Business.hr broj 727 by Business.hr

CROINDUSTRIJA PRIJETI 6

Zbog skupe energije selimo tvornice u susjedne zemlje! Cijene energenata u Hrvatskoj ve e su i 30 posto nego u zemljama regije, a direktor HUP-ove Croindustrije Siniša Župani kaže da deindustrijalizacija ne posustaje, a nažalost nema reakcije Vlade da se ona zaustavi

ETVRTAK 23/9/2010

BROJ 727 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MIT O NISKIM CIJENAMA 4-5 Nakon što je po etkom ove godine cijena Inina plina za industriju pove ana novih 27 posto, u prvom su polugodištu samo Švedska, Slovenija, Luksemburg i Njema ka imale skuplji plin za industriju

Po cijeni plina

Hrvatska peta u Europi

/GJ)

a iju (eur ndustr godišnje i a z a J g plin ,000 G , H1/09 rirodnoe u 10,000 i 100 /08, p e n e j 568 m 2 ,9 iz Ci H 0 1 ja n 8, 4 otroš

H1/10, , 8 H2/09 12,258 12,6113 1 3 10,5 9,6100 P 1/0 0,260 ,715 1 H 0 4 1 0 3 ,1 , 12 0,0300 1 ,3670 H2/07 0 4 0 1 6 10,10 , 12,6 4 11,2100 H1/07 12,493 9,6100 0 0,1200 0 1 3 2 9,45 3 ,3 0 7 1 1 0 12,2 11,98 8,8400 7,4349 ,4900 0 0 0 : 1 1 9,1 13,8 a 7,3203 Švedsk 8,7300 000 8,9090 8 ,4 1 2 1 1 : 8,9 ,4 6 ija 0 0 11,3030 Sloven 10,790 10,389 6,3738 48 8 : g 2 r ,1 u 0 3 b 1 0 10,64 6,4156 Luksem 7,5535 8,9164 370 8 2 3 1 ,6 a 0 0 0 k 1 3 ,9 8 a 6 ,7 8 Njem 7,984 7,5594 9,6130 : 8 12,1420 ka 9,2948 71 Hrvats 9,0970 8 8,3585 ,7 9 8 8 4 0 1 0 ,9 1 3 a 0 3 1 k 9,6 7,7 0 6,7598 Slova 8,000 8,8749 : 9,3301 mska ,5000 61 8 8 3 6,8169 Nizoze ,3 3 6 6 8,3 : 9,3000 7,4984 7,2150 Litva 8,5000 7,9000 : 8,7618 00 4 0 a 0 ,0 k 0 š 9 e 5 ,8 1 6 7,3100 0 6,97 10,790 6,3200 ,3000 9 0 5,0359 Poljska 0 7,5283 5 0 9,1 : 10,990 8,7020 ,8300 0 Finska 7 0 7,2239 5 ,0 0 11 : 9,034 a 100 0 ,8 0 9 2 ,7 0 Estonij 9 7,6863 7,641 : 9,2130 0,8736 1 ,0740 0 Belgija 7 0 5,9566 9 1 8,6 : 11,008 8,7432 0 8,1989 Irska 7 1 5,9288 ,9 2 7 : 7,429 lska 835 ,4 6 3 7,7039 Španjo 5,8206 5,716 : 7,7645 al 8,3463 9 5,0159 Portug 9 8 13,555 7,7 : 4 8,6897 a 15,428 8 7,8912 Letonij 9 2 8,800 ,7 0 7 : 16,901 ka 0,0100 1 : 7,1738 Bugars 8,73 0 jska 10,853 8,7000 421 10,5518 ,3 0 7 Rumun 0 3 8,22 a 9,2 : 11,4437 Britanij 9,9881 3 8,5100 Velika 4 3 7,8 ,9 2 9 : 0 10,906 a 11,080 8,8550 Dansk 214 7, ,4 0 9 9 : 1 2 11,3 ska 10,305 8,4451 Francu 6 370 ,3 7 9 3 1 : ,7 1 8 1 na 7,990 8 8,3580 Eurozo 6 8 ,6 9 9 9,310 8,7400 8,5726 EU27 7,0438 :

info&stav

INDIKATOR

2-3

Slovencima poplavljeno 40 milijuna eura

Oto ni proizvodi u Beogradu

Prošlotjedne poplave nanijele su oko 40 milijuna eura štete gospodarstvenicima u Sloveniji. Rije je o prvim procjenama, a ocjenjuje se da e ta svota još rasti...

Hrvatski oto ni proizvodi - od likera i rakije do rapske torte, lavande i suhomesnatih proizvoda - predstavit e se na prvom me unarodnom specijaliziranom sajmu fine hrane - Culinaria koji se od 23. do 25. rujna 2010. održava u Beogradu business.hr »etvrtak 23/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZV: IAKO JE ZEMLJA PARTNER, IZ KINE DOŠLO SAMO 30 IZLAGA»A

Lani na velesajmu 1294, a ove godine samo 500 izlaga a Partnerstvom s Kinom, jednom od najprosperitetnijih ekonomija svijeta, Zagreba ki velesajam (ZV) pokušava vratiti dane stare slave kada je pozicioniran kao najve i i najbolji u cijeloj regiji. Iz Kine je, me utim, stiglo samo tridesetak izlaga a, a ako se usporedi ukupan broj izlaga a na sajmu situacija je u odnosu na 2009. prava katastrofa. Lani je, naime, na Jesenskom velesajmu sudjelovalo 1294 izlagatelja, a ove godine tek njih 500!

Osim interesa izlaga a, Velesajam je izgubio i brojne sajamske priredbe te desetke tisu a posjetitelja, a kona ni poslovni rezultat lani je bio 28,8 milijuna kuna gubitaka. Prihodi su pali ak 33% na 98,4 milijuna kuna. Ove je godine planirano oko 21 milijun kuna minusa, no 2010. za ZV je vrlo loše po ela; nakon 18 godina održavanja prvi put nije bilo najve eg sajma, Zagreb auto showa, jer su zbog kri-

ze u automobilskoj industriji brojni ulaga i odustali od priredbe. Ipak, za ZV je dobar znak što mu se ove godine ponovno vra aju Dani vjen anja koji su lani preselili u Arenu. Kao da mu financijska situacija nije dovoljno teška sama po sebi, Zagreba kom velesajmu poziciju na tržištu Arena dodatno ugrožava, a obje su tvrtke pod kapom istog vlasnika, Zagreba kog holdinga. Novu dvoranu me utim mnogi organiza-

tori sajmova i drugih manifestacija radije odabiru za mjesto doga aja umjesto oronulog i infrastrukturno manjkavog ZV-a. U Arenu je s JMZV-a lani preselio i sajam Eko-etno. Usprkos recesiji, u Areni su uspjeli okupiti 100 izlaga a više pa im najam od 110 tisu a kuna dnevno nije teško pao.

GOSPODARSKI FORUM NA VELESAJMU

Šuker: Neplaćanje ćemo riješiti stečajevima i Postoje odre eni veliki investicijski projekti koje e Vlada poduzeti u sklopu programa gospodarskog oporavka, kazao je na ju erašnjem Gospodarskom forumu na Jesenskom me unarodnom zagreba kom velesajmu ministar financija Ivan Šuker. Koji su to projekti, nije želio precizirati. Naglasio je kako želi da ih predstavi premijerka Kosor na današnjoj sjednici Vlade. Me u pitanjima je

bilo i ono o mogu nosti osnivanja agencije koja bi nadzirala pla anja i dugovanja. "Ve inu dugovanja stvaraju tvrtke bez zaposlenih, odnosno s jednim do pet zaposlenih. Taj problem je naša realnost i riješit emo ga sveobuhvatnijom primjenom OIB-a, izmjenom ste ajnog zakona koji omogu ava lakše gašenje takvih tvrtki te jamstvom da e javna poduze a pokrivati svoje obveze unu-

tar 60 dana", rekao je Šuker. Je li nedavno gašenje Agencije za poticanje izvoza i ulaganja pravi potez ako se žele poticati investicije? Ti e ljudi, naglasila je Nataša Vujec, državna tajnica u Mingorpu, preuzeti dužnosti nove gospodarske diplomacije. Najžeš u je reakciju ministra Šukera izazvao porezni konzultant Hrvoje Zgombi koji je u svojem pitanju investitorima poru io da sada ne

ulažu u Hrvatsku jer pravna nesigurnost spre ava gospodarski rast. "Šokiran sam i iznena en", odgovorio je Šuker. "Ovakva se pitanja postavljaju kada se ocjenjuje konkurentnost i nije stoga udo da smo tu gdje jesmo", oštar je bio Šuker i odmah dodao da "moramo biti svjesni gdje se nalazimo i koje probleme imamo". S njime se složila ministri-

››

BISER DANA

BROJKA

To je usluga Mati Kraljevi u, koji je pošten ovjek i moj dobar prijetelj

GRADONA»ELNIK MILAN BANDI o tome kako je prvi saznao za prijevaru s parkirnim kartama i poslao kontrolu direktoru Zagrebparkinga Mati Kraljevi u

19,2 posto pali su gra evinski radovi u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine

UVODNIK

Sprema se novi plinski rat Vlade i Mola Nina Domazet nina.domazet@business.hr

S druge strane, Ambienta je na ZV-u u 2009. imala 30 posto izlaga a manje, dok je Jesenski velesajam lani bilježio 12 posto izlaga a manje. Za razliku od velesajma, Arena se izborila za još jedan sajamski doga aj, Dje ji sajam i sajam za bebe koji je u tri dana imao 26 tisu a posjetitelja. N. C.

ma i OIB-om ca Marina Matulovi -Dropuli , koja je kazala da treba provesti anketu o tome gdje se u Hrvatskoj mogu graditi investicijski projekti. "Neprihvatljivo je da projekt ima sve potrebne dozvole državnih vlasti, a da ga se onda blokira na lokalnoj razini", kazala je Matulovi Dropuli , ne ostavivši previše prostora za naga anja o tome na koji projekt misli — Rockwool u Pi nju. I.U.G.

rvatska obara sve europske rekorde po rastu cijene plina za industriju, a upu eni kažu da po svoj prilici cijene plina po etkom listopada — kada se o ekuje nova promjena — ne e padati, ve mogu samo dodatno rasti. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca više ne znaju što bi rekli, a poduzetnici uzaludno pokušavaju do i do ministra gospodarstva Popija a od kojeg traže intervenciju koja bi im cijenu plina smanjila 25 do 30 posto. Podsje aju premijerku Kosor i Popija a da Vlada do idu eg kolovoza ima zakonsku mogu nost intervenirati u cijene plina za velike kupce. A UPU ENI KAŽU da je situacija s plinom puno ozbiljnija nego što se ini. Država navodno ve sada opstruira pove anje cijene plina dinamikom propisanom ugovorima koje je potpisala Kosor u štetnom dodatku ionako štetnog Glavnog plinskog ugovora koji je pak potpisao Polan ec. Rat oko plina u ovom trenu ini se neminovan. Opstanak tvrtke Prirodni plin, koju bi država do

››

Opstanak tvrtke Prirodni plin upitan je jer stiže jeftinija konkurencija. U ovom trenu plin se za 2011. u Hrvatskoj napla uje gotovo dvostruko više od tržišne cijene. Konkurencija bi, zaigra li pametno, mogla pomesti Prirodni plin kraja ove godine trebala otkupiti od Ine, upitan je jer stiže jeftinija konkurencija. U ovom trenu plin se za 2011. ugovara za 1,5 kuna po prostornom metru, a u Hrvatskoj se napla uje gotovo dvostruko više. Konkurencija bi, zaigra li pametno, mogla pomesti Prirodni plin. Naime poslovanje Prirodnog plina podložno je krutim pravilima i nepovoljnim ugo-

vorima s Gazpromom i Inom. Država naime od Ine mora sljede ih 15 godina kupovati doma i plin po bitno višoj cijeni od tržišne, a istodobno je pitanje kome može prodati taj isti plin. RUDNA RENTA tako je niska da državi nipošto ne može kompenzirati gubitke nastale otkupom skupog doma eg plina. Dakle, ako želi spasiti stvar, Vlada bi trebala i i

na izmjene brojnih stavki u ugovorima i po eti vršiti snažan pritisak na Mol. Vlada to sve zna, nema sumnje, a zašto još ne ini ništa, nikome nije bistro. Puno je tu otvorenih pitanja izme u Remetinca i Markova trga i sukobljenih interesa oko Ine, Podravke i OTP-a. Teško je oteti se dojmu da bi po tko zna koji put mogla biti žrtvovana krava radi jedne obi ne šnicle.

tema 4-5

MIT O NISKIM CIJENAMA Najnoviji podaci Eurostata o cijenam tvrdnje da je plin u Hrvatskoj daleko podcijenjena roba u odnosu n

Po cijeni plina Hrvatska peta u Europi Nakon što je po etkom ove godine cijena Inina plina za industriju pove ana novih 27 posto, u prvom su polugodištu samo Švedska, Slovenija, Luksemburg i Njema ka imale skuplji plin za industriju, pokazuju podaci Eurostata. Istodobno je pala cijena plina u Ma arskoj, odakle njema ki E.On planira od sljede e godine dobavljati plin hrvatskim tvrtkama Prema cijeni plina za male i srednje industrijske poduzetnike, koji troše izme u 300.000 i tri milijuna prostornih metara plina godišnje, Hrvatska se po skupo i plina u prvoj polovini ove godine vinula na visoko peto mjesto me u 20 europskih zemalja.

Pokazali su to posljednji podaci Eurostata objavljeni sredinom rujna, koji demantiraju brojne Inine tvrdnje da je plin u Hrvatskoj daleko podcijenjena roba u odnosu na susjedne zemlje. Plin za industriju u Hrvatskoj koštao je u prvoj polovini godine 2,3 kune po

IVAN MILOLOŽA, direktor Munje i predsjednik Vije a lanica HUP-a, kaže kako se poduzetnici mogu samo nadati da e liberalizacijom tržišta energije i dolaskom nekih drugih ponu a a do i do pojeftinjenja plina za industriju SNIMIO HRVOJE DOMINI

prostornom metru, a skuplji plin prema dostupnim Eurostatovim podacima pla aju Švedska, Slovenija, Luksemburg i Njema ka. Industrijski je plin jeftiniji u Slova koj, Nizozemskoj, Litvi, eškoj, Poljskoj, Finskoj, Estoniji, Belgiji, Iskoj, Španjolskoj, Portugalu, Letoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji. Za ostale europske zemlje nisu poznati podaci o cijeni plina, ali ako je suditi prema cijenama iz druge polovice 2009., samo je još Danska imala skuplji plin od Hrvatske.

Jeftinije

Podaci pokazuju da je u prvoj polovini godine plin za tu najbrojniju grupu industrijskih korisnika u Hrvatskoj poskupio ak 27 posto, što je gotovo rekordno poskupljenje u odnosu na promatrane zemlje u kojima je cijena plina uglavnom išla gore, ali ne tako mnogo kao u Hrvatskoj. Istodobno je u zemljama kao što su Nizo-

zemska, Belgija, Letonija i Švedska plin ak pojeftinio. "Što uop e re i na to da smo po cijeni plina peti u Europi? Nažalost, doga a se ono na što sam upozoravao krajem prošle godine i ne znam što se uop e može napraviti jer je injenica da je jeftina energija definitivno stvar prošlosti. Poduzetnici se mogu samo nadati da e liberalizacijom tržišta energije i dolaskom nekih drugih ponu a a do i do pojeftinjenja plina za industriju. To se dogodilo na našem telekom tržištu pa ne vidim razloga da se ne dogodi i s plinom", kaže Ivan Miloloža, direktor Munje i predsjednik Vije a lanica HUP-a.

Novo poskupljenje

Iz poduzetni kih krugova teško je dobiti službeni komentar, ali neslužbeno tvrtke i distributeri plina zabrinuti su i ne štede na rije ima pokude Vladi što je dopustila tako strelovit rast cijene plina u ionako teškim okol-

C Švedska Slovenija Luksemburg Njema ka Hrvatska Slova ka Nizozemska Litva eška Poljska Finska Estonija Belgija Irska Španjolska Portugal Letonija Bugarska Rumunjska Velika Britanija Danska Francuska Eurozona EU27 Italija Ma arska Turska

nostima za poslovanje. U ovom su trenutku o i opet uprte u Inu, odnosno Ininu tvrtku Prirodni plin jer se nove cijene o ekuju po etkom listopada. U me uvremenu na tržištu plina postaje dinami no, dolazi konkurencija u vidu njema kog E.ona koji je ve kontaktirao velike potroša e kao što su HEP, Petrokemija i Dioki. E.on, ini se, tek ispituje tržište na koje može bez poteško a u i ve po etkom idu e godine kada bude dovrše-

H1/ 1

ija

business.hr etvrtak 23/9/2010

FOTO KIĹ /CROPIX

ijenama plina u europskim zemljama demantiraju brojne Inine nosu na susjedne zemlje Cijene prirodnog plina za industriju (eura/GJ) PotroĹĄnja izme u 10,000 i 100,000 GJ godiĹĄnje H1/07, H2/07, H1/08, H2/08, H1/09, H2/09, H1/10, 12,2732 12,4934 14,3670 14,7154 10,9568 12,6113 12,2588 : 8,8400 10,1200 12,6600 12,1300 9,6100 10,5315 : 8,7300 10,4900 11,3300 11,2100 10,0300 10,2600 : 10,7900 12,4000 13,8100 11,9800 9,6100 10,1000 6,9032 6,4156 6,3738 6,4118 7,3203 7,4349 9,4505 : 7,9848 8,9164 13,1248 11,3030 8,9090 9,1060 9,6100 9,0970 9,6130 10,6370 10,6400 10,3890 8,9580 : 6,7598 8,7871 12,1420 8,7301 7,5535 8,9116 : 6,8169 8,8749 10,9489 9,2948 7,5594 8,5587 : 7,2150 8,3633 9,3301 7,7331 8,3585 8,4008 6,3200 6,8000 7,9000 9,3000 8,5000 8,0000 8,4000 : 5,0359 6,9715 8,7618 7,4984 6,3861 8,0011 : 7,8300 9,1500 10,7900 9,0400 8,5000 7,9300 : 9,7200 11,0500 10,9900 9,3000 7,3100 7,8300 : 7,0740 7,6410 9,0340 8,7020 7,5283 7,7023 : 8,1989 8,6900 9,2130 9,8100 7,2239 7,6200 : 7,7039 7,9170 11,0081 10,8736 7,6863 7,1726 : 5,0159 5,7163 7,4292 8,7432 5,9566 6,6622 : 7,8912 7,7899 7,7645 6,4835 5,9288 6,1916 8,7000 7,1738 7,7298 8,6897 8,3463 5,8206 5,9426 : 7,3421 : 16,9010 15,4284 13,5558 : : 8,5100 9,2300 10,8530 10,0100 8,8000 : : 8,8550 9,9343 11,4437 10,5518 8,7356 : : 8,4451 9,4214 10,9062 9,9881 8,2250 : 8,7400 8,3580 9,3370 11,3190 11,0800 7,8330 : : 8,5726 9,6868 11,7137 10,3052 7,7943 : : 6,9116 7,0438 9,3109 7,9908 6,2757 :

na plinska interkonekcija s Ma arskom, gdje ta kompanija ima velika skladiĹĄta. Me udrĹžavni plinski interkonektor imat e kapacitet od 6,5 milijardi prostornih metara godiĹĄnje, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko od sadaĹĄnje godiĹĄnje potroĹĄnje plina u Hrvatskoj. Svi radovi na hrvatskoj dionici zavrĹĄit e sredinom prosinca, a prema sadaĹĄnjem stanju projekta, isho enje uporabne dozvole u Plinacru o ekuju tijekom prvog kvartala sljede e godine.

Zanimljivo je da podaci pokazuju kako je cijena plina u Ma arskoj u zadnjem polugodiĹĄtu 2009. znatno pala u odnosu na prethodno razdoblje. Kako je u me uvremenu ma arska Vlada intervenirala u cijene plina koji prodaje E.on, mogu e je da plin za ma arsku industriju ove godine bude jeftiniji nego u Hrvatskoj koja se di i da iz vlastitih potreba pokriva 65 posto potreba za tim energentom. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

UNOSAN BIZNIS?

Cijena na burzi samo 1,5 kuna Trenuta na cijena plina za isporuku u 2011. godini na energetskoj burzi EEX u Leipzigu (gas futures) kre e se oko 1,5 kuna po prostornom metru. Dakle, ako se u ovom trenu ugovara plin na europskom trĹžiĹĄtu za 2011. godinu, moĹže ga se po prostornom metru dobiti za ak 80 lipa jeftinije nego ĹĄto su ga u prvoj polovini godine pla ali industrijski potroĹĄa i u Hrvatskoj. Ulazak konkurencije na ovo propulzivno trĹžiĹĄte pitanje je dana jer su potencijali zarade enormni. S obzirom na to da E.on joĹĄ nije poduzeo ni jednu for-

malnu zakonsku predradnju za dolazak na hrvatsko trĹžiĹĄte, mogu e je da e Nijemce ipak prete i Crodux Plin u vlasniĹĄtvu Ivana ermaka, koji, ini se, cilja na ve postoje e kapacitete uvoza preko Rogateca, ali i na plinski "autoput" u smjeru Ma arske. Crodux Plin je Plinacru podnio zahtjev za zakup transportnih kapaciteta, a u tvrtki PSP Okoli potvr eno nam je da su iskazali interes za zakup kapaciteta podzemnog skladiĹĄta Okoli. U Crodux plinu nisu bili raspoloĹženi za komentar.

tema 6-7

DEINDUSTRIJALIZACIJA Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj na lanjski kolovoz pad iznosi 0,7 posto

C r o i n d u s t r i j a

p r

Zbog skupe energije tvornice u susjedne z Cijene energenata u Hrvatskoj veće su i 30 posto nego u zemljama regije. Direktor HUP-ove Croindustrije Siniša Županić kaže da deindustrijalizacija ne posustaje, a nažalost nema reakcije Vlade da se ona zaustavi Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu je odnosu na srpanj zabilježila pad

››

Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja i inozemna potražnja sama ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji Zrinka ŽivkovićMatijević iz Raiffeisen Consultinga Snimio saša Ćetković

1,3 posto, a u odnosu na lanjski kolovoz pad 0,7 posto. U prvih je osam ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje indu-

strijska proizvodnja pala 2 posto. Nakon što je u srpnju u odnosu na lipanj 2010. godine industrijska proizvodnja porasla 3,5 posto, prekinuvši kontinuirani pad na mjesečnoj razini, u kolovozu se vratila "navici" stečenoj u drugoj polovici 2008. godine kad se našla na udaru svjetske krize i recesije. I premda je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u

odnosu na razdoblje prije krize nešto manje pala nego industrijska proizvodnja u članicama Europske unije, istodobno se u ovoj godini nastavila urušavati, dok u državama EU, prema podacima Eurostata, od početka 2010. godine uglavnom raste u odnosu na prošlu godinu (EU27 u srpnju ove u odnosu na srpanj lani +6,8%), a i na mjesečnoj razini po-

atskoj u kolovozu je u odnosu na srpanj pala 1,3 posto, a u odnosu

p r i j e t i

je selimo e zemlje

business.hr Četvrtak 23/9/2010

››

Budući da nema mjera koje bi preokrenule negativni trend, Hrvatska će dugoročno, ako ne i trajno, biti deindustrijalizirana Siniša Županić , direktor HUP-ove Croindustrije Snimio saša Ćetković

PREKOBROJNI

U dvije godine ugašeno 72.000 radnih mjesta Kriza je samo pogoršala loše stanje u našoj industriji, a izostale su mjere koje bi preokrenule trend. Zbog toga je u protekle dvije godine u industriji ugašeno oko 72 tisuće

nešto raste ili barem ostaje na približno istoj razini.

Pomoć premijerke

Direktor HUP-ove Croindustrije Siniša Županić za Business.hr kaže da podaci DZS-a o industrijskoj proizvodnji u kolovozu "nažalost pokazuju da se u Hrvatskoj i dalje kontinuirano događa deindustrijalizacija. Proces ne posustaje, a naj-

veći je problem što ne vidimo reakciju i postupke koji bi ga zaustavili". Županić podsjeća da su industrijalci još sredinom 2008. godine počeli upozoravati da će kriza dodatno deindustrijalizirati Hrvatsku, pogotovo ako se na državnoj razini nešto ne poduzme, ali su njihova upozorenja i zahtjevi ostali neuslišani. Čelnici HUP-ov Croindu-

strije nedavno su zatražili sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor i njezinim gospodarskim timom kako bi im još jednom predočili s kakvim se sve problemima suočavaju i eventualno dogovorili poduzimanje mjera koje bi preokrenule padajući trend u hrvatskoj industrijskoj proizvodnji. Županić, primjerice, navodi da tvrtke članice Croindustrije upozoravaju da su cijene energenata u Hrvatskoj, koje su velika ulazna stavka u njihovim troškovima, tridesetak posto veće nego u zemljama regije zbog čega sve više stranih vlasnika, ali i pojedini domaći vlasnici industrijskih tvrtki, već razmišlja o seljenju svojih tvornica u susjedne zemlje. Ako se to doista počne događati, zaključuje Županić, Hrvatska će dugoročno, a možda i trajno, biti deindustrijalizirana. Makroekonomistica Rai-

radnih mjesta. Posljedica je svega da se danas oporavljaju ili se oporavku mogu nadati samo neke hrvatske industrijske kompanije, a većina se i dalje bori za preživljavanje.

ffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević zaključuje pak da podaci DZS-a za kolovoz pokazuju "nastavak ublažavanja pada industrijske proizvodnje". Na usporavanje pada industrijske proizvodnje, doduše, primarno utječe niska prošlogodišnja baza, a dodatno je pridonio i nastavak relativno snažnog pada industrijskih zaliha, zaključuje Živković-Matijević.

Blagi optimizam

Živković-Matijević ističe da padu industrijske proizvodnje najviše pridonosi pad u sektoru trajnih dobara za široku potrošnju (-12,4%) te u sektoru kapitalnih proizvoda (-7,6%), a usporavanju pada najviše pridonosi proizvodnja energije (+4,6%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+1,6%). Padu industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko raz-

doblje najviše je pak pridonijela proizvodnja intermedijarnih proizvoda (-7,1%). Kako je domaća potražnja još uvijek niska, pozitivne stope rasta industrijske proizvodnje mogle bi ponešto potaknuti oporavak inozemne potražnje, ali kako "Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, inozemna potražnja sama ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji", konstatira Živković-Matijević. No, do kraja godine ipak očekuje blagi rast industrijske porizvodnje, ponajprije zbog niske prošlogodišnje baze, ali i zbog prvih naznaka oporavka domaće potrošnje. Unatoč tom blagom optimizmu, analitičarka RBA na razini 2010. godine očekuje pad industrijske proizvodnje 0,8 posto. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Âťetvrtak 23/9/2010

SLUÂťAJ REFLEKTORI

Potvr ena optuĹžnica protiv Polan eca

Zagreb. OptuĹžno vije e zagreba kog Ĺ˝upanijskog suda potvrdilo je ju er USKOK-ovu optuĹžnicu protiv bivĹĄeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca u slu aju Reflektori, a dvojicu suoptuĹženika na temelju njihove nagodbe s USKOKom i priznanja krivnje osudilo je uvjetno na godinu i pol dana. Na upit zaĹĄto je nagodba po-

nu ena Ĺ˝eljku DraĹži u i Tomislavu Andabaku, a ne i Polan ecu tuĹžiteljica je kazala kako je teĹĄko re i tko je kome ponudio nagodbu te da u pravilu optuĹženi predlaĹžu takve nagodbe. Predmet e biti upu en Sudskom vije u koje mora odrediti po etak su enja. Polan eca se tereti da je iskoristio druĹĄtveni poloĹžaj i ugled te naredio postavljanje rasvjete na stadion NK Osvit u elekovcu zbog ega je, tvrdi USKOK, nogometnom klubu pripalo 230 tisu a kuna protupravne imovinske koristi. H

DIPLOMACIJA NA DJELU

VidoĹĄevi pozvao Japance da ulaĹžu u Hrvatsku Zagreb. U sklopu promocije hrvatskog gospodarstva u Japanu te uo i otvaranja turisti kog sajma JATA World Trevel Fair u Tokiju je ju er odrĹžana konferencija za medije na kojoj je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan VidoĹĄevi pozvao Japance da investiraju u Hrvatskoj

za ĹĄto im, me u ostalim, motiv moĹže biti i njezin geostrateĹĄki poloĹžaj u srednjoj i jugoisto noj Europi. Kazao je, izvijestili su iz HGK, i da bi Hrvatska postala srediĹĄnja komunikacijska to ka u svijetu za prostor srednje i jugoisto ne Europe izgradnjom "velikog cargo-aerodroma kojega bi s najmodernijim Ĺželjeznicama trebalo povezati s jadranskim lukama i unutraĹĄnjosti, te izgradnjom jadranske Ĺželjeznica od Dra a do Trsta i produljenjem plovnog puta Savom do Zagreba". H

Prepolovila se dobit poduzetnika u 2010. LOĹ E POLUGODIĹ TE Ukupan prihod svih poduzetnika u prvom je polugodiĹĄtu u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine pao 7,3 posto na 268,97 milijardi kuna, a bruto dobit pala je ak 54 posto, na samo 5,78 milijardi kuna, objavila je Fina Nakon ĹĄto je lani prvi put zabiljeĹžen pad prihoda hrvatskih poduzetnika u posljednjih desetak godina, negativan se trend nastavio i u prvom polugodiĹĄtu. Prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina), ukupni prihod svih poduzetnika u prvom je polugodiĹĄtu u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine pao 7,3 posto, na 268,97 milijardi kuna. Rashodi, me utim, nisu smanjeni istom stopom â&#x20AC;&#x201C; pali su 5,2 posto, na 263,19 milijardi kuna, te je tako bruto dobit (viĹĄak prihoda nad rashodima) smanjena na samo 5,78 milijardi kuna. To je ak 54 posto manje od dobiti ostvarene u prvom polugodiĹĄtu proĹĄle godine.

Zarada 2,2 kune

Kako napominju u Fini, na 100 kuna rashoda ove je godine ostvareno samo

BROJKE

34,3

posto na 18,23 milijardi kuna smanjena su ulaganja u dugotrajnu imovinu

posto na 850.314 osoba smanjen je broj zaposlenih prema radnim satima

2,6

posto na 37,5 milijardi kuna porastao je prihod od prodaje u inozemstvu

posto na 204,7 milijardi kuna pao je prihod od prodaje na doma em trĹžiĹĄtu

102,20 kuna prihoda, a lani je u prvom polugodiĹĄtu upriho eno 104,53 kuna. "Osnovni je razlog smanjenja ekonomi nosti poslovanja smanjenje prihoda uz zadrĹžavanje relativno visokih rashoda usprkos poduzimanju svih mjera uĹĄteda nad svim vrstama rashoda uklju uju i troĹĄkove rada", napominju u Fini. Iako su troĹĄkovi rada o ekivano smanjeni, zna ajnijih zahvata ipak nije bilo. Broj zaposlenih prema radnim satima pao je samo tri posto, na 850.314 osoba, a njihova je prosje na pla a smanjena 2,1 posto, na 4503 kune (pritom realni pad pla e zbog porasta potroĹĄa kih cijena 0,8 posto iznosi 2,9 posto). S druge su strane drasti no smanjena ulaganja u dugotrajnu imovinu: ak 34,3 posto, na 18,23 milijardi kuna.

Zanimljivo, unato krizi broj aktivnih poduzetnika barem onih koji predaju financijska izvjeĹĄ a Fini odnosno oni koji su obveznici poreza na dobit - porastao je 2,3 posto, na 89.661.

Rast izvoza

Finini podaci o poslovanju poduzetnika tako er pokazuju kako su neki poduzetnici spas intenzivnije traĹžili u inozemstvu. Prihod od prodaje u inozemstvu je, naime, u prvom polugodiĹĄtu porastao 2,6 posto, na 37,5 milijardi kuna, a prihod od prodaje na doma-

em trĹžiĹĄtu pao je ak devet posto u odnosu na prvo polugodiĹĄte proĹĄle godine, na 204,7 milijardi kuna. Takav je pad u skladu i s podacima DZS-a o bruto doma oj proizvodnji, prema kojima su izdaci za potroĹĄnju ku anstava, najve a kategorija u BDP-u, pali 4,1 posto u prvom tromjese ju, dok su bruto investicije u fiksni kapital pale 13,9 posto. Pala je i potroĹĄnja drĹžave 1,1 posto, a porastao je samo izvoz roba i usluga, i to 3,6 posto. Petra Buli

petra.bulic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 23/9/2010

HOK

Hitan zakon o sprje avanju rada na crno

Zagreb. Hrvatska obrtni ka komora (HOK) uputit e Vladi inicijativu da Saboru predloži donošenje zakona o sprje avanju rada na crno po hitnom postupku, zaklju ak je s ju eranje tematske sjednice Upravnog odbora HOK-a o sivoj ekonomiji, priop eno je iz HOK-a. Upravni odbor HOK-a tako-

BESPOVRATNA SREDSTVA

Prijavite se na novi program BICRO-a Varaždinski Tehnološki park zaprimio je tridesetak pretprijava na drugi krug natje aja Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) u sklopu kojega pojedina ni poduzetnici mogu bespovratno dobiti od 35.000 do 350.000 kuna. "Nadamo se da emo i u novom krugu, koji traje do 15. listopada, imati najviše odobrenih projekata, kao što je to bio slu aj u prethodnom, kada je od ukupno 21 projekta iz Hrvatske za koje su neovisni stru njaci dali preporuku za sufinanciranje, ak osam prijavljeno u suradnji upravo s nama", rekao je u srijedu Andrija Petrovi , direktor Tehnološkog parka Varaždin, predstavljaju i novi krug PoC-a koji vodi Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO), a uz pomo sredstava Svjetske banke i Vlade.

Mikropoduzetnici

Uz varaždinski Tehnološki park, partneri BICRO-a su Ured za transfer tehnologija Zagreb, STEP Rijeka, TIC Me imurje i Tera Osijek. U njima e zaprimati pretprijave istraživa a te malih i mikro poduzetnika za financiranje provjere i zašti-

te intelektualnog vlasništva, demonstracije tehni ke izvedivosti te izradu funkcionalnog prototipa. Sredstva se mogu iskoristiti i za analizu tržišta, poslovno planiranje, razradu koncepta i/ ili strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda te poslovnu podršku za utvr ivanje tržišne isplativosti. "Pretprijava koja se predaje u pet centara za provedbu PoC-a može se u pravilu ispuniti za jedan sat", istaknuo je Petrovi , napominju i da se može dobiti od 25 do 75 posto ukupnih troškova, a ostatak treba snositi prijavitelj.

Energetika prolazi

U prvom krugu natje aja, koji je zaklju en u lipnju, bilo je prijavljeno ukupno 69 projekata, od kojih su ak 52 dala poduze a, znanstvene organizacije 10, a obrti sedam. Iako je najviše prijavljenih projekata bilo je iz podru ja ICT-a, ak 37, odobrena su samo etiri, a s podru ja energetike odobreno je sedam od prijavljenih devet projekata. Ukupna vrijednost 21 odobrenog projekta nešto je ve a od sedam milijuna kuna, od ega su prijavitelji bespovratno dobili 3,5 milijuna kuna. Ivica Kruhoberec

er traži aktivnu participaciju HOK-a u izradi nacrta prijedloga zakona o sprje avanju rada na crno i to kao partner Ministarstva gospodarstva. Istaknuvši da bi s obzirom na problem sive ekonomije najbolje bilo donijeti novi posebni propis odnosno zakon o spre avanju rada na crno, predsjednik HOK-a Mato Topi objasnio je da bi se time za sve djelatnosti odredila definicija pojma rada na crno te propisale sankcije. HOK još od 2000. predlaže donošenje posebnog zakona. H

RADNICE ŠTRAJKAJU

Sindikat prijavio Upravu i NO Kamenskog

Zagreb. Sindikat tekstila, kože, obu e i gume Hrvatske podnio je kaznene prijave protiv Uprave i Nadzornog odbora (NO) Kamenskog jer nisu zatražili pokretanje ste aja iako su ostvareni uvjeti za to. Istodobno, dvadesetak radnica Kamenskog ju er je ušlo u tre i dan štrajka gla u traže i ispla-

tu zaostalih pla a od svibnja i naknada za prijevoz od travnja. Regionalni koordinator Sindikata tekstila Željko Šegina rekao je da e sindikat me u zaposlenima u Kamenskom provesti izjašnjavanje o op em štrajku koji bi mogao po eti za tjedan dana. Poslodavac je dužan državi 25 milijuna kuna za poreze i doprinose, kaže Šegina, prema ijim su tvrdnjama Uprava i NO utemeljili tvrtku k er Kamensko trgovina d.o.o. kako bi posluju i preko njega izbjegli ili odgodili pokretanje ste ajnog postupka. H

Restorani u Z izgubili 70 po 30.000 MANJE ZAPOSLENIH Ove su sezone najgore prošli ugostitelji, koji su u godinu dana broj zaposlenih smanjili za 30.000. Primjerice, prihod restorana u Zagrebu i okolici pao je 60 posto, a u Dalmaciji 35 posto. Samo se Dubrovnik drži, kažu u Udruzi restoratera Od svih segmenata turisti ke djelatnosti ove su godine najviše podbacili restorateri. S gotovo 30.000 radnih mjesta manje u ožujku 2010. u odnosu na ožujak 2008. ugostiteljstvo je u sve težoj situaciji, a ako se nešto ne promijeni po pitanju poslovanja, o ekuje se daljnje gašenje ugostiteljskih objekata.

Pritisak na cijene

"Prije dvije godine u ugostiteljstvu je bilo zaposleno 90.000 ljudi, a sada ih je malo više od 60.000. To je dovoljan znak da se o toj grani nitko ne brine, a struka je potpuno degradirana jer škole za ugostitelje uglavnom ne završavaju oni

koji to žele raditi", kazao je Miroslav Hulec Folnegovi , predstavnik Udruge restoratera Hrvatske, ju er na sjednici Turisti ko-poslovnog vije a Hrvatske gospodarske komore. Upozorio je na sve ve i pritisak na cijene kojem restorateri moraju odolijevati, i to bez podizanja cijena. Restorani u sjevernom dijelu Hrvatske, u Zagorju, ostvarili su pad prometa od 70 posto u odnosu na prošlu godinu. Zagreb i okolica smanjili su promet 60 posto, Dalmacija je pala 35 posto, a Primorje i Kvarner ostvarili su 45 posto manji promet u restoranima. Samo su se Dubrovnik i Hvar zadržali na istoj razini ili su blago

U ZAGREBU I OKOLICI prihod restorana pao je 60 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

u plusu u odnosu na prošlu godinu, kazao je Hulec Folnegovi . Situacija je nešto lakša kod hotelijera, koji su ovu sezonu preživjeli, ali brine ih pad profitabilnosti. "Ove godine izvukli su nas srpanj i kolovoz, kad je popunjenost bila jako velika, no profitabilnost e biti još niža ove godine, što nam ostavlja manje prostora za investicije. Bez ulaganja mi pak gubimo utrku u konku-

HRT

TELEKOMI

DruĹžijani se vra a na male ekrane

Vipnet uvodi tehnologiju HD zvuk

Zagreb. Glasnogovornik HRTa Danko DruĹžijani odlazi s glasnogovorni ke funkcije i vra a se na male ekrane, nesluĹžbeno se doznaje na HRT-u. Uskoro bi trebao postati jedan od voditelja HRT-ove emisije Proces. Posrijedi je, navodno, zajedni ka odluka s vodstva HRT-a. DruĹžijani je krajem 2009. naslijedio Janosa RĂśmera. I. M.

DANKO DRUĹ˝IJANI odlazi s mjesta glasnogovornika HRT-a SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

Zagreb. Vipnet nadogradnjom mreĹže po inje testiranje nove tehnologije HD zvuk koja omogu uje znatno viĹĄu kvalitetu od sadaĹĄnje zvuka, glasa i tona pri razgovorima preko mobitelima, najavljeno je na ju eraĹĄnjoj konferenciji za novinare u Vipnetu. IstaknuvĹĄi da je Vipnet u uvo enju te tehnologije prvi u Hr-

vatskoj i drugi u svijetu, uz britanski Orange, predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejkovi napominje kako se ve a audio kvaliteta razgovora postiĹže prijenosom dvostruko ĹĄireg frekvencijskog pojasa od sadaĹĄnjeg u fiksnim i mobilnim mreĹžama. Predstavljeni su tom prigodom rezultati nezavisnog ispitivanja kvalitete i brzine Vipnetove mreĹže po EU standardima, po kojem je Vipnetova mreĹža ocijenjena najboljim ocjenama u kategorijama glasovne komunikacije i brzog surfanja internetom. H

BROJKA

120

izlaga a, ve inom doma ih, s viĹĄe od stotinu plovila, izlaĹže na ju er otvorenom 26. me unarodnom sajmu Nautica u Rijeci

TĹ˝V Gredelj u Zagorju ugovorio posao s posto prihoda Ä&#x152;esima za 8 mil. SAJAM U BERLINU

ÂťeĹĄkom e Legiosu Gredelj do kraja ove godine isporu iti 500 okretnih postolja za teretne vagone ija je vrijednost dva milijuna eura, a dogodine joĹĄ 1500 tih postolja i za to e dobiti dodatnih ĹĄest milijuna eura

NAGRADE HTZ-a

Karlovcu zeleni cvijet Hrvatska turisti ka zajednica objavila je dobitnike nagrada Plavi i Zeleni cvijet u kojoj se ocjenjuje ure enost turisti kih mjesta primorske i kontinentalne Hrvatske. U primorskoj Hrvatskoj pobjednici Plavog cvijeta za 2010. su Pore u kategoriji mjesta s viĹĄe od 10.000 stanovnika, Rab (3000 do 10.000 stanovnika) i Cavtat (do 3000 stanovnika). Zeleni cvijet dobili su Karlovac, akovo i Labin.

rentnosti s drugim zemljama", rekao je Franko Palma, predstavnik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

Financijska stagnacija

Kampove ove godine mu i isti problem s nedostatkom sredstava za ulaganja, a ako im Vlada ne dopusti da uz svoje kampove rade plaĹže za goste, tvrde kako e situacija biti joĹĄ teĹža. Nauti ari pak po pitanju popunjeno-

sti nisu ostvarili pad. Ove je godine buking ak bolji nego proĹĄle godine, no zbog pada cijena teĹĄko e financijski rezultati biti bolji od proĹĄlogodiĹĄnjih. Sljede a e godina, zaklju ak je vije a, biti joĹĄ teĹža ako se poduzetnici u turizmu ne oslobode nekih nameta, ako im se ne smanji PDV i ako im se zakonska procedura ne olakĹĄa. Me utim ugostitelji se ovaj put Ĺžale i na konkurenciju koju im predstavlja-

MIROSLAV HULEC FOLNEGOVI , predstavnik Udruge restoratera Hrvatske SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

ju kiosci, nazivaju i je nelojalnom konkurencijom. "Trgova ki centri s gastropunktovima, kiosci s friĹžiderima i kava na kiosku iz plasti ne aĹĄe nama su nelojalna konkurencija koja nam tako er oteĹžava poloĹžaj", poĹžalio se Zlatko Puntijar, predstavnik HOKa, ne pojasnivĹĄi kako bi taj problem s konkurencijom trebalo rijeĹĄiti. Romana DugandĹžija

romana.duganzija@business.hr

TĹ˝V Gredelj potpisao je u srijedu na najve em svjetskom sajmu Ĺželjezni kog prijevoza InnoTrans u Berlinu ugovor o isporuci okretnih postolja za teretne vagone s eĹĄkom tvrtkom Legios, vrijedan osam milijuna eura. Do kraja ove godine Gredelj e, prema rije ima predsjednika Uprave TĹ˝V Gredelja Ivana Toli a, esima isporu iti 500 okretnih postolja ija je vrijednost dva milijuna eura, a slijede e godine joĹĄ 1500 tih postolja i za to e dobiti dodatnih ĹĄest milijuna eura.

Posao za 90 ljudi

"Prera unato u sate, ovaj ugovor s esima zna i posao za 90 ljudi u Gredelju. Usto pokazuje i koliko je Gredelj konkurentan na svjetskom trĹžiĹĄtu", kazao je Toli , vidljivo zadovoljan postignutim poslom. Gredelj je na berlinskom sajmu izloĹžio moderniziranu i rekonstruiranu lokomotivu GM G16 za Kosovske Ĺželjeznice, a s Kon arom je zajedno predstavio prototip elek-

IVAN TOLI , predsjednik Uprave TĹ˝V Gredelja SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

tromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji su te dvije tvrtke izradile za Hrvatske Ĺželjeznice - Putni ki prijevoz.

Vlak za HĹ˝

Vrijednost je obnove lokomotive za Kosovare oko 2,5 milijuna eura, a u tu mladu drĹžavu bit e isporu ena sredinom listopada. U Gredelju o ekuju da e za Kosovske Ĺželjeznice ukupno modernizirati 5 do 6 takvih lokomotiva. Na sajmu u Berlinu ju er je predstavljen i hrvatski vlak te se u konzorciju Gredelj/Kon ar nadaju da e privu i interes za taj proizvod i u inozemstvu, a ne samo u Hrvatskoj, kao ĹĄto je dosad bio slu aj s njihovim prvim zajedni kim proizvodom, niskopodnim tramvajem. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

doga aji

VRIJEDNOST 36 MIL. KN

Atlantic i Rauch potpisali ugovor o distribuciji

12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 23/9/2010

JÜRGEN RAUCH, vlasnik i predsjednik Uprave Raucha, i Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Atlantic grupa i austrijski proizvo a vo nih sokova i ajnih napitaka Rauch potpisali su ugovor o distribuciji vrijedan 36 milijuna kuna. Ugovor se odnosi na diskribuciju ukupna Rauchova portfelja u svim distribucijskim kanalima u Hrvatskoj, ime je proširena suradnja kojom je bila obuhva ena dis-

tribucija Rauchova asortimana u HoReCa (hoteli, restorani i kafi i) kanalu. Proširena suradnja omogu it e, isti u u Atlanticu, dodatne sinergijske efekte u raznim kategorijama pi a u kojima Atlantic tako er ima respektabilan asortiman. Ugovorom Rauchovi sokovi ulaze na 9000 prodajnih mjesta u maloprodaji i HoReCa kanalu, a Atlanticu Rauch postaje peti najvažniji internacionalni principal po prometu. Jürgen Rauch, vlasnik Raucha, izrazio je zadovoljstvo suradnjom dviju obiteljskih kompanija. B.hr

'Premijerko, spasi škverove što je Merkelica spasila Ope PROSVJED RADNIKA Glavni je zahtjev radnika Brodosplita da im Vlada omogu i ugovaranje novih poslova, a prosvjed je podržao brodogra evni autoritet Roko Markovina, koji je Banskim dvorima poru io da svaka država subvencionira brodogradnju jer za nju nema zamjene Blizu pet tisu a ljudi — svi radnici Brodosplita i oko tisu u Spli ana — okupilo se u srijedu na prosvjedu pred zgradom Splitsko-dalmatinske županije, na kojem je zatraženo od Vlade da u ini sve kako bi brodogradnja u Hrvatskoj opstala. Sa skupa na koji su škverani došli u dugoj koloni iz Brodosplita odaslana su etiri zahtjeva, ili preciznije zaklju ci, za koja su prosvjednici kazali da su za njih "kao Biblija". Traže da Vlada poštuje Ustav i omogu i brodogradilištima pravo na rad. Dalje, traže omogu avanje ugovaranja novih poslova, i to u roku 15 dana. Ina e e, kažu, škverani ostati bez posla, a tada ne e najavljivati sljede e prosvjede. Tre i je zahtjev da se ispoštuje ocjena Povjerenstva za privatizaciju brodogradilišta koje je odbilo ponudu samoborskog DIV-a, a ne da "Vlada uporno siluje zadnjih mjeseci da se ona pri-

DUHOVITI TRANSPARENTI

"Otvor', Jaco, kasicu, man' se Popija a" Prosvjed škverana prošao je u uobi ajenoj atmosferi za takve skupove, sa stotinama transparenata i parola u rasponu od "Brodovi, a ne broševi", preko "Ne mogu nas izvu ni aktualna vlast ni oporba - isti su", pa do posko ice "Otvor', Jaco, kasicu, man' se Popija a, drž' se škvera i njegovih šljakera". Prosvjednike je dodatno zapalila i klapa DVD-a Žrnovnica, koja je nedavno na splitskom festivalu pobijedila s novom neslužbenom brodogra evnom himnom "Kako u joj re ' da varin".

hvati" ili im prijeti ste ajem. Na kraju, škverani ne prihva aju tvrdnje da su sami krivi za situaciju u kojoj se škverovi nalaze.

Ignoriranje znanosti

Osim sindikalaca, na prosvjedu je govorio i prof. Roko Markovina, vjerojatno najve i hrvatski brodogra evni znanstveni autoritet. Rekao

je da je sve što se danas doga a posljedica neslušanja znanosti i time je politika na rub propasti dovela industriju po kojoj je Jugoslavija bila tre a na svijetu i prva u Europi. "Brodogradnja nigdje nije visokoprofitabilna djelatnost i svaka država subvencionira brodogradnju jer zna da za brodogradnju nema zamjene, a bez brodogradnje

PROSVJEDOVALO je blizu pet tisu a ljudi — svi radnici Brodosplita i oko tisu u Spli ana FOTO »IZMI∆/CROPIX

ne e biti u ovome gradu ni kulture, ni znanosti, ni sporta, pa ni Splita", kazao je Markovina.

Moramo u EU?

Jedna od stvari koje sindikalci i škverani najviše zamjeraju premijerki njezino je stalno ponavljanje teze da Europska unija nema alternative, ime želi, kažu, utrti put gašenju brodogradnje. "Ako je Merkelica mogla spasiti Opel, onda od Kosorice tražimo da napravi isto da spasi škverove", uzviknuo je predsjednik Nezavisnog sin-

dikata Brodosplita Zvonko Šegvi , najburnije pozdravljen od svih govornika, dok je masa vikala: "Idemo u Zagreb." Na istu temu novinarima je odgovorio i župan Ante Sanader, koji se našao u nezahvalnoj ulozi visokog dužnosnika prozivane vladaju e stranke i ovjeka kojega su ti isti škverani s drugim gra anima koji o njima ovise izabrali. "Europska unija nema alternative, ali škver je prevažan da bi bio žrtvovan za bilo koje ciljeve. Zato se ne e Brodosplit prodati samo da bi se

OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. business plus

Ponedjeljak

Petak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

ve kao BandiÄ&#x2021; Holdingu duguje 226,7 mil. kn, a Holding Zagrebu 66,2 mil. kn Opel' NEPODMIRENE OBVEZE

Zagreba ki gradona elnik Milan Bandi ju er je na konferenciji za novinare ustvrdio kako e do kraja studenoga rijeĹĄiti 200 milijuna kuna duga Zagreba kim cestama koji se vu e joĹĄ iz proĹĄle godine

"Mi Holdingu nismo niĹĄta duĹžni!", odgovorio je ju er gradona elnik Milan Bandi na opetovane optuĹžbe Zagreba kog holdinga (ZGH) da Grad Zagreb ne pla a svoje ra une i da im duguje viĹĄe od 600 milijuna kuna.

Demantirali ĹĄefa

Ipak, Bandi a je demantirao njegov Ured za financije koji je na zahtjev Gradske skupĹĄtine popisao me usobne obaveze Grada i ZGH-a. Prema tim podacima, ukupni dugovi Grada Holdingu na dan 30. lipnja 2010. iznosili su 226,7 milijuna kuna, ali je i ZGH duĹžan Gradu oko 66,2 milijuna kuna. Najve e su nepodmirene obaveze Grada 119,4 milijuna kuna za najam stanova u Sopnici-Jelkovec, ROKO MARKOVINA, vjerojatno najve i hrvatski brodogra evni znanstveni autoritet, okrivio je politiku za propast brodogra evne industrije FOTO PAUNOVIâ&#x2C6;&#x2020;/CROPIX

prodao, pet tisu a ljudi prevelika je obveza", kazao je Sanader. Ivica Profaca

13,8 milijuna kuna za upravljanje sportskim objektima, 15,68 milijuna kuna Zrinjevcu te 60,8 milijuna kuna Zagreba kim cestama. Upravo su Ceste najve i kamen spoticanja jer Ivo ovi , predsjednik Uprave ZGH-a, tvrdi kako toj podruĹžnici Grad joĹĄ nije platio ni 200 milijuna kuna za poslove koje su napravili proĹĄle godine. Bandi je pak ju er na konferenciji za novinare ustvrdio kako je pola toga ve rijeĹĄeno, odnosno pla eno. "Do konca studenoga emo rijeĹĄiti sve. Ali traĹžimo onoga tko je od Zagreba kih cesta naru io sve te radove, jer ja nisam niĹĄta potpisao. Na i u ga, budite sigurni, i vidjet emo ĹĄto je od radova napravljeno", kazao je gradona elnik koji potencijalnog krivca traĹži me u 17 predsjednika vije a gradskih etvrti, ali i me u svojim pro elnicima.

Padaju na natje ajima

"Ho u iste ra une. Ne Ĺželim ni u Gajevu (Uskok, op.a.) ni u Remetinec. Biti odgovoran

DOGOVOR O TRAMVAJIMA

Bandi se sastao s Kosor "Sastao sam se ljetos s premijerkom Jadrankom Kosor radi tri projekta koji su vaĹžni i za Grad i za drĹžavu, me u ostalim tu je i nabava 60 kratkih niskopodnih tramvaja. Postavili smo smjernice, no kada se preciznije dogovorimo o projektima, informirat emo vas", kazao je zagreba ki gradona elnik Milan Bandi koji je razgovor s premijerkom zatraĹžio joĹĄ u lipnju.

ne zna i revanĹĄizam. Da su u Holdingu napravili mjere ĹĄtednje koje smo od njih traĹžili prije godinu i pol, sad bismo svi skupa pjevali! No, oni i dalje leĹže na lovorikama", obruĹĄio se Bandi na vodstvo Holdinga i poru io im joĹĄ jednom kako e isti posao ubudu e morati raditi s manje novca, u skladu sa ĹĄtedljivim vremenima. Zrinjevcu, isto i i Zagreba kim cestama ve je smanjio ovogodiĹĄnja sredstva za odrĹžavanje Grada za 20 do 25 posto, a podruĹžnice Holdinga ne stoje najbolje ni kad su u pitanju natje aji za male ko-

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik SNIMIO HRVOJE KNEZ

munalne akcije. I uz "bonus" od 20 do 30 posto joĹĄ uvijek su, kaĹžu u Gradu, njihove ponude puno ve e od privatnih tvrtki te e podruĹžnice ZGHa ostati bez velikog dijela kola a od 170 milijuna kuna. Sve komunalne akcije, najavio je Bandi , bit e zavrĹĄene do kraja godine. No, mnogi se pitaju kako, jer ve ina od 655 zaklju enih natje aja joĹĄ eka na potpis gradona elnika. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 23/9/2010

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

U ARKOD-u više od 100.000 poljoprivrednika

Zagreb. Više od sto tisu a poljoprivrednika i 610 tisu a hektara poljoprivrednog zemljišta upisano je dosada u ARKOD, novi sustav koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta, priop ili su iz Agencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Rije je o tre ini svih

posjeda upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Upis bavlja 560 djelatnika koji pomažu poljoprivrednicima u pronalaženju njihovih parcela u ra unalnoj aplikaciji. Primjena ARKOD-a e omogu iti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji na in podnošenja zahtjeva za EU poticaje. Primjena ARKOD-a za državne poticaje zapo inje 2011., a za europske ulaskom Hrvatske u EU, isti u iz Agencije. Upis u ARKOD se provodi od velja e ove godine, a završetak upisivanja planira se u prosincu ove godine. H

NOVA NORMA OD 2011.

Globalni energetski sustav neodrživ

Zagreb. Racionalna upotreba energije i energetska u inkovitost klju ni su za održivost globalnog energetskog sustava, istaknuto je ju er na regionalnom seminaru o sustavima upravljanja energijom prema budu oj normi ISO 50001. "Uzme li se u obzir da e potreba za energijom 2050. biti

triput ve a nego je bila 2000., te da e do 2030. godine 97% predvi enog pove anja emisija uglji nog dioksida dolaziti iz nerazvijenih zemalja, sadašnji je globalni energetski sustav neodrživ", kazao je Marco Matteini iz Organizacije UN-a za industrijski razvoj (UNIDO). Norma ISO 50001 omogu it e uspostavljanje sustava koji e dovesti do smanjenja troškova energije i emisija stakleni kih plinova, a njezino prihva anje na me unarodnoj razini o ekuje se 2011. godine. H

CO: Od poplave osigurano samo 1700 tvrtki i građana NISKE ODŠTETE Osiguranjem od požara i nekih drugih opasnosti u najve em osiguravatelju Croatia osiguranju u 2009. bilo je zašti eno oko 14.000 gra ana i tvrtki, ali je samo njih 12 posto imalo i dodatno osiguranje od poplave - koje stoji oko 200 kuna godišnje Prve procjene šteta od poplava mogle bi se znati tek za mjesec dana, no kako se doznaje iz najve e osiguravateljske ku e Croatia osiguranje, samo 1700 gra ana i tvrtki ima njihovu policu osiguranje od poplava. Kako se doznaje iz te tvrtke koja drži oko polovice tržišta, policom osiguranja od požara i nekih drugih opasnosti u Croatia osiguranju u 2009. godini bilo je zašti eno oko 14.000 gra ana i tvrtki. Ali je samo njih 12 posto — dakle njih oko 1700 — u svojoj polici osiguranja zaklju ilo i dodatni rizik od poplave, koji, kako doznajemo, godišnje stoji samo

oko 200 kuna. Po tim je policama Croatia osiguranje lani isplatilo oko 12 milijuna kuna.

I Ina ispumpava

"Naši procjenitelji izi i e na teren kad se situacija u poplavljenim podru jima normalizira i prve bismo procjene trebali imati za oko mjesec dana", rekli su nam iz Croatia osiguranja. Iz Hrvatske udruge poslodavaca rekli su kako od svojih tvrtki lanica još nisu dobili nikakve dojave o eventualnim štetama od poplava, a podataka o eventualnim štetama koje su tvrtke pretrpjele nemaju ni u

Hrvatskoj gospodarskoj komori. U Hrvatskoj obrtni koj komori kažu kako njihovi lanovi tako er nisu javljali o štetama. Me utim, prema rije ima tamošnjeg odjela za odnose s javnoš u, za prijavu šteta nadležne su lokalne vlasti, koje i proglašavaju stanje elementarne nepogode. Iz Ine kažu kako su zbog poplava imali poteško a s poljem Žutica u blizini Ivani Grada, ali kako je situacija na tom dijelu ipak pod kontrolom. "Polje Žutica i ina e služi za retenciju odnosno za prihvat vode iz rijeke Save za vrijeme visokih vodo-

staja. Spomenuti prihvat vode ne ugrožava naša postrojenja, no otežava njihov obilazak i nadzor, koji se u tom slu aju obavlja drugim sredstvima", rekli su iz Ine. Problema ima i s Rafinerijom Sisak, gdje razina vode u rijeci Savi direktno utje e na kretanja podzemnih voda u rafineriji, pa su u tijeku procesi ispumpavanja vode iz odre enih lokacija unutar rafinerije.

Donacija PBZ-a

"Što se ti e nastale štete na postrojenjima, u ovom konkretnom slu aju još nemamo dojava, iako napominjemo da e se eventualna

procjena mo i u initi tek nakon potpunog povla enja vode", rekli su u Ini. Ukupne pak štete od poplava poljoprivredi procjenjuju se na oko 200 milijuna kuna i dok županije zahva ene poplavama zbrajaju štete, Privredna banka Zagreb donirala je 100.000 kuna pomo i na ra unu koji je otvorila, na koji gra ani mogu uplatiti svoje donacije. O poplavama e u etvrtak raspravljati i Vlada, koja je prema rije ima premijerke Jadranke Kosor dobila izvješ a o stanju na ugroženim podru jima. Igor Medi

mediji/ marketing/ prodaja

Podaci s kartica marketinĹĄki alat Za korporativni PR nuĹžna istraĹživanja

etvrtak 23/9/2010

BUDU NOST IZDAVAĹ TVA

Pet savjeta za veĂ&#x160;e prihode Izdava i ne mogu osigurati budu nost izradom digitalnih verzija postoje ih magazina, niti se mogu natjecati s tehnoloĹĄkim tvrtkama u osmiĹĄljavanju novih platformi, kaĹžu u inovacijskoj tvrtki Method. Tajna je u vrijednosti koja e se ostvariti kvalitetom, a ne volumenom. Ona e biti prepoznata kroz korisnost, a ne kroz niĹže cijene. OsmiĹĄljavanje novih pretplatni kih modela, spajanje asopisa ili njihovo razdvajanje pokuĹĄaji su koji nisu urodili plodom. Method nudi nekoliko smjernica.

1. SadrĹžaj pa distribucija

Ekonomska jednadĹžba prema kojoj se autor nagra uje za dostavljanje vrijednosti potroĹĄa u nepovratno je promijenjena. Danas svatko moĹže putem interneta prona i sve ĹĄto ga zanima. Vrijednost mora biti u samom sadrĹžaju, a ne u njegovoj distribuciji do korisnika.

2. Nove vrijednosti

Izdava i moraju po eti ulagati u nekoliko klju nih podru ja koje e im omogu iti da ponovo otkriju model kako potroĹĄa i i oglaĹĄiva i dobiva-

ju vrijednost od sadrĹžaja. Sve viĹĄe moraju pratiti tehnoloĹĄke trendove koji pruĹžaju nove mogu nosti konzumacije sadrĹžaja.

Zamislite da tijekom leta u avionu imate priliku itati digitalni magazin koji vas upoznaje s vijestima vezanim uz vaĹĄe odrediĹĄte.

3. Proto nost sadrĹžaja

5. Kvaliteta ispred cijene

itatelji teĹže za samostalnim otkrivanjem sadrĹžaja. Najbolji su primjer druĹĄtvene mreĹže poput Facebooka, a izdava i bi trebali obratiti pozornost i na uspjeh blogova.

4. Prioritet relevantnost

Brojni su na ini kako isporu iti relevantne sadrĹžaje potroĹĄa ima.

Zabluda je da potroĹĄa i traĹže jeftin proizvod. Oni prepoznaju i cijene napore profesionalaca u kreiranju kvalitetna sadrĹžaja i takav e proizvod platiti. Nakladnici na taj na in stvaraju platformu na koju privla e ljude svojom kvalitetom, a ne laganim i prakti nim pristupom sadrĹžaju. H. R.

EURO EFFIE

> mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 23/9/2010

Droga nagrađena za kampanju Argete Junior Kampanja za Argetu Junior Droge Kolinske, rad agencije Publicis, dobila je Euro Effie 2010. Posrijedi je brončana nagrada za komunikacijsku učinkovitost koju je Droga Kolinska primila u Bruxellesu. Slovenska je tvrtka prvi put bila u konkurenciji za nagradu koju je zaslužila kampanjom za svo-

ju robnu marku Argeta Junior koja se odvijala na četiri tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija). U konkurenciji za Effie Argeta je u Sloveniji nagrađena dvaput: 2004. godine za kampanju ’’Pašteta Argeta - dobra strana kruha!’’ (Zlatni Effie) i 2008. godine za kampanju ’’Za one koji znaju što je dobro. Pikantno! Svježa tuna’’ (Srebrni Effie). Kampanje za Argetu radi agencija Publicis. Euro Effie organizira Europsko udruženje agencija za komuniciranje (EACA). B.hr

TRUSTED BRAND 2010

Podravkine juhe brend kojem se vjeruje Nakon Lino dječje hrane i Vegete juhe su treći Podravkin brand koji je osvojio nagradu potrošača Trusted Brand. Odlučili su to čitatelji časopisa Reader's Digest Hrvatske koji su ocjenjivali robne marke kojima najviše vjeruju. Svaku robnu marku u pojedinoj kategoriji isticali su sami dajući

ocjene od 1 do 5 kvaliteti, izgledu, upotrebljivosti i primjerenosti cijene. U anketama je navedeno sedam proizvoda, a najviše povjerenja ukazano je juhama Podravke za koje se odlučilo 76,3 posto ispitanika. Istraživanje Trusted Brand jedno je od najvećih europskih istraživanja potrošača prema proizvodima i robi široke potrošnje, a časopis Riders's Digest organizira ga od 2001. U tu aktivnost uključilo se 16 zemalja, među kojima je od 2007. godine i Hrvatska. B.hr

Redizajnirani Vjesnik pr se boriti ozbiljnim sadrž BOJAN DIVJAK, NARODNE NOVINE PRESS Vjesnik se neće natjecati s drugim medijima u onim sadržajima u kojima ne može pobijediti nego će se fokusirati na politiku, ekonomiju i kulturu, kaže direktor tvrtke izdavača novina koje su se usred restrukturiranja odlučile na zaokret u tehnološkom i dizajnerskom smislu

izrazito izazovnom procesu restrukturiranja po pitanju troškova i broja zaposlenih, Vjesnik se odlučio na potpuni zaokret u tehnološkom i dizajnerskom smislu. Od novoga izgleda novina do novog portala, Vjesnik planira još nekoliko novosti za svoje korisnike i čitatelje. Neće se, kažu, natjecati s drugim medijima u onim sadržajima u kojima ne mogu pobijediti nego će se fokusirati na unutarnju i vanjsku politiku, ekonomiju i kulturu. O

planovima i restrukturiranju razgovarali smo s Bojanom Divjakom, direktorom tvrtke Narodne novine - PRESS, izdavača Vjesnika. Koliko ste dugo radili na novom dizajnu novina i koliko je to koštalo? - Na redizajnu Vjesnika u grafičkom smislu radili smo dva naporna mjeseca jer smo istodobno uvodili novi redakcijski sustav. No, onaj najvažniji, konceptualni redizajn pripremili smo na samom početku tog procesa, imajući u vidu tri jasne činjenice.

DIZAJN

Međunarodno priznanje Istragrafici

PROIZVOD Istragrafike u finalu Pro Carton/ECMA Award 2010 arhiva business.hr

Istragrafika, najveći proizvođač i izvoznik komercijalne kartonske ambalaže u Hrvatskoj, na međunarodnom je natjecanju Pro Carton/ECMA Award 2010, za izbor najbolje kartonske ambalaže u konkurenciji svih europskih vodećih proizvođača ambalaže, ušla u finale u kategoriji All Other

Food sa svojim proizvodom Nosiljka za pommes frites s držačem za piće, priopćili su iz te tvrtke koja posluje u sastavu Adris grupe. "Posebno nas veseli činjenica da je Istragrafika prvi finalist u povijesti ovog natjecanja iz istočnoeuropskih zemalja", izjavio je direktor Istragrafike Enis Kancelir. Pro Carton/ECMA Award održava se u organizaciji Pro Cartona i ECMA-e (Europsko udruženje proizvođača kartonske ambalaže), a nagrade se dodjeljuju u 13 kategorija. B.hr

INOVACIJE

Dukatova ambalaža budućnosti Dukat mliječna industrija lansirala je bocu za trajno mlijeko s dvostrukim zatvaranjem. Odlikuje se praktičnošću, ističu iz Dukata, štiti prirodne sastojke mlijeka i čuva kvalitetu. U tvorničkom krugu mljekare na zagrebačkom Žitnjaku ambalaža BOCA s dvostrukim zatvaje predstavljena 3D hologram- ranjem u 3D animaciji skom animacijom. B.hr arhiva business.hr

protiv konkurencije Êe držajem, a ne žutilom Bojan Divjak direktor tvrtke Narodne novine - PRESS, izdavača Vjesnika, kaže da su u završnoj fazi zbrinjavanja viška zaposlenih snimio SAŠA ČETKOVIĆ

Prvo, Hrvatska treba ozbiljne i vjerodostojne novine koje će imati nedvosmislen odmak od žutila koje je potpuno okupiralo hrvatski medijski prostor i mi smo, vjerujući da za takve novine postoji publika i da ne treba podcjenjivati hrvatsko društvo neprimjerenim tezama o tome da nam mediji obiluju krvi, skandalima i trivijalnim temama, jer je to ono što publika želi, odlučili napraviti novine koje će poštovati pamet svojih čitatelja. Drugo, odlučili smo potpuno iz Vjesnika ukloniti sadržaje u kojima ne možemo biti bolji od drugih, s kojima se ne možemo natjecati s bogatim stranim tvrtkama poput EPH ili Styrije, nakladnicima naše konkurencije u kategoriji dnevnih novina, i svoj put temeljiti na onim sadržajima u kojima Vjesnik može imati, ili već ima, čvrstu prvu poziciju u Hrvatskoj, a to su unutarnja i vanjska politika, ekonomija i kultura. I treće, dnevne novine danas imaju sasvim drukčiju ulogu i poziciju u društvu, a da bi opstale ne mogu se temeljiti samo na vijestima kojima su svi potencijalni korisnici obasuti kroz cijeli dan putem web i elektroničkih medija. Betrand

Pecquerie, direktor World Editors Foruma u sklopu Svjetske udruge novinskih izdavača, to je definirao krajnje precizno, kazavši kako zadaća novina više nije da se natječe u broju vijesti, nego da ukaže na njihovu bit, da ih odabire po važnosti i tumači što one znače. Upravo na temelju tih triju polaznih točaka nastao je novi Vjesnik i sigurni smo da će čitatelji prepoznati te kvalitete. Što se, pak, tiče cijene cijelog tog posla, ona je u smislu investicije nula kuna. Sve je napravljeno u sklopu naše redakcije i vlastitim sposobnostima i kreativnošću. Kakve su povratne informacije čitatelja? - Trenutačno smo iznimno zadovoljni reakcijama na novi koncept i l ayout, one su u najvećoj mjeri pozitivne, pa mogu slobodno reći da smo u potpunosti pogodili s odabranim rješenjima. Također, vrlo nam je drago što su novu kvalitetu prepoznali i o njoj nam se pohvalno očitovali mnogi hrvatski i strani kolege novinari. Kako teče restrukturiranje Vjesnika, u kojoj ste fazi? - Vjesnik je pri kraju prve faze restrukturiranja, iza nas je

MULTIMEDIJALNA PLATFORMA

Uskoro on-line izdanje i redizajn portala Kakve novosti spremate? - U ovom trenutku pred završetkom je projekt on-line izdanja Vjesnika, koji se u probnoj fazi već može koristiti na našem webu, a uskoro kreće puna komercijalna inačica s vrlo povoljnim pretplatnim paketima, ponajprije za naše brojne čitatelje u inozemstvu. No, to je prije svega značajan razvojni korak kojim Vjesnik spreman ulazi u novo medijsko vrijeme, spreman da svojim čitateljima bude dostupan kroz svaki mogući kanal distribucije. Usporedno radimo i na vlastitom, ali i na projektu s jednim velikim partnerom, koji uključuje ne samo proizvodnju sadržaja, nego i osiguravanje dostupnosti tog sadržaja našim čitateljima pu-

konceptualni i grafički redizajn, smanjenje broja stranica sa znatnom uštedom u pogledu troškova tiskanja i distribucije, te izrazito smanjenje troška vanjskih suradnika. Sada ulazimo u završnu

tem e-readera koji ćemo plasirati na tržište. Tu ćemo platformu, uz već postojeću na internetu, iskoristiti za plasiranje niza novih projekata, od kojih je prvi, Auto Vjesnik, već publiciran putem naše web stranice kao e-izdanje tjednog automagazina i koji s obzirom na broj jedinstvenih posjetitelja našeg weba u startu ima dostupnost korisnicima veću od svih tiskanih izdanja tog profila. S druge strane, završavamo potpuni redizajn našeg portala www.vjesnik.hr koji će ga definirati kao ozbiljan news portal, u skladu s temeljnim odrednicama Vjesnika kao novina, i koji će kao takav također biti veliko osvježenje na tržištu, i svojim izgledom i sadržajem.

fazu izrade plana zbrinjavanja viška zaposlenika, čija će realizacija značiti i kraj procesa restrukturiranja i budućeg poslovanja Vjesnika na sasvim novim osnovama. Romana Dugandžija

UVERTIRA U 'SUDNJI DAN'

Premijera filma o povijesti ameri ke reklamne industrije > mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr etvrtak 23/9/2010

U sklopu Sudnjeg dana, nezavisnog festivala kreativnih komunikacija koji e se 1. listopada odrĹžati na Zagreba kom velesajmu, u zagreba kom Kinu Europa odrĹžana je hrvatska premijera nagra ivanog dokumentarca Douga Praya o povijesti ameri ke reklamne industrije. Film govori o revoluciji u oglaĹĄavanju

iji su pokreta i odgovorni za neke od globalno najuspjeĹĄnijih kampanja (Just Do It, I Love NY...) Organizatori festivala Branimir Lazanja, Maro Pitarevi i Alan Bahori izvijestili su da je pristiglo ak 1027 prijava, od ega je 460 radova u 24 kategorije uvrĹĄteno u sluĹžbenu selekciju Ĺžirija ukojem je 200tinjak kreativaca. B.hr

ORGANIZATORI Branimir Lazanja, Maro Pitarevi i Alan Bahori ARHIVA BUSINESS.HR

Vjernost brendu pla vrijednim informacija KUPCIMA NAGRADE, TVRTKAMA PODACI MultiPlus Card, koji su nedavno predstavili Konzum, Cosmo, Atlas Airtours, T-Mobile i Zaba, prva je kartica u nas koja pokriva razne potrebe trĹžiĹĄta i kupaca. Takvi nagradni programi ve postoje u svijetu, a zajedni ka im je marketinĹĄka vrijednost ujedinjena baza podataka koja tvrtkama pruĹža uvid u prili no ĹĄiroku sliku potroĹĄa kih navika

artice trgova kih centara ve dulje vrijeme nisu nikakva novost. Ve je uobi ajeno da blagajnica prije ispostave ra una ljubazno zamoli karticu trgova kog centra ili lanca ili da, ako kupac kojim slu ajem nema i taj dokaz vjernosti brendu, ponudi izdavanje takve kartice. No, novi MultiPlus Card koji su nedavno predstavili Konzum, Cosmo, Atlas Airtours, TMobile i Zagreba ka banka NIKOLA JURÂťI , predsjednik Uprave MultiPlusCarda

prva je kartica koja ĹĄiroko pokriva razne potrebe trĹžiĹĄta i kupaca. Princip je relativno jednostavan: kupnja na jednom mjestu pove ava bodove za druge brendove, a isto ini pla anje odre enom vrstom kartice. "Dosad ste, recimo, kupovali u Konzumu i dobivali bodove od Konzuma, a sada do ete u Konzum, platite MasterCardom i automatski dobivate dvostruke bodove, a ako ste kupili T- mobile bon, bodovi se utrostru uju. Korisnici programa tako e nagradne bodove mo i prikupljati na brĹži i jednostavniji na in, ostvaruju i pritom znatne uĹĄtede", poru uju iz MultiPlus Carda.

Svjetska praksa

Takvi nagradni programi ve postoje u inozemstvu. Takvi su, primjerice, njema ki Payback koji povezu-

je 35 razli itih partnera te britanski Nectar koji okuplja itav niz brendova, trgovina, ali i on-line servisa. Poanta je MultiPlusa, dakle, ve a mogu nost uĹĄteda i popusta za korisnike. U program su ovaj put uklju ene i kompanije koje dosad nisu imale vlastitu mogu nost nagra ivanja. A ve postoje planovi za proĹĄirenjem portfelja tvrtki koje u programu sudjeluju. "Program je otvoren za sve tvrtke koje prepoznaju sinergijske vrijednosti i mogu nosti programa, bez obzira na veli inu ili sektor poslovanja. U pregovorima smo s nekim tvrtkama koje su prepoznale sve prednosti MultiPlusCard programa, a nadamo se da e biti joĹĄ zainteresiranih. Kao prvom koalicijskom programu nagra ivanja na

doma em trĹžiĹĄtu, cilj nam je okupiti ĹĄto viĹĄe tvrtki, jer kroz ĹĄiru ponudu proizvoda i usluga te ĹĄiru maloprodajnu mreĹžu osiguravamo viĹĄu razinu usluge za korisnike programa", poru uju iz MultiPlus Carda.

Razmjena podataka

Na stranu sada velike pogodnosti koje korisnici ostvaruju, ali ujedinjavanje baza podataka koje sakupljaju Konzum s jakim brendom korisni kih kartica, Cosmo kao lanac drogerija, Atlas, ali joĹĄ viĹĄe Zaba sa svojim portfeljem kartica te T-Mobile pruĹža zainteresiranim tvrtkama uvid u prili no ĹĄiroku sliku potroĹĄa kih navika kupaca. Jasno je to vidljivo i iz pravila programa MultiPlus Carda koja korisnici potpisuju prije uzimanja MultiPlus Carda: korisnik

NAGRADA I IZLOŽBA

Bruketi&Žini u Red Dot za Adrisovo izvješ e Reklamna agencija Bruketa&Žini osvojila je Essenu u prestižnu nagradu Red Dot za Adrisovo izvješ e "Dobre ideje svijetle u mraku". Taj projekt koji je nagra en na Epica Awards, kao i na European Design Awards, bit e izložena u posebnom paviljonu na Weekend Media Festivalu

ovog tjedna u Rovinju. Agencija Bruketa&Žini s ostalim dobitnicima njihovih nagrada, ADC kocke, u New Yorku izlaže svoje vi enje identiteta tog globalnog natjecanja, na pozov njujorškoga Art Directors Cluba (ADC) u povodu 90. godišnjice postojanja. Posrijedi je izložba na kojoj se mogu vidjeti rješenja poznatih svjetskih kreativaca poput Miltona Glasera, Mads Jakob Poulsena, Good Design Company i Bisdixit. Agencija Bruketa&Žini dvaput je nagra ena na ADC-u, posljednji put u svibnju. B. hr

a ena cijama prihva a da partneri i osniva i programa te Zagreba ka banka mogu proslje ivati i razmjenjivati odre ene podatke. To su osobni podaci, ali i podaci o transakcijama uz identifikaciju MultiPlus Cardom.

Svijet prednosti dm-a

"U Multiplus Cardu prvenstveno koristimo podatke koji su nužni za daljnju komunikaciju s kupcima, odnosno slanje nagradnih kupona na ku nu adresu. Podaci o korisnicima s kojima raspolažu tvrtke partneri Multiplus carda i dalje ostaju u okvirima mati ne tvrtke", poru uju iz MPC-a. Bez obzira na mogu nost da trgovci koriste osobne po-

datke, za ve inu je kupaca taj tip kartica prihvatljiv. Kada je lani dm lansirao svoju karticu Svijet prednosti, izneseni su podaci da ak 91 posto kupaca takav program ocjenjuje pozitivnim. To je vjerojatno i razlog što je oko 204 tisu e kupaca zatražilo dm-ovu karticu samo tri tjedna nakon njezina uvo enja. Izvan okvira trgovina izlazi i Svijet prednosti, iako još nije povezan s nizom partnerskih brendova kao što je to slu aj s MPC-om. Oni naime partnerski angažman ograni avaju na razne pogodnosti koje nude kupcima. Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

RED DOT Nagrade i agenciji Proximity

NIKOLA ŽINI I DAVOR BRUKETA, osniva i agencije FOTO NACIONAL

Agencija Proximity Zagreb je u suradnji sa Studijom Cuculi osvojila Red Dot za rad na dizajnu etiketa vina Korlat vinarije Benkovac, koja djeluje u sastavu Badela 1862. Vizual je otisnut izravno na bocu, što stvara poseban vizualni efekt, a u proizvodnom se procesu izbjegava lijepljenje etikete. B. hr

NAGRA ENI DIZAJN vina Badela 1862

WEEKEND MEDIA FESTIVAL

U Rovinju po inje medijski doga aj regije Više od 2000 predava a i sudionika, uz dvadesetak predavanja i panel diskusija, u kojima sudjeluje 120 stru njaka iz medija i komunikacija Glavne su to brojke Weekend Media Festivala, najve ega skupa medijske i komunikacijske industrije u regiji, koji danas po inje u Rovinju, u prostorima stare Tvornice duhana Rovinj. Zbog bogata programa, radionica, prezentacija i promocija, organizator je odlu io otvoriti i tre u dvoranu. ''U ovoj teškoj gospodarskoj situaciji svjesni smo da

TOMO RICOV, direktor Weekenda SNIMIO HRVOJE DOMINI

nikome nije jednostavno odvojiti vrijeme, a posebno novac da bi se došlo na festival. Zato smo morali sudionicima ponuditi dodatnu vrijednost kroz kvalitetniji program i još više sadržaja. O igledno je da je naš trud prepoznat i da smo pogodili interese regionalne medijske i komunikacijske industrije'', isti e direktor Weeekenda Tomo Ricov. Uz predavanja i rasprave, nadaleko poznati partyji središnja su mjesta networkinga, isti u organizatori, koji me u najavljenim gostima predava ima izdvajaju legendarnoga nogometnoga

suca Pierluigija Collinu, koji stiže kao glasnogovornik MasterCarda, a kao financijski savjetnik po struci govorit e o tome kako u poslovnom svijetu primjenjivati tehnike koje je uspješno primjenjivao kao sudac. Ljudima iz medija i komunikacija preporu uju predavanje Andrewa Keena, žestokog kriti ara interneta, koji e govoriti osve raširenijoj pojavi da na internetu amateri preuzimaju ulogu školovanih novinara. Bit e ondje i Pete Radovich, jedan od vode ih svjetskih sportskih TV producenta. B.hr

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr Četvrtak 23/9/2010

Damir Jugo, izvršni direktor Millenium promocije: 'Kako još nema kontrole ulaska u struku, među nama je i puno samoprozvanih PR stručnjaka' snimio hrvoje dominić

Uspješan kompanijski PR nije stvar intuicije

KORPORATIVNI PR Nerijetko se struka svodi na tehničku razinu komunikacije, nedostaju proaktivan pristup i istraživanja, kaže Damir Jugo iz Millenium promocije

erijetko se struka svodi na tehničku razinu komunikacije, nedostaju proaktivan pristup i istraživanja, kaže Damir Jugo iz Millenium promocije Sve se više tvrtki služi odnosima s javnošću, ali u znatnom dijelu njih primjenjuje se samo tehnička razina komunikacije, kaže Damir Jugo, izvršni direktor agencije za odnose s javnošću Millenium promocije, koji je nedavno magistrirao na području odnosa s javnošću, a tema njegova rada bila je primjena strateških odnosa s javnošću u hrvatskim tvrtkama. Analiza utjecaja PR-a na

poslovanje velikih hrvatskih korporacija otkrila je mnoge neiskorištene mogućnosti. "Manje je zastupljeno pravo strateško komuniciranje koje podrazumijeva i istraživanje, strateško planiranje i evaluaciju postignutog. Dominira reaktivni, a ne proaktivni pristup odnosima s javnošću", objašnjava Jugo.

Nametanje menadžmentu

Razlog je tome nedovoljno poznavanje snage PR-a od strane menadžmenta, ali i nedostatak stručnjaka osposobljenih za strateško komuniciranje. Rijetko se, upozorava, provode istraživanja koja daju kvalitetne inpute o tome gdje se tvrtka nalazi, kakav joj

je imidž, kakvi su odnosi s ciljnim skupinama i što se od nje očekuje. Umjesto istraživanja, pozicije tvrtki i uspješnost PR aktivnosti najčešće se procjenjuju na temelju intuitivnih procjena pojedinaca koje ne moraju uvijek biti točne, kaže Jugo. O ljudima koji vode PR odjele uvelike ovisi koliko će menadžment tvrtke razumjeti PR i ozbiljno se njime služiti, objašnjava, i dodaje kako se kvalitetan i iskusan stručnjak zna nametnuti menadžmentu i izboriti za utjecaj. Klijenti sve više traže strateško komuniciranje i strateško savjetovanje, a manje klasičnu tehničku PR potporu. Traži se apsolutna proaktivnost u djelovanju, predvi-

đanje trendova i događaja, ali i krizno komuniciranje jer se mnoge tvrtke susreću s različitim problemima.

Manje usavršavanja

Millenium promocija, tvrdi Jugo, nije zbilježila veliko smanjenje vrijednosti godišnjih ugovora: "Klijenti su svjesni da dobra usluga i kvalitetna potpora koštaju i da nije pametno štedjeti kad je posrijedi vlastiti imidž na tržištu. Doduše, marketinški i oglašivački budžeti u tvrtkama stalno se smanjuju, pa su se time na udaru našla izdvajanja i za odnose s javnošću, ali tako da sada klijenti traže veću razinu kvalitete ".

Da ih kriza nije usporila, potvrđuje i otvaranje ureda u BiH, kao i planirani iskorak u Srbiju. No, upozorava Jugo, kriza će općenito utjecati na svojevrsnu stagnaciju jer nema dovoljno novca za strateške projekte, usporena su nova zapošljavanja, a tvrtke sve manje izdvajaju za usavršavanje svojih ljudi. "Puno je učinjeno u obrazovanju, standardizaciji i profesionalizaciji. No, kako još nema kontrole ulaska u struku, među nama je i puno samoprozvanih PR stručnjaka, koji struku svode uglavnom na tehničku razinu komunikacije", ističe Jugo. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

POLITIČKI PR Iako su parlamentarni izbori tek za godinu dana, sada je vrijeme kada se dugoročnim pristupom nešto može promijeniti, kaže PR stručnjak Krešimir Macan

Pravi igrači već rade P

olitika je za PR tržišna niša koja zahtijeva specifična znanja poput poznavanja tehnika spina, a na tržištu se počinje profilirati specijalizirana grupa konzultanata koji su svojevrsna nadogradnja na klasične PR i marketinške konzultante, kaže stručnjak za to područje Krešimir Macan, vlasnik agencije Manjgura. "Kampanja počinje prvim danom nakon završetka izbora i u tom razdoblju imate tri resursa koja morate pametno rasporediti - vrijeme, ljude i novac. Novcem možete pokušati nadoknaditi propuste u korištenju prva dva, ali i to je ograničeno ako nemate optimalnu kombinaciju sva tri ", objašnjava. Koje su promjene u odnosu na vrijeme prije krize? - Iako korisnici shvaćaju da im je potrebna stručna pomoć, zahtjevi su još prilično nejasni u prvim kontaktima. Još ima onih koji očekuju da će im netko čarobnim štapićem osigurati pobjedu na izborima, što je nemoguće: ozbiljni savjetnici mogu samo obećati "krv, znoj i suze" i puno sistematičnog rada kojim se diže pobjednička izborna

mašina. Tada je sama izborna kampanja šlag na torti i može utjecati u situacijama kada su razlike manje, ali nisu presudan element. Odličan je primjer za to Milan Bandić na posljednjim predsjedničkim izborima: nakon prvog kruga izašao je s praktično identičnim rejtingom koji je imao prije cijele kampanje, cijela je kampanja bila neutralna po njegov rejting. Dakle, prije same kampanje potrebno je puno rada i pravi pobjednici kreću intenzivnije raditi već sada, bez obzira na to što su izbori tek godinu dana. Sada je vrijeme kada se dugoročnim pristupom stvari mogu promijeniti ili doći u priliku za promjenu. Nikad nije kasno krenuti u kampanju, ali što kasnije krećete, sami sebi ograničavate manevarski prostor. Oglasi i spotovi završnica su dobro osmišljene priče kojom se stavlja točka na i. To još mnogi ne razumiju, iako shvaćaju da moraju sustavno raditi. Mislim da ćemo više neko ikad doživjeti korištenje društvenih medija u izbornoj kampanji, prije svega Facebooka, koji će vući i sve ostale oblike on-line kampanja. Što će utjecati na financijske uvjete u idućoj izbor-

Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura snimio hrvoje dominić

››

Struka je apsolutno napredovala, ali smo u pubertetu sa svim problemima koje on nosi

noj kampanji? - Mogla bi dijelom utjecati kriza, što će onemogućiti eventualne sponzore, dijelom novi propisi o ograničavanju potrošnje novca u izbornim kampanjama, te sve veći pritisak javnosti da se svi troškovi kampanje jasno predoče javnosti. Ako klijent zna što traži i ako je zreo za funkciju, nema problema s dogovaranjem financijskih uvjeta, iako će biti pokušaja da se za relativno skromne budžete traži ostvarenje značajnijeg rezultata. Ako ste do kraja iskoristili vrijeme i ljude, novac ne mora biti presudan, ali bez njega ne ide. Koliko su PR i marketing važni političkim strankama? - PR i marketing samo su nužni alati koje treba maksimalno iskoristiti u odnosu na ras-

položiva sredstva. Prije svega u profiliranju pojedinaca i poruka koje se uz njih vezuju. Tu je dosad HDZ, zahvaljujući inosavjetnicima, bio najučinkovitiji: koliko god danas poruke "Pokrenimo Hrvatsku" i "Idemo dalje" prazno zvuče, savršeno su poslužile u danim okolnostima. I stranke i pojedinci moraju razviti jake brendove, lidere koji će kroz personaliziranu kampanju privući većinu birača. U našem će slučaju na nacionalnoj razini birači morati odlučiti tko je taj lider koji će nas najbrže izvesti iz krize, J. Kosor ili Z. Milanović. Gledat će se i ostali suradnici, recimo klupa sportskim rječnikom, ali će presuđivati lideri. Isto pravilo vrijedi za manje stranke ili nezavisne liste i jake pojedince koji će ih nositi. Kerum, Lesar... svi oni

već moraju početi pametno raditi. Što je s razvojem struke? - Raste broj savjetnika, čemu je pridonijela i promjena na lokalnoj razini, gdje se gradonačelnike bira izravno, te se puno potencijalnih kandidata obratilo za savjete nekom svojem najbližem PR stručnjaku. Mnogo principa iz uobičajenog komunikacijskog miksa može se primijeniti i u izbornim kampanjama, uz nadgradnju. Nažalost, i dalje ima svaštara, ali i neetičkog ponašanja. Neprihvatljivo je da netko operativno radi nečiju kampanju, a u medijima je komentira kao nezavisni stručnjak. Dakle, struka je apsolutno napredovala, ali smo u pubertetu sa svim problemima koje on nosi. Dražen Tomić

doga aji 22-23 > svijet > lokalno

regija/svijet Proizvodnja teretnjak Njema koj porasla 44 business.hr

Âťetvrtak 23/9/2010

BUDI SE LOGISTIKA Nakon dvije krizne godine proizvodnja i prodaja teretnih vozila brzo raste pa svjetska industrija, obnovljena sjaja, dolazi na najve i europski transportni sajam u Hannoveru gdje e proizvo a i pokazati najnovije koncepte i nove zelene tehnologije

Hannoveru se danas, 23. rujna, otvara najvaĹžniji europski transportni sajam, 63. Me unarodni sajam teretnih vozila koji bi nakon dvije krizne godine kona no mogao privu i veliku paĹžnju svih koji su vezani uz logistiku. ak 1700 izlaga a iz 42 zemlje predstavit e javnosti teretna vozila budu nosti. Donedavno budu nost te industrijske grane nije izgledala ruĹži asto, jer je kriza doslovno slomila sektor logistike, a brojke prodanih vozila i proizvodnje teretnjaka doĹživjele su nezabiljeĹženi pad. No, rastom konjunkture i u SADu i u Europi ove se godine vratio optimizam. Ponovo je porastao broj prodaje i proizvodnje teretnjaka

i transportera. Tako je nakon dvije katastrofalne godine u prvih osam mjeseci 2010. proizvodnja teretnjaka u Njema koj porasla golemih 44 posto u odnosu na godinu dana prije i iznosi 213.000 vozila. Izvoz je porastao 40 posto.

Proizvodnja raste 10%

Time se njema ki proizvo a i teretnjaka, transportera, prikolica i autobusa etiri puta brĹže oporavljaju od krize nego svjetsko trĹžiĹĄte, izjavio je Matthias Wissmann, predsjednik udruĹženja njema ke automobilske industrije. "Svjetska proizvodnja teretnjaka - lakih i teĹĄkih kamiona zajedno 2010. godine pove at e se deset posto, na 11,7 milijuna jedinica", dodao je Wissmann. Udruga njema ke auto-

industrije sigurna je da e ove godine njema ki udjel u svjetskoj proizvodnji teretnih vozila biti znatno ve i. Kod teĹĄkih je teretnjaka u prvih osam mjeseci potraĹžnja za vozilima kod Daimlera, MAN-a i ostalih proizvo a a porasla fantasti nih 135 posto. Kod manjih teretnjaka i transportera narudĹžbe iz inozemstva pove ale su se 43 posto. Rast je dojmljiv, no treba ga se gledati u kontekstu prethodna naglog pada proizvodnje i prodaje.

Autobusi zaostaju

Najbolji je primjer zapadna Europa, opisuje Wissmann: "U 2008. volumen proizvodnje teretnih vozila u zapadnoj Europi bio je 2,3 milijuna jedinica. Ove godine proizvodnja u zapadnoj Europi iznosi 1,4 miliju-

RAST 4,9%

OGLAS

Proizvodnja čelika kao prije krize Svjetska proizvodnja čelika porasla je u kolovozu 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, približivši se razini zabilježenoj u kolovozu 2008., prije nego što su posljedice recesije postale vidljive, pokazuje najnovije izvješće industrijskog udruženja WSA. Svjetska organizacija proizvođača čelika priopćila je da je proizvodnja u 66 zemalja članica u kolovozu dosegnula 113 milijuna tona, što je 4,9 posto više

nego u kolovozu 2009. "Svjetska proizvodnja čelika u ovogodišnjem je kolovozu bila na gotovo istoj razini kao i u istome mjesecu 2008., prije udara posljedica globalne gospodarske krize", stoji u mjesečnom izvješću te organizacije. Proizvodnja je istodobno umanjena u odnosu na srpanj, kada je iznosila 115 milijuna tona, te na lipanj, kada je proizvedeno 119 milijuna tona čelika. H

jaka u 44 posto NOVITETI

Hibridni i elektromotori u fokusu

NA OVOGODIŠNJEM SAJMU u Hannoveru izlagat će čak 1700 izlagača iz 42 zemlje, a očekuje se 200 tisuća posjetitelja

na komada, što je još uvijek 40 posto ispod razine prije 2008." Na njemačkom tržištu broj novoregistriranih teretnih vozila ponovo raste - kod teških teretnjaka čak 14 posto. Posebno veliku korist imaju njemački proizvođači, ali i tržišta u Kini, Brazilu i Indiji.

Na sajmu će oko 200.000 posjetitelja moći pogledati 272 inovacije te industrijske grane. Poseban će naglasak biti na alternativnom i ekološkom pogonu motora - od hibridnih do elektromotora. Kod najvećih teretnjaka njemačka prednost trebala bi biti nova generacija štedljivih dizel motora s posebno malim emisijama CO2 uz oprezno povećanje volumena teretnih vozila koja bi bila i nešto dulja od dosadašnjih. "Naš cilj mora biti da ubuduće s dva teretnjaka prevezemo količinu koju su dosad prevozila tri. Time bismo dobili i rasterećenje potrošnje i smanjenje emisija CO2", zaključio je Matthias Wissmann.

Glavobolju zadaje samo proizvodnja njemačkih autobusa. Povratak na stare brojke nije ostvaren ni u proizvodnji ni u prodaji ili izvozu. Alen Legović, Bruxelles

investor 24-25

NESIMPATIČNI OSOBENJAK Profumov agresivni a zvijezde, ali ga je izolirao od financijske zajednice jer je

Alessandro Profumo politika srezala prea Profumova velika želja za autonomijom i time povezanim neprestanim širenjem Unicredita stvorila je previše neprijatelja unutar vlasničke strukture većinom sastavljene od članova separatističke stranke Sjeverna liga, koja želi veći utjecaj na bankarski sustav bogatog sjevera Italije, a snažna i ambiciozna Profumova ličnost jedna je od glavnih prepreka tom cilju

"Pripremite ostrake", moglo se nekoć čuti u staroj Grčkoj, čime bi počeo zanimljiv postupak protjerivanja pojedinaca koji su se svojim zaslugama izdigli iznad ostalih. Ista rečenica slobodno se može primijeniti i na sastanak Nadzornog odbora Unicredita kada je odlučio potjerati najzaslužnijeg za veliki uzlet nekoć male banke koja je postala jedna od najjačih europskih bankarskih grupacija. Riječ je o Alessandru Profumu, sada već bivšem ambicioznom čelniku Unicredita koji je na teži način naučio da lokalna politika određuje konačne granice djelovanja, usprkos nesumnjivim zaslugama i sposobnostima. Njegov krimen bio je veći od njegovih nesumnjivih zasluga, jer kada na političkoj sceni dođe do preslagivanja, svaki autonomni pojedinac jednostavno mora otići kako bi se očuvao sustav. Njegov uspon, a potom i pad, može se opisati i kao su-

dar globalizacije i lokalne moći. Svojim je poslovanjem malu banku agresivno i brzo počeo širiti po cijeloj mapi Europe, pokušavajući zanemarivati lokalna ograničenja, ali se pri tome previše razvukao, a i globalna kriza nije mu išla na ruku u zadnjim godinama vladanja. Njegova prevelika želja za autonomijom stvorila je previše neprijatelja unutar vlasničke strukture većinom sastavljene od članova separatističke stranke Sjeverna liga, koja želi veći utjecaj na bankarski sustav na bogatom sjeveru Italije.

Netradicionalni stil

Osim toga, Profumo je u godinama svojega uspona zasmetao i cijelom bankarskom sustavu jer ne samo da je iz temelja promijenio jednu malu banku nego je i svojim pristupom sasvim odudarao od ostatka visokih funkcionara, što se mnogima nije sviđalo. Profumo nikada nije bio tradicionalan talijanski bankar,

a u upravljanju se oslanjao na anglosaksonski stil upravljanja koji uključuje i transparentnost. Mnoge njegove kolege i analitičari oduvijek su ga smatrali smionim, pomalo bezobraznim i agresivnim, što su rijetki atributi prosječnog talijanskog bankara. Takve karakteristike koje su utjecale na njegov uspjeh nerijetko su ga izolirale od ostatka talijanskog financijskog svijeta, a njegova taktika nije stvorila previše prijatelja. Rođen u Genovi 1957. godine kao najmlađi od petero djece, Alessandro Profumo odrastao je na jugu Italije, u Palermu. Njegova srednjoškolska ljubav Sabina Ratti kasnije će mu postati supruga s kojom će dobiti jedinog sina. Nakon završetka srednje škole 1977. godine upisao je prestižni ekonomski fakultet Luigi Bocconi. Međutim zov praktičnog učenja i ambicija za uspjehom bila je veća pa je prekinuo studij i sa 19 godina počeo raditi u maloj banci Banco

Lariano. U deset je godina postao vodeći menadžer u banci, a usput je shvatio da mu je ipak potrebno i formalno obrazovanje za daljnji uspon na hijerarhijskoj ljestvici pa 1987. godine završava započeti fakultet s najvišim ocjenama, 10 godina nakon što ga je upisao. U prosincu iste godine pridružuje se konzultantskoj kući McKinsey, gdje je ostao sljedeće dvije godine, nakon čega je prešao u Riunione Adriatica di Sicurta, a 1994. godine pridružuje se Creditu Italianu, iz kojega će 1997. godine postati Unicredit, na čije će čelno mjesto zasjesti iste godine. Kada je 1994. godine došao u malu banku Credito Italiano, temelj današnjeg imperija Unicredit, trebalo mu je samo tri godine da postane predsjednik Uprave.

Sječa menadžera

Tada su započeli problemi za tadašnji upravljački kadar banke koja se brzo širila. Navikli na osobne međusobne veze, menadžeri

ivni anglosaksonski stil vladanja lansirao ga je među jer je odudarao od prosječnog talijanskog bankara

business.hr Četvrtak 23/9/2010

mo, čovjek kojemu je eambiciozna krila na kupnjom Bank Austria, najveće austrijske banke.

Veza s Hrvatskom

alessandro Profumo, sada već bivši predsjednik Uprave Unicredita, za kojega su tvrdili da nije znao stati sve dok mu lokalna politika nije rekla dosta arhiva business.hr

su se iznenadili izravnim i zahtjevnim šefom kojega nisu zanimali osobni odnosi nego samo rezultati. Te godine poznate su po velikoj sječi tadašnjih menadžera. Inzistirajući na efikasnosti, Profumo je shvatio da se ne može osloniti na postojeći kadar te je promijenio gotovo dvije trećine visokih funkcionara, stavljajući na čelne pozicije mlade i uspjeha gladne menadžere. Iako mnogi ne vole njegov agresivni stil, ipak mu nisu mogli osporiti titulu najuspješnijeg bankara u Europi. Kada je 1997. godine spajanjem sedam lokalnih banaka stvoren Unicredito Italiano,

Nadzorni odbor nije dugo razmišljao i na čelo grupacije postavio je Profuma. U razdoblju od 1997. godine do 2000. prihod banke se učetverostručio, što je Profuma lansiralo među financijske zvijezde. Međutim brzo je shvatio da oslanjanjem na lokalno tržište ne može stvoriti moćnu bankarsku grupaciju te je počeo sa širenjem na ostatak Europe. Iz naziva je izbacio riječ Italiano, čime je želio naglasiti univerzalni karakter banke. Prva akvizicija izvan Italije dogodila se u Španjolskoj, a potom je i prije Austrijanaca shvatio da se obećana bankarska zemlja

nalazi na istoku Europe. U kratko je vrijeme pokorio cijelu istočnu Europu, a redom su u njegove ruke padale Poljska, Bugarska i Hrvatska, da bi se zaustavio u Ukrajini, Rusiji i baltičkim zemljama. Kupnja banaka u 17 zemalja na koju je potrošio 61 milijardu eura omogućila mu je zaštitu od financijskog potresa u zapadnoj Europi u 2008. godini budući da je istočnoeuropsko tržište tada raslo brže od zapadnoeuropskog. Zatim je kupio treću njemačku banku po veličini, Hypo Vereinsbank, čime je osiguran prihod od bogatog zapada, a cjelina je zaokruže-

Njegovo širenje nije se svidjelo mnogim dioničarima jer je potrošio i previše novca na ekspanziju, a banka je postala prevelika da bi je oni mogli kontrolirati. Prvi veći sukob s dioničarima datira iz 2008. godine jer mu nisu mogli oprostiti širenje koje ih je primoralo na davanje dodatnog novca dva puta u 18 mjeseci. Osim toga, pokušao je internacionalizirati banku, osloboditi je lokalnog mentaliteta, ali politička premreženost dioničara, od kojih mnogi pripadaju Sjevernoj ligi, bila je nepremostiva zapreka čovjeku koji je slične metode koristio kada je trebao pritisnuti vlade u istočnoj Europi. U nekoliko je navrata hodočastio u Hrvatsku, gdje ga je vlast dočekivala kao državnika. Iako se nikada službeno nisu saznale točne teme razgovora, spekulira se da je Profumo obećavao brži put Hrvatske u Europsku uniju i financiranje državnih izdataka, a prilično je oštro napao ideju uvođenja poreza na aktivu banaka, od čega je vlada Jadranke Kosor naposljetku i odustala. Zagrebačka banka, kao dio grupacije Unicredit, kao najjača banka u Hrvatskoj, ima dobre odnose s vlasti. Predsjednik Uprave Franjo Luković na čelu Zagrebačke banke duže je nego što je Profumo bio na čelu Unicredita pa za sada može biti miran na toj poziciji.

Najnoviji ulazak libijskog državnog fonda u Unicredit prije nekoliko dana prelio je čašu strpljenja lokalnih moćnika i bio izvrstan povod za micanje čovjeka koji je banku pokušao izvući iz uskih lokalnih političkih okova. Pri tome im nije bitno što je ulaskom libijskog kapitala zacementirano interesno prijateljstvo talijanskog premijera Silvija Berlusconija i libijskog predsjednika Moamera el Gadafija koji svojim zemljama vladaju svaki na svoj osebujan način. Dioničari su tako Berlusconiju pokazali da postoji granica koju ne smije prijeći.

Nasljednici

Profuma će na neko vrijeme zamijeniti Dieter Rampl, predsjednik Nadzornog odbora, a onda će između nekoliko imena izabrati Profumova nasljednika. Spominju se Andrea Orcel, izvršni direktor Bank of America, Giampiero Auletta Armenise, bivši predsjednik Uprave Unione di Banche Italiane, i Erico Tomaso Cucchiani, član Nadzornog odbora Allianza. Profumo neće otići iz Unicredita kao siromašan čovjek, dobit će otpremninu od nekoliko desetaka milijuna eura, ali njega vjerojatno već dugo osobni novac ne zanima. Najbolje ga je opisao jedan od njegovih neimenovanih suradnika: "On je čovjek koji ne zna stati." Stoga će ga ova stajališna postaja sigurno više zaboljeti od izgubljenih bonusa. Ante Pavić

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 23/9/2010

NAFTA

Barel iznad 75 dolara

Cijene nafte porasle su u srijedu na me unarodnim trĹžiĹĄtima iznad razine od 75 dolara za barel, poduprte slabijim dolarom, a snaĹžniji rast ograni ile su sumnje u ameri ku potraĹžnju. Tako su cijene barela sirove nafte za isporuke u studenome na ameri kom trĹžiĹĄtu sko ile 44 centa, na 75,41 dolar. Na londonskom trĹžiĹĄtu cijene su porasle 12 centi, na

78,54 dolara. Potvrda ameri ke centralne banke Fed da e kamatne stope ostati blizu nule i o ekivanja da e ameri ka srediĹĄnja banka tiskati joĹĄ nov anica kako bi smanjila opasnost od deflacije, pritisnuli su dolar na najniĹžu razinu u sedam tjedana prema europskoj zajedni koj valuti. "Slabiji dolar odraĹžava Fedovu izjavu te o ekujem da e ve a likvidnost biti potpora za cijene robe", rekao je Christophe Barret, naftni analiti ar Credit Agricolea. H

ZSE

TRĹ˝IĹ TE NOVCA

Zagreba ka burza zaprimila je zahtjev za uvrĹĄtenje redovnih dionica AD Plastika (oznaka ADPL-R-A) na sluĹžbeno trĹžiĹĄte, priop eno je sa ZSE-a. Burza e o odobrenju tog zahtjeva odlu iti nakon potpisa ugovora o uvrĹĄtenju. U posljednja dva dana dionica AD Plastika porasla je viĹĄe od pet posto te je probila razinu od 90 kuna po dionici. N. S.

Unato i viĹĄe nego izdaĹĄnoj ponudi, na TrĹžiĹĄtu novca u srijedu je ostalo nepodmireno 50 milijuna kuna prijavljene potraĹžnje, a razlog tome su iskoriĹĄteni limiti potencijalnih kreditora prema traĹžiocima pozajmica. PotraĹžnja je porasla 13 posto u odnosu na utorak, na 96,7 milijuna kuna. Istodobno je ponuda uve ana otprilike 6 posto, na 196,7 milijuna. H

AD Plastik Ĺželi na sluĹžbeno trĹžiĹĄte

Kamata pala na 0,42 posto

FED se obvezao kupovati ameri ke obveznice PRENISKA INFLACIJA Novi plan otkupa ameri kih drĹžavnih obveznica u skladu je s politikom poticanja oporavka najve eg svjetskog gospodarstva, koje je nakon nekoliko mjeseci rasta ponovno zapalo u probleme

Nakon ĹĄto je objavila da nastavlja s provedbom stimulativnih mjera za gospodarstvo, analiti ari predvi aju da e ameri ka srediĹĄnja banka uskoro zapo eti s novim programom otkupa drĹžavnih obveznica kako bi potaknula oporavak najve eg svjetskog gospodarstva.

Opasnost od deflacije

elnici Feda su nakon svoje redovite sjednice izrazili zabrinutost zbog preniske stope inflacije i usporenog gospodarskog rasta te najavili osiguravanje dodatnih resursa kako bi se inflacija vratila na razine od 1,7 do 2 posto, osiguravaju i stabilnost cijena i maksimalnu zaposlenost. Odlu ivanjem za takvu

politiku, elnici Feda priznali su da su stope inflacije i zaposlenosti daleko od Ĺželjenih te da se s obzirom na ispodprosje ne prognoze rasta ak i ne kre u u pravom smjeru, smatraju analiti ari. Prema njihovim rije ima, preniska inflacija mogla bi rezultirati ve im kamatnim stopama, ĹĄto bi dodatno usporilo gospodarski rast i pove alo ĹĄanse za deflaciju. "Spominjanjem inflacije iz Feda su poslali jasnu poruku da e poduzeti dodatne mjere i kupiti joĹĄ obveznica", kazao je za Bloomberg investicijski strateg Financial Corporationa John Canally i dodao da e sljede ih nekoliko tjedana oka-

rakterizirati naga anja o tome ĹĄto e to no Fed poduzeti i ho e li to imati pozitivan u inak.

Kamate ostaju iste

Referentne kamatne stope zadrĹžane su na razinama od nula do 0,25 posto te se prema najavama elnika Feda joĹĄ dugo ne e mijenjati. Stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama na razini je od 9,6 posto, dok je gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine usporio na 1,6 posto na godiĹĄnjoj razini. Idu a sjednica Feda, nakon koje e se saznati ĹĄto e to no srediĹĄnja banka poduzeti, predvi ena je za po etak studenoga. Biljana Star i

SLIJEDE VELIKOG BRATA

SrediĹĄnja banka Engleske kupuje 200 mlrd. funta obveznica

BEN BERNANKE, elni ovjek FED-a

ARHIVA BUSINESS.HR

I u engleskoj srediĹĄnjoj banci razmatraju uvo enje dodatnih mjera za poticanje rasta gospodarstva, pridruĹžuju i se tako politici ameri kog Feda. Odbor za monetarnu politiku predvo en guvernerom Mervynom Kingom odlu io je na svojoj sjednici odrĹžanoj prije desetak dana zadrĹžati referentnu kamatnu stopu na razini 0,5 posto i provesti plan otkupa drĹžavnih obveznica vrijedan 200 milijardi funti.

Stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji tijekom proĹĄlog mjeseca neo ekivano je porasla, dok je prvi put u posljednjih sedam mjeseci zabiljeĹžen pad maloprodaje. Odobreni hipotekarni krediti pali su na najniĹžu razinu u posljednjih 16 mjeseci. Najve i britanski poslovni lobi CBI srezao je svoju prognozu rasta britanskog gospodarstva s prethodno prognoziranih 2,5 na dva posto.

NAKON POPLAVA

OPET U MANJKU

Privredna banka Zagreb pokrenula je akciju prikupljanja pomo i svim ugroženim stanovnicima s podru ja Hrvatske koja su pogo ena poplavama, otvorivši žiro ra un na koji se mogu uplatiti nov ani prilozi i doniravši 10.000 kuna za pogo ene. Na žiro ra un broj 23400091510446787 mogu se obaviti uplate bez naknade u svim po-

Rumunjska mora sljede e godine posuditi gotovo šest milijardi eura kako bi pokrila prora unski manjak, a planira i potpisati novi sporazum s MMF-om radi potpore slabom gospodarstvu, kazao je rumunjski predsjednik Traian Basescu u govoru u parlamentu. “Rumunjska mora posuditi još financijskih resursa”, rekao je.

PBZ pokrenuo akciju pomo i ugroženima

Rumunjska za novi sporazum s MMF-om

“Stoga emo 2011. potpisati novi sporazum s MMF-om”. Predsjednik je kazao da e zemlja morati posuditi 5,7 milijardi eura u 2011. samo za pokrivanje prora unskog manjka, koji e ove godine iznositi 6,8 posto. Rumunjska je prošle godine, kada je njezino gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti 7,1 posto, potpisala s MMF-om, Europskom unijom i Svjetskom bankom ugovor o 20 milijardi eura zajma. Dio tih sredstava iskorišten je za isplatu pla a i mirovina. Ugovor istje e sljede e godine. H

POBOLJŠANJE

Proizvodnja elika porasla pet posto Svjetska proizvodnja elika porasla je u kolovozu 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, približivši se razini zabilježenoj u kolovozu 2008., prije o itovanja posljedica recesije, pokazuje najnovije izvješ e industrijskog udruženja WSA. Svjetska organizacija proizvo a a elika priop ila je da je proizvod-

nja u 66 zemalja lanica u kolovozu dosegnula 113 milijuna tona, što je 4,9 posto više nego u kolovozu 2009. “Svjetska proizvodnja elika u ovogodišnjem je kolovozu bila na gotovo istoj razini kao i u istome mjesecu 2008., prije udara posljedica globalne gospodarske krize”, stoji u mjese nom izvješ u WSA. Proizvodnja je istodobno umanjena u odnosu na srpanj, kada je iznosila 115 milijuna tona, i na lipanj, kada je proizvedeno 119 milijuna tona elika. H

Brzorastu a tržišta na najvišoj razini još od 2008. SVE NA ISTOK Zbog straha od globalne deflacije i usporavanja gospodarskog rasta u SAD-u ulaga i su se ponovno okrenuli brzorastu im tržištima, pogotovo Kini Dionice u brzorastu im tržištima sko ile su na najviše razine od 2008. godine zbog spekulacija kako e fondovi u tim zemljama privu i višak sredstava koji ne e oti i u Sjedinjenje Ameri ke Države, koje su zbog ja anja krize ulaga ima ponovno neatraktivne. MSCI Emerging Markets Indeks sko io je u srijedu 0,5 posto, na 1048, 97 bodova, i tako nadmašio ovogodišnji maksimum postavljen sredinom travnja. Na vrhuncu su i kineski, malezijski i tajlandski indeksi, koje je poguralo ja anje doma ih valuta.

Kina prednja i

Najve i rast me u brzorastu im tržištima zabilježen je upravo u Kini. Belle International Holdings vodi me u kineskim maloprodajnim lancima zbog

optimizma koji su donijeli praznici u Kini, koji tradicionalno poti u trošenje. PetroChina i PT Internatioanl vode pak u robnom sektoru, a dionica malezijske tvrtke Gamuda sko ila je ak 31 posto zbog spekulacija da e upravo ta tvrtka dobiti golemi posao rekonstrukcije željeznica u Kuala Lumpuru. "Me u ulaga ima vlada uvjerenje da je Azija najatraktivnija destinacija za ulaganje zbog visokih stopa rasta", rekao je za Bloomberg Dariusz Kowalcyk, glavni ekonomist Credit Agricolea u Hong Kongu. Bombayski dioni ki indeks Sensitive premašio je razinu od 20.000 bodova prvi put nakon sije nja 2008. godine. Indija je posebno privla na ulaga ima zbog stabilnog gospodarskog rasta, ali i zbog strahova od globalne deflacije,

kazali su analiti ari Deutsche Banka.

Ameri ki utjecaj

Ve ina ulaga a smatra da e Kina postati najve e svjetsko gospodarstvo u sljede a dva desetlje a. Dobre vijesti dolaze i iz Indije, gdje je središnja banka objavila kako e ekonomski rast ostati stabilan, dok iz Hong Konga poru uju kako e gospodarstvo rasti umjerenom stopom do kraja godine. Ameri ka središnja banka Fed najavila je pak u utorak da e nastaviti provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi potaknula gospodarski rast i potrošnju. Fed e prema

svemu sude i nastaviti s tom politikom jer su u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu rada ponovno zabilježena usporavanja. Nakon što je objavila da nastavlja s provedbom stimulativnih mjera gospodarstvu, analiti ari predvi aju da e ameri ka središnja banka uskoro zapo eti s novim programom otkupa državnih obveznica kako bi potaknula oporavak najve eg svjetskog gospodarstva. Odlu ivanjem za takvu politiku, elnici Feda priznali su da su stope inflacije i zaposlenosti daleko od željenih te da se s obzirom na ispodprosje ne prognoze rasta ak i ne kre u

u pravom smjeru, smatraju analiti ari. Nikola Su ec

BUSINESS TV Kapital Network etvrtak 24. 9. 20:00 20:12 20:30 21:00 21:12 21:30 22:00 22:12 22:30

VIJESTI KN INFO KN EUROPA SPECIJAL, magazin VIJESTI KN INFO KN DRIVE IT, auto magazin VIJESTI KN INFO KN TECHNOLOGY TODAY, magazin 23:00 VIJESTI KN 23:12 INFO KN

investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica osje ke kompanije za proizvodnju bombona i okolade u srijedu je zabilježila veliku stopu rasta cijene. Takav razvoj ne udi s obzirom na to da joj je cijena zadnja tri dana snažno klizala prema dolje. Ulaga i su odlu ili zaustaviti Kanditov pad kupivši 100 dionica, za što su odvojili ukupno 21.960 kuna. OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Kon ar - elektroindustrija Adris grupa Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Institut IGH Metalska industrija Varaždin Atlantska plovidba d.d. Dalekovod AD plastik Ingra Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Tankerska plovidba Zagreba ka banka Riviera Pore Kraš, prehrambena industrija Jadroplov d.d. Kon ar Luka Plo e Luka Rijeka Liburnia riviera hoteli Konzum Kaštelanski staklenici Viro tvornica še era d.d. SN holding Medika HG Spot Dom holding Jadranski naftovod HUP - Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Tehnika IPK Kandit Centar banka Slobodna Dalmacija Jadroagent Karlova ka banka Arenaturis Zvijezda Badel 1862 Podravka prehrambena industrija, d.d. Prehrambeno-industrijski kombinat Tisak akove ki mlinovi Elektroprojekt, projekt., konzalt. i inženj. d.d. Privredna banka Zagreb Croatia osiguranje d.d. Viadukt Mlinar mlinsko-pekarska industrija Fima validus Božjakovina Maistra Solaris Veterina d.d. HTP Kor ula Belje Euroherc osiguranje Lošinjska plovidba Beliš e Hidroelektra niskogradnja Pounje trikotaža Žitnjak Adris grupa uro akovi holding Imperial hoteljerstvo Magma d.d. Franck prehrambena industrija Jadranka Hoteli Brela Kutjevo Plava laguna Atlas nekretnine Pismorad

Dionica Petrokemija nastavila je s neujedna enom izvedbom u kojoj se izmjenjuje snažan pad s nešto blažim rastom cijene. Kutinska je kompanija u srijedu opet pala ispod razine od 150 kuna, što je bila posljedica snažne stope pada od gotovo osam posto. Ukupan promet bio je prili no velik i prešao je 600.000 kuna.

Redovan promet: 12.760.317,29 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

266.02 780.00 475.02 267.00 149.00 1,640.18 1,586.00 2,520.00 808.57 270.01 90.90 23.05 1,318.50 555.05 1,400.00 237.00 171.00 454.00 138.50 2,000.00 1,530.01 181.76 2,380.00 191.23 640.01 310.00 197.90 6,200.00 27.00 36.73 2,700.00 1,440.15 27.07 1,050.00 210.00 250.00 29.51 550.01 69.00 42.00 3,713.00 70.29 283.28 214.96 186.32 3,407.01 990.00 495.00 4,810.00 215.00 637.00 12.46 110.00 70.00 201.01 62.21 83.03 63.24 3,000.00 140.00 486.00 144.00 0.69 114.06 300.21 28.41 189.00 53.91 735.00 374.00 65.00 23.80 1,390.00 41.40 450.00

267.00 790.00 488.89 267.51 157.25 1,660.00 1,625.00 2,520.00 817.00 274.68 94.97 23.90 1,329.99 560.00 1,401.20 239.00 180.00 459.03 140.00 2,000.00 1,575.00 186.98 2,420.00 195.90 640.01 310.51 200.01 6,800.00 27.90 36.81 2,715.00 1,564.96 27.73 1,074.00 220.00 250.00 29.51 550.01 69.00 42.00 3,713.01 75.00 285.10 214.96 187.20 3,407.01 990.00 495.00 4,810.00 215.60 637.00 12.74 110.00 70.00 201.01 63.00 84.00 65.89 3,000.00 140.00 489.99 150.00 0.69 116.00 300.21 29.28 189.00 53.91 735.00 374.00 65.00 23.80 1,390.00 41.40 450.00

267.00 790.00 488.00 267.23 149.00 1,643.04 1,600.00 2,520.00 816.00 270.01 92.00 23.60 1,320.00 555.05 1,400.00 237.00 172.00 454.00 138.55 2,000.00 1,575.00 181.76 2,420.00 195.90 640.01 310.00 200.00 6,200.00 27.00 36.73 2,715.00 1,564.96 27.07 1,050.00 220.00 250.00 29.51 550.01 69.00 42.00 3,713.00 70.29 285.10 214.96 186.32 3,407.01 990.00 495.00 4,810.00 215.00 637.00 12.50 110.00 70.00 201.01 62.21 83.03 63.50 3,000.00 140.00 486.00 150.00 0.69 114.06 300.21 29.28 189.00 53.91 735.00 374.00 65.00 23.80 1,390.00 41.40 450.00

0.18% 0.64% 1.46% 0.09% -7.73% -0.42% -1.54% 0.00% 0.12% -1.81% 1.21% 0.04% 0.00% -0.09% -0.07% -1.25% -9.47% -3.40% -1.74% 0.00% 1.61% -0.13% 0.62% 0.72% 4.58% 0.00% 0.00% -4.62% -3.47% -1.53% 0.37% 0.00% -14.82% -0.94% 9.45% 0.00% 0.65% 1.85% 6.15% 0.12% 0.03% -6.28% -1.69% 2.48% -0.47% -2.35% 37.64% -0.60% -3.80% 0.00% 0.00% 1.21% -4.35% 0.00% -4.28% -1.25% -0.63% 0.43% -35.94% -0.03% 1.27% 0.00% -19.77% -2.65% 0.00% 0.00% -4.55% -0.02% -0.27% -0.26% 0.00% -8.46% 2.38% 0.00% 0.00%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,49%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

7,802 1,540 1,761 2,927 4,204 365 361 179 549 1,387 3,031 10,319 126 272 91 498 543 203 481 30 34 275 21 257 73 128 185 5 1,151 710 9 16 848 21 100 87 712 32 255 365 4 200 46 59 62 3 10 20 2 43 14 663 74 115 40 126 80 98 2 27 7 23 4,800 28 10 101 15 50 3 5 23 59 1 14 1

2,079,075.29 1,212,432.62 859,266.83 781,554.34 646,010.45 602,509.91 579,671.27 451,080.00 445,116.92 377,540.90 280,551.76 243,222.73 166,584.56 151,733.40 127,454.15 118,249.99 93,114.99 92,889.68 66,941.69 60,000.00 52,595.54 50,667.10 50,395.00 49,453.10 46,720.73 39,696.04 36,919.95 32,800.00 31,188.45 26,100.84 24,375.00 24,030.84 23,174.82 22,247.97 21,960.00 21,750.00 21,011.12 17,600.32 17,595.00 15,330.00 14,852.01 14,531.43 13,057.19 12,682.64 11,562.40 10,221.03 9,900.00 9,900.00 9,620.00 9,267.20 8,918.00 8,324.98 8,140.00 8,050.00 8,040.40 7,918.25 6,656.95 6,208.98 6,000.00 3,780.00 3,425.94 3,420.00 3,312.00 3,205.32 3,002.10 2,870.28 2,835.00 2,695.50 2,205.00 1,870.00 1,495.00 1,404.20 1,390.00 579.60 450.00

21,864.24 1,951.30 1,255.19 1,812.92 497.83 16,430.40 253.73 37.85 1,138.74 619.35 386.36 177.00 1,757.78 321.93 876.94 15,179.47 628.40 623.62 226.76 61.43 350.62 1,087.01 732.39 4,447.49 72.70 429.87 544.00 187.20 8.91 274.27 2,016.83 737.68 90.59 198.93 157.32 15.63 154.08 60.97 92.40 91.67 372.25 52.87 1,545.24 50.18 444.67 357.74 88.90 9,442.01 1,479.55 98.21 124.48 33.77 22.55 766.10 124.17 114.77 35.41 521.68 915.03 92.74 565.86 93.58 1.84 23.46 2,886.79 94.78 120.18 262.77 313.97 124.35 34.14 136.29 759.38 138.10 10.48

365 dana Najniža Najviša 253.10 624.15 412.01 242.21 105.50 1,550.00 1,586.00 2,211.02 723.23 270.01 62.55 19.70 1,231.00 533.13 1,200.01 200.00 100.00 250.05 124.01 1,777.01 1,430.00 162.00 1,413.01 138.00 612.00 290.00 55.95 6,200.00 20.08 28.70 2,332.01 1,125.00 15.15 949.03 191.00 240.00 20.01 503.37 53.00 41.00 2,851.00 58.00 240.00 120.00 174.15 2,107.10 500.01 461.06 4,502.00 204.00 637.00 10.55 93.39 61.00 160.00 52.05 72.10 59.00 3,000.00 121.00 309.10 140.01 0.60 76.10 271.89 22.36 150.00 48.11 700.05 372.50 30.03 23.11 1,206.77 20.50 323.33

332.84 790.00 517.00 318.99 192.99 1,940.00 4,259.95 3,130.00 1,165.00 441.00 109.30 60.78 1,777.00 736.00 1,899.00 298.40 200.00 493.99 208.49 2,198.00 2,093.00 239.97 2,890.00 207.51 1,300.00 494.50 245.00 8,500.00 109.19 53.00 3,750.00 1,860.00 38.70 2,540.00 340.00 329.00 64.98 620.00 99.00 70.00 5,898.00 144.00 400.00 221.00 369.00 3,799.21 990.00 685.00 6,000.00 473.90 640.00 29.01 189.00 87.98 260.00 88.99 185.00 108.00 7,098.88 173.00 580.00 357.00 1.20 164.00 373.00 54.99 219.00 78.00 944.00 444.00 108.81 45.00 1,700.00 46.98 450.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,50 7,99 12,90 169,10 150,00 15,98 90,00 16,98 9,22 24,02 250,00 10,40 14,15 2,76 0,77

65,40 8,00 13,17 174,00 152,90 16,00 92,00 17,49 9,22 24,47 252,00 10,80 14,75 2,80 0,79

65,15 8,00 13,14 173,92 152,90 16,00 91,93 17,25 9,22 24,02 251,78 10,48 14,75 2,76 0,78

64,91 8,00 13,13 172,24 150,05 16,00 90,97 17,18 9,22 24,30 251,57 10,57 14,72 2,80 0,78

31,00 1,26 3,88 32,51 85,00 5,60 32,00 0,67 0,10 0,37 5,83

31,03 1,28 3,89 32,51 85,00 5,62 32,00 0,67 0,10 0,37 5,83

31,00 1,26 3,89 32,51 85,00 5,60 32,00 0,67 0,10 0,37 5,83

0,31 1,26 3,89 0,33 0,68 5,62 0,32 0,67 0,10 0,37 5,83

31,10 32,70 95,20 38,50 35,50 31,00 98,50

31,20 32,70 96,00 38,50 35,50 32,01 98,70

31,20 32,70 96,00 38,50 35,50 31,00 98,50

31,20 32,70 95,80 38,50 35,50 31,32 98,60

2.750,00 465,00 97,53 962,00 82,70 94,70 684,00 88,21 85,11 91,28 1.800,00 1.749,00 7.100,00 1.100,00 1.400,00 8.200,00 12.501,00 7.000,00

2.760,00 472,00 97,85 990,00 82,80 94,71 695,00 88,57 85,80 97,60 1.800,00 1.765,00 7.200,00 1.100,00 1.400,00 8.200,00 12.501,00 7.000,00

2.759,00 472,00 97,75 983,00 82,74 94,71 693,00 88,45 85,43 91,41 1.800,00 1.756,00 7.126,00 1.100,00 1.400,00 8.200,00 12.501,00 7.000,00

2.759,46 467,03 97,82 983,31 82,74 94,70 692,61 88,49 85,60 95,21 1.800,00 1.755,51 7.125,70 1.100,00 1.400,00 8.200,00 12.501,00 7.000,00

81,00 3.500,00 3.000,00 3.146,00 516,00 3.400,00 23.990,00 36.500,00 395,00 85,00 83,00

81,50 3.550,00 3.051,00 3.146,00 529,00 3.401,00 24.500,00 36.500,00 397,00 85,00 83,00

81,15 3.513,26 3.039,15 3.146,00 518,32 3.400,12 24.148,50 36.500,00 396,86 85,00 83,00

50,04 3.513,26 3.039,15 3.146,00 518,32 3.400,12 24.148,50 36.500,00 396,86 52,41 51,18

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR GRVG SAVA MELR LKPG TLSG ZVTG AGOG AELG PETG KBMR PILR NF2R NF1N

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA GORENJE SAVA MERCATOR LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV AGROGORICA AERODROM LJUBLJANA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PIVOVARNA LASKO NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C RSDS-O-B KRIP-R-A RSRS-O-B PROG-R-A RFUM-R-A HETR-R-A EINP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 PROGRES AD BIJELJINA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Mlekara a.d. Subotica Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Arhitektura i urbanizam a.d. Zemun Centroproizvod a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Bambi Banat a.d. Beograd Vino župa a.d. Aleksandrovac

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07

318.970,19 270.084,94 263.183,41 143.648,59 89.880,30 73.671,90 68.686,70 66.040,93 55.320,00 51.490,27 46.037,50 45.976,78 43.418,70 32.017,95 29.209,43

0,05 % 0,00 % -0,77 % 0,03 % -2,30 % -0,36 % 0,00 % -19,76 % 1,05 % -3,68 % 0,00 %

57032 10248 2618 22598 10520 1155 10532 1900 12060 2760 164

17.688,19 12.924,93 10.183,82 7.346,61 7.153,60 6.488,32 3.370,24 1.265,40 1.157,76 1.010,16 956,12

0,32 % 101836 -2,39 % 64351 0,84 % 19870 0,00 % 28473 0,00 % 24835 0,36 % 26844 0,00 % 7290

3.177.099,60 2.104.277,70 1.903.492,80 1.096.210,50 881.642,50 840.789,70 718.794,00

Mercator Sava Nis Alfa plam Krka

+3,94% +3,52% +1,72% +1,22% +1,21%

RMU Banovi i -3,95% Hidroelektrane na Trebišnjici -3,68% Garant Futog -2,49% Fersped -2,38% Komercijalna banka Skopje -0,36%

Energoprojekt holding Beograd

Agrobanka Beograd

Cijena dionice beogradskog Energoprojekt holdinga porasla je u srijedu 1,55 posto, na 983 dinara, a ukupan je promet tom dionicom iznosio 2,1 milijun dinara. Kako su obavijestili iz kompanije, planirani konsolidirani prihod u drugom polugodištu iznosi 132,2 milijuna eura, a planirana konsolidirana bruto dobit iznosi 3,5 milijuna eura. Ostvareni prihod u prvom polugodištu bio je 92 posto ve i od planiranog i iznosio je 85,4 milijuna eura.

Osim što je zabilježila pad cijene gotovo tri posto, samo je 50 dionica beogradske Agrobanke u srijedu na Beogradskoj burzi promijenilo vlasnika te je ukupan promet tom dionicom iznosio samo 356.285 dinara. Tijekom dana cijena dionice Agrobanke kretala se u rasponu od 7100 do 7200 dinara, a posljednja je zabilježena iznosila 7126 dinara. Ukupan promet dionicama na Beogradskoj burzi u srijedu je iznosio 51,2 milijuna dinara.

+1,55 -2,92

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB DAJM GRNT TPLF MPT REPL TEL RMDEN06 RMDEN07

4914 33761 20051 834 599 4605 755 3844 6000 2119 183 4351 2949 11448 37328

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS A2011 ENHL A2016 A2012 SJPT A2014 A2015 A2013 MLSU IMLK AGBN AUBG CNTPB ALFA BMBI VINZ

1,21 % 1,01 % 1,08 % 3,52 % 3,94 % 2,63 % 2,28 % 3,11 % 0,00 % -1,92 % 0,56 % 0,29 % 7,66 % 0,00 % 0,90 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1C FBIHKC FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E FBIHKB

Promet

Oznaka

etvrtak 23/9/2010

business.hr

0,33 % 1,72 % 0,16 % 1,55 % -0,01 % 0,28 % 0,58 % -0,11 % -0,44 % -0,15 % 0,00 % -0,17 % -2,92 % 0,00 % 0,00 % 1,22 % -10,68 % -6,67 %

8867 24.468.170,00 40974 19.135.990,00 25565 2.500.736,21 2210 2.173.121,00 20173 1.669.174,79 15883 1.504.147,57 1955 1.354.048,00 12779 1.130.844,34 12813 1.096.843,60 11272 1.073.234,85 500 900.000,00 511 897.065,00 50 356.285,00 257 282.700,00 160 224.000,00 23 188.600,00 15 187.515,00 22 154.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,37 % 164125 -0,32 % 649 -0,36 % 593 0,00 % 443 -2,49 % 1631 -0,40 % 180 -2,35 % 20 0,00 % 12 0,27 % 790 0,00 % 4773 0,12 % 4170

8.213.117,38 2.280.105,00 1.802.213,00 1.393.678,00 845.376,00 612.022,00 482.970,00 438.000,00 313.520,00 250.172,71 213.424,23

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +1,28% BIRS +0,15% 839,52 843,71 LJSEX +1,35% FIRS 0,00% 3.293,21 1.424,13 Belex15 +0,05% MBI10 -0,84% 628,13 2.178,78 Belexline -0,53% MOSTE +0,29% 1.224,78 488,92 SASX10 +1,39% NEX20 -0,27% 898,64 13.865,59 EUROPSKI INDEKSI -0,32% WIG20 + 1,36% 2.589,73 BUX -0,06% 22.851,68 -0,88% +0,19% ATX +0,81% 2.532,10 indeksa na zatvaranju u -0.21% Stanje srijedu, 22. rujna 2010.

FTSE100 5.576,19

DAX 6.275,98

CAC40

3.784,40

MICEX 1,430.84

AMERI»KI INDEKSI +0,07% S&P500 -0,26% 10.761,03 1.139,78 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,28% srijedu, 22. rujna 2010. 2.349,35 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,1695

Ilirika Azijski tigar

60,7059

15,95

129,5000

13,53

HPB WAV DJE

88,9445

12,65

NFD BRIC

28,5593

12,13

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

17,12

ST Global Equity

46,4884

-26,03

FIMA Equity

78,2299

-23,36

C-Zenit

47,1715

-20,11

Erste Total East

30,4200

-18,88

KD Victoria

13,7172

-15,93

+ MJEŠOVITI

AC Rusija OTP meridian 20 Raiffeisen C. Europe C-Zenit KD Nova Europa MP-Mena HR PBZ Equity fond MP-Bric HR OTP indeksni NFD Nova Europa Erste Adriatic Equity Erste Total East Raiffeisen Emerging M. HI-growth Prospectus JIE VB CROBEX10 Raiffeisen World HPB Titan Platinum JIE AC G Dynamic EM NFD BRIC A1 ST Global Equity ZB euroaktiv Poba Ico Equity Aureus US Equity Raiffeisen HR dionice ZB trend HPB WAV DJE FIMA Equity

143,8800

7,54

Allianz Portfolio

110,1933

6,83

AC G Balanced EM

10,9126

6,67

Raiffeisen Balanced

154,0500

5,48

9,8288

2,89

HI-balanced

ICF Balanced

115,9015

-26,11

ST Balanced

170,9419

-23,10

ST Aggressive

63,2058

-20,29

C-Premium

5,4027

-10,42

Agram Trust

68,2159

-7,73

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,1300

13,01

Erste Bond

130,2200

11,33

Capital One

159,3500

10,73

OTP euro obvezni ki

126,5778

9,06

ZB bond

159,5300

8,58

HPB Obvezni ki

125,2884

6,08

ICF Fixed Income

139,4392

6,13

HI-conservative

11,3402

6,62

PBZ Bond fond

129,3500

8,01

ZB bond

159,5300

8,58

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

42,1695 83,9401 61,5000 47,1715 6,3640 460,2906 79,4900 340,4668 38,0765 121,8002 85,9700 30,4200 56,4800 8,2095 56,9823 90,2161 101,1500 68,3317 69,3448 10,8830 28,5593 81,0700 46,4884 103,1700 5649,4000 116,9883 69,1300 129,5000 88,9445 78,2299

1,11 0,56 0,47 0,45 0,44 0,41 0,38 0,38 0,32 0,28 0,27 0,26 0,25 0,23 0,22 0,15 0,13 0,12 0,12 0,12 0,11 0,11 0,10 0,10 0,10 0,09 0,07 0,05 0,04 0,03

-1,00 -0,33 -0,82 -12,42 -2,30 2,88 -0,15 -0,80 -1,58 1,65 -1,99 -2,37 -2,47 -1,64 -3,16 -3,74 -0,20 -3,26 -2,64 -0,68 -1,98 0,19 -6,38 1,24 2,78 -4,50 -1,23 -0,38 -0,94 -3,77

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-4,94 -7,42 -9,27 -17,94 -0,98 11,98 -8,09 -2,27 -9,33 -1,66 -9,15 -8,32 -3,30 -3,56 -12,31 -10,96 0,25 0,75 -0,38 0,63 1,81 -6,19 -9,96 -0,75 -4,46 -4,21 -7,37 1,10 3,65 -9,94

17,12 -6,75 -11,92 -20,11 5,20 12,00 -9,26 8,75 -10,71 -4,93 -13,68 -18,88 8,57 -0,24 -13,91 N/A 6,44 4,87 4,13 6,60 12,13 -9,28 -26,03 6,21 -3,16 0,20 -8,04 13,53 12,65 -23,36

-21,66 -7,03 -8,57 -25,19 -14,26 5,68 -4,45 -6,17 -29,68 11,06 -3,01 -32,97 -18,74 -2,27 -14,31 N/A 0,16 -11,33 -11,47 5,61 -14,89 -8,57 -7,43 0,49 -16,55 8,39 -16,63 3,33 -3,77 -3,82

3,69 -3,08 -5,36 -16,53 0,88 17,97 -3,80 0,17 -2,85 0,43 -5,34 -10,61 -0,21 -1,69 -9,99 -9,78 4,98 -1,46 -2,16 5,70 5,47 -3,42 -13,45 1,80 -2,20 5,35 -0,29 6,44 8,18 -13,52

Imovina

9,637 17,411 223,830 5,644 18,719 8,177 384,852 11,956 131,564 8,721 203,596 47,419 24,811 66,242 24,531 7,185 39,206 10,099 4,855 12,956 10,087 20,373 14,271 221,357 6,141 12,941 13,661 162,669 13,681 24,544

Starost

Datum

3,54 2,40 5,43 2,59 2,94 2,55 5,05 2,53 2,74 1,88 4,95 2,98 2,76 8,58 3,64 0,67 6,97 3,17 3,00 1,55 3,47 2,34 9,92 6,39 3,16 1,95 2,03 7,90 3,05 6,31

21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Raiffeisen Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM Erste Balanced HI-balanced OTP uravnoteženi ZB global HPB Global Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Agram Trust KD Balanced ST Balanced ICF Balanced Aureus Balanced Ilirika JIE Balanced ST Aggressive

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,4027 154,0500 99,6500 10,9126 116,5400 9,8288 109,9499 143,8800 99,7934 110,1933 107,7200 68,2159 8,1147 170,9419 115,9015 82,3793 142,9524 63,2058

0,31 0,27 0,19 0,19 0,14 0,14 0,10 0,08 0,07 0,07 0,07 0,01 0,00 -0,01 -0,05 -0,15 -0,21 -0,25

-5,95 2,32 -0,13 -0,69 0,44 -0,52 0,64 0,26 -4,60 2,33 2,86 -0,19 -2,91 -6,03 -1,73 3,12 -0,63 -6,33

-9,76 -0,96 -3,79 0,76 -3,61 -1,20 -2,39 2,20 -5,44 1,77 6,62 -4,31 -2,30 -9,32 -11,21 2,14 -3,05 -8,10

-10,42 5,48 -4,68 6,67 -3,57 2,89 -4,96 7,54 -6,97 6,83 N/A -7,73 -0,72 -23,10 -26,11 -3,81 -2,77 -20,29

-15,58 5,50 4,77 5,79 -0,60 -0,20 2,01 4,02 -0,04 7,38 N/A -2,69 -4,37 7,21 2,10 -4,53 7,97 -8,76

-8,43 4,88 -0,80 5,88 0,92 0,42 -3,67 4,94 -6,31 5,02 7,72 -2,00 -1,68 -11,17 -9,69 2,41 -0,05 -11,05

12,360 326,205 288,214 13,373 106,738 65,671 39,897 731,243 98,385 7,151 151,997 11,700 12,552 11,456 12,246 16,280 43,892 3,351

3,64 8,07 9,03 1,56 9,68 8,58 4,77 9,22 4,97 1,36 0,54 2,20 4,68 7,70 8,39 4,18 4,66 5,00

21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010

11,3402 130,2200 126,5778 125,2884 174,1300 159,5300 159,3500 129,3500 139,4392

0,13 0,13 0,13 0,11 0,10 0,09 0,07 0,05 0,00

1,41 3,45 1,14 3,11 2,97 -0,04 3,21 2,55 1,64

2,70 4,04 1,41 2,86 4,07 2,45 4,51 2,80 2,56

6,62 11,33 9,06 6,08 13,01 8,58 10,73 8,01 6,13

1,48 4,54 5,07 4,64 6,89 5,20 8,21 4,66 3,94

5,56 8,75 3,46 4,92 8,23 5,02 7,32 7,48 4,16

6,207 108,067 10,394 48,136 316,820 213,567 11,545 91,067 27,335

8,58 7,31 4,77 4,97 8,33 9,22 5,91 7,54 8,61

21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

124,2900 104,8800 131,7400 125,1700 137,4300 131,1981 121,6969 11,2515 10,5968 107,6675 101,8290 161,6916 139,2332 140,2858 143,5400 137,6684 134,1888 116,0962

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,44 0,95 0,60 1,03 0,90 0,81 0,61 0,87 0,86 0,78 0,83 0,53 0,51 0,91 0,88 0,67 0,82 0,81

1,17 2,17 1,38 1,93 1,86 1,66 1,31 1,74 1,68 1,60 0,97 0,98 1,18 1,67 1,72 1,14 1,59 1,65

2,99 N/A 4,16 4,65 4,33 5,16 3,38 4,29 4,06 4,58 1,54 3,57 3,18 11,16 5,00 2,68 4,24 4,01

4,08 4,89 6,42 4,45 4,45 5,62 4,22 6,12 4,55 5,57 1,59 4,84 3,31 4,34 4,89 4,68 4,47 5,32

2,31 3,33 2,24 3,16 2,71 3,05 2,12 2,77 2,66 2,63 0,60 1,65 1,98 2,82 2,87 1,77 2,69 2,41

39,336 648,962 1019,987 404,023 706,049 161,244 116,974 73,681 38,286 164,332 5,277 2241,908 117,805 50,498 987,347 106,072 48,787 167,390

5,44 1,00 11,48 8,17 7,31 4,97 4,75 1,99 1,30 1,36 1,15 10,17 10,17 7,96 7,58 6,99 6,72 2,88

21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010 21.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative Erste Bond OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds ZB bond Capital One PBZ Bond fond ICF Fixed Income

NOV ANI FONDOVI PBZ Dollar fond Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Erste Money HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB plus ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 23/9/2010

REGIJA

SASX-10 sko io 1,39 posto Nakon što je etiri trgovinska dana bio u minusu sarajevski je indeks SASX-10 u srijedu porastao 1,39 posto, na 898,64 boda. Dionici sarajevske Fabrike duhana promet od 19.383 konvertibilne marke bio je dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih, a cijena te dionice rasla je 2,68 posto, na 72 konvertibilne marke. U plusu

je bio i indeks susjedne Banjalu ke burze koji je rastao 0,15 posto te dan završio na razini 843,71 bod. Makedonski indeks MBI 10 bio je jedini regijski koji je u srijedu zabilježio pad vrijednosti, i to 0,83 posto, a makedonski su brokeri najviše posla imali s dionicom skopske farmaceutske kompanije kojom se trgovalo u iznosu 2,3 milijuna denara. Slijedila je dionica Komercijalne banke s prometom od 1,8 milijuna denara, a objema je dionicama cijena pala. B. S.

CRNA GORA

Banke udvostru ile gubitke Prema podacima Centralne banke Crne Gore CBCG, gubitak bankarskog sektora u drugom kvartalu ove godine iznosio je oko 47,6 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego u istom periodu prošle godine, piše internetska stranica Cafe del Montenegro. U CBCG-u kažu da su prihodi od kamata iznosili oko 107,4 milijuna eura,

Crobex opet ispod 1900 bodova NOVI MINUSI Iako su dvije najlikvidnije dionice na Zagreba koj burzi blago porasle, ostatak je sastavnica indeksa pod teretom loših vijesti iz svijeta uglavnom pao Na Zagreba koj burzi trgovanje je i u srijedu bilo prili no umrtvljeno, a Crobex je bio pod utjecajem kretanja cijena dionica na svjetskim burzama. Crobex je pao 0,49 posto, na 1898,32 boda, dok se Crobex 10 spustio 0,21 posto, na 998,79 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 12,7 milijuna kuna, a jedini su milijunaši bili Atlantic grupa i HT.

Umrtvljeno tržište

"Doma e tržište prili no je umrtvljeno, a Crobex uglavnom prati samo signale sa svjetskih burza. Povremeno tržište oživi poneka krupna korporativna vijest, no sve drugo bez ve eg je utjecaja na raspoloženje me u ulaga ima, pa tako i makroekonomski pokazatelji", kazao je za Hinu Stjepan La a, broker i investicijski

savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital. Najlikvidniju poziciju zauzeo je HT s prometom od dva milijuna kuna i cjenovnim rastom od 0,18 posto, na 267 kuna. Milijunaš je postala i dionica Atlantic grupe, koja je porasla samo 0,64 posto, na 790 kuna. Znatnije je pak porasla cijena dionica AD Plastika, i to 1,24 posto, na 92 kune. Ta je tvrtka naime poslala zahtjev Zagreba koj burzi za uvrštenje redovnih dionica na službeno tržište. Dionica osje ke kompanije za proizvodnju bombona i okolade IPK Kandita u srijedu je zabilježila veliku stopu rasta cijene od 9,45 posto. Takav razvoj ne udi s obzirom na to da joj je cijena zadnja tri dana snažno klizala prema dolje. Dionica Petrokemija nastavila je s neujedna enom izvedbom u kojoj se izmjenjuje snažan pad s nešto

a od naknada 23,56 milijuna. "Banke su imale i 151.000 eura izvanrednih prihoda, kao i 326.000 eura izvanrednih rashoda. Ukupna aktiva 11 crnogorskih banaka, Hypo Alpe Adria banke HAAB, Crnogorske komercijalne CKB, Podgori ke Societe Generale, First Financial FFB, Prvea banke Crne Gore, Hipotekarne, NLB Montenegrobanke, Atlasmont, Komercijalne, Erste i Invest banke Montenegro IBM, iznosila je 2,98 milijardi eura, a ukupne obveze 2,64 milijarde", navode u CBCG-u. B.hr

KOMENTAR

Izgubljeno vrijeme

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, iji je rast pokrenuo zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ZSE-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

blažim rastom cijene. Kutinska je kompanija u srijedu opet pala ispod razine od 150 kuna, što je bila posljedica snažnog pada od gotovo osam posto. Ukupan promet bio je prili no velik i prešao je 600.000 kuna.

Neumoljiva statistika

Od vijesti iz doma eg gospodarstva izdvaja se podatak Državnog zavoda za statistiku da je u kolovozu industrijska proizvodnja, prema kalendarski prila-

go enim podacima, oslabila 1,3 posto u odnosu na srpanj i 0,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. To je manji pad proizvodnje nego u srpnju, kada je oslabila 1,8 posto na godišnjoj razini, i manji nego što se o ekivalo. Pet makroekonomista koji su sudjelovali u Hininoj anketi o ekivali su, u prosjeku, da je u kolovozu industrijska proizvodnja pala 0,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Nikola Su ec

lobalni su se ulaga i u strahu od novog vala krize u Sjedinjenim Ameri kim Državama i zapadnoj Europi ponovno okrenuli brzorastu im tržištima. Hit-tržišta su Kina, Indija i Malezija, koja su se barem prividno oporavila. Ni traga ni glasa od tih ulaga a u Zagrebu, gdje ve nekoliko dana redovan promet dionicama jedva prelazi razine od deset milijuna kuna, što je sjena prometa od prije tri godine. Hrvatska je trenuta no zabavljena saborskim prepucavanjima te je gospodarstvo kao i obi no u drugom planu. Kriza koju e razvijeni svijet sljede e godine vjerojatno i zaboraviti uslijed zauzimanja novih tržišta kod nas e biti svakidašnjica. No, sre om, druge e nas godine sa svake bandere gledati lica nasmijanih politi ara koji su se ve sad po eli bjesomu no boriti za vlast, što e nas sve skupo stajati. Umjesto borbe s krizom i borbe za svako radno mjesto eka nas nova runda cirkusa zvanog parlamentarni izbori.

Ĺ to stoji iza brojeva u najpoznatijim svjetskim brendovima? Jeste li se ikada zapitali zaĹĄto je stari Jack Daniel svom viskiju dao ime 'Jack Daniel's Old No. 7' i ĹĄto mu je zna ila ta sedmica? Mnogi brendovi imena svojih proizvoda 'za i-

ne' nekom brojkom koja nosi odre eno zna enje. U ovom slu aju to se nikad nije doznalo, ostala su samo naga anja kako je to bio proizvo a ev porezni broj. Isti broj u imenu DOBITNICI DANA (ZSE) Karlova ka banka +6,15 % KaĹĄtelanski staklenici +4,58 % Jadroagent +1,85 % Luka Plo e +1,61 % Kon ar elektroindustrija +1,46 % 24 Raste

krije i lanac du ana '7-eleven', koji je u vrijeme kada nije bilo uobi ajeno da du ani rade od 0-24 sata, Ĺželio naglasiti svoje produĹženo radno vrijeme od 7 do 23 sata uve er. Poznato sredstvo za iĹĄ enje 'Formula 409' ime je dobilo po broju pokuĹĄaja dolaska do odgovaraju e i kona ne formule. Sre om za izumitelje sredstva za rasprĹĄivanje vode WD-40,

GUBITNICI DANA (ZSE) Slavonski ZIF -14,82 % Riviera Pore -9,47 % Badel 1862 -6,28 % Medika -4,62 % Imperial hotelijerstvo -4,55 % 34 Pada

14 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,185,31 152,20

Prom. 0,37% 0,09%

Sirova nafta 73,52 Prirodni plin 4,00 Zlato 1.287,03 Srebro 20,95 Goveda 98,00

1,79% 1,14% 0,67% 1,06% 1,03%

PETA AVENIJA - NAJSKUPLJA Ĺ OPING ULICA

Najam trgovine stoji 20 tisuÄ&#x2021;a dolara po kvadratu NjujorĹĄka Peta avenija uvjerljivo je najskuplja ulica za trgovce na svijetu, pokazalo je istraĹživanje agencije za nekretnine Cushman & Wakefield. GodiĹĄnji najam etvornog metra trgovinskog prostora u jednoj od najpoznatijih ulica na svijetu na kraju lipnja ove godine iznosio je 19.590 dolara i bio 8,8 posto skuplji nego u isto vrijeme proĹĄle godine. Samo joĹĄ jedna ulica na svijetu - Causeway Bay u Hong Kongu - ima godiĹĄnji najam kvadrata viĹĄi od deset tisu a dolara. Trgovci tamo za etvorni

metar godiĹĄnje trebaju izdvojiti 17.911 dolara, ĹĄto je 9,4 posto viĹĄe nego lani. U tokijskoj Ginzi trgovci godiĹĄnji najam etvornog metra pla aju 9439 dolara, a u Europi je najskuplji londonski New Bond Street gdje su cijene najma sko ile ak 19,4 posto i opasno se pribliĹžile iznosu devet tisu a dolara po kvadratu. Listu pet najskupljih ulica zaklju uje pariĹĄki Champs-Elysees, gdje godĹĄnji najam kvadrata stoji 8535 dolara i jeftiniji je nego lani, i to 9,5 posto. Nikolina Rivosechi

DOLAZE KOMPANIJE PO MJERI RADNIKA

TeĹĄko vam je na poslu? Za 10 godina bit Ä&#x2021;e bolje Autori knjige 'Radno mjesto 2020.: Kako inovativne kompanije privla e, razvijaju i zadrĹžavaju radnike budu nosti' Jeanne C. Meister i Karie Willyerd predvi aju kako e radna mjesta 2020. godine biti uzbudljiva, puna promjena i i i e na ruku radnika. Budu i radnici imaju se emu veseliti, kaĹžu oni. Pri-

je svega, imat e bolje uvjete i prilike za rad nego ĹĄto su ih imali njihovi prethodnici 30 godina ranije. Meister i Willyerd me u ostalim predvi aju da e poslodavci manje diskriminirati - kako po pitanju spolova, tako i po pitanju rase. Etika e 2020. doĹživjeti procvat, pa e kompanije umjesto profita na prvo

mjesto stavljati ljude. S obzirom na pravu poĹĄast blogova i druĹĄtvenih mreĹža, socijalna tehnologija za deset e godina biti na vrhuncu, kaĹžu oni. Autorski dvojac za budu nost predvi a i ve u potraĹžnju za talentiranim vo ama timova. Jesu li preoptimisti ni, doznat emo za 10 godina. B. S.

Je li danas doĹĄlo do bu enja trgovanja na umrtvljenoj Zagreba koj burzi doznajte na...

njima nije trebalo 409 pokuĹĄaja da pogode pravu formulu - samo 40. Dr. Pepper 23 svoju brojku u imenu duguje izumitelju farmaceutu Charlesu Aldertonu, koji ga je 1885. godine stvorio pomijeĹĄavĹĄi 23 okusa. Popularna ameri ka piletina, KFC 11 (Kentucky Fried Chicken) oboga ena je mjeĹĄavinom 11 za ina. B. S.

www.business.hr

UKRATKO... DraĹža joj jahta od dvorca... Nakon ĹĄto je za 2,4 mil. prodala dvorac Miljana, dio ostavĹĄtine supruga Franje KajfeĹža, poduzetnica Lada KajfeĹž ju er je uhva ena u razgledanju jahti na nauti kom sajmu u Rijeci Revija u ast Naomi Dizajnerska ku a Dolce & Gabbana odlu ila je proslaviti 25 godina profesionalne manekenske karijere â&#x20AC;&#x2DC;crne pantereâ&#x20AC;&#x2122; Naomi Campbell posvetivĹĄi joj posljednju reviju na Fashion Weeku u Londonu i dizajniravĹĄi majice s njezinim likom RoĹĄinu Kupusova Nagrada HDZ-ov zastupnik Jerko RoĹĄin osvojio je u rubrici Predraga Luci a u Kupusovom listu â&#x20AC;&#x2DC;nagraduâ&#x20AC;&#x2122; za najgluplju izjavu 2009., rekavĹĄi â&#x20AC;&#x2DC;da je Sanader svojim odlaskom napravio genijalan potez ĹĄto ga ograni enost naĹĄih spoznaja nije u stanju shvatitiâ&#x20AC;&#x2122;.