Business.hr broj 730

ANALITI»ARI UPOZORAVAJU 6

Godinu dana prije izbora mijenjaju se samo premijeri Profesor zagreba kog Pravnog fakulteta Ivan Rimac smatra da je premijerkina najava promjena u Vladi neuobi ajena - uo i izbora može se mijenjati samo premijer ako stranka želi dati priliku novom kandidatu da se dokaže do izbora, a ministri se u godinu dana ne mogu dokazati

UTORAK 28/9/2010

BROJ 730 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

VELIKI POVRATAK U OSIGURANJA 4-5 Predsjednik Uprave koncerna Sunce i pionir privatnog osigurateljnog biznisa u Hrvatskoj osnovao novu tvrtku Izvor osiguranja, koja e se baviti zdravstvenim osiguranjima

Andabak udara na Agram i CO Prijevoznici gube 25% prihoda zbog slovenskog štrajka Štrajk slovenskih javnih službenika, zapo et u ponedjeljak ujutro, zasad se najviše osje a na grani nim prijelazima s Hrvatskom, što bi doma im prijevoznicima moglo odnijeti i etvrtinu mjese nog prihoda 2

info&stav

INDIKATOR

2-3

PrekrĹĄajna statistika Bolje prognoze za Njema ku Njema ko gospodarstvo porast e u ovoj godini 3,3 posto te 2 posto u 2011., procjenjuje Me unarodni monetarni fond (MMF), izvijestio je tjednik Der Spiegel. Glavni su motori poboljĹĄane prognoze za njema ko gospodarstvo snaĹžan rast izvoza i poboljĹĄana doma a potraĹžnja

business.hr

Zbog raznih prekrĹĄaja lani je okrivljeno 283.168 odraslih osoba, ĹĄto je 1,9 posto viĹĄe nego 2008., a pritom ih je 164.140 proglaĹĄeno krivima, ĹĄto je 11,5 posto manje nego godinu prije, objavio je DZS. NajviĹĄe je prometnih prekrĹĄaja (64%), zatim reme enja javnog reda i mira (17,8%) te gospodarskih i financijskih prekrĹĄaja s ukupnim udjelom 12,7 posto...

Utorak 28/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ÂťEKANJE Kako prijevoznici mjese no kamionom mogu odraditi najviĹĄe etiri posla, ispada da e morati odustati od jednog zbog zastoja uslijed ĹĄtrajka slovenskih carinika FOTO GORĹ I /CROPIX

BIJELI Ĺ TRAJK CARINIKA

Prijevoznici gube 25% prihoda zbog Slovenaca Ĺ trajk slovenskih javnih sluĹžbenika, zapo et u ponedjeljak ujutro, zasad se najviĹĄe osje a na grani nim prijelazima s Hrvatskom, ĹĄto bi doma im prijevoznicima moglo odnijeti i etvrtinu mjese nog prihoda.

Nenadoknadivo

"Situacija na granici dosta je napeta. Kamioni ekaju po sedam do osam sati na svim grani nim prijelazima prema Sloveniji. Izgleda da su Slovenci stvarno po eli raditi. Svugdje je situacija ista", kazao je za Business.hr Marijan Banelli, direktor Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, komentiraju i ĹĄtrajk slovenskih carinika.

Banelli je izrazio bojazan da ovaj tjedan promet preko slovenske granice ne e biti normaliziran, a zastoji takvih razmjera za prijevoznike su nenadoknadivi.

"Nije u pitanju samo zastoj na granici ve kada voza i prije u granicu moraju po zakonu stati i odmoriti se osam sati te do cilja izgube znatno viĹĄe od samog zastoja. Kada znamo da jedan prijevoznik mjese no kamionom moĹže odraditi najviĹĄe etiri posla, ispada da e zbog ĹĄtrajka morati odustati od jednog, ĹĄto zna i da e u rujnu prihodovati oko 25 posto manje nego ĹĄto su planirali", zaklju uje Banelli.

Za razliku od ĹĄtrajka carinika i policajaca, ĹĄtrajk

zaposlenika u javnoj upravi, kulturi i zdravstvu joĹĄ se toliko ne osje a, a zasad nema informacija do kada bi mogao trajati.

Zamrzavanje pla a

Premijer Borut Pahor u ponedjeljak joĹĄ nije komentirao razmjere prosvjeda, a u njegovu uredu nisu Ĺželjeli komentirati informacije o navodnoj izvanrednoj sjednici vlade koju je Slovenski radio najavio za utorak.

Jedan od elnika javnih sindikata Drago ernjavi izjavio je za Slovensku televiziju da bi ĹĄtrajk bilo mogu e obustaviti ve danas nave er ako vlada iza e s prijedlogom kojim e se pribliĹžiti sindikatima.

Oko 80.000 lanova sindikata u javnom sektoru traĹži da vlada odustane od mjere kojom je njihove pla e zamrznula za idu e dvije godine.

Jedan od sindikalnih elnika javnog sektora okrivio je vladu da na le ima zaposlenih Ĺželi smanjiti troĹĄkove prora una.

"Vlada je po etkom godine u Bruxelles poslala dokument o strategiji izlaza iz krize kojim je obe ala smanjenje javnih troĹĄkova za 900 milijuna eura u dvije godine, a to je nerealno", rekao je u razgovoru za Slovenski radio Janez Posedi, glavni pregovara javnih sindikata s vladom.

Darko Bani ek, H

››

BISER DANA

BROJKA

Mene premijerka stalno hvali, kaĹže i da me najviĹĄe voli. Ostali su autsajderi SLOBODAN UZELAC, potpredsjednik Vlade, o premijerkinoj najavi rekonstrukcije Vlade za Net.hr

NOVA MREŽA

Je li Bonbon za djecu ili menadĹžere?

Na ionako (pre)zrelo hrvatsko trĹžiĹĄte mobilne telefonije ulazi joĹĄ jedan operater, peti po redu.

Pod okriljem HT-a kre e nova mreĹža pod nazivom Bonbon, koja e, prema objavljenom iz HT-a, biti potpuno samostalna u poslovanju i donoĹĄenju poslovnih odluka. MreĹžu vodi Lordan Kondi , bivĹĄi voditelj Sektora za marketinĹĄke komunikacije T-Mobilea, a Bonbon cilja na segment zahtjevnijih korisnika MreĹža u kojoj e korisnici dobivati predbrojku 097 trebala bi biti predstavljena 1. listopada. Prema najavama, ta mreĹža cilja na segment zahtjevnijih korisnika, odnosno bit e to online orijentirana, kvalitetna mobilna mreĹža uz cijene prihvatljive ciljanim korisnicima.

No, neovisni telekom stru njaci procjenjuju da su u vrijeme pada prihoda mobilnih operatera (samo broj poslanih SMS-ova smanjen je 17 posto) oni krenuli u bitku cijenama za korisnike na segmentu cjenovno osjetljivijeg trĹžiĹĄta te bi taj potez HT-a mogao biti nastavak prije dvije godine razvijanog, ali nepokrenutog virtualnog operatera K-mobile. Ĺ˝. Ĺ .

54,7 milijarde dolara vrijedan je novi paket poticaja za gospodarstvo koji razmatra japanska vlada

UVODNIK

Golo preĹživljavanje i maloduĹĄna javnost RADNIKE BRODOSPLITA nakon proĹĄlotjednog prosvjeda u ponedjeljak je iznenada posjetila Vladina ekipa na elu s ministrom gospodarstva urom Popija em

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

N

akon proĹĄlotjednih poplava, po etak novog tjedna obiljeĹžen je neĹĄto druk ijim 'prirodnim katastrofama', od Osijeka preko Zagreba do Splita po eli su ili se najavljuju novi radni ki prosvjedi.

Vladina ekipa na elu s ministrom gospodarstva urom Popija em u ponedjeljak se sastala s radnicima Brodosplita pokuťavaju i ih primiriti, a ministar je u Splitu neuspjeťno pokuťao primiriti i netom iskrsnuli radni ki bunt u splitskoj Željezari.

ZADRŽAVŠI SE U SPLITU, ministar nije uspio do i

na sastanak s radnicama Kamenskog. Nakon sedam dana ĹĄtrajka gla u i pet mjeseci bez pla e ju er se za radnice pronaĹĄlo barem nekakvo 'rjeĹĄenje'. Iako na to formalno nemaju pravo, jer se joĹĄ vode kao zaposlene, radnice e dobiti nov anu potporu Centra za socijalnu skrb. Istodobno je Sindikat tekstila, koĹže i gume najavio da bi se u sli noj situaciji do kraja godine moglo na i joĹĄ desetak tekstilnih tvrtki s oko dvije tisu e radnika.

FOTO ÂťIZMI∆/CROPIX

››

Prosvjedi u Kamenskom, Brodosplitu, Željezari Split, Tvornici ulja epin, HŽ-u samo su po etak jesenske sezone koja bi mogla biti teťka uz ponovni rast nezaposlenosti, pad prihoda poduzetnika i naznake da su gra ani po eli ťtedjeti i na hrani Ve ove srijede novu sindikalnu frku diŞe Sindikat Şeljezni ara. "Imamo Şeljeznicu goru nego u 19. stolje u", kaŞu najavljuju i za srijedu ťtrajk.

Sindikat poljoprivrede PPDIV talasa u Slavoniji traĹže i rjeĹĄenje za IPK Tvornicu ulja epin, iji je ra un blokiran pa je upitna isplata pla a za 214 radnika.

S obzirom na cjelokupno stanje u gospodarstvu, najavljeni prosvjedi tek su po etak. Nakon ljetnog zatiĹĄja i sezonskih poslova statistika po-

kazuje ponovni rast nezaposlenosti, a proĹĄlotjedni podaci Fine nastavak pada prihoda doma ih tvrtki i u ovoj godini. Zabrinjavaju i su i podaci HNB-a o maloprodaji za drugi ovogodiĹĄnji kvartal. Nakon ĹĄto se stanovniĹĄtvo odreklo novih automobila i namjeĹĄtaja, po ela je ĹĄtednja i na najnuĹžnijem - hrani i pi u.

MLADEN NOVOSEL, v.d. predsjednika SSSH-a, kaĹže da su potezi o ajnika kao u slu aju radnica Kamenskog pitanje golog preĹživljavanja te da

je javnost dosad bila prili no maloduĹĄna prema takvim pojedina nim pri ama. No, smatra da je odazivom na sindikalni referendum javnost stala u obranu radni kih prava pa o ekuje ve u solidarnost uslijede li novi radni ki protesti.

Ali solidarnost je ve na djelu: dok jedni ĹĄtrajkaju gla u, i ostali priteĹžu remen za joĹĄ koju rupicu i tako treniraju tijelo i duh u umije u preĹživljavanja sa ĹĄto manje resursa, jer se nikad ne zna tko e sljede i na ulicu.

tema 4-5

ZDRAVSTVENI TURIZAM Predsjednik Uprave koncerna Sunce industriju osnivanjem Izvora, tvrtke za neživotna osiguranja

Jako Andabak širi svoje Grgićev Agram i državn Andabak je nedavno sklopio ugovor sa Sogazom, ruskim osiguravateljem u vlasništvu Gazproma, radi izlaska na inozemna tržišta. Izvor će se baviti isključivo neživotnim zdravstvenim osiguranjem i neće ulaziti u sektor životnog osiguranja Predsjednik Uprave koncerna Sunce i pionir privatnog osigurateljnog biznisa u Hrvatskoj Jako Andabak vraća se u tu industriju. Naime, Hanfa je na sjednici potvrdila registraciju nove osiguravajuće kuće - Izvor osiguranja, čiji je vlasnik upravo Andabak. Andabak je za Business.hr izjavio kako je osnivanje osiguranje logičan korak promatra li se širi kontekst turističko-zdravstvene djelatnosti. Osim toga, Andabak je nedavno sklopio ugovor sa Sogazom, ruskim osiguravateljem u vlasništvu Gazproma, pa se nada i izlasku na inozemna tržišta.

"Izvor će se baviti isključivo neživotnim zdravstvenim osiguranjem, nećemo ulaziti u sektor životnog osiguranja, a tržišni udjel neće nam biti presudan", kazao je.

Isplativo zdravlje

Temeljni kapital nove tvrtke bit će 40 milijuna kuna, rekao je Andabak, uz objašnjenje da će fokus nove kompanije u njegovU poslovnom carstvu biti zdravstveno osiguranje. Andabak

brojke

236 milijuna kuna prihoda u 2009. godini ostvarili su Bluesun hoteli

26,9 milijuna kuna iznosio je gubitak Bluesuna u prošloj godini

smatra da je upravo zdravlje kategorija osiguranja koja će u budućnosti biti sve popularnija pa osnivanjem nove tvrtke planira dopuniti ponudu u trenutačnom core businessu, hotelskom poslovanju. Dodao je kako se nada skoroj reformi zdravstvenog sustava, koja bi se prema njemu trebala dogoditi prije ulaska u Europsku uniju.

"Već sada svi hoteli u sustavu Sunce koncerna imaju dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu koju u budućnosti želimo oboga-

Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce, želi spojiti turizam i zdravlje SNIMIO hrvoje knez

titi", kaže Andabak ističući zdravstveni turizam kao jedan od važnijih segmenata u razvoju njegova poslovanja.

Kao osoba koja je prva

počela razvijati i promovirati privatna zdravstvena osiguranja u državi, Andabak će sigurno novom osiguravajućom kućom parirati konkurenciji, ponajprije

koncernu Agram, kojemu je prije nekoliko godina i prodao svoju prvu osigurateljnu tvrtku Sunce osiguranje za 220 milijuna kuna.

Hanfa je Izvoru dala do-

Sunce i pionir privatnog osigurateljnog biznisa vra a se u tu

business.hr Utorak 28/9/2010

oje carstvo - udara na vno Croatia osiguranje Zdravlje je sve popularnija kategorija osiguranja pa je Andabaku zdravstveni turizam jedan od najvažnijih segmenata. Iako je prvi po eo promovirati taj biznis, svoju prvu tvrtku Sunce osiguranje prodao je Grgi evu koncernu Agram za 220 milijuna kuna

RESPEKTABILNI POSLOVNI REZULTATI

Od trgova kog putnika do jednog od etiri najve a privatna hotelijera • Osiguravateljskim poslom po eo se ba-

•

ZDRAVKO ZRINUŠI , direk- DUBRAVKO GRGI , vlasnik i tor Croatia osiguranja direktor koncerna Agram FOTO MIDŽOR/CROPIX

zvolu za bavljenje poslovima osiguranja od nezgode, zdravstvenog osiguranja, osiguranja cestovnih vozila, osiguranja od požara i elementarnih nepogoda, osta-

FOTO NACIONAL

lim osiguranjima imovine, osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i ostalih osiguranja od odgovornosti. Osim Jake Andabake, u Upravi društva

•

viti krajem 80-ih kao anonimni direktor u maloj zagreba koj tvrtki. S nekoliko prijatelja i kolega iz Kon ara, me u kojima je bio i osniva Libertas osiguranja Gojko Ostoji , Andabak je kao trgova ki putnik po eo po tadašnjoj Jugoslaviji prodavati životna osiguranja za austrijsku kompaniju Wiener Städtische Suradnja dvojice prijatelja Andabaka i Ostoji a rezultirala je osnivanjem tvrtke Helios osiguranje, a nakon kasnijeg razlaza s partnerima i Sunce osiguranja te osiguranja Libertas, koje je preuzeo Generali Krajem 2004. Andabak je po eo ujedi-

bit e njegova k i Ivana Andabak te Denis Duralija.

Iako ni jedna doma a osigurateljna tvrtka nije htjela komentirati osnivanje novog društva, Uprava Croatia osiguranja poru uje kako pozdravlja svaku konkurenciju te je smatra dobrodošlom ako bude poslovala

• •

njenje svojega turisti kog portfelja te je Sunce osiguranje prodao Dubravku Grgi u, odnosno njegovu koncernu Agram, za 220 milijuna kuna. Treba napomenuti da je Sunce danas lider na hrvatskom tržištu osiguranja U sastavu koncerna Sunce, iji je Andabak vlasnik, nalaze se i Blue Sun hoteli, tre a najve a hrvatska hotelska grupacija u ijem je sastavu 13 hotela i više od 5000 kreveta Sunce Koncern trebao bi uskoro završiti i gradnju turisti ko-zdravstvenog kompleksa u Stubi kim Toplicama, koji e biti jedan od najve ih u Europi, a stajat e oko 100 milijuna eura

prema pravilima struke i u interesu zajednice.

"Smatramo da je na osniva ima i vlasnicima da procjene ima li prostora na tržištu za još jedno osiguravaju e društvo. Europski osiguravatelji bilježe oba trenda. Krizu su mnogi iskoristili upravo za širenje

poslovanja. Istodobno i dalje traje konsolidacija, proces okrupnjavanja i spajanja osiguravaju ih društava radi smanjenja troškova i pove anja efikasnosti poslovanja", kažu u Croatia osiguranju.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

tema 6-7

VODIÂť ZA ULAGAÂťE Premijerka mora rijeĹĄiti status vicepremijerke ponudila ostavku, a na to upraĹžnjeno mjesto vjerojatno e do i netko tko

'Godinu dana prije iz mijenjaju se samo p Profesor zagreba kog Pravnog fakulteta Ivan Rimac smatra da je premijerkina najava promjena u Vladi neuobi ajena - uo i izbora moĹže se mijenjati samo premijer ako stranka Ĺželi dati priliku novom kandidatu da se dokaĹže do izbora, a ministri se u godinu dana ne mogu dokazati Premijerka Jadranka Kosor najavila je da e do kraja godine provesti promjene u sastavu Vlade. Poruku je poslala iz New Yorka kao da je Ĺželjela s dovoljno velike udaljenosti potaknuti reakcije javnosti i utjecajnih strana kih ljudi i organizacija kako bi im opipala puls i vidjela na kakvu podrĹĄku odnosno otpor moĹže ra unati.

Strana ki sukobi

Dok je predsjednica Vlade na sluĹžbenom putu, u Banskim dvorima o njezinoj se najavi malo toga moĹže doznati. Samo pokoji od lanova Vlade podsje a da premijerka mora rijeĹĄiti status vicepremijerke ur e AdleĹĄi , koja je nakon HSLS-ova napuĹĄtanja vladaju e koalicije ponudila ostavku i najavila prelazak u saborske klupe.

Pritom dodaju da e premijerka Kosor na to mjesto vjerojatno dovesti nekoga tko bi se bavio realizacijom upravo promoviranih 30 Vladinih investicijskih projekata i koji bi velike investitore, kako je re eno, "vodio za ruku" kako bi oĹživljavanje barem nekih od njih ve po etkom sljede e godine moglo posluĹžiti za pokazi-

vanje bira ima. O drugim promjenama malo tko Ĺželi naga ati.

Profesor zagreba kog Pravnog fakulteta Ivan Rimac kaĹže da je potez premijerke Kosor neuobi ajen u politi koj praksi. Godinu dana prije izbora moĹže se mijenjati samo premijer, nastavlja Rimac, i to ako je odlu io ne kandidirati se za joĹĄ jedan mandat pa onda promovira svojeg nasljednika kako bi mu dao ĹĄansu da se dokaĹže prije izbora. Ministri se godinu dana prije isteka mandata ne mogu dokazati, pogotovo ako dotad nisu bili lanovi vlade, smatra profesor Rimac. Podsje a i da su mediji posljednjih dana spekulirali o sukobu u HDZ-u, a jesu li spekulacije to ne, "vidjet emo kad se premijerka vrati".

Ja anje pozicije

Profesor zagreba kog Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski smatra, pak, da najavljenim promjenama u Vladi premijerka Kosor ho e dodatno oja ati svoju kancelarsku poziciju koju joj omogu uje sadaťnji sustav. Ako je stanje redovno, Puhovski o ekuje da e kadrovske promjene biti politi ke, a ne pra-

vosudne odnosno da ovaj put Jadranka Kosor ne e mijenjati ministre "koji su na putu za Remetinec".

Po njegovu miĹĄljenju, promjene e ovisiti o odnosu snaga u HDZ-u i u tom smislu "treba itati najavu da e se oslanjati na nove mla e ljude", jer Jadranka Kosor u strana kom vrhu i Vladi i nema "svoje ljude".

Zbog svega toga Puhovski smatra da iz Vlade ne e oti i ministri koji imaju najmanju podrĹĄku javnosti, poput Kalmete ili Ĺ ukera, ve e promjene biti mjeĹĄavina onoga ĹĄto javnost o ekuje i odnosa snaga u stranci, jer se godinu dana prije izbora Jadranka Kosor ne e mo i odre i pogotovo regionalno jakih lidera. Kako HDZ istodobno trenuta no nema alternativu Jadranki Kosor, ve i raskoli mogu i su tek nakon izbora i realno mogu eg izbornog poraza.

Puhovski zaklju uje i da je najava kadrovskih promjena u Vladi i stranci pokuĹĄaj razumnog odgovora Jadranke Kosor na sve loĹĄije reakcije javnosti jer je postala svjesna "da su im stvari u nekim aspektima loĹĄe krenule".

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

ra investicijskih projekata, a Ministarstvo financija prepustiti drĹžavnom tajniku Zdravku Mari u kako bi „predahnuo“ od vo enja drĹžavne blagajne.

DARKO MILINOVI , potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Unato nesporazumima i brojnim sukobima koje producira u zdravstvu i javnosti, zbog jake strana ke i regionalne pozicije vjerojatno ostaje u Vladi.

IVAN Ĺ UKER, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zbog ratobornosti, pa i beskrupuloznosti kojom provodi Vladinu fiskalnu politiku jedan je od najneomiljenijih ministara ije bi smjenjivanje pozdravio znatan dio javnosti. Njegova bi smjena, me utim, zna ila da je na svoju ruku vodio fiskalnu politiku, a to mu ni najve i kriti ari ne mogu dokazati i staviti na duĹĄu. Eventualno bi mogao biti promoviran u koordinatora Vladine gospodarske politike i realizato-

UR A ADLEĹ I , potpredsjednica Vlade za unutarnju politiku Ponudila je ostavku i najavila povratak me u saborske zastupnika. Njezin nasljednik navodno e biti zaduĹžen za realizaciju 30 Vladinih investicijskih projekata.

BOŽIDAR PANKRETI , potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, ťumarstva i vodnoga gospodarstva Ve je "izba en" iz fotelje ministra poljoprivrede i novo "micanje" mogu e je samo voljom HSS-a iako bi Jadranka Kosor mogla na i dovolj-

jerke ur e AdleĹĄi , koja je nakon HSLS-ova napuĹĄtanja koalicije tko tko e 'investitore voditi za ruku', doznajemo od izvora iz Vlade

e izbora o premijeri' SLOBODAN UZELAC, potpredsjednik Vlade za druĹĄtvene djelatnosti i ljudska prava Njegov ostanak ili odlazak ovisi o tome ho e li SDSS do kraja mandata ostati u vladaju oj koaliciji. Zbog sve u estalije SDSS-ove suzdrĹžanosti oko Vladinih poteza i koketiranja s kukuriku koalicijom razlaz je lako mogu , a onda je izvjesna i Uzel eva smjena.

GORDAN JANDROKOVI , ministar vanjskih poslova i europskih integracija U zavrĹĄnici pregovora s Europskom unijom samo bi ga "teĹĄka pogreĹĄka" mogla izbaciti s funkcije.

PETAR OBANKOVI , ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Unato svemu, jedan je od omiljenijih ministara u javnosti, a kako se pritom iskazao i kao posluĹĄan strana ki vojnik, kraj mandata e vjerojatno do ekati kao ministar poljoprivrede. Osim ako Jadranki Kosor i HDZ-u ne zatreba na nekom drugom mjestu.

MARINA MATULOVI DROPULI , ministrica zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva Iako je mnogima dojadila jer gotovo dva desetlje a traje pri vrhu ili na samom vrhu tog resora, „novi mla i ljudi“ sa ekat e sljede e izbore kako bi preuzeli njezinu funkciju jer se i Jadranka Kosor „kune“ u njezine ministarske i stru ne sposobnosti.

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnjih poslova Iako je kao jedini nestrana ki ministar "podoban" za od-

strel, njegova smjena u jeku policijsko-pravosudnog procesuiranja korupcijsko-kriminalnih afera loĹĄe bi odjeknula u Bruxellesu pa bi dokazivanje njezine eventualne opravdanosti odgodilo zavrĹĄetak pregovora za poslijeizborno razdoblje, a to bi bio predizborni autogol.

BOŽIDAR KALMETA, ministar mora, prometa i infrastrukture Da se poťtovalo na elo odgovornosti za stanje u resoru, odavno je trebao biti bivťi ministar jer su u njegovu resoru korupcionaťko-kriminalne afere otkrivane kao na teku oj vrpci, a nisu ga zaobiťle ni tragi ne prometne nesre e zbog propusta i kriminala ljudi u njegovoj kadrovskoj nadleŞnosti. Dosad su ga ťtitili " eli na" regionalna ukorijenjenost i uvjerljivi izborni rezultati, pa bi ga i ovaj put

Utorak 28/9/2010

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR poruku o smjenama u Vladi poslala je iz New Yorka kao da je Ĺželjela s dovoljno velike udaljenosti potaknuti reakcije javnosti i utjecajnih strana kih ljudi kako bi im opipala puls i vidjela na kakvu podrĹĄku odnosno otpor moĹže ra unati SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ANKETA

no razloga za joĹĄ jednu njegovu smjenu.

business.hr

Najmo niji ministri Ĺ uker, Kalmeta i Milinovi najnepopularniji Sude i prema premo noj pobjedi ministra financija Ivana Ĺ ukera u anketi Business.hr-a o tome koji bi od ministara prvi trebao oti i iz Vlade, najdugovje nijem hrvatskom ministru financija odbrojeni su dani u najnezahvalnijoj Vladinoj fotelji. Sa ak 55 posto glasova koje je dobio u anketi nakon premijerkine najave da planira rekonstrukciju Vlade do kraja godine Ĺ uker je trenuta no najslabija kariku u Vladi.

BoĹžidar Kalmeta i Darko Milinovi sa 15 i 11 posto glasova tako er su negativan teret Vladi, a od ostalih ponu enih ministara izbor je toliko mali da zapravo govori kako su naĹĄi itatelji uglavnom nezainteresirani ho e li oni oti i ili ostati. D. B.

mogli sa uvati od smjene, osim ako mu najnovije istrage uo i izbora na le a ne natovare još pokoju aferu s milijunskim štetama.

RADOVAN FUCHS, ministar znanosti, obrazovanja i športa Iako ne strši u odnosu na druge lanove Vlade, ni po dobru ni po zlu, kao slabog strana kog ovjeka promjene bi ga mogle odnijeti, makar radi podnošenja žrtve javnosti željnoj promjena te zbog najavljenog dovo enja novih ljudi.

BRANKO VUKELI , ministar obrane Premda je upitno zašto je uop e ministar bilo ega, i dosad je trajao unato aferaškim repovima koji se za njim

da nakon ovoga mandata završava politi ku i ministarsku karijeru pa mu je vjerojatno svejedno ho e li mandat odraditi do kraja ili ranije oti i u mirovinu. Odluku e prepustiti Jadranki Kosor i njezinoj eventualnoj želji da na njegovo mjesto uo i sljede ih izbora promovira neko "novo lice". vuku i dokazane nesposobnosti u vo enju povjerenih mu resora. Pad migova trebao bi ga po sili zakona fizike povu i za sobom, ali i dosad je opstajao prkose i zakonima prirode i društva.

DAVORIN MLAKAR, ministar uprave Iako se nije proslavio otkad je preuzeo ministarsku dužnost, vjerojatno e i dalje raditi na sastavljanju registra državnih službenika kao podlozi za reformu javne uprave koja e sa ekati idu i mandat.

bit e ministar turizma, a ako zatreba, i nekog sasvim desetog resora.

URO POPIJA , ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Ulaskom u HDZ dodatno je "zape atio" svoju ministarsku funkciju.

DRAŽEN BOŠNJAKOVI , ministar pravosu a Još nije pravo ni zasjeo u ministarsku fotelju i bilo bi neozbiljno da iz nje izleti.

BOŽO BIŠKUPI , ministar kulture Odavno je osobno objavio

DAMIR BAJS, ministar turizma Kao i Božidar Pankreti zašti en je HSS-ovim obrambenim štitom i dok je po volji Josipa Friš i a i vodstva HSS-a,

TOMISLAV IVI , ministar obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti I dosad je bio uzdanica Jadranke Kosor i nema javno poznatih razloga da to i ne ostane.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/9/2010

REGIJA

Ina, Konzum i HEP me u 10 najve ih Zagreb. Trinaest hrvatskih tvrtki plasiralo se me u vode ih 100 u regiji JI Europe po ukupnim prihodima u 2009., pokazuje izvješ e internetskoga portala SeeNews.

Prvo mjesto opet je pripalo rumunjskom ogranku austrijske tvrtke OMV Petromu, s ukupnim prihodima od 3,4 milijarde eura, isti e se u iz-

vješ u koje je SeeNews izradio s A. T. Kearneyem i Euromonitor Internationalom.

Najbolje plasirana hrvatska kompanija je Ina, koja je zadržala prošlogodišnje drugo mjesto s ukupnim prihodima u visini 2,7 milijardi eura u 2009. Me u preostalih 12 hrvatskih kompanija me u vode ih 100 našao se i Konzum, na 7. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 12. HEP je napredovao na deveto mjesto nakon prošlogodišnjeg 13.

HT je kliznuo na 35. mjesto s lanjskoga 30. Zagreba ki

Holding je na 41. mjestu nakon 58. lani. T-Mobile Hrvatska napredovao je sa 53. na 44. mjesto, HEP-Proizvodnja na 54. sa 72. mjesta.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava napredovao je sa 80. na 61. mjesto. Vipnet je na 62. mjestu nakon lanjskog 71. OMV Hrvatska kliznuo je pak sa 62. na 76. mjesto.

Me u prvih 100 ove se godine našla i Pliva (87. mjesto, nakon lanjskog 104.) te Vindija (88., lani 105.) i Tisak (91. mjesto, u odnosu na prošlogodišnje 129.). H

BROJKA

78

milijardi eura ukupan je prihod 100 vode ih kompanija u regiji, a udjel je hrvatskih ukupno 11,2 milijarde eura

Radnice Kamenskog prekin štrajk glađu i kreću u opći ATRAKTIVNO ZEMLJIŠTE Radnici sumnjaju da se tvrtku želi namjerno uništiti kako bi se vlasnici jeftino domogli atraktivnog zemljišta u Reljkovi evoj ulici u Zagrebu od 26.000 etvornih metara, od ega tvrtka koristi 14.000 kvadrata Postupak mirenja izme u radnika tekstilne tvrtke Kamensko, koji nisu primili pla e od travnja, i Uprave u ponedjeljak nije uspio i od srijede po inje op i štrajk. Izjavio je to za Business.hr Željko Šegina, regionalni koordinator Sindikata tekstila kože i gume.

"Mirenje nije uspjelo pa u srijedu. 29. rujna. u 6.30 sati po inje op i štrajk 500-njak radnika koji e trajati sve do isplate zaostalih pla a ili do pokretanja ste aja nad tvrtkom", rekao je Šegina.

Pomo socijalne skrbi

U ponedjeljak je održan i sastanak predstavnika Ministarstva gospodarstva i

sindikata tekstila na kojemu je zatražena pomo za radnike te tvrtke.

Predsjednici sindikata tekstila Svjetlani Šok evi i predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimiru Severu iz Ministarstva gospodarstva, koje su na sastanku predstavljali državni tajnik Krešimir Rožman i ravnatelj Uprave za industriju i privatizaciju Siniša Šket, obe ano je da e se Ministarstvo založiti da radnici dobiju jednokratnu nov anu potporu Centra za socijalnu skrb na koju formalno nemaju pravo jer su još zaposleni. Potpore iznose 1000 kuna i Ministarstvo trebalo urgirati kod Centra da se hitno odobre, bez biro-

RADNICE KAMENSKOG štrajkale su gla u sedam dana

kratkih zavrzlama.

Država e se založiti i u komercijalnim bankama kod preko kojih posluje da ne vrše pritisak na radnike Kamenskoga zbog minusa na njihovim teku im ra unima, a u Zagreba kog holdinga zbog njihovih nepla enih ra una za režije.

I dok radnici Kamensko-

ga kre u u op i štrajk od srijede, štrajk gla u skupine radnica te tvrtke bit e prekinut nakon sedam zahvaljuju i obe anjima ministarstva, rekla je Šok evi nakon sastanka.

Dužni 7,5 milijuna kuna

"Zalažemo se za ste aj s preustrojem koji bi omo-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

gu io nastavak proizvodnje. No, provede li se ste aja s likvidacijom zaostale pla e morat emo tražiti od Agencije za isplatu radni kih potraživanja. Agencija bi isplatila minimalac, a razlika do pune pla e isplatila bi se nakon prodaje imovine tvrtke", rekla je Šok evi .

NAJAM

Hotel Rebro Ĺ ternu i tvrtki Hotel Partner

KOMPLEKS REBRO Uskoro hotel sa 3 zvjezdice i 60 soba u kojima e no enje stajati 500 kn SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zagreb. Ravnatelj Klini kog bolni kog centra Zagreb Željko Reiner i direktor tvrtke Hotel Partner Ivica a i potpisali su ugovor o najmu poslovno-hotelskog kompleksa Rebro na 20 godina. Tvrtka Hotel Partner, zajedno s partnerom Davorom Šternom, u kompleksu e otvoriti hotel Rebro s tri zvjezdice i devet lokala i poslovnih prosto-

ra u kojima e se nalaziti ljekarna, trgovina mjeĹĄovitom robom, restoran, tisak, drogerija i sli ni sadrĹžaji. Hotel Rebro imat e kapacitet 60 dvokrevetnih soba, u kojima e no enje prosje no stajati 500 kn. “Ovo e biti prvi hotel na tako specifi noj lokaciji u Hrvatskoj, a prema iskustvima iz inozemstva, uvjereni smo da e to biti uspjeĹĄan i koristan projektâ€?, izjavio je prigodom potpisivanja ugovora Ivica a i . “KBC Zagreb e po etkom 2011. dobiti hotel i druge komercijalne sadrĹžaje koji e naĹĄim pacijen-

tima i njihovim obiteljima omogu iti lakťi boravak u bolnici, a mjese ni najam je dodatni prihod bolnice koji emo namjenski uporabiti za otplatu dijela kredita za izgradnju i opremanje KBC Zagreb�, rekao je Željko Reiner.

Na natje aju za najam hotela i okolnih poslovnih prostora pobijedila je tvrtka Hotel Partner u partnerstvu s konzultantom Davorom Ĺ ternom. Tvrtka Hotel Partner radila je na procjeni vrijednosti brojnih hotela u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2003. koncipirali su i strategiju razvoja nacionalnog turizma. B.hr

PoÄ?inje gradnja 45,5 mil. kn ekinule vrijedne garaĹže u VaraĹždinu ći neposluh PRIVATNA INVESTICIJA

KU A EUROPSKE MODE

55 posto vlasniĹĄtva drĹži deset dioni ara Ina e, 55 posto vlasniĹĄtva tvrtke drĹži desetak dioni ara, a najve i je tvrtka Vilinske poljane sa 18,25 posto. Me u prvih 10 je i Orion grupa, koja se dovodi u vezu s Miroslavom Kutlom. Kamensko je lani dobilo posao ĹĄivanja svih sluĹžbenih odijela za Svjetsko prvenstvo u rukometu po cijeni od 500 eura po komadu.

Radnici sumnjaju kako je uloga direktora Kamenskog Antun Crlenjaka da uniĹĄti Kamensko, nekada uglednu tekstilnu tvrtku koja se nazivala "ku a europske mode", te da se dokopa vrijedne nekretnine u centru Zagreba, ĹĄto je on demantirao.

Podsjetimo, poslodavac je radnicima Kamenskog, po njihovoj ra unici, trenuta no duĹžan oko 7,5 milijuna kuna za zaostale pla e i naknade za prijevoz, ĹĄto iznosi izme u 14.000 i 15.000 kuna po osobi.

Kamensko d.d. duĹžno je drĹžavi oko 25 milijuna kuna za doprinose na pla e i poreze zbog ega je ra un tvrtke blokiran od prosinca proĹĄle godine, ali Uprava je nakon toga poslovanje prebacila na tvrtku k er Kamensko trgovina d.o.o.

"ZatraĹžila sam i da se dug Kamenskoga drĹžavi namiri tako da drĹžava u e u vlasni ku strukturu tvrtke", rekla je Ĺ ok evi .

DrĹžava je ina e u slu-

aju Kamensko oĹĄte ena za viĹĄe od sedam milijuna kuna potpora ispla enih u posljednje etiri godine za tehnoloĹĄku obnovu i pove anje konkurentnosti jer novac nije utroĹĄen za te svrhe. "Na sastanku je obe ano i da e se istraĹžiti kamo je nestao taj novac", rekla je Ĺ ok evi .

Ste aja su pokrenuli sami radnici Kamenskoga zbog neispla enih pla a joĹĄ od travnja, a sumnjaju da se tvrtku Ĺželi namjerno uniĹĄtiti kako bi se vlasnici jeftino domogli atraktivnog zemljiĹĄta u Reljkovi evoj ulici u Zagrebu od 26.000 etvornih metara, od ega tvrtka koristi 14.000 kvadrata.

Igor Medi

Investitor Crtorad, privatna tvrtka koja je nositelj koncesije za parkiranje u VaraĹždinu, uspjela je zahvaljuju i padu gra evinskih radova spustiti po etnu cijenu gradnje prve podzemne javne garaĹže u VaraĹždinu procijenjenu na 16.000 eura po parkirnome mjestu

Za tjedan dana, nakon nekoliko odgoda, napokon po inje gradnja prve javne podzemne garaĹže u VaraĹždinu za ĹĄto e se utroĹĄiti oko 45,5 milijuna kuna. Ugovor o gradnji u ponedjeljak su potpisali Tomislav JeĹžovita, direktor tvrtke Crtorad, i Miroslav Buni , predsjednik Uprave Zagorje Tehnobetona, izvoditelja radova.

Ĺ irenje naplate

"Rije je o velikom projektu koji se dulje priprema jer su bile potrebne sve analize, a trebalo je rijeĹĄiti i imovinski problem. Molim gra ane za razumijevanje ĹĄto e se tijekom gradnje proĹĄiriti zona naplate parkiranja jer e se sadaĹĄnje parkiraliĹĄte na Kapucinskom trgu morati zatvoriti", rekao je prilikom potpisivanja ugovora varaĹždinski gradona elnik Ivan ehok isti u i da se u VaraĹždinu nije, niti se smije stati s gra evinskim projektima koji pomaĹžu lokalnom gospodarstvu.

U roku 16 mjeseci, od

kojih e se prvih pet iskoristiti za izradu zaĹĄtitne konstrukcije zbog visokih podzemnih voda, Zagorje Tehnobeton e napraviti dvije podzemne etaĹže s oko 450 parkirnih mjesta koje e se izravno spojiti s robnom ku om.

"Zadovoljni smo ĹĄto smo dobili posao u vrijeme koje nije naklonjeno graditeljima i u velikoj konkurenciji, koja samo potvr uje glad za poslom u naĹĄoj zemlji. Mnogo je drĹžavnih investicija stalo, a mnogi privatni investitori dvoje ĹĄto dalje", upozorio je Buni .

Poskupljenje

Upravo zbog stanja na trĹžiĹĄtu, kako je istaknuo JeĹžovita, sniĹžena je cijena gradnje u odnosu na po etnu procjenu koja je govorila da jedno mjesto u podzemnoj garaĹži stoji i

do 16.000 eura.

"Nakon izgradnje podzemne garaĹže moĹžda e se porasti cijena parkiranja na ulicama kako bi se shvatilo da je bolje parkirati se u podzemnoj garaĹži", najavio je direktor Crtorada, kojem su gradski vije nici odobrili koncesiju za izgradnju podzemne garaĹže te naplatu cjelokupnog parkiranja na gradskom podru ju idu ih 30 godina.

Upravo zbog gradnje garaĹže Crtoradu je prije dvije godine smanjen godiĹĄnji iznos koncesije sa 1,4 milijuna kuna na 150.000 kuna, a parkiranje je poskupjelo sa tri na pet kuna.

Ponukalo je to dio oporbe na zaklju ak da se Grad VaraĹždin olako odrekao vlastite naplate parkiranja, kao i gradnje javne garaĹže.

Ivica Kruhoberec

TOMISLAV JEŽOVITA, direktor tvrtke Crtorad, i Miroslav Buni , predsjednik Uprave Zagorje Tehnobetona, ugovorili su gradnju javne garaŞe koja e na dvije etaŞe imati 450 parkirnih mjesta SNIMIO SINIŠA SOVI

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/9/2010

SINDIKAT PPDIV-a

RjeĹĄenje za epinsku uljaru ili prosvjed Osijek. Sindikat PPDIV najavio je u ponedjeljak poduzimanje svih zakonskih aktivnosti, uklju uju i i javne prosvjede, ako se ovoga tjedna, na zatraĹženom sastanku s premijerkom Jadrankom Kosor, ne prona e rjeĹĄenje za stanje u IPK Tvornici ulja epin kojoj je nedavno blokiran ra un, pa je doĹĄla u pitanje isplata pla a za 214 radnika

i nastavak poslovanja. Banke su nedavno blokirale ra une tvrtke zbog nemogu nosti podmirenja kreditnih obveza od 52 milijuna kuna.

Regionalni povjerenik PPDIVa Ĺ imo OreĹĄkovi kazao je kako su problemi zapo eli joĹĄ 2001. godine, kada su Uprava epinske Uljare i HFP odbili ponudu Agrokora za privatizacijom tvrtke, koja je ostala jedino neprivatizirano poduze e iz nekadaĹĄnjeg kombinata IPK. Ustvrdio je da je rjeĹĄenje problema poznato ministru Petru obankovi u, a sastoji se u dokapitalizaci-

ji IPK d.d. imovinom tvrtke, koja se nalazila na nekada okupiranim podru jima, a koja je uknjiĹžena kao vlasniĹĄtvo HFP-a.

Na konferenciji je bio i predsjednik Uprave Tvornice ulja Stjepan Komar koji je kazao kako zbog blokade ra una tvrtka najvjerojatnije ne e mo i radnicima isplatiti idu u pla u, a da je po etak rjeĹĄavanja problema osloba anje od ovrhe te brza privatizacija koja bi novome vlasniku otvorila mogu nost da s bankama pregovara o reguliranju financijskih obveza. H

STJEPAN KOMAR, predsjednik Uprave Tvornice ulja epin SNIMIO GORAN FLAUDER

PopijaÄ? nije uspio spust radnike s tornja Ĺ˝eljeza PROSVJED Prosvjeduju i zbog neispunjavanja obe anja o budu nosti Ĺ˝eljezare Split, ĹĄestero radnika popelo se na toranj prijete i da ne e si i dok im ne do e premijerka Kosor. Ministar uro Popija sastao se s radnicama, ali kako im nije imao ĹĄto re i, ponovno su se popeli na toranj Ĺ estorica radnika Ĺ˝eljezare Split u ponedjeljak ujutro popela su se na pedesetmetarski dimnjak svoje tvornice prosvjeduju i tako zbog neispunjavanja dogovora o daljnjoj sudbini te tvrtke upropaĹĄtene u nekoliko pokuĹĄaja privatizacije. Radni-

ci su zaprijetili da ne e si i s dimnjaka dok radnike Željezare ne primi premijerka Jadranka Kosor.

Raskid s Poljacima

Prema rije ima sindikalnog predstavnika Ton a MuĹži a, oni traĹže da se premi-

jerka sastane s lanovima Kriznog stoŞera za obranu Željezare jer smatraju da Vlada mora presje i pri u s poljskim Zlomrexom, kojemu je Şeljezara prodana, te da nadleŞne drŞavne institucije ne mogu kontrolirati ťto Poljaci rade u kuplje-

PRIVATIZACIJA Ĺ KVERA

Ne proteĹžiramo DIV, joĹĄ dora uju ponudu za Brodosplit' Samo nekoliko dana nakon velikog prosvjeda radnika Brodosplita to je brodogradiliĹĄte bez najave pohodila jaka Vladina ekipa - ministar gospodarstva uro Popija , ministar mora, prometa i infrastrukture BoĹžidar Kalmeta, drĹžavni tajnik u ministarstvu gospodarstva Ru er Friganovi , direktor Fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, ĹĄefica Agencije za

zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja Olgica Spevec... Nakon dugog sastanka Popija je najavio nastavak privatizacije i programa restrukturiranja. Iako je kazao da se ponuda samoborskog DIV-a za kupnju Brodosplita "i dalje dora uje", negirao je optuĹžbe da se tu tvrtku na bilo koji na in proteĹžira. Ipak, nije odgovorio na pitanje zaĹĄto je DIV-ova ponuda i dalje aktual-

na nakon ĹĄto su je HFP i AZTN ocijenili nepotpunom.

Sindikati su bili zadovoljni injenicom da uop e razgovaraju s ministrima, ali isti u da niĹĄta novo nisu doznali na sastanku. Predsjednik Nezavisnog sindikata Zvonko Ĺ egvi je, pak, najzadovoljniji bio time ĹĄto je Olgica Spevec potvrdila sindikalne sumnje u ponudu iz Samobora.

EKAT EMO: Kako je premijerka Jadranka Kosor u New Yorku na zasjedanju UN-a, radnici Željezare Split najavili su da e na svom poloŞaju i no iti FOTO VILIC/CROPIX

SINDIKAT

'Željeznica nam je gora nego u 19. stolje u'

Zagreb. Sindikat Ĺželjezni ara Hrvatske najavio je ju er prosvjed pred Ministarstvom prometa i sjediĹĄtem Delegacije EU u Hrvatskoj 29. rujna, na kojem e upozoriti na propadanje HĹ˝-ovih tvrtki za odrĹžavanje i obnavljanje pruga.

Tvrtke koje su osnovane da bi radile poslove za HĹ˝, poput Remonta i odrĹžavanja pru-

ga i PRO-REG-a, propadaju jer im se ne dodjeljuju poslovi, a onemogu eno im je i sudjelovanje na natje ajima za gradnju i obnovu pruga koje sufinancira EU, upozorio je predsjednik sindikata Ivan Forga .

U Sloveniji nijedan posao na njihovim prugama ne dobivaju stranci, a u Srbiji je vlada digla zajam od 100 milijuna eura za kupnju mehanizacije i obnovu pruga kako bi te poslove mogla raditi njihova poduze a, istaknuo je.

U Hrvatskoj pak HĹ˝ u Remon-

ustiti ezare Split

tu i odrĹžavanju pruga smanjuje broj zaposlenih sa 530 na 330 radnika, a Uprava HĹ˝ Infrastrukture traĹži otpuĹĄtanje dodatnih 100 ljudi, napominje Forga .

"Hrvatska je pred ulaskom u EU a ima Ĺželjezni ku mreĹžu goru nego u 19. stolje u.

Tada su pruge gra ene za brzine od 80 km/sat, a sada su se na tim istim prugama brzine prepolovile, zbog ega HĹ˝ ne moĹže biti konkurentan ni u putni kom prijevozu ni u prijevozu tereta", upozorava Forga . H

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

noj tvornici. Budu i da je premijerka na zasjedanju UN-a u New Yorku, radnici su najavljivali da e na svom poloŞaju i no iti. No tijekom dana u Željezaru je doťao ministar gospodarstva uro Popija , koji je u ponedjeljak nenajavljeno posjetio Brodosplit.

Na poziv elnika Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonka Šegvi a, koji ima ogranak i u Željezari, radnici su pristali si i s dimnjaka i oti i na sastanak s Popija em, ali su se uskoro vratili na mjesto prosvjeda zaklju ivťi da im ministar nije imao ťto re i pa su nastavili inzistirati na premijerkinu dolasku.

Ĺ trajk gla u

Slu aj Željezara traje ve godinama, uz nekoliko ťtrajkova gla u i sli nih prosvjeda,

ZVONKO Ĺ EGVI , predsjednik Nezavisnog sindikata SNIMIO DARKO MARI

a radnici smatraju da je drĹžava najodgovornija za sve ĹĄto se doga a tom jedinom proizvo a u gra evinskog Ĺželjeza u Hrvatskoj.

Odavno je poznato da se Željezara uporno zaobilazila kao dobavlja u svim velikim drŞavnim gra evinskim investicijama, a potom je loťim privatizacijskim ugovorom Zlomrexu omogu eno da radi ťto ho e.

Vlada i HFP su najavljivali raskid ugovora i nalaĹženje novoga kupca. Nakon raskida ugovora, smatraju radnici, niĹĄta se ozbiljno nije napravilo, a po medijima - ak i u izjavama drĹžavnih duĹžnosnika - kao zainteresirani su se pojavljivali Me elj, Techom, Mittal Steel...

Cijelo to vrijeme pogoni su zatvoreni, a radnici ne rade i primaju minimalac.

Ivica Profaca

'Posezona o ekivano, uskoro mjere za 2011.'

Zagreb. Turisti ka posezona mogla bi biti vrlo sli na onoj iz proĹĄle godine, kao i cijela ova godina, a s obzirom na to da se ve prognozira kako e idu a 2011. za turizam biti vrlo zahtjevna, najvaĹžnije je dobro se pripremiti i ĹĄto ranije objaviti programe mjera za idu u godinu, kazao je ju er ministar turizma Damir Bajs

prilikom obiljeĹžavanja Svjetskog dana turizma.

Ugovori potpisani s putni kim agencijama djeluju, a posezona je zapravo adut hrvatskog turizma za ovu godinu.

Hrvatska e se, i uz nacionalna ulaganja konkurenata poput Francuske, Italije i drugih zemalja, od idu e godine na i u konkurenciji s mjerama za turizam na razini EU, kazao je Bajs, koji vjeruje da e se ve ina mjera za idu u godinu mo i objaviti za oko mjesec dana. H

SKOK ZA 485 MIL. EURA

Inodug nadomak 100% BDP-a Ukupni inozemni bruto dug Hrvatske potkraj lipnja dosegao je 44,89 milijardi eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, ĹĄto odgovara 98,91 posto lanjskog BDP-a. No, uzme li se u obzir 2,5-postotni pad BDP-a u prvom i drugom tromjese ju ove godine, moĹže se pretpo-

OGLAS

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva

MINISTAR BAJS

staviti da se inozemni dug vjerojatno sasvim pribliĹžio pragu od 100 posto BDP-a.

Tijekom lipnja inozemni je dug porastao 1,09 posto ili za 485 milijuna eura.

Pritom je inozemni dug drĹžave pove an 0,12 posto, na 5,02 milijarde

eura, a inozemni dug banaka 5,54 posto, na 11,1 milijardu eura. Dug 'ostalih doma ih sektora' (poduze a) smanjen je 0,88 posto, na 21,54 milijarde eura. Izravna ulaganja pove ana su pak 1,21 milijardu eura, na 7,22 milijarde eura.

Petra Buli

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/9/2010

HFP

Nema ponuda za ZRC Lipik

Zagreb. Na HFP-ov natje aj za privatizaciju Zdravstvenorekreacijskog centra (ZRC) Lipik nije se javio nijedan ponu a premda je otkupljena jedna natje ajna dokumentacija. Rok za podnoĹĄenje ponuda istekao je ju er u 14 sati.

Bio je to sedmi natje aj za ZRC Lipik i tre i po posebnim uvjetima, u kojem je drĹžava prodavala svoj 90,14-postotni udjel za jednu kunu.

Na sljede oj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju njegovim lanovima bit e dana informacija o natje aju, a oni e potom odlu iti ĹĄto dalje, kaĹžu u HFP-u.

Prodaju ZRC-a Lipik oteĹžavaju visoka ukupna dugovanja (oko 367 milijuna kuna) te ĹĄtete nastale za Domovinskog rata kad je ZRC potpuno uniĹĄten.

Uz podmirenje obveza, od ponuditelja se traĹžilo, uz ostalo, zadrĹžavanje turisti kougostiteljske djelatnosti. H

NASTUPAJU ZAJEDNO

HGK i HOK potpisali ugovor o suradnji Zagreb. elnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan VidoĹĄevi i Hrvatske obrtni ke komore (HOK) Mato Topi potpisali su u ponedjeljak sporazum o me usobnoj dugogodiĹĄnjoj suradnji. Njime je poslana poruka koliko je vaĹžna institucionalna suradnja koja je nuĹžna na svim razinama kako bi

se osigurao stabilan i odrĹživ napredak u godinama koje dolaze, kazao je VidoĹĄevi .

Topi je istaknuo da HOK sporazumom ja a tradicionalnu suradnju s HGK, posebice u zajedni kom nastupu na sajmovima i unapre enju strukovne izobrazbe. Sporazum izme u HGK i HOK-a obuhva a, uz ostalo, rad na provedbi zajedni kog nastupa na sajmovima, unapre enju sustava strukovne izobrazbe, zajedni ki rad na edukaciji i informiranju gospodarstvenika o koriĹĄtenju strukturnih i kohezijskih fondova. H

Otvaranje novih radnih mjesta tek 2012. godine JOŠTEŽE DO POSLA Za ve i rast zaposlenih i otvaranje radnih mjesta treba nam rast od 4 posto, a ne 1,5 posto, objaťnjava ekonomist Zdeslav Šanti .

IzraĹženiji pad broja zaposlenih na godiĹĄnjoj razini uz gra evinarstvo biljeĹže prera iva ka industrija i trgovina

ZDESLAV Ĺ ANTI , Splitska banka SNIMIO HRVOJE KNEZ

zaposlenih. Pravne osobe u gra evinarstvu u kolovozu ove godine zapoĹĄljavale su 88.994 radnika, ĹĄto je 14,7 posto manje nego u kolovozu lani.

Gra evina i trgovina

U kolovozu je broj zaposlenih u tvrtkama iznosio 1,16 milijuna, ĹĄto je 4,1 posto manje nego u istom mjesecu 2009. godine, dok je u odnosu na srpanj u pravnim osobama zaposlenih bilo 1610 manje, odnosno 0,1 posto.

Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku (DZS), ukupan broj zaposlenih u kolovozu, a bilo ih je 1,44 milijuna, bio je manji 0,2 posto u odnosu na mjesec prije. Kolovoz je tako nakon etiri mjeseca uzastopnog rasta na mjese noj razini prvi mjesec u kojem se biljeĹži pad zaposlenih.

KolovoĹĄki rast

Blagi porast nezaposlenosti u odnosu na srpanj pripisuje se smanjenju se-

zonskog zapoĹĄljavanja te dodatnim priljevom osoba koje su zavrĹĄile redovito obrazovanje i traĹže posao. U kolovozu je u Hrvatskom zavodu za zapoĹĄljavanje bilo evidentirano 283.330 nezaposlenih osoba, ĹĄto je 538 osoba ili 0,2 posto viĹĄe nego mjesec prije i 32.325 osoba ili 12,9 posto viĹĄe nego u kolovozu proĹĄle godine.

Zdeslav Ĺ anti , glavni ekonomist Splitske banke, isti e kako je o ekivano da s kolovozom stiĹže i rast nezaposlenosti te da slabe pozitivni trendovi uglavnom vezani uz turisti ku sezonu. Gra evinske, naĹžalost, ni ove godine nije bilo. Naime, gra evinarstvo je djelatnost u kojoj je najviĹĄe izraĹžen pad broja

"Rast zaposlenosti sigurno ne moĹžemo o ekivati do kraja prvog tromjese ja idu e godine. Pitanje je ho e li ona i tada biti na simboli noj razini, ĹĄto e ovisiti o tome ho e li se provesti reforma drĹžavne uprave. Me utim, otvaranje novih radnih mjesta sasvim sigurno ne moĹžemo o ekivati prije 2012. godine. Za to e nam biti potreban rast BDP-a etiri posto, a ne 1,5 posto, objaĹĄnjava Ĺ anti .

Statistika pokazuje da izraĹženiji pad broja zapo-

slenih na godiĹĄnjoj razini uz gra evinarstvo biljeĹže prera iva ka industrija i trgovina. Prema podacima DZS-a, u pravnim osobama koje se bave prera iva kom industrijom u kolovozu je bilo 218.189 zaposlenih, ĹĄto je na godiĹĄnjoj razini pad 5,4 posto. Sa 192.213 zaposlenih trgovina na veliko i malo u kolovozu biljeĹži pad broja zaposlenih 5,6 posto u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji kolovoz.

Broj zaposlenih u pravnim osobama u kolovozu ove u odnosu na kolovoz 2009. porastao je samo u administrativnim i pomo nim usluĹžnim djelatnostima (2,8 posto) te u obrazovanju (0,9 posto).

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

PROSJEÂťNA PLA A PALA NA 5323 KUNE

Najve e pla e u zra nom prijevozu i propagandi U tvrtkama je prosje na neto pla a ispla ena za srpanj iznosila 5323 kune, ĹĄto je pad 1,3 posto u odnosu na lipanj, ali je isto tako srpanjska pla a bila 0,7 posto niĹža nego u istome mjesecu proĹĄle godine. Najve e pla e u srpnju su bile ispla ene zaposlenima u zra nom prijevozu - 9508 kuna, promidĹžbi - 9376 kuna, proizvodnji duhanskih proizvoda - 8341 kuna te ra unalnim programerima - 8251 kuna.

karijere, znanje i posao

Dr. Andrej Vizjak, slovenski savjetodavni guru, priprema novu knjigu Zašto i kada unajmiti executive coacha?

Utorak 28/9/2010

POSLOVNO OBRAZOVANJE

Fakultetske diplome po mjeri EU Temelj poslovnoga obrazovanja o Europskoj uniji u nas je Europska poslovna putovnica EBCL (European Business Competence Licence), uspostavljena kao certifikat osnovnih i prakti nih poslovnih znanja. Rije je o sustavu sli nom onome koji je razvijen u informati kom obrazovanju. Vrh je poseban studij ekonomike Europske

unije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, namijenjen stru njacima koji e se baviti prilagodbom propisima EU u tijelima državne uprave i lokalne samouprave, kao i lokalnim potpornim agencijama i poduze ima, koji e analizirati i implementirati te predlagati rješenja u skladu s propisima EU. Izme u

je vrlo propulzivan segment: niz 'europskih' kolegija na doma im poslovnim školama - ponajprije Vernu, Zagreba koj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), IGBS-u, Cotrugliju... - koje su me u predava e na tim kolegijima regrutirale respektabilne doma e i strane stru njake

RENOPROM

Novi članovi Uprave > karijere > znanje > posao

16-17

business.hr

Dražen Jereb, član Uprave zadužen za financije

Utorak 28/9/2010

arhiva business.hr

Uprava Renoproma proširena je za dva nova člana Uprave.

Uz dosadašnjeg člana Miru Petravića, koji obnaša funkciju predsjednika Uprave, novi su članovi Uprave s izvršnom funkcijom Nada Martinović, zadužena za maloprodaju, te Dražen Jereb, zadužen za financije.

Nada Martinović u Upravu ulazi s pozicije direktorice ma-

loprodaje Renopromova lanca TechnoMax, nakon dugogodišnjeg iskustva u maloprodajnim lancima Getro i Billa.

Dražen Jereb dolazi s dužnosti direktora financija u Renopromu. Iskustvo na području računovodstva, financija i investicija stjecao je u Renopromu i Erste Card Clubu.

U prvih osam mjeseci 2010.

Renopromov trgovački lanac tehničke robe TechnoMax zabilježio je 147 mil. kuna prometa elektroničke robe, što je porast od 16,6% u odnosu na prethodno razdoblje. B. hr

Poslovne škole programom već u Europskoj uniji

Nada Martinović, članica Uprave zadužena za maloprodaju arhiva business.hr

Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća veleučilišta Vern: Ne možemo dopustiti da visokoobrazovani poslovnjaci nepripremljeni dočekaju ulazak u EU

snimiio sA©A ∆ETKOVI∆

OBRAZOVANJE ZA EU U nizu 'europskih' kolegija na domaćim poslovnim školama najnoviji je EU modul kao nova sastavnica svih studija Veleučilišta Vern. Teme koje su dosad domininirale mahom MBA programima poslovnih škola postaju polako obrazovnim standardom

M

noga naša veleučilišta i škole posljednjih godina uvode nove programe kako bi svoje studente kvalitetno pripremili za studiranje i poslovanje na europskom tržištu. Odgovor je to i na potrebu tržišta za obrazovnim poslovnim stručnjacima koji će iskoristiti sve prednosti ulaska Hrvatske u EU, ali i obraniti se od možebitnih prijetnji.

Veleučilište Vern ove akademske godine uvodi EU modul kao novu sastavnicu nastavnog plana i programa svih njihovih studija.

"Modul je namijenjen studentima svih Vernovih studija. Oni, naime, na šestom,

završnom semestru prijediplomskih studija biraju između nekoliko izbornih modula, a odsad mogu odabrati i taj EU modul. Cilj je pripremiti studente za učinkovito poslovno djelovanje u novom poslovnom okruženju. Jednostavno ne možemo dopustiti da visokoobrazovani poslovnjaci nepripremljeni dočekaju taj 'veliki prasak'.

To je naš motiv", objašnjava predsjednik Upravnog vijeća veleučilišta Vern Branko Štefanović.

Od regulative do fondova

Lokalnih uzora, kaže, nemaju, već su program koncipirali na osnovi sličnih iskustava s najboljih svjetskih poslovnih škola te nadogradili specifičnostima iz Hrvatske.

Budući da je marketiranje programa tek započelo, teško im je procijeniti koliki će biti odziv jer je riječ o programu sastavljenom od nekoliko modula koji će se kontinuirano izvoditi u ciklusima.

Polaznici će se moći uključiti u bilo koji modul i izabrati cijeli paket ili samo njima najzanimljivije dijelove.

"Zasad odaziv zadovoljava i prvi modul kreće 30. rujna s popunjenom grupom. S obzirom na to da je riječ o interaktivnom programu koji se izvodi u malim grupama, teško je na osnovi samo jedne takve grupe pouzdano zaključivati o strukturi polaznika", ističe prvi čovjek Verna.

Od njega doznajemo da su predavači stručnjaci iz poje-

dinih područja europske poslovne stvarnosti, od pravne regulative do EU fondova.

Neki su domaći stručnjaci, a neki dolaze iz najuglednijih svjetskih obrazovnih ustanova, poput primjerice prof.

Staaba koji predaje na London School of Economics and Political Science i s kojim započinje svaki ciklus Vern EU Executive programa.

Pregovarači predavači

Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb, s pravom javnosti IGBS Zagreb, na MBA studiju u programu također ima kolegij "Europska ekonomska politika”. U razdoblju od 2004. do 2007. kolegij je predavao Klaus Bünger, stručni savjetnik u Centru za

studije europskih integracija Sveučilišta u Bonnu, koji je sredinom devedesetih bio i predsjednik Odbora za ekonomsku politiku EU u Bruxellesu. Od prošle akademske godine nositelji kolegija su Zlatan Fröhlich, dekan škole i pregovarač s EU, i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskoga instituta iz Zagreba.

"Kolegij se sastoji od niza predavanja o različitim aspektima europske ekonomske politike i procesa pristupanja RH u članstvo u EU. Predavanja izvode članovi pregovaračkog tima RH u pristupanju EU, kao i stručnjaci koji sudjeluju u različitim radnim skupinama.

Svaki od njih u predavanjima prikazuje glavne zahtjeve eu-

OMEGA SOFTWARE

Zaposlili pet novih stručnjaka Odjelu konzultantskih usluga Omega Softwarea pridružili su se Dubravka Režonja i Ivan Majetić na mjesto junior konzultanta.

Bit će zaduženi za pružanje konzultantskih usluga na projektima, podršku u radu klijenata te presales aktivnostima.

Dubravka Režonja inženjerka je informacijske i komuni-

kacijske tehnologije, a Ivan Majetić diplomirao je na Ekonomskom fakultetu te na Fakultetu elektrotehnike i računarstva kao sveučilišni prvostupnik inženjer računarstva. Mara Ćurić novi je junior project manager u odjelu vođenja projekata.

Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smjer telekomunikacije i informatika. U odjel razvoja aplikacija na poziciju junior application developera stigli su Damjan Jelaš i Stjepan Čaić. Damjan Jelaš diplomi-

Dubravka Režonja, junior konzultant

arhiva business.hr

rao je s pohvalom na FER-u, smjer računalno inženjerstvo, a Stjepan Čaić također je diplomirao na FER-u te svoj diplomski rad predstavio na 33. međunarodnom skupu Hrvatske udruge za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku. U Omegi software bit će zaduženi za ideju, razvoj i realizaciju kvalitetnih poslovnih rješenja s intuitivnim i vizualno atraktivnim sučeljem, što uključuje rad s bazama podataka i programiranje. B.hr

Ivan Majetić, junior konzultant

arhiva business.hr

RADMILA JOVANČEVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

Upisuje se četvrta generacija specijalista za ekonomiku EU Poslijediplomski studij 'Ekonomika EU' pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu omogućit će i pripremu brojnih stručnjaka koji će biti zaposleni u institucijama Europske unije, ističe njegova voditeljica prof. Radmila Jovančević

ropske ekonomske politike u poglavlju pregovora u kojem sudjeluje", otkriva Nuša Sokolić iz IGBS-a.

MBA po mjeri

Cotrugli u svom edukacijskom portfelju ima tri MBA programa, a svaki od njih polaznike priprema za tržišne izazove koje podrazumijeva EU i globalno poslovno okruženje. Prvi je dvogodišnji Executive MBA program, part time program namijenjen top i middle menadžerima te samostalnim poduzetnicima.

"U vrijeme inicijalnog spominjanja teme pridruživanja Hrvatske EU na Executive MBA programu imali smo modul pod nazivom EU

Strategic Workshop, u sklopu kojega je naglasak bio na strateškom pozicioniranju poslovanja po pridruživanju EU", objašnjava Ana Jergović u ime Cotrugli škole.

Ciljna su grupa MBA programa mladi talenti s minimalno jednom godinom poslovnog iskustva. MBA program održava se u tjednim modulima na različitim lokacijama u regiji, što polaznicima osigurava kontakte za razvoj poslovanja u sklopu EU, ističu u Cotrugliju. Kao ekskluzivan program ističu Chief Executive MBA, namijenjen isključivo top menadžmentu, te predsjednicima i članovima uprava.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ove godine kreće četvrta generacija polaznika specijalističkoga poslijediplomskoga studija "Ekonomika EU". Namijenjen je menadžerima, poduzetnicima, diplomatima, novinarima, zaposlenima u međunarodnim financijskim institucijama, u javnom sektoru i profesorima koji se žele baviti tom problematikom. Ostale pojedinosti studija za Business.hr otkriva Radmila Jovančević, voditeljica tog poslijediplomskog studija.

Tko su većinom polaznici poslijediplomskog studija 'Ekonomika EU'?

- Prije svega stručnjaci koji će se baviti prilagodbom propisima EU, u tijelima državne uprave i lokalne samouprave, kao i lokalnim potpornim agencijama i poduzećima koji će analizirati i implementirati te predlagati rješenja u skladu s propisima u EU. Zaposleni u poduzećima i poslovnom sektoru educirat će se u cilju primjene poslovnih načela u skladu s EU praksom. Studij će, usto, omogućiti i pripremu brojnih stručnjaka koji će biti zaposleni u institucijama Europske unije.

Tko sve ima pravo upisa i kolika je školarina?

- Pravo upisa na ovaj studij imaju svi kandidati koji su završili sveučilišni studij visoke stručne spreme i imaju prosjek ocjena od 3.5. Oni s nižim prosjekom ocjena trebaju pristupiti intervjuu i dobiti preporuku dva profesora ovog studija. Kandidati koji nisu diplomu stekli na ekonomskim fakultetima trebaju prije početka programa položiti razlikovne ispite iz četiri kolegija: Makroekonomija, Mikroekonomija, Makroekonomija EU i Gospodarstvo Hrvatske. Njegova je cijena šest tisuća eura. U izvedbi studija sudjeluju i stručnjaci iz inozemstva (Greenwich University-London; Universita degli studi di Udine Dipartimento di Science Economiche i Ekonomski fakultet iz Ljubljane), kao i eksperti iz EU. Ima li kolegij praktičnu nastavu?

- Studenti su obvezni dolaziti na predavanja te samostalno i /ili u grupi istraživati pojedine slučajeve iz prakse (case-study) koje predaju ili u obliku eseja ili su obvezni prirediti prezentaciju i prezentirati je pred auditorijem - polaznicima ovog studija. Praksa je da polaznici uz mentorstvo profesora izrade projektni zadatak vezan za specijalističko područje kojim se namjeravaju baviti. To je ujedno podloga za prijavu specijalističkog poslijediplomskog rada. H. R.

RADNI PROSTOR

Prevelik najam?

Redizajnirate

> karijere > znanje > posao

Ako u vašem uredu ima dosta praznog mjesta, znači da za najam prostora plaćate više od potrebnog. Redizajn vam može pomoći da racionalizirate troškove.

Dovoljno je pogledati primjer nizozemske konzultantske tvrtke YNNO, koja je izbjegla skupe privatne urede i odjeljenja, te svoj radni prostor

18-19

business.hr Utorak 28/9/2010

Što veći fokus, to uspješni INOVACIJE U BIZNISU Model razvoja slovenskoga konzultanta dr. Andreja Vizjaka uz Gorenje su uspješno primijenile mnoge tvrtke, a sve su, tvrdi taj profesor na poslovnim školama Cortugli i IEDC Bled, dosegnule konkurentske prednosti s regionalnim ili proizvodnim fokusom

D

r. Andrej Vizjak slovenski je savjetodavni guru čije su ideje primijenjene u nekim od vodećih tvrtki regije. Njegova vodeća inovacija je tzv. kocka rasta koja omogućuje da se za gotovo svaku tvrtku osmisli jedinstven program rasta i napredovanja. Dr. Vizjak konzultant je i profesor

na poslovnim školama Cortugli i IEDC Bled te na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Veći dio karijere vezan je uz konzultantsku tvrtku AT Kearney, a u poslovnom je svijetu također nizao uspjehe - radio je u upravi Gorenja, u Conrad Electronicu te kao izvršni potpredsjednik Bertelsmana, velike međunarodne medijske kuće.

Kocku razvoja Vizjak je razvio na temelju strateškog uzorka od 10.500 tvrtki

1.

Odredite predviđanja za svoj profil

2.

Usporedite profil svog napredovanja

4.

Iskoristite jedinstvene mogućnosti napredovanja

3.

Pregledajte smjer svog napredovanja

5.

Dr. Andrej Vizjak: "Što veći fokus tvrtka ima, to će biti uspješnija. Kasnije je lako širiti poslovanje unutar međunarodnih niša ili provesti diversifikaciju proizvoda unutar svoje regionalne niše" Snimio hrvoje knez

U Zagrebu je prošloga tjedna sudjelovao na Liderovu Poslovnom klubu u kojem se govorilo o inovativnosti kao ključu uspjeha. Inovativnost je njegovo područje: u suradnji s Gorenjem pokrenuo je novi ciklus inovacija koji je tu tvrtku lansirao izvan granica lokalne i regionalne tvrtke.

Ključ uspjeha bio je dizajn.

Druge tvrtke mogu se odlu-

Primijenite prave putove napredovanja

6.

Prilagodite organizaciju

smjestila u otvorenu prostoriju, gdje neobično dizajnirane police osigurvaju privatnost. S obzirom na profil djelatnosti i česta putovanja zaposlenika, oni su shvatili im ovakav model uredskog prostora omogućuje jednaku efikasnost uz puno manja ulaganja.

Procjenjuje se da je prosječno radno mjesto zauzeto između 70 do 80 posto tijekom dana, što znači da više od 20 posto uredskog prostora ostaje neiskorišteno. Konzultantske tvrtke troše čak i više, jer njihovi zaposlenici provode više vre-

mena u tuđim nego vlastitim uredima. Naravno, takav model uredskih prostora nije moguć u svim djelatnostima. Primjerice, odvjetnički uredi moraju osiguravati privatnost koju ovakva prostorna uređenja ne jamče.

Ipak, trend sve većih otvorenih prostora i mobilnih radnih mjesta svakim će se danom širiti.

Nove tehnologije iskorijenit će tradicionalan uredski rad u kojem će veliki izolirani prostori biti apsolutno nepotrebni. Stoga se može očekivati da će YNNO ured uskoro postati pravilo, a ne iznimka. H. R.

šnija tvrtka čiti za drugačije strategije razvoja prema Vizjakovu modelu kocke rasta koju je razvio u knjizi "Pobjednici tržišnih niša".

Statističke analize

"Kocka ima 4096 kombinacija rasta. Inovativnost pristupa je u tome da i manjim tvrtkama omogućuje specifične prednosti s kojima lako uspješno rastu i kakve imaju vodeće svjetske korporacije koje su dominantne u svojim nišama", kaže dr. Vizjak za Business.hr.

Inovativnost se razvija na različite načine. Gorenje, primjerice, razvija inovativne pristupe pomoću specijaliziranih partnera.

Veliki proizvođač igračaka Lego razvija je putem posebne društvene mreže, odnosno kupci mogu biti kreatori igračaka, pa time i pokretači inovativnosti.

Velika međunarodna tvrtka P&G koristi višestruke vanjske izvore, odnosno sve sudionike radnog procesa, a Vizjak, kako kaže, voli velike empirijske uzorke. Kocku razvoja Vizjak je razvio na temelju strateškog uzorka od 10.500 tvrtki prema kojima je stvorio smjernice uspješnog razvoja.

"Pomoću statističkih analiza koje su podloga za procjenu uspješnosti pojedinačne kombinacije kocke rasta Gorenje je razvilo poslovne strategije. U tom je slučaju veći naglasak stavljen na razvoj jedinstvenog proizvoda uz inovativna rje-

šenja i dizajn, a to je omogućilo prodor u međunarodne specijalizirane segmente tržišta. Gorenje svoj rast dodatno ubrzava akvizicijama i udruživanjem. Ostao je centralizirana jedinica, a to je konkurentska prednost u odnosu na Bosch-Siemens i Electrolux", pojašnjava Vizjak.

Strateški plan

Model razvoja mogu koristiti i veliki i mali. "Brojna mala poduzeća koriste moju metodu", tvrdi Vizjak. "Primjeri su u prehrambenoj industriji, ali i osiguranju tvrtke koje su primjenjivale moju metodu dosegnule su konkurentske prednosti s regionalnim ili proizvodnim fokusom."

Isto vrijedi, tvrdi Vizjak, za start-up tvrtke. "Što veći fokus tvrtka ima, to će biti uspješnija. Kasnije je lako širiti poslovanje unutar međunarodnih niša ili provesti diversifikaciju proizvoda unutar svoje regionalne niše", kaže Vizjak.

Tvrtkama preporučuje da pregledaju i analiziraju svoje strateške planove te da ih prilagode traženoj kombinaciji kocke rasta.

"U većini slučajeva to je promjena smjera rasta, primjerice, usredotočenje na regionalne niše proizvoda, te promjena novih putova rasta, npr. pokretanje udruživanja i akvizicija", zaključuje Vizjak.

Iva Ušćumlić Gretić

U NOVoj KNJIZI I HRVATSKE TVRTKE

Uskoro objavljuje 'Formule uspjeha' Vizjakovu metodu koristi niz poslovnih škola (Cortugli, IEDC Bled). Ranija Vizjakova knjiga "Competing Against Scale" udžbenik je u Sloveniji, ali i na Ekonomskom fakultetu u Ingolstadtu. U Engleskoj prema Vizjakovim postulatima uče studenti na Henley MBA-u, u Italiji na MIB MBA-u.

A uskoro stiže i nova knjiga. Dok je metodu kocke rasta razvio prije početka krize, u novoj se knjizi bavi upravo krizom i njezinim utjecajem na poslovanje. "Zanimalo me OGLAS

koje su kombinacije kocke rasta ključne da bi tvrtka nastavila rasti unatoč krizi", kaže Vizjak i dodaje da je metodu razvio na uzorku od 600 tvrtki. Knjiga će nositi naziv 'Formula uspjeha za novo desetljeće', a Vizjak je u njoj pokušao dati odgovore na pitanja na osnovi čega su tvrtke premostile možebitne prethodne krize u novome desetljeću. "Predstavio sam četiri nove mogućnosti uspjeha, a analizirao sam i hrvatske tvrtke", otkriva Vizjak.

STUDIJA

> karijere > znanje > posao

20-21

business.hr Utorak 28/9/2010

Nerad šteti zdravlju Medicinska sestra, građevinski radnik ili računalni tehničar koji se nakon ozljede vrate na posao imaju veće izglede da budu dobroga zdravlja nego oni koji se ne vrate, pokazala je studija provedena u Australiji.

"Posljedice po zdravlje za osobu koja je prestala raditi mnogo su veće od posljedica bilo koje dugotrajne bolesti, a svakako

su veće od rada u opasnom zanimanju", rekla je na temelju studije Mary Wyatt, liječnica medicine rada iz Melbournea.

Ona zdravstveni rizik osobe koja je prestala raditi uspoređuje s rizikom koji nosi pušenje deset kutija cigareta na dan.

Posljednjih godina sve više Australaca traži prijevremenu mirovinu na temelju nesposobnosti za rad umjesto da se nakon ozljede ili bolesti vrate na posao. Nakon 2001. u Australiji je broj takvih zahtjeva porastao 70 posto.

"Povećava se i rizik za zdravlje

djece osoba koje ne rade. A povećava se i rizik od samoubojstva, posebno među muškom populacijom", rekla je Wyatt.

Dio je problema i u tome što liječnici potpisuju potvrde znajući da bi osoba mogla nastaviti raditi kada bi to željela.

Zašto se toliko ljudi tuži na probleme s kralježnicom zbog kojih se ne mogu vratiti na posao? I zašto im liječnici to dopuštaju kada je u interesu njihovih pacijenata da se što brže ponovo vrate na posao?

Ta su pitanja posebno umjesna u Australiji gdje je, uz stopu ne-

zaposlenosti od 5 posto, rijetko kada bilo lakše pronaći posao.

"Liječnici i javnost ne razumiju zašto se zdravlje pogoršava kad ne radimo. Često mislimo da nema ništa loše u tome da neko vrijeme ne radimo - svi odlazimo na godišnje odmore no ako osoba ne radi mjesec ili dva, izgledi da će se ikad vratiti na posao dramatično se smanjuju." Studija je pokazala da se osobe koje uzmu nekoliko mjeseci dopusta nakon bolesti ili ozljede teško vraćaju na posao i teško ponovo vraćaju u formu. H

Rješenje za 'zamor materijala' u biznisu BUSINESS COACHING Tehnološkim tvrtkama, ali i onima koje su godinama imale eksponencijalni rast, pa im ljudi brzo 'izgore', executive coachevi pomoći će da se interno 'preslože'

J

e li metodama i alatima koje pruža business coaching moguće odgojiti lidere novog doba jedno je aktualnih pitanja kad je riječ o upravljanju ljudskim potencijalima.

Ivana Miljana, savjetnika uprava mnogih tvrtki u regiji, trenera i executive coacha, koji će na Human Resources Management Areni 12. listopada u Zagrebu, što je organizira Infoarena grupa u suradnji sa Selectiom i portalom MojPosao, govoriti upravo o tome, upitali smo o ulozi coachinga u biznisu uopće te u procesu restrukturiranja tvrtke.

"Treneri treniraju ljude u vještinama igre. Konzultanti im pomažu u definiranju strategije, taktike, poboljšanju procesa. Coachevi s njima rade na energiji, motivaciji i suradnji. Coachevi koji to rade s tvrtkama zovu se executive coachevi", objašnjava Miljan.

Koliko se coachevi u svojem radu preklapaju s psiholozima?

- Executive coachevi koriste psihološka znanja, ali ne rade posao psihologa. Oni rade isključivo s psihički zdravim ljudima na podizanju njihove učinkovitosti u poslu. U nogometnom timu imate trenera, fizioterapeuta, psihologa i coacha. Svaki ima svoj posao. Trener razvija vještine, fizioterapeut brine o tjelesnoj spremi, psiholog o psihičkoj spremi, a coach sve to povezuje u cjelinu.

Zašto bi tvrtka unajmila executive coacha, pogotovo pri restrukturiranju?

- Postoji puno situacija kad se tvrtke odlučuju angažirati coacheve. Primjerice, tehnološke tvrtke poznate su po problemima s vođenjem ljudi. Imaju vrhunske stručnjake, ali komunikacija i suradnja među njima gotovo i ne postoji. Takva

skupina vrhunskih individualaca ne čini dobar tim.

Ili, tvrtke koje su godinama imale eksponencijalni rast su poput aviona koji polijeću - troše puno goriva i uzrokuju zamor materijala.

Ljudi im "izgore", entuzijazam i motivacija padnu. Sve su to situacije kad se moraju interno "presložiti" i iskusni executive coachevi u tome im mogu pomoći.

Kako izgleda konkretan primjer takve situacije, iz vaše prakse?

- Jedan je primjer srpska Delta Maxi grupa, koja zapošljava 15.000 ljudi i u posljednjih 10 godina rasla je strelovitom brzinom. Takav rast iscrpio je ljude, na to se nadovezala i kriza na tržištu kapitala i uprava Delte 2008. zatražila je vanjsku pomoć. Zadaća je bila podići motivaciju menadžmenta, koheziju i međusobno razumijevanje i suradnju. Radio sam u timu s još pet executi-

Ivan Miljan kao executive coach radio je u Delta Maxi grupi arhiva business.hr

ve coacheva, konzultantom i trenerom za maloprodaju, liječnikom i psihologom.

Radili smo sa 120 menadžera od kojih su mnogi na početku bili toliko na izmaku energije i motivacije da je to već ugrožavalo njihovo tjelesno zdravlje. Neki su se štitili distanciranjem od drugih i time štetili suradnji unutar tvrtke. Druge su prerasli zahtjevi radnog mjesta ili su na njemu bili

toliko dugo da im je dosadilo. U godinu dana pomagali smo im da riješe te stvari. S entuzijazmom su radili na sebi i nastavili ostvarivati rast poslovanja. Generalni direktor u međuvremenu je napredovao u potpredsjednika cijelog holdinga, njegov zamjenik u predsjednika uprave jedne od tvrtki u holdingu, direktor nabave u zamjenika predsjednika uprave itd. B. T.

OGLAS

EDUKATIVNA KAMPANJA

OMV-ov svjetski rekord u čitanju OMV-ova edukativna inicijativa Move & Help postavila je svjetski rekord u čitanju: 290 sudionika iz 11 zemalja, uključujući i hrvatsku predstavnicu Melitu Jagečić iz Zagreba, sudjelovalo je u Beču na najvećem skupnom čitanju na svijetu čiji će rezultati biti uneseni i u Guinnessovu knjigu rekorda, priopćili su iz te kompanije.

OMV Move & Help inicijativa postoji već sedam godina i usmjerena je na tematske i društvene probleme, a ove je godine posvećena smanjenju nepismenosti i teškoća u čitanju (istraživanja su pokazala da je u Hrvatskoj 1,8 posto nepismenih, 69.777 osoba).

U sklopu kampanje na svim će OMW-ovim benzinskim servisima biti dostupne besplatne OMV Move & Help knjižne oznake. Na oznakama su prometni znakovi prikazani i objašnjeni na način prilagođen djeci. B. hr

SELEKCIJA KADRA

Pet tipova prodajnih menadžera Pri odabiru glavnoga menadžera za prodaju treba uzeti u obzir dvije skupine čimbenika: prodajni menadžerski stil i organizacijsku fazu prodaje Potpredsjednik za prodaju jedna je od najvažnijih kompanijskih funkcija jer je posrijedi osoba zadužena za organizaciju najkritičnijeg dijela posla - odnosa prema kupcima i prihodima koji od njih dolaze. Viši menadžment na takvim pozicijama želi osobe s iskustvom iz više područja, financija, marketinga, inženjerstva i proizvodnje.

Steve W. Martin s Marshall School of Business izdvaja dvije skupine čimbenika koje valja uzeti u obzir pri odabiru glavnoga menadžera za prodaju: prodajni menadžerski stil i organizacijska faza prodaje.

Prednosti iskustva

Kad je riječ o stilu izdvaja pet tipova menadžera. Mentorski je tip karizmatičnog lidera koji svoj uspjeh mjeri što većim prihodima od prodaje, potiče zaposlenike na uspjeh, ima slobodan stil upravljanja i čvrsto vjeruje u savjetodavni pristup.

Izraziti menadžer tip je društvenog pojedinca koji

ima prirodnu sposobnost vođe i ne vjeruju u uštogljene obrasce rada. Zapovjednik je tip koji teži odanosti svojih zaposlenika, čak i veći od lojalnosti tvrtki, vojnički je predan poslu. Samouvjereni menadžer pak gradi prodajni tim na oštroj međusobnoj konkurenciji, a mikromenadžer ima snažan osjećaj dužnosti prema tvrtki, pa nastoji imati prodavače koji provode njegove precizne pisane upute.

Većina tvrtki izabire kandidate s industrijskom stručnošću, iskustvom u poslu, širokim krugom poznanstava u poslovnom svi­ jetu zanemarujući pritom faktor organizacijske faze prodaje.

Veličina tržišta

Problem je, primjerice, ako se zanemari veličina tržišta.

Ako je tržište prodaje u fazi izgradnje odnosno uvođenja novih proizvoda u uvođenja novih prodajnih timova na tržište bitno je snaći se u otvorenoj borbi s konkurencijom i to zahtjeva sasvim različitu prodajnu strategiju nego, primjerice, kada je tržišni udjel stabilan. Najteža je zadaća prodajnog menadžera ako je riječ o početnoj fazi izgradnje prodajnoga modela. G. K.

doga aji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 28/9/2010

VELIKE PLA E

Bankari ponovo zarađuju milijune Njema ke banke kojima je država (odnosno porezni obveznici) dala golemu financijsku pomo ponovo izdašno pla aju svoje menadžere.

Kako pišu novine Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (FAZ), oko 200 bankara upravo iz banaka koje su prije nekoliko mjeseci hitno tražile državnu pomo ponovo dobiva pla e i do deset milijuna eura. Njema ki fond za stabilizaciju financijskog tržišta (SoFFin) "ukorio" je lanove uprava njema kih banaka koje su primile državnu pomo i odredio im obvezuju e pla e u visini 500.000 eura godišnje, ali nije odredio nikakve obvezuju e pla e za menadžere tih banaka.

U Commerzbanci, kojoj je njema ka vlada pomogla sa 18,2 milijarde eura, oko 50 bankara danas zara uje ak više nego šef upravnog odbora te banke Martin Blessings. Protivljenje je posebno izazvala banka Hypo Real Estate (HRE). Pritom je važno podsjetiti da je država dala nekoliko milijardi eura i postala vlasnicom 94,73 posto dionica te banke. To, ini se, nije sprije ilo banku da svojim zaposlenicima isplati premije u iznosu od 25 milijuna eura. (DW)

regija/svijet

Izborom Eda Miliba kona no se odrekli p CRVENI ED Novi šef britanskih laburista brani model univerzalnih povlastica kao temelja socijalno osjetljive države, zalaže se za ve i porez na banke, a uloga države je op enito u njegovu programu dobila na važnosti. No, analiti ari upozoravaju da se Miliband, koji cilja na srednji sloj bira a, hitno mora riješiti nadimka Crveni Ed ako misli pobijediti na izborima

V

ru a politi ka vijest dana pobjeda je relativno nepoznatog politi ara Eda Milibanda na unutarstrana kim izborima u Laburisti koj stranci. Sama ta injenica dovoljno je atraktivna da mladom laburisti kom vo i priskrbi naslovnice, a kao dodatni za in tu je injenica da je Ed Miliband na putu do vrha pobijedio starijeg brata Davida Milibanda, nekadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova.

Mla i Miliband, 41-godišnji Ed, bio je ministar energetike i klimatskih promjena u vladi Gordona Browna, no široj je javnosti uglavnom nepoznat. David

Miliband mnogo je poznatiji i "ja i" politi ar, ali laburisti su odlu ili sa 50,65 prema 49,35 posto glasova podržati mla eg brata koji je za pobjedu u unutarstrana kim izborima morao angažirati šest sindikalnih središnjica. Konzervativci su jedva do ekali taj potez i mla i je Miliband zaradio nadimak "Red Ed", odnosno Crveni Ed. Zgodna poštapalica u koju nitko ne vjeruje, no želi li Ed Miliband pobijediti na sljede im izborima, mora se odmah - ocjenjuje u svojoj analizi Financial Times riješiti etikete "crvenog" odnosno sindikalnog vo e.

Pitanje deficita

Glavno je pitanje novog šefa Laburista ho e li se

ED MILIBAND, novi šef laburista, zalaže se za skromnije rezove u javnim financijama ARHIVA BUSINESS.HR

držati Blairove vizije Britanije, odnosno temelja koje je Blair postavio svojom politikom. Zasad se

BRA A Pobjednik unutarstrana kih izbora Ed Miliband (u pozadini) svojemu je starijem bratu Davidu (u prvom planu) ponudio mjesto ministra financija u sjeni, no on ponudu još nije prihvatio ARHIVA BUSINESS.HR

PREUZELI ALBERTO CULVER

NOVA INDUSTRIJA

Unilever potvrdio kupnju američke tvrtke

Nestle ulazi u biznis između hrane i farmaceutike

Britansko-nizozemski div Unilever koji proizvodi robu široke potrošnje izvijestio je da je postigao dogovor o kupnji američkog proizvođača proizvoda za njegu kose Alberto Culver za 3,7 milijardi dolara. Tom akvizicijom želi ojačati poslovanje u sektoru osobne njege, kupujući brendove poput V05, TRESemme i Nexxusa. Postat će vodeći svjetski proizvođač regeneratora za

Nestle planira u idućem desetljeću uložiti stotine milijuna dolara u proširenje dijela poslovanja s prehrambenim proizvodima koji pomažu u liječenju zdravstvenih tegoba poput dijabetesa i pretilosti. U Nestleu žele biti pioniri nove industrije koja obuhvaća segment između hrane i farmaceutike i u tu će svrhu uspostaviti medicinski prehrambeni institut u Švicar-

kosu, drugi u svijetu proizvođač šampona za kosu, te treći u segmentu proizvoda za oblikovanje kose.

"Prije deset godina udjel osobne njege u našem prometu bio je 20 posto. Snažan organski rast gurnuo ju je iznad 30 posto, s jakim pozicijama u mnogim tržištima u nastajanju", kazao je izvršni direktor Unilevera Paul Polman. H/Reuters

skoj - Nestle Health Science.

Peter Brabeck-Letmathe, predsjednik uprave i bivši izvršni direktor, ustvrdio je da postojeći zdravstveni sustavi ne mogu izlaziti na kraj sa sve većim brojem oboljelih od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimera i onih s problemima pretilosti.

Nestle Health Science počet će s radom 1. siječnja 2011. H

750

milijuna eura vrijedne nove zrakoplove dobit će Swiss International Air Lines u sklopu šireg plana poslovnog razvoja krovne Lufthanse

banda britanski laburisti li politike Tonyja Blaira

čini da neće. U izbornoj je kampanji branio model univerzalnih povlastica kao temelja socijalno osjetljive države, a uloga države u njegovu je programu općenito dobila na važnosti.

Novim laburistima koji se žele odmaknuti od Blairovih ideja Milibandova vi-

zija odgovara. No, Ed Miliband, upozorava Financial Times, mora nešto naučiti iz prošlosti. Naime, i sam je Blair prve izbore osvojio nakon prihvaćanja reformi konzervativaca odnosno Margaret Thatcher.

Najveće pitanje za novog vođu bit će ono državnog deficita.

Stariji Miliband, David, tijekom kampanje zalagao se za prepolovljavanje deficita u razdoblju od četiri godine, a mlađi je imao znatno opreznije planove.

Mlađi je brat starijemu odmah nakon pobjede ponudio mjesto ministra financija u sjeni, a analitičari sada očekuju sukob upravo oko pitanja deficita.

Naime, osim Eda, Davidovu planu rezanja deficita protivi se i treći pobijeđeni kandidat za vođu laburista, Ed Balls, koji smatra da opozicijska stranka ne mora otkrivati kako bi, kada i gdje rezala deficit.

David Miliband još nije odlučio hoće li prihvatiti bratovu ponudu, a Financial Times prenosi kako upućeni očekuju da će pokušati izbjeći otvoreni sukob s vrhom laburističke stranke oko deficita i prihvatiti - pod uvjetom da se odluči za nastavak karijere u aktivnoj politici - mjesto ministra vanjskih poslova u sjeni. Ako se to dogodi i David Miliband prihvati kompromisno rješenje, bitka za ministra financija u sjeni te mjesto kreatora ekonomske i financijske politike laburista vodit će se na drugom obiteljskom frontu - onome

između Eda Ballsa i njegove supruge Yvette Cooper. U toj bitci, tvrde britanski analitičari, Ed Balls ima više šansi i bolji je izbor, čak i od pobijeđenog Davida.

Stari lavovi

Britanski su mediji složni u ocjeni da je s Edom Milibandom došao kraj blairovcima u britanskoj politici.

"Došlo je vrijeme da mladi Turci uklone stare lavove", piše Guardian i zaključuje da se rez s prošlošću mora obaviti što prije. Independent pak počinje konstatacijom da su laburisti "oštro skrenuli ulijevo i time predali sljedeće izbore Davidu Cameronu". Naime, Ed je lakši protivnik od Davida, piše Independent, prije svega zato što ga se percipira kao popustljivog i neodlučnog političara.

Edu u prilog ne ide ni izborno koaliranje sa sindikatima, posebno u svjetlu financijske politike laburista koja podrazumijeva i određene sindikatima nimalo mile rezove. Uz to, Davidov je stav bio jasan: veći porezi na nekretnine, oštra politika prema privatnim školama. Ed se

pak zalaže za veći porez na banke. David se zalaže za široke i duboke rezove, a Ed je mnogo oprezniji.

Iako ga konzervativci pokušavaju prikazati kao ljevijeg od Staljina, Ed Miliband zapravo je umjeren vođa usmjeren ka srednjem sloju glasača. Jer, u očekivanju dubokih vladinih rezova špekulira se s ukidanjem raznih povlastica. Dječji doplatak, razni poticaji, subvencionirani prijevoz - ukidanje svih tih povlastica najjače bi osjetio upravo srednji sloj koji Ed Miliband pokušava zaštititi ili se barem tako odredio u prvom obraćanju.

Njegov brat još nije odlučio želi li mu se pridružiti. Za početak je kazao samo da se laburisti moraju okupiti ujedinjeni iza Eda, a svoju će odluku donijeti u srijedu, kada prođe strka oko bratova imenovanja.

Kako bilo, laburiste sada čeka mnogo posla. Za početak, ankete pokazuju kako britanska javnost smatra da su konzervativci sposobniji voditi monetarnu i ekonomsku politiku te da su čak socijalno osjetljiviji od laburista.

Iva Ušćumlić Gretić

investor 24-25

OD DANAS DO SUTRA Prehrambeni proizvodi i cig stavke na kojima štede osiromašeni građani

HNB: Hrvati u strahu Pesimistični građani Hrvatske počeli su štedjeti i na hrani, piću i cigaretama zbog pada dohotka na raspolaganju, pa se kupci odlučuju na kupnju jeftinijih zamjena za pojedine proizvode, ali i manjih količina, upozoravaju u Hrvatskoj narodnoj banci

Blagi oporavak maloprodaje tijekom prvog kvartala nije naveo potrošače ni trgovce na novi val optimizma, doduše opravdano, jer je već u drugom kvartalu došlo do kon-

trakcije. Za optimizam još dugo, tvrde trgovci, neće biti razloga, jer potrošnja se nije promijenila samo u smislu količine nego se promijenila i struktura potrošnje. Čini

se da su kupci svoju potrošnju prilagodili novonastalim okolnostima smanjenog dohotka, a tu će naviku biti teško promijeniti.

Navikavamo se na lošije

Realni pad maloprodaje na koncu srpnja u odnosu na početak godine iznosio je 0,5 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke. Pad treba pripisati ponajprije manjoj potrošnji dohodovno

››

neelastičnih proizvoda (hrana, piće, duhanski proizvodi), premda je u istom razdoblju zabilježena racionalizacija kupnji nekih vrsta trajnih proizvoda (npr. namještaja) i automobila. "Takva kretanja mogu upućivati na novu fazu prilagodbe osobne potrošnje nepovoljnim kretanjima raspoloživog dohotka, u kojoj potrošači znatno štede i na osnovnim životnim potrepštinama. Štednja se, vjerojat-

Rast štednje na 9,5 milijardi kuna dobar je znak jer je nužno da stopa domaće štednje poraste kako bi se podržala kreditna aktivnost, ali i investicije Hrvoje Stojić, šef odjela Istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci Snimio hrvoje dominiĆ

no, djelomice očituje u kupnji jeftinijih supstituta pojedinih proizvoda, ali i u smanjenim količinama kupljenih artika-

TISAK I PAPIR

3,4

posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom

i i cigarete, kojih se Hrvati uporno ne odri u, nove su

business.hr Utorak 28/9/2010

hu, troĹĄe sve manje HRANA, PI E I DUHAN

4,6

posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine na malo hranom, pi em i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

Ĺ KOLNIK

'Kako e maloprodaja rasti ako pada BDP?' Slobodan Ĺ kolnik, predsjednik Uprave Emmezete, smatra da se ne moĹže o ekivati rast maloprodaje sve dok ne do e do rasta zaposlenosti. "Ne znam na emu bi se temeljio rast maloprodaje ako nema rasta BDP-a.

Gradimo optimizam na tezi da ne raste nezaposlenost, no ne raste ni zaposlenost, a to je problem. Sve dok ne do e do rasta zaposlenosti, i dok prihodi tih zapo-

›› 0,4 SUPERMARKETI u kojima potroťa i troťe sve manje nisu viťe rijetkost ARHIVA BUSINESS.HR

la. VaĹžan je initelj koji utje e na takvo ponaĹĄanje potroĹĄa a i izostanak znatnijega oporavka njihova optimizma",

NAMJEĹ TAJ

posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine na malo hranom, pi em i duhanskim proizvodima u nespecijaliziranim prodavaonicama

stoji u biltenu Hrvatske narodne banke.

PotroĹĄa i su ve prije prilagodili svoje navike u o eki-

MOTORNA VOZILA

SLOBODAN Ĺ KOLNIK, predsjednik Uprave Emmezete SNIMIO SAĹ A ETKOVI

slenih ne po nu rasti, nema rasta ni potroĹĄnje, osim ako ne Ĺželimo umjetni rast koji

Skoro ukidanje i druge stope kriznog poreza koje se o ekuje 31. listopada ne e ipak dramati no potaknuti potroĹĄnju vanju manjeg raspoloĹživog dohotka po etkom krize, a sredinom krize bili su primorani dodatno smanjivati potroĹĄnju uslijed uvo enja kriznog poreza, smatra i Zlatko Bazianec iz A.T. Kearneyja.

"Kako danas joĹĄ uvijek imamo spiralu kriznih u inaka, potroĹĄnja i dalje pada. Potro-

ODJE A I OBU A

ĹĄa i ne e prestati htjeti kupovati proizvode s viĹĄom vrijednoĹĄ u, ali izravno povratka na predkrizno stanje ne e biti. Udjel diskontnih lanaca najvjerojatnije ne e opadati u narednom razdoblju, a mnoge robne marke za koje su potroĹĄa i pronaĹĄli supstitute imat e veliki ( esto i nedostiĹžan) izazov vratiti svoje potroĹĄa e. Slika poslije krize ne e biti ista kao ona prije, a potroĹĄa i svoje novo ste ene navike ne e brzo mijenjati", dodaje Bazianec.

Ukidanje hara a

16,3 28,1 11,1 posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine namjeĹĄtajem, opremom za rasvjetu i drugim proizvodima za ku anstvo

posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine motornim vozilima

e se temeljiti na rastu zaduĹženosti ĹĄto svakako ne bi bilo dobro", tvrdi Ĺ kolnik.

posto pao je u prvih sedam mjeseci promet od trgovine na malo tekstilom, odje om, obu om i proizvodima od koĹže u specijaliziranim prodavaonicama

Sve se viĹĄe ĹĄtedi, a sve manje troĹĄi, pokazuju i podaci banaka o depozitima gra ana. U prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine depoziti su porasli na 9,5 milijardi kuna, ĹĄto je jasan znak da ljudi sve viĹĄe ĹĄtede. "To je dobar znak jer je nuĹžan porast stope doma e ĹĄtednje kako bi se podrĹžala kreditna aktivnost, ali i investicije", objaĹĄnjava Hrvoje Stoji , ĹĄef odjela istraĹživanja Hypo Alpe-Adria banke. "Do-

bar dio potroĹĄnje prije krize temeljio se na efektu blagostanja, a taj je efekt sad dobio negativan predznak. Dodatni psiholoĹĄki moment koji ograni ava rast potroĹĄnje jest nezaposlenost i mislim da nas o ekuje dosta volatilnosti kad su u pitanju brojke u narednom razdoblju", dodaje Stoji .

Skoro ukidanje i druge stope kriznog poreza koje se o ekuje 31. listopada ne e ipak dramati no potaknuti potroĹĄnju. Analiti ari se slaĹžu da e to imati pozitivan efekt, ali ne dovoljan s obzirom na trenuta ne okolnosti. Taj e se iznos preliti u potroĹĄnju uglavnom kod niĹžih dohodovnih skupina za zadovoljavanje osnovnih potreba, no kod viĹĄih dohodovnih skupina taj bi se iznos i nakon ukidanja "hara a" vrlo lako mogao preliti u ĹĄtednju, a ne u potroĹĄnju. Sve dok budu nost zaposlenih po pitanju radnog mjesta i pla e ne bude izvjesnija i svjetlija, ne moĹže se o ekivati ni rast potroĹĄnje.

Romana DugandĹžija

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 28/9/2010

JADROPLOV

RAST IZVOZA I POTRAŽNJE

'Sveti Dujam' u pogonu

U petak 24. rujna obavljena je primopredaja broda za prijevoz rasutih tereta "Sveti Dujam" - Jadroplov ga je preuzeo od Brodosplit brodogradiliĹĄta, a ve je u ponedjeljak, 27. rujna, krenuo na prvo komercijalno putovanje. Rije je o brodu blizancu ve preuzetog "Peristila" nosivosti 52.000 tona, duljine 189,9 metara i potroĹĄnje goriva oko 31 tonu nafte na dan. B.hr

MMF: Njema ka e rasti 3,3 posto

STJEPAN PAPI , predsjednik Uprave Jadroplova SNIMIO DARKO MARI

KEYNES BI BIO PONOSAN

Japanci pripremaju 55 mlrd. dolara poticaja Zbog nedostatne reakcije gospodarstva na prethodni paket mjera vrijedan 917 milijardi, japanska vlada odlu ila je u gospodarstvo uloĹžiti 4600 milijardi jena i tako stvoriti nova radna mjesta.

Japanska vlada razmiĹĄlja o novom paketu poticaja za gospodarstvo vrijednom ak 4.600 milijardi jena (54,7 milijardi dolara) s obzirom na to da muku mu i sa ĹĄtetnim posljedicama snaĹžnog uzleta jena i sporim gospodarskim oporavkom, izvijestili su u ponedjeljak tamoĹĄnji mediji.

Pomo (ni)je dovoljna

Taj bi iznos bio peterostruko ve i u usporedbi s posljednjim paketom poticaja, 'teĹĄkim' 917 milijardi jena, koji je proĹĄli tjedan odobrila vlada premijera Naota Kana, a cilj mu je potaknuti stvaranje novih radnih mjesta te potroĹĄnju Japanaca i tamoĹĄnjih kompanija.

Analiti ari, me utim, smatraju kako je paket pre-

››

NAOTO KAN, ljevi arski japanski premijer, bivĹĄi ministar financija i zdravstva, preuzeo je na sebe obvezu da Japan ne doĹživi joĹĄ jedno 'izgubljeno desetlje e' ARHIVA BUSINESS.HR

malen da bi imao ve i u inak na gospodarstvo. Kriti ari su miĹĄljenja da je vlada propustila kazati kolikim e brojem novootvorenih radnih mjesta rezultirati nove mjere.

Najnovijim planom vlada premijera Kana Ĺželi poboljĹĄati uvjete zapoĹĄljavanja i promovirati druge mjere u sklopu strategije rasta, kazao je tajnik potpredsjednika japanske vlade Tetsuro Fukuyama, a prenosi novinska agencija Kyodo.

Najnoviji podaci o trgo-

Japanci nove mjere ne e financirati novim zaduĹživanjem, ve e se koristiti porezni prihodi i viĹĄak iz proĹĄlogodiĹĄnjeg prora una

Njema ko gospodarstvo porast e u ovoj godini 3,3 posto i 2 posto u 2011., procjena je Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) koja e biti objavljena po etkom listopada u redovnim polugodiĹĄnjim prognozama, izvijestio je njema ki tjednik Der Spiegel.

MMF-ova prognoza za 2010. u skladu je s onima brojnih privatnih ekonomista. Neki su

pokazatelji u posljednje vrijeme poja ali dojam o usporavanju njema kog oporavka nakon zvjezdanih 2,2 posto rasta u drugom tromjese ju, ĹĄto je najviĹĄa stopa rasta u tromjese nom razdoblju od ujedinjenja Njema ke.

U MMF-u isti u da su glavni motori poboljĹĄane prognoze za njema ko gospodarstvo snaĹžan rast izvoza i poboljĹĄana doma a potraĹžnja.

U srpnju je ta me unarodna organizacija prognozirala 1,4postotni rast njema koga gospodarstva u ovoj godini. H

Orban bra OTKUPLJUJU KREDITE U Ĺ VICARCIMA Vlada Viktora Orbana odlu ila je kredite vezane uz ĹĄvicarski franak prebaciti u doma u valutu te loĹĄe kredite otkupiti od banaka, a najavili su i dodatne mjere poput produljenja roka otplate do pet godina te zabrane napla ivanja kazni u slu aju nepla anja mjese nih rata

vinskoj razmjeni pokazali su ve e od o ekivanog usporavanje izvoza u kolovozu, prvi put u ovoj godini.

Rizi an rast jena

Uzlet jena naĹĄtetio je i izvoznicima jer su zbog toga njihovi proizvodi na inozemnim trĹžiĹĄtima manje konkurentnima pa ostvaruju manje prihode prilikom vra anja u zemlju.

Za financiranje najnovijeg paketa poticaja mogli bi se koristiti porezni prihodi i viĹĄak iz proĹĄlogodiĹĄnjeg prora una, prenosi dalje novinska agencije Kyodo pozivaju i se na neimenovane izvore.

Vlada Ĺželi izbje i opciju da se novi paket poticaja u ovoj fiskalnoj godini financira novim izdanjima drĹžavnih obveznica jer je japanski drĹžavni dug ionako najve i u svijetu. B.hr

VIKTOR ORBAN, ma arski premijer, stao je izme u banaka koje traĹže da se vra aju i 50 posto ve i krediti i gra ana koje bi zbog te aja mogli ostati bez domova ARHIVA BUSINESS.HR

PROTIV BANKROTA

Irci prozivaju špekulante

Irski su mediji u nedjelju objavili popis nekolicine velikih investicijskih fondova koji se klade na default, nemogu nost te države da podmiri svoja dugovanja, na emu fondovi planiraju dobro zaraditi.

Rije je o ameri kim hedge fondovima Groveland Capital i Corrientes Advisor koji su zauzeli zasad najve e pozicije protiv Irske. Švicarska investi-

cijska ku a Pictet koja upravlja sa 60 milijardi eura imovine ve je prije sama objavila kako se kladi protiv Irske, a tu je i JPMorgan. Me unarodni monetarni fond procijenio je da se oko tri milijarde irskog duga nalazi na meti špekulanata kroz kupnju derivativa kao što su credit default swapovi, jer e do kraja ovog mjeseca iste i državne garancije za tzv. anglo dug. No, irska je država ve najavila kako e sama otkupljivati tzv. anglo obveznice, što bi trebalo umanjiti strah ulaga a. B.hr

ZA 2,4 MLRD. USD

Lukoil otkupio 5% svojih dionica

Odmah nakon što je u subotu istekla mogu nost opcijske kupnje 11,6 posto dionica ruskog Lukoila koju je imao naftni div ConocoPhillips, ruska je kompanija kupila gotovo pet posto vlastitih dionica na koje je CP imao opciju na što su potrošili 2,4 milijarde dolara. Kupnja je dio strategije pove anja ulaga kih povrata kroz reotkup vlastitih dionica putem tržišta, stoji u objavi

koju je Lukoil medijima dostavio u nedjelju. Predsjednik Uprave Lukoila Leonid Fedun izjavio je kako program otkupa omogu uje potporu cijeni dionice jer je financiran internim rezervama tvrtke i ne pove ava njezinu zaduženost. S druge strane, CP smanjuje udjel u Lukoilu kako bi platio dospjela potraživanja i po eo reotkup svojih duonica. Lukoil je u kolovozu ove godine ve potrošio 3,4 milijarde dolara kako bi kupio 7,6 posto svojih dionica od ConocoPhillipsa. J. J.

BROJKA

105,4 posto iznosi visina carine na uvoz ameri kog mesa peradi, koju je najavilo uvesti kinesko ministarstvo trgovine i tako u novu etapu uvelo ameri ko-kineski carinski rat

rani Ma are od banaka ZABA, RBA, ERSTE I PBZ

Hrvatske banke spustile kamate Otkako je švicarski franak u travnju prvi put u sedam godina probio granicu od pet kuna te nastavio ja ati prema razinama iznad 5,5 kuna, nekoliko je banaka u Hrvatskoj odlu ilo sniziti kamate na stambene kredite u toj valuti kako bi se omogu ilo njihovo lakše vra anje. Prva se na takav potez odlu ila Raffaisen banka, a slijedile su je Zagreba ka banka, Erste i PBZ. Iz ostalih banaka poru ili da e pratiti razvoj situacije i djelovati u skladu s tim. Švicarski je franak prema srednjem te aju HNB-a za 25. rujna vrijedio 5,53 kune.

Ja anje švicarske valute posljednjih je mjeseci najviše problema zadalo Ma arima jer je udjel kredita vezanih uz švicarski franak u ukupnim kreditima s deviznom klauzulom u toj zemlji iznosio oko 45 posto. S obzirom na to da je forinta do sredine rujna u odnosu na franak oslabjela 19 posto u usporedbi s krajem prošle godine, mjese ne rate kredita znatno su po-

rasle, u nekim slu ajevima i 50 posto.

Vlada Viktora Orbana odlu ila je stoga kredite vezane uz švicarski franak prebaciti u doma u valutu te loše kredite otkupiti od banaka. Kako bi se smanjio rizik od nevra anja kredita gra ana, ma arska je vlada najavila dodatne mjere poput produljivanja roka otplate do pet godina te zabrane napla ivanja kazni

u slu aju nepla anja mjese nih rata.

Poljaci u istoj gabuli

Zbog visoke volatilnosti doma e valute prema euru, a samim time i franku, te visokog udjela kredita vezanih uz švicarski franak, u sli nim se problemima našla i Poljska, ija je valuta u odnosu na švicarsku do sredine rujna oslabila devet posto.

Prema podacima ovotjednih PBZ analiza, najviši udjel kredita vezanih uz švicarski franak nakon tih dviju zemalja ima Hrvatska (više od 15 posto).

No, kako volatilnost te aja kune prema euru nije tako visoka kao u slu aju forinte ili zlota, hrvatski su dužnici to manje osjetili u usporedbi s Poljskom i Ma arskom.

Interes za švicarskim frankom po eo je ja ati na me unarodnim tržištima od izbijanja krize, koja je poljuljala povjerenje u financijski sustav odnosno gospodarstva eurozone i SAD-a. Kako je franak uz jen tradicionalno uto ište kapitala u nestabilnim vremenima, zapo eo je uobi ajeni rast te vrhunac dosegnuo po etkom rujna ove godine, kada je prijetilo i spuštanje te aja prema euru do razine 1,25, miljama daleko od razine 1,5 koju je Švicarska sre-

dišnja banka smatrala optimalnom.

Franak e rasti i dolje

Kako se napominje u analizama, procjene analiti ara o kretanju franka u sljede em razdoblju znatno se razilaze. Dok neki o ekuju nastavak ja anja sve do sredine sljede e godine i rast prema razini od ak 1,2, drugi vjeruju da ve s prvim kvartalom sljede e godine po inje njegov postupan pad. Op enita je ocjena analiti ara da se i u 2011. godini o ekuje snažan franak i procjenjuje se da e se te aj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,3 do 1,4 franka za euro.

U srednjem roku, odnosno za godinu-dvije, franak e prema ocjenama analiti ara ponovo dosegnuti razinu ve u od 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak).

Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u ponedjeljak uzela je dionica KraĹĄa, koja je porasla 4,94 posto, na 484,9 kuna. Ulaga i su na dionice tog zagreba kog konditora potroĹĄili ak 730.000 kuna, pri emu su one vlasnike izmjenjivale u dnevnom rasponu od 464 do 485 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa KraĹĄ, prehrambena industrija Petrokemija Dalekovod Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla, Ina-industrija nafte d.d.

Luka Rijeka Atlantska plovidba d.d.

Luka plo e Institut gra evinarstva hrvatske Ingra Adris grupa Privredna banka Zagreb Kon ar - elektroindustrija Uljanik plovidba OT-optima telekom d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Jadroplov d.d.

Zagreba ka banka Jadranski naftovod Tehnika Jadranska banka Croatia lloyd uro akovi holding Belje HUP - Zagreb Magma d.d.

Podravka prehrambena industrija, d.d.

Auto Hrvatska Dom holding SN holding Viadukt AD plastik Industrogradnja d.d Kon ar Slavonski zatvoreni investicijski fond Atlas, turisti ka agencija HG Spot akove ki mlinovi HTP Kor ula BeliĹĄ e Valamar grupa Atlas nekretnine Badel 1862 DIOKI d.d Slobodna Dalmacija LoĹĄinjska plovidba Mlinar mlinsko-pekarska industrija Metalska industrija VaraĹždin Riviera pore Veterina d.d.

Vupik BC institut Hoteli Makarska Hoteli Živogoť e Transadria Zvijezda Kaťtelanski staklenici Croatia osiguranje d.d.

Solaris Istraturist Umag d. d.

Lucidus dioni ko Koka Tankerska plovidba Žitnjak Pounje trikotaŞa Hoteli Maestral Jadranka Arenaturis Proficio Zlatni rat Sun ani Hvar Imperial hoteljerstvo Tvornica istegnutih metala Varteks, varaŞdinska tekstilna ind. d.d.

+

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u ponedjeljak bila je pak dionica HUPa Zagreb, koja je tresnula ak 7,33 posto, na 1450 kuna. Na tu je dionicu potroĹĄeno oko 40.000 kuna, pri emu je 27 dionica vlasnike mijenjalo u rasponu od 1450 do najviĹĄih 1559,99 kuna.

Redovan promet: 13.016.396,69 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

270.00 269.99 464.16 154.10 268.10 780.00 1,320.00 1,628.01 195.00 817.02 1,600.00 1,600.00 22.62 300.21 485.00 482.00 556.01 31.49 308.00 139.07 239.00 2,700.00 1,035.10 2,705.00 2,860.00 29.50 65.71 1,450.21 51.00 286.01 380.00 36.01 188.06 211.00 89.25 410.00 2,000.00 27.00 21.00 27.09 3,440.00 81.09 452.61 37.00 44.30 77.00 80.00 33.07 139.02 637.00 2,520.00 168.75 61.31 83.01 228.03 85.11 29.99 2,403.10 3,650.00 909.00 4,850.00 200.12 330.00 17.03 202.00 1,367.01 110.03 0.65 72.00 373.87 42.09 12.00 42.00 27.75 180.05 100.00 17.00

274.97 271.00 484.90 162.90 274.00 790.00 1,330.00 1,639.99 199.94 829.87 1,640.00 1,639.00 23.40 300.21 495.00 485.00 561.00 32.00 310.00 142.60 239.95 2,731.00 1,050.00 2,900.00 2,860.00 30.50 66.80 1,559.99 52.95 290.00 381.42 37.00 188.50 215.01 89.45 440.00 2,000.00 27.10 21.00 27.50 3,440.00 82.00 495.00 37.00 44.30 79.00 80.18 33.07 148.00 637.00 2,520.00 168.75 62.40 83.01 228.03 85.11 29.99 2,503.10 3,650.00 909.00 4,850.00 200.12 330.00 17.03 202.00 1,368.00 110.21 0.67 72.00 373.87 42.09 12.00 42.00 27.76 180.05 100.00 17.00

273.01 270.00 484.90 161.00 269.00 785.00 1,323.52 1,639.99 196.00 825.00 1,639.94 1,600.00 22.98 300.21 493.00 482.00 556.01 32.00 308.01 140.09 239.95 2,731.00 1,049.00 2,705.00 2,860.00 30.30 66.80 1,450.21 51.00 290.00 380.00 37.00 188.16 211.00 89.38 440.00 2,000.00 27.00 21.00 27.50 3,440.00 82.00 452.61 37.00 44.30 79.00 80.00 33.07 146.99 637.00 2,520.00 168.75 61.31 83.01 228.03 85.11 29.99 2,403.10 3,650.00 909.00 4,850.00 200.12 330.00 17.03 202.00 1,367.01 110.03 0.65 72.00 373.87 42.09 12.00 42.00 27.75 180.05 100.00 17.00

0.74% 0.00% 4.94% 2.57% -0.37% 0.13% 0.38% 0.54% 0.59% 0.24% 0.30% -1.54% -0.09% -1.57% 1.97% 0.39% 0.18% 3.23% -0.64% -1.35% 0.15% 0.40% -0.10% -5.09% -0.18% 5.32% 4.93% -7.33% -3.39% 1.75% -1.81% 0.03% -0.97% -3.21% -4.30% -2.22% 0.00% -0.26% 0.00% -1.26% -0.29% -5.74% -9.11% 2.58% 0.57% 8.12% -2.74% -2.71% 4.99% 0.00% 0.00% -0.34% -8.20% 0.00% -0.92% 0.13% -6.28% -11.00% 1.39% 1.11% -2.98% -0.93% -0.90% -5.44% -19.20% -0.94% 0.02% -13.33% 0.04% -0.02% 0.00% 1.01% 13.51% -7.50% 0.00% 0.00% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,48%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

22,991 3,116 1,517 4,342 2,387 603 218 165 1,307 300 126 124 7,265 528 315 183 157 2,425 238 496 276 23 59 16 15 1,374 618 27 771 135 100 944 159 137 326 67 12 737 941 690 5 207 35 402 322 181 173 416 98 21 4 58 157 111 39 90 250 3 2 7 1 20 10 168 14 2 20 3,000 20 3 25 72 10 10 1 1 3

6,275,015.67 841,471.83 730,383.51 692,914.09 645,441.32 475,088.44 289,193.50 268,894.67 258,571.97 246,840.49 204,899.60 199,482.32 165,750.26 158,510.88 154,544.12 88,399.00 87,421.90 77,230.46 73,512.21 69,431.38 65,999.25 62,733.16 61,698.46 44,425.35 42,900.00 41,283.22 40,817.93 39,944.14 39,439.35 39,078.13 38,064.64 34,777.88 29,924.92 29,259.36 29,137.51 28,334.28 24,000.00 19,944.98 19,761.00 18,929.90 17,200.00 16,864.34 16,689.15 14,874.00 14,264.60 14,208.85 13,842.69 13,757.12 13,729.00 13,377.00 10,080.00 9,787.50 9,778.40 9,214.11 8,893.17 7,659.90 7,497.50 7,309.30 7,300.00 6,363.00 4,850.00 4,002.40 3,300.00 2,861.04 2,828.00 2,735.01 2,202.76 1,970.30 1,440.00 1,121.61 1,052.25 864.00 420.00 277.56 180.05 100.00 51.00

22,356.39 1,831.71 666.07 537.92 617.04 1,938.95 1,762.47 16,399.90 1,172.17 1,151.30 365.07 253.73 172.35 2,886.79 9,403.86 1,239.76 322.49 90.24 427.11 229.28 15,368.41 2,028.71 198.74 323.58 414.92 98.08 548.79 683.59 248.58 1,571.80 251.46 276.29 511.80 96.39 375.36 199.06 61.43 90.35 39.99 9.08 361.20 34.97 526.98 232.94 147.78 59.42 323.36 172.66 97.37 124.48 37.85 616.53 113.11 124.97 37.97 95.28 9.08 69.10 365.94 103.26 1,491.85 123.62 1,542.75 43.11 182.45 856.27 22.63 1.73 37.13 124.31 91.86 46.95 23.20 202.88 114.49 28.54 32.65

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 242.21 250.05 105.50 266.08 624.15 1,231.00 1,550.00 162.00 723.23 1,430.00 1,578.00 19.70 271.89 461.06 412.01 533.13 21.28 290.00 124.01 200.00 2,332.01 949.03 2,006.00 2,859.00 22.36 59.00 1,125.00 48.11 240.00 360.25 28.70 55.95 204.00 62.55 292.00 1,800.01 15.15 18.00 20.08 2,107.10 72.10 309.10 25.06 20.50 58.00 70.07 20.01 121.00 637.00 2,211.02 100.00 52.05 54.00 203.00 83.00 29.99 2,101.03 2,851.00 612.00 4,502.00 160.00 270.00 14.09 183.12 1,200.01 76.10 0.60 60.00 372.50 41.00 11.50 30.05 25.00 150.00 99.00 12.69

332.84 318.99 493.99 192.99 441.00 790.00 1,777.00 1,940.00 239.97 1,165.00 2,093.00 4,259.95 60.78 373.00 685.00 517.00 736.00 44.99 493.00 208.49 298.40 3,750.00 2,440.00 3,100.00 3,400.00 54.93 108.00 1,860.00 75.00 400.00 578.99 51.79 245.00 473.90 109.30 570.00 2,198.00 38.70 28.00 109.19 3,799.21 185.00 580.00 45.00 46.98 144.00 159.75 64.98 173.00 640.00 3,130.00 200.00 88.99 230.00 300.00 109.80 40.00 3,492.99 5,898.00 1,300.00 6,000.00 260.00 410.00 36.00 300.00 1,875.00 164.00 1.20 151.00 444.00 70.00 16.39 59.66 41.00 214.95 100.01 36.50

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,15 8,30 16,50 183,10 12,75 248,00 150,00 89,05 0,68 2,78 4,89 15,00 6,55 0,79 3,60

64,80 8,35 16,80 188,30 13,00 253,00 152,50 90,50 0,68 2,83 4,91 15,01 6,55 0,79 3,70

64,36 8,30 16,50 188,12 13,00 251,90 150,44 89,41 0,68 2,83 4,90 15,01 6,55 0,79 3,63

64,40 8,30 16,62 186,03 12,99 250,75 150,42 89,61 0,68 2,81 4,91 15,00 6,55 0,79 3,61

29,76 32,51 87,50 1,25 31,80 1,43 0,86 0,35 0,06 5,04 0,03

31,06 32,60 87,55 1,27 32,52 1,43 0,86 0,35 0,06 6,00 0,03

30,77 32,51 87,50 1,25 32,52 1,43 0,86 0,35 0,06 5,04 0,03

0,31 0,33 0,70 1,26 0,32 1,43 0,86 0,35 0,06 5,14 0,03

33,50 30,00 7,00 49,99 25,00 5,48 17,50

33,50 30,00 7,00 50,00 25,51 5,48 18,00

33,50 30,00 7,00 50,00 25,50 5,48 17,50

33,50 30,00 7,00 50,00 25,41 5,48 17,53

463,00 966,00 85,70 82,80 97,73 88,50 1.800,00 2.725,00 91,50 94,50 5.250,00 3.975,00 7.005,00 12.500,00 330,00 669,00 13.199,00 1.900,00

470,00 975,00 86,00 82,99 97,80 88,90 1.806,00 2.750,00 91,55 94,56 5.250,00 3.975,00 7.150,00 13.850,00 330,00 680,00 13.199,00 1.900,00

466,00 971,00 85,83 82,83 97,77 88,50 1.801,00 2.734,00 91,55 94,53 5.250,00 3.975,00 7.083,00 13.625,00 330,00 678,00 13.199,00 1.900,00

465,17 971,15 85,83 82,83 97,77 88,54 1.803,38 2.733,93 91,54 94,53 5.250,00 3.975,00 7.083,22 13.625,00 330,00 678,02 13.199,00 1.900,00

700,00 3.000,00 36.500,00 3.450,00 400,00 3.400,00 500,00 81,00 23.000,00 97,00 9.100,00

700,00 3.000,00 36.511,00 3.500,00 400,00 3.400,00 505,00 81,00 23.500,00 97,00 9.100,00

700,00 3.000,00 36.503,10 3.476,46 400,00 3.400,00 502,62 81,00 23.333,33 97,00 9.100,00

700,00 3.000,00 36.503,10 3.476,46 400,00 3.400,00 502,62 49,91 23.333,33 59,77 9.100,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR LKPG SAVA GRVG PETG MELR TLSG PBGS NF2R KDIR PILR ZVIR NF1N IEKG

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA LUKA KOPER SAVA GORENJE PETROL MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING KD ID PIVOVARNA LASKO ZVON ENA ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD INTEREUROPA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZELJEZNICE RS AD DOBOJ ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E VISPAK DD VISOKO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Chemos a.d. Palic Privredna banka Beograd a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac

BLAGOJ GOREV VELES KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP

878.299,56 177.284,20 120.756,51 74.224,60 53.780,10 31.344,90 27.828,10 16.398,85 15.759,95 10.726,86 9.173,00 7.366,59 6.550,00 5.864,81 5.838,45

Bambi Banat Elektroprivreda Sarajevo Gorenje Petrol Nis Novi Sad

+8,99% +2% +0,39% +0,36% +0,22%

Sava

Makpetrol Skopje Mercator Luka Koper AIK banka Niš Krka

-2,78% -1,74% -0,96% -0,62% -0,48%

Telekom Srpske

+1,69 -3,85

-1,06 % 162166 0,00 % 92200 2,94 % 22908 -3,85 % 6418 0,06 % 13704 -1,38 % 2000 -1,15 % 2588 1,15 % 4710 1,64 % 18000 -10,00 % 185 -2,86 % 17240

49.913,19 29.991,21 16.039,60 8.095,05 4.403,45 2.860,00 2.225,68 1.653,21 1.116,00 951,60 586,16

4,33 % 94920 1,69 % 61097 0,00 % 204355 -5,66 % 1320 2,00 % 1659 -4,86 % 6000 -1,13 % 1095

3.179.820,00 1.832.910,00 1.430.485,00 65.999,80 42.151,20 32.880,00 19.194,76

Cijena dionice Save rasla je u ponedjeljak na Ljubljanskoj burzi 1,69 posto, na 188,12 eura. Ta je dionica uz promet od 74.224 eura bila etvrta na popisu najtrgovanijih, iza Krke, Pozavarovalnice Sava i Luke Koper.

Ukupno je 399 dionica promijenilo vlasnika, a cijena se tijekom dana kretala od 183,1 do 188,3 eura. Cijena farmaceuta Krke pala je 0,48 i zadnja zabilježena iznosila je 64,36 eura uz ukupan promet od 878.299 eura.

Dionica banjalu kog Telekoma Srpske u ponedjeljak je bila prva na popisu najlikvidnijih izdanja sa samo 8095 konvertibilnih maraka prometa, a cijena joj je pala gotovo etiri posto i zadnja zabilježena iznosila je 1,25 KM. Najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 1,27 KM, a najniža je ujedno bila zadnja zabilježena.

Vrijednost druge najtrgovanije dionice Tržnica Banja Luka tako er je pala, i to 1,38 posto, na 1,43 KM.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA BGOR KMB REPL ALK TEL TPLF GRNT RMDEN09 MPT RM01 PPIV

13638 21359 7264 399 4139 125 185 183 23289 3817 1870 491 1000 7459 1616

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS ENHL A2015 A2016 A2011 A2014 IMLK AIKB A2013 A2012 CCHS JGHM AGBN BMBI CHMS PRBN JMBN MTLC

-0,48 % 0,00 % -0,96 % 1,69 % 0,39 % 0,36 % -1,74 % -1,20 % 0,74 % 0,00 % -1,01 % 0,07 % 0,31 % -1,13 % -1,89 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1E VSPKR JPEMR JPESR PVNFRK3 BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C RSDS-O-B TLKM-R-A RSRS-O-B TRZN-R-A NOVB-R-E HEDR-R-A ZERS-R-A KRIP-R-A INVP-R-A

+

Oznaka

Utorak 28/9/2010

+

Powered by

business.hr

0,22 % -0,92 % 0,19 % 0,02 % 0,07 % -0,03 % -0,28 % -0,62 % 0,11 % 0,12 % 0,00 % 0,00 % -0,46 % 8,99 % 0,00 % 1,19 % -1,46 % -0,47 %

12503 4821 30070 22670 18655 15591 746 478 14169 12879 200 110 59 30 1143 495 20 120

5.815.965,00 4.681.905,00 2.580.913,20 1.877.801,63 1.823.961,19 1.380.423,98 1.345.320,00 1.306.820,00 1.297.080,55 1.217.427,48 1.050.000,00 437.250,00 417.910,00 408.750,00 377.190,00 335.619,00 263.980,00 228.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,00 % -0,02 % -0,68 % 0,33 % 0,00 % -1,93 % 0,05 % -2,78 % 0,00 % -5,21 %

6200 1256 50 462 3966 150 706 5000 9 3380 22

4.340.000,00 3.768.000,00 1.825.155,00 1.606.123,00 1.586.400,00 510.000,00 354.850,00 249.571,12 210.000,00 202.035,53 200.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI ++ SBITOP -0,91% BIRS -0,60% 834,62 839,78 LJSEX -0,41% FIRS -2,05% 3.308,41 1.383,55 Belex15 -0,80% MBI10 -0,75% 622,87 2.145,42 Belexline -0,17% MOSTE +0,13% 1.227,06 477,54 SASX10 -1,45% NEX20 +0,25% 877,89 13.745,74 EUROPSKI INDEKSI -0,47% WIG20 -0,77% 2.571,35 BUX -0,22% 22.748,70 -0,26% +0,04% ATX +0,20% 2.532,08 indeksa na zatvaranju u -1,21% Stanje ponedjeljak, 27. rujna 2010.

FTSE100 5.583,58

DAX 6.292,23

CAC40

3.781,09

MICEX 1,418.67

AMERI»KI INDEKSI +1,86% S&P500 +2,12% 10.860,26 1.148,67 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +2,33% petak, 24. rujna 2010.

2.381,22 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar MP-Global HR HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

60,2683

17,70

293,7735

14,63

89,0887

13,47

ZB trend

128,4400

13,30

AC Rusija

41,7580

13,11

ST Global Equity

46,2902

-25,89

FIMA Equity

78,1249

-22,85

C-Zenit

46,9871

-19,87

Erste Total East

30,4500

-19,44

KD Victoria

13,4998

-17,48

+ MJEŠOVITI

ST Global Equity Aureus US Equity MP-Global HR OTP Europa Plus Platinum JIE ZB euroaktiv MP-Bric HR KD Energija Raiffeisen World Aureus Equity ZB trend HPB WAV DJE NFD BRIC Platinum Blue Chip Capital Two KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. KD Prvi izbor ZB BRIC+ VB High Equity ZB aktiv HI-growth Poba Ico Equity OTP indeksni VB CROBEX10 OTP meridian 20 Raiffeisen HR dionice NFD Nova Europa Raiffeisen C. Europe HPB Titan

+

110,4603

7,20

ZB global

142,9800

7,07

AC G Balanced EM

10,8776

6,30

Raiffeisen Balanced

153,4600

4,87

9,8072

3,09

ICF Balanced

115,9849

-26,05

ST Balanced

170,4310

-22,65

ST Aggressive

62,8461

-21,02

C-Premium

5,3772

-10,62

Agram Trust

67,9837

-8,74

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

174,2000

12,60

Erste Bond

130,4900

11,45

Capital One

159,7400

10,89

OTP euro obvezni ki

126,7081

8,84

ZB bond

159,5600

8,35

HPB Obvezni ki

125,5877

5,93

ICF Fixed Income

139,5711

6,22

HI-conservative

11,3424

6,53

PBZ Bond fond

129,4500

8,06

ZB bond

159,5600

8,35

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn kn

46,2902 117,3454 293,7735 109,1496 69,7883 102,8100 338,7333 9,6099 100,1800 92,1909 128,4400 89,0887 28,2984 80,6948 69,0700 6,3045 55,9900 12,1525 97,7300 48,5326 98,3300 8,1700 5634,4600 38,0338 90,3490 83,7569 69,0200 121,4949 61,1600 67,9835

3,39 2,82 2,72 1,89 1,85 1,77 1,75 1,73 1,56 1,53 1,23 1,20 1,06 0,90 0,89 0,88 0,79 0,72 0,69 0,68 0,58 0,46 0,46 0,44 0,40 0,37 0,35 0,35 0,33 0,31

-6,30 -0,01 2,44 3,07 -0,62 4,39 0,76 0,75 2,26 -0,72 0,95 0,64 -1,10 -7,89 -1,76 -0,04 -1,25 1,98 -1,07 2,79 1,35 -0,85 2,82 -1,65 -3,84 1,07 -0,78 4,09 -0,59 -2,68

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,09 -8,06 -0,41 3,49 -0,68 -1,28 -3,07 -3,70 -1,61 -5,46 -0,73 2,95 1,25 -5,44 -5,90 -1,51 -4,70 -0,35 N/A -2,28 1,27 -4,01 -4,21 -8,89 -10,91 -7,63 -6,97 -3,56 -9,07 -0,30

-25,89 2,74 14,63 5,78 6,08 6,58 11,26 N/A 6,35 -8,67 13,30 13,47 12,20 12,89 -1,36 3,70 8,21 7,70 N/A -6,68 2,83 -0,16 -3,67 -11,21 N/A -7,84 -8,05 -5,88 -14,22 4,58

-7,47 8,52 -12,40 7,70 -11,26 0,43 -6,34 N/A 0,03 -1,67 3,22 -3,71 -15,08 -7,57 -10,19 -14,50 -18,94 2,59 N/A -21,52 -0,40 -2,33 -16,58 -29,64 N/A -7,09 -16,63 10,87 -8,65 -11,44

-13,81 5,67 4,16 1,41 -1,54 1,44 -0,34 -3,89 3,98 -6,03 5,56 8,35 4,51 1,81 -2,13 -0,06 -1,08 5,51 -2,27 -3,01 1,15 -2,16 -2,46 -2,96 -9,65 -3,29 -0,45 0,17 -5,88 -1,96

Imovina

14,271 12,941 5,052 8,413 4,855 221,357 11,956 5,778 39,206 69,490 162,669 13,681 10,087 7,027 6,755 18,719 24,811 5,066 69,416 13,033 505,378 66,242 6,124 131,564 7,185 17,411 13,661 8,721 223,830 10,099

Starost

Datum

9,92 1,96 2,33 1,18 3,01 6,39 2,54 0,57 6,98 4,82 7,91 3,06 3,48 2,73 3,44 2,95 2,76 7,62 0,45 2,98 4,25 8,58 3,16 2,75 0,68 2,41 2,04 1,89 5,44 3,18

24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi ICF Balanced Aureus Balanced ZB global Allianz Portfolio HI-balanced KD Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige Agram Trust Ilirika JIE Balanced C-Premium AC G Balanced EM

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

kn

kn

kn

170,4310 62,8461 99,3031 109,0551 115,9849 82,1622 142,9800 110,4603 9,8072 8,0503 116,2700 153,4600 99,3500 107,5300 67,9837 142,3365 5,3772 10,8776

3,39 2,15 1,26 0,41 0,37 0,37 0,34 0,28 0,27 0,26 0,09 0,05 0,04 -0,03 -0,08 -0,11 -0,13 -0,25

-5,95 -5,25 -4,83 0,21 -1,25 4,87 0,34 3,19 -0,01 -2,62 0,13 2,28 -0,08 2,71 -0,55 -0,20 -4,82 -1,42

-9,12 -9,84 -6,40 -3,05 -10,93 1,55 1,45 1,92 -1,45 -3,37 -3,49 -0,91 -4,01 6,19 -4,06 -3,14 -10,22 0,06

-22,65 -21,02 -7,05 -5,79 -26,05 -3,64 7,07 7,20 3,09 -1,26 -3,07 4,87 -5,74 N/A -8,74 -3,04 -10,62 6,30

7,16 -8,85 -0,14 1,83 2,11 -4,58 3,95 7,52 -0,23 -4,52 -0,62 5,45 4,73 N/A -2,83 7,86 -15,66 5,55

-11,43 -11,55 -6,77 -4,46 -9,62 2,14 4,28 5,28 0,20 -2,46 0,68 4,48 -1,10 7,53 -2,34 -0,48 -8,86 5,54

11,456 3,351 98,385 39,897 12,246 16,280 731,243 7,151 65,671 12,552 106,738 326,205 288,214 151,997 11,700 43,974 12,360 13,373

7,71 5,01 4,98 4,78 8,40 4,19 9,23 1,37 8,58 4,69 9,68 8,08 9,04 0,55 2,21 4,67 3,65 1,56

24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 23.09.2010

kn

126,7081 159,7400 130,4900 139,5711 174,2000 129,4500 125,5877 159,5600 11,3424

0,33 0,12 0,09 0,05 0,05 0,03 -0,03 -0,05 -0,05

1,25 3,49 3,65 1,71 2,91 2,60 3,20 -0,25 1,25

1,85 4,54 4,34 2,57 3,99 2,77 2,98 2,35 2,69

8,84 10,89 11,45 6,22 12,60 8,06 5,93 8,35 6,53

5,08 8,24 4,57 3,94 6,89 4,67 4,69 5,19 1,48

3,57 7,58 8,98 4,26 8,27 7,56 5,17 5,04 5,58

10,394 11,768 108,067 27,335 316,820 91,067 48,136 213,567 6,207

4,78 5,92 7,32 8,62 8,33 7,55 4,98 9,23 8,58

24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010

kn kn kn

kn kn kn kn $ kn kn kn kn

kn kn

104,9200 134,2359 131,7700 161,7272 139,2568 140,3522 143,6000 137,4700 137,7121 124,3000 131,2337 121,7182 116,1311 11,2542 10,5995 107,6972 101,8570 125,2000

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,96 0,84 0,60 0,54 0,51 0,93 0,90 0,91 0,69 0,44 0,82 0,62 0,83 0,86 0,86 0,79 0,83 1,02

2,14 1,57 1,35 0,98 1,16 1,70 1,70 1,84 1,13 1,13 1,62 1,30 1,64 1,72 1,66 1,60 1,00 1,89

4,88 4,23 4,11 3,54 3,17 10,95 4,96 4,31 2,67 2,97 5,10 3,32 3,98 4,27 4,04 4,54 1,58 4,60

4,89 4,47 6,42 4,84 3,31 4,35 4,89 4,45 4,68 4,07 5,62 4,22 5,32 6,10 4,55 5,55 1,60 4,45

3,37 2,73 2,27 1,67 2,00 2,87 2,92 2,74 1,81 2,32 3,08 2,14 2,44 2,79 2,69 2,66 0,63 3,19

648,962 48,787 1019,987 2241,908 117,805 50,498 987,347 706,049 106,072 39,336 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 404,023

1,01 6,73 11,49 10,18 10,18 7,97 7,58 7,32 7,00 5,45 4,98 4,76 2,89 1,99 1,31 1,37 1,16 8,18

24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010 24.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One Erste Bond ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obvezni ki ZB bond HI-conservative

NOV ANI FONDOVI Erste Euro-Money ST Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Euro Nov ani

+

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 28/9/2010

TE»AJ

REGIJA

Kuna je u ponedjeljak u odnosu na te ajnu listu od petka oslabjela prema euru 0,09 posto. Srednji te aj eura na te ajnoj listi HNB-a iznosio je 7,290874 kune.

Na vrijednosti je prema kuni dobila i britanska funta, oja avši 0,49 posto, na 8,581537 kuna po srednjem te aju.

Istodobno je kuna prema švicarskom franku oja ala 0,52 posto. H

Na po etku novoga tjedna svi su regijski indeksi zabilježili pad vrijednosti, a u najve em je minusu bio sarajevski SASX 10 koji je dan završio na 877,89 bodova.

Dionica Vispaka bila je u Sarajevu najtrgovanija sa 1,4 milijuna konvertibilnih maraka, a tom se dionicom tijekom dana trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od sedam KM. U fokusu ulaga a naš-

Kuna pala 0,09 posto

Tjedan po eo rasprodajom

le su se i dionice mostarske i sarajevske Elektroprivrede s prometom od 65.999, odnosno 42.151 KM. Jedina koja se u Ljubljani približila milijunskom prometu bila je dionica Krke kojom se trgovalo u iznosu 878.299 eura, a slijedile su dionice reosiguranja Sava i Luke Koper koje su zabilježile promet od 177.284 i 120.756 eura.

Slovenski je indeks LJSEX u ponedjeljak pao 0,41 posto, na 3308,41 bodova, dok je SBITOP bio u minusu 0,91 posto. B. S.

Kraš i Petrokemija iznenadili rastom SKROMNO Dioni ki indeksi Zagreba ke burze porasli su oko 0,4 posto uz redovan promet dionicama od samo 13 milijuna kuna - pola toga iznosa potrošeno je na HT Po etak tjedna na Zagreba koj burzi obilježili su skromna likvidnost i blagi rast Crobexa, ponajviše pod utjecajem pozitivnih signala sa svjetskih burza, a po dobitku se izdvaja dionica Kraša. Crobex je porastao 0,48 posto, na 1914,42 boda, dok je Crobex 10 sko io 0,39 posto, na 1006,42 boda. Redovan promet iznosio je skromnih 13 milijuna kuna, a jedini milijunaš bio je HT. Ameri ke burze koje je u ponedjeljak otvorila Jadranka Kosor, otvorile su uglavnom u minusu. Naime, nakon samog otvaranja, od svih referentnih dioni kih indeksa u blagom je plusu bio jedino S&P 500.

U Zagrebu je najlikvidniji bio HT s prometom od 6,2 milijuna kuna i cjenovnim rastom 0,74 posto, na 273 kune.

Najve i je doma i telekom pogurala vijest o osnivanju nove mobilne mreže s predbrojem 097. Nakon HT-a, po kriteriju likvidnosti ide po-

0,80 0,60

posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je banjalu ki BIRS

KOMENTAR

Nama ostaje ekanje

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

N

vlašteni Adris kojemu je cijena ostala nepromijenjena na 270 kuna.

Kraš skuplji pet posto

Titulu dobitnika dana u ponedjeljak uzela je dionica Kraša, koja je porasla 4,94 posto, na 484,9 kuna. Ulaga i su na dionice tog zagreba kog konditora potrošili ak 730.000 kuna, pri emu su one vlasnike izmjenjivale u dnevnom rasponu od 464 do 485 kuna.

Slijedi dionica Petrokemije, kojom je ostvareno oko 700.000 kuna prometa. Ujedno je jedna od najve ih dobitnica sa skokom cijene 2,57 posto, na 161 kunu. "Cijena te dionice nastavlja snažan uzlet koji bilježi u 10 od posljednjih 11 trgovinskih dana. Budu i da nema važnijih objava iz te kompanije, mogu e da iza ve eg zanimanja investitora za tu dionicu stoji spekulacija o ve oj globalnoj potražnji za poljoprivrednim proizvodima, na krilima ega ja aju i cijene dionica proizvo a a

BROJKE

JADRANKA KOSOR, premijerka RH, u ponedjeljak je otvorila trgovinu na Newyorškoj burzi, nakon ega su svi indeksi osim S&P 500 pali u minus FOTO BEN HIDER

gnojiva", ocjenio je za Hinu analiti ar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar. Od 10. rujna dionica Petrokemije oja ala je 16,6 posto.

Kažnjen HUP Zagreb

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u ponedjeljak bila je pak dionica HUP-a Zagreb, koja je tresnula ak 7,33 posto, na 1450 kuna. Na tu je dionicu potrošeno oko 40.000

kuna, pri emu je 27 dionica vlasnike mijenjalo u rasponu od 1450 do najviših 1559,99 kuna.

Od novih makroekonomskih pokazatelja Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u Hrvatskoj u kolovozu ukupan broj zaposlenih smanjen za otprilike 3250 osoba ili 0,2 posto, na 1,44 milijuna.

Nikola Su ec

egativan utjecaj ja anja švicarskog franka najviše su osjetili Ma ari koji su se privu eni nižim kamatnim stopama najviše zaduživali upravo u toj valuti pa se sada suo avaju s ratama i 50 posto ve ima nego prije. Kako ne bi završili na cesti, u pomo im je pritekla vlada koja je odlu ila kredite u švicarcima prebaciti u doma u valutu te loše kredite otkupiti od banaka, a planira se niz dodatnih mjera kojima e se smanjiti rizik od nevra anja kredita. Iako hrvatski gra ani nisu toliko izloženi kretanju švicarskog franka, rate onih koji su prije nekoliko godina odlu ili vezati svoje kredite upravo uz tu valutu porasle su i do 1500 kuna.

S obzirom na to da HNB po tom pitanju ne može mnogo u initi, a prognoze nisu najoptimisti nije, hrvatskim se gra anima preporu uje da još neko vrijeme stisnu zube i izbjegavaju novo zaduživanje. Budu li imali sre e, trend snižavanja kamata za kredite u švicarcima proširit e se na sve banke.

Ve na po etku prodaje u Kini nestalo iPhonea 4 iPhone je uspjelo dobiti oko 40.000 korisnika, a pred Appleovom novom trgovinom u Pekingu ekalo ga je viĹĄe od tisu u ljudi PotraĹžnja za iPhoneom 4 u Kini je ve na po etku prodaje nadmaĹĄila ponudu pa se jedini distributer Appleova smartphonea u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu - China Unicom -

suo io s nestaĹĄicom. China Unicom je za iPhone 4 primio viĹĄe od 200.000 narudĹžbi, a prvog dana prodaje - u subotu - iPhone je uspjelo dobiti oko 40.000 korisnika. Pred Appleovom novom trgovinom u Pekingu iPhone je ekalo viĹĄe od tisu u ljudi. To su puno bolji rezultati nego proĹĄle godine, kada se iPhone prvi put pojavio u Kini i kada

DOBITNICI DANA (ZSE) Zlatni Rat +13,51% Badel 1862 +8,12% Petrokemija +5,91% Holding +4,74% Belje +4,05% 30 Raste

je u etiri dana prodano samo 5000 ure aja.

Wall Street Journal smatra da je velikoj potraĹžnji pomogla i injenica da je iPhone 4 u Kinu stigao ve tri mjeseca poslije ameri ke premijere, a magazin Fortune kao prednost isti e da je novi iPhone u Kini stotinjak dolara jeftiniji od prethodnika. N. Rivosechi

GUBITNICI DANA (ZSE) Koka -19,2% Pounje -13,33% Transadria -11,00% BeliĹĄ e -8,2% Sun ani Hvar -7,5%

10 Nema promjene

37 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,135,33 152,36

Prom.

0,30% 0,13%

Sirova nafta 74,99 Prirodni plin 3,97 Zlato 1.296,50 Srebro 21,45 Goveda 97,00

+2,12% -3,17% +0,32% +1,51% -0,11%

GUBICI NA DIONICAMA

NorveĹĄka srediĹĄnja banka tuĹži Citigroup zbog gubitka NorveĹĄka srediĹĄnja banka Norges Bank tuĹžila je ameri ki Citigroup i nekoliko bivĹĄih i sadaĹĄnjih visokih menadĹžeraa te banke.

Norges Bank, koji upravlja i norveĹĄkim fondom drĹžavne imovine, podignuo je tuĹžbu protiv Citigroupa te bivĹĄeg generalnog direktora Chucka Princea, sadaĹĄnjeg generalnog direktora Vikrama PandiCHUCK PRINCE, bivĹĄi generalni direktor Citigroupa, na popisu je tuĹženika

ta te nekoliko lanova Uprave banke, zato ĹĄto je na dionicama Citigroupa izme u 2007. i 2009. izgubio 735 milijuna dolara. U norveĹĄkoj srediĹĄnjoj banci tvrde da je do dijela tih gubitaka doĹĄlo zato ĹĄto su se oslanjali na Citigroupove neto ne informacije o izloĹženosti ameri kog bankarskog diva trĹžiĹĄtu sekundarnih hipotekarnih zajmova, piĹĄe Fortune. Iz Citigroupa su poru ili kako vjeruju da tuĹžba nema osnove i da e se Ĺžestoko braniti. N. R.

PROTUTRUSTOVSKA ISTRAGA U TEHNOLOĹ KIM KOMPANIJMA

Dogovorili se da neće drugima otimati struÄ?njake da lakĹĄe kontroliraju plaće Protutrustovska istraga otkrila je dogovor velikih kojem je cilj bio smanjiti konkurenciju na trĹžiĹĄtu rada za najtraĹženije tehnoloĹĄke stru njake Ameri ko ministarstvo pravosu a raskrinkalo je dogovor najmo nijih tehnoloĹĄkih kompanija na svijetu da me usobno ne otimaju stru njake kako bi lakĹĄe kontrolirale troĹĄkove za njihove pla-

e, doznaje Bloomberg.

Prema nagodbi s ministarstvom, Google, Apple, Intel, Adobe Systems, Walt Disney i Inuit odustaju od me usobna dogovora da ne vrbuju stru njake iz kompanija koje su bile dio dogovora, no tvrtke su oslobo ene pla anja bilo kakve kazne.

Protutrustovska istraga otkrila je dogovor velikih kojem

je cilj bio smanjiti konkurenciju na trĹžiĹĄtu rada za najtraĹženije tehnoloĹĄke stru njake, no istraga o dogovoru navedenih kompanija nastavlja se i u nekim drugim sektorima. Tako er, tvrtke nagodbom nisu "kupile" odrjeĹĄenje od mogu ih tuĹžbi zaposlenika koji su zbog dogovora ostali bez poviĹĄice ili prilike za bolji posao. D. B.

GOOGLE je me u kompanijama koje su nelegalno dogovorile zabranu transfera

Kako je Wall Street zavrĹĄio dan kada je trgovanje otvorila premijerka Jadranka Kosor, itajte na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Âťelniku HSBC-a otpremina od 2,25 milijuna dolara...

Glavni izvĹĄrni direktor HSBC-a Michael Geoghegan, koji s te funkcije odlazi idu e godine, dobit e otpremninu od 2,25 mil. dolara ...BivĹĄa Sarkozyjeva ministica inflaciju zamijenila felacijom...

BivĹĄa francuska ministrica pravosu a i zvijezda vlade Nicolasa Sarkozyja Rachida Dati, koja je sada zastupnica u Europskom parlamentu, u izjavi o stranim ulaganjima umjesto "inflacije" rekla je "felacije" ...Direktor Googlea osu en za klevetu...

Direktor Googlea Eric Schmidt u Francuskoj je osu en za klevetu jer su se u rezultatima pretrage uz ime ovjeka uvjetno osu enog za podvo enje maloljetnika kao prijedlozi za pretragu pojavljivali termini "silovatelj" i "sotonist"

www.business.hr