li po vama države bivše Jugoslavije prednosti zajedni kog tržišta za rast poslovanja? - Više je suradnja izražena prisutnoš u hrvatskih tvrtki u Srbiji nego obrnuto. Velik je problem neprimjenjivanje CEFTE: mi recimo svoju proizvodnju iz BiH izvozimo u Hrvatsku bez carine, a to radi i Dukat, koji svoju proizvodnju iz BiH izvozi u Srbiju bez carine. Kad se tržište otvori, bit e lakše, ali mislim da se to još neko vrijeme ne e znatno promijeniti i zbog emocija.

tema 8

SLOBODAN VUČIČEVIĆ, prEDSjEDNIk UprAVE DrOgE kOLINSkE, NAjAVIO ODLAzAk U prIVAtNI BIzNIS

G. Tedeschi, zadržite sve menadžere osim mene Malo sam se umorio, ali u ovoj branši neću ostati. Na Dunavu posjedujem dosta zemlje na kojoj želim napraviti nešto novo i nešto što Srbija nema, a što je skladu s Dunavskom strategijom Slobodan Vučičević, predsjednik Uprave Droge Kolinske, koja trenutačno prolazi složen proces ulaska u Atlantic grupu, još će neko vrijeme voditi tu kompaniju, a od studenoga će se posvetiti novim planovima. Nakon što je kao vlasnik pet posto Droge Kolinske od prodaje zaradio 12 milijuna eura neto, zadovoljan je ne samo cijenom nego i novim vlasnikom jer će, tvrdi, obje kompanije od toga profitirati. S Vučičevićem smo razgovarali na Bledu, gdje je govorio o izazovima koji prehrambenu industriju regije čekaju nakon krize.

U kojoj je fazi proces preuzimanja Droge Kolinske? - Trenutačno smo u fazi između potpisivanja i zaključenja ugovora, a u ovom slučaju ta će faza potrajati najdalje do studenoga. Tada će Atlantic u potpunosti preuzeti Drogu Kolinsku. Priprema li se novi menadžment? - Mislim da bi novom vlasniku bila jako mudra odluka da postojeći menadžment, koji je jako kvalitetan - naravno, pritom ne mislim na predsjednika Uprave - ostane na svojim mjestima i da se napravi prava sinergija, a elemenata za sinergiju

ima zaista mnogo. Mislim da bi postojeći ljudi trebali ostati jer njihovu kvalitetu najbolje dokazuje činjenica da rezultati Droge Kolinske nikad nisu bolji. Krizu smo svladali jako dobro, a i troškovno smo se prilagodili. Kolike prihode očekujete ove godine? - Teško je reći budući da kriza još traje i veliki je pad kupovne moći stanovništva. No, očekujem da ćemo do kraja godine biti finan-

cijski iznad plana, dakle da ćemo imati više od 50 milijuna eura dobiti prije oporezivanja i kamata, odnosno oko 15 milijuna čiste dobiti. To je više od 20 posto bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu. Kakvi su vaši planovi? - Imam više planova. Možda sam se malo umorio kad je pitanju FMCG industrija jer ne mogu to raditi vječno. Imam još nekoliko aktivnih biznisa, ali najzanimljiviji je onaj ve-

zan za Dunavsku strategiju. Na Dunavu posjedujem dosta zemlje na kojoj želim napraviti nešto novo i nešto što Srbija nema, a što je skladu s Dunavskom strategijom. Volim ekologiju, ribolov i nautiku i to je nešto što će me usrećiti. Gdje vidite potencijal za investicije u regiji? - Mislim da će biti sve manje prostora za izgradnju novih biznisa, a više će biti prostora za ujedinjavanja

BOžO jAšOVIČ, šEf UprAVE NOVE LjUBLjANSkE BANkE

U Hrvatsku ćemo ući putem akvizicije Božo Jašovič, predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke, kazao nam je kako je "hrvatsko tržište potencijalno strateško tržište ako Nova Ljubljan-

ska banka bude mogla ući kroz prednja vrata, odnosno ako bude mogla imati svoju banku". Na pitanje može li NLB trenutačno uopće o tome razmišljati, i kako misle pridobiti klijente s obzirom na povijest

odnosa Ljubljanske banke sa štedišama, Jašovič tvrdi da o tome još ne razmišljaju detaljno jer nema mogućnosti ulaska, no dodaje kako bi vjerojatno ušli putem akvizicije. "Mislim da nema mjesta za greenfield

operaciju jer je hrvatsko bankarsko tržište dosta zasićeno. Vrlo vjerojatno bismo ušli putem neke akvizicije iako nismo istraživali jer sada po zakonu nemamo tu mogućnost", kaže Jašovič.

doga aji

TURIZAM

Od kazni u prora un 14,6 mil. kuna

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

DAMIR BAJS, ministar turizma SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

Malinska. U protekla je tri mjeseca provedeno gotovo 36 tisu a inspekcijskih nadzora u turizmu i ugostiteljstvu, utvr eno je više od 12.800 povreda propisa, a temeljem napla enih kazni i prekršajnih naloga u državni je prora un upla eno 14,6 milijuna kuna, podaci su Državnog inspektorata izneseni u petak na sjed-

nici užeg povjerenstva Vlade za koordinaciju i pra enje aktivnosti u turisti koj 2010. Tema sjednice povjerenstva bila je i poja an inspekcijski nadzor usmjeren na suzbijanje sive ekonomije, a ministar turizma Damir Bajs poru io je kako završetkom turisti ke sezone ne završava borba protiv sive ekonomije. Glavni inspektor Državnog inspektorata Kruno Kova evi izvijestio je da je broj inspekcijskih nadzora u odnosu na isto lanjsko razdoblje pove an 58 posto, a raznih je povreda

propisa 67 posto više. Naveo je da su u gotovo 1.740 slu ajeva inspektori usmenim rješenjem sprije ili daljnji nelegalan rad, od ega su u 144 slu aja zape a eni objekti. U objektima u vlasništvu stranih državljana obavljena su 203 inspekcijska nadzora pružanja usluga smještaja te je utvr eno 88 slu ajeva nelegalnosti. Poja ano su ove godine kontrolirani i radnici zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu, a u 1964 nadzora potvr eno je 2109 povreda propisa. H

Mišetić odlazi nakon 800 mil. kuna gubitka DOSTA JE BILO Ivan Mišeti , dugogodišnji direktor Croatia Airlinesa - koji je lani poslovao sa 198 milijuna kuna gubitka, a u prvoj polovici ove godine sa 134 milijuna kuna odlazi na mjesto glavnog tajnika Atlantic grupe Ivan Mišeti odlazi s mjesta glavnog direktora Croatia Airlinesa, a novo e mu radno mjesto biti u Atlantic grupi Emila Tedeschija. U Atlantic grupi nisu željeli komentirati naš upit, ali je Mišeti u petak potvrdio da odlazi i da e biti njihov glavni tajnik. U zrakoplovnim krugovima ve se dulje procjenjivalo da bi Mišeti do kraja ove godine mogao napustiti Croatia Airlines, tvrtku koju vodi

IVAN MIŠETI , glavni direktor Croatia Airlinesa na odlasku, naljutio je zra ne luke prije nekoliko godina otkazavši njihove usluge cateringa nakon ega je svojim putnicima posluživao Atlanticove Montana sendvi e SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

od 1997. i jedan je od rijetkih direktora državnih poduze a koji je preživio sve smjene vlasti u Hrvatskoj.

Iz Vlade u Upravu

Kao razlog Mišeti eva odlaska iz CA u avioindustriji se navodi njegovo dizanje ruku od tvrtke koja je pod njegovim vodstvom nagomilala gotovo 800 milijuna kuna gubitaka! Samo je prošle godine CA poslovala sa 198 milijuna kuna

gubitka, a u prvoj polovici ove godine taj je gubitak iznosio 134 milijuna kuna. Dobre politi ke veze bile su klju Mišeti eva opstanka na elu hrvatske nacionalne aviokompanije. Od 1985. do 1991. bio je direktor prodaje u splitskom predstavništvu slovenskog Adria Airwaysa. U CA-u se zaposlio 1991. kao direktor sektora redovite i arterske putni ke prodaje, a u rujnu 1992. postao je po-

mo nik glavnog direktora za marketing i prodaju. Odsko nicu u karijeri dobio je 1995., kada je imenovan ravnateljem državnog protokola u Vladi Republike Hrvatske. Na toj je dužnosti ostao do 1997. godine. U Nadzornom odboru CA imao je podršku Miomira Žužula kao predsjednika NO-a, a time i dobru vezu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom. Iako je loše vodio kompaniju, koju je država nekoliko puta dokapitalizirala, a dodatno prora unskim novcem punila i subvencijama, nikad nije bilo govora o njegovoj smjeni. Velikog zaštitnika imao je i u njema koj Lufthansi kojoj je podredio red letenja Croatia Airlinesa, pa hrvatska nacionalna aviokompanija leti samo u destinacije koje odobri Lufthansa, i to s gubitkom koji onda pokrivaju hrvatski porezni obveznici. Kako bi umanjivao gubitke, Mišeti u sve ove godine koje je vodio CA nisu pomagale samo državne subvencije,

nego je morao i prodavati zrakoplove te ih odmah unajmljivati (sell and lease back), ak i aviomotore. Prodavao je i poslovnice, apartmane… Iako su Lufthansa i CA formalno konkurenti na tržištu, to nije smetalo Mišeti u da se primi lanstva u Nadzornom odboru Lufthansa CityLinea, tvrtke u vlasništvu Lufthanse, kao ni da ugovora kupnju novih zrakoplova Dash za CA preko još jedne Lufthansine tvrtke Goal, o emu je Business.hr pisao.

Rat sendvi a

Navodno mu je zbog svega navedenog sada dan mig kako mu je bolje da se sam makne nego da ga moraju potjerati uz iznošenje prljavog veša. Zato i nije udno što ide u Atlantic na nižu poziciju od one na kojoj je dosad bio. Uz Atlantic ga uostalom vežu i sendvi i Montana zbog kojih je s hrvatskim zra nim lukama zaratio sredinom 2000.-ih u poznatom ratu sendvi a. CA je tada otkazao catering od aerodroma tvrde i da su im njihovi sendvi i preskupi pa je onda neko vrijeme, dok se nije pomirio sa zra nim lukama, u avionima CA dijelio Montana sendvi e. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

HRVATSKA-RUSIJA

Popija pozvao Ruse da ulaĹžu u energetiku

Zagreb. Predstavnici Hrvatske i Rusije u petak su nakon zasjedanja Me uvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehni ku suradnju potpisali Sporazum o suradnji na podru ju sprje avanja i uklanjanja prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Ministar gospodarstva uro

Popija rekao je da priĹželjkuje poboljĹĄanje suradnje na podru ju energetike, prometa, zaĹĄtite i spaĹĄavanja, industrije i turizma. Pozvao je Ruse da ulaĹžu, ponajprije, u hrvatski energetski sektor gdje e se uskoro otvoriti brojne prilike, pogotovo u Janafu, plinskom biznisu i na podru ju elektroenergetike. Ruski ministar za poslove civilne zaĹĄtite, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Sergej Ĺ ojgu spomenuo je suradnju na razvoju i upotrebi robota za gaĹĄenje poĹžara. H

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

'Telefon je antikoruptivna mjera'

PETAR ÂťOBANKOVI , ministar poljoprivrede SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede uvodi besplatni telefon i mail na koje e gra ani mo i dojavljivati i upozoravati na sve nepravilnosti vezane uz poslovanje s hranom, istaknuo je na presici u petak ministar poljoprivrede Petar obankovi . "MoĹžemo u kona nici to nazvati i antikorup-

tivnom mjerom jer je to prilika gra anima te svima koji imaju primjedbe na funkcioniranje sustava, ne samo u sektoru mesa i mesnih prera evina, ve i u drugim sektorima da prijave nepravilnosti", kazao je. Istaknuo je da je put mesa od ĹĄtale do stola strogo kontroliran sukladno propisima EU. Ravnatelj Uprave veterinarske inspekcije Gordan Jerbi istaknuo je da je lani pregledano oko 30 tisu a poĹĄiljaka, a zbog razli itih nepravilnosti vra eno je njih 127. H

TRGOVINA NA MALO

Prodaja IT opreme pala gotovo 40 posto U prvoj polovici godine u maloprodaji informati ke opreme zabiljeĹžen je pad prometa gotovo 40 posto, pokazuju kvartalni podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku objavljeni u petak. Naime, promet tvrtki u trgovini na malo informacijsko-komunikacijskom OGLAS

opremom u specijaliziranim prodavaonicama pao je ak 37,9 posto, na 139,88 milijuna kuna (ura unat PDV). Kod obrtnika je pad bio znatno sporiji i iznosio je 7,6 posto, na 23,77 milijuna kuna. Ukupna trgovina na malo pala je u istom razdoblju

pet posto, na 44,01 milijardu kuna. Pritom su tvrtke bolje proĹĄle od obrtnika: pravne osobe zabiljeĹžile su pad 4,6 posto, na 40,74 milijardi kuna, a fizi ke su osobe zabiljeĹžile pad ak 10,3 posto, na 3,27 milijardi kuna. Ukupna distributivna

trgovina, pokazuju podaci DZS-a, u prvom je polugodiĹĄtu pala 8,7 posto, na 116,33 milijarde kuna (PDV uklju en). Od toga je u posredovanju u trgovini na veliko zabiljeĹžen pad 38,1 posto, na 311 milijun kuna, u trgovini na veliko, uklju uju i izvoz,

pad je iznosio 12,2 posto, na 58,68 milijardi kuna, dok je odrĹžavanje i popravak vozila ostvarilo 10,6 posto niĹži promet odnosno 1,55 milijardi kuna. Trgovinom se u prvom polugodiĹĄtu bavilo 40.035 poduzetnika, od ega 23.060 pravnih i 16.975 fizi kih osoba. P. B.

doga aji

BRODOSPLIT

'U ĹĄkveru brodovi da - Div ne'

12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

PROSVJEDNICI u krugu ĹĄkvera, 22. na ulice FOTO PONOÂŠ/CROPIX

Split. Petstotinjak radnika Brodosplita u petak ujutro je mirnim prosvjedom u krugu ĹĄkvera upozorilo na zabranu ugovaranja brodova, ĹĄto radnici smatraju krĹĄenjem njihovih ustavnih prava - prava na rad, a za 22. rujna najavili su masovni prosvjed splitskim ulicama. Prosvjed su organizirala tri sindikata koja djeluju

u Brodosplitu - Radni ki sindikat, Nezavisni sindikat i Sindikat metalaca Hrvatske. Vladi su poru ili da ne e odustati od splitskog ĹĄkvera, a transparentima uz ostalo poru ili "U ĹĄkveru brodovi da Div ne", "Samo Ĺželimo raditi". Predsjednik Samostalnog sindikata Brodosplit JoĹĄko Frani upozorava kako radnicima Brodosplita prijeti ostanak bez posla. "Mi nismo krivi ĹĄto posla nema nego Vlada koja je to morala regulirati puno prije. U Europsku uniju ne Ĺželi-

mo ulaziti na koljenima", kazao je Frani . "Poru ili su nam, gradite brodove, a ne afere i izgradili smo najbolji brod na svijetu, a sad nam to Ĺžele ugasiti. Smatram kako je vrijeme da se ugase oni koji nam ne Ĺžele dati da radimo. To je prava poruka za njih. U Francuskoj, Italiji i Njema koj se pomaĹže gospodarstvo, a u naĹĄoj zemlji se zabranjuje. NaĹĄi su skinuli hla e i predali Hrvatsku Europi", rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Ĺ egvi . H

ZG holding rebalansom reĹže 400 mil. kn rasho

10 POSTO MANJE Prema planu poslovanja za ovu godinu, prihodi Zagreba kog holdinga planirani su na 4,869 milijardi kuna, a troĹĄkovi na 4,857 milijardi kuna, no Uprava je u petak naredila smanjenje rashoda gotovo 10 posto nakon polugodiĹĄnjega gubitka od 50 mil. kn

IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga, sam priznao da je na kraju lipnja Holding bio u minusu 50 milijuna kuna SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

ALENKA KOĹ IĹ A ÂťIÂťIN Ĺ AIN jedan je od triju lanova Uprave Holdinga koji su inicirali odluku o rebalansu

Uprava Zagreba kog holdinga donijela je u petak odluku da se pod hitno zapo ne postupak rebalansa plana poslovanja za ovu godinu te da se voditeljima podruĹžnica poĹĄalje zahtjev da dostave stanje prihoda i rashoda s posljednjim danom kolovoza kao i svoj prijedlog rezanja troĹĄkova. Procjenjuje se, kako smo nesluĹžbeno doznali, da bi se rashodi Holdinga

novi Uprave Alenka KoĹĄiĹĄa i in Ĺ ain, Mislav Stipi i Vlasta Pavi koji su izrazili zabrinutost zbog slabijih prihoda u prvih ĹĄest mjeseci ove godine. Ivo ovi i peti lan Uprave Branimir Deli sloĹžili su se s prijedlogom.

mogli rezati za oko 400 milijuna kuna, ĹĄto je neĹĄto manje od 10 posto. Prema planu poslovanja za ovu godinu, prihodi su planirani na 4,869 milijarda kuna, a troĹĄkovi na 4,857 milijarda kuna. Odluku o rebalansu, me utim, na dnevni red nije stavio predsjednik Uprave Ivo ovi , ve je pismeni prijedlog doĹĄao pod to kom "razno", a potpisali su ga la-

SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

Katastrofa slijedi

ovi je sam priznao da je na kraju lipnja Holding bio u minusu 50 milijuna kuna, no

procjenjuje se da se gubitak dosad, s obzirom da je sredina rujna, samo pove ao, a prava katastrofa tek slijedi. Naime, gradona elnik Milan Bandi ovih je dana poslao i sluĹžbeni dopis u ZGH kojim ih obavjeĹĄtava da e Zagreba kim cestama, isto i i Zrinjevcu za odrĹžavanje grada smanjiti davanja iz prora una oko 25 posto, ukupno oko 100 milijuna kuna. To

INVESTICIJSKI FORUM

Zadar privla i britanske ulaga e

PREMIJERKA I VELEPOSLANIK Jadranka Kosor i David Blunt FOTO LUÂťIâ&#x2C6;&#x2020;/CROPIX

som hoda bi zna ilo da, primjerice, Zrinjevac, koji 90 posto prihoda ostvaruje iz gradskog prora una, do kraja godine viĹĄe ne e dobiti ni kunu, kao ni Zagreba ke ceste. isto a je u boljem poloĹžaju jer se financira od pruĹžanja usluge gra anima. U najgorem je stanju ZET, koji je polugodiĹĄte zavrĹĄio sa 109 milijuna kuna minusa, a Bandi ev je plan uskratiti mu joĹĄ 90 milijuna kuna subvencija, ĹĄto bi ZET do kraja godine odvelo u gubitak od gotovo 300 milijuna kuna.

Nema zaduĹživanja

Usto, Holding je zasad dobio crveno svjetlo na novo zaduĹživanje koje bi ga izvuklo iz "gabule", jer su od Uprave zatraĹženi dodatni napori i uĹĄtede u tvrtki. I 200 milijuna kuna bio bi dobar po etak. "Rebalans je nuĹžan kako bi realna ĹĄteta na kraju bila ĹĄto manja. Me utim, vidjet emo ĹĄto e nam i kada poslati direktori prije svega zbog reizbora voditelja podruĹžnica, procesa koji je u tijeku", kazala je za Busines. hr Alenka KoĹĄiĹĄa i in Ĺ ain. Imenovanje novih voditelja i dalje je na ekanju, a imena potencijalnih kadrova mijenjaju se iz dana u dan. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Zadar. Britansko-hrvatski investicijski forum u petak je u Zadru okupio predstavnike 20-ak britanskih kompanija, a otvaraju i forum premijerka Jadranka Kosor predstavila je mogu nosti ulaganja u Hrvatsku. Navela je, uz ostalo, kako je izvoz porastao u prvih sedam

mjeseci 11% u odnosu na isto razdoblje lani. Puno je toga napravljeno, a u javnosti se ignoriraju te injenice, kazala je Kosor. Istaknuto je da je namjera britanskoga veleposlanstva pokuĹĄati dovesti ĹĄto viĹĄe britanskih tvrtki u Hrvatsku. Premijerka je potom razgovarala s predsjednikom Uprave Tankerske plovidbe Ivom Musta em. "Svi u Hrvatskoj moraju shvatiti da natrag nema te da moĹžemo samo naprijed ĹĄto se ti e prodaje brodogradiliĹĄta", istaknula je. H

IND. I TRGOVINSKA KOMORA

Nijemci donijeli premijerki Kosor 15 projekata

Zagreb. Predstavnici Odbora njema koga gospodarstva za zemlje isto ne i jugoisto ne Europe i Njema ko-hrvatske industrijske i trgovinske komore predali su u etvrtak hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor popis sa 15 prijedloga projekata njema kih poduze a, izvjestili su u petak iz Nje-

ma ko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Projekti se prije svega odnose na infrastrukturu, energetiku, poljoprivredu i turizam, a me u ostalim rije je o uspostavi redovite zra ne veze izme u kopna i hrvatskih otoka, o projektima proizvodnje elektri ne energije iz vjetra i vode te o modernizaciji hrvatske poljoprivrede, navodi se u priop enju. NaglaĹĄava da su svi projekti konkretni i realni, pa zasluĹžuju odlu nu potporu. Kod nekih ve postoji osigurano kompletno financiranje. H

U GODINU DANA SKOK 13,5 MILIJARDI KUNA

Javni dug porastao 4%, na 122,6 mlrd. kn Javni dug Hrvatske potkraj lipnja dosegnuo je 122,61 milijardu kuna ili 37 posto BDP-a, navodi se u mjese nom statisti kom izvjeĹĄ u Ministarstva financija za lipanj. To je etiri posto ili 4,77 milijardi kuna viĹĄe nego krajem proĹĄle godine, kada je javni dug iznosio 35,4 posto BDP-a. U odnosu na isti OGLAS

mjesec proĹĄle godine javni dug op e drĹžave pove an je 12,4 posto ili 13,5 milijardi kuna. Pritom je inozemni javni dug smanjen u odnosu na kraj proĹĄle godine, i to 4,2 posto ili 1,55 milijardi kuna, na 35,95 milijardi kuna ili 10,8 posto BDP-a. Doma i javni dug pove an je zato 6,33 mi-

lijarde kuna ili 7,88 posto, na 86,66 milijardi kuna ili 26,1 posto BDP-a. DrĹžavna jamstva tako er su znatno pove ana â&#x20AC;&#x201C; u ĹĄest mjeseci izdano je 3,18 milijardi kuna novih jamstava i njihov ukupni iznos pove an je 8,3 posto, na 38,21 milijardu kuna, ĹĄto odgovara vrijednosti 12,5 posto BDP-a.

Ukupan dug HBOR-a u istom je razdoblju pove an za oko milijardu kuna, na 13,2 milijarde kuna, ĹĄto odgovara vrijednosti etiri posto BDP-a. Ukupni javni dug Hrvatske tako je u ĹĄest mjeseci pove an 5,26 posto, na 177,22 milijarde kuna ili oko 53,5 posto BDP-a. P. B.

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

MULTIPLUSCARD

Prva 'koalicijska kartica’ za korisnike Zagreb. Konzum, Zagreba ka banka, Atlas Airtours, Kozmo, T-Mobile, Tisak i Tisak-Media partneri su MultiPlusCarda, prvoga koalicijskoga program nagra ivanja korisnika na hrvatskom tržištu, koji je dostupan od prošloga tjedna. Program pruža mogu nost bržeg i jednostavnijeg sakupljanja bodova kao rezultat

multipliciranja bodova ostvarenih kupnji na više od 2000 prodajnih mjesta. Posrijedi je nasljednik Konzum Plus Card programa. Novost je mogu nost skupljanja nagradnih bodova i u inozemstvu ako se pla anje obavlja Zabinim karticama. Partnerska mreža otvorena je za nove partnere, bez obzira na sektor, veli inu ili regiju. Novi se program temelji na suvremenim svjetskim praksama u maloprodaji, izjavio je Nikola Jur i , predsjednik Uprave MultiPlusCarda. B.hr

DIZAJN

Red Dot za vina Korlat

NIKOLA JUR»I , predsjednik Uprave MultiPlusCarda ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Agencija Proximity Zagreb u suradnji sa Studijom Cuculi osvojila je priznanje Red Dot za rad na dizajnu etiketa vina Korlat vinarije Benkovac, koja djeluje u sastavu Badela 1862. Autor grafi kog rješenja etiketa je Vanja Cuculi , a voditelj projekta Boris Šimac, voditelj klju nih klijenata u agenciji Proximity. U konkurenciji je bilo 6000 radova iz 44 zemlje. B.hr

Wienerberger zatvorio i karlovački pogon »EKAJU PROLJETNE RADOVE Nakon što su zatvorili ciglanu u Petrinji i karlova ki pogon za proizvodnju cijevi Pipelife, Wienerberger zatvara i ciglanu u Karlovcu koju planira ponovo otvoriti u ožujku, no to e ovisiti i o cijeni plina

VELIMIR GOJNI , lan Uprave Wienerberger Ilovca, kaže kako e zastoj ovisiti o zahtjevima tržišta, ali i o cijeni energenata, posebno plina ARHIVA BUSINESS.HR

žištu, pala više od 40 posto. Prihodi su na vrhuncu proizvodnje iznosili oko 160 milijuna kuna. Austrijska je grupacija Wienerberger od preuzimanja karlova ke ciglane Ilovac 1998. godine u modernizaciju proizvodnje, koja je danas u potpunosti robotizirana, uložila oko 400 milijuna kuna. I prošle je godine, kaže Gojni , u vrijeme najve e krize, tvrtka u nove proizvode investirala više od 20 milijuna kuna.

Prilika za remont

Najve i regionalni proizvo a opeke, karlova ki Wienerberger Ilovac, do kraja rujna ugasit e pe i u dva pogona te potpuno prekinuti proizvodnju do prolje a idu e godine. Isto je ve napravio u ciglani u Petrinji koja se trenuta no modernizira i priprema za novi po etak radova.

Cijena plina

Prema rije ima lana Uprave Velimira Gojni a,

trajanje zastoja ovisit e o zahtjevima tržišta, prvenstveno "bu enju" gra evinskog sektora koji je u krizi ve dulje vrijeme, ali i o cijeni energenata, posebno plina. "Prema sadašnjem planu i budžetu koji imamo, u planu je ponovno pokretanje proizvodnje tijekom ožujka 2011. godine. U ukupnoj nam je proizvodnji udjel izvoza oko 30 posto, što se uglavnom odno-

si na tržišta BiH, Srbije i Slovenije", isti e Gojni i dodaje kako se poskupljenje plina više od 40 posto u posljednjih godinu dana drasti no odrazilo na profitabilnost proizvodnje. Proizvodni su kapaciteti dvaju pogona u karlova koj ciglani 210 milijuna NF (normalnih formata) godišnje, a u Petrinji oko 100 milijuna NF-a, no od 2008. godine do sada proizvodnja je, zbog krize na tr-

Vrijeme mirovanja proizvodnje u Wienerbergeru e iskoristiti za kompletan remont pogona, ali i edukaciju zaposlenika. Prije ovog prekida proizvodnje Wienerberger Ilovac smanjio je broj zaposlenih za 14 osoba, od ega je pola otišlo u mirovinu, a pola dobilo otkaze, tako da e ovu godinu završiti sa 96 zaposlenih. Zbog op e je recesije i krize u gra evinskom sektoru svoje pogone nedavno zatvorio i Pipelife, Wienerbergerova sestrinska tvrtka koja se bavila proizvodnjom plasti nih cijevi, tako er na karlova kom podru ju. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

moja lisnica

Plin - 'vru a' prilika za zaradu Švicarci kona no padaju, bankari režu kamate Koji je grad najjeftiniji za život?

Ponedjeljak 20/9/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

ANALIZA: KOJU REVOLVING KARTICU UZETI?

Go!MasterCard ima najve i limit, s Dinersom zaobilazite bankomat

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > kartice > ulaganja > krediti

16-17

7,28 5,54 kuna za euro bio je u petak srednji tečaj HNBa što znači da je kuna u odnosu na euro prošli tjedan ojačala 0,006 posto

kuna za dolar zaključni je srednji tečaj HNB-a prošli tjedan pa je kuna u odnosu na dolar ojačala više od 3 posto

1896,13 bodova završio je

Crobex u petak i tako u tjedan dana pao 0,52 posto

96,41 150,8 bodova vrijednost je Crobisa pa je u tjedan dana blago porastao 0,01 posto

obračunskih jedinica jedinica imao je u petak Mirex i prošloga je tjedna porastao 0,15 posto

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

Go!MasterCard ima najveć s Dinersom izbjegavajte b USPOREDBA REVOLVING KARTICA Ako ne marite za kamate koje prelaze i 15 posto i razmišljate o uzimanju prve ili dodatne revolving kartice, dobro promislite o tome koju ćete uzeti i u kojoj banci. Uz različite kamate i članarine koje variraju između 100 i 300 kuna, drugačije su i naknade, primjerice one za podizanje gotovine Domaće banke i na njih naslonjene kartične kuće izdale su više od 8,8 milijuna kuna platnih kartica pa ispada da svaki odrasli građanin u novčaniku ima više od četiri kartice. Najbrojnije su debitne koje se vežu za tekuće i žiro račune, a odmah su do njih revolving kartice, kojih ima više od 730 tisuća. Revolving kartice funkcioniraju tako da imaju odobren maksimalni iznos revolving kredita koji korisnik može koristiti, a na dio

utrošenih sredstava kartičarska kuća uzima kamatu. Pritom možete sami odrediti koliki ćete dio ukupno potrošenih sredstava mjesečno podmiriti. Minimalni mjesečni anuiteti koje možete odabrati za vraćanje kredita kreću se od 4 posto za kartice koje izdaje Erste banka do 10 posto za Mastercard koji izdaje Raiffeisen. Na našem je tržištu dostupno više od četrdeset revolving kartica kod osam banaka. Prema podacima s portala

Moj-bankar.hr, Volim-novac.hr te na temelju podataka koje su Business.hr-u dostavile banke, kao kartice s najpovoljnijom kamatom za revolving kredit iskaču kartice iz American Express obitelji - standardna American Express, Blue, i co-branding kartice s Croatiom Airlines i Konzumom - koje za iznose iznad 45 tisuća kuna imaju kamatu 9,98 posto. No, za manje iznose koje koristi većina klijenata i te kartice naplaćuju 'uobičajene' ka-

mate za revolving kartice - između 11,98 i 13,98 posto. Riječ je o nominalnim kamatama, dok efektivne premašuju i 15 posto.

Usporedba nije laka

No, prije donošenja naglih zaključaka o povoljnosti pojedinih kartica treba razjasniti da se, osim podjele na bankovne i co-branding kartice, dijele i na standard i premium razred te na privatne i poslovne kartice. Za dobivanje kartice korisnik najčešće plaća upi-

sninu i godišnju članarinu, a temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika, tako se može reći da je svaka po nečemu specifična. No podrobnom analizom troškova moguće je doći do generalnih zaključaka.

Dodatni troškovi

Najvišu mjesečnu potrošnju (limit) do čak 80.000 kuna nudi Zagrebačka banka sa svojim Go!MasterCardom i Visa

OGLAS

NOVI KREDIT

Poštanska kreditira školovanje Hrvatska poštanska banka proširila je ponudu dugoro nih namjenskih kredita i ponudila kredit za troškove upisa na Visoko u ilište Effectus, priop eno je iz banke. Kako se iš itava iz priop enja, kredite e mo i dobiti samo klijenti banke. U HPB-u tako možete ugovoriti namjenski kredit za troškove redovnog ili izvanrednog upisa na Visoko u ilište Effectus - Visoku

školu za financije i pravo. Ruje je o dugoro nom namjenskom kreditu u kunama, uz valutnu klauzulu vezanu uz eure, u iznosu od 700 do 4800 eura na rok otplate od 12 do 60 mjeseci, uz redovnu kamatnu stopu 6,75 posto odnosno efektivnu kamatnu stopu 7,84 posto. Pravo na kredit imaju svi državljani RH s prebivalištem u Hrvatskoj koji ostvaruju pravo upisa na Visoko u ilište Effectus. B.hr

ve i limit, a e bankomat RAZLIKE ME U BANKAMA

Splitska za Master i Visu traži 300 kuna lanarine Godišnje lanarine iznose od najnižih 100 do najviših 300 kuna. Ve ina doma ih banaka prve godine svojim klijentima ne napla uje lanarinu, a ako klijenti ve koriste neki od paketa banke, lanarine uop e nema ili je simboli na. No, ako niste klijent banke koja vam izdaje revolving karticu, uskoro ete vidjeti koliko je skupo nošenje plastike u džepu. Najviše ete zadovoljstvo posjedovanja revolving kartice platiti u Splitskoj banci, koja za Mastercard i Visa revolving kartice traži 300 kuna godišnje lanarine, ali i 100 kuna upisnine. Od premium kartica, najskuplja je, prema podacima portala Volim-novac.hr, OTP-ova Visa Gold kartica koja e vas uz upisninu od 100 kuna godišnje stajati 400 kuna. Najjeftinija je Mastercard kartica HPB-a jer, iako morate platiti upisninu od 100 kuna, Poštanska traži samo 100 kuna godišnje lanarine.

karticama. Najniži je pak limit kod PBZ-ova Mastera i Vise, samo 6000 kuna. S druge strane, PBZ nudi najve u maksimalnu isplatu gotovine u inozemstvu od 1200 eura koju dobivaju korisnici Croatia Airlines American Expressa. Najmanji iznos gotovine u inozemstvu možete podi i Hypovim Masterom - samo 2000 kuna. Maksimalnu isplatu gotovine u zemlji opet nudi Zaba, ak 10.000 kuna uz naknadu 3,5 posto, a najtanja je po tom pitanju ve spomenu-

ta PBZ-ova Croatia Airlines American Express sa samo 2000 kuna uz naknadu 4,5 posto. Treba re i da najmanje naknade za podizanje gotovine u zemlji od samo 2,5 posto imaju kartice Erste, RBA, Hypo, OTP, HPB i Veneto banke, dok najviše naknade od 5,9 posto dolaze uz Diners. Ersteova Visa i Master najjeftiniji su pak za podizanje gotovine u inozemstvu, dok je Diners linija najskuplja, s naknadama od 2,5 do 5,9 posto. Nikola Su ec

SINDIKALNA KOŠARICA

Najskuplja Pula, najpovoljniji Varaždin Najskuplji grad, sude i prema izra unu sindikalne košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata za kolovoz, jest Pula u kojoj etvero lanoj obitelji mjese no za život treba najmanje 7206,27 kuna, a najjeftiniji je Varaždin s mjese nim troškovima od 6260,56 kuna. Viša od 7000 kuna bila je i košarica u Vukovaru - 7020,94 kune, a u Zagrebu je iznosila 6448,09 kuna. Najve i relativni udjel

> kartice > ulaganja > krediti

18-19 business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

LAKŠE SE DIŠE

Švicarci padaju, banke redom spuštaju kamate Uz slabljenje švicarskog franka u odnosu na kunu kojem smo svjedo ili prošloga tjedna, gra anima zaduženi u francima dobra je vijest i popunjavanje liste doma ih banaka koje smanjuju kamate u švicarskoj valuti. Tako nakon Raiffeisen, Zabe i Erste banke i Privredna banka Zagreb od 1. studenoga uvodi nova pravila za kredite u švicarskim francima kojima e smanjiti mjese nu kreditnu obvezu svojim klijentima. PBZ je za korisnike kredita prema standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu pripremio paket od sedam mjera. U toj banci upozoravaju da se zbog snažnog ja anja švicarskog franka visina anuiteta ne može osjetno smanjiti samo snižavanjem kamatnih stopa i stoga nude paket mjera. PBZ kao prvo smanjuje kamatne stope za 0,35 postotnih bodova na stambene kredite, i to bez obzira na status klijenta. Zatim

nudi mogu nost konverzije kredita u euro uz dodatno smanjenje kamatne stope 0,20 postotnih bodova. Od 1. studenoga bit e omogu ena konverzija kredita u eure po posebno povoljnim uvjetima. Period za konverziju kredita trajat e godinu dana, zaklju no do 1. studenoga 2011. bez naknade za konverziju, uz sniženje kamatne stope za 0,20 postotna boda za prve dvije godine otplate kredita. Za preostali rok otplate primjenjivat e se kamata za kredite u eurima u otplati koji su se odobravali istodobno kada i krediti u francima. Nadalje, klijent sam bira datum konverzije kredita u eure, tj. odlu uje se za konverziju to no na dan i te aj koji mu odgovara itd. Uz smanjenje i konverziju PBZ nudi i produljenje otplate, po ek, fleksibilan otplatni plan, postupno pove avanje visine anuiteta te refinanciranje stambenog kredita novim vezanim uz euro. B.hr

u košarici ima hrana sa 39,7 posto. Uklju e li se u košaricu troškovi podstanara za iznajmljivanje stana, iznosila bi 8462,40 kuna, a pokrivenost prosje nom neto pla om bila bi 63,99 posto, ra unica je NHS-a. A uklju e li se i troškovi opremanja dvoje osnovnoškolaca, školski udžbenici i ostala opremu za školu, mjese na košarica za etvero lanu obitelj u kolovozu je bila oko 11.000 kuna. B.hr

Nemojte samo pla

UNOSNO SEZONSKO ULAGANJE Prirodni plin cikli ka je roba za kojom potražnja raste s približavanjem zime, a uz to je trenuta no podcijenjen u odnosu na cijenu nafte. Budu i da je trend rasta cijene ve po eo, na njemu možete najlakše zaraditi jednostavnom kupnjom dionica fondova koji ulažu u plin

Koje dionice ETF-ova pratiti? ETF

NGAS.L NGAS.MI LNGA.L LNGA.MI UNG

kratak opis

cijena dionice 17. rujna

replicira kretanje plina, kotira na Londonskoj burzi replicira kretanje plina replicira kretanje plina s polugom od 2 puta, kotira u Londonu replicira kretanje plina s polugom od 2 puta, kotira u Milanu replicira kretanje plina, kotira na Newyorškoj burzi

Ako niste u potpunosti odustali od burze kao mjesta na kojem možete oploditi svoju ušte evinu, analiti ari vam kao 'vru u' preporuku nude kupnju financijskih proizvoda vezanih uz cijenu prirodnog plina, koji zbog sezone grijanja svake godine upravo u ovo vrijeme ulazi u fokus svjetskih investitora. Najlakše je zaraditi na plinu kupnjom dionica fondova koji ulažu ili u dionice kompanija koje se bave plinskim biznisom ili direktno u terminske ugovore za isporuku plina i njihove izvedenice. Ti se fondovi nazivaju ETF-ovi, a vrlo su popularni

0,36$ 0,28 0,59$ 0,45 6,68$

zbog pristupa nosti ulaga ima i kretanju vrijednosti sukladno vrijednosti neto imovine fonda. Prilikom trgovine na burzi ne pla aju se ni ulazna ni izlazna naknada. ETF-ovi koji ulažu u plinski biznis kotiraju na razli itim burzama i ima ih u razli itim valutama, a doma i analiti ari preporu uju one na Londonskoj, Milanskoj i Newyorškoj burzi. Dionice tih ETF-ova možete kupiti u bilo kojem trenutku putem svih doma ih brokera koji nude trgovanje na tim burzama, bez ikakvih posebnih dozvola i procedure. Morate

OGLAS

pla ati plin - zaradite na njemu ANALITI»ARI

Plin je podcijenjen u odnosu na naftu

samo pripaziti na prili no visoke brokerske naknade koje se kod doma ih brokera kre u izme u 100 i 200 kuna po transakciji, što je neisplativo za dnevno trgovanje, no mogu donijeti zaradu na strategiji 'kupi i uvaj'. Usto, cijene dionica ETF-ova obi no su postavljene vrlo nisko pa je dobro, kad ve pla ate brokersku naknadu, uzeti barem nekoliko tisu a tih dionica. U Hrvatskoj pak postoji samo jedan sektorski fond - KD Energija - koji ulaže u energetski sektor, što bi bilo najbliže ulaganju u plin. Biljana Star i

Barel nafte sadrži 5,8 milijuna BTU (British thermal unit, mjerna jedinica termalne energije) i danas se može kupiti za 76,5 dolara. Prirodni plin sa sadašnjom cijenom od 3,9 dolara za milijun BTU tu istu koli inu energije vrednuje na 22,62 dolara. Plin je oduvijek nosio diskont u odnosu na naftu, koja je zbog svojega prirodnog teku eg stanja prvo ostvarila dominaciju jednostavnoš u transporta, a nakon toga i širinom primjenjivosti te se tako ukorijenila u sve oblike industrije i postala glavni svjetski izvor energije. No, posljednjih nekoliko godina izostali su bilo kakvi tehnološki i fundamentalni pomaci koji bi opravdali tako veliku razliku u cijenama za jedinicu energije, a upravo te ekstremne razine privla e špekulante koji tu vide prihvatljiv omjer rizika i dobiti za svoju investiciju. Pogledamo li kretanja na tržištu u posljednjih dvanaest mjeseci, vidjet emo da se u tom razdoblju dioni ki indeks S&P500 oporavio 6,6 posto, DAX 12,2 posto, a da je nafta narasla 14,8 posto. U tom istom razdoblju prirodni je plin pao 12,4 posto, a kako je sada pred nama tradicionalno najbolji kvartal za tu robu, pove an je interes investitora. Prirodni plin cikli ka je

roba za kojom potražnja raste s približavanjem zime. S nižim temperaturama u Europi i SAD-u po inje sezona grijanja koja se jako oslanja upravo na plin. Istodobno raste globalna potrošnja elektri ne energije ijih se nemalih 24 posto generira iz tog energenta. Me u glavne pokreta e cijene treba ubrojiti i geopoliti ka zbivanja odnosno tenzije izme u Rusije i Ukrajine koje od 2005. godine stvaraju šokove na europskom tržištu. Kao i svako ulaganje, ni ovo nije lišeno rizika. Posljednjih godina svjedoci smo globalne recesije koja je imala vrlo negativan utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Potrošnja energije 2009. godine pala je u svijetu 1,1, posto, a gledaju i pojedina no najviše je pala

potrošnja prirodnog plina, i to 2,1 posto. Slabije svjetsko gospodarstvo i ubudu e e pritiskati cijenu energenata, ali dugoro no gledaju i, plin se nalazi na jedinstvenoj poziciji. U vrijeme kada države daju izdašne poticaje za iste izvore energije prirodni plin ima neupitno vodstvo pred naftom i ugljenom, a s novim tehnološkim napredcima valja o ekivati njegovu širu primjenu. Bilo da gledamo duži horizont ulaganja ili samo želimo iskoristiti cikli ko kretanje prirodnog plina, danas na tržištu kapitala imamo širok izbor opcija za investiranje. Ulaganjem u dionice ETF-ova koje prate kretanje prirodnog plina najjednostavnije emo se izložiti tom energentu. ETFovim se trguje na kao i dioni-

cama kompanija, dostupni su na svakom važnijem inozemnom tržištu, a popularni su kao na in ulaganja u razli itu robu ili gospodarske sektore. Matko Boškovi , voditelj odjela portfelja u Centar banci

Ovaj izvještaj/investicijsko istraživanje pripremila je Centar banka d.d.. Mišljenja i informacije isklju ivo su informativni i ne predstavlja investicijsko savjetovanje, kao ni ponudu ili poziv za kupnju ili prodaju bilo kojeg vrijednosnog papira ili nekog drugog financijskog instrumenta. Bilo kakva vrsta ulaganja na koju se ovdje upu uje može sadržavati odre eni rizik te dobit ili vrijednosti proizašle temeljem istih tih ulaganja mogu varirati u cijeni i veli ini. Rezultati u prošlosti nisu mjerilo budu ih rezultata. Izvori podataka su CME Group i Deutsche Boerse.

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Badel 1862

ZB euroaktiv C-Zenit ZB trend ZB BRIC+ C-Premium

21,06%

20-21

Agrome imurje

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> kartice > ulaganja > krediti

-20,04%

NAJGORIH 5 FONDOVA 1,50 1,50 1,48 1,48 1,17

ST Balanced ST Global Equity HPB Global ST Aggressive KD Nova Europa

-6,13 -5,23 -3,55 -3,32 -1,97

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

ERSTE PBZ Volksbank RBA Banka Kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una «Vaša sretna zvijezda»

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica HPB

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

HPB

OTP

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Oro ena devizna ĹĄtednja

Partner Banka

Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Dje ja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489 471

Devizna ĹĄtednja

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Partner Banka

Otvorena ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Karlova ka banka Veneto banka PBZ

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

IKB ERSTE

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Hypo Alpe-Adria-Bank

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70%

Promjenjiva

PBZ ERSTE

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

11,03%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank RBA Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

ŽELJEZNICA

Prodaja InterRaila porasla 11 posto Eurail grupa, koja upravlja brendom InterRail, u prvom je polugodištu zabilježila 11-postotni rast prodaje InterRail proizvoda u odnosu na isto razdoblje lani, priopćeno je iz tvrtke čije je sjedište u nizozemskom Utrechtu.

Pokazalo se da je InterRail proizvod otporan na krizu, navodi se u priopćenju. "Vjerujemo da je sadašnja ekonomska klima zapravo vrlo pozitivna za InterRail. Putnici su još osjetljivi na cijenu pa je ostanak u Europi, umjesto da avionom putuju na druge kontinente, privlačna opcija mnogim Europljanima. I dalje bilježimo rast prodaje u Velikoj Britaniji, što ukazuje da se ondje gospodarstvo oporavlja", ističe direktor Rene de Groot. No rastu prodaje svakako je pomogla zabrana zračnog prometa zbog erupcije vulkana na Islandu. Prema podacima Euraila, 22 posto prodanih karata su obiteljski paketi, a većinu kupaca - 73 posto - i dalje čine mladi u dobi do 26 godina. Uvođenje popusta za starije od 60 također se pokazalo uspješno jer je u tom segmentu ostvaren 5postotni rast na udjel. B.hr

regija/svijet

Rat francuskih i nje za prevlast u podru

NOVI SUKOBI Tvrtka Deutsche Bahn će u listopadu testirati svoj vlak tipa ICE-3 u Eurotunelu, a namjerava uspostaviti vezu s Londonom za Olimpijske igre 2012. godine, što neće oduševiti Francuze. Taj bi korak označio kraj monopola, koji SNCF drži većinskim udjelom u vlakovima Eurostars u tunelu ispod La Manchea

Na istočnom kolodvoru u Parizu njemačko-francuska suradnja sve je bolja. Zahvaljujući ugovorenom zajedničkom ulaganju u kojem sudjeluju francuska i njemačka tvrtka, vlakovi ICEa iz Njemačke stižu do Pariza, a francuski SNCF svoje kompozicije šalje duboko u Njemačku. U svakom vlaku su francuski i njemački kondukteri. Odlično surađuju i dobro se sporazumijevaju, a problem je samo što, primje-

UNCTAD

INTERBRAND

Najskuplji brendovi Coca-Cola, IBM i Microsoft

Moguć drugi val globalne recesije Oporavak nakon aktualne gospodarske krize krhak je, ocijenili su stručnjaci na konferenciji koju su organizirali Ujedinjeni narodi upozoravajući na mogući novi val recesije ako zemlje ne odgovore koordiniranim mjerama te ako prebrzo ukinu gospodarske poticaje i ne smanje nezaposlenost. Nastojanja da se oživi bankovni i financijski sektor kako bi se stimuliralo

šire gospodarstvo nisu donijela priželjkivane rezultate, ustvrdio je na konferenciji u Ženevi glavni tajnik UN-ove konferencije o trgovini i razvoju (UNCTAD) Supachai Panitchpakdi. Mnoga radna mjesta koja se otvaraju u zemljama u razvoju nalaze se u neformalnom sektoru, upozorio je te istaknuo da se nije pojavilo važnije uvozno tržište koje bi zamijenilo SAD. H

CoCA-CoLA na prvom mjestu od 2000. godine

Coca-Cola, IBM i Microsoft drže prva tri mjesta na ljestvici najskupljih brendova, pokazalo je istraživanje agencije Interbrand. Posrijedi je ista vodeća trojka kao i lani na ljestvici na kojoj tehnološke tvrtke čine polovicu najvrijednijih robnih marki. Coca-Cola je na prvome mjestu još od 2000. godine, kada se lista počela objavljivati. Vrijed-

nost njezine robne marke procjenjuje se na 70,45 milijardi dolara i ove godine je dva posto veća nego prošle. S liste je ispao je British Petroleum, a japanska Toyota više nije među prvih deset, među kojima je devet američkih kompanija i finska Nokia. Google je četvrti na listi. Vrijednost njegova brenda je 43,56 milijardi dolara, što je čak 36 posto više nego lani. B.Hr

njemačkih željeznica dručju brzih vlakova rice, francuski sindikati odbijaju da djelatnici serviraju hranu putnicima u prvom razredu, pa njemački službenici to moraju raditi sami. "Kad smo u istom vlaku, tada smo zaista ekipa", kaže Marine Dubois, francuska kondukterka u ICE-u, koji u jedan sat poslijepodne kreće iz Frankfurta u Pariz. Zajednički pothvat dvaju željezničkih divova, njemačkog Deutsche Bahna i francuskog SNCF-a, počeo je 2007. uz velika očekivanja. Pozitivci su tada najavljivali otvoreno europsko tržište u kojem će vlakovi i putnici prelaziti granice bez problema. Međutim, ponovno se javljaju stara nacionalna rivalstva. Pogoršali su se odnosi između uprava tvrtki, a u opasnosti je čak i joint venture.

Tu nema pobjednika

SNCF i Deutsche Bahn prvi se put izravno natječu za prevlast u području europskih brzih vlakova. Od siječnja europske građevinske tvrtke s međunarodnim vezama mogu poslovati izvan granica matičnih država. Usto, francuski vlakovi velikom se brzinom nameću njemačkom tržištu, koje je već otvoreno za strana poduzeća. Prošle je godine tako Keolis,

tvrtka kćer SNCF-a, zatražio pravo da preuzme željezničke linije između velikih njemačkih gradova. Deutsche Bahn je kao odgovor sa zgražanjem najavio "krvavu bitku" i upozorio Francuze da "u ratu nema pobjednika". Zadnjeg dana kolovoza francuski i njemački ministri prometa održali su krizni sastanak s predsjednicima uprava Deutsche Bahna i SNCF-a. Obje su tvrtke po-

zvane da održavaju normale odnose, kao što to rade Lufthansa i Air France, istaknuo je francuski ministar. Međutim, i ministri su se počeli prepirati zbog željeznice. Uz potporu njemačke savezne vlade Deutsche Bahn je optužio Francusku da na nepošten način zatvara svoje tržište za strane vlakove. SNCF se pak žali da Njemačka nije u potpunosti odvojila Deutsche Bahn od poduzeća koje je

STRUČNJACI PREDLAŽU

Spojite se u jednu kompaniju Povijest dviju kompanija različita je. Njemačka reforma željeznica prisilila je Deutsche Bahn 1994. godine da poboljša produktivnost, a SNCF je pod velikim utjecajem sindikata i mora nadoknaditi zaostatke. Stručnjaci smatraju da bi naj-

bolji odgovor na napetosti bilo spajanje tih dviju kompanija u jednu. Nijemci bi SNCF-u mogli pokazati kako se uspješno vodi teretni promet, a Francuzi bi Nijemce mogli naučiti kako se brzo i udobno prevoze putnici.

odgovorno za željezničku infrastrukturu, što konkurenciju dovodi u lošiju poziciju. Europska komisija je zbog cijelog slučaja poduzela pravne i sudske korake. Dodatni sukobi očekuju se u listopadu, kada će Deutsche Bahn testirati svoj vlak tipa ICE-3 u Eurotunelu jer namjerava uspostaviti vezu s Londonom za Olimpijske igre 2012.godine. Taj bi korak označio kraj monopola koji drži SNCF većinskim udjelom u vlakovima Eurostars u tunelu ispod La Manchea. Predsjednik Upravnog odbora SNCF-a Guillaume Pepy taj je plan Deutsche Bahna ocijenio "uranjenim, umišljenim i arogantnim".

Putnički promet

Kompanija Deutsche Bahn je već najveći poduzetnik u teretnom prometu, a njezine tvrtke posluju u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama. Francuze osobito boli činjenica da SNCF, prije svega zbog svojih sindikata, bilježi velike gubitke u teretnom prometu, dok Euro Cargo Rail, francuska tvrtka kćer koja pripada kompaniji Deutsche Bahn, osvaja deset posto atraktivnog tržišta. Deutsche Bahn želi preuze-

ti vodstvo i u putničkom prometu pa je u travnju kupio britansku tvrtku Arriva, koja ima autobusne i željezničke linije u 12 zemalja. Prije pregovora s Nijemacima Arriva je pregovarala s Keolisom, tvrtkom kćeri SNCF-a. Francuski političari su obećali podržati posao, ali ponuda iz Njemačke bila je bolja. Francuzi na izgradnju imperija Deutsche Bahn reagirali tako da SNCF namjeravaju promaknuti u novi europski "impuls centar". Preuzeli su 20 posto talijanske tvrtke Nuovo Trasporto Viaggiatori, a riječ je o novoj privatnoj transportnoj kompaniji koja će od iduće godine voditi brze vlakove. Tko će dobiti bitku za putnike? ICE ima veće vagone, a francuski TGV (train à grande vitesse) je brži i nešto jeftiniji. Deutsche Bahn ima veći temeljni kapital, veće domaće tržište te veći promet i dobit za 2009. godinu neto prihodi iznosili su 830 milijuna eura, a SNCF je zabilježio 980 milijuna eura gubitka. Liberalizacija prekograničnih linija za SNCF postaje vrlo riskantna priča. Prvi put TGV bilježi negativan rasta, a u prošlosti je uvijek bilježio stabilan rast prometa. Alen Legović, Bruxelles

investor 24-25

CIJENA RASTA Kinesko gospodarstvo raste velikom brzin uskoro ne učini nešto po tom pitanju, zbog takvog će odnosa o

Kina godišnje mora jednoga Vijetnama z Prema podacima kineskog ministarstva za zaštitu okoliša, troškovi nastali zagađivanjem 2004. godine u Kini iznosili su 511,8 bilijuna juana, odnosno 3,1 posto BDP-a, a odnosili su se na pad produktivnosti zbog zdravstvenih problema građana, pad kvalitete usjeva te velike gubitke povezane s ekološkim katastrofama

WEN JINBAO, kineski premijer, morat će godišnje izdvajati golem novac kako bi Kini vratio ekološku ravnotežu arhiva business.hr

Kina će kao najveći svjetski zagađivač morati potrošiti minimalno dva posto BDP-a godišnje, odnosno 680 milijardi juana (101 milijardi američkih

››

dolara) kako bi sanirala štetu počinjenu tijekom 30 godina industrijske ekspanzije, procjene su Međunarodne organizacije za kineski okoliš.

Izdvajanja za sanaciju mogla bi se popeti i do 4 posto te brojke, odnosno do iznosa cijelog BDPa Vijetnama, piše Bloomberg.

Posljedice po Kinu mogle bi biti ozbiljne ne dođe li odmah do saniranja, a svako oklijevanje rezultiralo bi uništenim usjevima te povećanim troško-

Nadležne institucije upozoravaju da bi - ako se ništa ne poduzme za sanaciju zagađivanja, a ekološke se katastrofe nastave redati kao dosad - mogli nastati i socijalni neredi

brzinom, ali golema je cijena plaćena okolišem. Ako Kina nosa ozbiljno ugroziti i gospodarstvo i zdravlje građana

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

a trošiti cijeli BDP a za sanaciju okoliša

vima za zdravstvo. Kako tvrde stručnjaci, sanacija neće sustići brzinu zagađivanja okoliša ako se uloži manje od procijenjene brojke.

Zelena ekonomija

Prema podacima kineskog ministarstva za zaštitu okoliša, troškovi nastali zagađivanjem 2004. godine u Kini iznosili su 511,8 bilijuna juana, od-

nosno 3,1 posto BDP-a, a odnosili su se na pad produktivnosti zbog zdravstvenih problema, pad kvalitete usjeva te gubitke povezane s ekološkim katastrofama. Kina je u razdoblju od 2006. do 2010. udvostručila budžet predviđen za zaštitu okoliša na 1,4 trilijun juana, a u idućih pet godina ta bi se brojka mogla povećati na 3,1 trilijuna ju-

ana, što je još uvijek manje od potrebne brojke, ali i od onoga što je u samo jednoj godini utrošeno kako bi se potaknuo razvoj kineskoga gospodarstva. Taj će se novac, osim na samu sanaciju, morati utrošiti i na razvoj alternativnih izvora energije te na zaštitu prirodnih staništa. Ono što je Kina dosad učinila jednostavno nije dovoljno, poručuju stručnjaci za okoliš te predlažu usvajanje strategije kojom bi se 'zelena' ekonomija uklopila u općenitu gospodarsku strukturu. Kinesko bi gospodarstvo ove godine trebalo zabilježiti 9,5 posto rasta, a u drugom je kvartalu ta zemlja svrgnula Japan s drugog mjesta najvećih svjetskih ekonomija. Prošle je godine Kina pretekla Njemačku i Sjedinjene Američke Države postavši najveći svjetski izvoznik, odnosno najveći

svjetski potrošač energije. Ipak, u pitanju zaštite okoliša Kina zaostaje za SAD-om, gdje se osim izdvajanja znatnih sredstava za sanaciju ulagalo i u proizvodnju kojom se ne zagađuje okoliš. Prema podacima kineskog ministarstva za zaštitu okoliša, više od četvrtine vodenih površina Kine neprikladno je za konzumaciju, a kakvoća zraka ove je godine prvi put pogoršana u posljednjih pet godina. Nadležne institucije upozoravaju da bi - ako se ništa ne poduzme za sanaciju zagađivanja, a ekološke se katastrofe nastave redati ovim tempom - moglo doći i do socijalnih nereda.

Zatvaranje tvornica

Prema državnim statistikama, 2006. godine kineski su građani svaki drugi dan prijavljivali neku ekološku katastrofu, a godinu poslije

prijavljeno je 600.000 prekršaja. Najveći kineski proizvođač zlata Zijin Mininig Group bio je prisiljen zatvoriti postrojenje i smanjiti proizvodnju na istoku kineske Fujian provincije nakon što se otpad izlio u lokalnu rijeku ubivši ribu kojom bi se prehranilo 72.000 ljudi u godini dana. Vlasti su također zatvorile nekoliko talionica nakon što je su tisuće djece otrovane u pokrajinama Yunnanu i Hennanu. Prema procjenama Svjetske banke iz 2007. godine, izdvajanja kineskih vlasti za okoliš na razini su 100 milijardi dolara godišnje, odnosno oko 5,8 posto BDP-a. Samo zagađenje zraka pridonijelo je 2008. godine zdravstvenim tegobama u iznosu 1,8 posto BDP-a. Kineski premijer Wen Jibao najavio je kako će Kina sudjelovati u svjetskim naporima za smanjenjem emisije ugljika te da će učiniti sve po pitanju uštede energije. Ipak, učinci svih mjera za smanjenje zagađivanja uvedenih prije Ljetnih olimpijskih igara 2008. godine već su poništeni. Zatvaranjem tvornica koje su zagađivale zrak i ograničavanjem broja automobila na cestama postignuto je, doduše, znatno poboljšanje, no stručnjaci upozoravaju da se dvije godine poslije, vraćanjem starim navikama, okolnosti postupno vraćaju na staro. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

OPET GOMILANJE

Zlato dvaput u jednom danu probilo rekord

Zlato je u samo 24 sata dvaput sruĹĄilo rekordan rast cijene. Cijena zlata dosegnula je u etvrtak 1273 dolara i 60 centi, ĹĄto je osam dolara viĹĄe od najviĹĄe cijene zabiljeĹžene joĹĄ u lipnju. Trend je nastavljen pa je u petak postignuta cijena od 1279 dolara i 50 centi. Analiti ari su prognozirali da e zlato ove godine do-

segnuti 1300 dolara po unci. Investitori su se ponovno okrenuli zlatu zbog straha od inflacije u SAD-u jer e Fed, po svemu sude i, nastaviti inflatornu monetarnu politiku. Zabrinuti su i zbog pada vrijednosti ameri kog dolara u odnosu na ostale svjetske valute. I srebro je dosegnulo svjeĹže viĹĄemjese ne rekordne vrijednosti. Nakon ĹĄto mu je cijena po etkom tjedna uzletjela iznad 20 dolara za uncu, viĹĄe se nije spuĹĄtala ispod te razine. A. Pa.

Mirow: Regija treba uravnoteĹženiji rast OVISNICI Jedan je od najve ih problema regije jest injenica da su zemlje prili no ovisne o izvozu, ali i to ĹĄto se ve ina njihove trgovinske razmjene sa svijetom odnosi na zapadnu Europu "Regija srednje i isto ne Europe treba uravnoteĹženiji model rasta u budu nosti", ustvrdio je u petak na konferenciji u Be u Thomas Mirow, predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj. Cilj su tako er snaĹžnije integrirana financijska trĹžiĹĄta i bolji mehanizmi prekograni ne kontrole i koordinacije, stoji u tekstu govora predsjednika EBRD-a na me unarodnoj konferenciji o ulozi banaka u budu em modelu rasta srednje i isto ne Europe, koju

je u Be u organiziralo austrijsko ministarstvo financija.

Nejasni Ma ari

elnik EBRD-a pozvao je tako er na daljnji oprez kako bi se osigurao gospodarski rast u regiji nakon financijske krize. Za regiju isto ne Europe najgore je proĹĄlo, ustvrdio je Mirow, ali pojedine zemlje, poput Rumunjske i Bugarske, joĹĄ uvijek muku mu e kako bi izaĹĄle iz krize. Jedan je od glavnih problema s kojima se

regija suo ava jest injenica da su zemlje prili no ovisne o izvozu te da se ve ina njihove trgovinske razmjene sa svijetom odnosi na zapadnu Europu, dodao je. "Pritom vidimo da, izuzme li se Njema ka, ni izgledi za gospodarski rast u zapadnoj Europi nisu baĹĄ sjajni". Treba pomno pratiti i stanje u Ma arskoj s obzirom na nastavljenu nejasnu srednjoro nu gospodarsku politiku BudimpeĹĄte. Ta zemlja mora prvo obnoviti povjere-

THOMAS MIROW, elni ovjek Europske banke za obnovu i razvoj ARHIVA BUSINESS.HR

nje ulaga a i postupno se sve viĹĄe oslanjati na doma e trĹžiĹĄte kada je u pitanju zaduĹživanje. "Ma arskoj bi najviĹĄe pomoglo da obnovi povjerenje me unarodnih ulaga a, ime bi se poduprla i vrijednost

ma arske forinte", kazao je Mirow. U EBRD-u planiraju sura ivati sa zemljama u regiji na ja anju lokalnih trĹžiĹĄta kapitala i ĹĄirenju lepeza mogu nosti za kreditiranje u lokalnim valutama. H

NAKON ODLUKE HANFE

PerkoviÄ&#x2021;u treba oko 53 milijuna kuna za Badel Nakon ĹĄto je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga naloĹžila Anti Perkovi u, njegovom sinu Ivanu Perkovi u te odvjetnicima Marijanu RuĹždjaku i BoĹženki Lozi da su obvezni podnijeti objavu za preuzimanjem

Badel 1862, oni e teoretski morati rezervirati najmanje 53 milijuna kuna za otkup dionica.

Naravno, pod uvjetom da im ostali dioni ari odlu e prodati svoje dionice te ako Perkovi i ostali ne pokrenu upravni spor protiv ove

odluke i ako Upravni sud ne dosudi u njihovu korist. Naime, Zakon o preuzimanju dioni kih druĹĄtava propisuje da oni moraju ponuditi prosje nu cijenu koja se definira kao prosje na cijena dionice na burzi u posljednja tri mje-

seca prije nastanka obveze za objavljivanje ponude za preuzimanje. DanaĹĄnja trĹžiĹĄna cijena Badela iznosi samo 64,10 kuna, a prosje na 65,62 kune. Perkovi ima je problem ĹĄto je Hanfa utvrdila da je njihova obveza nastala 7. listo-

pada 2009. godine kada su s dvoje odvjetnika bili vlasnici ukupno 40,33 posto dionica Badela, a prosje na je cijena tada u posljednja tri mjeseca iznosila 121 kunu po dionici, odnosno dvostruko viĹĄe nego danas. A. Pa.

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

Grci odbacuju restrukturiranje svojega duga PODRŠKA NAJMO NIJIH Gr ki stav podržali su dužnosnici Me unarodnog monetarnog fonda, Europske unije i Europske centralne banke poru ivši da od gr kog defaulta nitko ne e imati koristi GEORGIOS PAPAKONSTANTINOU, gr ki ministar financija, koji je kazao da bi restrukturiranje gr kog duga moglo ugroziti eurozonu ARHIVA BUSINESS.HR

Gr ki ministar financija Georgios Papakonstantinou je prilikom posjeta Londonu odbacio mogu nost restrukturiranja državnog duga uz tvrdnje da bi takav scenarij ugrozio cijelu eurozonu. "Restrukturiranje gr kog duga imalo bi ozbiljne posljedice po europsko gospodarstvo", kazao je ministar za FT u Londonu, gdje je boravio kako bi uvjerio investitore da je Atena gospodarsku krizu ostavila iza sebe. "Na umu se mora imati trošak restrukturiranja duga koji e snositi i Gr ka i eurozona", objasnio je

Papakonstantinou te dodao da bi se takvim potezom naštetilo drugim zemljama u sli noj situaciji jer bi se potaknula rasprodaja na tzv. perifernim obvezni kim tržištima poput portugalskog i irskog. "Ako se gr ki dug restrukturira, zašto bi itko više ulagao u ostale periferne ekonomije?"

Op a podrška Gr koj

Ministrov stav podržali su dužnosnici Me unarodnog monetarnog fonda, Europske unije i Europske središnje banke poru ivši da od gr kog defaulta nitko ne e imati koristi.

Jedan od investitora nazo nih na londonskom sastanku izjavio je kako se ne sje a kada su me unarodni dužnosnici tako zdušno stali iza neke zemlje kako bi pridobili ulaga e.

Domino efekt

Gr ki je ministar nakon Londona otputovao u Pariz i Frankfurt kako bi uvjerio ulaga e da je Atena s provedenim reformama na putu prema oporavku, no ulaga i su svjesni da je pred tom zemljom još mnogo posla. Mnogi još ne vjeruju da e Gr ka uspjeti izbje i default s obzirom na to da bi to mogao biti jedini na in nužnoga rezanja troškova. Gr ki bi default donio velike gubitke prije svega bankama u Francuskoj i

Njema koj, ali i Europskoj središnjoj banci, koja prema nekim podacima posjeduje 40 milijardi eura gr kih obveznica. Kako bi zadobila povjerenje investitora, Gr ka e morati ispuniti uvjete koje je ugovorila s Europskom unijom i Me unarodnim monetarnim fondom kako bi dobila pomo vrijednu 110 milijardi eura, a odnose se na rezanje prora unskog deficita. Gr ka bi svoj prora unski manjak ove godine sa 13,7 posto trebala smanjiti na 8,1 posto, 2011. godine na 7,6 posto, a 2012. na 6,5 posto. Posebno e u Gr koj morati paziti na pouzdanost podataka nakon što su se u toj zemlji godinama služili ra unovodstvenim smi-

calicama kako bi javni dug prikazali manjim nego što jest. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

BUSINESS TV Kapital Network Ponedjeljak 20. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI DESTINATION TOMORROW Magazin 22:30 VIJESTI 22:45 E- HRVATSKA ( R ),emisija 23:15 VIJESTI

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon ĹĄto je Hanfa naloĹžila Anti Perkovi u, njegovu sinu i dvojici odvjetnika da moraju objaviti ponudu za preuzimanjem Badela 1862, dionica proizvo a a pi a po ela je naglo rasti. U petak je sko ila nevjerojatnih 28 posto uz promet ve i od 100.000 kuna. Na tjednoj je razini ta dionica rasla neĹĄto viĹĄe od 21 posto uz ukupan tjedni promet u iznosu 211.000 kuna. OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Adris grupa Konzum Atlantic grupa Privredna banka Zagreb Dalekovod akove ki mlinovi Petrokemija Istraturist Umag d. d. Zagreba ka banka Ina-industrija nafte d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Atlantska plovidba d.d. Kon ar - elektroindustrija Institut gra evinarstva hrvatske BeliĹĄ e Croatia osiguranje d.d. Viadukt Ericsson Nikola Tesla, Ingra Badel 1862 Hidroelektra niskogradnja AD plastik Belje Tehnika Jadroplov d.d. Uljanik plovidba SN holding Jadransko osiguranje Zvijezda Liburnia riviera hoteli Dom holding Mlinar mlinsko-pekarska industrija Luka plo e Riviera pore Auto Hrvatska Luka Rijeka Jamnica HG Spot KraĹĄ, prehrambena industrija Fima proprius d.d. Franck prehrambena industrija, Kon ar Chromos agro uro akovi holding Fima validus DIOKI d.d Rabac, ugostiteljstvo i turizam Solaris Industrogradnja d.d Dubrovnik - Babin kuk Koestlin OT-optima telekom d.d. Valamar grupa Maistra Atlas nekretnine Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Veterina d.d. Tankerska plovidba Tisak Ĺ˝itnjak HUP - Zagreb Jadranski naftovod ImunoloĹĄki zavod Euroherc osiguranje Slavonski zatvoreni investicijski fond Jadranka Pounje trikotaĹža Dukat Vaba d.d. banka VaraĹždin Slatinska banka Arenaturis Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Magma d.d. Sun ani Hvar Hrvatski duhani akovĹĄtina TLM tvornica lakih metala Hoteli Podgora Laguna Novigrad

Dionica gra evinske tvrtke Hidroelektra niskogradnja u petak je zabiljeĹžila najve u stopu pada cijene me u likvidnijim izdanjima. Tog je dana zabiljeĹžila i najve i dnevni promet u ovome tjednu, a iznosio je 121.000 kuna. Tako snaĹžan pad pokvario je cijelu tjednu sliku te je Hidroelektra u pet dana potonula 7,33 posto.

Redovan promet: 17.898.913,50 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

266.15 281.00 267.00 193.00 770.00 471.02 272.01 3,425.00 148.00 334.98 238.01 1,625.04 307.30 817.50 486.10 1,600.00 420.00 5,000.00 215.01 1,320.00 21.51 73.98 150.00 90.00 64.00 1,030.00 139.06 553.35 195.00 3,009.00 3,712.00 2,415.00 36.60 637.00 1,577.07 174.92 378.79 183.12 38,500.00 26.01 450.50 23.23 736.00 2,000.00 300.00 28.51 12.55 79.99 99.51 210.00 415.00 88.00 247.89 29.50 36.02 68.00 42.00 18.00 62.51 1,401.00 187.20 116.55 1,565.00 2,714.99 134.00 4,683.21 27.13 375.00 0.70 330.00 61.99 102.01 41.95 16.50 52.00 30.00 33.50 8.00 33.00 22.80 9.50

269.90 290.27 269.00 196.95 777.00 499.00 278.12 3,497.00 154.00 338.99 240.00 1,655.00 319.90 825.40 490.00 1,670.00 450.00 5,000.00 223.00 1,334.98 22.00 83.00 152.02 90.00 66.49 1,059.99 140.87 558.02 204.96 3,009.00 3,712.25 2,502.50 36.83 637.00 1,610.00 179.89 380.00 185.00 38,500.00 27.40 465.00 23.50 736.01 2,010.00 300.00 29.30 12.94 80.00 99.51 210.00 429.00 88.00 247.89 30.60 38.60 68.00 42.00 18.00 63.00 1,401.00 187.22 118.00 1,565.00 2,714.99 134.00 4,683.21 27.13 375.00 0.86 330.00 63.99 104.18 41.95 16.50 52.00 30.00 33.50 8.50 33.00 22.80 9.50

266.15 281.00 269.00 196.95 772.01 476.10 273.00 3,488.98 152.00 334.98 240.00 1,625.04 315.00 818.00 490.00 1,630.00 426.10 5,000.00 220.98 1,320.00 21.89 82.67 150.00 90.00 66.47 1,050.00 139.06 554.45 204.96 3,009.00 3,712.00 2,415.00 36.60 637.00 1,577.07 179.89 380.00 184.40 38,500.00 27.40 450.50 23.23 736.00 2,000.00 300.00 28.51 12.94 80.00 99.51 210.00 429.00 88.00 247.89 29.50 38.60 68.00 42.00 18.00 63.00 1,401.00 187.20 116.61 1,565.00 2,714.99 134.00 4,683.21 27.13 375.00 0.86 330.00 63.99 102.01 41.95 16.50 52.00 30.00 33.50 8.50 33.00 22.80 9.50

-1.06% -4.75% 0.00% -0.02% 0.13% -1.33% -1.44% -0.29% 3.28% -1.19% 0.28% -2.11% -1.53% -0.63% 0.79% -2.40% 0.26% 4.17% -0.01% 0.00% 0.69% 28.97% -6.81% 0.00% 2.83% 2.34% -0.17% -0.64% 2.48% 0.64% 0.05% 0.00% -1.16% 0.00% -1.02% 2.80% 0.32% 0.19% -1.28% 3.55% -0.34% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% -2.66% 2.94% 4.51% 24.39% 0.00% 2.27% 30.37% -7.50% -4.84% 4.32% -2.86% 0.00% 0.00% -3.30% 0.07% -0.28% -2.91% 0.00% 2.64% -10.67% 33.81% -17.79% 0.00% 22.86% -5.72% 0.00% -6.40% -0.10% -3.51% 1.96% -1.32% -4.37% 6.25% 32.00% 0.00% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,75%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

9,653 5,961 6,328 5,380 1,316 1,955 3,081 239 4,722 1,722 2,408 317 1,408 523 840 235 702 59 1,275 183 9,506 2,398 870 1,395 1,663 87 623 151 399 25 20 27 1,791 94 37 300 134 224 1 1,397 52 1,000 30 11 61 615 1,293 200 149 62 30 142 48 377 291 150 238 500 137 5 34 54 4 2 36 1 160 10 4,927 10 45 25 50 71 16 26 23 92 11 3 5

2,586,994.54 1,709,316.57 1,690,382.61 1,047,115.05 1,017,003.62 937,439.33 846,863.44 827,183.67 711,122.49 580,980.88 574,729.84 519,558.67 439,482.55 429,299.87 411,248.77 382,535.42 299,346.40 295,000.00 278,006.11 242,849.86 206,256.02 187,224.95 131,603.36 125,550.00 106,947.12 91,321.81 87,104.07 83,986.88 79,400.23 75,225.00 74,240.69 66,562.58 65,632.87 59,878.00 58,763.06 52,621.23 50,811.52 41,244.42 38,500.00 37,599.39 23,591.17 23,237.29 22,080.27 22,020.00 18,300.00 17,768.84 16,308.74 15,999.15 14,826.99 13,020.00 12,530.08 12,496.00 11,898.72 11,151.20 10,927.31 10,200.00 9,996.00 9,000.00 8,590.87 7,005.00 6,365.44 6,302.19 6,260.00 5,429.98 4,824.00 4,683.21 4,340.80 3,750.00 3,523.14 3,300.00 2,797.55 2,563.27 2,097.50 1,171.50 832.00 780.00 770.50 763.00 363.00 68.40 47.50

21,794.63 1,523.02 1,824.92 4,471.33 1,906.86 9,081.50 626.21 366.34 507.85 1,566.03 15,371.61 16,250.40 436.80 1,141.54 1,260.34 258.49 496.11 1,537.99 100.95 1,757.78 164.18 62.18 93.58 377.96 546.08 198.93 227.60 321.58 557.49 376.12 372.15 730.88 273.30 124.48 351.08 657.23 251.46 1,102.80 851.85 9.04 618.82 46.53 314.40 61.43 36.15 92.29 34.96 323.36 100.73 129.72 194.08 155.32 32.29 83.19 243.01 744.22 140.10 14.25 116.23 877.57 446.77 23.98 737.70 2,016.82 30.19 1,428.43 90.79 124.68 2.29 990.00 112.96 93.74 91.56 31.69 253.46 219.33 28.23 8.96 60.72 8.35 148.17

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 240.00 242.21 136.04 624.15 461.06 270.20 2,107.10 105.50 270.00 200.00 1,550.00 290.00 723.23 412.01 1,600.00 305.01 4,502.00 204.00 1,231.00 19.70 58.00 140.01 62.55 59.00 949.03 124.01 533.13 55.95 2,300.00 2,851.00 1,413.01 28.70 637.00 1,402.02 100.00 360.25 162.00 31,101.00 20.08 250.05 19.19 700.05 1,777.01 250.00 22.36 10.55 70.07 65.10 160.00 292.00 50.00 180.05 21.28 25.06 61.00 20.50 16.00 52.05 1,200.01 174.15 76.10 1,125.00 2,230.00 120.00 3,500.00 15.15 372.50 0.60 240.00 51.00 93.60 41.00 12.69 48.11 25.00 25.00 5.51 25.00 20.10 8.99

332.84 400.00 318.99 207.51 790.00 707.00 443.00 3,799.21 192.99 410.00 310.00 1,940.00 505.00 1,184.56 517.00 4,375.00 580.00 6,000.00 474.90 1,777.00 61.49 144.00 363.00 109.30 108.00 2,769.99 208.49 736.00 245.00 3,400.00 5,898.00 2,890.00 53.00 640.00 2,093.00 197.50 578.99 239.97 44,494.00 109.19 493.99 43.74 944.00 2,198.00 441.50 56.87 29.01 168.00 99.51 260.00 570.00 88.00 398.95 45.34 45.00 88.00 46.98 22.12 88.99 1,970.00 369.00 164.00 1,860.00 3,750.00 331.00 7,098.88 38.70 444.00 1.30 400.00 74.01 135.00 70.00 36.50 78.00 42.23 74.00 47.01 45.00 45.00 12.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,15 171,70 87,10 12,60 17,10 7,90 10,36 0,67 240,10 2,80 0,76 106,11 137,80 23,50 15,20

65,25 176,10 89,35 12,80 17,75 8,00 10,65 0,68 245,00 2,84 0,77 106,20 142,10 23,99 15,48

64,96 171,99 87,95 12,77 17,40 7,90 10,40 0,68 244,91 2,80 0,76 106,20 142,08 23,55 15,36

64,42 174,15 88,60 12,71 17,40 7,90 10,41 0,68 244,50 2,84 0,76 37,77 141,00 23,69 15,40

5,58 32,10 30,02 1,26 3,05 1,41 0,34 3,00 0,20 0,83 0,86

5,62 32,50 31,50 1,26 3,05 1,41 0,34 3,00 0,20 0,83 0,86

5,62 32,34 30,70 1,26 3,05 1,41 0,34 3,00 0,20 0,83 0,86

5,62 0,32 0,31 1,26 3,05 1,41 0,34 3,00 0,20 0,83 0,86

30,00 98,10 3,90 29,83 14,50 26,71 36,22

30,02 98,10 3,90 32,00 14,99 26,72 36,22

30,01 98,10 3,90 32,00 14,50 26,71 36,22

30,01 98,10 3,90 31,76 14,57 26,71 36,22

1,73 % 0,00 % -2,50 % 6,67 % 0,00 % -1,07 % 0,00 %

450,00 2.650,00 1.000,00 5.800,00 600,00 962,00 1.801,00 91,34 7.300,00 7.000,00 88,25 85,43 677,00 5.250,00 375,00 94,26 97,50 2.250,00

460,00 2.799,00 1.000,00 5.800,00 602,00 990,00 1.801,00 91,42 7.300,00 7.000,00 88,90 85,94 680,00 5.250,00 375,00 94,37 97,55 2.250,00

455,00 2.702,00 1.000,00 5.800,00 600,00 984,00 1.801,00 91,40 7.300,00 7.000,00 88,47 85,74 680,00 5.250,00 375,00 94,36 97,54 2.250,00

453,25 2.701,92 1.000,00 5.800,00 600,00 983,73 1.801,00 91,36 7.300,00 7.000,00 88,67 85,74 679,87 5.250,00 375,00 94,30 97,52 2.250,00

1,34 % 2,62 % -9,91 % 0,00 % 3,45 % -0,40 % 0,00 % 0,07 % 0,40 % -9,09 % -0,33 % -0,23 % 0,59 % 0,00 % 0,00 % 0,11 % 0,04 % 0,00 %

3.146,00 36.500,00 3.450,00 3.050,00 540,00 2.600,00 132,00 81,30 24.800,00 1.950,00 164,00

3.146,00 36.500,00 3.488,00 3.100,00 550,00 2.600,00 132,00 81,30 25.500,00 1.950,00 167,00

3.146,00 36.500,00 3.457,47 3.074,87 547,80 2.600,00 132,00 81,30 25.154,08 1.950,00 166,65

3.146,00 36.500,00 3.457,47 3.074,87 547,80 2.600,00 132,00 50,07 25.154,08 1.950,00 166,65

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA TLSG GRVG ZVTG POSR KBMR PBGS PETG NF2R NF1N SOS2E MELR AELG LKPG

KRKA SAVA TELEKOM SLOVENIJE GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF VIB FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD KRAJINA GP AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK PROGRES AD BIJELJINA NOVA BANKA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Agroseme a.d. Kikinda Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Privredna banka Beograd a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Umka a.d. Umka Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Mlin Kanjiza a.d. Kanjiza Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K DIN Fabrika duvana a.d. Niš

ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI REPLEK SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID Stil a.d. Kraljevo

360.735,59 239.282,00 224.078,25 211.225,70 164.344,75 83.957,28 56.190,37 46.475,07 29.340,50 26.968,72 21.329,03 18.355,82 9.588,30 9.453,99 8.514,61

0,36 % 61121 -0,50 % 106235 -0,86 % 109502 0,80 % 12788 -4,69 % 4700 0,00 % 9563 0,00 % 21500 -3,23 % 1350 0,00 % 20000 -2,92 % 4513 -5,27 % 2459

343.491,00 34.434,06 33.814,81 16.112,88 14.335,00 13.483,83 7.310,00 4.050,00 4.000,00 3.750,30 2.119,66

33078 3364 26076 1716 2578 510 251

992.695,78 330.008,40 101.696,40 54.493,19 37.552,13 13.622,50 9.091,22

Privredna banka Beograd +3,45% Gorenje +1,35% Nis +1,34% Krka +1,15% Komercijalna b. Skopje +0,80%

AIK banka Niš

Agroseme Energoinvest Sarajevo Nova banka Banja Luka Jumbes Beograd Alkaloid Skopje

-9,91% -9,75% -5,27% -4,45% -1,22%

Pivovarna Laško

+2,62 -1,8 Osim što joj je cijena posljednjega dana u tjednu porasla nemalih 2,62 posto, dionica niške AIK banke bila je druga na popisu najlikvidnijih sa 16,6 milijuna dinara prometa. Najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 2799 dinara, a posljednja zabilježena bila je 2702 dinara. Drugi dan zaredom titulu najlikvidnije u Beogradu ponijela je dionica Naftne industrije Srbije, i to sa 38 milijuna dinara prometa.

Samo su 504 dionice Pivovarne Laško u petak na Ljubljanskoj burzi promijenile vlasnika pa je ukupan promet iznosio 7418 eura. Cijena se tijekom dana kretala od 13,95 do 14,99 eura, a zadnja zabilježena iznosila je 14,72 eura, što je 1,8 posto manje u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana. Cijene Save i Telekoma Slovenije pale su 2,52 i 1,02 posto. Slovenski indeksi SBITOP i LJSEX u petak su bili u plusu, i to 0,48 i 0,24 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA DAJM REPL ALK KMB GRNT SBT RZLV RMDEN08 MPT OHB STIL

5600 1374 2529 16617 9444 10622 5398 68443 120 9504 27906 486 68 399 553

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB AGSK JESV PRBN ENHL MLSU A2013 AGBN UMKA A2014 A2015 SJPT CCHS MNKA A2012 A2011 DINNPB

1,15 % -2,52 % -1,02 % 1,35 % -0,17 % -0,13 % 0,00 % -0,59 % 1,62 % -1,41 % 1,32 % 0,08 % 1,49 % 0,13 % 0,39 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKB FRTFRK1 FBIHK1D BSNLR JPESR FBIHK1A

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA KRIP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A VIBP-R-A TRZN-R-A HEDR-R-A KRJN-R-A RTEU-R-A PROG-R-A NOVB-R-E

Oznaka

Ponedjeljak 20/9/2010

business.hr

83848 38.003.897,00 6153 16.624.931,00 3696 3.696.000,00 500 2.900.000,00 3070 1.842.012,00 1389 1.366.406,00 682 1.228.282,00 8291 757.446,14 100 730.000,00 100 700.000,00 6281 556.955,66 5787 496.166,23 723 491.544,00 91 477.750,00 1169 438.375,00 4321 407.485,89 3928 383.050,55 137 308.250,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,00 % -1,22 % 0,81 % 0,36 % -0,01 % -2,94 % 0,37 % 0,53 % 2,63 % 2,18 %

619 47 264 182 958 191 3253 6748 13 140 1417

1.947.374,00 1.715.500,00 912.772,00 559.626,00 524.796,00 496.600,00 429.396,00 337.862,95 327.003,00 273.000,00 236.138,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,48% BIRS +0,00% 840,31 816,20 LJSEX +0,24% FIRS -0,33% 1.424,85 3.231,61 Belex15 +0,52% MBI10 +0,26% 2.203,43 623,31 Belexline +0,13% MOSTE +0,12% 490,68 1.226,83 SASX10 +0,19% NEX20 -0,25% 13.998,27 889,40 EUROPSKI INDEKSI -0,50% WIG20 -0,46% 2.546,45 BUX -0,63% 23.175,99 -1,64% -0,63% ATX -0,25% 2.505,53 indeksa na zatvaranju u -0,94% Stanje etvrtak, 16. rujna 2010.

FTSE100 5.514,42

DAX 6.205,12

CAC40

3.712,36

MICEX 1,417.65

AMERI»KI INDEKSI +0,21% S&P500 -0,11% 10.594,83 1.123,39 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,08% srijedu, 15. rujna 2010. 2.305,16 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,5027

16,69

Ilirika Azijski tigar

60,4958

14,54

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

129,4700

13,12

HPB WAV DJE

89,1606

12,67

MP-Mena HR

456,4278

12,25

ST Global Equity

45,8110

-27,33

FIMA Equity

78,3640

-24,04

C-Zenit

46,8278

-21,82

Erste Total East

30,4900

-18,21

KD Victoria

13,6885

-16,65

+ MJEŠOVITI

KD Victoria NFD Nova Europa Aureus US Equity OTP indeksni Poba Ico Equity VB CROBEX10 Platinum JIE Platinum Blue Chip Raiffeisen C. Europe ST Global Equity FIMA Equity HPB Dynamic OTP meridian 20 HPB Dioni ki VB High Equity AC G Dynamic EM HI-growth PBZ Equity fond Erste Adriatic Equity Erste Total East Raiffeisen HR dionice PBZ I-Stock HPB WAV DJE A1 ZB euroaktiv MP-Bric HR Prospectus JIE ZB aktiv C-Zenit Ilirika JIE

10,9331

7,15

ZB global

144,0600

6,65

Allianz Portfolio

110,2201

6,60

Raiffeisen Balanced

153,7100

3,98

9,8164

1,70

ICF Balanced

116,2711

-26,37

ST Balanced

166,9796

-25,08

ST Aggressive

62,4961

-21,46

C-Premium

5,3863

-11,21

Agram Trust

68,3969

-8,76

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0700

13,24

Erste Bond

130,1500

11,30

Capital One

159,2800

10,45

OTP euro obvezni ki

126,9970

9,88

ZB bond

159,7300

8,84

HI-conservative

11,3327

3,55

ICF Fixed Income

139,3123

6,07

HPB Obvezni ki

125,2555

6,39

PBZ Bond fond

129,3000

8,05

ZB bond

159,7300

8,84

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

13,6885 122,6417 112,7974 38,1460 5645,1800 90,8854 68,0628 81,4526 61,2900 45,8110 78,3640 50,0072 83,7258 84,0043 48,2556 10,9040 8,1876 78,7200 85,6500 30,4900 69,3500 62,3000 89,1606 80,8700 102,7800 338,4232 57,2563 99,3000 46,8278 159,7820

0,30 0,19 0,17 0,14 0,08 0,08 0,02 0,02 0,00 -0,01 -0,08 -0,08 -0,11 -0,20 -0,20 -0,20 -0,23 -0,28 -0,28 -0,29 -0,29 -0,30 -0,34 -0,35 -0,42 -0,48 -0,50 -0,51 -0,52 -0,54

-6,35 2,92 -10,23 -2,00 2,22 -3,80 -5,16 -8,91 -0,89 -6,96 -4,14 0,18 0,48 -4,44 0,99 0,59 -1,67 -1,51 -2,96 -2,87 -1,39 2,45 -0,20 -1,11 2,22 -1,03 -1,91 0,85 -13,24 -1,77

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-13,28 -0,94 -6,53 -9,41 -4,31 -10,90 -1,84 -2,94 -9,40 -11,51 -10,62 -1,73 -7,38 -7,59 -4,55 1,32 -4,01 -8,75 -9,67 -8,05 -7,22 -0,80 3,88 -6,52 -0,16 -2,32 -12,09 2,01 -19,18 -6,18

-16,65 -4,07 -3,64 -12,03 -4,90 N/A 1,49 11,33 -12,25 -27,33 -24,04 -13,65 -6,82 -8,17 -7,74 7,09 -1,75 -11,46 -14,65 -18,21 -8,98 8,07 12,67 -10,89 5,36 6,79 -15,28 2,68 -21,82 -9,75

2,80 11,56 6,43 -29,76 -16,64 N/A -12,08 -7,31 -8,65 -7,58 -3,80 -15,71 -7,17 -3,46 -21,81 5,80 -2,31 -4,64 -3,09 -33,04 -16,60 -13,87 -3,71 -8,71 0,43 -6,43 -14,25 -0,17 -25,52 8,28

-10,13 1,12 1,57 -2,68 -2,27 -9,11 -3,97 2,76 -5,68 -14,71 -13,38 -8,95 -3,33 -7,22 -3,57 5,90 -1,95 -4,73 -5,69 -10,40 0,03 2,62 8,44 -3,66 1,41 -0,44 -9,55 2,15 -17,13 -2,67

Imovina

58,950 8,721 12,941 131,564 6,136 7,185 4,855 7,027 223,830 14,271 24,592 22,029 17,411 39,490 13,033 12,956 66,242 384,852 203,596 47,419 13,661 201,373 13,681 20,373 221,357 11,956 24,531 505,378 5,644 100,073

Starost

Datum

11,36 1,87 1,93 2,72 3,14 0,66 2,99 2,70 5,41 9,90 6,30 4,05 2,39 4,95 2,96 1,54 8,56 5,03 4,93 2,96 2,02 3,17 3,04 2,33 6,37 2,52 3,63 4,23 2,58 5,89

16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC G Balanced EM

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI

Raiffeisen Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio HPB Global ST Balanced HI-balanced ICF Balanced AC G Balanced EM PBZ Global fond Erste Balanced C-Premium OTP uravnoteženi Aureus Balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global ST Aggressive

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

153,7100 68,3969 107,8000 110,2201 98,9056 166,9796 9,8164 116,2711 10,9331 99,1300 116,5300 5,3863 109,7287 82,6739 8,1390 143,2752 144,0600 62,4961

0,08 0,03 0,00 -0,02 -0,06 -0,08 -0,11 -0,18 -0,18 -0,19 -0,22 -0,28 -0,34 -0,34 -0,35 -0,40 -0,49 -1,31

2,18 -0,52 3,24 2,18 -4,95 -7,33 -0,51 -2,86 0,56 -1,07 0,05 -6,37 0,28 3,17 -0,70 -0,24 0,45 -6,37

-0,78 -3,94 6,86 2,10 -6,38 -11,58 -1,35 -11,14 1,48 -4,31 -3,61 -10,55 -3,55 1,63 -1,98 -2,57 2,40 -9,24

3,98 -8,76 N/A 6,60 -8,36 -25,08 1,70 -26,37 7,15 -6,02 -3,77 -11,21 -4,75 -3,37 -1,99 -2,94 6,65 -21,46

5,48 -2,59 N/A 7,48 -0,22 6,90 -0,22 2,14 5,97 4,72 -0,60 -15,70 1,97 -4,46 -4,32 8,05 4,04 -8,99

4,65 -1,74 7,80 5,05 -7,14 -13,23 0,29 -9,40 6,08 -1,31 0,91 -8,71 -3,87 2,78 -1,38 0,18 5,07 -12,05

326,205 11,700 151,997 7,151 98,385 11,456 65,671 12,246 13,373 288,214 106,738 12,360 39,897 16,280 12,552 44,385 731,243 3,351

8,05 2,19 0,53 1,35 4,95 7,69 8,56 8,38 1,54 9,01 9,66 3,62 4,76 4,17 4,67 4,65 9,21 4,99

16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010

11,3327 159,2800 129,3000 139,3123 125,2555 174,0700 130,1500 126,9970 159,7300

0,04 0,04 0,02 0,01 -0,01 -0,03 -0,07 -0,11 -0,27

1,24 3,05 2,40 1,68 2,60 3,00 3,49 1,54 0,03

2,92 4,67 2,98 2,64 3,03 4,32 4,40 2,07 2,77

3,55 10,45 8,05 6,07 6,39 13,24 11,30 9,88 8,84

1,47 8,22 4,67 3,93 4,65 6,90 4,54 5,15 5,22

5,49 7,27 7,44 4,06 4,89 8,19 8,69 3,81 5,15

6,207 11,540 91,067 27,335 48,136 316,820 108,067 10,394 213,567

8,56 5,89 7,52 8,59 4,95 8,31 7,29 4,76 9,21

16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

124,2600 131,7000 161,6457 139,1965 125,1300 140,2326 143,4900 137,3800 137,6280 134,1400 131,1399 121,6654 116,0525 11,2469 10,5924 107,6252 101,7825 104,8300

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,44 0,59 0,52 0,52 1,05 0,92 0,87 0,89 0,66 0,80 0,80 0,64 0,81 0,87 0,86 0,77 0,82 0,96

1,23 1,38 0,97 1,19 1,93 1,67 1,72 1,85 1,17 1,57 1,65 1,29 1,64 1,73 1,67 1,61 0,92 2,16

2,99 4,25 3,64 3,20 4,69 5,35 5,07 4,37 2,71 4,26 5,22 3,44 4,05 4,31 4,11 4,64 1,29 N/A

4,08 6,43 4,84 3,31 4,46 4,35 4,89 4,45 4,68 4,48 5,63 4,23 5,33 6,14 4,57 5,59 1,57 N/A

2,29 2,21 1,62 1,95 3,13 2,78 2,84 2,68 1,74 2,66 3,00 2,09 2,37 2,72 2,62 2,59 0,56 3,28

39,336 1019,987 2241,908 117,805 404,023 50,498 987,347 706,049 106,072 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962

5,43 11,47 10,15 10,15 8,15 7,95 7,56 7,29 6,98 6,71 4,95 4,73 2,87 1,97 1,29 1,35 1,13 0,98

16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010 16.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative Capital One PBZ Bond fond ICF Fixed Income HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Dollar fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 20/9/2010

NAFTA I PLIN

Podgorica: Nitko nema koncesiju za Prevlaku Crnogorsko ministarstvo gospodarstva u petak je negiralo navode britanske kompanije Sea Energy da ima koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte i plina u podmorju kod Prevlake. Predsjednik Sea Energyja Steve Remp izjavio je da njegova kompanija ima koncesiju i zatražio je od vlade da odobri de-

taljan plan rada koji predvi a otvaranje dviju bušotina tijekom 2012. godine. Remp je kazao da je njegova kompanija na tri i pol godine prekinula istraživanja kod Prevlake ekaju i zakonsko reguliranje. Kako je zakon prihva en ovoga ljeta, vlada bi u listopadu trebala raspisati natje aj za istraživanja u podmorju i na kopnu. Crnogorska strategija razvoja energetike procjenjuje rezerve plina na 425 milijardi prostornih metara, a nafte na sedam milijardi barela. A. Pa.

REGIJA

Loš tjedan u Skoplju

Prošli je tjedan bio uspješan za sve regionalne indekse osim makedonskog MBI 10, koji je zabilježio pad vrijednosti 3,85 posto. Vrijednost sarajevskog SASX-a 10 porasla je prošli tjedan 1,63 posto, na 889,4 bodova. U petak se u Sarajevu najviše trgovalo dionicom farmaceuta Bosnalijeka, koja je zabilježila 37.552 konvertibilnih maraka prometa, a je-

Crobex ispod 1900 bodova LETARGIJA Zagreba ka je burza, usprkos dobrim vijestima s europske burze, prili no pasivna jer je uz mali obujam trgovanja teško o ekivati bilo kakvu reakciju ulaga ke zajednice Zagreba ki dioni ki indeksi prošli su tjedan završili s padom vrijednosti. Crobex je prošloga tjedna potonuo 0,52 posto, spustivši se na 1896,13 bodova, a Crobex 10 pao je ispod granice od 1000 bodova. Što se ti e dioni kog prometa, Zagreba ka burza i dalje bilježi prili no skromne brojke pa je na tjednoj razini promet iznosio samo 70,4 milijuna kuna. Petak je bio slika u malom cijeloga tjedna pa je Crobex pao 0,75 posto, a Crobex 10 izgubio 1,10 posto.

»etiri milijunaša

Unato pozitivnom raspoloženju na europskim burzama, danas se na Zagreba koj burzi o ekuje stagnacija indeksa jer uz niski obujam trgovanja tržište nema sna-

ge za snažnije pozitivne reakcije. Najlikvidnije je izdanje na Zagreba koj burzi u petak bilo ono Hrvatskih telekomunikacija, a ukupno je tom dionicom trgovano u vrijednosti 1,9 milijuna kuna. To je ujedno bila jedina dionica koja je, me u onima iji je promet iznosio više od milijun kuna, zabilježila rast cijene. U petak je narasla 0,98 posto, ali je i to bilo nedovoljno da zabilježi rast cijene na tjednoj razini pa je od ponedjeljka do petka HT izgubio 1,43 posto svoje vrijednosti, potonuvši na 266,15 kuna. Ta je dionica i dalje najlikvidnije izdanje na Burzi, a to je dokazala i tjednim prometom od 14 milijuna kuna. Još su tri izdanja u petak zabilježila promete iznad milijun kuna. Najviše se, na-

dina koja je uz nju premašila promet od 10.000 KM bila je dionica sarajevske Elektroprivrede. Indeks susjedne Banjalu ke burze BIRS tako er je zabilježio pozitivan rezultat na tjednoj bazi. BIRS je prošli tjedan rastao 0,59 posto, na 840,31 bod, a u petak je najlikvidnija bila dionica Zif Kristal invest fonda sa 343.491 KM prometa. Slovenski LJSEX rastao je 0,37 posto, a beogradski Belex 15 tjedan je zaklju io na razini od 623,31, što je rast 0,70 posto. B. S.

KOMENTAR

Rast ili propast?

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

JOSIP JAGUŠT, predsjednik Uprave Petrokemije, ija je dionica na tjednoj razini poskupjela više od 10 posto FOTO PIŠKOR/CROPIX

kon HT-a, trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa. Ukupan promet iznosio je 1,5 milijuna kuna uz pad cijene 0,25 posto. Prema kriteriju likvidnosti slijedi Podravkina dionica, ali s mnogo snažnijim padom cijene od 2,17 posto.

Veliki rast CO-a

Klub milijunaša zaklju uje Atlantic grupa, kojoj tako er nije uspjelo zaustaviti klizanje cijene te je na kraju pala 0,48 posto. Ulaga i me utim mogu biti zadovoljni njezinom tjednom

izvedbom budu i da joj je u pet trgovinskih dana cijena porasla 2,79 posto. Jedan od najve ih skokova cijene u petak je zabilježila Petrokemija koja je poskupjela 5,59 posto, na 152 kune. Na tjednoj je razini njezina vrijednost pove ana više od 10 posto. Snažan dnevni rast u petak je zabilježila i dionica Croatia osiguranja. Izdanje najve eg hrvatskog osiguravatelja poskupjelo je 4,72 posto.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

ina je nakon dugo vremena vratila titulu najve eg svjetskog tvorni ara. Me utim, trebat e pro i još dosta vremena dok ne postane istinska ekonomska sila, jer osim što ima prili no krhku srednju klasu, ima i veliki problem one iš enog okoliša kao izravnu posljedicu utrke za prvu ekonomiju u svijetu. Slike gustog smoga i nepreglednih tvorni kih dimnjaka iz Engleske u vrijeme industrijske revolucije preslika su današnje Kine. Posljedice golemog one iš enja na uštrb gospodarskog rasta sada se vra aju kao bumerang u elo i Kinezi su shvatili da ih one iš enje previše košta i ugrožava zdravlje gra ana, a time i gospodarski rast. Sada e morati pla ati stotine milijardi dolara na godinu za saniranje štete. No, zaklju ili su da je bolje i to nego do kraja uništiti bilo kakvu perspektivu. Ho e li uspjeti u tome i jesu li zakasnili, svjedo it e budu e generacije Kineza.

DOBAR SRPANJ

Londonski hoteli ponovo dosegnuli rekordne prihode Prihod londonskih hotela u srpnju ponovo je dosegnuo rekordne razine zabilježene prije dvije godine zahvaljuju i oporavku poslovnih putovanja (rast potražnje omogu io je pove anje cijena) te slabljenju funte (oko 2,7 posto od po etka godine), što je privuklo

posjetitelje iz SAD-a i eurozone, objavila je londonska konzultantska ku a STR Global. Pritom se prihod po dostupnoj sobi (engl. revenue per available room) londonskih hotela oporavio brže nego u bilo kojem drugom europskom gradu za koje STR Global

DOBITNICI DANA (ZSE) Dioki +4,51 % Croatia osiguranje +4,17 % HGspot +3,55 % Petrokemija +3,28 % Validus +2,94 % 33 Raste

prati podatke. Primjerice, prihod u Dublinu iznosi samo 38 posto prihoda zabilježenog na vrhuncu u svibnju 2007. godine, dok je Pariz još uvijek deset posto ispod vlastitog rekorda zabilježenog u kolovozu 2008. godine, prenosi Bloomberg. B.hr

GUBITNICI DANA (ZSE) Optima telekom -4,84 % Podravka -4,75 % uro akovi holding -2,66 % Institut IGH -2,4 % Ina -2,11 % 16 Nema promjene

26 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1.187,57 152,08

Prom. 0.83% 0,06%

Sirova nafta 74,57 Prirodni plin 4,06 Zlato 1.275,22 Srebro 20,79 Goveda 96,00

1,91% 0,12% 0,56% 1,02% 1,55%

ANALIZA SPAJANJA I PREUZIMANJA

Pogrešna akvizicija zbog viška testosterona Previše testosterona u pregovorima kompanija može uništiti posao, ustvrdila je studija Sauder School of Business provedena na osnovi analize 350 akvizicija i spajanja kompanija na University of British Columbia. Prema ispitivanju, mladi izvršni direktori s više "muških" hormona naj eš i su inicijatori spajanja i akvizicija kompanija, ali su esto i njegovi najve i protivnici unutar kompanija. Prema izvješ u "Hormoni u igri spajanja i akvizicija" testosteron može biti zna ajan negativan faktor prilikom dono-

šenja velikih poslovnih odluka. Naime, mladi elnici kompanija, za koje je utvr eno da imaju najvišu razinu testosterona, najbolji su kandidati za iracionalno odbijanje ponude, ak i kada je ona u njihovu najboljem interesu. Testosteron je jedino objašnjenje u situacijama kada poslovni ljudi u izravnim pregovorima odbijaju "besplatan novac" koji im se nudi. Upravo e takvi elnici kompanija odbijati ponudu uz obrazloženje da je preniska sve dok druga strana u potpunosti ne odustane. D. B.

FREAKONOMICS: BESTSELER PA FILM

Autori filma od gledatelja traže da plate koliko žele Koliko biste platili da vidite novi film? To je odluka koju smo stalno prisiljeni donositi, a sada e na to pitanje biti odgovoreno i prakti nim testom prilikom pretpremijere filma "Freakonomics: the Movie" baziranom na bestseleru iz 2005. godine. Pretpremijera e se mo i gledati u 10 gradova, i to po principu ‘platite koliko želite’. Prije kupnje karte gledatelji moraju ispuniti anketu koju su

na stranici www.surveymonkey.com postavili autori knjige "Freakonomics" Stephen Dubner i Steven Levitt. Osim pitanja koliko su spremni platiti za film, anketom se želi doznati i kojeg su gledatelji spola, kolika su im primanja, koje su dobi, kakve su naobrazbe, koliko esto idu u kino i planiraju li tijekom trajanja filma jesti grickalice. Anketa pokušava otkriti što utje e na gledatelje da manje ili više plate za film.

Nove detalje afere o prodaji Ine i potresima u vrhu HDZ-a i Vlade možete pratiti na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Misteriozni Grk nudi 1,35 mlrd. eura za Hypo banku Misteriozni gr ki bogataš Vasileios Xeniadis nudi 1,35 milijardi eura za kupnju austrijske Hypo Group Alpe Adria. Isprva je Xenadis nudio samo 400 milijuna eura ...Nobelovka Herta Mueller knjigu temeljila na doušniku Dobitnica Nobelove nagrade za književnost Herta Mueller ostala je u šoku nakon otkri a da je ovjek na kojem je temeljila lik junaka protutotalitaristi ke knjige, njezin prijatelj, bio doušnik režima. ...Sacha Baron glumi Mercuryja Zvijezda "Borata", Sacha Baron Cohen, glumit e Queenovca Freddieja Mercuryja u drami o njegovim danima slave proslavljenog pjeva a grupe Queen.