Business.hr broj 729 by Business.hr

SPORTSKO DIONI»ARSTVO 6

Zagreb CO planira privatizaciju, ali interesa dioničara još nema Rukometni klub Zagreb Croatia osiguranje donio je odluku o preustroju u sportsko dioni arsko društvo, koja bi trebala biti provedena do kraja ove godine, a najve i dioni ar, o ekuju u klubu, bio bi Grad Zagreb s udjelom od 30 do 33 posto

PONEDJELJAK 27/9/2010

BROJ 729 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ZAPEO NA GRANICI 10 "Potpuno su me ignorirali i nisu mi htjeli re i zašto me drže", ogor eno nam je britanski poduzetnik Andy Jamshidzadeh prepri ao kako su ga na putu prema Varaždinu zbog iranskog podrijetla zaustavili policajci i obavještajci. A tako je Ranko Vlahek, direktor razvoja u Visu, izgubio važnog partnera...

Agenti POA-e

otjerali britanskog ulagača Popusti i brzo izdavanje dozvola recept su uspješnih općina Proizvo a obu e Haix u tri je tjedna dobio gra evinsku dozvolu za gradnju tvornice obu e u Maloj Subotici, op ina Sra inec nudi besplatno zemljište investitorima koji zaposle mještane, a Cestica je popustima na komunalne doprinose te oslobo enjem od naknade i poreza osigurala novo ulaganje Bambija 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Packa Portugalu i Irskoj Poligloti u EU Prema podacima Eurostata, broj ljudi koji u Hrvatskoj te no govori jedan strani jezik ve i je od eurospkoga prosjeka. Po podacima za 2008. godinu, 14,5 posto Hrvata po vlastitim rije ima "te no" govori strani jezik, a prosjek u EU je 13,3 posto osoba

Povjerenik EK za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn upozorio je Portugal i Irsku da srede stanje u državnim financijama. Vlada u Dublinu mora pokazati ustrajnost u vra anju državnih financija na održivi put do 2014., a ona u Lisabonu, poru io je, mora oštrije po eti rezati potrošnju i iznijeti konkretne planove za idu u godinu

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KONVENCIJOM STRANKE KRENULI U PREDIZBORNU UTRKU

SDP: Smanjit emo porez Tematsko-izvještajnom konvencijom, na kojoj je u subotu prezentirao svoj program gospodarskog oporavka, SDP je zajedno s potencijalnim koalicijskim partnerima iz HNS-a, IDS-a i HSU-a zapo eo predizbornu kampanju za sljede e parlamentarne izbore. Koordinator SDP-ova ekonomskog tima, splitski profesor ekonomije Branko Gr i , predstavio je temeljna na ela i ciljeve ekonomske politike koju e socijaldemokrati i njihovi partneri ponuditi bira ima. Gr i najavljuje da e realizacija programa koji sadrži stotinjak mjera omogu iti rast BDP-a u 2013. godini od 4 posto, a u 2015. od 5 posto. Zbog recesije, velike neza-

poslenosti i stanja javnih financija SDP planira fiskalnu konsolidaciju provesti do 2013. godine, dokad je nužno prora unski deficit spustiti ispod 3 posto uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. U tom razdoblju udjel prora unskih rashoda u BDP-u mora se smanjiti za 3,5 do 4 postotna boda kako bi se spustio na oko 33 posto BDP-a. Gr i najavljuje da e SDP-ova koalicija prora unske prihode uglavnom vezati uz trendove u oporavku gospodarstva te da e pritom smanjiti ukupno porezno optere enje tvrtki i gra ana kako bi se pove ali konkurentnost gospodarstva i potrošnja. Dugoro nu fiskalnu stabilnost namjerava osigurati reformom javne

BRANKO GR»I , ekonomski strateg SDP-a, predstavio je program kojim bi se gospodarski rast vratio iznad 4 posto godišnje SNIMIO SAŠA ETKOVI

uprave, mirovinskog, zdravstvenog i sustava socijalne skrbi uvažavaju i pritom na ela pravednosti, solidarnosti i sigurnosti.

Primjerice, reorganizacija javne uprave u srednjem roku trebala bi smanjiti broj zaposlenih oko pet posto, a restrukturiranje javnih iz-

PREUZIMANJE PLINSKOG BIZNISA JOŠ NIJE DOGOVORENO

Plinacro još pregovara s Inom o opskrbi plina Hrvatska ove zime ne bi trebala imati problema u opskrbi prirodnim plinom. Transportni i skladišni kapaciteti potpuno su spremni, a u tijeku su i pregovori s Inom o opskrbi, istaknuto je nakon današnje sjednice Povjerenstva za provedbu Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava koja je pod predsjedanjem premijerke Jadranke Kosor održana u tvrtki Plinacro. Predsjednica Vla-

de istaknula je, me u ostalim, kako e do 15. prosinca i s hrvatske i s ma arske strane biti završen interkonekcijski plinovod. "To je novi pravac koji otvara nove mogu nosti za Hrvatsku", naglasila je Kosor. Predsjednik Uprave tvrtke Plinacro Jerko Jeli Balta isti e da transportni i skladišni kapaciteti prirodnog plina potpuno spremno do ekuju predstoje u zimu. U tijeku su i pregovori s

Inom o opskrbi. "Mislim da ne e biti problema", kazao je Balta. Predsjednik Hrvatske stru ne udruge za plin Miljenko Šuni kaže da problema u opskrbi, izuzev uz iznimno niske temperature dulje vrijeme (minus 15 ili minus 20 stupnjeva Celzijevih, u razdoblju od tri, etiri tjedna), ne bi trebalo biti. Premijerka je, odgovaraju i na pitanja novinara razgovara li se s ma arskim Molom o otkupu plinskog bi-

znisa, kazala da se o tom projektu pregovara. "Pregovaramo o tom projektu, radimo intenzivno dalje svakako vode i ra una o rokovima", rekla je. U prosincu prošle godine Vlada je s Molom potpisala prvi dodatak glavnom ugovoru o plinskom poslovanju kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgo ena do 1. prosinca 2010. Na današnjoj sjednici Povjerenstva nije se razgovaralo o ci-

››

BISER DANA

SDP-ovci s jedne strane predlažu smanjenje prihoda, a s druge strane pove anje rashoda, što je poprili no udna matematika

IVAN ŠUKER, ministar financija, o SDP-ovu gospodarskom programu iako je on posljednjim rebalansom prezentirao upravo tu " udnu matematiku" - smanjio je prihode i pove ao rashode

reze

BROJKA

dataka prema proaktivnim i produktivnim namjenama name e definiranje gornjih granica potpora za neefikasne sektore i trgova ka društva te njihovo restrukturiranje. SDP istodobno zagovara i provo enje proaktivnih mjera, nekih ve u 2011. godini. Predlaže tako da se u prora unu za 2011. osigura novac za subvencioniranje novih radnih mjesta kako bi se do 2013. godine "vratilo" 80.000 radnih mjesta izgubljenih u kriznim godinama. Usto predlaže i uvo enje poreznih olakšica te poticaja za investitore izmjenama u sustavu oporezivanja dobiti, a slaže se i definiranjem i poticanjem prioritetnih infrastrukturnih projekata. Zoran Daskalovi

jenama plina, no poduzetništvo ve dulje upozorava da su cijene ove godine ve znatno porasle. Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begovi , koji je i lan Povjerenstva, u izjavi novinarima potvrdio je da je toj tvrtki plin u godini dana poskupio više od sto posto, ali i da do kraja godine ne e biti poskupljenja struje. "Zasad to pokrivamo, jer je naša dobit u prvih osam mjeseci 1,2 milijarde kuna. Pitanje je što e biti s cijenom plina 2011. Ako poraste, ne emo mo i zadržati sadašnju cijenu struje", kazao je Begovi . H

milijardi dolara izdvojit e Katar za ulaganja u Gr koj u nekretnine i turizam prema investicijskome ugovoru koji je potpisan prošloga tjedna

UVODNIK

Gubimo utrku sami sa sobom. Vra amo se u 2005. godinu Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

vogodišnji uzastopni pad na ljestvici konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma nije najve i problem Hrvatske, jer je od 2008. godine mogla i podizati svoju konkurentnost, a ipak pasti na globalnoj ljestvici zato što su drugi bili uspješniji ili su poduzetnici i menadžeri koji su u anketi ocjenjivali druge zemlje bili blaži u ocjenjivanju od onih koji su Hrvatsku propuštali kroz 111 forumovih mjerila. Ve i je problem u tome što u posljednje dvije godine Hrvatska sama sa sobom gubi utrku u konkurentnosti. Njezina je prosje na ocjena konkurentnosti 2008. godine bila 4,22, prošle 4,03, a ove 4. Hrvatska se vra a prema 2005. godini kada je dobila ocjenu 3,74. Problem je i u tome što je pala na oko 70 posto od 111 ljestvica na kojima se države rangiraju po pojediim mjerilima. UO LJIVO JE i da Hrvatska sporije pada ili raste na onim ljestvicima koje se formiraju prema egzaktnijim mjerilima, a drasti nije na onima koje se formiraju na temelju anketnih upitnika i subjektivnih poduzetni kih odgovora. Kako potonje ine dvije tre ine ukupnih ocje-

››

Neshvatljivo je da se iz Banskih dvora investitorima poru uje neka potraže drugu zemlju ako im se u Hrvatskoj ne svi a, kao što je to ministar Ivan Šuker poru io poreznom savjetniku Hrvoju Zgombi u nakon što je izjavio da klijentima zbog pravne nesigurnosti ne može preporu iti da ovdje ulažu na o konkurentnosti pojedinih zemalja, moglo bi se zaklju iti da Hrvatska na globalnoj ljestvici ponajprije pada zbog nezadovoljstva anketiranih poduzetnika i menadžera uvjetima u kojima posluju otkad je kriza preplavila i Hrvatsku. Prije toga su tri godine uzastopno poboljšavali svoje ocjene o hrvatskoj konkurentnosti, posredno ocjenjuju i i Vladinu gospodarsku politiku. U TOM SE RAZDOBLJU iz Banskih dvora nije moglo uti upozorenje poduzetnicima i svima drugima koji javno govo-

re o konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva da biraju rije i kako negativnim ocjenama ne bi odbijali investitore, štetili gospodarstvu i Hrvatskoj u cjelini. Pogotovo im se nije poru ivalo neka potraže neku drugu zemlju ako im se u Hrvatskoj ne svi a, kao što je to ministar financija Ivan Šuker poru io poreznom savjetniku Hrvoju Zgombi u nakon što je izjavio da zbog pravne nesigurnosti svojim klijentima ne može preporu iti da ovdje ulažu. Nije problem u tome što poduzetnici javno govore i od-

govaraju u anketi Svjetskoga gospodarskog foruma, nego je problem što sve manje ulažu, a upravo je ministar Šuker na sjednici Vlade konstatirao da su u Hrvatskoj investicije "gotovo sasvim zamrle". I bez Šukerovih i sli nih preporuka o odlasku iz Hrvatske, poduzetnici i investitori spuštanjem Hrvatske na ljestvici konkurentnosti poru uju da su spremni oti i nekamo drugdje ako kreatori ekonomske politike zemlje na elu s Vladom barem nešto u njoj ne reformiraju ili ako bira i njih ne promijene.

tema 4-5

ŠTO RADE USPJEŠNI Mala Subotica, Sračinec i Cestica neke su shvatile koliko je važno izaći ususret investitorima kako bi stvorile

Mamac za ula

popusti i brzo izdavan Proizvođač obuće Haix građevinsku je dozvolu za gradnju tvornice obuće u Maloj Subotici dobio u samo tri tjedna, općina Sračinec nudi besplatno zemljište investitorima koji zaposle određen broj mještana, a Cestica je dobrim paketom popusta na komunalne doprinose te oslobođenjem od komunalne naknade i poreza na tvrtku osigurala novo ulaganje Bambija Stvorite uvjete za ulaganja i onda će doći njemački investitori, istaknuo je u petak njemački veleposlanik Bernd Fisher u međimurskoj općini Mala Subotica prilikom otvaranja nove tvornice njemačke grupacije Haix. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih proizvođača profesionalne obuće koji je nakon deset godina poslovanja u Hrvatskoj, od

bROJkE

600 milijuna kuna izravnih državnih poticaja dobilo je 320 poslovnih zona, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač

700 milijuna kuna vrijedno je zemljište 320 poslovnih zona koje se prostiru na 90.000 m2

čega većim dijelom u iznajmljenim prostorima, odlučio uložiti više od pet milijuna eura u vlastiti objekt. Tu danas 500-tinjak zaposlenika dnevno proizvodi između 2500 i 3000 pari obuće, a već postoje planovi za proširenje, sukladno planu da se prihodi udvostruče sa sadašnjih 50 milijuna eura. "Kupili smo više od 28.000 četvornih metara zemljišta, koje je bilo potpuno komunalno opremljeno, a bili su napravljeni i svi potrebni prostorni planovi tako da smo mogli odmah početi graditi. Zahvaljujući tome, od izdavanja građevinske dozvole do našeg preseljenja u novoizgrađene hale prošle je samo osam mjeseci, a građevinsku dozvolu za nove pogone od gotovo 6000 četvornih metara dobili smo za tri tjedna. To ni u Njemačkoj nije moguće", naglasio je Franz Xaver Haimerl, direktor i suvlasnik Haixa.

Ništa 'od oka'

Ta je općina, kako je upozorio njemački veleposlanik, pokazala kako lokalne vla-

TOGA NEMA NI U NJEMAČkOJ Haix je za gradnju svoje nove tvornice obuće u Maloj Subotici građevinsku dozvolu dobio za samo tri tjedna, "što nije moguće ni u Njemačkoj", kako je prilikom otvorenja u pertak kazao Franz Xaver Haimerl, direktor i suvlasnik Haixa (desno), na slici s Ewaldom Haimerlom (lijevo) i arhitektom Bojanom Perhočem Snimio ivica kruhoberec

sti mogu stvoriti dobre uvjete za strane ulagače. Međutim, Mala Subotica nije jedina koja je shvatila koliko je važno izaći ususret investitorima kako bi stvorili nova radna mjesta u vlastitoj sredini. Tako, primjerice, čelništvo Općine Sračinec daje investitorima osjetne popuste za kupnju zemljišta ovisno o broju zaposlenika

koje će zaposliti s područja te općine nedaleko od Varaždina zahvaljujući kojima bi parcelu mogli dobiti i gotovo besplatno! "Prva smo od dvadesetak poduzetničkih zona u Varaždinskoj županiji, a vjerojatno i među prvima od ukupno 500-tinjak zona u Hrvatskoj, koja ulagače potiče da zapošljavaju lokalno stanovništvo kroz po-

puste na cijenu zemljišta do kojih se dolazi po točno utvrđenom načinu, a ne od oka", ističe općinski načelnik Božidar Novoselec, koji kaže da će u istom postotku biti oslobođeni i komunalnog doprinosa. Popust se izračunava po formuli u kojoj su parametri površina parcele i broj zaposlenika u budućem poslovnom prostoru.

eke su od op ina u VaraĹždinskoj i Me imurskoj Ĺžupaniji koje su vorile nova radna mjesta u vlastitoj sredini

ulaganja:

vanje dozvola

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

KAKO PRIVU I ULAGA E: - komunalno opremljena zemljiĹĄta uz izra ene prostorne planove

- brzo dobivanje dozvola - gra evinska dozvola u tri tjedna - popusti ili ak besplatn o zemljiĹĄte, ovisno o bro ju zaposlenih - popusti ili oslobo enje od doprinosa i naknada te po pla anja komunalnih reza na tvrtku

KREDITI I INFO TOÂťKE

'Ne zaboravite doma e investitore'

BOĹ˝IDAR NOVOSELEC, op inski na elnik Sra ineca, kaĹže kako su prvi u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji precizno definirali izra un popusta na cijenu zemljiĹĄta SNIMIO SINIĹ A SOVI

Tako, primjerice, ispada da ulaga koji zaposli 30 mjeĹĄtana Sra inca moĹže dobiti parcelu od 1500 kvadrata gotovo besplatno budu i da puna cijena etvornog metra u poduzetni koj zoni iznosi oko samo osam eura. "Naravno, to je samo teoretska mogu nost, jer treba uzeti u obzir maksimalni postotak dopuĹĄtene izgra-

enosti od 60 posto, pa ispada da bi investitor za besplatnu parcelu trebao zaposliti 30 ljudi na oko 800 kvadrata, ĹĄto je malo vjerojatno", kaĹže na elnik op ine Sra inec, koja ima oko pet tisu a Ĺžitelja i oko 200 nezaposlenih. Zahvaljuju i upravo takvim popustima i blizini VaraĹždina, Poduzetni ka zona Sra inec privukla je ulaga e

kao ĹĄto su K&B d.o.o., Termosistem, a kako interesa ne manjka, po elo je proĹĄirenje zone. "Za razliku od nekih drugih sredina kojima drĹžava objeru ke daruje zemljiĹĄta, naĹĄa op ina nije te sre e tako da ga je i ovaj put morala otkupljivati od privatnih vlasnika. Rije je o ĹĄest hektara poljoprivrednog zemljiĹĄta koji e se izmjenama prostornih planova prenamijeniti u gra evinsko", doznajemo od Novoselca.

Krizna kaĹĄnjenja

Iako prodaja zemljiĹĄta ide dobro zahvaljuju i olakĹĄicama, broj izgra enih poslovnih objekata u zoni joĹĄ nije blizu o ekivanog. "Jednostavno, op e gos-

Alen Leveri , pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije VaraĹždinske Ĺžupanije, isti e kako se velik dio poslovnih zona fokusira na strane investitore te se znaju zaboravljati doma i. "Naglasak u razvoju poslovnih zona upravo bi trebalo staviti na male, domicilne tvrtke, gdje bi uloga op ina i gradova bila u pomo i poduzetnicima kroz povoljne kreditne linije. Kao dobar primjer moĹže se istaknuti grad Ivanec u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji, koji prati investitore od iskaza interesa do po etka proizvodnje", kaĹže Leveri . U razgovorima s na elnicima i gradona elnicima uvijek se isti e nedovoljna promocija poslovnih zona, a investitori s druge strane isti u problem informacija o mogu nostima ulaganja. Stoga su u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji, kaĹže Leveri , 2007. pokrenuli info to ke i projekt "poslovne diplomacije" u sklopu kojega su obilazili veleposlanstva i konzulate.

podarske prilike ne idu na ruku onima koji Ĺžele ulagati i imaju gotove planove, a tu jedna op ina ne moĹže puno pomo i. Ne promjeni li se to uskoro, investitori koji su kod nas kupili zemljiĹĄte, a nisu u ugovorenom roku ishodili gra evinske dozvole, izgradili objekte te zaposlili naĹĄe ljude, morat e platiti razliku do pune cijene kvadrata", upozorava Novoeselec. I kod odabira pograni nog mjesta Babinec kao lokacije novog pogona varaĹždinskog proizvo a a obu e Bambi, kako je istaknula prigodom nedavnog otvorenja direktorica Ariana Pomper, vaĹžne su bile upravo posebne pogodnosti koje ulaga ima nudi op-

inska vlast. Ĺ to to to no Bambiju, ali i ostalim ulaga ima nudi Op ina Cestica, doznajemo od njezina na elnika Mirka Korotaja. "Sve ulaga e, bilo doma e ili strane, osloba amo pla anja do 50 posto komunalnog doprinosa. Nadalje, do tri godine osloba amo ih i od pla anja komunalne naknade, kao i poreza na tvrtku. Ovisno o broju zaposlenih s podru ja naĹĄe op ine sufinanciramo i gradnju komunalne infrastrukture u naĹĄoj poduzetni koj zoni gdje je cijena etvornog metra samo tri eura", kaĹže na elnik op ine u kojoj tvrtke zbog smjeĹĄtaja na podru ju posebne skrbi dobivaju i posebne porezne olakĹĄice. Ivica Kruhoberec

tema 6-7

SPORtSKO DIONIČARStVO Rukometni klub Zagreb Croatia osigur društvo, koju bi trebalo provesti do kraja ove godine, a najveći dioničar, oč

Zagreb CO planira ali interesa dionič Iako Uprava RK Zagreb Croatia osiguranja očekuje da će se u privatizaciju uključiti njihovi sponzori, u Ini 'nemaju planova' za kupnju dionica, a Croatia osiguranje i Digitel još nisu ni počeli razmatrati tu mogućnost. Najveći potencijalni dioničar, Grad Zagreb, pati pak od kroničnog nedostatka novca Zagreb Croatia osiguranje postat će prvi rukometni klub - sportsko dioničko društvo, odlučio je takozvani Odbor za hitnost kluba. Time će se nastaviti trend privatizacije hrvatskih sportskih klubova koji je 2008. godine započeo HNK Hajduk. Angažirali su pravne stručnjake zadužene za provođenje preustroja u skladu s važećom pravnom regulativom. Planirano je da sve radnje oko preustroja budu okončane do Skupštine dioničara, imenovanja Nadzornog odbora te menadžmenta kluba, najkasnije do 31. prosinca ove godine. Iako u klubu kažu kako bilježe pozitivne reakcije sponzora koje priželjkuju kao dioničare, njihov je interes zasad slab.

'Nema repova'

"Preustroj kluba u skladu je sa Zakonom o športu i možemo reći da je to djelomice i naša obveza. Ujedno je to i želja klupske Uprave. Za budućnost kluba preustroj u športsko dioničko društvo znači jako puno. Naime, dioničari će imati potpun nadzor nad poslovanjem kluba, a oni koji

prepoznaju klub kao strateškog partnera, znat će da im ulaganje kroz dokapitalizaciju donosi dobit. Upravo na taj način mislimo osigurati potrebna ulaganja s obzirom na to da su budžeti ostalih europskih klubova, s kojima se susrećemo u elitnim europskim natjecanjima, višestruko veći od našega", otkrila je za Business.hr Vlatka Hercigonja iz Ureda za odnose s javnošću RK Zagreb CO-a. "Također, naša želja nije uvjetovana nikakvim financijskim dubiozama ili 'repovima' zbog kojih bismo tražili potencijalne ulagače. U usklađivanje sa zakonskom regulativom ulazimo potpuno 'čisti' i stoga od preustroja puno i očekujemo", dodala je Hercigonja. Uprava Kluba očekuje kako će se među dioničarima budućeg sportskog dioničkog društva naći Grad Zagreb sa značajnim paketom dionica (30 - 33 posto), a preostali bi dio trebali preuzeti aktualni i budući sponzori, poput generalnog sponzora Ine, sponzora imena Croatia osiguranja, tvrtke Digitel, Bavaria piva, Šted banke i ostalih sadašnjih, ali i novih spon-

zora. Dio paketa dionica bit će ponuđen i dosadašnjim igračima kluba. "Potencijalni dioničari, a pritom mislim na Grad Zagreb i naše sadašnje sponzore, na našu su inicijativu sjajno reagirali i mogu reći da, generalno, imamo njihovu potporu. Prema dosadašnjim reakcijama, spremni su preuzeti dio dionica. Tu su odluku pozdravili i neki od naših igrača jer će i oni imati mogućnost preuzimanja dijela klupskih dionica", istaknula je Hercigonja.

'Vidjet ćemo'

Tragom njihovih istaknutih želja kontaktirali smo potencijalno najveće dioničare o mogućem sudjelovanju u preustroju. "U ovom trenutku ne možemo komentirati izjavu čelnika RK Croatia osiguranje Zagreb prije svega zato što službenih kontakata o toj temi nije bilo. Hoće li Croatia osiguranje preuzeti paket dionica našeg najtrofejnijeg rukometnog kluba, ovisi o našim analizama isplativosti, poslovnom okruženju u trenutku kada se klub preustroji u sportsko dioničko društvo, kao i financijskoj situa-

ciji i sredstvima predviđanima za ulaganje", odgovor je Službe za korporativne komunikacije CO-a. Iz Ine smo pak dobili odgovor da kod njih ne posto-

je planovi o mogućem preuzimanju dionica. Najviše entuzijazma za sudjelovanjem u preustroju kluba zasad je pokazala marketinška agencija Digitel.

osiguranje donio je odluku o preustroju u sportsko dioni arsko ar, o ekuju u klubu, bio bi Grad Zagreb s udjelom od 30 do 33 posto

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

ra privatizaciju, ičara još nema DOKAPITALIZACIJA bi klubu osigurala potrebna ulaganja s obzirom na to da su budžeti ostalih europskih klubova, s kojima se susre u u elitnim europskim natjecanjima, višestruko ve i od njihova, kažu u RK Zagreb CO-u FOTO NIKETI /CROPIX

SPAS OD MINUSA

Zašto Cibona eka? KK Cibona, perjanica hrvatske košarke, ve godinama muku mu i s minusom na bankovnom ra unu. Njezin je bivši predsjednik Ivo Jeluši takvo neodrživo stanje planirao riješiti ovogodišnjom privatizacijom. Na taj je na in htio potaknuti tvrtke poput Kraša, Badela, Francka i Agrokora da se s punim povjerenjem odlu e na ulazak u upravlja ku strukturu.

"Rukometni klub Zagreb jedna je od najzna ajnijih sportskih institucija u Hrvatskoj i jedan od naših najtrofejnijih klubova. Kako bi se privatizaci-

jom dobila prilika za daljnji razvoj na regionalnoj i europskoj sportskoj sceni, na na elnoj razini zaklju ujemo da je rije o potencijalno zanimljivom ulaga-

nju. Više od toga u ovom je trenutku teško re i jer nam nisu poznati detalji te emo odluku o eventualnom sudjelovanju donijeti kad za to do e vrijeme", otkri-

la je Kristina Laco, lanica Uprave i glavna izvršna direktorica Digitel komunikacija. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

Me utim, Jeluši je u svibnju napustio kormilo Cibone, a njegov nasljednik Vlatko Previši još nije spomenuo privatizaciju kao mogu i izlaz iz problema. Prilikom svojeg ustoli enja on je spas Cibone vidio u javljanju jednoga jakog sponzora kojem bi oni prepustili upravlja ke funkcije. Me utim, od takvog sponzora još uvijek nema ni traga ni glasa.

doga aji

AKTIVISTI U AKCIJI

'GradiliĹĄte u VarĹĄavskoj ilegalno'

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

GRADILIĹ TE Hoto grupe u VarĹĄavskoj od petka s 'aktivisti kim lokotom' na ulazno-izlaznoj ogradi prema Gunduli evoj FOTO DAMJAN TADI /CROPIX

Zagreb. Aktivisti Zelene akcije i Prava na grad prosvjedovali su u petak u VarĹĄavskoj ulici na gradiliĹĄtu ulazno-izlazne rampe za garaĹžu Hoto grupe, a elnici tih udruga Tomislav TomaĹĄevi i Teodor Celakoski ustvrdili su da se od 15. rujna radovi izvode ilegalno te zatraĹžili da inspekcija iza e na teren i zatvori gradiliĹĄte.

TomaĹĄevi je rekao da je investitor tih radova u VarĹĄavskoj Grad Zagreb, a Tehnika izvoditelj. Radovi se, objasnio je, izvode na temelju rjeĹĄenja koje je Grad Zagreb izdao za zauzimanje javno-prometne povrĹĄine od 26. velja e 2010. i koje je isteklo 15. rujna. Grad je, kazao je, 13. kolovoza izdao novo rjeĹĄenje kojim se produĹžuju radovi u VarĹĄavskoj, ali ono joĹĄ nije kona no jer Ministarstvo zaĹĄtite okoliĹĄa nije rijeĹĄilo Ĺžalbe stanara. H

StaroÄ?eĹĄko pivo dobilo novu recepturu i dizajn

SLAVEN KUFNER, predsjednik Uprave Kufner grupe

ÂťEĹ KO ISKUSTVO Iako je Staro eĹĄko pivo poznati brend, u Pivovari Daruvar svjesni su da ne mogu konkurirati velikim pivovarama i globalnim brendovima. Cilj im je ĹĄto prije ponovo zadobiti povjerenje potroĹĄa a i vratiti se na kapacitet pivovare kakav je bio prije ste aja, pa su pomo potraĹžili i u eĹĄkoj

Kufner grupa, proizvo a gra evinskog materijala iz Sira a, u protekla je etiri mjeseca u Pivovaru Daruvar, koju je kupila na draĹžbi u svibnju ove godine, uloĹžila 23 milijuna kuna. Od 1. lipnja, kad su uĹĄli u pivovaru, uz kupoprodajnu cijenu bilo je potrebno uloĹžiti u obnovu pogona i pokretanje proizvodnje, a najpoznatiji brend Staro eĹĄko pivo dobilo je novu recepturu i novi dizajn. "Kufner grupa je 100-postotni vlasnik pivovare Daruvar. Zasad o strateĹĄkim parterima nismo razmiĹĄljali, ali s obzirom na naĹĄa dosadaĹĄnja iskustva, ta nam opcija nije strana. Trenuta no smo u izradi dugoro nog plana investicija", rekao nam je o planovima grupe Slaven Kufner, predsjednik Uprave Kufner grupe.

Nova ulaganja

"Do konca ove godine u pivovaru emo uloĹžiti joĹĄ milijun kuna, a upravo je u tijeku i izrada petogodiĹĄnjeg plana ulaganja ĹĄto je jasan dokaz da Kufner grupa ima dugoro an plan razvoja Pivovare Daruvar", kazala je direktorica pivovare Emira Ĺ kali u petak u Daruvaru na predstavljanju novog vodstva pivovare i novog

PET STOTINA ZAPOSLENIH

Dobit pet milijuna kuna Kufner grupa je, prema konsolidiranom financijskom izvjeĹĄ u, u 2009. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu 16,91 milijun kuna, pri emu je realizirala dobit u iznosu 5,03 milijuna kuna. Grupa trenuta no ima 12 tvrtki, od toga osam u Hrvatskoj i etiri u inozemstvu - u Srbiji, BiH, te Makedoniji - s viĹĄe od 500 zaposlenika. Donedavno su je inile dvije strateĹĄke poslovne grupe: poslovna grupa Kumal za proizvodnju stiropora i izolacijskih materijala, KS za proizvodnju vapna, kamena, praĹĄkastih materijala, ljepila i Ĺžbuka, a tre a je poslovna grupa pivovara. Tvrtke u sastavu Kufner grupe su Kumal S, Kumal Zagreb, Kamen Sira , Kumal gradina, Li ka tvornica vapna, KS transporti, te Pivovara Daruvar.

dizajna Staro eĹĄkog piva. "Staro eĹĄko pivo jest i ostat e naĹĄ osnovni brend na kojem e se razvijati pivovara jer to je zaista jak i poznat brend, no imamo u planu puniti i neke druge robne marke, ali kako smo tek u rujnu zapo eli s proizvodnjom sad kre u i razgovori s budu im partnerima", dodaje Ĺ kali . Iako je Staro eĹĄko poznati brand, u Pivovari Daruvar svjesni su da ne mogu konkurirati velikim pivovarama i globalnim brendovima. Cilj im je ĹĄto prije ponovo zadobiti povjerenje potroĹĄa a i vratiti se na kapacitet pivovare kakav je bio prije ste aja, no za to e biti potrebno neko vrijeme s obzirom na to da je pivovara bila u ste aju oko godinu

dana zbog ega je izgubila svoje trĹžiĹĄte. Jedna od prvih aktivnosti nove uprave nakon obnove pogona bila je suradnja s eĹĄkim pivovarama.

Mogu je uspjeh

"U nekoliko navrata boravili smo u eĹĄkoj i ostvarili zaista dobru suradnju s eĹĄkim tehnolozima koji su sura ivali i na izradi nove recepture, a potrudit emo se da se ta suradnja nastavi. U eĹĄkoj postoji velik broj malih pivovara poput daruvarske, koje uspjeĹĄno posluju i imaju svoje mjesto na trĹžiĹĄtu, i s tom suradnjom moĹžemo posti i puno u poboljĹĄanju procesa proizvodnje i podizanja kvalitete proizvoda", tvrdi Ĺ kali . B.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

ZABRANILI IM RAD

Ministarstvo oduzelo dopusnicu SSM-u

Zagreb. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture oduzelo je Split Ship Managementu (SSM) dopusnicu za obavljanje poslova posredovanja pri zapoĹĄljavanju pomoraca. Utvrdilo je da je SSM posredovao pri zapoĹĄljavanju pomoraca na brodove na kojima je bilo i joĹĄ ima problema i kaĹĄnjenja s isplatom pla a te koji

nisu udovoljavali normama o sigurnosti plovidbe, zaĹĄtiti mora od one iĹĄ enja te Ĺživotnih i radnih uvjeta pomoraca, priop eno je u petak iz tog ministarstva. Nakon upozorenja pomoraca na uvjete na brodovima za koje je posredovao SSM, obavljen je inspekcijski nadzor kojim je utvr en niz propusta. Kako ih SSM nije otklonio, pokrenut je najprije prekrĹĄajni postupak. Na ukidanje dopusnice SSM-u ostala je mogu nost Ĺžalbe i pokretanje upravnog spora. B. hr

CROZILLA

Cijene zemljiĹĄta u Zagrebu porasle 5%

Zagreb. Na podru ju grada Zagreba cijene gra evinskih zemljiĹĄta u runu su u odnosu na kolovoz porasle pet posto, pokazuju podaci portala Crozilla.com. Cijene zagreba kih zemljiĹĄta su zbog najve e potraĹžnje i najviĹĄe te kvadrat stoji ak 221 euro. U Splitsko-dalmatinskoj Ĺžupaniji cijene su porasle 3,2 posto te sada izno-

se 198 eura po etvornom metru. Zagreba ka Ĺžupanija nakon razdoblja pada cijena zemljiĹĄta biljeĹži lagani porast od 0,8 posto (86 eura po kvadratu). Primorsko- goranska i Zadarska Ĺžupanija biljeĹže pad cijena 2,1 posto (118 eura), odnosno 9 postao (129 eura). Grad Zadar u kojem je potraĹžnja za gra evinskim zemljiĹĄtima vrlo velika prosje nu cijenu kvadrata zemljiĹĄta drĹži na 150 eura. Cijene u Puli i Osijeku ostale su iste te se kre u (oko 140 eura po kvadratu). B. hr

Zbog POA-e Dugoj Resi 3 milijuna kuna vrijeda Britanski poduzetnik Andy Jamshidzadeh, vlasnik tekstilne tvrtke DG (UK) Textiles, koji pokuĹĄava s Vis konfekcijom iz VaraĹždina dogovoriti posao vrijedan oko devet milijuna kuna, dobro e razmisliti prije nego ĹĄto idu i put do e u Hrvatsku. Naime, kako je za Business. hr objasnio Ranko Vlahek, direktor razvoja u Visu, proĹĄle se srijede odigrao pravi triler na grani nom prijelazu Dubrava KriĹžovljanska kada su grani ni policajci posumnjali da je Jamshidzadeh islamist, zbog njegovih iranskih korijena, odnosno mjesta ro enja Teherana. Da stvar bude gora, u pomo su pozvali sluĹžbenike ProtuobavjeĹĄtajne agencije (POA) koji su ga ispitivali nekoliko sati. U kona nici ga je POA pustila, ali tek kada im je zaprijetio tuĹžbom i pozivom u Britansko veleposlanstvo.

'Po proceduri'

"Grani ni policajci kazali su nam da su po proceduri za svakog za koga posumnjaju da je islamist duĹžni pozvati sluĹžbenike POE, a oni pak mogu zadrĹžati osobu na ispitivanju do ĹĄest sati, i to bez ikakvih dodatnih obrazloĹženja. Naravno da mu se nisu ni ispri ali. ovjek je bio u ĹĄoku. Ima britansko drĹžavljanstvo, u Velikoj Britaniji Ĺživi viĹĄe od

RANKO VLAHEK, direktor razvoja poslovanja vis varazdin ARHIVA BUSINESS.HR

ZAPEO NA GRANICI Pregovori Pamu ne industrije o izvoznom poslu koji je pokuĹĄao dogovoriti novi vlasnik, Vis konfekcija, propali su jer se britanski biznismen iranskog podrijetla Andy Jamshidzadeh, koji je i prije poslovao s Hrvatskom, grani nim policajcima u inio sumnjiv

30 godina, putuje svakodnevno po Europskoj uniji, u Hrvatsku je stigao iz Slovenije i nigdje nije imao problema osim, eto, kod nas", ljutito pri a Vlahek. U telefonskom razgovoru za naĹĄ list Jamshidzadeh je potvrdio kako ve 30 godina posluje s hrvatskim tekstilnim tvrtkama, posljednji put kod nas je bio proĹĄle godine i nikad nije bilo problema. "Stvarno sam razo aran postupkom na granici. Potpuno su me ignorirali! Stalno su ponavljali: to je postupak, to je postupak, ali mi nisu htjeli re i zaĹĄto me drĹže. Koji postupak! Moja putovnica je ipirana i mogli su provjeriti sve o meni: tko su mi roditelji, Ĺžena, djeca, pa i koji broj cipela nosim. Jednostavno me nisu htjeli sluĹĄati. Potratili su moje vrijeme i nisam obavio posao zbog kojeg sam doĹĄao", ogor eno, ali i razo arano pri a britanski poduzetnik. Ipak isti e da nije odustao od poslovanja u Hrvatskoj i da e opet do i, ali samo direktnim letom London-Zagreb. "Nadam se da me nitko ne e na aerodromu optuĹžiti da sam islamist", zaklju uje gospodin Jamshidzadeh, koji se nada da su grani ni policajci samo imali loĹĄ dan. U Vis konfekciji su i viĹĄe nego ogor eni postupkom

grani nih policajaca te e tvrtka uputiti i sluĹžbeni protest na elniku PU VaraĹždinske, ali i ministrima gospodarstva i policije, uri Popija u i Tomislavu Karamarku.

Stari kupci

"Uzalud se pri a o izvozu kad strani poduzetnik ne moĹže ni do i vidjeti tvrtku s kojom Ĺželi raditi. Pa danas se moĹže u i u tvornice u Kini! No, u hrvatske o ito ne moĹže. Mi smo potroĹĄili tri dana u Londonu da prezentiramo naĹĄu tvrtku, a sad se pitamo koja je korist od toga jer je ĹĄansa da dobijemo taj posao sigurno prolongirana za ĹĄest mjeseci ili je u najgorem slu aju zauvijek izgubljena", isti e Ranko Vlahek. Jamshidzadeh je zainteresiran za dio asortimana Pamu ne industrije Duga Resa u ste aju koju je varaĹždinska Vis konfekcija kupila prije dva mjeseca za 30,8 milijuna kuna. Britanski je poduzetnik i devedesetih godina kupovao od Duge Rese stolnjake, nadstolnjake, ubruse, ukratko tekstilne proizvode koji se koriste u hotelijerstvu i restoraterstvu. Duga Resa je bila dobavlja takvih proizvoda za pet britanskih tvrtki, objaĹĄnjava Vlahek, a Vis je odlu io pokuĹĄati vratiti

OGLAS

Kineski potrošači esi propao HGK: sve više traže originalnost dan posao POSLOVNI FORUM

Miroslav Karamarković iz HGK kazao je na Jesenskom velesajmu kako je organizirano slanje uzoraka i cjenika pojedinim kineskim uvoznicima na razmatranje, a riječ je o širem spektru proizvoda (hrana, piće i drvo kao repromaterijal) koje je za sada najlakše plasirati na kinesko tržište

BRITANSKI BIZNISMEN iranskog podrijetla Andy Jamshidzadeh, koji je proizvode Pamučne industrije kupovao i 90-ih, nada se da su policajci na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska samo imali loš dan Foto HAjDinjAK/CroPiX

stare kupce s Otoka. To nije nimalo jednostavno jer su oni u međuvremenu pronašli druge dobavljače. Primjerice, Jamshidzadehova tvrtka posluje s jednim slovenskim poduzećem, ali je on na nagovor Varaždinaca pristao vratiti se hrvatskim tekstilcima i bio je spreman već iduće godine kupiti robu u vrijednosti dva do tri milijuna kuna. To bi, pretpostavljaju u Vis konfekciji, bio samo početak jer su ukupni potencijali Jamshidzadehove tvrtke oko 10 milijuna funti na godinu. Nakon incidenta na granici u Vis konfekciji sada dvoje o tome hoće li, primjerice,

zvati drugog po veličini kupca Duge Rese iz Londona jer je on također podrijetlom Iranac! "Ostao je gorak okus i sada ga se stvarno ne usuđujemo pozvati. Ne znam kako ćemo raditi u ovakvim uvjetima. Teoretski, oni nas ne trebaju jer imaju druge dobavljače. Da bismo ih pridobili, moramo biti cjenovno konkurenti, fleksibilni, brzi... A mi se još moramo boriti da naši potencijalni partneri uopće prijeđu granicu. Nečuveno!", zaključuje Ranko Vlahek iz Vis konfekcije. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Energetika, kemijska industrija, prometna infrastruktura, zaštita okoliša i nove tehnologije samo su neka od područja moguće suradnje hrvatskih i kineskih tvrtki, istaknuto je u petak na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu održanom u sklopu 86. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma (JMZV) na kojem je Kina zemlja partner.

infrastrukture i visoke tehnologije. Qian je naglasio nužnost jačanja bilateralne suradnje na području turizma i trgovinskih usluga jer je Kina otvoreno tržište i hrvatska su poduzeća dobrodošla. Voditelj odjela za prekomorske zemlje Hrvatske gospodarske komore (HGK) Miroslav Karamarković istaknuo je da se u Kini sve više traže originalnost i prepoznatljivi brendovi. Potrošači traže nove brendove i nove zemlje pa je to šansa i za hrvatske tvrtke, posebice u izvozu vina, drvnoj i prehrambenoj industriji. Karamarković je izvijestio da je već organizirano slanje uzoraka i cjenika pojedinim kineskim uvoznicima na razmatranje, a riječ je o širem spektru proizvoda (hrana,

piće i drvo kao repromaterijal) koje je za sada najlakše plasirati na kinesko tržište.

Izvoz samo 41 mil. $

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena između Hrvatske i Kine prošle je godine iznosila 1,48 milijardi američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz bio nešto veći od 41 milijun dolara, a uvoz veći od 1,4 milijarde dolara. U prvih je sedam mjeseci ove godine ukupna međusobna robna razmjena iznosila 805 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 19 milijuna dolara, a uvoz 786 milijuna dolara. Nakon plenarnog dijela skupa održani su individualni razgovori više od 30-ak kineskih i isto toliko hrvatskih tvrtki.

Zajednički projekti

Kineske tvrtke mogle bi sudjelovati u izgradnji prometne infrastrukture (zračna luka, željeznički i cestovni prijevoz, mostovi), projektima na području brodogradnje, telekomunikacija, energetike i farmaceutike, kazao je savjetnik u uredu za ekonomiju i trgovinu pri Ambasadi Republike Kine u Hrvatskoj Changyoung Qian. Istaknuo je kako su mogućnosti za gospodarsku suradnju dviju zemalja velike te kako treba proširiti investicijske aktivnosti, primjerice na područjima energetike,

HRVATSKO-KINESKI poslovni forum: U prvih je sedam mjeseci hrvatski izvoz u Kinu iznosio 19 milijuna dolara, a uvoz 786 milijuna dolara Foto Bruno Konjevi∆/CroPiX

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

'BULK CARRIER'

U Brodosplitu porinut brod za Jadroplov

Split. U Brodosplit-BrodogradliĹĄtu u petak je porinut novosadra eni brod za prijevoz rasutih tereta "Sveti Dujam", iji je naru itelj doma a brodarska tvrtka Jadroplov. Posrijedi je drugi od dvaju brodova za prijevoz rasutih tereta ĹĄto ih je splitsko brodogradiliĹĄte ugovorilo za doma eg brodara, a ujedno etvrta

o ĹĄest planiranih primopredaja u 2010. godini. Brodovi za prijevoz rasutih tereta, tzv. bulk carrieri, prvi su u Hrvatskoj gra eni po zajedni kom pravilniku za brodsku strukturu (Common Structural Rules). Time je osigurana trajnost strukture broda dignuta na najviĹĄu razinu. Rije je i o prvim brodovima u Hrvatskoj za prijevoz specifi ne teĹžine tereta od tri tone po prostornome metru, poput sumpora, vapnenca, silikonmagnana i ribljeg braĹĄna. H

PREGOVORI O PRESELJENJU

Novi Marof bi Varteksu zemljiĹĄte dao i besplatno Kada je u pitanju dolazak Varteksa, koji bi sa 1500 zaposlenih Novom Marofu puno zna io, gradona elnik Novog Marofa Darko Hreni otkriva kako je spreman 'na gotovo sve ustupke, pa i darivanje zemljiĹĄta, samo da to bude sukladno zakonu' Nastavljaju se pregovori o preseljenju Varteksa, koji je u petak, nakon propasti srpanjske skupĹĄtine dioni ara, uspio osigurati kvorum pa je odrĹžana godiĹĄnja skupĹĄtina na kojoj su prihva ene sve predloĹžene odluke. Tijekom vikenda susreli su se Zoran KoĹĄ ec, predsjednik Uprave Varteksa, i Darko Hreni , gradona elnik Novog Marofa, koji ima najviĹĄe izgleda da bude mjesto budu ih proizvodnih pogona varaĹždinske tekstilne industrije nakon

ZORAN KOĹ EC, predsjednik Uprave Varteksa

DARKO HRENI , gradona elnik Novog Marofa

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

FOTO HAJDINJAK/CROPIX

ĹĄto su zapeli pregovori s varaĹždinskom gradskom upravom.

rekao nam je Hreni , koji je uvjeren da takav stav dijele i gradski vije nici. Iako su Varteksu spremni maksimalno iza i ususret, i drugim ulaga ima nude primamljive pogodnosti. "Pla anja komunalnog doprinosa osloba amo i do 100 posto, ovisno o investiciji, broju zaposlenih s naĹĄeg podru ja, ali i trajanju njihova zaposlenja", kaĹže Hreni napominju i da su komunalni doprinos i komunalna naknada u startu dvostruko povoljniji nego u VaraĹždinu ili Knegincu, ija je zona proglaĹĄena najboljom.

Bez doprinosa

"Kada je u pitanju dolazak Varteksa, koji bi sa 1500 zaposlenih nama puno zna io, kao gradona elnik spreman sam na gotovo sve ustupke, pa i darivanje zemljiĹĄta, samo da to bude sukladno zakonu",

VARTEKS

Gubitak pokriva budu a dobiti Najve a hrvatska tekstilna tvrtka Varteks u proĹĄloj je godini ostvarila 98,9 milijuna kuna gubitka koji bi trebala pokriti dobit u sljede im poslovnim godinama, glavni je zaklju ak glavne skupĹĄtine druĹĄtva odrĹžane u petak u VaraĹždinu. Kao glavne uzroke gubitaka u poslovanju Uprava navodi gospodarsku krizu i smanjenje potroĹĄnje gra ana. Varteks je u 2009. godini ostvario prihod u iznosu 401,2 milijuna kuna, ĹĄto je 16,7 posto manje nego godinu prije. Pritom je u maloprodaji ostvaren prihod vrijedan 144,1 milijun kuna, ĹĄto ini 36 posto ukupnih prihoda druĹĄtva, dok je u izvozu realizirano 132,3 milijuna kuna, odnosno 33 posto ukupnih prihoda te varaĹždinske tvrtke. Najve i je izvoz ostvaren u zemlje Europske unije, i to 108,8 milijuna kuna. N. S.

NE KRĹ KO

TURIZAM

U listopadu na redoviti remont

HTZ-u nagrada u Japanu

KrĹĄko/Zagreb. Nuklearna elektrana KrĹĄko (NEK) krajem rujna po et e redovni remont koji e trajati oko mjesec dana, najavljeno je u petak iz nuklearke. To je etvrti put da se remont obavlja nakon 18-mjese noga gorivog ciklusa (ranije su se obavljali godiĹĄnje). Od 3. svibnja 2009. NEK je proizveo 8,45 teravatsati (TWh) neto elektri ne energije, ĹĄto je oko 1,2 posto viĹĄe od plana. H

Zagreb. Hrvatska turisti ka zajednica (HTZ) na me unarodnom je turisti kom sajmu u Tokiju dobila nagradu za najbolje inozemno predstavniĹĄtvo u Japanu, izvijestili su u petak iz HTZ-a. U konkurenciji su bila 53 inozemna turisti ka predstavniĹĄtva koja djeluju u Japanu. Lani je iz Japana u Hrvatsku doĹĄlo 163 tisu e ili 14 posto viĹĄe turista nego 2008. godine. H

TijaniÄ&#x2021;: Vl samo Ĺžele SUKOB JAVNIH I KOMERCIJALNIH KU A Kao ĹĄe er na kraju ovogodiĹĄnjeg Weekend Media Festivala doĹĄao je posljednji panel u kojem su se ĹĄefovi regionalnih javnih i komercijalnih televizija sukobili zbog raspodjele marketinĹĄkog kola a i pitanja pretplate Sukob ĹĄefova javnih i komercijalnih regionalnih televizija o tome treba li javnim i dalje dopuĹĄtati da se uz

pretplatu financiraju i reklamama obiljeĹžio je ovogodiĹĄnji Weekend Media Festival u Rovinju. Na posljednjem

20 za kvadrat

"U naĹĄoj maloj poduzetni koj zoni, koja se nalazi gotovo uz autocestu Zagreb-Gori an, nudimo komunalno opremljeni kvadrat za 20 eura, ĹĄto je tek toliko da pokrijemo ulaganja u cestu, struju, vodu, i plin", upozorava Hreni . Ivica Kruhoberec

ALEKSANDAR TIJANI , generalni direktor Radio televizije Srbije FOTO PIXSELL

OGLAS

Vlasnici televizija ele nove jahte i avione U OPORBI Johannes Zull, predsjednik Uprave RTL-a, i Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV FOTO PixSELL

u nizu panela nazvanom "Digitalizacija televizije što dalje?" snage su odmjerili generalni direktor Radio televizije Srbije Aleksandar Tijanić i vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac s jedne te predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić, njegov kolega sa RTL-a Johannes

Zull i direktor Pop TV-a iz Slovenije Pavel Vrabec s druge strane.

Kolač od 100 mil. eura

Na Mavrićevu opasku kako javne televizije koje se financiraju pretplatom pritom uzimaju velik dio marketinškog kolača komercijalnim televizijama i time do-

REKORDAN ODAZIV

U Rovinju se okupilo 2500 sudionika i oko 400 novinara Ovogodišnji, treći po redu Weekend Media Festival bio je najveći dosad. "Ove smo godine imali 2500 sudionika u usporedbi sa 2000 lanjskih, a festival je pratilo oko 400 akreditiranih novinara", rekao je za Business.hr direktor festivala Tomo Ricov iz event agencije Pepermint, koja je dio Digitela.

vode do neravnopravne tržišne utakmice, Tijanić je uzvratio da "vlasnici komercijalnih televizija samo žele nove jahte i avione" te da bi ukidanje reklama značilo kraj javnih televizija. Na to se spremno nadovezao Popovac, koji je rekao kako razumije zabrinutost korporacija koje su došle u Hrvatsku jer im profiti nisu onakvi kakve su očekivali, ali da HRT kao javni servis svoj profit vraća u javnost. Tržište televizijskog oglašavanja u Hrvatskoj inače vrijedi oko 100 milijuna eura na godinu, što objašnjava razloge sukoba televizijskih čelnika. Šefovi javnih servisa iz Hrvatske i Srbije svoje su kolege s komercijalnih televizija indirektno, ali složno optuživali kako proizvode isključivo komercijalan sadržaj upitne kvalitete, što je Tijanić dodatno začinio opaskom o sapunici Šeherezada, dok su im s komercijalnih televizija uzvraćali da su debelo subvencionirani pa je upitno ispunjavaju li uopće svoju javnu funkciju. Vrabec je pokušao parirati ciničnom, ali verbalno spretnom Tijaniću opaskom kako je riječ o "javnim kućama", a ne o javnim televizijama. Igor Medić

PETE RADOVICH, CBS

'3D utakmice nikada nećemo gledati' Jedan od zapaženijih panela vodio je Pete Radovich, američki sportski producent CBS-a hrvatskih korijena, koji je kazao kako gledatelje tijekom gledanja neke utakmice treba stalno educirati kako bi se ponovno vraćali prijenosu. Dodao je kako 3D tehnologija vjerojatno nikada neće zamijeniti klasične prijenose utakmica. Jedan od sudionika bio je i talijanski nogometni sudac Pierluigi Collina. On je gostovao kao glasnogovornik kompanije Mastercard, a govorio je o svojim tehnikama i pripremama za utakmice koje vrijede i u poslovnome svijetu. I. M.

NEMA VIŠE BESPLATNO

EPH 'zaključava' sadržaj Na medijskom festivalu moglo se doznati i kako se najveći novinski izdavač u Hrvatskoj, EPH, sprema početi naplaćivati svoje sadržaje objavljene na internetu. "Svakog dana gledamo kako naše sadržaje izvorno preuzimaju na drugim kanalima. Ulazimo u eru u kojoj više neće biti besplatnih sadržaja", rekao je predsjednik odbora direktora EPH Stipe Orešković na jednome od panela Weekend Media Festivala.

I BUSINESS.HR je bio dio Weekend Media Festivala, a najbolje autorske uratke lista prezentirala je naša novinarka Romana Dugandžija FOTO PixSELL

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

TRGOVINSKI PARTNERI

Na Hrvatsku se odnosi 15% uvoza u BiH

Sarajevo. Bosna i Hercegovina u prvih osam mjeseci 2010. uvezla je iz Hrvatske robe u vrijednosti od 663 milijuna eura, što je 15 posto ukupna uvoza u tu zemlju ostvarenog u tom, objavila je u petak Agencija za statistiku BiH. Od sije nja do kraja kolovoza BiH je najviše robe izvezla

u Njema ku, i to u vrijednosti 356 milijuna eura, što je samo neznatno manje od vrijednosti bosanskohercegova kog izvoza u Hrvatsku, koji je u tom razdoblju dosegnuo 351 milijun eura. Ukupni uvoz ostvaren u BiH do kraja kolovoza bio je vrijedan etiri milijarde i 416 milijuna eura, a ostvareni je izvoz bio vrijedan dvije milijarde i 352 milijuna eura. Izvoz iz BiH tijekom prvih osam mjeseci ove godine bio 30,3 posto ve i u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, a uvoz je pove an 7,7 posto. H

LUKE I PLOVNI PUTEVI

Promet putnika i tereta blizu onom iz 2008.

Zagreb. Hrvatske morske i rije ne luke ove godine bilježe nešto bolje rezultate nego lani, promet putnika i tereta približava se onom iz 2008., a u Hrvatskoj je potrebno što prije odabrati najbolje projekte za razvoj tog sektora i predložiti ih za financiranje iz fondova EU.

Istaknula je to predstavnica Ministarstva mora Nina Perko u petak na 5. me unarodnom znanstveno-stru nom savjetovanju "Luke i plovni putoviPOWA 2010" koje je u HGK okupilo više od 70 doma ih i stru njaka iz nekoliko susjednih zemalja. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja Ivo Žuni istaknuo je da godišnja razina sredstava samo primjerice za pet komponenata iz fonda IPA, me u kojima je i prekograni na suradnja, iznosi gotovo 600 milijuna eura. H

U gostionicama gužva, a promet nikad manji TRAŽI SE JEFTINO 'Gosti se odlu uju za mnogo jeftinija jela i pi a. Pozitivno je što je sezona bila takva da smo ipak imali velik broj gostiju, bez obzira na manju potrošnju', kaže Zlatko Puntijar Ugostiteljstvo i dalje pada, ne tako dramati no kao neke druge djelatnosti, ali svejedno je u drugom kvartalu ove godine zabilježen pad 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, kaže se u izvješ u Državnog zavoda za statistiku. Pad je zapravo i ve i jer su u istom razdoblju cijene ugostiteljskih usluga porasle 1,7 posto, pa realan pad u ugostiteljstvu iznosi 5,1 posto. I na razini polugodišta promet je

znatno manji: ukupan je pad u odnosu na 2009. godinu 6,1 posto jer je ostvaren promet od 5,8 milijardi kuna u usporedbi s lanjskih 6,1 milijardu kuna u istom razdoblju.

Kako u kampovima

prometu od 4 milijarde kuna kampovi su u drugom kvartalu ostvarili samo 3,7 milijuna kuna prometa. Takav se trend primje uje i drugdje u ugostiteljstvu. "Zapravo nismo primijetili manji broj gostiju, ali se odlu uju za mnogo jeftinija jela i pi a", kaže Zlatko Puntijar, predsjednik ceha obrtnika pri Hrvatskoj obrtni koj komori. Tako se dogodilo, objašnjava Puntijar, da je financijski promet znatno pao, a u ugostiteljskim objektima je gužva. "Ipak, pozitivno je što je sezona bila takva da smo ZLATKO PUNTIJAR, imali velik broj gostiju, bez šef ceha ugostitelja obzira na manju potrošnju", pri HOK-u smatra Puntijar. Za sljede u SNIMIO HRVOJE DOMINI sezonu HOK, Hrvatski ku-

Pao je promet hotelima (3,5 posto na razini drugog kvartala, 6,1 posto na razini polugodišta), drugim objektima za smještaj (3,9 odnosno 10,8 posto), restoranima (10 odnosno 13 posto), barovima (4,3 odnosno 5,3 posto), ketering objektima (11 odnosno 12,4 posto). No, u drugom je kvartalu rastao promet kampovima, i to 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kampovima je porastao promet i na polugodišnjoj razini, i to 3 posto. No, u ukupnom

harski savez i Ministarstvo turizma planiraju dodatne akcije kojima bi se potaknuo razvoj ugostiteljstva. "Planiramo brendiranje autohtonih jela u hrvatskim restoranima ime bi se proširila turisti ka ponuda", najavljuje Puntijar.

Pad zaposlenosti

Takve su mjere i prema statisti kim podacima najpotrebnije u sektoru pripreme i posluživanja hrane i pi a jer je upravo u njemu najviše pao promet - 8,1 posto u drugom kvartalu odnosno 9,5 posto u prvom polugodištu. S druge strane, promet u tvrtkama i obrtima koji nude smještaj pao je 0,1 posto u odnosu na

drugi kvartal 2009. godinu (ostvareno je 2,9 milijardi kuna prometa), a pad je nešto ve i na razini prvog polugodišta - 2,5 posto. Što se zaposlenih ti e, prema podacima DZS-a, u ugostiteljstvu posluje 2248 pravnih osoba i 13.038 obrtnika. Najve i promet, o ekivano, ostvaruju pravne osobe - 2,9 milijardi kuna, odnosno 73 posto ukupnog prometa. U istom razdoblju prošle godine u ugostiteljstvu je bilo 86.499 zaposlenih, a ove je godine taj broj nešto smanjen, na 86.099 zaposlenih. Najviše se zapošljava u tvrtkama i obrtima povezanim s pripremom hrane i pi a - 47.475 radnika. Iva Uš umli Greti

moja lisnica

Kako ranije oti i u mirovinu, a primati punu 'penziju'? Osiguranje od poplave limitirano na 100.000 kuna

Ponedjeljak 27/9/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

RJEĹ ENJE JE REFINANCIRANJE

Pet godina duĹža otplata stambenog kredita smanjuje mjese ni uteg za 750 kuna

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > stambeni krediti > mirovine > krediti

16-17

7,28 5,46 kuna za euro bio je u petak srednji te aj HNBa, što zna i da je kuna u odnosu na euro prošli tjedan oja ala 0,007 posto

kune za dolar bio je te aj HNB-a pa je kuna prošli tjedan prema dolaru oja ala 1,88 posto

1905,25 bodova imao je Crobex u petak pa je u tjedan dana indeks porastao 0,48 posto

96,36 150,02 bodova zaklju na je prošlotjedna vrijednost Crobisa, koji je u tjedan dana oslabio 0,02 posto

obra unskih jedinica imao je Mirex pa je u tjedan dana pao 0,02 posto

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

Produženjem roka otplate smanjite mjese nu ratu za ak 750 kuna STAMBENI KREDITI Ispitali smo postoji li na in smanjenja mjese nog anuiteta za otplatu stambenog kredita i otkrili da se produženjem roka otplate za prosje ni kredit od 100.000 eura uzet na 25 godina mjese ni 'uteg', uz relativno male popratne troškove, može smanjiti i do 750 kuna Ve ina doma ih banaka, pritisnuta sve neredovitijom otplatom kredita, u posljednjih godinu dana uvela je mogu nost privremenog moratorija na otplatu stambenog kredita te mogu nost pla anja samo kamata u odre enom periodu. No nas je zanimalo nude li banke opciju refinanciranja kredita koja bi smanjila mjese ni anuitet. Tu postoje dvije opcije. Može li se za 'stari' kredit ugovoriti niža kamata, poput onih akcijskih koje banke nude posljednjih mjese-

ci, odnosno koliko se može smanjiti mjese ni anuitet produži li se vrijeme otplate kredita?

Klju ni uvjeti

Ako u Splitskoj banci klijent ispunjava osnovni uvjet da u trenutku potpune otplate kredita ne prelazi 70 godina života, tada je mogu e produljiti rok za pet godina, tj. do maksimalno 30 godina za stambeni kredit. U toj banci nema posebne razlike u kamatnim stopama, ali se za produljenje roka naj eš e

napla uje odre ena naknada, koja može iznositi do maksimalno 0,5 posto na nedospjeli iznos kredita. Kako su nam izra unali, osobi u srednjim godinama koja je uzela stambeni kredit od 100.000 eura mjese ni anuitet na 25 godina iznosi 672 eura ili oko 4900 kuna mjese no. Produljenjem roka otplate za pet godina mjese na obveza se smanjuje za 43 eura (313 kuna), tj. na 629 eura. Produljenje roka otplate kao opciju za smanjenje mjese nog 'utega' nude i u

200 kuna je minimalna naknada koju ete morati platiti u Raiffeisen banci za produljenje roka otplate stambenog kredita

Raiffeisen banci. Rok se trenuta no može maksimalno produžiti na 30 godina za sve namjene osim adaptacije, gdje je maksimalni rok otplate 20 godina. Zbroj godina starosti sudionika u kreditu i roka otplate ne može biti ve a od 65 godina ako je kredit osiguran jamstvom fizi kih osoba, odnosno 75 godina ako je osiguran policom životnog osiguranja, napominju u Raiffeisenu. Odlu ite li se za produženje roka otplate, platit ete naknadu u iznosu jedan posto

KLJU»NI GRAFOVI

Kriza još itekako trese Unato stabilizaciji slobodnog pada povjerenja doma ih potroša a i njihove kupovne mo i na kraju lipnja, uporni minusi ispred tih brojki ukazuju na nastavak pada gospodarske aktivnosti i produljenju recesije. Analiti ari u posljednjem kvartalu o ekuju mali pozitivan rast, no na standardu gra ana to se sigurno ne e osjetiti prije druge polovice 2011. godine.

Koliko mjese no možete smanjiti otplatu kredita?

nedospjele glavnice, to nije minimalno 200, a maksimalno 500 kuna. Produženje roka otplate kredita osiguranih zalogom na nekretnini podrazumijeva i promjenu u zemljišnim knjigama (upis nove hipoteke), napominju u banci, što možete ura unati kao dodatan trošak.

Erste bez naknada

Uz sve to, pod pretpostavkom da je kredit u iznosu 100.000 eura realiziran 2000. godine na rok otplate od 25 godina, uz promjenji-

vu kamatu 6,5 posto, produženjem roka otplate za pet godina iznos mjese nog anuiteta možete smanjiti sa 675,21 eura na 572,66 eura, dakle za gotovo 750 kuna. U Erste banci nam nisu izra unali koliko bi mogli spustiti mjese ni anutet, ali napominju da se po ek tijekom otplate kredita, smanjenje kamatne stope i produžavanje roka otplate kredita ugovaraju bez pla anja posebne naknade. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

Anuitet na rok od 25 god.

Anuitet na rok od 30 god.

Splitska banka

672 eura (4899 kn)

629 eura (4585 kn)

314 kn

Raiffeisen banka

675,21 eura (4922 kn)

572,66 eura (4175 kn)

747 kn

Razlika

NAJDUŽE DOSPIJE E

Zaba daje stambene kredite na 35 godina Rok dospije a stambenog kredita duži je u Zagreba koj banci - maksimalno 35 godina. Stoga ako imate stambeni kredit u najve oj doma oj banci i niste odmah ciljali na najduži rok otplate, imate prostora za smanjenje mjese nog anuiteta. Iako nam nisu izra unali na konkretnom primjeru, kao u Splitskoj i Raiffeisen banci, u Zabi su napomenuli da za otplatu stambenog kredita klijent može zatražiti promjenu uvjeta koji obuhva aju produženje roka

otplate do 35 godina i promjenu na ina otplate na ostatak vrijednosti ili kombinaciju tih uvjeta, što u svim varijantama utje e na smanjenje mjese ne obveze klijenta. A naknada za produženje roka otplate i/ili promjenu na ina otplate je niža nego u RBA pla a se samo 300 kuna jednokratno. Uz to, ako nakon nekog vremena ponovno želite pove ati mjese ne otplate kredita, rok se može opet skratiti i na in otplate promijeniti za istu visinu naknade, napominju u Zabi.

PROROK IZ OMAHE

Buffett: Još smo u recesiji > stambeni krediti > mirovine > krediti

18-19 business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

"Još smo uvijek u recesiji i nećemo iz nje izaći još neko vrijeme", komentirao je za Reuters drugi najbogatiji Amerikanac Warren Buffett prošlotjednu procjenu američkog statističkog ureda NBER da je recesija završila prije godinu dana. Buffett ipak očekuje bolja vremena, a ustvrdio je da recesiju definira drukčije jer za njega kraj recesije dolazi tek kada BDP po stanovniku nadmaši onaj od prije krize.

Od 80 poslovnih poduhvata koje kontrolira Buffett većina ih se, tvrdi, "polako vraća". Promet željeznicom Burlington Northern Santa Fe u vlasništvu Buffettova Bershire Hathawaya sada je na 61 posto pretkriznog. Posao s tepisima, ciglama i izolacijom, međutim, još nije na tom postotku, ali se oporavlja. Buffett tvrdi da trenutačno državni poticaji osiguravaju devet posto američkog BDP-a.

55,5 posto ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova na kraju kolovoza odnosilo se na novčane fondove WARREN BUFFETT, vlasnik Berkshire Hathawaya

arhiva business.hr

Ne radi vam se do 65., a želite punu mirovinu? Evo načina kako... DODATNA ŠTEDNJA Mjesečnim uplatama između stotinjak i 250 kuna u životno osiguranje ili treći mirovinski stup 30-godišnjak može sa 60 navršenih godina otići u prijevremenu mirovinu i mjesečno dodatno primati između 470 i čak 1020 kuna Mjesečnim izdvajanjem ma le svote novca za životno osiguranje i treći mirovin ski stup kroz 30 godina pro sječan Hrvat može otići u prijevremenu mirovinu po novom, znatno restriktivni jem Zakonu o mirovinskom osiguranju sa znatno većim mjesečnim primanjima od onih koja bi ostvario punom mirovinom bez dodatne štednje.

Prema izračunu tvrtke Marshaly, mjesečnim upla tama između stotinjak i 250 kuna u te vrste štednih pro izvoda 30godišnjak može sa 60 navršenih godina otići u prijevremenu mirovinu i sljedećih 17 godina (procije njeni životni vijek u Hrvat skoj je 77 godina) mjesečno dodatno primati između 470 i čak 1020 kuna. Marko Marić, direktor

Procijenjena mirovina prema starom i novom Zakonu Osoba je otišla u prijevremenu mirovinu pet godina ranije - stari zakon Osoba je otišla u prijevremenu mirovinu pet godina ranije - novi zakon Osoba koja je ostvarila starosnu mirovinu sa 40 godina radnog staža

mjesečni iznos mirovine

razdoblje primanja mirovine

1859,95

1626,19

2334,80

12 Izvor: IJF

tvrtke Marshaly, objasnio je kako ulaganjem u životno osiguranje, treći mirovinski stup ili životno osiguranje vezano uz investicijske pro izvode ulagač može solidno zaraditi i uživati u mirovini, a izbor štednje ovisi o ulaga čevim osobnim sklonosti ma.

Moguća i ranije isplata

"Ne postoji zlatno pravilo za ulaganje. Ulagači su kon zervativni ili aktivni pa bi svaki od njih prije konačne odluke trebao razgovarati s investicijskim savjetnikom", kazao je Marić. "Primjerice, prednosti 3. stupa u odnosu na životno osiguranje jest to što klijent u 50. godini može dobiti 30 posto ušteđevine kao gotovinsku isplatu, a ostatak se isplaćuje rentno dok se novac ne potroši. Taj se novac može koristiti samo za mirovinu. Prednost je i u 25 posto državnih po

ticajnih sredstava, ali nedo statak je što se u izračunima mirovinskih fondova računa kao da poticaji idu svih 30 godina, što ne mora biti toč no. Dobit u slučaju štednje u trećem stupu iznosi oko 45 posto dugoročno", objašnja va Marić. Kod životnog osiguranja, pak, dobit se kreće od 3 do 4 posto, ali ono ima niz dru gih namjena poput jamstva prilikom uzimanja kredita, niže kamatne stope, prebi janja kredita i sl. Pozitivna je stvar što osiguravatelji nude plaćanje indeksacije kojom se povisuje razine mjesečnih uplata za iznos inflacije.

Što donosi novi zakon?

Kao dobar način ulaganja Marić navodi i životno osi guranje s ulaganjem u in vesticijske fondove. "U tom slučaju novac se može ula gati na određeni burzovni indeks, što isključuje strah

od pogreške fond menadže ra, a uskoro će se moći dobiti i garancija za uloženi novac", zaključio je. Prema predloženom za konu, povećavao bi se po stotak penalizacije za ranije umirovljenje s dosadašnjih 1,8 posto po godini na 4,08 posto, pa bi za umirovljenje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu mirovinu to smanjenje izno silo 20,4 posto. Istodobno bi se pak za svaku godinu staža ostvarenog nakon navrše nih 65 godina mirovina po većala 4,08 posto, odnosno za maksimalnih pet godina 20,4 posto. Nikola Sučec

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

IZBJEGNITE NOVA IZNENA ENJA

Osiguranje od poplave limitirano na 100.000 kuna MJESE»NE PREMIJE: Croatia osiguranje

Allianz osiguranje

mjese na premija iznosi 1367,50 kuna, a osigurava se iznos do 50.000 kuna • za stan je minimalna premija oko 215 kuna - za pokri e za stvari u ku anstvu iznosi 85.500 kuna, a za podne i zidne obloge 10.000 kuna

51 kuna, a osigurava se iznos do 30.000 kuna • za ku u (gra evinski dio i stvari u ku anstvu) - 211 kunu mjese no, a osiguranje pokriva iznos od 50 do 100 tisu a kuna

• za ku u ili stan od 150 etvornih metara -

Pove ani interes za osiguranjem od poplava, koji bilježe doma i osiguravatelji, po eo je, nažalost, prekasno. Kako to obi no biva, ljudi reagiraju tek nakon što na svojoj koži osjete cijenu neodgovornosti prema vlastitoj imovini.

Poplava je dodatna opcija

Informativan izra un mjese ne rente za razne tipove štednje kroz 30 godina Životno osiguranje Trajanje štednje 30 godina 30 godina

Godišnja premija Uložena sredstva 240 (mjese no 20 ) 360 (mjese no 30 )

Mjese na renta

7200 10800

64,14 - 467,6 kn 96,21 - 701,4 kn

Godišnja premija Uložena sredstva

Mjese na mirovina (prinos 5%) 699 kn 1022 kn

III. stup Trajanje štednje 30 godina 30 godina

1380 kn (mjese no 115 kn) 2016 kn (mjese no 168 kn)

41.400 kn 60.480 kn

Životno osiguranje s ulaganjem u investicijske fondove Trajanje štednje 30 godina 30 godina

Godišnja premija Uložena sredstva 210 (mjese no 17,5 ) 318 (mjese no 26,5 )

6300 9540

Kreditni bonitet (prinos 7%) 65,63 - 478,4 98,44 - 717,6 kn

Izvor: informativan izra un iz tvrtke Marshaly

"Procjenjujemo da je u Hrvatskoj osigurano oko 25 posto ku anstava, ali sva ta osiguranja ne moraju obuhva ati i dopunsko pokri e od poplave", istaknula je Sonja Mio i Maksi , direktorica Službe korporativnih komunikacija Allianza. Da je prijetnja od poplava u potpunosti zanemarena, svjedo e i podaci Croatia

• za stan od 60 m2 - mjese na premija oko

osiguranja (CO). Naime, policom osiguranja od požara i drugih opasnosti u 2009. bilo je zašti eno samo nešto više od 14.000 gra ana i tvrtki. "Samo ih je 12 posto u svojoj polici imalo ugovoren i dodatni rizik od poplave", doznajemo iz CO-a. U Allianzu isti u da su prošle godine imali 234 prijavljene štete od poplave, a ove godine 151, od kojih je 50ak iz prošlog tjedna. Ti brojevi ovise prije svega o broju elementarnih nepogoda.

Raznolike premije

Za one koji e nakon ovakvih doga aja razmišljati o osiguranju od poplave, pitali smo naše najve e osiguravatelje koliko za to treba mjese no iz-

dvojiti. Za stan od 60 kvadrata mjese na premija iznosi oko 51 kunu, a za ku u (gra evinski dio i stvari u ku anstvu) oko 211 kuna, otkrivaju u Allianzu. Kod stana je osiguran iznos do 30.000 kuna, a kod ku e od 50 do 100 tisu a kuna, ovisno je li rije o poplavi ili izljevu iz cijevi, kažu u Allianzu. Prilikom ugovaranja požarne police može se ugovoriti dodatni rizik od poplave, bujice i visoke vode. U CO za ku u ili stan od 150 etvornih metara, ako podru je na kojem se nalazi ku anstvo u posljednjih pet godina tri nije plavljeno, premija za osiguranje na prvi rizik od 50.000 kuna iznosi 1367,5 kuna. Hrvoje Reljanovi

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Beliš e

Aureus US Equity PBZ Equity fond Platinum JIE HPB Obvezni ki Ilirika BRIC

16,87%

20-21

SN holding

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> stambeni krediti > mirovine > krediti

-7,3%

NAJGORIH 5 FONDOVA 1,18 1,08 0,67 0,29 0,21

OTP Europa Plus MP-Global HR Raiffeisen World ST Global Equity KD Energija

-2,83 -2,44 -2,33 -2,27 -2,22

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

ERSTE PBZ Volksbank RBA Banka kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

HPB

OTP

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

Banco Popolare

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

OTP

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Partner Banka Karlova ka banka Veneto banka

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Partner Banka

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

RBA

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Dje ja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.983

383

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70%

Promjenjiva

PBZ ERSTE

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

11,03%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank RBA Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila - model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

regija/svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

BORBA S GUBICIMA

Umro šef slovenskog Merkura Bojan Knuplež U tri mjeseca borbe za spašavanje Merkura, ali i 1300 slovenskih tvrtki koje ovise o tom trgovačkom lancu, Bojan Knuplež je prije iznenadne smrti kazao da je postigao veliki napredak u pregovorima o sanaciji Merkura, koja bi uključila i njegovu dokapitalizaciju Prošlog četvrtka u svom je domu umro predsjednik Uprave Merkura Bojan Knuplež (r. 1958.), koji je na čelo te tvrtke, trenutačno najvećeg slovenskoga gospodarskog bolesnika, izabran u srpnju ove godine. To je mjesto Knuplež preuzeo nakon što je kriza sasvim razgolitila Merkurove probleme povezane i

s njegovim menadžerskim preuzimanjem, što ga je dovelo na rub propasti, ali i ugrozilo oko 1300 slovenskih tvrtki izravno ovisnih o Merkurovu lancu trgovina u Sloveniji i cijeloj regiji.

Insolventni

Knuplež je trebao spasiti Merkur od stečaja ili likvidacije. Bio je uvjeren da je to moguće, iako je prije desetak dana proglasio insolventnost tvrtke. Istodobno je, međutim, tvrdio da je sa sedam banaka, najvećim Merkurovim vjerovnicima, postigao veliki napredak u pregovorima o sanaciji Merkura, koja bi uključila i njegovu dokapitalizaciju. Banke i BOjAN KNUplEž, iznenada preminuli predsjednik Uprave Merkura foto big bang

Merkurovi dobavljači paralelno su privodili kraju proces razvlašćivanja bivših menadžera tvrtke koji su predvođeni njegovim dugogodišnjim prvim čovjekom Binom Kordežem menadžerskim preuzimanjem postali 60-postotni vlasnici Merkura.

Spašavanje Big Banga

Bojan Knuplež je prije nego što je počeo spašavati Merkur od 2004. godine bio na čelu Merkurove tvrtke kćeri Big Bang, koja je tada također bila pred gašenjem, ali je zahvaljujući njegovim radikalnim i efikasnim menadžerskim potezima u kratkom roku umjesto gubitaka počela donositi dobit. Na čelo Big Banga došao je nakon što je 11 godina bio direktor Sonyja za jugoistočnu Europu. Brzo je reagirao i na krizu i odmah zatvorio Big Bangove trgovine na neatraktivnim lokacijama, smanjio broj zaposlenih u upravi i prodaji, skresao je i plaće svim menadžerima. Oštri su rezovi omogućili Big Bangu da mnogo bolje od ostatka Merkura pregrmi krizu. Zato je prije tri mjeseca dobio i mandat da pokuša cijeli Merkur, ali i brojne o njemu ovisne slovenske tvrtke, izvući iz poslovnog gliba u koji su upale. U tome ga je zaustavio srčani udar. Zoran Daskalović

Slovenska od danas k TEŠKOĆE NA GRANICAMA Protiveći se odluci slovenske vlade po kojoj bi im plaće iduće dvije godine bile zamrznute, sindikati u javnom sektoru počet će danas štrajk u kojemu bi moglo sudjelovati 80.000 ljudi, što bi moglo izazvati probleme na graničnim prijelazima

anas počinje štrajk slovenskih javnih službenika zbog odluke vlade o zamrzavanju plaća. Štrajk bi mogao paralizirati dobar dio državne uprave pa se mogu očekivati i teškoće na granicama, javljaju slovenski mediji. Mediji prenose da sindikati koji su najavili štrajk najavljuju da neće popustiti pritiscima vlade da od njega odustanu. U četvrtak je propao posljednji pokušaj da se u pregovorima vlade i sindikata postigne kompromis.

paraliziranje

"Ako je tko mislio da štrajka neće biti, prevario se. Mi

smo spremni štrajk voditi u nedogled i nećemo dopustiti da nas vlada izigra", rekao je predsjednik štrajkaškog odbora Dušan Miščevič nakon zadnjih neuspjelih pokušaja dogovora s vladom, prenijelo je u petak ljubljansko Delo. Miščevič, međutim, nije isključio da bi se štrajk mogao prekinuti kad se vlada opet odluči za pregovore i ponudi veće ustupke glede rasta plaća. Protiveći se odluci vlade po kojoj bi njihove plaće iduće dvije godine bile zamrznute, većina sindikata u javnom sektoru ući će danas u štrajk u kojemu će, prema najavama, sudjelovati 80.000 ljudi, naveli

ULOŽILI 19 MIL. EURA

U RUJNU

L'Oreal otvorio tvornicu u Rusiji Poboljšana poslovna klima u eura), rekao je direktor na otva- Njemačkoj Francuski L'Oreal otvorio je u Rusiji prvu tvornicu u kojoj će proizvoditi proizvode za njegu kose za ključna tržišta bivšeg Sovjetskog Saveza. Tvornica će proizvoditi šampone, regeneratore i boje za kosu za Rusiju, Gruziju, Ukrajinu i Kazahstan, rekao je Pierre Haller, industrijski direktor kompanije u Rusiji. Vrijednost investicije iznosila je 26 milijuna dolara (19 milijuna

ranju tvornice u industrijskom parku u regiji Kaluga jugozapadno od Moskve. "Proizvodni kapacitet je 120 milijuna jedinica u 2010., a ta će se brojka sljedeće godine udvostručiti", rekao je direktor poslovanja L'Oreal grupe Jean-Philippe Blanpain. Lani je L'Oreal u Rusiji, njegovu osmom tržištu po veličini, ostvario 563 milijuna eura prihoda. H/AFP

Njemačka poslovna klima neočekivano se popravila u rujnu unatoč znakovima posustajanja rasta svjetskoga gospodarstva, pokazala je u petak objavljena ključna anketa. Indeks poslovne klime instituta Ifo skočio je na 106,8 bodova nakon što je u kolovozu zabilježio najvišu razinu u tri godine od 106,7 bodova. Analitičari su predviđali njegov pad na 106,4 boda. To je četvr-

ti mjesec zaredom da taj indikator, koji se temelji na anketi 7000 direktora, pokazuje rast. Indeks menadžera nabave (PMI) za Njemačku u rujnu je pao na najnižu razinu u osam mjeseci od 54,8 bodova. Njemačka industrijska proizvodnja stagnirala je u srpnju, izvoz je neočekivano pao + 1,5 posto, kao i narudžbe od industrije snažnih 2,2 posto. H/dpa

posto TV programa u EU čini europska produkcija, a 35 posto neovisna, pokazalo je izvješće EK za 2007. i 2008. Obveza je zemalja članica najmanje 50% programa europske proizvodnje te 10% neovisne produkcije

ljuta zbog ka javna uprava EU poreza na s kreću u štrajk turiste u SAD-u

14 DOLARA ZA ULAZAK U ZEMLJU

zirati" neka područja života i rada u državi. Tako će novinari u javnim medijskim kućama svoj prosvjed protiv zamrzavanja plaća izraziti izmjenama programa, a u emisije neće pozivati političare. Zbog štrajka veterinara moglo bi doći do nestašica mesa i mlijeka, a teškoće se mogu očekivati na granicama jer će među ostalima štrajkati i policajci i carinici.

DUšAN MIščEvIč, predsjednik štrajkaškog odbora snimila iREna HERaK UsEniK

Usporen ritam

su u petak slovenski mediji. Za sada se, kako navode, ne očekuje da će se štrajku priključiti liječnici koji su svoj "bijeli štrajk" imali po-

četkom rujna, ali ni sindikati zaposlenih u školstvu, no štrajk većeg dijela javnog sektora po prijetnjama sindikata mogao bi "parali-

Budući da tzv. uniformirani javni djelatnici prema zakonu svoj posao moraju obavljati i u vrijeme štrajka, carinici i policajci na graničnim prijelazima svoje će zadatke vjerojatno obavljati "usporenim" ritmom, a to bi moglo izazvati kolone i zastoj na granici, poput onih kada su štrajkali samo carinici u jesen 2007. godine, navode slovenski mediji. H

25 pOstO NIŽE pLAĆE

Policajci prosvjeduju u Bukureštu Oko 5000 rumunjskih policajaca izašlo je u petak na ulice Bukurešta prosvjedovati protiv 25-postotnog smanjenja plaća od srpnja, doznaje se od sindikalnog izvora. "Zahtijevamo od vlade da odu-

stane od smanjenja plaća i plana ukidanja radnih mjesta u policiji", rekao je zamjenik predsjednika sindikata Pro Lex Bogdan Marica. Prema podacima Pro Lexa, policijski agenti prosječno zara-

đuju između 240 i 350 eura mjesečno, ovisno o stažu. Nekoliko tisuća policajaca članova SNPPC-a smanjilo je svoje aktivnosti u ponedjeljak u znak prosvjeda protiv strogih vladinih mjera. H

Ulazna naknada koju je uveo sAD za građane EU u visini 14 dolara razljutila je Europsku komisiju koja razmatra mogućnost uvođenja slične naknade za američke turiste u zemljama članicama EU Sjedinjene Države uvele su ulaznu naknadu za putnike iz EU u iznosu 14 američkih dolara, što je uzrokovalo novi transatlantski spor i potaknulo Europsku komisiju da razmotri moguće recipročne mjere, prenose europski mediji. Naknada uvedena početkom mjeseca može se platiti samo kreditnim karticama putem interneta, a odnosi se na turiste iz 23 države članice EU koji ne trebaju vizu za putovanje u SAD. Putnici iz Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu i plaćaju drukčije vizne naknade.

Recipročne mjere

Zastupnici Europskog parlamenta osudili su u srijedu tu jednostranu odluku SAD-a i pozvali Europsku komisiju da razmotri recipročne mjere. Komisija zasad nije ocijenila da je novi Elektronički sustav odobravanja putovanja (Esta) oblik prikrivene vize premda eurozastupnici upozoravaju da putnici koji

ne dobiju odobrenje putem tog sustava ne mogu ući u zrakoplov za SAD. "Razmatramo sve mogućnosti, uključivo i europski Esta sustav. Sada se radi na studiji izvedivosti i moglo bi ga se uvesti u budućnosti ako se slože države članice", rekao je povjerenik za međuinstitucionalne odnose Maroš Ševčovič. Europska komisija i dalje se nada da bi se taj program moglo ukinuti jer je "diskriminatoran" i protivan deklariranim američkim ciljevima olakšavanja transatlantskih veza, dodao je.

prodaja podataka

"Čudno je da putnici plaćaju za turizam. To bi moglo rezultirati manjim, a ne većim turizmom", rekao je. Od 14 američkih dolara, četiri su namijenjena održavanju Esta sustava, a ostatak je porez za promicanje turizma. Europski zastupnik Alexander Graf Lambsdorff postavio je i pitanje zaštite privatnih podataka koji se prikupljaju na taj način jer se naknada plaća kreditnom karticom. "Ministarstvo domovinske sigurnosti može te podatke dati drugim tijelima, čak tvrtkama koje se bave putovanjima. To nije prihvatljivo sa stajališta privatnosti", rekao je. H

investor 24-25

RANO JE ZA ŠAMPANJAC Usprkos velikom rastu u ukupan promet i dalje manji od razina prije zadnjeg tro

Erste grupa: Tržište srednjoj i istočnoj Eu Ukupan iznos uložen na tržište nekretnina u srednjoj i isto noj Europi do kraja prvog polugodišta premašio je vrijednost od 1,7 milijardi eura, što je 190 posto više nego u istom razdoblju prošle godine "Analiza nekretninskog tržišta u srednjoj i isto noj Europi pokazuje da vrlo vjerojatno ulazimo u period kontinuiranog pove anja vrijednosti nekretnina", po etak je analize Erste grupe o nekretninskom tržištu srednje i isto ne Europe. Razvoj e, prema analiti arima Erste grupe, dovesti do smanjivanja raspona cijene i troškova. "U skladu s visokim udjelom neprodanih stanova u cijeloj regiji,

ULAGANJA u poslovne prostore po ela su rasti SNIMIO HRVOJE DOMINI

kao i završetku brojnih razvojnih projekata, temeljna vrijednost nekretnina raste zbog rastu ih cijena rente koje e biti nerealno visoke još etiri do šest tromjese ja", objasnio je Gunther Artner, drugi ovjek CEE istraživanja dioni kog tržišta Erste grupe. Kako je broj neprodanih nekretnina i dalje prili no visok, ulaga i u taj segment tržišta trebali bi profitirati više od develo-

pera. Kako su se uglavnom usredoto ili na austrijske, njema ke i britanske nekretninske dionice, analiti ari Erstea tvrde da su one još uvijek ispod razine po kojoj su se trgovale prije 10 godina, što prošlogodišnji rast stavlja u nešto druk iju perspektivu. Stoga rast ovisi prije svega o oporavku cijena nekretnina na tržištu Europe. Dionice nekretninskih tvrtki u srednjoj i isto noj Europi trenuta no su pod

utjecajem žustrih korporativnih akcija, navode analiti ari Erste grupe. Kompanije s vrlo atraktivnom imovinom zanimljive su mete za preuzimanje, a preuzete su kompanije iskoristile nisko vrednovanje dionica u odnosu na likvidnu imovinu i uzele profite. Kompanije koje su previše razvukle svoju bilancu još uvijek se bore za svoje mjesto na tržištu, kao što je slu aj s Orco Property Groupom,

koji u Hrvatskoj ima problema i u vezi sa Sun anim Hvarom i bitkom s Hrvatskim fondom za privatizaciju.

Skupa Hrvatska

Tržište ulaganja u nekretnine u regiji srednje i isto ne Europe u drugom je tromjese ju vrijedilo 953 milijuna eura, a pritom je obavljeno 28 transakcija, što je rast 32 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Ukupan iznos ulo-

astu u prvom polugodištu, treba imati na umu da je eg tromjesečja 2008. godine

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

e nekretnina u Europi ponovo raste

žen na to tržište do kraja prvog polugodišta premašio je vrijednost 1,7 milijardi eura, što je 190 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Usprkos takvom rastu, treba imati na umu da je ukupan promet i dalje manji od razina prije zadnjeg tromjesečja 2008. godine. Ulaganja su se posebno koncentrirala na izgradnju poslovnih prostora pa je tako u Poljskoj, Rusiji i Češkoj Republici u poslov-

ne prostore u drugom polugodištu uloženo čak 97 posto ukupnih ulaganja. Po volumenu ulaganja u poslovne prostore slijede Bugarska i Rumunjska, a ostale zemlje regije u tom segmentu daleko zaostaju. Međutim, ostaje činjenica da, s obzirom na klasu imovine, poslovne zgrade čine najveći udio ulaganja. U prvom je polugodištu ove godine u poslovne prostore uloženo čak četiri puta više nego u prvom polugodištu prošle godine

››

na razini regije. Na razini Hrvatske najam poslovnih prostora pao je 2,9 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Od četiri promatrane zemlje (Bugarske, Rumunjske, Srbije i Hrvatske) Hrvatska ima drugi najskuplji najam po četvornom metru poslovnog prostora, 198 eura. Najskuplji četvorni metar plaća se u Rumunjskoj, čak 234 eura, ali je i takva cijena i dalje niža od prosjeka za srednju i istočnu Europu, gdje četvorni metar

poslovnog prostora stoji 311 eura.

Pad u Sofiji

S druge strane, ulaganja u trgovačke centre još su uvijek najatraktivniji segment za ulaganje usprkos blagom padu u pojedinim zemljama, a posebice su se trgovački centri gradili u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Rusiji. Rast nezaposlenosti i dalje je glavni problem regije, a u kombinaciji sa slabim lokalnim valutama

Rast nezaposlenosti i dalje je glavni problem regije, a u kombinaciji sa slabim lokalnim valutama slabi potrošnju što utječe, naravno, i na nekretninsko tržište

slabi potrošnju što utječe, naravno, i na nekretninsko tržište. Pad potrošnje, međutim, varira od zemlje do zemlje. Srednjeuropska tržišta u odnosu na svoje istočno susjedstvo imaju veći raspoloživi dohodak, ali je Ersteovim analitičarima prilično zanimljiv podatak da je na istoku potrošnja u prosjeku veća od one u srednjoj Europi. Cijene najma stanova u drugom su kvartalu pale 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, odnosno 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Snažan je pad zabilježen u Sofiji, gdje su cijene pale 11 posto, a slijede Atena i Beograd s padom od 10 odnosno 6 posto. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

NEIZVJESTAN REZULTAT

Britanci bi izdvojili investicijsko bankarstvo Britanska vlada pokrenula je izradu službene studije u sklopu koje namjerava razmotriti i opciju podjele britanskih banaka na odjele za investicijsko bankarstvo i one za poslovanje s gra anima. Nezavisna komisija za bankovni sektor potvrdila je da e razmotriti tu opciju s obzirom na to da vlada

nezadovoljstvo javnosti zbog krize. U Komisiji tako er isti u da e ispitati mogu nost uvo enja ograni enja za potencijalno rizi ne transakcije trgovanja koje banke obavljaju za svoj ra un, a namjerava utvrditi i mogu e mjere smanjenja dominacije velikih banaka. Usprkos oštroj retorici brojnih politi ara u proteklim tjednima kada su u pitanju investicijski bankari, mnogi lanovi financijske industrije i analiti ari smatraju da nije vjerojatno da e banke u kona nici biti prisiljene na podjelu. B.hr/H

RAST BDP-a

TE»AJ

Francuski ured za statistiku izvijestio je u petak da je francusko gospodarstvo u drugom tromjese ju zabilježilo rast aktivnosti 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, revidiravši blago naviše prethodnu prognozu. U prethodnoj je prognozi INSEE procijenio gospodarski rast u razdoblju od travnja do lipnja na 0,6 posto. H

Kuna je na danas utvr enoj te ajnoj listi HNB-a u odnosu na te ajnu listu od prošlog petka blago oja ala prema euru, 0,007 posto, a prema švicarskom franku oslabila je 1,29 posto. Srednji te aj franka na današnjoj te ajnoj listi HNB-a je 5,530497 kuna. Kuna je oja ala prema ameri kom dolaru 1,88 posto, a prema britanskoj funti 1,90 posto. H

Francuski rast revidiran naviše

Kuna oslabila prema franku

Unca zlata mogla bi vrijediti ak 1539 dolara MIJEŠANI SIGNALI Ulaga i se plaše usporenog ameri kog oporavka zbog ega su cijene zlata, srebra i ostalih plemenitih metala snažno porasle, dok je nafta poskupjela zbog vjere u oporavak njema ke privrede Cijene zlata i srebra dohvatile su u petak na europskom tržištu nove rekordne razine. Zlato je na spot tržištu u Europi dohvatilo rekordnu cijenu od 1298,25 dolara. Ameri ki terminski ugovori za isporuku u prosincu dohvatili su razinu 1300,5 dolara da bi se kasnije spustili ispod 1300. Cijena srebra dohvatila je razinu od 21,40 dolara za uncu, što je njegova najviša razina u trideset godina.

Stanje neizvjesnosti

Cijene zlata ovoga su mjeseca porasle više od etiri posto i hvataju rekorde ve pet dana uzastopno. Posljedica je to Fedove najave o daljnjem mogu em popuštanju monetarne politike što e potkopati vrijednost ameri kog dolara. Zbog niza neizvjesnosti vezanih uz

najrazvijenija svjetska gospodarstva, analiti ari smatraju da bi cijene zlata i srebra mogle dodatno porasti. "Nalazimo se u situaciji nastavljene neizvjesnosti u vezi s prognozama za gospodarstvo", kazao je za Bloomberg news Richard Jeffrey iz Cazenove Capital Managementa u Londonu. Iz tehni ke perspektive, zlato e vjerojatno i dalje rasti nakon 18-postotnog skoka od po etka godine. Reutersov tehni ki anali-

››

ti ar Wang Tao izjavio je kako bi unca zlata mogla do kraja godine dosegnuti razinu 1539 dolara. Cijene srebra tako er su u dobroj poziciji za rast nakon što su probile tehni ke otpore na 21,20 odnosno 21,35 dolara. Najve i fond za kupovinu srebra iShares Silver Trust trenuta no drži rekordnu koli inu od 9582,59 tona tog plemenitog metala. Rastu i ostali plemeniti metali pa je tako platina da-

Cijene zlata ovoga su mjeseca porasle više od etiri posto i hvataju rekorde ve pet dana uzastopno, dok su odnosu na po etak godine 18 posto više

nas dosegnula 1,644 dolara za uncu dok je paladij bio na razini 554,44 za uncu.

Utjecaj na naftu

Cijene nafte porasle su u petak na me unarodnim tržištima nakon što je poboljšana poslovna klima u Njema koj, najve em gospodarstvu eurozone, nakratko prigušila strah investitora za globalni gospodarski oporavak. Cijene barela sirove nafte za isporuke u studenome na ame-

ri kom tržištu porasle su za 14 centi, na 75,32 dolara. Na londonskom tržištu ostale su gotovo nepromijenjene, na 78,17 dolara. Organizacija zemaljaizvoznica nafte izvijestila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u etvrtak iznosila 74,28 dolara, što zna i da je bila 13 centi niža nego dan prije. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

TRĹ˝IĹ TE NOVCA

DEVIZNO TRĹ˝IĹ TE

Posljednjeg dana proĹĄloga tjedna na TrĹžiĹĄtu novca trgovalo se samo prekono nim pozajmicama kojih je odobreno 38,2 milijuna kuna uz kamatu 0,44 posto. Kako se navodi u izvjeĹĄ u, prijavljena potraĹžnja za slobodnim novcem podmirena je samo djelomi no, a razlog tome je neuskla enost sudionika oko limita i cijene pozajmice. B. S.

ProĹĄlog se tjedna na valutnim trĹžiĹĄtima dolar naĹĄao pod pritiskom, nakon ĹĄto je FED najavio mogu nost dodatnog popuĹĄtanja monetarne politike, pa je Japan ponovno intervenirao kako bi sprije io ja anje jena u odnosu na dolar. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost ameri ke u odnosu na ĹĄest najvaĹžnijih svjetskih valuta, pao je proĹĄloga tjedna 1,96 posto, na 79,28 bodo-

Promet 38 milijuna kuna

Dolar opet pod pritiskom

va, najniĹže od velja e. Pritom je prema euru oslabio 3,43 posto, pa je te aj eura sko io na 1,349 dolara, najviĹĄe u pet mjeseci. U odnosu na jen, cijena dolara pala je 1,8 posto, na 84,2 jena. Euro je, pak, oja ao prema jenu 1,41 posto, na 113,60 jena. Dolar bi vjerojatno pao i na niĹže razine da u petak nije intervenirao Japan. Bila je to prva intervencija Tokija na valutnim trĹžiĹĄtima od oĹžujka 2004. godine, a povod joj je bio skok te aja jena na najviĹĄu razinu u posljednjih 15 godina u odnosu na dolar. H

AD PLASTIK

Prevent Global dokupio 636.471 dionicu Prevent Global stekao je 636.471 novih dionica AD Plastika te sada posjeduje 1.081.770 dionica ime je ta kompanija pove ala svoja ukupna glasa ka prava na 25,76 posto, prenosi Zagreba ka burza. Tvrtka Prevent Global u ste aju, koja je u cijelosti vlasnik poslovnih udjela u trgova -

kom druĹĄtvu Prevent Zlatar, na osnovi Ugovora o kupoprodaji sklopljenog 7. travnja ove godine s tom kompanijom stekla je 636.471 dionicu izdavatelja AD Plastika. Time je Prevent Global stekao dodatnih 15,15 posto glasa kih prava u AD Plastiku, a Prevent Zlatar u cijelosti je izgubio glasa ka prava. S glasa kim pravima koje je imao prije navedenog stjecanja, Prevent Global sada ukupno ima 1.081.770 dionica, odnosno 25,76 posto glasa kih prava u AD Plastiku. B. S.

Zemljama eurozone prijeti kazna ako ne srede financije DOSLJEDNO SMANJIVANJE JAVNOG DUGA OĹĄtre kazne odnosit e se na lanice eurozone koje ne budu dosljedno provodile politiku smanjenja javnog duga, a novu e legislativu idu i tjedan predstaviti europski povjerenik za ekonomsku i monetarnu politiku Olli Rehn lanice eurozone koje ne budu drĹžale svoje javne financije pod kontrolom suo it e se, prema novoj legislativi Europske unije ije se predstavljanje o ekuje u srijedu, s oĹĄtrim kaznama koje e iznositi 0,2 posto BDP-a pojedine zemlje. Kako prenosi Financial Times, oĹĄtre kazne odnosit e se na lanice eurozone koje ne budu dosljedno provodile politiku smanjivanja javnog duga, a novu e legislativu idu i tjedan predstaviti europski povjerenik za ekonomsku i monetarnu politiku Olli Rehn. Osim nov ane kazne u iznosu 0,2 posto BDP-a,

zemlje koje ne budu rezale svoje troĹĄkove i provodile reforme nuĹžne za poboljĹĄanje konkurentnosti o ekuju i druge sankcije. PredloĹžene mjere, koje je podrĹžao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Baroso, najambiciozniji su pokuĹĄaj Europske unije da uvede red u gospodarstvo koje je duĹžni ka kriza gotovo uniĹĄtila.

Tablica produktivnosti

Prema trenuta nim sporazumima, razina duga zemalja Europske unije mora biti ispod 60 posto BDP-a, no to je uvjet koji se esto ne ispunjava i ije provo enje EU trenuta no ne moĹže osigurati.

Prema Rehnovu prijedlogu, Europska unija bi odredila pokazatelje po kojima bi se vidjelo kre u li se prezaduĹžene zemlje prema dopuĹĄtenih 0 posto BDP-a tako da u periodu od tri godine godiĹĄnje smanjuju jaz za pet posto. Provo enje predloĹženih kazni moĹže zaustaviti samo veto Europskog vije a izglasan kvalificiranom ve inom u roku deset dana od njihova donoĹĄenja. Rehnov prijedlog sadrĹži i mjere za pove anje konkurentnosti slabijih europskih gospodarstava, a kako bi se mogla pratiti kompe-

titivnost, planom se uspostavlja tablica produktivnosti. Bude li pojedina zemlja ignorirala dane preporuke, mogla bi biti nov ano kaĹžnjena do visine 0,1 posto BDP-a.

Neslaganja

Provo enje predloĹženih mjera ipak ne e te i tako glatko s obzirom na Ĺžestoko protivljenje nekih lanica financijskim sankcijama. Najve e neslaganje o ekuje se oko toga ho e li se predloĹžene mjere odnositi samo na lanice eurozone, za ĹĄto se zalaĹže Francuska, ili e pak obuhvatiti svih 27 ze-

malja Europske unije, kako predlaĹže Njema ka. Nijemci vjeruju da se nova pravila moraju odnositi na cijelu Europsku uniju kako ne bi nastala podjela, no malo je koja druga zemlja spremna prionuti na modificiranje Lisabonskog ugovora kako bi se to omogu ilo. Razli ita su miĹĄljenja i o pitanju samih kazni koje Rehn smatra opravdanima, a o tome se zemlje lanice joĹĄ moraju usuglasiti. Neke od njih zastupaju tezu da bi kazne predstavljale dodatan teret ionako optere enim vladama. Biljana Star i

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Agrome imurja u petak je zabiljeĹžila snaĹžan rast vrijednosti te mu se cijena opet pribliĹžava razini od 1000 kuna. Me utim, ni tako velik rast cijene nije bio dovoljan kako bi se Agrome imurje oporavilo i na tjednoj razini jer je samo dan prije zabiljeĹžilo pad ve i od 20 posto.

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Kon ar Adris grupa Agrome imurje Dalekovod Privredna banka Zagreb Luka Rijeka KraĹĄ, prehrambena industrija Ingra Institut gra evinarstva hrvatske Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Auto Hrvatska Jadranski naftovod Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Kon ar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla AD plastik OT-optima telekom d.d. Jadroplov d.d. Tehnika Uljanik plovidba Podravka prehrambena industrija, d.d. akove ki mlinovi Viro tvornica ĹĄe era d.d. Jadranska banka Atlas nekretnine HTP Kor ula Konzum BeliĹĄ e SN holding Atlas, turisti ka agencija Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Luka plo e Croatia lloyd Industrogradnja d.d Belje Dukat Fima validus Hidroelektra niskogradnja Zagreba ka banka uro akovi holding Laguna Novigrad Metalska industrija VaraĹždin Plava laguna Valamar grupa Ledo Franck prehrambena industrija Tisak Elektroprojekt, projekt., konz. i inĹž. d.d. Tankerska plovidba Liburnia riviera hoteli Magma d.d. Viadukt Koestlin Mlinar mlinsko-pekarska industrija Imperial hoteljerstvo Euroherc osiguranje Hrvatski duhani Arenaturis Zvijezda Slobodna Dalmacija Podravska banka Jadroagent Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. akovĹĄtina Jadranka KaĹĄtelanski staklenici BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d. Istraturist Umag d. d. Kon ar - elektri ni aparati IPK Kandit Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaĹže d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Ĺ˝itnjak Badel 1862 Tekstilpromet

Izdanje najve eg trgova kog maloprodajnog lanca u Hrvatskoj nije u petak zabiljeĹžilo najve i pad cijene na Zagreba koj burzi, ali je ipak najve i gubitnik me u likvidnijim izdanjima na doma em trĹžiĹĄtu kapitala. Ni tjedni pad te dionice nije bio dovoljan da ga vrati na razine ispod 190 kuna.

Redovan promet: 19.240.481,66 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

266.01 2,000.00 268.01 910.00 266.08 483.47 186.99 459.00 23.00 1,602.00 145.01 1,628.07 381.42 2,696.00 784.00 807.25 479.00 1,318.52 88.91 30.00 136.75 1,035.10 554.04 283.27 3,450.00 308.05 2,830.00 43.00 80.00 191.02 479.00 185.31 21.00 18.00 1,600.00 2,865.04 403.00 63.53 351.00 12.13 147.00 239.00 28.75 9.02 2,520.00 1,390.00 36.06 5,600.00 724.00 181.00 939.95 1,380.00 2,380.00 52.79 212.05 250.25 637.00 180.05 4,579.00 31.31 42.09 3,600.05 33.99 420.00 557.00 21.99 8.50 373.96 899.00 9.40 333.00 750.00 205.00 128.90 63.89 110.01 73.07 440.00

272.00 2,007.36 270.50 910.00 274.89 483.47 202.99 474.28 23.59 1,650.00 157.90 1,635.00 387.00 2,720.00 790.00 823.00 480.50 1,328.00 93.45 31.19 142.00 1,050.00 555.01 289.90 3,450.00 314.29 2,850.00 44.05 86.99 191.04 498.00 195.50 21.00 18.00 1,638.88 2,865.04 450.00 65.80 351.00 12.64 155.49 239.87 29.50 9.02 2,520.00 1,390.00 36.29 5,600.00 726.26 187.50 939.95 1,380.00 2,385.00 52.99 218.00 250.25 637.00 180.05 4,579.00 31.31 42.09 3,600.05 33.99 420.00 557.00 21.99 8.97 373.96 899.00 9.40 333.00 750.00 205.00 128.90 63.89 110.01 73.07 440.00

271.00 2,000.00 270.00 910.00 270.00 483.47 194.86 462.08 23.00 1,625.00 156.96 1,631.25 387.00 2,720.00 784.00 823.00 480.15 1,318.52 93.40 31.00 142.00 1,050.00 555.00 285.00 3,450.00 310.00 2,850.00 44.05 86.99 191.02 498.00 190.00 21.00 18.00 1,635.00 2,865.04 450.00 63.66 351.00 12.64 155.49 239.60 28.77 9.02 2,520.00 1,390.00 36.07 5,600.00 724.00 182.15 939.95 1,380.00 2,380.00 52.79 218.00 250.25 637.00 180.05 4,579.00 31.31 42.09 3,600.05 33.99 420.00 557.00 21.99 8.97 373.96 899.00 9.40 333.00 750.00 205.00 128.90 63.89 110.01 73.07 440.00

1.87% 0.00% 0.00% 13.75% 0.00% 0.62% 5.33% 1.77% -0.39% 1.56% 3.26% -0.23% 1.84% 0.74% -0.25% 1.60% -1.00% -0.71% -0.11% 6.06% 3.09% 0.96% 0.00% -0.04% 1.26% 0.00% 0.00% 10.10% 4.81% -2.05% 2.47% -3.99% -4.55% -3.17% 1.55% 0.14% 3.69% -2.51% 6.36% 1.85% 3.66% 1.89% -4.07% 0.11% 0.00% 0.00% -5.08% -1.75% -1.50% -2.85% -0.01% -1.43% -3.45% 3.51% 1.40% -0.08% 0.00% -2.68% 52.63% -2.16% 0.21% -3.02% -0.09% 4.97% 0.35% 2.28% 6.79% 0.02% 28.43% -14.39% -3.19% 3.45% 1.99% 79.03% 6.25% -6.77% -5.10% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,41%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

8,135 696 4,339 813 2,281 1,000 2,268 874 16,661 228 1,974 174 635 90 297 273 430 139 1,502 3,922 827 104 179 323 25 224 20 1,169 607 250 92 235 1,791 1,850 18 10 55 295 50 1,412 105 59 472 1,400 5 9 312 2 15 56 10 6 3 125 30 25 9 27 1 143 100 1 100 8 5 100 250 5 2 182 5 2 7 10 20 10 7 1

2,182,174.15 1,393,190.36 1,170,936.09 739,830.00 614,733.86 483,470.00 444,230.56 413,317.69 388,893.41 370,683.70 300,090.26 283,738.74 245,071.89 244,007.85 233,949.20 223,080.00 206,425.50 183,514.12 137,747.64 121,536.79 116,711.05 108,317.48 99,274.56 93,127.59 86,250.00 69,476.80 56,759.00 51,013.00 49,924.13 47,757.00 45,361.00 45,013.18 37,611.00 33,300.00 29,397.96 28,650.40 24,513.50 18,938.29 17,550.00 17,275.36 15,772.92 14,132.96 13,652.63 12,628.00 12,600.00 12,510.00 11,283.54 11,200.00 10,882.01 10,148.25 9,399.50 8,280.00 7,145.00 6,613.75 6,421.25 6,256.25 5,733.00 4,861.35 4,579.00 4,477.33 4,209.00 3,600.05 3,399.00 3,360.00 2,785.00 2,199.00 2,181.40 1,869.80 1,798.00 1,710.80 1,665.00 1,500.00 1,435.00 1,289.00 1,277.80 1,100.10 511.49 440.00

22,191.79 61.43 1,831.71 37.66 619.33 9,222.08 1,165.36 634.72 172.50 257.69 524.42 16,312.50 256.01 2,020.54 1,936.48 1,148.51 1,235.00 1,755.81 392.24 87.42 232.41 198.93 321.90 1,544.70 362.25 429.87 340.93 146.94 37.09 4,336.70 579.83 516.80 39.99 14.25 363.97 415.65 203.58 523.00 1,053.00 34.15 97.01 15,345.99 93.13 140.68 37.85 759.38 227.08 1,232.95 309.27 434.72 84.41 864.41 720.29 257.31 99.59 32.60 124.48 114.49 1,396.64 26.39 91.86 360.93 177.47 280.87 61.74 11.13 9.45 124.34 102.12 130.14 1,556.77 29.41 146.59 64.40 112.78 22.62 54.96 36.01

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,800.01 242.21 800.00 266.08 461.06 162.00 250.05 19.70 1,578.00 105.50 1,550.00 360.25 2,332.01 624.15 723.23 412.01 1,231.00 62.55 21.28 124.01 949.03 533.13 240.00 2,107.10 290.00 2,006.00 20.50 72.10 138.00 309.10 55.95 18.00 16.00 1,430.00 2,859.00 292.00 59.00 240.00 10.55 140.01 200.00 22.36 8.99 2,211.02 1,206.77 25.06 5,195.00 700.05 174.15 548.91 1,200.01 1,413.01 48.11 204.00 180.05 637.00 150.00 3,000.00 25.00 41.00 2,851.00 20.01 400.00 503.37 20.00 5.51 372.50 612.00 9.00 270.00 690.00 191.00 50.00 51.00 76.10 58.00 405.24

332.84 2,198.00 318.99 1,003.00 441.00 685.00 239.97 493.99 60.78 4,259.95 192.99 1,940.00 578.99 3,750.00 790.00 1,165.00 517.00 1,777.00 109.30 44.99 208.49 2,477.99 736.00 400.00 3,799.21 493.00 3,100.00 46.98 185.00 207.51 580.00 245.00 28.00 18.59 2,093.00 3,400.00 570.00 108.00 400.00 29.01 349.22 298.40 54.93 12.99 3,130.00 1,700.00 45.00 7,679.00 944.00 369.00 990.00 1,875.00 2,890.00 78.00 473.90 398.95 640.00 219.00 7,098.88 74.00 70.00 5,898.00 64.98 490.04 620.00 29.48 44.10 444.00 1,300.00 11.65 410.00 843.00 340.00 178.98 74.01 164.00 144.00 894.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,55 3,70 12,91 178,10 106,20 16,32 2,80 90,50 10,50 246,00 0,67 24,29 153,00 4,91 17,10

65,00 3,77 13,10 185,00 106,20 16,70 2,86 91,75 10,88 251,10 0,68 24,30 154,00 4,97 17,20

64,67 3,70 12,95 185,00 106,20 16,66 2,83 90,50 10,52 251,00 0,67 24,29 153,10 4,95 17,17

64,81 3,70 13,00 182,91 37,77 16,60 2,84 91,06 10,59 250,63 0,67 24,29 153,64 4,95 17,15

100,00 1,41 1,25 31,00 0,34 32,51 1,41 0,87 31,50 3,89 2,80

100,00 1,41 1,30 31,10 0,35 32,52 1,45 0,87 32,50 4,00 2,80

100,00 1,41 1,30 31,10 0,35 32,51 1,45 0,87 32,50 4,00 2,80

100,00 1,41 1,27 0,31 0,35 0,33 1,44 0,87 0,32 3,91 2,80

96,00 91,50 29,50 87,88 38,50 15,00 35,50

96,50 92,00 30,00 88,00 38,50 15,48 35,50

96,50 92,00 29,50 88,00 38,50 15,48 35,50

96,47 91,83 29,99 87,95 38,50 15,43 35,50

0,52 % 0,55 % -1,01 % 1,15 % 4,00 % 1,18 % 0,54 %

5.350,00 2.750,00 462,00 972,00 7.000,00 82,75 85,60 690,00 88,50 1.800,00 91,45 94,40 97,70 5.250,00 474,00 1.300,00 5.800,00 1.320,00

5.350,00 2.799,00 470,00 988,00 7.250,00 82,82 85,81 690,00 88,90 1.850,00 91,60 94,90 97,90 5.250,00 474,00 1.300,00 5.800,00 1.335,00

5.350,00 2.751,00 465,00 980,00 7.116,00 82,81 85,67 690,00 88,53 1.806,00 91,45 94,42 97,70 5.250,00 474,00 1.300,00 5.800,00 1.333,00

5.350,00 2.751,12 465,05 979,78 7.115,99 82,79 85,68 690,00 88,58 1.806,05 91,50 94,52 97,76 5.250,00 474,00 1.300,00 5.800,00 1.333,34

0,00 % 0,15 % -1,27 % 0,10 % 0,74 % 0,01 % 0,07 % -0,58 % 0,02 % 1,57 % 0,00 % -0,01 % -0,05 % 0,00 % 20,00 % 0,00 % 0,00 % 0,98 %

1.900,00 2.400,00 82,90 3.000,00 86,40 395,00 84,60 3.500,00 3.400,00 88,40 3.146,00

1.900,00 2.400,00 83,00 3.000,00 86,50 400,00 84,70 3.501,00 3.400,00 88,40 3.146,00

1.900,00 2.400,00 82,91 3.000,00 86,43 398,68 84,67 3.500,25 3.400,00 88,40 3.146,00

1.900,00 2.400,00 51,10 3.000,00 53,27 398,68 52,19 3.500,25 3.400,00 54,49 3.146,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG IEKG GRVG SAVA SOS2E LKPG NF2R TLSG KBMR PETG PBGS AELG MELR KDIR ZVTG

KRKA INTEREUROPA GORENJE SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA LUKA KOPER NFD HOLDING TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD AERODROM LJUBLJANA MERCATOR KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV

OPSTINA LOPARE - public offering of bonds NAPREDAK AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA KRAJINA GP AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B

Takovo osiguranje a.d. Kragujevac AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Banovo Brdo a.d. Beograd Buducnost za graficku delatnost a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Telefonija a.d. Beograd

OHRIDSKA BANKA OHRID MAKEDONIJATURIST SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI

373.648,34 140.675,41 66.933,68 64.017,30 57.682,95 41.305,05 29.794,31 27.408,50 25.581,11 20.552,10 20.327,68 13.894,73 13.367,20 13.216,82 12.452,70

Stopanska banka Skopje Stil Kraljevo Imlek Beograd Bosnalijek Agrobanka Beograd

+2,69% +1,98% +1,57% +1,18% +0,74%

Elektroprivreda Sarajevo Komercijalna banka Skopje NIS Novi Sad Garant Futog Soja protein

-3,85% -1,42% -1,27% -1,16% -0,52%

Telekom Srpske Banja Luka

Fabrika duhana Sarajevo

Osim što je zabilježila 4postotni rast cijene, dionicom banjalu kog Telekoma Srpske trgovalo se u petak u vrijednosti od gotovo 30.000 KM, što je bilo dovoljno da se pozicionira na drugo mjesto popisa najtrgovnijih. Posljednja cijena od 1,3 KM bila je ujedno najviša po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana. Prva je sa 37.713 KM prometa bila dionica Napretka iz Bijeljine, a banjalu ki indeks BIRS posljednjega dana u tjednu rastao je 0,16 posto, na 844,82 bodova.

Cijena dionice sarajevske Fabrike duhana pala je u petak više od etiri posto i posljednja zabilježena iznosila je 67 konvertibilnih maraka. Ukupan promet tom dionicom iznosio je tek 1005 KM i samo je 15 dionica promijenilo vlasnika. Nakon dvodnevnog pozitivnog trenda sarajevski je indeks SASX 10 u petak bio u minusu 1,29 posto, a ve ina se prometa odnosila na samo dvije dionice - Bosnalijek i sarajevski BH Telecom.

+4,00 -4,29

0,00 % -2,76 % 4,00 % 0,36 % 1,76 % 0,03 % 0,00 % 0,00 % 1,56 % 2,83 % -6,67 %

2650 26747 23520 86598 68000 60700 13098 20000 29500 2283 2332

265.000,00 37.713,27 29.909,26 26.894,91 23.871,00 19.734,87 18.911,10 17.403,00 9.547,53 8.921,30 6.529,60

49180 32323 56259 16999 1877 3517 1427

4.744.330,00 2.968.072,25 1.687.140,50 1.495.048,00 72.264,50 54.261,88 50.658,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA OHB MTUR RMDEN07 KMB RMDEN05 TEL RMDEN06 ALK TPLF RMDEN04 DAJM

5765 38020 5150 350 1527 2489 10485 301 2415 82 30160 572 87 2670 726

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA TKOSM AIKB NIIS ENHL AGBN A2016 A2015 SJPT A2014 IMLK A2013 A2012 A2011 CCHS BNBR BDGR JESV TLFN

-0,51 % 0,00 % -1,07 % 2,94 % -0,04 % 1,09 % 1,43 % -0,77 % -0,38 % -0,79 % 0,00 % 0,50 % -0,67 % 0,81 % -0,75 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHK1E FBIHKE FBIHK1A BSNLR FBIHK1B

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA OPLO-PO1 NPDK-R-A TLKM-R-A RSRS-O-D HEDR-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A NOVB-R-E RSRS-O-B ZPTP-R-A KRJN-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 27/9/2010

business.hr

4700 25.145.000,00 1517 4.173.453,00 7693 3.577.593,00 3573 3.500.767,00 294 2.092.100,00 17618 1.458.563,34 16564 1.419.178,89 1545 1.066.050,00 10925 967.725,82 456 823.560,00 6292 575.733,40 5330 503.787,00 4792 468.460,40 85 446.250,00 773 366.402,00 267 347.100,00 50 290.000,00 208 277.335,00

valuta: MKD - makedonski denar -2,56 % 0,00 % -0,11 % -1,42 % -0,08 % 0,77 % -0,39 % 0,00 % -0,00 % -0,10 % 0,00 %

5100 3000 71670 600 31595 2265 15297 219 174 8941 149

9.690.000,00 7.200.000,00 3.662.562,69 1.800.000,00 1.683.155,36 903.013,00 798.341,34 766.555,00 591.600,00 487.159,75 468.754,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,41% BIRS +0,16% 844,82 842,27 LJSEX -0,00% FIRS -0,19% 1.412,55 3.321,96 Belex15 +0,23% MBI10 -0,40% 2.161,69 627,91 Belexline +0,36% MOSTE -0,21% 476,92 1.229,18 SASX10 -1,29% NEX20 -0,40% 13.711,40 890,82 EUROPSKI INDEKSI +1,98% WIG20 -0,77% 2.571,35 BUX +2,40% 22.748,70 -0,26% +1,89% ATX +1,32% 2.527,00 indeksa na zatvaranju u -0,08% Stanje petak, 24. rujna 2010.

FTSE100 5.609,86

DAX 6.306,34

CAC40

3.779,59

MICEX 1,430.12

AMERI»KI INDEKSI -0,20% S&P500 -0,83% 10.739,31 1.124,83 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,32% etvrtak, 23. rujna 2010. 2.327,08 DJIA

investor 30 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

rošlog je tjedna redovan dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 60,752 milijuna kuna, što je pad 13,74 posto u odnosu na tjedan prije. Crobex je porastao 0,48 posto, na 1905,29 bodova. Crobex 10 tjedan je završio na 1002,50 bodova ili 0,54 posto u plusu. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,83 posto do +1,18 posto, a 31 od ukupno 92 fonda zabilježio je porast vrijednosti. Najuspješniji dioni ki fond bio je Aureus US Equity s plusom 1,18 posto, a slijedi ga PBZ Equity (+1,08%). Najve i gubitnik je OTP Europa Plus kojemu je vrijednost smanjena 2,83 posto, a iza njega je MP Global HR s padom 2,44 posto. Me u mješovitim fondovima samo je PBZ Global zabilježio porast vrijednosti, i to 0,18 posto, a najve i su pad zabilježili ST Aggressive (1,56 posto) i KD Balanced (1,35 posto). Od obvezni kih na vrhu pozitivne ljestvice su HPB Obvezni ki (+0,29 posto) i Erste Bond (+0,17 posto), a najve i pad zabilježio je OTP euro obvezni ki kojemu je vrijednost smanjena 0,55 posto. Slijedi ga ZB bond sa simboli nim 0,06-postotnim padom. Nov ani su fondovi po obi aju tjedan završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+ 0,07%) i PBZ Euro Nov ani (+0,06%). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP-Mena HR s plusom 16,32 posto. Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom 7,56 posto, a od obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su Erste Bond (+8,88 posto) i Erste Euro Money (+3,34 posto).

NAPOMENA: Priizra unu tjednih promjena fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 16. do 23. rujna 2010. godine

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

A1 VB CROBEX10 ST Global Equity OTP indeksni KD Victoria Poba Ico Equity HPB Dynamic FIMA Equity Ilirika BRIC C-Zenit VB High Equity Raiffeisen HR dionice Erste Total East PBZ Equity fond PBZ I-Stock HPB Dioni ki OTP meridian 20 Erste Adriatic Equity KD Prvi izbor AC G Dynamic EM NFD Nova Europa Platinum Blue Chip Ilirika JIE Ilirika Azijski tigar HI-growth HPB WAV DJE HPB Titan Raiffeisen C. Europe Capital Two ZB euroaktiv

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

80,7500 89,9917 44,7731 37,8687 13,5821 5608,7600 49,8816 78,0106 112,4757 46,9050 48,2063 68,7800 30,4400 79,5700 61,9000 83,2242 83,4489 85,6200 12,0659 10,8290 121,0658 79,9734 157,9383 60,2203 8,1329 88,0340 67,7719 60,9600 68,4600 101,0200

0,34 -0,03 -0,04 -0,04 -0,06 -0,07 -0,09 -0,10 -0,10 -0,11 -0,14 -0,19 -0,20 -0,21 -0,23 -0,26 -0,29 -0,31 -0,39 -0,40 -0,41 -0,43 -0,50 -0,54 -0,56 -0,58 -0,59 -0,64 -0,68 -0,74

-0,21 -4,01 -9,47 -2,00 -10,13 2,14 -0,49 -4,24 0,94 -11,54 1,59 -1,16 -2,47 -0,16 1,03 -5,35 -0,18 -2,39 -0,37 -1,57 2,91 -8,92 -2,21 0,08 -1,74 -1,15 -3,49 -1,33 -2,35 1,26

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-5,75 -11,16 -12,85 -9,51 -14,18 -5,17 -2,14 -10,12 9,58 -18,74 -2,89 -7,44 -7,87 -7,49 -1,29 -8,32 -8,06 -8,91 -1,00 -0,24 -3,09 -6,62 -6,79 7,06 -4,69 1,45 -0,62 -9,76 -6,93 -3,01

-10,66 N/A -28,39 -11,73 -17,29 -4,49 -13,66 -23,56 N/A -20,34 -7,66 -8,77 -19,11 -9,46 8,83 -8,70 -8,59 -13,72 6,99 6,06 -6,61 10,85 -10,42 15,58 -1,34 10,87 3,44 -14,21 -2,74 3,75

-8,70 N/A -7,78 -29,77 2,73 -16,71 -15,69 -3,86 N/A -25,31 -21,72 -16,79 -32,90 -4,42 -13,96 -3,63 -7,24 -3,09 2,50 5,26 10,67 -7,88 8,04 -14,09 -2,38 -4,08 -11,54 -8,71 -10,43 0,16

-3,80 -10,01 -16,64 -3,39 -10,83 -2,90 -9,18 -13,77 12,48 -17,00 -3,67 -0,79 -10,55 -3,70 1,96 -8,08 -3,65 -5,73 4,76 5,17 -0,18 0,90 -3,79 12,03 -2,60 7,07 -2,26 -6,19 -2,99 -0,33

Imovina

20,373 7,185 14,271 131,564 58,950 6,097 22,029 24,544 15,525 5,644 13,033 13,661 47,419 384,852 201,373 39,490 17,411 203,596 5,066 12,956 8,721 7,027 98,324 8,602 66,242 13,681 10,099 223,830 6,695 221,357

Starost

Datum

2,35 0,68 9,92 2,74 11,38 3,16 4,07 6,32 0,72 2,60 2,98 2,04 2,98 5,05 3,19 4,97 2,41 4,95 7,62 1,56 1,89 2,72 5,91 3,34 8,58 3,06 3,17 5,43 3,43 6,39

23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

Agram Trust ST Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond ICF Balanced C-Premium Raiffeisen Prestige HPB Global AC G Balanced EM HI-balanced Raiffeisen Balanced Erste Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive ZB global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

68,0383 164,8455 110,1566 99,3100 115,5606 5,3844 107,5600 98,0709 10,8730 9,7805 153,3800 116,1600 142,4949 81,8617 8,0292 108,6072 61,5217 142,4900

0,03 -0,04 -0,05 -0,06 -0,08 -0,18 -0,19 -0,23 -0,29 -0,30 -0,31 -0,42 -0,48 -0,69 -0,74 -0,80 -0,89 -0,90

-0,41 -9,20 2,67 -0,36 -1,71 -5,61 2,61 -6,04 -1,46 -0,51 1,93 -0,06 -0,54 3,84 -3,34 -0,23 -8,00 0,11

-3,93 -12,10 1,68 -3,97 -11,31 -10,19 6,18 -7,21 0,01 -1,87 -1,32 -3,59 -3,29 0,31 -3,55 -3,61 -11,02 0,85

-8,32 -25,27 6,84 -5,52 -26,49 -10,60 N/A -7,92 6,25 2,22 4,47 -3,21 -3,50 -4,36 -1,68 -6,40 -22,71 5,94

-2,80 6,70 7,32 4,73 2,06 -15,64 N/A -0,39 5,52 -0,26 5,44 -0,63 7,89 -4,67 -4,58 1,74 -9,24 3,91

-2,26 -14,34 4,99 -1,13 -9,95 -8,74 7,56 -7,93 5,50 -0,08 4,43 0,59 -0,37 1,77 -2,71 -4,85 -13,42 3,92

11,700 11,456 7,151 288,214 12,246 12,360 151,997 98,385 13,373 65,671 326,205 106,738 43,974 16,280 12,552 39,897 3,351 731,243

2,21 7,71 1,37 9,03 8,40 3,64 0,55 4,97 1,56 8,58 8,07 9,68 4,67 4,19 4,69 4,78 5,01 9,23

23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010

125,6204 11,3483 130,3700 159,5500 139,5058 129,4100 159,6400 174,1100 126,2927

0,06 0,04 0,04 0,03 0,02 0,02 -0,06 -0,14 -0,22

3,26 1,35 3,58 3,35 1,69 2,60 0,00 2,88 1,19

3,01 2,71 4,06 4,47 2,59 2,76 2,41 3,93 1,13

6,17 6,60 11,36 10,79 6,17 8,07 8,53 12,57 8,50

4,69 1,49 4,55 8,22 3,94 4,67 5,20 6,88 5,01

5,20 5,64 8,88 7,46 4,21 7,53 5,10 8,22 3,23

48,136 6,207 108,067 11,754 27,335 91,067 213,567 316,820 10,394

4,97 8,58 7,31 5,91 8,61 7,54 9,23 8,33 4,78

23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

125,2000 140,3360 131,7600 161,7113 139,2484 143,5800 137,4600 137,6959 134,2125 131,2214 121,7112 116,1153 11,2533 10,5985 107,6853 101,8477 104,8900 124,2900

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

1,04 0,92 0,60 0,53 0,51 0,89 0,90 0,69 0,83 0,81 0,61 0,82 0,86 0,86 0,78 0,83 0,94 0,44

1,90 1,70 1,35 0,97 1,16 1,70 1,85 1,13 1,56 1,63 1,30 1,64 1,72 1,66 1,60 1,01 2,13 1,14

4,64 11,15 4,13 3,55 3,17 4,97 4,32 2,68 4,23 5,11 3,33 3,99 4,28 4,05 4,55 1,58 4,87 2,97

4,45 4,35 6,42 4,84 3,31 4,89 4,45 4,68 4,47 5,62 4,22 5,32 6,11 4,55 5,56 1,60 4,88 4,07

3,19 2,86 2,26 1,66 1,99 2,90 2,74 1,79 2,71 3,07 2,13 2,42 2,78 2,68 2,65 0,62 3,34 2,31

404,023 50,498 1019,987 2241,908 117,805 987,347 706,049 106,072 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962 39,336

8,17 7,97 11,49 10,17 10,17 7,58 7,31 7,00 6,73 4,97 4,75 2,89 1,99 1,31 1,37 1,15 1,00 5,45

23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010 23.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki HI-conservative Erste Bond Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Euro Nov ani ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 27/9/2010

REGIJA

Negativan trend u Skoplju Drugi tjedan zaredom svi su regijski indeksi osim makedonskog MBI 10, koji je pao 1,89 posto, zabiljeĹžili rast vrijednosti. Najtrgovanija na Makedonskoj burzi u petak je bila dionica Ohridske banke sa 9,7 milijuna denara prometa. Slijedila ju je dionica skopskog Makedonijaturista kojom se trgovalo u iznosu 7,2

milijuna denara. Jedina kojom se uz njih trgovalo u milijunskom iznosu bila je dionica Komercijalne banke. Najve i tjedni rast u regiji biljeĹži slovenski indeks SBITOP, koji je rastao 3,10 posto, na 842,27 bodova. Najlikvidnija je u Ljubljani i u petak tradicionalno bila dionica farmaceuta Krke sa 373,650 eura prometa. Sarajevski SASX 10 na tjednoj je bazi rastao 0,16 posto, a indeks susjedne banjalu ke burze proĹĄli je tjedan rastao 0,54 posto. B. S.

NASTAVAK AFERE

IstraĹžitelji za Hypo i u BiH

Predstavnici specijalne istraĹžne komisije koruĹĄkog parlamenta iz Austrije stiĹžu u BiH kako bi utvrdili kamo je nestalo najmanje 100 milijuna eura koruĹĄkih poreznih obveznika, kroz kredite bez dovoljno osiguranja koje su menadĹžeri Hypo grupe plasirali u BiH, prenosi bosanski portal Biznis.ba. Iako detalji nisu poznati, pretpostavlja se da e istra-

Anemi an tjedan donio slabaĹĄne dobitke NEUVJERLJIVO ProĹĄlog su tjedna na Zagreba koj burzi doma i ulaga i potroĹĄili samo 124 milijuna kuna, od ega je samo 60 milijuna kuna otiĹĄlo na dionice U proĹĄlom trgovinskom tjednu referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze, Crobex, porastao je 0,48 posto, na 1905,29 bodova. Crobex 10 porastao je pak 0,54 posto, na 1002,5 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 60 milijuna kuna, a ulaga i su samo na dionice HTa potroĹĄili viĹĄe od 11 milijuna kuna. Ve i dio rasta odra en je u petak, kada su indeksi sko ili oko 0,4 posto. "Blagi rast doma ih burzovnih indeksa na izuzetno niskom prometu najviĹĄe je uvjetovan dobrom izvedbom gra evinskog sektora. ini se da se dio ionako malobrojnih malih ulaga a odlu io pozicionirati nakon ĹĄto je Vlada u etvrtak prihvatila prijedlog o realizaciji 30 investicijskih projekata ukupno vrijednih 13,85 milijardi eura", izjavio je za Hinu analiti ar odjela Ekonomskih istraĹživa-

nja Hypo Alpe Adria banke Dalibor Balga . No, kako napominje, budu i da nisu objavljeni na ini financiranja ni rokovi izvedbe tih infrastrukturnih projekata, teĹĄko je procijeniti kako bi se njihova realizacija mogla utjecati na bilance gra evinskih kompanija. "Sam prijedlog projekata je pozitivan, no vaĹžno je da se oni ostvare u nekom razumnom vremenskom roku", navodi Balga .

TroĹĄilo se na HT

Na tjednoj je razini jedan od najve ih dobitnika HT, ija je dionica poskupjela 1,82 posto, na 271 kuna. Oko 0,4 posto porasla je povlaĹĄtena dionica Adrisa, kao i dionica Ine. Vrlo je uspjeĹĄna bila i Ingra, koja je oja ala viĹĄe od pet posto, na 23 kune. Oko tri posto pale su dionice Konzuma, ija je zadnja cijena u petak iznosila 191 kunu.

Ĺžitelje zanimati okolnosti pod kojima su povlaĹĄteni pojedinci dobivali kredite koje kasnije nisu vra ali, kao i okolnosti dolaska Hypo grupe u BiH i RS, kad je Mladen Ivani , tadaĹĄnji predsjednik Vlade RS, prodao Kristal banku Hypo grupi za jedan euro. Prema pisanju austrijskih medija, komisija namjerava ispitati i suprugu pokojnog politi ara Jorgea Heidera za kojeg se sumnja da je bio upleten u ilegalne poslove oko banke. B.hr

KOMENTAR

Penali

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, na iju su dionicu ulaga i potroĹĄili viĹĄe od deset milijuna kuna uz ĹĄto je porasla dva posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Eksplozija AGMM-a

Dionica Agrome imurja u petak je zabiljeĹžila snaĹžan rast vrijednosti i cijena joj

se opet pribliĹžava razini od 1000 kuna. Me utim, ni tako velik rast cijene nije bio dovoljan da bi se Agrome imurje oporavilo i na tjednoj razini jer je samo dan prije zabiljeĹžilo pad ve i od 20 posto. Na tu je dionicu potroĹĄeno neĹĄto manje od 800.000 kuna. Na tjednoj razini solidan rast postigao je i KraĹĄ, koji je sko io tri posto.

Nikola Su ec

uropska unija kaĹžnjavat e svako neodgovorno upravljanje drĹžavnim financijama, i to iznosima koji e dosezati i do 0,2 posto bruto doma eg proizvoda zemlje prekrĹĄitelja. Pohvalna je to inicijativa, koju zasigurno sa zebnjom promatraju doma i politi ari. Kao i obi no, Europska unija ni u emu nije sloĹžna. Tako Francuzi novi zakon o penaliziranju Ĺžele primijeniti samo na eurozonu, a Njema ka Ĺželi udariti po svim lanicama, ĹĄto je razumljivo uzmu li se obzir iznosi koje su Nijemci potroĹĄili na spaĹĄavanje posrnulih lanica. Provo enje zakona mogli bi osim Europljana zakomplicirati i ameri ki investicijski bankari, koji su ve svojim kreativnim knjigovodstvom pripomogli Gr koj kako bi ta zemlja zamaskirala svoj dug samo zato da bi se mogla dodatno zaduĹžiti. Zaista je upitno kako e i kada Unija provoditi taj zakon obzirom na to da kriza koja je prakti ki uniĹĄtila globalnu ekonomiju joĹĄ uvijek traje.

Burzovna igrica s nagradom od milijun dolara TehnoloĹĄka kompanija InvestCloud, koja izra uje financijski softver, pokrenula je interaktivnu investicijsku igricu PlayMyMillions iji e pobjednik osvojiti milijun dolara. U InvestCloudu naglaĹĄavaju kako e pobijediti najbolji

rezultat, bez obzira stoji li iza njega financijski stru njak ili netko tko se prvi put susreo s burzom. PlayMyMillions trajat e devet mjeseci, a svaki igra e za investiranje dobiti virtualnih milijun dolara koje e mo i potroĹĄiti za kupnju stvarnih

vrijednosnih papira na 35 svjetskih burzi. Osim glavne nagrade od milijun dolara u gotovini, koja e pripasti igra u koji nakon devet mjeseci bude imao najvrjedniji portfelj, InvestCloud e nagra ivati i tjedne te mjese ne pobjednike, piĹĄe Financial News. N. R.

DOBITNICI DANA (ZSE) Bilokalnik + 79,03% KaĹĄtelanski staklenici +28,43 % Excelsa nekretnine +10,1 % akovĹĄtina +6,79 % Dukat +6,36 % 24 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Viktor Lenac -14,39 % Ĺ˝itnjak -6,77 % Badel 1862 -5,1 % Atlas -4,55 % uro akovi holding -4,07 % 34 Pada

14 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,185,31 152,16

Prom. 0,37% 0,03%

Sirova nafta 73,43 Prirodni plin 4,10 Zlato 1.292,32 Srebro 21,13 Goveda 97,11

0,78% 1,99% 0,08% 0,09% 0,90%

BUCKINGHAMSKA PALAÂťA ZATRAĹ˝ILA POMO IZ FONDA ZA SIROMAĹ NE

Britanska kraljica Elizabeta

nema novca za grijanje Ministarstvo kulture odbilo je kraljevsku obitelj uz obrazloĹženje da je novac namijenjen onima s niskim primanjima.

Kraljica Elizabeth II zatraĹžila je potporu britanskog fonda za siromaĹĄne kako bi gradnjom nove toplinske stanice smanjila troĹĄkove grijanja svoje pala e, ali odbijena je zbog straha da financiranje boljega sustava grijanja ne izazove katastrofu u odnosima s javnoĹĄ u, otkriva The Independent zahvaljuju i zakonu o pravu na pristup informacijama. Kralji ini savjetnici poĹžalili su se da su ra u-

ni za grijanje 2004. godine narasli na milijun funti godiĹĄnje te da su postali neodrĹživi jer drĹžava godiĹĄnje za odrĹžavanje kralji inih odaja izdvaja "samo" 15 milijuna funti, ĹĄto je postalo potpuno "nezadovoljavaju e". Zbog toga je od ministarstva kulture, medija i sporta zatraĹžena potpora za zamjenu toplinske i energentske stanice u Buckinghamskoj pala i. Ministarstvo je ljubazno odbilo zahtjev uz obrazloĹženje da je novac namijenjen onima s niskim primanjima. D. B.

KAD UREDIĹ SVE SOBE, BANKROTIRAĹ

Ĺ˝ivot u dvorcu nije kao iz bajke Mnogi koji jeftino preuzmu stare vile ili dvorce toliko postanu opsjednuti renoviranjem da do u na rub bankrota i bankrotiraju Ĺ˝ivot u dvorcu zasigurno mnogima zvu i kao bajka, no vlasnici takvih "posebnih" nekretnina suo avaju se s visokim troĹĄkovima i ozbiljnim problemima. ak i ako do dvorca do u

jeftino, ĹĄto je uspjelo Malcolmu Goodbodyu koji je dvorac Dunsandle u Irskoj kupio za 45.000 funti od lokalnih vlasti, ekaju ih astronomski troĹĄkovi restauracije - Goodbody je na nju dosad utroĹĄio pola milijuna funti. Osim toga, uvo enje struje, vode, grijanja ili telefona u srednjovjekovnu gra evinu moĹže biti prava no na

mora, piĹĄe Wall Street Journal. Rupert Fawcett iz nekretninske agencije Knight Frank kaĹže da poznaje ljude koji su postali toliko opsjednuti renoviranjem da su prakti ki bankrotirali. Jednostavnije je moĹžda napraviti ono ĹĄto je u inio umirovljeni ortodont John Mew - izgraditi novi vlastiti dvorac. Mewa je to stajalo oko 350.000 funti. N. R.

Ho e li najava velikih infrastrukturnih projekata ipak utjecati na rast gra evinara, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Thierry Henry postao Newyor anin Francuski nogometaĹĄ Thierry Henry, koji je u srpnju potpisao ugovor s ameri kim Red Bullsima, kupio je u New Yorku troetaĹžni stan za 14,85 milijuna dolara. Ĺ eik Hamad bih Khalifa Al Thani Katarski emir Hamad bih Khalifa Al Thani obvezao se u etvrtak u New Yorku gr kom premijeru Georgiju Papandreouu na ulaganja vrijedna pet milijardi dolara. Sporazum o ulaganju odnosi se na nekretnine u drĹžavnom vlasniĹĄtvu. Larry Ellison kupuje tvornicu ipova Tre i najbogatiji Amerikanac i elnik Oraclea Larry Ellison podigao je dionicu ARMa 6,8 posto nakon najave da bi softverski div mogao preuzeti "nekog" proizvo a a ipova.