Business.hr broj 731 by Business.hr

ZNATE LI ŠTO JEDETE? 6

OBNOVLJIVI IZVORI 13

80 posto Hrvata ne Rifkin: Hrvatskoj vjeruje deklaracijama je najveći uteg cijena energije, a ne radne snage Nova tvrtka Laboratorij hrane i pi a, koja je ju er predstavljena, želi biti neovisna, a postupak ispitivanja proizvoda koji e trajati 60 dana napla ivat e 22.000 kuna po proizvodu

SRIJEDA 29/9/2010

BROJ 731 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

REFORME ZA OPORAVAK 4-5 Izostanak reformi rezultirat e znatno sporijim stopama rasta BDP-a: stagnacija sljede e godine te rast do dva posto u godinama koje slijede, upozorava Franjo Lukovi , prvi ovjek Zagreba ke banke

Luković: Ne smanji li Vlada deficit, kamatne stope neće pasti

Hrvatski Telekom bori se s Arapima za preuzimanje kosovskog PTK Hrvatski Telekom prijavio se na natje aj za preuzimanje telekomunikacijskog dijela Pošte i telekomunikacija Kosovas

info&stav

INDIKATOR

2-3 EkoosvijeĹĄteni ICT

business.hr Srijeda 29/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ&#x20AC;a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Skupina 36 najve ih europskih informati kih tvrtki pridrĹžava se dobrovoljnih kodeksa ponaĹĄanja kojima je cilj smanjenje potroĹĄnje elektri ne energije, a u utorak im se pridruĹžilo joĹĄ 16 tvrtki, priop ila je Europska komisija. Informati ka oprema i usluge troĹĄe osam posto elektri ne energije u EU i proizvode etiri posto emisije CO2

Zadarski ribari traĹže pomo Ribari Zadarske Ĺžupanije traĹže da se proglasi elementarna nepogoda zbog katastrofalnih ulova sitne plave ribe ove godine. Prihodi ribarske flote i tvornica za preradu smanjili su se viĹĄe od 30 posto u odnosu na proĹĄlu godinu, ĹĄto je uz viĹĄe cijene plavog dizela oteĹžalo vra anje kredita dignutih za obnovu ribarske flote...

CENTAR NEKRETNINA

Cijene nekretnina nastavile padati i u rujnu Prosje na traĹžena cijena nekretnina u Hrvatskoj u rujnu 2009. u odnosu na mjesec prije bila je niĹža 1,2 posto, a u odnosu na isti mjesec lani 5,3 posto, izvijestio je u utorak portal Centar nekretnina. Na najzna ajnijem trĹžiĹĄtu, u Zagrebu, u odnosu na kolovoz cijene su pale 1,3 posto, a na godiĹĄnjoj su razini bile manje 6,1 posto. Prosje na traĹžena cijena stana u Zagrebu u rujnu iznosila je 1818 eura za etvorni metar, ĹĄto je 0,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 4,7 posto niĹže u odnosu na rujan 2009. godine. Stanovi u gradskoj etvrti

MedveĹĄ ak i dalje su najskuplji s prosje nom cijenom 2542 eura za etvorni metar, ĹĄto je ak 40 posto viĹĄe od prosje ne cijene stana u Zagrebu. Prosje na traĹžena cijena stana u centru Zagreba iznosi 2371 eura i 30 posto je viĹĄa od prosjeka te 26 posto viĹĄa od cijene stana na rnomercu, odnosno ak 38 posto viĹĄa od prosje ne traĹžene cijene stana na PeĹĄ enici. NajniĹže su cijene stanova u Sesvetama, gdje prosje na cijena za kvadrat u rujnu iznosi 1306 eura (28 posto niĹže od prosjeka) te u Gornjoj Dubravi gdje je 18 posto niĹža od prosjeka.

PROSJEÂťNA CIJENA stambenog kvadrata u Zagrebu iznosi 1818 eura, a vikendice na Jadranu 1934 eura SNIMIO SAĹ A ETKOVI

TREBA LI IZJAĹ NJAVANJE O POVUÂťENOM ZAKONU

Anketa: dvije treÄ&#x2021;ine graÄ&#x2018;ana Ĺžele refe Iako je Vlada povukla prijedlog novog Zakona o radu iz saborske procedure, ve ina gra ana ipak bi Ĺželjela da se referendum raspiĹĄe, pokazuje istraĹživanje koje je proveo GFK. Naime, 65 posto gra ana smatra da se bez obzira na sve nove okolnosti referendum treba odrĹžati, a 22 posto ih smatra da viĹĄe nije potrebno odrĹžati referendum. Preostalih 13 posto ne zna, odnosno ne

moĹže se odlu iti. Referendum u ve oj mjeri od prosjeka podrĹžavaju gra ani Istre, Rijeke i Gorskog kotara (71 posto), mladi do 34 godine kao i oni izme u 55 i 64 godine starosti (po 73 posto), osobe sa srednjom ĹĄkolom (71 posto) te oni ija su prosje na mjese na primanja ku anstva do 1800 kuna (71 posto) ili su izme u 5501 i 8000 kuna (70 posto), navodi se u priop enju GFK.

S druge strane, da viĹĄe nema potrebe odrĹžati referendum (u prosjeku 22 posto ispitanika) posebno se izdvajaju miĹĄljenja Ĺžena (27 posto), gra ana u naseljima od 10 do 100 tisu a stanovnika (30 posto), miĹĄljenja visoko obrazovanih (34 posto), te onih s prosje nim mjese nim primanima iznad osam tisu a kuna, pokazuju rezultati istraĹživanja koje je provedeno na uzorku 800

››

BISER DANA

BROJKA

Reagiram na ovaj na in jer smatram da e moje pismo do i u prave ruke. Da je pismo slala Bara iz Suhe Katalene, završilo bi u sme u

DARKO KOREN (HSS), koprivni ko-križeva ki župan, u pismu Ivici Mudrini u, predsjedniku Uprave T-HT-a, o pornografskom sadržaju na MAX TV-u

"U rujnu se korekcija traženih cijena nekretnina nastavila kako u Gradu Zagrebu, tako i na Jadranu. U Zagrebu drugi mjesec zaredom bilježimo znatniju korekciju u odnosu na prethodni mjesec (1,3 posto), a na Jadranu je zabilježena gotovo jednaka korekcija (1,1 posto) nakon ljetne stagnacije cijena", komentirao je Domenico Devescoli, voditelj Centra nekretnina. Najskuplji kvadrat u Hrvatskoj imao je pak Dubrovnik, gdje je cijena u rujnu u odnosu na kolovoz pala simboli nih 0,4 posto, odnosno sa 3358 na 3345 eura. Cijene nekretnina na Jadranu u rujnu u odnosu na prethodni mjesec niže su 1,1 posto, a na godišnjoj razini bilježe pad 4,1 posto. Prosje na cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 1934 eura, što je 0,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec i 3,5 posto manje u odnosu na rujan 2009. godine. Igor Medi

e referendum gra ana starijih od 15 godina. Podsjetimo, nakon što su sindikati predali više od 800 tisu a potpisa gra ana koji žele raspisivanje referenduma, Vlada je povukla sporni prijedlog novog Zakona o radu, a saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politi ki sustav proslijedio je problem Ustavnom sudu da kona no odlu i o potrebi održavanja referenduma. B.hr

6,4 posto porastao je putni ki promet u kolovozu u odnosu na isto razdoblje lani, nakon u srpnju zabilježenih 9,5 posto, objavila je Me unarodna udruga zra nih prijevoznika IATA

UVODNIK

Uzbrdo u 18. brzini Romana Dugandžija romana.dugandzija@business.hr

ržište je trenuta no takvo da ako ho ete biti u mjestu, morate tr ati! Drugim rije ima, za isti rezultat ove godine treba raditi puno više nego prošle. Tako je ju er Damir Zori , predsjednik Uprave Euroherca, opisao trenuta no stanje u hrvatskom gospodarstvu. Treba, dakle, raditi više i bolje, treba ulagati u razvoj i širenje, treba sve to sa što manjim troškovima i sa što manje zaposlenika. No, kad je startna pozicija niska i loša poput startne pozicije hrvatskog gospodarstva u odnosu na zemlje u okruženju, onda utrka otprilike izgleda kao kad se voze i bicikl u 18. brzini pokušavate popeti na brdo i nije vam jasno zašto vas svi prestižu. DOK SMO još mogli i nešto u toj tržišnoj utrci posti i, nismo se trudili, a sad su - i ako se trudimo - rezultati slabiji jer se zahtijevaju gotovo izvanljudski napori. "Budu nost e ipak ovisiti o nama", kažu poduzetnici. Dobro, istina, ali dio je odgovornosti i na onima koji odluke zaista donose. Na Vladi koja odlu uje koliko e se zadužiti, u kojoj e mjeri potrošiti više nego što ima. Te pote-

FRANJO LUKOVI , najve i bankar u zemlji, s ministrom financija Ivanom Šukerom, koji je izjavio da ga srce boli što nije prošao njegov prijedlog prora una iz studenog 2008. sa zamrzavanjem pla a i mirovina, i ministar prometa Božidar Kalmeta FOTO TADI /CROPIX

››

Ako izostanu reforme, eka nas pesimisti ni scenarij, kaže prvi ovjek Zagreba ke banke Franjo Lukovi , a prvi ovjek državnih financija Ivan Šuker odgovara da on i Lukovi govore isto ze onda ocjenjuju neke svjetske agencije koje banke, vjerovali ili ne, slušaju i odlu uju na temelju njihovih procjena rizika. I kad odlu e podi i kamate na kredite jer su shvatili da je rizi no posu ivati Hrvatima, onda uglavnom nemamo kako financirati investicije i ulaganja. Ne ulaze i u raspravu zašto i kako to rade strani vlasnici naših banaka, ipak se moramo vratiti na one koji su prvi u lancu odlu ivanja i obi no sjede u prvim redovima na konferencijama i

doga ajima, a malo im se tko usudi baš otvoreno re i što o njima misli. LIJEPO je rekao prvi ovjek Zagreba ke banke Franjo Lukovi : "Ako izostanu reforme, ako se ništa ne u ini, eka nas pesimisti ni scenarij". Ministar financija Ivan Šuker u prvom redu uporno ponavlja da on i Lukovi govore isto. Možda govore, ali svjedoci smo toga da je - što god je Vlada i napravila u proteklih nekoliko godina - samo dodatno pogoršalo situaciju, namjerno

ne kažem krizu, jer je ovo ve permanentno stanje, a ne kriza, i tonemo sve dublje. Ali Šuker je u pravu. Amnestiraju ga sami poslovnjaci koji mu se ne usu uju re i što misle pa zašto bi se onda osje ao odgovornim? Bez obzira na to koliko on može potrošiti iz državne blagajne, na svakom je poduzetniku da razvija svoj posao i uposli svoje kapacitete. Treba tr ati! Ako nisu prije znali brzo hodati, sad moraju tr ati. Napredni uvijek odre uju tempo.

tema 4-5

REFORME ZA OPORAVAK Izostanak reformi rezultirat e zn 2011. te rast do dva posto u sljede im godinama, upozorava Fra

Luković: Ne smanji li Vlada deficit, kamatne stope neće pasti S približavanjem Hrvatske EU smanjivat e se i kamatne stope, no u slu aju da se deficit ne smanji rizik e ponovo rasti, a to bi dovelo do zaustavljanja smanjenja kamatnih stopa, upozorio je predsjednik Uprave Zagreba ke banke Franjo Lukovi . Optimisti an scenarij podrazumijeva rast BDPa 2,5 posto u 2011., te 4,5 posto do 2015.

ENARIJ C S I N Č I T S I M I S PE ita stanak smanjenja defic 2 posto - izostanak reformi, izo ede im godinama rast do slj u a , 11. 20 u o ira gn - BDP bi sta bi do 5 posto jivale, a rast kredita bio - kamate se ne bi sman

RIJ A N E C S I N Č I T S I OPTIM ita je defic u javnoj upravi, smanjen de te uš i, rm fo re ba ed ama - prov 5 posto u sljede im godin 4, i 11. 20 u sto po 2,5 a - rast BDPposto st kredita u volumenu 10 - smanjenje kamata i ra

Prvi ovjek Zagreba ke banke Franjo Lukovi u 2011. godini o ekuje - u pesimisti nom scenariju, ako izostanu potrebne reforme

- stagnaciju BDP-a sljede e godine, a u sljede im godinama stope rasta do 2 posto, dok bi se ovogodišnja stopa (anketne) nezapo-

slenosti sa 10,5 posto trebala spustiti na 9,4 posto tek u 2015. godini. "O ekujem da e rast volumena bankarskih kredita

ANALIZA

Kraj ciklusa pada

DARKO KNEZ, predsjednik Uprave Konzuma

"Trgovina se nalazi na kraju ciklusa pada koji je trajao 20 mjeseci. Nama je kretanje BDP-a jako bitno jer izravno utje e na osobnu potrošnju. eka nas priprema za budu nost na tržištu koje je jako konkurentno. Tu je i rat cijena koje su u trgovini na malo pale 8 do 9 posto kada su u pitanju prehrambeni proizvodi. eka nas rast cijena burzovne robe. Iako ne vjerujemo da e do i do inflacije, porast e cijene neke robe", kaže Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma

Element pravednosti

DAMIR ZORI , predsjednik Uprave Euroherca

"Ako bi reforme sadržavale element pravednosti, bile bi izvedive. Ljudi su spremni na reforme ako vide jasan cilj. Što se ti e naše industrije, uspijemo li ponoviti rezultate iz prošle godine, možemo to smatrati uspjehom. No, da bismo to ostvarili, moramo raditi puno žeš e nego ove godine. Nažalost, imamo preveliku državu za ovako malu zemlju i mislim da e BDP idu e godine stagnirati", rije i su Damira Zori a, predsjednika Uprave Euroherca.

Važni su privatni in

DAVOR MAJETI , direktor HUP-a

Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, kazao je, odgovarajući na pitanje novinara, kako se nada da ova vlada ima snage provesti reforme koje su nužne da bi se izbjegao pesimistični scenarij

dogodine iznositi do 6 posto, ali u godinama poslije toga mogli bi rasti po stopi 8 posto. Kad su u pitanju kamatne stope, predviđam postupno smanjivanje u skladu sa smanjivanjem rizika koje se odvija paralelno s približavanjem Hrvatske Europskoj uniji", kazao je Luković jučer na konferenciji Dan velikih planova u organizaciji tjednika Lider.

Nezaposlenost

Sve su to međutim prognoze koje stoje dođe li do ispunjenja određenih uvjeta. "Eventualni rizik u odnosu na prognozirani scenarij može biti izostanak smanjenja deficita, čime bi dug narastao iznad maastrichtskih kriterija. U tom bi se slučaju opet povećao rizik što bi dovelo do zaustavljanja smanjenja kamatnih stopa", dodao je Luković. Iako se, kazao je, nada da ćemo sljedeće godine ostvariti umjereni rast, Luković je predstavio i pesimistični scenarij prema kojem ne bi došlo do rasta u 2011. godini, a u sljedećim bi se godinama taj rast zadržao na razinama do 2 posto. "U tom slučaju stopa nezaposlenosti ne bi do 2015. pala ispod 9,4 posto, a pro-

atni investitori

Stagnacija u 2010.

"Za oporavak gospodarstva ključno je da se okrenemo privatnim investitorima. Nama je, nažalost, trenutačno najveći problem vrijeme jer ga nemamo. Ako se uskoro nešto ne dogodi i ako ne počne pritjecati novi kapital, možemo očekivati samo stagnaciju BDP-a", kaže Davor Majetić, direktor HUP-a. Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe

"Sljedeće godine očekujem stagnaciju jer mi smo zatvorena, spora i nefleksibilna država. S obzirom na to da smo već na izmaku godine, ne očekujem da će se neke bitne odluke donositi u 2010. Što se tiče Pastor grupe, nadamo se da ćemo se sljedeće godine vratiti na prihod iz 2008., što je 10 posto više nego 2010. godine. Bitno je da i dalje investiramo i da izvozimo više od 50 posto proizvodnje, a sljedeće godine otvaramo nova izvozna tržišta", kaže Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe.

business.hr Srijeda 29/9/2010

računski se deficit ne bi spustio ispod 4,5 posto. Za banke bi to značilo i nižu stopu rasta kredita, koja do 2013. ne bi prešla 5 posto. Nadam se da se taj pesimistični scenarij neće ostvariti, ali dobro je imati ga pred očima tako da znamo što trebamo izbjeći", kazao je Luković.

Predizborne prilike

Na pitanje ima li ova vlada snage provesti reforme koje su nužne da bi se izbjegao pesimistični scenarij, Luković je odgovorio kako se "nada da ima". Na pitanje je li realno očekivati reforme u izbornoj godini, Luković je pojasnio kako će to biti prilika strankama da pokažu koja nudi najbolji gospodarski model, te da će upravo stranka s najboljim modelom dobiti izbore. Prema optimističnom scenariju BDP će rasti po stopi 2,5 posto u 2011., te 4,5 posto do 2015., a nezaposlenost bi pala na 6,5 posto u 2015. godini. U tom bi slučaju bankarski krediti rasli po stopi od 10 posto. "Bez definiranja što ćemo to raditi drugačije da bismo otkrili novi gospodarski model neće biti napretka", upozorio je u svojem izlaganju Luković. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Rast prihoda i tehnologija

Robert Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

"Naša budućnost ovisi o spremnosti za promjene, a očekujem da će BDP u 2011. godini stagnirati. Što se tiče Hrvatske pošte, optimističan smo jer smo u posljednje dvije godine dosta učinili u restrukturiranju kompanije, ali tek 2013. očekujem rast prihoda s obzirom na postojeću tehnologiju. Smatram da bi sinergija Hrvatske pošte s Hrvatskom poštanskom bankom bila korisna, a da se mene pita, šanse za njezino ostvarenje su 90 posto", navodi predsjednik Uprave HP-a Robert Jukić.

Snimio hrvoje dominić

t će znatno sporijim stopama rasta BDP-a - slijede stagnacija a Franjo Luković, prvi čovjek najveće hrvatske banke

tema 6-7

(NE)OVISNA ISTRAŽIVANJA Uz rascjepkanost udruga potroša istraživanja koje udruge potroša a financiraju isklju ivo iz vlastitih

U deklaracije sumnja a analize državne ili – Laboratorij hrane i pi a (LHiP), iza kojeg stoji Wine and Gastro akademija Siniše Šare, ponudio je prehrambenoj industriji testiranje proizvoda koji trenuta no prolaze samo minimalne testove zdravstvene ispravnosti u državnim laboratorijima. No, analizu u fakultetskim laboratorijima platit e sami proizvo a i koji e certifikat dobiti ako prije u 80% maksimalnih bodova Sve se eš e može uti da je Hrvatska smetlište loše uvozne hrane, nižu se afere o uvozu staroga mesa, trulih jabuka i sli no, a gotovo 68 posto Hrvata, prema ispitivanju Centra za istraživanje GfK, smatra da se hrani zdravo. Me utim, drugi odgovori iz ankete o temi „Znaju li što Hrvati jedu“ ukazuju na to da ipak nisu sigurni u kvalitetu namirnica. Naime, njih 80 posto uvijek ili ponekad provjerava deklaracije na proizvodima, ali njih 36,5 posto naj eš e ne vjeruje deklaracijama, 43 posto ih naj eš e vjeruje, ali ne uvijek, a samo 20 posto vjeruje deklariranom sirovinskom sastavu. Da bismo zaista znali što jedemo, proizvode bi trebali provjeravati neovisni laboratoriji u kojima se ne bi ispitivala samo minimalna zdravstvena ispravnost, što spada u domenu (državnog)

javnog zdravstva. U pojedinim europskim zemljama ulogu nepristranog ispitiva a kvalitete prehrambenih proizvoda preuzele su udruge za zaštitu potroša a koje uzimaju proizvode direktno s polica trgovina i šalju ih na ispitivanje u akreditirane laboratorije.

EU uzori

U Velikoj Britaniji, primjerice, 50 godina djeluje udruga Which?, u Njema koj je me u najpoznatijim Stiftung Warentest, a u Austriji Konsument. Udruge izdaju publikacije ijom se prodajom financiraju i u kojima objavljuju rezultate testiranja i svoje ocjene od lošeg do izvrsnog. Iako u Hrvatskoj postoji gotovo 20 udruge potroša a, zasad, kažu neki od njih, nemaju novca za testiranje proizvoda pa se u Hrvatskoj nigdje ne može na i realna,

AKADEMSKA POTPORA: dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek, voditelj laboratorija za znanstvenu ispravnost HZZO-a Marijan Katalenic, nutricionistkinja Darija Vraneši Bender, profesor PBF-a i predsjednik Hrvatskog društva pehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Damir Karlovi , voditeljica laboratorija za analiti ku kemiju pri Hrvatskom veterinarskom institutu Jelka Pleadin, ravnatelj Uprave za sanitarnu inspekciju pri Hrvatskom ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Nenad Lamer i Zorica Jurkovi iz Hrvatske agencije za hranu FOTO MARKI EVI /CROPIX

neovisna ocjena kvalitete hrane i pi a koju konzumiramo. Ulogu neovisnog ocjenjiva kog suda namjerava preuzeti nova tvrtka, koja se u utorak medijima predstavila kao neovisna agencija za provjeru i certificiranje prehrambenih proizvoda pod nazivom Laboratorij hrane i pi a (LHiP). Me utim, i

sami priznaju kako je njihov proizvod 'marketinški alat'. U suradnji sa stru njacima osmislili su kriterij testiranja grupa prehrambenih proizvoda koji e, pro u li provjeru, dobiti specijalnu markicu – certifikat izvrsnosti. Prvi takvi artikli na policama trgovina trebali bi se na i po etkom prosinca. Iza te rivatne inicijative

stoji Wine and Gastro akademija iji je vlasnik i direktor Siniša Šare. Direktor LHiP-a Darko Duilo kaže da su se u osmišljavanju projekta i procesa certificiranja vodili primjerima Stiftung Warentesta iz Njema ke i austrijskog Konsumenta. Me utim, prilikom predstavljanja certifikata nekoliko je puta istaknuto

otrošača u Hrvatskoj dosad nije zaživio model zaista neovisnih astitih izvora, članarina i prodaje publikacija

business.hr Srijeda 29/9/2010

a 80 posto potrošača, – naručene KAKO TO RADE U EU

Britanski Which? ne prihvaća nikakve reklame

da će markica prvenstveno biti novi marketinški alat prehrambenoj industriji. Ispitivanje u LHiP-a financirat će sam proizvođač, što dovodi u pitanje neovisnost. U europskim zemljama ispitivanje obavljaju udruge potrošača koje odbijaju bilo kakve donacije proizvođača, financiraju se prodajom publikacija

i eventualno državnim subvencijama.

Udruge potrošača

Certifikat izvrsnosti sigurno će biti moćan marketinški alat prehrambene industrije u osvajanju nepca i novčanika domaćih potrošača. No, što o njemu misle predstavnici udruga koje se bave zaštitom tih istih potrošača,

nismo mogli čuti ni na samoj promociji, a ni kasnije pozivima iz redakcije. Iako je, prema najavi predstavnika LHiP-a, na predstavljanje pozvan i Ilija Rkman iz udruge Potrošač, on se nije pojavio. Udruga Potrošač i Rkman predstavljeni su kao jedan od pokretača i sudionika cijelog projekta i na njihovu je inicijativu

U Velikoj Britaniji 50-ak godina djeluje udruga za zaštitu potrošača "Which?". Prema informacijama s njihove internetske stranice okupljaju više od 700 tisuća članova, neovisni su od industrije i države, a financiraju se isključivo prodajom časopisa, knjiga i online servisa. Također ističu da ne prihvaćaju nikakve reklame, donacije ili uzorke artikala od samih proizvođača čije proizvode ili usluge testiraju. Stiftung Warentest je vodeća njemačka udruga za za-

štitu potrošača koja djeluje 45 godina. Slično kao i britanski Which? ističu da se uglavnom financiraju prodajom svojih publikacija u kojima nema oglasa kako bi spriječili utjecaj proizvođača na svoj rad. Određena sredstva dobivaju od Federalnog ministarstva za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača. Također za testiranja proizvoda sredstva dobivaju od Ministarstva obrazovanja. Ukupna državna potpora trenutno iznosi oko 16 posto budžeta udruge.

odlučeno da će se proizvodi uzimati direktno s polica trgovina, a ne od proizvođača. No, kad nam se Rkman javio s puta u Bruxellesu, kazao je da nije dobio poziv za navedeni događaj te da nam ne može mnogo reći o samoj agenciji – tvrtki LHiP. „Projekt je proizašao iz Wine and Gastro akademije i plod je naših kontakata s prehrambenom industrijom i strukom“, objasnio je Duilo. U promociji novog proizvoda sudjelovali su tako dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek i profesor PBF-a Damir Karlović, Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nutricionistkinja Darija Vranešić Bender, voditeljica laboratorija za analitičku kemiju na Veterinarskom institutu Jelka Pleadin i Nenad

Lamer, ravnatelj sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva. U tim će se institucijama i laboratorijima obavljati ispitivanja na temelju razvijenih kriterija. Osim zdravstvene ispravnosti i nutritivnih vrijednosti, testirat će se okus i izgled namirnica, obavit će se kemijske i mikrobiološke analize te ocjena ambalaže i deklaracije. Kako bi proizvod dobio markicu, koja vrijedi godinu dana, izvrsnosti mora postići najmanje 80 posto maksimalnih bodova. Za certificiranje je navodno zainteresirano već šest velikih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj s ukupno 40 proizvoda. Postupak ispitivanja traje 60 dana i plaća se 18.000 kuna plus PDV po proizvodu. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

doga aji

HOTELI BRELA

Uprava sutra raspravlja o dokapitalizaciji

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/9/2010

JAKO ANDABAK Hoteli Brela u ve inskom su vlasniĹĄtvu njegova Koncerna Sunce SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

Zagreb. Uprava Hotela Brela sazvala je za etvrtak Nadzorni odbor na kojem bi se, kako stoji u objavi na Zagreba koj burzi, trebalo raspravljati o pove anju temeljnog kapitala unosom prava potraĹživanja te uz potpuno isklju enje prava prvenstva. No, tko pokre e dokapitalizaciju, u kojem iznosu te kako e na kraju izgledati udjeli, joĹĄ

nije poznato. Svi e se detalji, uklju uju i kona ni iznos dokapitalizacije te kasniju raspodjelu udjela u tvrtki razjasniti, kazao je Ĺ˝eljko Masteli iz pravne sluĹžbe Hotela Brela, na sjednici NO-a u etvrtak. Hoteli Brela u ve inskom su vlasniĹĄtvu Sunce koncerna Jake Andabaka, koje drĹži 84,65 posto dionica, a dio vlasniĹĄtva drĹži i Hrvatski fond za privatizaciju sa 4,14 posto dionica. Prema izvjeĹĄ u za prvo polugodiĹĄte, Hoteli Brela imali su 21,5 milijun kuna prihoda, odnosno 1,4 posto manje nego u prvom

polugodiĹĄtu 2009. U istom su razdoblju zabiljeĹženi i 0,68 posto manji prihodi od prodaje nego u 2009., i to zbog, kako se navodi u izvjeĹĄ u, slabijeg novogodiĹĄnjeg prometa. No, no enja je u prvom polugodiĹĄtu bilo viĹĄe, i to 2,3 posto u odnosu na 2009. godinu. ProĹĄlu su godinu Hoteli Brela zavrĹĄili sa 74,9 milijuna kuna prihoda, odnosno 13,28 posto manje nego u 2008. godini. ProĹĄla je godina zavrĹĄena i s gubitkom od 4,9 milijuna kuna, odnosno za 38,30 posto manje nego u 2008. godini. I. U. G.

ZagrebaÄ?ki holding: direktora, a 11 ih je z MALO SVJEĹ˝E KRVI 'Kandidate koji su se javili na natje aj nismo pitali za politi ko opredjeljenje. Nadam se i vrsto vjerujem da smo izabrali najbolje, iako nitko ne moĹže garantirati da e tako i biti', kaĹže Ivo ovi , direktor Holdinga. Na natje aj je stiglo 500 prijava, a razgovori su obavljeni sa 100 kandidata etiri mjeseca nakon raspisivanja javnog natje aja za voditelje podruĹžnica Zagreba kog holdinga (ZGH) ju er su napokon i

sluĹžbeno objavljeni rezultati slagalice prema kojoj e na vode a mjesta u 12 tvrtki sjesti novi ljudi, a 11 je direktora zadrĹžalo svoju poziciju. Umjesto Mate Kraljevi a, direktora koji je na elu Zagrebparkinga proveo MATE KRALJEVI , sada bivĹĄi ĹĄef Zagrebparkinga, najdugovje niji je direktor u Holdingu SNIMIO DARKO MARI

ak 26 godina, tu e tvrtku voditi Robert MiĹĄeta, dosadaĹĄnji direktor poslovne prodaje Iskon interneta. Odlaze i Marko Meli i iz isto e te Zdenko Antunovi iz Zagreb Arene, s boljim i loĹĄijim poslovnim rezultatima, ali obojica su nakon razlaza Milana Bandi a sa SDP-om ostali vjerni gradona elniku. U isto u dolazi Branimir ValaĹĄek iz AZ Crobusa, a u Arenu Tomislav Pervan, inĹženjer arhitekture koji je radio u Valamar turisti kim projektima i Magmi.

Poja anja s Televizije

U fotelju Jadranka Robi a, direktora Vodoopskrbe i odvodnje, sjest e Davor Poljak, pomo nik direktora razvoja u Kon aru, a Zagreba ke ceste e umjesto Sre ka Vu kovi a vo-

diti Alen Gospo i s Hrvatskog vojnog u iliĹĄta "Fran Krsto Frankopan". Zagreba ki holding dobio je i dva poja anja s "hrvatske dalekovidnice" - voditelj TrĹžnica Zagreb umjesto Filipa Borca bit e Dario KobeĹĄ ak, voditelj komercijalnih poslova HRT-a, a Upravljanje sportskim objektima umjesto Gordane Pokraj i preuzet e Ivo Eri , inĹženjer poljoprivrede i pomo nik ravnatelja HTV-a. KobeĹĄ ak i Eri povezuju se sa HSLS-ovom linijom u Holdingu odnosno lanom Uprave Damirom Novini em, koji je nedavno na to mjesto stigao tako er s Prisavlja. Osim HSLS-a, budu u nacionalnu koaliciju u Holdingu u vrĹĄ uje i HNS s kojim se tako er povezuju dva imenovanja - Filka

OGLAS

g: izabrano 12 novih e zadržalo fotelje Ivo Čović odbija priznati da je imao stranačkih pritisaka te pozive za pojedine kandidate koji su stizali 'od podzemlja do Kaptola' Snimio hrvoje dominiĆ

UPRAVA ZAGREBPLAKATA

Za direktora izabran Boris Guina iz Leda U Upravu Zagreb plakata, u kojem Holding ima 51 posto udjela, a ostatak drži Agrokorova tvrtka Media, za direktora je, umjesto Bandićeva kadra Ivana Ćosića, izabran Boris Guina, dosadašnji direktor u Leda. U Zagreb plaka-

Ceznera, koji će naslijediti Zdravka Juća u Stanogradnji, te Srđana Vlaovića, koji će voditi podružnicu Vladimir Nazor. Cezner je bio pomoćnik Radimira Čačića dok je bio ministar graditeljstva, a Vlaović je aktualni član predsjedništva zagrebačkog HNS-a. Predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović odbija javno priznati bilo kakva politička imenovanja kao i pritiske stranaka te pozive za pojedine kandidate koji su stizali 'od podzemlja do Kaptola'. Međutim, u gradskim političkim krugovima još se od raspisivanja natječaja govori o podjeli fotelja među strankama, što je Čović pokušavao izbjeći (s polovičnim uspjehom) jer će u konačnici za nove kadrove biti najodgovorniji upravo on. "Želio bih izbjeći bilo kakve spekulacije, ali narav-

tu Media, odnosno Agrokor, već ima svog člana Uprave Lovorka Mamića. To bi značilo da bi, ako Agrokor proda Mediju Europlakatu, koji već provodi dubinsko snimanje, tvrtka Ivice Todorića i dalje imala utjecaj u Zagreb plakatu.

no da će ih biti. Kandidate koji su se javili na natječaj nismo pitali za političko opredjeljenje. Nadam se i čvrsto vjerujem da smo izabrali najbolje, iako nitko ne može garantirati da će tako i biti", izjavio je jučer na konferenciji za novinare Čović dodajući kako je na natječaj stiglo 500 prijava, a razgovori su obavljeni sa 100 kandidata.

Mandat dvije godine

U stranačkim nadmudrivanjima Čović se uspio izboriti da na direktorskoj poziciji ostanu Ante Cicvarić na Autobusnom kolodvoru i Mirela Bartolec na Zagrebačkom velesajmu koje je imenovao prije nepunih godinu dana. Direktori koji će ostati na svojim dužnostima su i Bože Čović u AGM-u, Ljerka Ćosić u Gradskim grobljima, Joško Jakelić u GSKG-u, Tada

Cigić u Robnim terminalima, Ivana Krivić u Zagrebačkom digitalnom gradu, Dubravko Baričević u ZET-u, Zlatko Milanović u ZGOS-u te Igor Toljan u Zrinjevcu, iako su mu mnogi prognozirali odlazak. Gradsku plinaru - Opskrbu vodit će Milovan Buchbergerm, koji dolazi iz Ine, a u Gradskoj plinari ostaje dosadašnji v.d. Bruno Lacković. Direktor Zagreb Centruma bit će Goran Krmpotić, koji je dosad radio u nekoliko ministarstava. Novi direktori dobit će mandat na dvije godine (dosadašnji su birani na četiri), a starima se, prema ugovoru, mora ponuditi novo radno mjesto u Holdingu. Kako bi ih se stimuliralo na odlazak, u ZGH-u su im spremni ponuditi šest bruto plaća. Nevenka Cuglin

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/9/2010

SURADNJA

VaraĹždin i Zaba: poduzetnicima 3 mil. kn kredita VaraĹždin. Grad VaraĹždin u utorak je sa Zagreba kom bankom potpisao ugovor o poslovnoj suradnji u kreditiranju poduzetnika s varaĹždinskog podru ja u vrijednosti od tri milijuna kuna. Krediti od 35 tisu a do 200 tisu a kuna uz kamatnu stopu od 5,21 posto te mogu nost po eka od ĹĄest mjeseci mogu

FARMACIJA I LOGISTIKA

JagiÄ&#x2021; novi direktor Lure Mjesto predsjednika Uprave Lura grupe koja uklju uje farmaceutski PharmaS, RALU logistiku, Lura Investments i proizvo a a okolade Favarger u Ĺ˝enevi - preuzeo je Marinko Jagi , dosadaĹĄnji direktor financija AstraZenece za jugoisto nu Europu

Uprave Ivan Kli ek. Ĺ˝uvela je bila direktorica marketinga u Dukatu, a radila je i u Zagreba koj pivovari te u Coca-Cola Adriji. Kli ek je pak posljednje tri godine bio lan Uprave u Lura ulaganjima, radio je i u Dukatu kao lan Uprave te i direktor financija, ĹĄto je duĹžnost koju je obnaĹĄao i u Ini.

Marinko Jagi novi je predsjednik Uprave Lura grupe, priop ili su iz te tvrtke u vlasniĹĄtvu Luke Raji a. Jagi dolazi iz farmaceutske tvrtke AstraZeneca, gdje je bio direktor financija za jugoisto nu Europu. Sedam je godina radio u Coca-Cola Adriji, gdje je me u ostalim bio predsjednik Uprave, a radio je i u Pfizeru te u Hrvatskoj narodnoj banci.

Vo ni biznis

Ĺ˝uvela i Kli ek

Za potpredsjednicu Uprave Lura grupe imenovana je Vesna Ĺ˝uvela, a za lana

Glavna je djelatnost Lura grupe koordinacija poslovanja lanica Grupe - farmaceutske kompanije PharmaS, logisti ke kompanije RALU logistike, kompanije za investiranje Lura Investments u Ĺ˝enevi i tvrtke za proizvodnju okolade Favarger u Ĺ˝enevi. Uz njih, Lura grupa koordinirat e i poslovanje tvrtke Lura vo e kroz koju se i dalje analizira potencijalni projekt sudjelovanja na doma em i inozemnom trĹžiĹĄtu vo a i povr a. B.hr.

VODSTVO RAJI EVE KROVNE TVRTKE Vesna Ĺ˝uvela, Marinko Jagi i Ivan Kli ek ARHIVA BUSINESS.HR

se dobiti za izgradnju ili adaptaciju prostora, kupnju opreme, obrtna sredstva ili investicije, rekao je prilikom potpisivanja varaĹždinski gradona elnik Ivan ehok. Grad VaraĹždin subvencionira 2 posto kamate, koja inicijalno iznosi 7,21 posto, a ukupni fond je 3 milijuna kuna. Direktor Zabina Regionalnog centra Sjeverna Pavao Parat potvrdio je da je unato padu investicija interes za kredite velik. Od po etka godine Zaba je plasirala oko 300 mil. kn kroz takvu vrstu kredita. H

GLOBALNA STRATEGIJA

Siemens Hrvatska izdvojio IT Solutions Zagreb. Izvanredna Glavna skupĹĄtina Siemensa odlu ila je izdvojiti Siemens IT Solutions and Servicesa (SIS) u novo trgova ko druĹĄtvo unutar Siemens grupe sa 1. listopadom, priop ili su iz Siemensa. Odluka je, isti u, u skladu s globalnom strategijom Siemensa AG iji je cilj prilagod-

ba zahtjevima kupaca i globalnog IT trĹžiĹĄta, a Siemens investira viĹĄe od 500 milijuna eura u ja anje Siemens IT Solutions and Servicesa na me unarodnoj razini. Izdvajanje Siemens IT Solutions and Servicesa unutar cijele Seimens grupe proces je koji je trajao nekoliko mjeseci, u srpnju je po elo djelovati oko 20 lokalnih pravno samostalnih SIS kompanija. U procesu izdvajanja u Hrvatskoj ne e biti otpuĹĄtanja zaposlenih, isti u iz Siemensa Hrvatska. B.hr

Calzedonia u Sombor uloĹžila 15 mil. eura CALZEDONIA u Hrvatskoj zapoĹĄljava viĹĄe od 1600 radnika, a u prvom pogonu u Vojvodini zaposlit e 400 ljudi SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Ĺ IRI SE NA ISTOK Ni talijanska Calzedonia nije zaobiĹĄla izdaĹĄne poticaje za otvaranje novih radnih mjesta koje ulaga ima nude u Srbiji, pa je unato kaĹĄnjenju projekta u Vojvodini ipak otvorila tvornicu Ĺženskog donjeg rublja Nakon etiri tvornice u Hrvatskoj, gdje ima viĹĄe od 1600 zaposlenika, talijanska grupacija Calzedonia otvorila je u utorak prvu tvornicu u Vojvodini, to nije Somboru, koji je tim povodom posjetio predsjednik Republike Srbije Boris Tadi . U tvornicu Ĺženskog donjeg rublja Fiorano, koja e zaposliti oko 400 radnika, uloĹženo je 15 milijuna eura, a

sva proizvodnja bit e namijenjena izvozu. Prema ugovoru o ulaganju, koji je potpisan joĹĄ 2007. godine, Calzedonija e, sukladno srbijanskom Nacionalnom investicijskom programu, dobiti bespovratnu stimulaciju namijenjenu poticanju otvaranja novih, odrĹživih radnih mjesta koja iznosi dvije tisu e eura po svakom zaposleniku.

Ipak, zbog problema oko imovinsko-pravnih odnosa, to nije pitanja parkiraliĹĄta i prilaza novoj tvornici koji je trebala rijeĹĄiti gradska vlast, jedna od najve ih greenfield investicija u Vojvodini, koja se prostire na 12.000 etvornih metara, nije realizirana sukladno prvim najavama. Budu i da se govorilo i o zapoĹĄljavanju 800 radnika nakon dovrĹĄetka druge faze, ulaganje u Vojvodinu izazvalo je dvojbe zbog ostanka Calzedonije u akovcu, sjediĹĄtu Tuble, prve njezine tvornice u Hrvatskoj. Podmetanja o seljenju oĹĄtro su opovrgnuli iz Calzedonije navode i da je 2008. Tubla proĹĄirena, a lani je njezinih 505 zaposlenika ostvarilo izvoz vrijedan 22,5 milijuna eura, ĹĄto nikako ne govori u prilog spekulacija o seljenju kapaciteta na istok. Ivica Kruhoberec

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/9/2010

NAUTI»KI TURIZAM

Za strane nauti are 2,11% više vinjeta

Šibenik. U prvih devet mjeseci ove godine Ministarstvo mora te ispostave lu kih kapetanija izdale su 2,11 posto više vinjeti za strane nauti are nego u cijeloj 2009. koja je po izdanim vinjetama bila rekordna, istaknuo je na ju erašnjoj presici ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda Joško Nikoli te naja-

vio uvo enje novog radarskog sustava za nadzor pomorskog prometa. Zabilježeni su i znatno bolji rezultati kod hrvatskog artera. U 2010. je zabilježeno više od 302 tisu e nauti ara u arteru, što je u odnosu na prošlu godinu porast od 3,28 posto. Najbrojniji su i ove godine bili Nijemci, a slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani i Poljaci, kazao je Nikoli ocijenivši da se u 2010. Hrvatska kona no obra unala s crnim arterom, budu i da nije zabilježen nijedan takav slu aj. H

HRVATSKE ŽELJEZNICE

‘Rije ka nizinska pruga zanima i Kineze’ Zagreb. HŽ-u je potreban investicijski ciklus u kojem e se koristiti sredstva EU fondova, a ima mogu nosti i koncesija, kazao je predsjednik Uprave HŽa Zoran Popovac na stru nom skupu ‘Željeznica - najpovoljniji oblik kopnenog prijevoza’ koji su organizirali HŽ holding i Hrvatsko društvo željezni -

kih inženjera. Izdvojio je zna aj Vladina uvrštavanje u katalog investicija važnih za državu i rije ke nizinske pruga za koju, kako je rekao, zanimanje na koncesijskom modelu pokazuju i predstavnici kineske vlade. Ulaganja u željezni ku prugu Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo procijenjena su na 3,65 milijardi eura. Izvršni direktor Zajednice europskih željeznica Johannes Ludewig pozdravio je inicijativu zajedni ke tvrtke željezni kih poduze a Srbije, Hrvatske i Slovenije. H

Potrošači manje pesimisti ali budućnost sve neizvjes

UTJECAJ MEDIJA Na blagi rast optimizma utjecali su ukidanje niže stope kriznog poreza na pla e i mirovine, dobra sezona, ali i mediji koji su najavljivali oporavak Premda su hrvatski potroša i i dalje nepopravljivi pesimisti, trend blagog smanjivanja odnosno mirovanja njihova pesimizma, koji je po eo u travnju ove godine, nastavljen je u srpnju. Prema Indeksu pouzdanja, o ekivanja i raspoloženja potroša a, koji je objavila Hrvatska narodna banka, u srpnju je indeks pouzdanja bio -41,7 (u lipnju -40,8, u ožujku -49,4), indeks o ekivanja -28,5 (u lipnju -31,3, u ožujku -36,2), a indeks raspo-

loženja -44,5 (u lipnju -46,7, u ožujku -50,9). HNB anketu pouzdanja potroša a provodi u suradnji s Europskom komisijom od 1999. godine, a pritom ju je do 2005. godine provodio tromjese no, a o tada svakoga mjeseca.

Nema novca za štednju

Upitnik sadrži 23 pitanja kojima se ispituje percepcija potroša a o promjeni ekonomskih pojava s kojima se oni svakodnevno susre u. Vrijed-

nost indeksa kre e se od -100 do +100, a ve e vrijednosti indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upu uju na porast o ekivanja (optimizma) u pogledu specifi nog podru ja obuhva enog pojedinim pitanjem. Uz indekse pouzdanja, raspoloženja i o ekivanja potroša a, HNB objavljuje i vrijednosti odabranih indeksa odgovora na sedam pitanja. U odnosu na lipanj poboljšala se vrijednost indeksa u srpnju u odgovorima na šest od sedam pitanja. Pogoršala se samo u odgovorima na pitanje koliko je vjerojatno da ete tijekom sljede ih 12 mjeseci uspjeti išta uštedjeti - u srpnju -62,6, u lipnju -55,2. Vrijednost srpanjskog indeksa bolja je, primjerice, u odgovorima na pitanje koliko se u posljednjih godinu dana promijenila financijska situa-

cija u vašem ku anstvu, ali i u odgovorima o o ekivanjima o stanju ku nih financija u sljede ih godinu dana. Isto se dogodilo i s indeksima u odgovorima na pitanja o ekonomskoj situaciji u zemlji u proteklih i sljede ih godinu dana. Manje je pesimizma, odnosno više optimizma i u o ekivanom kretanju broja nezaposlenih u sljede ih godinu dana te o uvjetima za kupnju trajnih dobara za ku anstvo.

Makroekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živkovi Matijevi smatra da je na blagi rast optimizma hrvatskih potroša a u srpnju ponajprije moglo utjecati ukidanje niže stope kriznog poreza na pla e i mirovine, jer je to pozitivno psihološki utjecalo na potroša e. I dobra turisti ka sezona pozitivno je utjecala, pogotovo jer je omogu ila pove ano sezonsko zapošljavanje zbog ega su se popravi-

JOŠ UVIJEK NEJASNI SIGNALI

Pesimizam u SAD-u, optimizam u Njema koj Dok je ve i pad povjerenja potroša a od o ekivanja u SAD-u objavljen ju er pokrenuo pad burza, optimizam potroša a u Njema koj ugodno je iznenadio analiti are. Optimizam me u njema kim potroša ima najviši je u tri godine, objavljeno je u utorak, što je pove alo nade u zamah europskog gospodarstva. I. P.

OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

stiÄ?ni, esnija

ZRINKA Ĺ˝IVKOVI MATIJEVI , makroekonomistica Raiffeisen banke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

li i uvjeti na trĹžiĹĄtu rada.

Utjecaj Unije

KaĹže se da na raspoloĹženje potroĹĄa a znatno utje u i mediji, a po etkom ljeta su analiti ari uglavnom najavljivali da e se hrvatsko gospodarstvo po eti oporavljati u drugoj polovini godine, ĹĄto je pridonijelo rastu optimizma potroĹĄa a iz ankete HNB-a. Zrinka Ĺ˝ivkovi Matijevi zaklju uje da su blagom rastu hrvatskih potroĹĄa a pridonijela i pozitivna gospodarska kretanja u zemljama lanicama EU, pogotovo u onima koje su, poput Njema ke, najvaĹžniji partneri Hrvatske. Zoran Daskalovi

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

OBNOVLJIVI IZVORI I DRUĹ TVENE MREĹ˝E

Rifkin: Hrvatskoj je najveÄ&#x2021;i uteg cijena energije, a ne radne snage Ameri ki ekonomist Jeremy Rifkin poru io je u utorak u Zagrebu kako je energija najve i troĹĄak za hrvatsko gospodarstvo, ve i od onoga za radnu snagu, dok je Nicholas Christakis, stru njak u podru ju istraĹživanja druĹĄtvenih mreĹža, kazao kako smatra da one i nisu tako vaĹžne kao ĹĄto se misli Turizam je adut hrvatskoga gospodarstva, a energija njegov najve i troĹĄak, ve i od onoga za radnu snagu, i kada bi se ti troĹĄkovi smanjili, postao bi konkurentniji i profitabilniji. Poru io je to u utorak Jeremy Rifkin, ameri ki ekonomist i predsjednik Zaklade za pra enje ekonomskih trendova i ekologije, na svojem predavanju u Zagrebu posve enom energetskoj u inkovitosti i ekologiji, odnosno kako optimiziranjem energetske u inkovitosti uĹĄtedjeti energiju i smanjiti utjecaj na okoliĹĄ. Rifkin je gostovao na konferenciji "Znanjem rastemo", koja je odrĹžana u organizaciji Hrvatskog Telekoma (HT).

Ja i uragani

"Ako temperatura poraste samo dva-tri stupnja, 70 posto stanovniĹĄtva e izumrijeti dok se vaĹĄi unuci rode. ovje anstvo jako podcjenjuje brzinu klimat-

JEREMY RIFKIN, ameri ki ekonomist i predsjednik Zaklade za pra enje ekonomskih trendova i ekologije, kaĹže kako je turizam adut hrvatskoga gospodarstva SNIMIO SAĹ A ETKOVI

skih promjena. Svako novo izvjeĹĄ e UN-ova odbora za klimatske promjene upozorava na sve gore stanje. Intenzitet uragana u Novom Meksiku se udvostru io", rekao je Rifkin. Ameri ki ekonomist zagovara novu energetsku revoluciju koju valja spojiti s komunikacijskom revolucijom. To je osnova njegova projekta za Europsku uniju "Tre a industrijska revolucijaâ&#x20AC;?, koji e se, tvrdi, u nekoliko zemalja Unije uskoro po eti provoditi. Projekt uklju uje pet stupova - utvr ivanje obnovljivih izvora energije, njihovo iskoriĹĄtavanje, skladiĹĄtenje, umreĹžavanje i distribuciju - koje valja provesti suradnjom javnog i privatnog sekto-

nim mreĹžama uglavnom nisu vaĹĄi pravi prijatelji, ali s njima moĹžda u ovom trenutku imate ja u interakciju. S druge strane, tehnologija nam moĹže pomo i da shvatimo tko su nam pravi prijatelji", rekao je Christakis. Predsjednik Uprave HTa Ivica Mudrini otvaraju i konferenciju rekao je kako je znanje ono ĹĄto pokre e i omogu uje transformaciju druĹĄtva, a tvrtku kojoj je na elu opisao je kao "autocestu kojom kolaju informacije". Igor Medi

igor.medic@business.hr

ra. Projekt podrazumijeva i druk ije zgrade koje moraju same proizvoditi energiju, te prehrambene industrije, posebno sto arstvo, koje je po njemu najve i uzrok klimatskih promjena.

Telefon i Facebook

Na HT-ovoj konferenciji govorio je i Nicholas Christakis, stru njak u podru ju istraĹživanja druĹĄtvenih mreĹža. "Prou avam ponaĹĄanje, emocije, kontakte... Smatram da danaĹĄnje druĹĄtvene mreĹže poput Facebooka nisu tako vaĹžne kao ĹĄto se misli. Kao ĹĄto ni telefon prije sto godina nije promijenio naĹĄe ponaĹĄanje, ne e ni druĹĄtvene mreĹže. Ljudi s kojima kontaktiramo na druĹĄtve-

NICHOLAS CHRISTAKIS, stru njak za druĹĄtvene mreĹže, smatra da, kao ĹĄto ni telefon prije sto godina nije promijenio naĹĄe ponaĹĄanje, ne e ni druĹĄtvene mreĹže SNIMIO SAĹ A ETKOVI

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/9/2010

SAJAM

Na Arci 220 inovacija Zagreb. Osmi me unarodni sajam inovacija, novih proizvoda i tehnologija Arca održat e se od 30. rujna do 2. listopada u Nacionalnoj i sveu ilišnoj knjižnici u Zagrebu, najavila je ju er Udruga inovatora Hrvatske. Ugostit e 160 izlaga a iz BiH, Irana, Slovenije, Srbije, Rusije, Austrije, Ma arske, Rumunjske, Poljske i Hrvatske koji

e se predstaviti sa 220 inovacija. "Na svjetskom tržištu danas je najbolje konkurirati inovacijom, a ne više niskom cijenom, te se u tom smislu treba koncentrirati na proizvode koji pružaju nešto novo i koji su druk iji", kazao je Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske. Me u izloženim inovacijama bit e elektromobil Mate Rimca, tehnologija za reciklažu otpada tvrtke Tehnix, energetski pretvara i za vjetroelektrane Kon ara i mnogi drugi proizvodi. H

INOVACIJE U TURIZMU

Hotelu Palace nagrada za poslovni turizam

Zagreb. U organizaciji Društva inovatora Sigma u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dodijeljene su godišnje nagrade "CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu" za turisti ke programe usmjerene na razvoj poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, izvijestili su iz HGK. Za najbolji ukupni pro-

gram hrvatskog poslovnog turizma nagra en je Palace hotel Zagreb. Za program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma nagra ena je Turisti ka zajednica grada Malog Lošinja za program Lošinj - otok vitalnosti, a u kategoriji Najbolja usluga hrvatskog poslovnog turizma nagra en je hotel Korana Srakov i . Najbolji je proizvod poslovnog turizma program Nikel - autenti na hrvatska kozmetika s potpisom - Priroda lije i. U kategoriji Najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma nagra en je Kompas Zagreb. B.hr

Ulaganja u ekologiju smanjena 8 posto NA GOSPODARENJE otpadnim vodama odnosilo se najviše prošlogodišnjih investicija - 19,7 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

Investicije u zaštitu okoliša prošle su godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, smanjene 8,05 posto u odnosu na 2008. godinu. Ukupne investicije u zaštitu okoliša iznosile su lani 2,13 milijardi kuna, a 2008. u zaštitu okoliša uložene su 2,32 milijarde kuna. Prema podacima DZS-a, lani se najviše ulagalo u kraj proizvodnog procesa (85,3 posto), a 14,7 posto ulaganja odnosilo se na integrirane tehnologije.

Liberalizacija

Godinu prije te su brojke bile malo više na strani integriranih tehnologija - od ukupnog iznosa 16,1 posto novca odnosilo se na taj se-

gment. "Prošle su godine znatno pale sve investicije pa je o ekivan proporcionalan pad investicija u zaštitu okoliša", kaže Vjeran Pirši , predsjednik udruga Eko Kvarner i Solarni klaster. "Svuda u svijetu rastu ulaganja u zaštitu okoliša, i to zbog nekoliko razloga", dodaje Pirši . Glavni je razlog sve ve a isplativost tzv. zelenih tehnologija te velika potražnja upravo za takvim rješenjima. "Znanost je došla do novih spoznaja o utjecaju kontaminacije na zdravlje i sada znamo da ve a kontaminacija stvara i ve e troškove zdravstvenog osiguranja, što se jednostavno ne ispla-

ti", kaže Pirši . U Hrvatskoj su, upozorava Pirši , prili no liberalizirani propisi o tehnologiji koju treba koristiti kako se pred ionako napa enu industriju ne bi postavljali preteški financijski zahtjevi. "Sada se doga a da u Hrvatsku ulazi zastarjela tehnologija, odnosno dopušta se niža razina tehnologije od one koja je danas prihva ena u svijetu", upozorava Pirši i dodaje da su ustupci industriji ve i nego što je to prihvatljivo. "U zaštitu okoliša danas ne ulažu samo nerazvijene države", smatra Pirši .

Otpadne vode

No, lani se ulagalo, iako u smanjenom obujmu. Gle-

ZAŠTITA OKOLIŠA Ukupne investicije u zaštitu okoliša lani su iznosile 2,13 milijardi kuna, a 2008. u zaštitu okoliša uložene su 2,32 milijarde kuna. Najviše su smanjena ulaganja u sanaciju tla te podzemnih i površinskih voda dano pojedina no, lani je najviše novca odlazilo u gospodarenje otpadnim vodama (19,7 posto), potom u zaštitu zraka i klime (14 posto), u gospodarenje otpadom (6,7 posto), u zaštitu i sanaciju tla te podzemnih i površinskih voda (2,8 posto). I ti su se omjeri promijenili u odnosu na 2008. godinu, kada se gotovo etvrtina ulaganja odnosila na gospodarenje otpadnim vodama (26,3 posto). Ve i je postotak novca odlazio i u zaštitu zraka (18,4 posto) te u gospodarenje otpadom (9,8 posto). Najviše je "rezano" u podru ju sanacije tla te podzemnih i površinskih voda: u 2008. godini uloženo je 293 mili-

juna kuna odnosno 12,7 posto ukupnih ulaganja, a lani je taj iznos pao na 60,7 milijuna kuna. Smanjeni su i ukupni prihodi vezani uz zaštitu okoliša, i to 12,4 posto u odnosu na 2008. godinu. Najve i udjel u 1,009 milijardi kuna vrijednim prihodima od djelatnosti povezanih uz zaštitu okoliša odnosi se na gospodarenje otpadnim vodama (48,4 posto), a na drugom je mjestu gospodarenje otpadom (46,1 posto), što je velika promjena u odnosu na 2008. godinu, kada je gospodarenje otpadom bilo najunosnija djelatnost (55,6 posto prihoda). Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

IT i tehnologija

RIM ulazi na tržište tableta Medicinska tehnologija u službi znanosti

Srijeda 29/9/2010

DFDFDF

Za deset godina svako e ku anstvo imati svoj HEP

Mobility Day 2010

Sve o Windows Phone 7 > čista energija > hardver > primijenjeni Hi-tech

16-17 business.hr Srijeda 29/9/2010

Andrej Radinger, direktor tvrtke Mobendo arhiva business.hr

Mobility Day 2010, u organizaciji tvrtki Citus i Mobendo, protekao je u znaku nove generacije mobilnih tehnologija i proizvoda. Polaznici su imali priliku uživo vidjeti novu generaciju Windows Phone 7 mobilnog telefona, kao i nedavno predstavljeno Samsungovo ručno računalo Galaxy Tab. Konferenciju je otvorio direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković koji je predstavio novu

platformu i pozvao okupljene i partnersku zajednicu da iskoriste mogućnosti koje pružaju nove mobilne tehnologije i rješenja. Operativni direktor za marketing za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu Nikica Škunca potvrdio je predanost operatera u daljnjem širenju infrastrukture za proširenje mobilnog poslovanja, a voditelj prodaje mobilnih telefona Samsung Electronicsa u

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Belizar Zečić, uz predstavljanje Galaxy Tab računala, naglasio je potencijal te vrste proizvoda u poticanju razvoja novih aplikacija i servisa. Direktor poslovanja i marketinga u Microsoftu Hrvatska Marko Makovac osvrnuo se na mogućnosti Windows Phone 7 mobilnog telefona pokazavši okupljenima konačnu inačicu uređaja. Direktori tvrtki organizatora Citus i Mobendo Tomislav Bronzin i Andrej Radinger detaljnije su prikazali značajke tog sustava za mobilne telefone. G. K.

Od malo pijeska, kisik Bloom Energy proizv INOVATIVNA ENERGETIKA Mini elektrane koje koriste gorive ćelije i od ugljikovodika i kisika, bez sagorijevanja, stvaraju električnu energiju već strujom napajaju sjedišta tvrtki kao što su Adobe, Google, eBay, Wallmart...

K. R. Sridhar, osnivač Bloom Energyja, predstavio je energetsku ćeliju koja je osnova uređaja za proizvodnju struje arhiva business.hr

energetskoj industriji traganje za čistim i pristupačnim izvorom energije bez emisije štetnih plinova usporedivo je s traganju za svetim gralom. Više od 100 mladih tvrtki u Silicijskoj dolini upustilo se u tu potragu. Među kompanijama koje se bave zelenim energetskim tehnologijama u posljednje se vrijeme najviše prašine diglo oko Bloom Energyja, kalifornijske kompanije o kojoj se u osam godina, koliko postoji, malo toga čulo. No, sve se promijenilo nakon saznanja da su veliki investitori, kao što je Kleiner Perkins, uložili u

BLOOM uređaji Čista tehnologija koja čini nepotrebnima skupe elektrodistribucijske mreže arhiva business.hr

Bloom Energy gotovo 400 milijuna dolara vjerujući da će upravo tehnologija koju je razvila ta tvrtka promijeniti energetsku sliku svijeta i donijeti prevlast tehnologiji gorivih ćelija. Ta je kompanija konačno predstavila svoj Bloom Box - 700 do 800 tisuća dolara vrijednu 'elektranu u kutiji'. Bloom Box se sastoji od snopa keramičkih

diskova presvučenih s jedne strane zelenim, a s druge crnim premazom. Diskovi su razdvojeni pločama napravljenim od slitine jeftinih metala. U uređaj se ubacuju etan ili ostali ugljikovodici i kisik te se zagrijavaju na 1000 Celzijevih stupnjeva, a u uređaju se stvara električna energija. Prema Bloomovoj procjeni, kutija

GDiUC 2010

Danas se oblikuje sutra U Opatiji se pod geslom "Danas se oblikuje sutra; procesi, tehnologije, podaci" održava dvodnevna GDi-jeva međunarodna korisnička konferencija "GDi International Users Conference 2010" - GDiUC 2010. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Uprave GDi-ja Borana Lončarića održana je posebna plenarna konferencija na kojoj su u diskusiji sudjelovali ravnatelj Državne geodetske

uprave Željko Bačić, strateški i tehnološki direktor u korporaciji ESRI Lawrie Jordan, Rolf Becker iz tvrtke Fugro MAPS te GDijev direktor za Adriatic regiju Andrej Lončarić. U panel raspravi Željko Bačić osvrnuo se na važnost upravljanja i korištenja geoprostornih podataka u javnom i poslovnom sektoru. Napomenuo je važnost upotrebe intuitivnih sučelja u GIS sustavima, koji smanjuju

kompleksnost njihova korištenja i prave informacije i podatke korisnicima predstavljaju u relevantnom obliku. Nakon panel rasprave slijedilo je nekoliko stručnih predavanja na kojima su, među ostalim, sudjelovali predstavnici tvrtki Soft Bank, Telcordia i Progress Software te stručni konzultant za telekom sektor Sven Marušić. Drugoga dana konferencije tema je bila uspostava infrastruktura prostornih podataka u elektroničkoj upravi. GDiUC 2010 je ove godine okupio gotovo 200 stručnjaka. G.K.

BORAN Lončarić, GDi-jev direktor za Adriatic regiju arhiva business.hr

sika i ugljikovodika zvodi mini elektrane sa 64 keramička diska proizvodi dovoljno energije za potrebe, primjerice, jednog Starbucksova kafića. Zasad je Bloom Box preskup za kućnu upotrebu, ali velike kompanije poput eBaya, Googlea, Staplesa i FedExa već ga koriste i dokazali su njihovu učinkovitost.

Ideja iz misije za Mars

Dakako, gorive ćelije nisu novost, ali dosad su bile preskupe za širu primjenu. Osnivač tvrtke Bloom Energy K. R. Sridhar očekuje da će cijena Bloom Boxa za pet do deset godina pasti ispod 3000 dolara. Ono što je bitna novost i što privlači ulagače male su dimenzije samog uređaja i neovisnost o jednoj vrsti fosilnoga goriva. Dovoljni su ugljik, vodik i kisik, dakle ono čega ima pokraj svake kuće, i Bloom Box, a nepotrebna bi postala skupa mreža za distribuciju električne energije. Jedna takva kutija, tvrdi K. R. Sridhar, osnivač tvrtke Bloom Energy, dovoljna je da strujom opskrbi prosječno američko kućanstvo. Ogledni primjerak koji je Sridhar nedavno predstavio napravljen je od dva bloka. Naime, američka kućanstva,

kako kaže, u prosjeku troše dvostruko više energije od europskih pa bi na Starom kontinentu bio dovoljan uređaj s jednim blokom. U Aziji bi pak jedan američki uređaj bio dovoljan za četiri do šest domova, tvrdi rođeni Indijac Sridhar. Zanimljiva je i ideja od koje je potekao Bloom Box. Sridhar je za NASA-u osmislio uređaj koji je trebao stvarati kisik za misije s ljudskom posadom na Marsu. Kada je NASA odustala od projekta, Sridhar je dobio novu ideju: umjesto da proizvodi kisik, napunio je razvijani uređaj i "okrenuo" zamišljene procese te tako osmislio novu vrstu energetske ćelije, nalik na vrlo tanku bateriju koja je uvijek uključena. S jedne strane u nju ulazi kisik, a s druge gorivo zbog čega dolazi do kemijske reakcije koja proizvodi struju. Tako nema potrebe za sagorijevanjem, kao ni za povezanošću kabelima s vanjskim izvorom energije. Jedan od promotora i financijera je John Doerr, čovjek koji je otkrio i financirao Netscape, Amazon i Google. Kada je poslušao Sridhara, ideja mu se činila obećavajućom: učinkovita,

pristupačna, čista energija iz kutije s velikim potencijalom, a čista energija je tržište koje brzo raste i na kojem se okreće velik novac. Energetske tehnologije mogle biti najveća ekonomska prilika 21. stoljeća, smatra Doerr. Ulaganje u Bloom Box bilo mu je prvo ulaganje u čistu energiju, a slijedili su mnogi projekti. Revolucija čiste energije preplavila je Silicijsku dolinu novim tvrtkama koje su proizvodile fleksibilne solarne ploče, zauzdavale vjetar divovskim balonima i razvijale goriva na bazi algi.

Utrka ulagača

Količina novca ulagača koja se slila u Bloom Box, tvrtku koja još nije javno pokazala ništa od onoga što radi, probudila je mnogo znatiželje, pa i izazvala mnogo skeptičnih komentara. Energetske ćelije iskušavale su se još u prvoj polovici 19. stoljeća, ali problem su bili skupi materijali, poput platine i cirkonija, potrebni za njezinu proizvodnju jer moraju biti kvalitetni da bi mogli raditi desetljećima bez prestanka. Zato su svi bili iznenađeni kad je Sridhar nedavno pokazao da jeftino proizvodi ćelije. Pečenjem pijeska

NEKI OD KUPACA • Adobe, San Jose, Kalifornija, instalacija: 1.2 MW, rujan

2010. Adobe očekuje smanjenje karbonskog otiska za 121,5 milijuna funti u 10 godina • Google, Mountain View, CA, instalacija: 400kW , srpanj 2008. U prvih 18 mjeseci rada dostupnost je bila 98% i proizvedeno je 3,8 milijuna kWh struje. • Staples, Ontario, Kanada, instalacija: 300 kW, prosinac 2008. Uz dostupnost veću od 99 posto opskrbljuje poslovne objekte većinom potrebne električne energije. • eBay, San Jose, CA, instalacija: 500 kW , lipanj 2009. eBay koristi cjenovno učinkovito 24/7 rješenje koje isporučuje stopostotno obnovljivu energiju (2,2 milijuna kWh u prvih šest mjeseci). • Wallmart, Lancaster, CA , instalacija: 400 kW, prosinac 2009. • Wallmart , Hemet, CA, siječanj 2010., instalacija: 400 kW. Walmart je završio instalaciju u dva prodajna centra u južnoj Kaliforniji, u svakom po 400 kW, s proizvodnjom oko 3,4 milijuna kWh godišnje. • Fedex, Oakland, CA, instalacija: 500 kW, veljača 2010. Fedex očekuje povrat investicije u roku pet godina i 30-postotno smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom.

radi keramičke kvadratiće koje s jedne strane premazuje zelenom, a s druge crnom 'bojom', premazom koji je sam razvio. Završen proizvod, tanka energetska ćelija, generirao bi energiju. Jedan takav disk dovoljan je za jednu žarulju - što je veći broj diskova, ge-

nerira se više struje. Između diskova nalaze se metalne pločice, ali umjesto platine Sridhar koristi jeftinu smjesu metala. Stupovi diskova čine srce Bloomboxa, a 64 stupa dovoljna su da strujom opskrbe Starbucks. No, da bi se proizvela energija, i dalje je potrebno gorivo.

Epson

Produktivni Stylus Pro 4900 postavlja nove standarde > čista energija > hardver > primijenjeni Hi-tech

18-19 business.hr Srijeda 29/9/2010

Tvrtka Epson predstavila je model Stylus Pro 4900 -kompaktan 17-inčni pisač koji postavlja nove standarde preciznosti boja na tržištu foto pisača i pisača za ovjeru tiska. Uređaj isporučuje najbolju kvalitetu ispisa fotografija i djela fine umjetnosti, uz konzistentnost i precizno usklađivanje boja, a može

reproducirati 98 posto svih PANTONE boja. Visok stupanj automatizacije i robustan mehanizam čine Epson Stylus Pro 4900 visoko produktivnim radnim strojem za male urede ili za grafičke i foto studije. Svaki ispis odlikuje se profesionalnom završnom obradom s preciznom i dosljednom reprodukcijom

Kako američka vlada potiče korištenje obnovljivih izvora energije, kupac zapravo plaća samo polovicu cijene Mnoge ideje o energetskim ćelijama propale su zbog potrebe za skupim vodikom. Sridhar, međutim, tvrdi da njegov uređaj može koristiti fosilna goriva, poput prirodnog plina, čak i obnovljive izvore energije poput bioplina i solarne energije. Da to doista funkcionira, može potvrditi dvadesetak velikih tvrtki u Kaliforniji koje su, bez velike buke,

kupile i testiraju Bloomove 'kutije'. Jedna je od njih Fed Ex, koja je kupila Bloom Box u vrijednosti 700-800 tisuća dolara.

Što će reći veliki

No, kako američka vlada potiče proizvodnju i kupnju obnovljivih izvora energije, 20 posto troška snosila je država, a 30 posto cijene priznato je kao porezna olakšica pa se cijena prepo-

Pet Bloom Boxova proizvodi više energije nego 3000 solarnih panela i u devet mjeseci uštedjeli su eBayu 100.000 dolara na troškovima električne energije arhiva business.hr

boja uz napredne mogućnosti usklađivanja boja u kombinaciji s 11 Epsonovih UltraChrome HDR tinti te Advanced TFP glavom za vrhunsku kvalitetu ispisa. Tinte i pripadajuća tehnologija identične su onima koje se koriste kod Epsonovih produkcijskih pisača velikih formata do 44 inča. Epson Stylus Pro 4900 donosi velik iskorak u produktivnosti, s brzinom ispisa 46m2 na sat uz minimalne potrebe za održavanjem. Prednja

K. R. Sridhar, osnivač Bloom Energyja arhiva business.hr

lovila. "Uz FedEx naš klijent je i Wallmart. Prvi korisnik bio je Google, čiji Bloom Boxovi kao gorivo rabe zemni plin. Na početku je bilo problema jer je jedan od uređaja prestao raditi, što je izazvalo laganu paniku, ali sve je ubrzo riješeno. Dovodi zraka su se začepljivali jer su bili okrenuti prema autocesti s koje je dolazilo puno prašine. Okrenuli smo ih na drugu stranu i riješili

problem", kaže Sridhar. eBay je još jedan zadovoljan korisnik. John Donahoe, izvršni direktor eBay-a, kaže da je pet kutija postavljeno prije devet mjeseci u njihovo dvorište i da su već uštedjeli više od 100.000 dolara na troškovima električne energije. Na krov eBayeve zgrade montirano je 3000 solarnih panela, no oni ne proizvode toliko energije kao pet Bloomovih 'kutija' u dvorištu. Ipak, nisu svi uvjereni da će Bloom, koji proizvodi kutiju dnevno, unatoč efikasnosti uređaja postići uspjeh koji mu se predviđa. Prelazak na masovnu proizvodnju bit će težak, a pogotovo spuštanje cijene proizvoda tako da bude dostupan. Mora, naime, biti jeftiniji od solarne energije, ali i od vjetra. Bloom mora računati i s tim da General Electric, Siemens i ostale velike tvrtke imaju svoje patente za energetske ćelije i istraživačke timove koji se bave tom tehnologijom. Collin Powell, nekadašnji američki državni tajnik, a danas član Bloomovoga izvršnog odbora, tvrdi da je vidio tehnologiju i da ona uistinu funkcionira. Sirdhar ne vidi Bloom Box samo kao izvor energije za bogate tvrtke, već i za zabačena afrička sela, ali i naše domove. "Za pet do deset godina voljeli bismo biti u svakom domu", kaže uvjeren da će jedan uređaj prosječnog potrošača koštati manje od 3000 dolara. Pripremio Ž. Š.

kazeta visokog kapaciteta omogućuje jednostavno umetanje papira, a automatska izmjena papira znači da više nema gubljenja vremena zbog izmjene između rezanih listova i papira u roli. Pisač također automatski izmjenjuje foto i mat crne tinte, obje su predinstalirane kako bi se izbjeglo zaustavljanje naklade. Sve boje dolaze u ulošcima visokog kapaciteta koji rjeđe zahtijevaju izmjene i omogućuju dodatnu uštedu. G. K.

I RIM s iPad K

anadski proizvođač BlackBerryja Reasearch In Motion predstavio je u ponedjeljak na konferenciji u San Franciscu svoje prvo tablet računalo. Sukladno poslovnoj politici tvrtke, njihov PlayBook namijenjen je poslovnim korisnicima. Suosnivač i jedan od izvršnih direktora Reasearch In Motion Ltd. Michael Lazaridis nazvao je PlayBook prvim profesionalnim tabletom u svijetu.

Za poslovni svijet

Nakon što je Blackberry godinama vladao tržištem uređaja za bežično slanje elektroničke pošte, koji su kasnije dobili i glasovne mogućnosti te sve ostalo što je nadograđivano na mobitele, Reasearch In Motion polako gubi poziciju lidera, odakle ga svojim iPhoneom istiskuje Apple i sve više proizvođači pametnih telefona s Googleovim operativnim sustavom Android. No sve zanimljivija postaje tržišna utrka i na novotvorenom području mobilnih uređaja većih od mobitela, a praktičnijih i jednostavnijih za uporabu od prijenosnih računala. Na tržištu tablet

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. business plus

Ponedjeljak

Petak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

M ima aduta za utrku adom i Androidima MOBILNI URE AJI Sve ve u gužvu na tržištu mrežnih tablet ure aja pove ao je i proizvo a Blackberryja lansiravši svoj PlayBook kao prvi pravi tablet za poslovne korisnike ra unala standarde je postavio Apple svojim iPadom, pa analiti ari lansiranje RIMova PlayBooka ocjenjuju pokušajem nove tržišne borbe s Appleom, ali Michael Lazaridis ukazuje na razli itosti PlayBooka i Appleova iPada. Novi tablet, kaže, ima sve što poslovni svijet zahtijeva od informacijske tehnologije. Lazaridis je istaknu da je PlayBook potpuno kompatibilan s poslužiteljima koje tvrtke i vladine institucije

koriste za kontrolu BlackBarryja svojih zaposlenika. Iako je Reasearch In Motion objavio neke pojedinosti o novom tabletu, još je mnogo tehni kih pojedinosti koje ne otkriva, prije svega budu u cijenu novog ure aja. Iz Reasearch In Motion ak nisu objavili datum njegova izlaska na tržište, a prvim kupcima trebao bi biti dostupan po etkom idu e godine. Me u njegovim je karak-

teristikama i ta da e sadržaj mo i prikazivati na zaslonu ra unala ili televizora, ali Lazaris na predstavljanju na konferenciji u San Franciscu to nije pokazao. Samo je pokazao sadržaj s ure aja na velikom zaslonu iznad sebe, ali ne i njegove mogu nosti osim prijenosa sadržaja. Glavni analiti ar Forrester Reasearcha Charles S. Golvin komentirao je predstavljanje PlayBooka tvrdnjom da je posrijedi za-

nimljiv proizvod, ali da o ito još mnogo toga treba u initi u njegovu razvoju.

Adobeova podrška

Možda je odgovor u tome što je operativni sustav koji Reasearch In Motion koristi za svoje ure aje zastario pa e PlayBook imati novi sustav razvijen u tvrtki QNX Software Systems, koju je Reaserch In Motion kupio od Harman International po etkom ove godine. Novi

ure aj može prikazivati internetske stranice napravljene pomo u Adobe's Flash softvera, što iPad ne može, a tu je mogu nost potvrdio i sam predsjednik te glavni izvršni direktor Adobea Shantanu Narayen na predstavljanju PlayBooka. Premda e pametni telefoni i Play Book Reasearch In Motiona imati razli ite operativne sustave, Golvin o ekuje da e njihovi programeri prona i na in razmjene podataka. Iako Reasearch In Motion zaostaje za Appleom u broju aplikacija, iz Amazona su najavili da e uvesti aplikaciju e-book za novi PlayBook. Za razliku od najskupljeg iPada, PlayBook se ne može izravno povezati u mobilnu mrežu, ali e se njegovi korisnici mo i spajati na internet Bluetooth konekcijom, a s BlackBarryjima i preko WiFi mreže. Gorden Knezovi

Denon

Web stranica za Hrvatsku > čista energija > hardver > primijenjeni Hi-tech

20-21 business.hr Srijeda 29/9/2010

Renoprom je predstavio hrvatsku web stranicu svjetskog brenda DENON na adresi: www.denon-hifi. hr čime je Denon pokazao svoje zadovoljstvo radom Renoproma i prodajom Denonovih proizvoda kroz lanac TechnoMax. Web stranica predstavlja krunu uspješne suradnje Denona i Renoproma. U godini svoje velike, 100. obljetnice tvrtke,

Denon je također pokazao da ozbiljno računa na hrvatsko tržište te da ono ima dovoljno potencijala da bude predvodnik u regiji. Web stranica www.denon-hifi.hr daje hrvatskom kupcu uvid u cijeli Denonov asortiman, novitete i obavijesti. Denon se ubraja u top 5 proizvođača audio i video opreme visoke kvalitete za kućnu zabavu, a ove godine slavi 100. obljetnicu svoga ra-

da: strasti za postizanjem najboljih proizvoda, umjetničke izvedbe i inovativne tehnologije. Svoju obljetnicu Denon je proslavio predstavivši svojim kupcima "100th Anniversary A100 collection", specijalnu ediciju proizvoda koja nudi entuzijastima mogućnost da postanu dio naslijeđa te velike tvrtke. Kolekcija A100 sadrži sedam komponenti od kojih je svaka posebno podešena, ručno testirana s priloženim certifikatom originalnosti i posebnom kolekcionarskom knjižicom. G. K.

Končar

Novo zeleno računalo Novo stolno računalo iz Končara snažan je i model sve u jednom, naziva D'22RQ. Namijenjen je prije svega zahtjevnim poslovnim korisnicima. Opremljen Intelovim procesorom sa četiri jezgre, nudi pregršt računalne snage, a u sprezi s ostalim komponentama omogućuje znatnu uštedu električne energije. Tako koncipirano računalo jamči lako izvršavanje

Zagrebačka mumija d svijetu pregledana u b hi-tech Prvim kompletnim radiološkim istraživanjem Egipatske zbirke mumificiranih ostataka Arheološkog muzeja u Zagrebu dobit će se uvid u unutrašnjost uzoraka bez oštećivanja

a pregled u KB Dubrava nedavno je na pregled dopremljen vrlo neobičan "pacijent", zacijelo s najduljim stažem na listi čekanja. Na magnetsku rezonancu stigao je oko 2300 godina nakon smrti. Naime, Arheološki je muzej u suradnji s Antropološkim institutom prepustio

MUMIJA U BOLNICI Pregled magnetskom rezonancom obavljen je u KB-u Dubrava arhiva business.hr

Zavodu za intervencijsku i dijagnostičku radiologiju KB-a Dubrava mumificirane ljudske i životinjske ostatke te je zajedničkom suradnjom obavljena njihova radiološka obrada. KB Dubrava snimila je nerehidriranu mumiju na Siemensovu uređaju za magnetsku rezonanciju (Magnetom Avanto 1.5 Tesla), što je drugi takav opisan slučaj u

svijetu. Siemens je KB-u Dubrava ustupio UTE (UltraShort Echo Time) sekvencu za Magnetom Avanto koja omogućuje dobivanje signala iz dehidriranih tkiva, a u projektu sudjeluje i Siemensov fizičar dr. Gert Reiter.

Bez potrebe otvaranja

U prošlosti nije bilo moguće proučavati unutrašnjost

mumija bez odmotavanja zavoja i anatomske sekcije, što je uzrokovalo uništenje uzoraka. Otkrićem X zraka to se počinje mijenjati jer tada znanost dobiva uvid u unutrašnjost lijesa, zavoja ili tijela bez potrebe za otvaranjem. Standardne rendgenske snimke pružaju dovoljno podataka o kostima, no nisu dovoljne za analizu tjelesnih

šupljina i mekih tkiva. Tek je pojavom kompjutorizirane tomografije (CT) postalo moguće neinvazivnom metodom dobiti informacije o mekim tkivima i tjelesnim šupljinama. Prednosti su CT-a bile u boljem kontrastu i prostornoj rezoluciji te u mogućnosti virtualnog uklanjanja superponirajućeg balzamirajućeg materijala. U početku je bilo

OGLAS

najzahtjevnijih aplikacija, uz komfor i preglednost prikaza putem izuzetno kvalitetnog zaslona wide formata. Uz brz i pouzdan svakodnevni rad, omogućuje i ugodan pregled multimedijskog sadržaja poput video zapisa, fotografija i grafički bogatih internetskih sadržaja. "Računalo D'22RQ čini optimalnu konfiguraciju za zahtjevne poslovne korisnike, vodeći pritom računa o energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, robusnosti platforme i malim dimenzijama kao imperativima današnjih informacij-

skih tehnologija. Tvrtkama će omogućiti uštede električne energije i svrstati ih uz bok svima koji propagiraju zelene tehnologije", rekao je Damir Nožica, voditelj poslovne jedinice Informatička oprema tvrtke Končar - Elektronika i informatika. U D'22RQ su Intel Core2 Quad Q8400 procesor, združen s četiri gigabajta radne memorije i 320 gigabajta diska, DVD/RW optički pogon, zaslon dijagonale 22 inča razlučivosti od 1680 sa 1050 točaka. Tu su još čitač kartica i web-kamera. G. K.

a druga u u bolnici uspjelo dobiti zadovoljavajući signal bez rehidriranja tijela. U KB-u Dubrava snimljeni su mumificirani ostaci magnetskom rezonancijom na Siemensovu uređaju 1.5-T Magnetom Avanto, što je drugi takav opisan slučaj u svijetu. Na obradi podataka s radiolozima surađuju i bioarheolozi, antropolozi i povjesničari. moguće dobiti presjeke u transverzalnoj ravnini, a tek s dolaskom naprednijih CT uređaja i softvera za obradu postalo je moguće prikazati dobivene podatke i u koronarnoj i sagitalnoj ravnini, te konstruirati 3D modele s mogućnošću rekonstrukcije fizičkog izgleda mumije.

Zadovoljavajući signal

Danas, međutim, postoje dvojbe o razlikovanju mekih tkiva mumije na CT-u, te se čak spominju i mogući nepovoljni utjecaji ionizirajućeg zračenja na uzorke (oštećenja ostatnog DNK). Magnetska rezonancija (MR) se zbog manjka nevezanih protona u dehidriranim tkivima uglavnom izvodila nakon rehidracije koja bi promijenila uzorak. Godine 2007. objavljeni su rezultati snimanja MR-a u kojemu je

Jedinstven izvor znanja

To je prvo cjelovito radiološko istraživanje Egipatske zbirke mumificiranih ostataka Arheološkog muzeja u Zagrebu. Dobit će se uvid u unutrašnjost uzoraka bez odmotavanja i anatomske sekcije (uništenja) te će pridonijeti širenju baze podataka o bolestima za paleopatologiju zasnovanu na dokazima ("evidence based”). Dobit će se vrijedni podaci za paleopatologiju, bioarheologiju i povijest medicine. Mumije su jedinstven izvor za proučavanje života starih Egipćana jer pružaju nepristrane dokaze o bolestima, liječenju, prehrani, genetici, tehnikama mumifikacije i vjerskim običajima. Umjetnost i književnost mogu namjerno predstaviti iskrivljenu ili promidžbenu sliku koje ne oslikavaju stvarnost. Pripremio Ž. Š.

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 29/9/2010

regija/svijet

Crna Gora: radije veća kam MMF istražuje kuda ide dr ZADUŽIVANJE Kamata na nove obveznice vrijedne 200 mil. eura Crnu Goru će stajati 78,5 mil. eura. Oporba tvrdi da je to cijena kojom vlada Mile Đukanovića želi osigurati svoj rejting među biračima iz javnog sektora, ali i prikriti navodne nepravilnosti oko dotacija Prvoj banci koju kontrolira premijerova obitelj

ako bi po svaku cijenu izbjegla aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, Crna Gora se ovog mjeseca zadužila na svjetskom tržištu kapitala emisijom petogodišnjih euroobveznica od 200 milijuna eura. No, obveznice, namijenjene financiranju deficita i otplati dugova, izdane su uz fiksnu kamatu od 7,87 posto, znatno veću od one koje nudi MMF. Ministar financija Igor Lukšić kazao je da se vlada odlučila za takav oblik zaduživanja jer je on "najtransparentniji" i nema potrebe za eventualnim aranžmanom sa MMF-om. Nije tajna da vlada nikako ne želi da joj stručnjaci MMF-a istražuju papire iako mnogi tvrde da bi to za Crnu Goru bilo najbolje. Ne samo zbog novca

koji nedostaje, već zato što bi MMF natjerao vladu da stegnu remen u javnoj potrošnji. Pitanje je i na što bi sve naišli u poslovanju Prve banke, koju kontrolira obitelj premijera Mila Đukanovića. Guverner Ljubiša Krgović, koji je u međuvremenu počeo otvoreni rat s vladom pa je njegov odlazak sve izgledniji, zauzimao se za aranžman s MMF-om navodeći da bi mogao biti koristan za Crnu Goru jer bi povećao kredibilitet zemlje i bankarskog sustava.

BDP pao 7 ili 4,3%

No, da će vlada premijera Mila Đukanovića na svaki način pokušati izbjeći MMF, bilo je jasno još u veljači kada je njezin potpredsjednik Vujica Lazović doveo u pitanje podatke MMF-a za Crnu Goru. On je tada kazao kako je MMF-ova procjena o padu

crnogorskog BDP prošle godine sedam posto krajnje pesimistična. Prema crnogorskim podacima, BDP je prošle godine pao 4,3 posto. Šef stručnog tima za financije opozicijskog Pokreta za promjene Zarija Pejović smatra kako bi bilo puno bolje ući u aranžman sa MMF-om nego izdati 200 milijuna eura obveznica. "Kamata na obveznice je visoka. U sljedećih pet godina platit ćemo 78,5 milijuna eura na ime kamata. Posebna je priča potrošnja tog novca. Ne podržavam zaduživanja radi financiranja proračunske potrošnje“, kazao je on. Stručnjaci smatraju da vlada u Podgorici aranžman sa MMF-om nije željela zbog najmanje dva razloga. Prvo, zbog problema koje ima s Prvom bankom, jedinom koja je tražila po-

moć države u vrijednosti 44 milijuna eura. Prema navodima medija, novac je samo fiktivno vraćen, ali je ministar Lukšić te navode demantirao. Da nešto i dalje nije i redu s poslovanjem banke, potvrđuju izvori Business.hr-a koji kažu da su kontrolori Centralne banke evidentirali da je banka i dalje u velikim problemima. Izvještaji se ne objavljuju, a javnost samo povremeno dobiva informacije da nadzor i dalje traje. Kako kažu dobro upućeni sugovornici Business.hr-a, Đukanović zato ne želi da bilo tko sa strane analizira kamo ide novac banke.

Gradnja autoceste

Drugo, MMF je protiv gradnje autoceste od Bara do granice sa Srbijom, koju bi, nakon što je hrvatski Konstruktor ispao iz posla, trebao graditi grčko-izraelski

MALOPRODAJA

TUROPERATERI

Wal-Mart pregovora o kupnji južnoafri kog Massmarta

Thomas Cook reže troškove u Velikoj Britaniji

Ameri ki maloprodajni div WalMart po eo je pregovore o kupnji južnoafri kog lanca veletrgovina Massmart za 4,2 milijarde dolara (3,1 milijardu eura). Massmart je objavio da je primio neobvezuju e o itovanje o interesu iz Wal-Marta te je pokrenuo pregovore potvr uju i time naga anja da Wal-Mart traži uporište u Južnoafri koj Republici. Massmart ima 288 trgovina

Drugi po veli ini europski turoperator Thomas Cook objavio je da razmatra mogu nosti rezanja troškova i efikasnijeg poslovanja u Velikoj Britaniji. Izvršni direktor Manny Fontenla-Novoa kazao je da e program rezanja troškova obuhvatiti i smanjenje broja zaposlenih. Neo ekivano veliki troškovi u britanskom dijelu poslovanja, upozorava taj turoperator,

u 14 zemalja na tom kontinentu, a lani je prijavio godišnje prihode u visini 6,1 milijardu dolara. Wal-Mart se nastojao agresivno proširiti na tržištima u nastajanju nakon usporavanja prodaje na mati nom ameri kom tržištu. Izvijestio je o rekordnoj neto dobiti od 3,32 milijarde dolara u prvom tromjese ju 2010. zahvaljuju i snažnoj prodaji u Kini, Brazilu i Meksiku. H

smanjiti su dobit u fiskalnoj godini, koja završava krajem rujna, za oko 10 milijuna funti. U kolovozu su Thomas Cook i njegov konkurent TUI Travel upozorili da e im godišnja dobit biti u donjem dijelu o ekivanog raspona jer prodaju pritiš e nesigurnost britanskih potroša a s obzirom na vladine mjere kresanja javne potrošnje. H /Reuters

posto svjetskog trgova kog pomorskog prometa godišnje prolazi Panamskim kanalom, ija je uprava izvijestila da je kineski teretni brod "Fortune Plum" milijunti brod koji je prošao njime

kamata nego da državni novac LJUBIŠA KRGOVI , guverner Centrane banke Crne Gore, po eo je otvoreni rat s vladom

MILO UKANOVI , premijer Crne Gore, ija obitelj kontrolira Prvu banku u kojoj središnja banka navodno provodi nadzor ARHIVA BUSINESS.HR

ARHIVA BUSINESS.HR

konzorcij Aktor HCC, koji bi za 1,575 milijardi eura sagradio 63,5 kilometra od urmana do Mateševa, ali ne i dio oko Skadarskog jezera. Konzorcij ima problema s dobivanjem bankarskog jamstva pa gradnja autoceste ne e po eti ni sljede e godine. Osim toga, MMF zahtijeva uštede ponajprije u javnoj potrošnji, koja je u Crnoj Gori iznosila 1,5 milijardi eura, što je oko 51 posto BDP-a, i mnogo ve u fiskalnu odgovornost. Vlada u Podgorici ne želi se zamjeriti zaposlenima u javnom sektoru, koji su joj najvjerniji bira i, a u slu aju aranžmana MMFa morala bi im skresati pla e i mnoge otpustiti.

Bez obzira na kritike dijela javnosti što kredit nije uzet od MMF-a, injenica je da je u kolovozu (uglavnom zbog turisti ke sezone) prosje na pla a pove ana više od osam posto, na 504 eura. U Crnoj Gori tijekom krize nije bilo ve ih otpuštanja u javnom sektoru, a pla e i mirovine se još uvijek redovno ispla uju. Protivnici aranžmana s MMF-om ukazuju na primjer Srbije, gdje je prosje na pla a zbog pada doma e valute te zato što su pla e i mirovine ve godinu i pol zamrznute u skladu s aranžmanom sa MMF-om, najniža u regiji i iznosi oko 330 eura. Vesna Rajkovi

URAGAN IKE snimljen 2008. s Me unarodne svemirske postaje ARHIVA BUSINESS.HR

NAJTOPLIJA GODINA

U 2010. rekordan broj katastrofa Godina 2010. bila je najtoplija godina otkako se vode takve statistike u proteklih 130 godina, a u prvih je devet mjeseci zabilježeno 725 slu ajeva prirodnih katastrofa povezanih s vremenom, što je druga najviša brojka od 1980. godine Munich Re, najve i svjetski reosiguravatelj, objavio je da je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zabilježeno 725 slu ajeva prirodnih katastrofa povezanih s vremenom, što je druga najviša brojka od 1980. godine.

Summit o klimi

Reosiguravatelj koji tvrdi da raspolaže najve om bazom podataka o prirodnim katastrofama te vrste u svijetu, objavio je da je u estalost lošeg vremena snažan pokazatelj klimatskih promjena. "Globalno, 2010. bila je najtoplija godina otkako se vode takve statistike u proteklih 130 godina, a deset najtoplijih godina u tom razdoblju zabilježeno je u posljednjih

12 godina", objavio je Munich Re uo i Svjetskog summita o klimi, koji se od 29. studenoga do 10. prosinca održava u meksi kom gradu Cancunu.

Štete 65 mlrd. dolara

Gospodarske štete uzrokovane vremenom u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci dosegnule ukupno 65 milijardi dolara. Iako je to ispod prosje nih brojki u proteklih 10 godina, odštetni zahtjevi industrije osiguranja ipak su se popeli na 18 milijardi dolara, objavio je Munich Re. Sezona uragana u podru ju Atlantika, koja još traje puna dva mjeseca, zasad je uzrokovala relativno malene štete. Zahvaljuju i izostalim ve im isplatama odšteta u dosadašnjem tijeku godine, cijene dionica dvaju najve ih svjetskih reosiguravatelja, Munich Rea i Swiss Rea, oja ale su u proteklih mjesec dana 2,3 odnosno 3,6 posto. Europski indeks STOXX 600 za industriju osiguranja u tom je razdoblju porastao više od etiri posto. H

investor 24-25

HO E LI KONA»NO USPJETI? Hrvatski Telekom pr telekomunikacijskog dijela Pošte i telekomunikacija K

Hrvatski Telekom b za preuzimanje kos Uspije li u svojoj inozemnoj akviziciji, Mudrini eva kompanija kupit e tvrtku koja radi sa 1,2 milijuna korisnika pokretne telefonije i opslužuje oko 84.000 linija u nepokretnoj mreži, a lani je ostvarila prihode od 145 milijuna eura

Hrvatski Telekom javio se u pretkvalifikacijski postupak za kupnju Pošte i telekomunikacija Kosova d.d. (PTK). Osim HT-a za privatizaciju nacionalnog telekoma i pošte na Kosovu zainteresirani su i Telekom Austria, Orascom Telecom iz Egipta, turski Turk telecom, Calik Group sa svojom albanskom podružnicom AlbTelekom te SabaFon iz Jemena. Prema dostupnim informacijama, o ekuje se da e Vlada Republike Kosovo u najavljenoj prodaji na tržište dati 75 posto u PTK-u, i to samo od telekomunikacijskog dijela poslovanja. Pretpostavlja se da e,

kao što je to bio slu aj kod HT-a, najprije biti razdvojene poštanske od telekomunikacijskih usluga jer bi to bio najjednostavniji na in pripreme kompanije za najavljenu prodaju.

Cijena nije poznata

U obavijesti HT-a koja je dostavljena Zagreba koj burzi navodi se kako se o ekuje da e kosovska vlada u transakciji prodaje vlasni kog udjela od 75 posto prodati samo telekomunikacijski dio poslovanja. PTK pruža usluge nepokretne i pokretne telefonije te poštanske usluge preko svojih brendova Te-

lekom Kosova, Vala i Pošta Kosova, ima više od 1,2 milijuna korisnika pokretne telefonije i opslužuje oko 84.000 linija u nepokret-

noj mreži, a lani je ostvario 145 milijuna eura prihoda i 44 milijuna eura neto dobiti, kažu u HT-u. Kompanija ima ukupno

IPKO

Slovenci su ve na Kosovu Na Kosovu od stranih teleoperatera ve posluje Telekom Slovenije putem tvrtke Ipko, koja je u prvom polugodištu ove godine zabilježila rast operativnih prihoda 24 posto, na 30,11 milijuna eura, a EBITDA im je porastao na 11.3 milijuna eura uz snažno pove anje od ak 40 posto. Istodobno, EBIT

je sa 67 tisu a eura porastao na ak 1,85 milijuna. IPKO ima 62 tisu e broadband korisnika, uz tržišni udjel 51 posto, te 433 tisu e mobilnih, 51 tisu u korisnika kabelske usluge pokrenute u ožujku 2009. te samo 7 tisu a fiksnih korisnika koji koriste VoIP (internetska telefonija Voice over IP).

Karel Lipnik, analiti ar iz slovenskog poslovnog dnevnika Finance.si, kazao je kako je IPKO na kosovskom tržištu velik igra s dvadesetak posto tržišnog udjela. "IPKO posluje profitabilno, no njegov udjel u poslovnom rezultatu telekoma Slovenije ipak nije zna ajan", kazao je Lipnik.

3001 stalno zaposlenog te 214 na ugovor, prema podacima iz njihova godišnjeg izvješ a o poslovanju za prošlu godinu. U HT-u o ekuju da e Ministarstvo gospodarstva i financija Republike Kosovo popis kvalificiranih potencijalnih ponu a a objaviti tijekom idu eg tjedna.

Perspektivno tržište

Prema službenim stranicama PTK, njihovi su planovi ulaganje 550 milijuna eura u sljede ih pet godina, što me u ostalim uklju u-

om prijavio se na natje aj za preuzimanje cija Kosova, ukupno 75 posto tvrtke

business.hr Srijeda 29/9/2010

m bori se s Arapima osovskog PTK ANALITIÂťARI

BROJKE

550 milijuna eura ulaganja u PTK Ĺželi Vlada Kosova u sljede ih pet godina

milijuna eura dobiti ostvario je kosovski telekom PTK u proĹĄloj godini

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave i glavni izvrĹĄni direktor HT-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

je i nadogradnju mobilnih i fiksnih telekomunikacijskih usluga koje, prema miĹĄljenju telekom analiti ara, snaĹžno zaostaju za rjeĹĄenjima u regiji. Naime, njihov mobilni brend Vala tek je proĹĄle godine dobio licenciju za mobilnu telefoniju, kao etvrti operater na Kosovu, uz potporu investitora iz Albanije. Analiti ar IDC-a za telekomunikacijsko trĹžiĹĄte KreĹĄimir Ali kaĹže kako je kosovsko trĹžiĹĄte vrlo propulzivno i perspektivno, te vjerojatno jedino u Europi koje joĹĄ ima priliku

za rast u fiksnoj telefoniji, a sasvim prirodno onda i u mobilnoj te pristupu internetu. Trenuta na je penetracija mobilnog trĹžiĹĄta oko 60 posto. Uz 1,6 milijuna legalnih korisnika PTK, ima i stotinjak tisu a nelegalnih korisnika srpskih mobilnih mreĹža, isti e Ali i dodaje da su kosovske vlasti uz pomo UN-ovih snaga ruĹĄile bazne stanice srpskih telekom operatera na podru ju Kosova s preteĹžitim srpskim stanovniĹĄtvom. DraĹžen Tomi Nikola Su ec

Akvizicija nove tvrtke mogla bi smanjiti izdaĹĄnu dividendu doma eg diva Hrvatski burzovni analiti ari smatraju da je HT izgledan pobjednik natje aja na Kosovu te da bi tom akvizicijom mogao kompenzirati pad dobiti u Hrvatskoj. Goran Vorkapi , voditelj Odjela trgovanja u Centar banci, kazao je za Business.hr kako bi HT preuzimanjem kosovskog telekoma mogao kompenzirati pad vlastite dobiti. Naime, PTK ostvaruje oko 40 milijuna eura dobiti, ĹĄto je privla no HT-u s obzirom na to da mu je dobit lani pala, a teĹĄko je vjerovati da e organskim rastom uskoro nadoknaditi propuĹĄtenu dobit. Vorkapi kaĹže kako je za HT pozitivno ĹĄto je DT dopustio da nastupa na tenderu, tj. ĹĄto se DT sam nije javio. Negativni bi faktori za dioni are HTa mogli biti rizi nost kosovskog trĹžiĹĄta i mogu nost da se za ve inu preuzimanja ispostavi da su prepla ena, zbog ega bi mogla stradati dividenda. Ĺ˝arko Buzuk iz OTP Investa smatra da se Hrvatski Telekom na sudjelovanje u privatizaciji kosovskog telekoma odlu io iz dva razloga - koli ine gotovine na ra unu i zato ĹĄto to trĹžiĹĄte "ima zanimljivu pri u". Buzuk kaĹže kako je HT poznat kao tvrtka koja ima dosta gotovine, a nema smisla da ona stoji u bilanci pa se moĹže koristiti ili za isplatu izvanredne dividende ili uvati za akvizicije. Istaknuo je i da je hrvatsko trĹžiĹĄte zasi eno te kako na njemu realni rast postoji samo u segmentu prijenosa podataka mobilne telefo-

GORAN VORKAPI , voditelj Odjela trgovanja u Centar banci SNIMIO HRVOJE KNEZ

nije, dok su u fiksnoj telefoniji marĹže ve jako niske. S druge strane, Buzuk kaĹže da kosovsko trĹžiĹĄte ima mlado stanovniĹĄtvo, u po etnoj je fazi razvoja i ima zanimljivu pri u. Stipe La a, investicijski savjetnik u Finesa Capitalu, kaĹže da bi u slu aju da HT pobijedi na tenderu za privatizaciju PTK bilo presudno pitanje po kojoj bi cijeni HT stekao te dionice. "Ako bi se pokazalo da bi akvizicija te kompanije pridonijela stvaranju dodane vrijednosti dioni arima, mislim da bi

to bilo pozitivno za kompaniju i za dioni are. Na dan 30. lipnja 2010. godine HT je na ra unu imao 2,149 milijardi kuna i u slu aju financiranja akvizicije iz vlastitih izvora to bi se trebalo odraziti na smanjenje dosadaĹĄnje prakse ispla ivanja godiĹĄnje dividende", kazao je La a. Dionica HT-a posljednjih dana, pogotovo nakon najave o osnivanju nove mobilne mreĹže, stabilno raste te je u samo etiri trgovinska dana uz velike promete sko ila sa 266 na 273 kune.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 29/9/2010

TRŽIŠTE NOVCA

Kamata na 0,52 posto

Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je u utorak 43 milijuna kuna, uz kamatu 0,52 posto. Ve ina se prometa odnosila na prekono ne kredite kojih je odobreno 33 milijuna kuna, a trgovalo se i pozajmicama na dva tjedna u iznosu 10 milijuna kuna. Prijavljena potražnja za kratkoro nim kunama podmirena je samo djelomi no zbog neuskla enosti oko uvjeta kreditiranja. B. S.

TE»AJ

Kuna nastavila rasti

Kuna je na te ajnici HNB-a oja ala prema euru 0,05 posto u odnosu na ponedjeljak. Srednji te aj eura iznosio je 7,287098 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i švicarski franak, 0,14 posto, na 5,493478 kuna, a oslabio je i ameri ki dolar, 0,01 posto, na 5,419932 kune. Istodobno je vrijednost britanske funte porasla prema kuni 0,17 posto, na 8,596317 kuna. H

PRORO»ANSTVO VELIKOG MEDVJEDA

Prechter: Dow Jones će u sljedećih 6 godina pasti na 1000 bodova Ameri ki financijaš Robert Prechter o ekuje da e Dow Jones indeks pasti ak 90 posto, a predvi anja temelji na tehni koj analizi, ali i o ekivanju daljnjeg ispuhivanja cijena na ameri kom tržištu nekretnina Veliki medvjed, kako neslužbeno nazivaju analiti ara Roberta Prechtera, izjavio je u razgovoru za CNBC kako tehni ka analiza ukazuje na to da idemo ka najve em padu burze ikada zabilježenom u posljednjih 300 godina. Medvje a perspektiva po kojoj je Prechter postao poznat u SAD-u upu uje na to da bi se indeks Dow Jones Industrial Average sa sadašnjih 10.812 bodova mogao stropoštati na manje od 1000 bodova. Nije pogreška, Prechter uistinu predvi a 90postotni pad Wall Streeta. Prechter analizu temelji na pomalo kontroverznoj teoriji Elliotta Wavea. Na kra i rok Prechter, temeljem svoje tehni ke analize, najavljuje veliku rasprodaju krajem rujna i po etkom listopada, što i ne bi trebalo previše uditi s obzirom na rujanski uspon, koji je cijene podi-

ROBERT PRECHTER, nasmiješeni financijaš pesimist ARHIVA BUSINESS.HR

gao na razine koje izazivaju ulaga e da unov e dobitke.

Rasprodaja u listopadu

No, on prodaju vidi i mjesecima poslije toga zbog dužni ke krize koja pritiš e države diljem svijeta te zbog još uvijek prenapuhanih cijena na tržištu nekretnina. Zbog samo djelomi nog oporavka od depresije, koja e se vratiti, najavljuje 'veliko dno' koje nas eka u budu nosti, a trebalo bi nas zadesiti u nekom trenutku u sljede ih šest godina. Prechtera je ponekad teško shva ati ozbiljno zbog njegovih katastrofi -

nih predvi anja, ali injenica je da je ove godine dvaput dobro najavio „priliku za prodaju“ dionica iz sastava DJIA te da su ulaga i koji su ga poslušali mogli zaraditi 15 posto na svoj ulog. On tvrdi da ostaje uz svoju procjenu o DJIA na 1000 bodova, a ulaga ima koji mu ne vjeruju kada najavljuje veliko dno poru uje da svejedno zauzmu defenzivan stav jer bez obzira na to koliki e pad biti, on e se neizbježno dogoditi. Pod defenzivnim stavom on smatra prije svega gotovinu, posebno švicarski franak, ali i dolar, kojem u budu nosti predvi a uspon u odnosu na druge valute. D. B.

STANDARD & POOR'S

Bosni stabilan rejting Me unarodna agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s objavila je godišnji izvještaj o suverenom kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovina za 2009. godinu u kojem je navedeno da je rejting BiH ostao nepromijenjen sa stabilnim izgledima, priop ila je Centralna banke Bosne i Hercegovine, a prenio Dnevni avaz.

Dodijeljeni suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine, prema mišljenju Agencije Standard & Poor’s, ograni en je složenim politi kim sustavom i velikim državnim aparatom. Rejting je podržan injenicom da je vlada dala prioritet servisiranju vanjskog duga. Aranžman valutnog odbora, koji je uspješno usmjeravao ekonomiju kroz turbulentan period od godinu i pol dana, tako er je podrška rejtingu, navodi se u priop enju. B.hr

Dobro ljeto eu investicijskih IMOVINA RASLA NA SUNCU Pozitivna gospodarska klima u eurozoni i rezultati testova na stres banaka nadmašili su o ekivanja i pridonijeli rastu em povjerenju ulaga a Prema posljednjim objavljenim podacima Europskog udruženja za fondove i upravljanje imovinom, investicijski fondovi su u srpnju zabilježili neto priljev od prodaje udjela u iznosu 5,4 milijarde eura, a u prethodnom je mjesecu zabilježen neto odljev 31,2 milijarde eura. Kako se napominje u izvješ u koje obuhva a više od 97 posto ukupne imovine europskih investicijskih fondova, pozitivna gospodarska klima u eurozoni i rezultati testova na stres banaka koji su nadmašili o ekivanja pridonijeli su rastu em povjerenju ulaga a, što je rezultiralo dobrim srpanjskim poslovanjem fondova.

Dioni ki u plusu

Jak oporavak zabilježen je u kategoriji dugoro nih fondova - dioni ki fondovi zabilježili su u srpnju neto priljev od prodaje udjela u iznosu 4,8 milijarde eura, a obvezni ki su imali neto priljev od de-

vet milijardi eura. Neto priljev mješovitih fondova pao je sa 3,6 milijardi zabilježenih u lipnju na 2,7 milijarde eura u srpnju. Iako usporen, nov ani fondovi jedanaesti mjesec zaredom bilježe odljev koji je u srpnju iznosio 10,8 milijardi eura, oko 20 milijardi eura manje nego prethodnog mjeseca. U istom je razdoblju neto priljev investicijskih fondova koji nisu regulirani UCITS direktivom iznosio 8,7 milijardi eura, od ega se 7,3 milijarde eura odnose na neto priljev posebnih fondova rezerviranih za institucionalne ulaga e, koji je u usporedbi s lipnjem pao 4,3 milijarde eura, dok se milijarda eura odnosi na neto priljev nekretninskih fondova, koji u odnosu na lipanj bilježe 100- postotno pove anje.

Rast 0,7 posto

Ukupna neto imovina UCITS fondova na kraju srpnja izno-

NAJBOLJE U 9 GODINA

Rekordan rast Britanaca Britansko gospodarstvo u drugom je tromjese ju poraslo 1,2 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, što je njegov najbrži rast od prvog tromjese ja 2001., potvrdio je u utorak tamošnji statisti ki ured važe e procjene. Britanski statisti ki ured ONS potvrdio je i prije procijenjenu stopu rasta britanskog gospodarstva u drugom tromjese -

ju na godišnjoj razini u visini 1,7 posto. Prognozirana stopa rasta u drugom tromjese ju prema prethodna tri mjeseca prošloga je mjeseca revidirana naviše s prvotno o ekivanog rasta od 1,1 posto, zahvaljuju i rezultatima iz sektora graditeljstva koji su bolji nego što se o ekivalo. U MMF-u su tako ustvrdili da se stanje u gospodarstvu Velike Britanije poboljšava, što pripisuju oštrim mjerama smanjenja manjka koje je objavila vlada. H

o europskih ih fondova

srpanj 4,8 9,0 2,7 -0,2 16,3 -10,8 5,4 srpanj 7,3 1,0 0,4 8,7 14,1

sila je 5,536 milijardi eura, što je 0,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada je neto imovina UCITS fondova iznosila 5,166 milijardi eura. Prema predstavljenim podacima, neto imovina ostalih fondova iznosila je 1.816 milijardi eura, odnosno 0,5 posto više u odnosu na kraj 2009. godine. U ukupnoj imovini fondova u srpnju najve i udjel od

lipanj -1,7 -3,1 3,6 1,2 -0,1 -31,2 -31,2 lipanj 11,6 0,5 1,1 13,2 -18,0

78,89 dolara iznosila je u utorak cijena futures ugovora za isporuku WTI nafte na burzi u New Yorku

NOVI KAPITAL

Michelin traži 1,2 mlrd. eura Francuski proizvo a automobilskih guma Michelin najavio je u utorak da namjerava prikupiti 1,2 milijarde eura svježeg kapitala za financiranje ulaganja i u etverostru enje rasta na tržištima u razvoju. Me unarodna grupa kazala je da e joj dodatni kapital omogu iti pove anje ulaganja u 2011. godini sa 1,2 milijarde na 1,6 milijardi eura.

"Poruka je da se želi ubrzati rast", kazao je novinarima izvršni direktor Michelina Michel Rollier. "Veliki su izgledi za rast na svjetskim tržištima." Prikupljeni novac omogu it e grupi više stope rasta, osobito na tržištima u razvoju, gdje e se trenuta na prognoza godišnjeg rasta od dva do 2,5 posto pove ati na osam do devet posto. Neo ekivano pove anje kapitala loše su primili trgovci na Pariškoj burzi, gdje su dionice Michelina oslabile više od osam posto. H

ZA ZAŠTITU PRIRODE

Genera ulaže 2,7 mil. eura u proizvodnju metionina Projekt unapre enja proizvodnje dodatka prehrani životinja financira se kreditom koji je Genera dobila od razvojne investicijske banke Deutsche Investitions - und Entwicklunggesellchaft

Neto prodaja u milijardama eura Vrsta fonda Dioni ki Obvezni ki Mješoviti Ostali Ukupno dugoro ni Nov ani Ukupno Ostali fondovi Posebni Nekretninski Ostali Ukupno Sveukupno

BROJKA

od kraja ‘09. do kraja srpnja 13,9 60,3 47,8 7,2 129,2 -101,6 27,7 od kraja ‘09. do kraja srpnja 61,0 5,2 5,4 71,6 99,3 Izvor: Efama.org

32 posto zauzimaju dioni ki fondovi, a slijede nov ani s udjelom 24 posto, obvezni ki s udjelom 23 posto te mješoviti, ija imovina zauzima 16 posto ukupne imovine UCITS fondova. Što se strukture sveukupne imovine fondova ti e, na UCITS fondove odnosi se ve ina od 75 posto, a ostatak se odnosi na ostale fondove. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

Genera grupa objavila je da e investirati 2,7 milijuna eura u projekt unapre enja proizvodnje zašti enog metionina. Rije je o specijalnom aminokiselinskom dodatku prehrani na kojem Genera ve sedamnaest godina sura uje s kompanijom Evonik Defussa. Kako poru uju iz Genere, završetak projekta planiran je za kraj 2011. godine, a investicija e omogu iti Genera grupi i povezanom društvu Veterina Nutricius poslovanje po najvišim ekološkim standardima. Projekt se financira kreditom koji je Genera dobila od razvojne investicijske banke Deutsche Investitions - und Entwicklunggesellchaft mbH.

Modernizacija

Cilj je projekta moderniziranje ukupnog tehnološkog procesa jer su, navode u Generi, za proizvodnju zašti enog metionina potrebna specifi na znanja i najviši standardi kvalitete. Ve inski je vlasnik Genera grupe odvjetnik Marijan Hanžekovi , a dio je grupacije i društvo Genera istraži-

ANA HANŽEKOVI »ORAK, lanica Uprave Genere ARHIVA BUSINESS.HR

vanja koje u svojem portfelju ima 20-ak patenata me u kojima je i inovativni lijek za bubrežne bolesnike na kojem se temelji ugovor s Pfizerom. U prvih šest mjeseci ove godine Genera grupacija ostvarila je prihode od prodaje u iznosu 96,3 milijuna

kuna ili 7,4 posto manje nego u istom periodu lani. Unato rezanju troškova, ostvarena bruto dobit je 14 posto viša od plana, gotovo 50 milijuna kuna. Neto dobit za isto razdoblje lani iznosila je 5,46 milijuna kuna. Nevenka Cuglin

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Zagreba ki gra evinar Dalekovod u utorak je uvjerljivo osvojio titulu dobitnika dana i s nevjerojatnih 35 milijuna kuna prometa zasjeo na najlikvidniju poziciju. Gra evinar je sko io 3,06 posto, na 277,23 kuna, a 127.429 protrgovanih dionica govori da je vlasnika promijenila jedna od ve ih vlasni kih pozicija. OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

Dalekovod HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Atlantic grupa KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d. AD plastik Ina-industrija nafte d.d. Ingra Zvijezda Jadroplov d.d. Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba Zagreba ka banka Jadranski naftovod Podravka prehrambena industrija, d.d. Petrokemija Viro tvornica ĹĄe era d.d. Dom holding Institut gra evinarstva hrvatske Viadukt Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Kon ar - elektroindustrija Ledo Tehnika Kon ar Liburnia riviera hoteli Fima validus Auto Hrvatska akove ki mlinovi RIZ-odaĹĄilja i OT-optima telekom d.d. Privredna banka Zagreb HTP Kor ula Luka Rijeka Croatia lloyd akovĹĄtina Prehrambeno-industrijski kombinat Tisak Jadranska banka Jadroagent Hidroelektra niskogradnja Belje Mlinar mlinsko-pekarska industrija Luka plo e Rabac, ugostiteljstvo i turizam Magma d.d. Konzum Franck prehrambena industrija, Uljanik plovidba Istraturist Umag d. d. Slobodna Dalmacija SN holding uro akovi holding Arenaturis Solaris KaĹĄtelanski staklenici Tekstilpromet Slavonski zatvoreni investicijski fond DIOKI d.d Ĺ˝itnjak Metalska industrija VaraĹždin Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Tvornica duhana Zagreb Zve evo, prehrambena industrija Centar banka Lav evi Karlova ka banka Badel 1862 Zlatni rat Jadranka Valamar grupa Veterina d.d. Pounje trikotaĹža

Za razliku od vrlo uspjeĹĄnog gra evinara Dalekovoda i Adrisa, loĹĄ su dan imali dioni ari akovĹĄtine. Dionica te tvrtke pala je ak 16,39 posto, na 7,5 kuna. akovĹĄtina je tijekom dana vlasnike mijenjala u rasponu od 7,5 do 8,5 kuna, a na nju je potroĹĄeno skromnih 22.000 kuna.

Redovan promet: 49.474.093,08 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

264.99 271.15 271.00 788.00 472.50 811.00 89.40 1,628.24 22.00 3,630.00 139.00 1,319.56 1,365.00 239.89 2,696.00 284.01 156.00 307.00 35.75 1,580.15 210.00 18.00 477.00 5,590.00 1,016.22 2,000.00 2,400.00 12.00 375.00 3,449.00 112.00 31.05 490.00 80.00 190.00 2,861.00 7.50 213.88 180.20 2,800.00 560.00 142.05 64.42 637.00 1,600.01 85.00 51.10 191.02 725.05 556.12 330.00 33.22 195.00 28.93 42.00 200.07 911.00 406.00 27.01 80.05 100.03 2,520.00 35.00 2,300.00 103.51 216.00 240.00 70.00 75.01 41.97 374.00 37.00 64.00 0.75

282.20 273.49 276.00 809.99 495.00 824.99 95.99 1,647.36 22.77 3,660.00 142.00 1,323.32 1,367.05 239.95 2,720.00 291.99 159.50 308.10 37.00 1,636.00 212.55 18.00 488.00 5,700.00 1,039.00 2,000.10 2,440.00 12.20 381.00 3,449.00 112.00 32.30 492.00 82.00 193.01 2,861.00 8.50 213.88 181.00 2,850.00 560.00 151.98 66.70 637.00 1,600.25 85.00 51.10 191.02 725.05 556.12 330.00 33.22 195.00 29.12 42.00 200.07 911.00 406.00 27.01 80.10 105.70 2,520.00 37.48 2,300.00 103.51 216.00 240.00 73.40 75.01 41.97 374.00 37.00 64.00 0.75

277.23 272.70 275.99 809.99 476.01 824.99 95.99 1,640.00 22.45 3,650.00 140.17 1,320.51 1,367.00 239.95 2,696.00 291.99 159.48 307.00 37.00 1,610.00 212.50 18.00 480.00 5,700.00 1,039.00 2,000.00 2,440.00 12.00 375.00 3,449.00 112.00 32.30 490.00 80.13 193.00 2,861.00 7.50 213.88 180.20 2,850.00 560.00 143.00 64.42 637.00 1,600.05 85.00 51.10 191.02 725.05 556.12 330.00 33.22 195.00 28.98 42.00 200.07 911.00 406.00 27.01 80.10 105.70 2,520.00 37.48 2,300.00 103.51 216.00 240.00 73.40 75.01 41.97 374.00 37.00 64.00 0.75

3.06% -0.11% 2.22% 3.18% -1.83% 0.00% 7.40% 0.00% -2.31% 0.00% 0.06% -0.23% 0.00% 0.00% -1.28% 0.69% -0.94% -0.33% 0.00% 0.63% 0.71% 0.00% -0.41% 1.79% -0.95% 0.00% 2.52% -5.06% -1.32% 0.26% 12.00% 0.94% -0.61% -2.28% -1.53% 0.03% -16.39% -0.52% -1.07% 5.36% 0.54% -8.03% -3.56% 0.00% -2.43% -14.95% 0.20% 0.00% 0.15% 0.02% 0.00% 0.45% 3.64% -4.36% -0.21% -0.02% 0.22% -7.73% 0.04% 0.13% -3.94% 0.00% -8.54% 0.00% -5.90% -10.00% 0.00% 6.38% -5.05% -0.07% 0.03% 0.00% 4.39% 15.38%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,41%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

127,429 15,346 9,745 3,259 1,473 790 5,789 204 11,238 49 1,252 113 103 546 45 414 721 359 2,929 65 482 5,000 185 13 47 24 19 3,581 103 10 300 1,042 68 364 144 8 2,777 100 117 7 34 113 192 19 6 100 150 40 10 13 20 187 30 170 110 23 5 11 160 45 30 1 66 1 20 9 8 20 18 30 3 15 6 481

35,042,444.02 4,169,324.39 2,665,077.99 2,600,131.02 719,772.61 643,290.73 540,985.13 332,967.88 250,261.96 179,170.00 176,636.87 149,195.04 140,740.74 130,995.98 121,924.00 119,242.90 113,649.70 110,408.00 106,467.95 103,192.47 102,057.87 90,000.00 89,320.90 73,990.00 48,210.75 48,001.13 45,680.00 43,050.24 39,225.00 34,490.00 33,600.00 33,437.04 33,419.96 29,219.64 27,608.43 22,888.00 21,593.00 21,388.00 21,088.25 19,699.99 19,040.00 16,242.18 12,451.99 12,103.00 9,600.40 8,500.00 7,665.00 7,640.80 7,250.50 7,229.56 6,600.00 6,212.14 5,850.00 4,932.60 4,620.00 4,601.61 4,555.00 4,466.00 4,321.60 3,603.25 3,125.64 2,520.00 2,384.40 2,300.00 2,070.20 1,944.00 1,920.00 1,464.60 1,350.18 1,259.10 1,122.00 555.00 384.00 360.75

635.91 22,331.00 1,872.34 2,000.67 653.86 1,151.29 403.12 16,400.00 168.38 365.94 229.41 1,758.46 856.27 15,368.41 2,002.71 1,582.59 532.84 425.71 276.29 255.31 97.07 14.25 1,234.62 1,254.97 196.85 61.43 738.44 32.42 248.15 362.14 41.91 91.09 9,346.64 34.17 1,154.23 415.06 7.90 49.93 430.06 340.93 62.07 89.21 529.24 124.48 356.19 86.04 249.07 4,336.70 309.72 322.55 1,542.75 173.45 530.40 93.81 91.67 123.59 103.48 33.23 90.39 323.77 21.74 37.85 12.55 747.06 31.86 61.40 114.77 98.30 56.42 23.18 124.35 232.94 118.07 2.00

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 264.99 253.10 242.21 624.15 250.05 723.23 62.55 1,550.00 19.70 2,851.00 124.01 1,231.00 1,200.01 200.00 2,332.01 240.00 105.50 290.00 28.70 1,578.00 204.00 16.00 412.01 5,195.00 949.03 1,800.01 1,413.01 10.55 360.25 2,107.10 98.00 21.28 461.06 72.10 162.00 2,859.00 5.51 120.00 174.15 2,006.00 503.37 140.01 59.00 637.00 1,430.00 65.10 48.11 138.00 700.05 533.13 270.00 20.01 55.95 22.36 41.00 160.00 612.00 405.24 15.15 70.07 76.10 2,211.02 15.17 2,300.00 87.56 216.00 210.00 53.00 58.00 30.05 372.50 25.06 52.05 0.60

441.00 332.84 318.99 809.99 495.00 1,165.00 109.30 1,940.00 60.78 5,898.00 208.49 1,777.00 1,875.00 298.40 3,750.00 400.00 192.99 493.00 51.79 4,259.95 473.90 18.59 517.00 7,679.00 2,440.00 2,198.00 2,890.00 29.01 578.99 3,799.21 265.00 44.99 685.00 185.00 239.97 3,400.00 44.10 221.00 369.00 3,100.00 620.00 349.22 108.00 640.00 2,093.00 99.94 75.00 207.51 944.00 736.00 410.00 64.98 245.00 54.93 70.00 260.00 1,300.00 800.00 38.70 159.75 164.00 3,130.00 87.99 2,300.00 139.00 299.96 286.13 96.00 144.00 59.66 444.00 45.00 88.99 1.20

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,05 152,50 4,85 16,20 12,80 244,00 305,50 183,10 3,60 41,00 16,62 106,20 89,00 0,78 10,40

65,00 153,00 4,92 16,57 12,98 250,50 306,10 186,00 3,77 42,00 17,29 106,20 90,60 0,79 10,51

64,31 153,00 4,90 16,57 12,93 250,30 306,00 184,10 3,77 41,00 17,29 106,20 90,51 0,79 10,51

64,45 152,99 4,90 16,53 12,92 249,60 305,97 185,31 3,65 41,88 17,27 37,77 90,46 0,79 10,49

2,80 31,90 30,50 32,51 5,83 0,85 1,20 3,90 0,37 1,40 0,07

2,80 32,00 31,05 32,52 5,85 0,85 1,20 3,92 0,37 1,41 0,07

2,80 32,00 30,73 32,51 5,85 0,85 1,20 3,90 0,37 1,40 0,07

2,80 0,32 0,31 0,33 5,85 0,84 1,20 3,90 0,37 1,40 0,07

10,00 30,02 3,85 14,80 38,10 35,33 17,53

10,00 30,04 3,86 15,20 38,10 35,33 18,30

10,00 30,04 3,86 15,00 38,10 35,33 18,30

10,00 30,04 3,86 14,89 38,10 35,33 18,25

5,26 % 0,13 % -1,03 % -3,10 % -1,04 % -0,48 % 4,57 %

5.250,00 13.850,00 463,00 85,70 88,60 5.800,00 94,54 6.852,00 674,00 1.010,00 91,55 97,70 3.975,00 2.730,00 680,00 200,00 82,83 963,00

5.250,00 15.000,00 465,00 85,90 89,00 5.900,00 95,00 7.040,00 690,00 1.010,00 91,60 97,80 3.975,00 2.735,00 680,00 200,00 82,90 966,00

5.250,00 14.912,00 465,00 85,70 88,94 5.860,00 94,56 6.967,00 683,00 1.010,00 91,56 97,80 3.975,00 2.735,00 680,00 200,00 82,88 965,00

5.250,00 14.911,57 464,92 85,70 88,97 5.859,88 94,82 6.967,31 683,25 1.010,00 91,56 97,79 3.975,00 2.734,72 680,00 200,00 82,87 964,99

0,00 % 9,45 % -0,21 % -0,15 % 0,50 % 1,03 % 0,03 % -1,64 % 0,15 % 1,00 % 0,01 % 0,03 % 0,00 % 0,04 % 0,29 % 0,00 % 0,06 % -0,62 %

2.980,00 81,00 86,60 396,00 3.310,00 490,00 36.500,00 3.449,00 40.000,00 9.000,00 161,00

3.000,00 81,90 86,60 400,00 3.400,00 500,00 36.500,00 3.450,00 40.000,00 9.000,00 161,00

2.999,93 81,04 86,60 397,67 3.375,45 495,34 36.500,00 3.449,89 40.000,00 9.000,00 161,00

2.999,93 49,96 53,39 397,67 3.375,45 495,34 36.500,00 3.449,89 40.000,00 9.000,00 161,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KDIR LKPG GRVG PETG HDOG SAVA IEKG ABKN ZVTG SOS2E TLSG NF1N KBMR

KRKA MERCATOR KD ID LUKA KOPER GORENJE PETROL HELIOS SAVA INTEREUROPA ABANKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

ZIF JAHORINA KOIN AD PALE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRANSPED AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA KRISTAL AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA ZELJEZNICE RS AD DOBOJ

PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BH TELECOM D.D. SARAJEVO

Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Fagrem a.d. Donji Adrovac Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Jugohemija a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Privredna banka Beograd a.d. Beograd NAMA KUMANOVO Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE ALKALOID SKOPJE FERSPED SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP Stil a.d. Kraljevo

460.569,69 154.982,50 113.381,51 92.570,00 68.941,24 59.903,20 51.097,10 47.254,90 37.163,20 33.500,00 33.483,88 29.653,64 26.413,00 20.206,53 19.897,84

Bambi Banat +9,45% Fabrika duhana Sarajevo +5,41% Komercijalna b. Beograd +2,72% Nova kreditna b. Maribor +0,57% Soja protein +0,15%

Mercator

Sava Tržnica Banja Luka Alkaloid Skopje Gorenje Nis Novi Sad

-2,14% -2,10% -0,76% -0,54% -0,21%

Energoinvest Sarajevo

+1,70 -2,70

3,70 % 90000 -1,60 % 133000 -0,15 % 109839 -0,00 % 96805 0,34 % 1521 -1,74 % 9912 0,00 % 5000 -2,50 % 650 -2,63 % 6297 -2,10 % 1387 4,84 % 17000

252.000,00 42.489,75 33.777,40 31.472,72 8.897,45 8.375,64 6.000,00 2.537,64 2.329,89 1.942,87 1.105,00

44523 5150 33200 4069 1294 1303 2169

445.230,00 154.683,00 128.150,23 60.577,40 49.301,40 46.034,99 39.579,52

S prometom od gotovo 155.000 eura dionica slovenskog trgova kog lanca Mercatora bila je u utorak druga po likvidnosti na Ljubljanskoj burzi, a uz to je njezina cijena rasla 1,7 posto, na 153 eura. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 152,5 eura, a najviša dosegnuta ujedno je bila posljednja zabilježena. Rast cijene od gotovo etiri posto zabilježila je i dionica Intereurope kojom se trgovalo u iznosu 37.163 eura.

Dionicom Energoinvesta trgovalo se u utorak na Sarajevskoj burzi u iznosu od samo 1080 konvertibilnih maraka. 300 dionica je tijekom dana promijenilo vlasnika po cijeni 3,6 KM, što je 2,7 posto niže u odnosu na posljednju cijenu zabilježenu prethodnoga dana. Najtrgovaniji je u Sarajevu bio farmaceut Bosnalijek s prometom 60.577 KM, no i toj je dionici cijena u utorak pala, i to 3,10 posto, na 15 konvertibilnih maraka.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 RMDEN05 TEL TPLF GRNT REPL ALK FERS PPIV STIL

7146 1013 23136 5600 5338 240 167 255 10195 800 1939 785 292 25689 1896

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA CCHS BMBI NIIS A2015 A2014 JESV A2012 AGBN SJPT FGRM A2013 A2011 JGHM AIKB PRBN NAMA A2016 ENHL

-0,08 % 1,70 % 0,00 % 0,42 % -0,54 % -0,64 % -1,29 % -2,14 % 3,86 % -2,38 % 0,52 % -0,01 % 1,23 % -0,13 % 0,57 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA PLINRK1 FBIHK1E NPRFRK2 BSNLR FBIHK1A FBIHK1B BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA JHKP-R-A RSRS-O-B RSRS-O-D RSRS-O-C EINP-R-A NOVB-R-E TRAN-R-A ZPTP-R-A KRIS-R-A TRZN-R-A ZERS-R-A

Oznaka

Srijeda 29/9/2010

business.hr

5637 29.594.250,00 1589 23.694.490,00 23539 10.943.698,00 23128 1.982.162,20 20647 1.836.985,40 260 1.523.570,00 14438 1.369.074,62 189 1.316.822,00 1518 1.037.166,00 705 712.050,00 7071 647.445,90 6232 609.421,36 105 417.375,00 141 385.595,00 544 369.920,00 1535 307.000,00 3051 252.833,49 256 247.037,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,00 % 0,05 % 0,20 % -0,58 % -0,72 % -1,45 % -0,01 % -0,76 % -2,44 % -1,10 % 0,00 %

2142 70904 23247 1743 110 709 7 61 5 22 1000

6.425.860,00 3.542.538,96 1.241.101,56 693.138,00 371.300,00 351.193,00 255.500,00 210.443,00 200.000,00 198.000,00 161.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,35% BIRS -0,40% 837,58 836,39 LJSEX -0,00% FIRS +1,17% 3.308,37 1.399,74 Belex15 -0,50% MBI10 -0,75% 619,75 2.129,27 Belexline -0,29% MOSTE +0,05% 1.223,49 477,77 SASX10 +0,70% NEX20 +0,88% 884,05 13.867,28 EUROPSKI INDEKSI -0,29% WIG20 +1,20% 2.602,14 BUX -0,42% 22.895,27 +0,64% -0,35% ATX -0,18% 2.524,79 indeksa na zatvaranju u -0,60% Stanje utorak, 28. rujna 2010.

FTSE100 5.557,03

DAX 6.252,42

CAC40

3.752,99

MICEX 1,410.11

AMERI»KI INDEKSI -0,44% S&P500 -0,57% 10.812,04 1.142,16 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,48% ponedjeljak, 27. rujna 2010. 2.369,77 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,8520

19,25

AC Rusija

41,9366

14,83

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

88,9855

13,83

ZB trend

128,1000

13,41

MP-Global HR

293,1133

12,87

ST Global Equity

46,2361

-26,26

FIMA Equity

78,2321

-21,97

C-Zenit

46,6247

-19,94

Erste Total East

30,4300

-19,54

KD Victoria

13,5752

-18,46

+ MJEŠOVITI

MP-Bric HR Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar KD Victoria PBZ I-Stock OTP indeksni Erste Adriatic Equity AC Rusija VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice NFD BRIC ZB BRIC+ OTP meridian 20 FIMA Equity Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity NFD Nova Europa MP-Global HR ZB aktiv MP-Mena HR Ilirika JIE Platinum JIE AC G Dynamic EM VB High Equity HI-growth Aureus US Equity KD Prvi izbor Erste Total East PBZ Equity fond Prospectus JIE

110,3722

7,16

ZB global

142,9100

7,10

AC G Balanced EM

10,8789

5,96

Raiffeisen Balanced

153,6300

5,05

9,8035

3,25

ICF Balanced

116,1758

-25,69

ST Balanced

170,4149

-22,90

ST Aggressive

63,1099

-20,50

C-Premium

5,3757

-10,32

Agram Trust

67,8637

-8,45

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,3000

12,39

Erste Bond

130,5700

11,44

Capital One

159,7400

11,23

ZB bond

159,7800

8,43

OTP euro obvezni ki

126,5917

8,17

HPB Obvezni ki

125,6444

6,08

ICF Fixed Income

139,6269

6,23

HI-conservative

11,3506

6,49

PBZ Bond fond

129,4900

8,05

OTP euro obvezni ki

126,5917

8,17

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

341,7490 113,6627 60,8520 13,5752 62,3100 38,2166 86,0100 41,9366 90,6894 69,2400 28,2640 97,9600 83,9254 78,2321 61,2600 5642,0800 121,5738 293,1133 98,4100 453,8345 157,8440 69,8129 10,8351 48,5300 8,1635 116,7303 12,1442 30,4300 79,7000 56,2968

1,30 1,09 0,97 0,56 0,53 0,48 0,44 0,43 0,38 0,32 0,28 0,24 0,20 0,19 0,16 0,14 0,11 0,10 0,08 0,07 0,05 0,04 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,07 -0,07 -0,09 -0,09

2,14 2,33 1,06 -10,44 2,53 -1,18 -1,96 0,92 -3,48 -0,46 -1,62 -0,84 1,28 -3,36 -0,42 2,97 4,42 2,42 1,43 2,66 -1,87 -0,58 -1,49 2,79 -0,84 -2,42 1,91 -2,56 -0,08 -2,21

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-1,90 10,41 7,82 -13,96 -1,31 -8,54 -8,28 -7,39 -10,41 -6,53 0,60 N/A -8,07 -9,57 -8,77 -4,10 -5,88 -0,66 0,64 7,45 -7,18 -0,68 -1,28 -2,20 -4,38 -9,44 -0,88 -7,25 -7,14 -13,50

10,84 N/A 19,25 -18,46 10,75 -9,16 -13,14 14,83 N/A -7,01 11,47 N/A -7,28 -21,97 -13,35 -3,25 -5,42 12,87 3,22 10,58 -9,44 6,55 5,77 -6,10 0,14 2,93 7,92 -19,54 -8,76 -14,85

-6,00 N/A -13,78 2,72 -13,74 -29,44 -2,99 -21,69 N/A -16,44 -15,08 N/A -6,99 -3,81 -8,61 -16,51 10,85 -12,44 -0,38 5,06 8,01 -11,22 5,26 -21,47 -2,33 8,20 2,58 -32,81 -4,38 -14,54

0,54 13,66 13,20 -10,88 2,64 -2,50 -5,30 3,11 -9,31 -0,13 4,38 -2,04 -3,10 -13,52 -5,72 -2,33 0,24 3,92 1,23 16,32 -3,85 -1,50 5,23 -3,02 -2,24 5,12 5,44 -10,58 -3,55 -11,07

Imovina

11,956 15,459 8,622 58,950 201,373 131,564 203,596 9,637 7,185 13,661 10,087 69,416 17,411 23,967 223,830 6,132 8,721 5,052 505,378 8,177 97,777 4,855 12,956 13,033 66,242 12,941 5,066 47,419 384,852 24,531

Starost

Datum

2,55 0,73 3,35 11,39 3,20 2,75 4,96 3,56 0,69 2,05 3,49 0,45 2,42 6,33 5,44 3,17 1,90 2,34 4,26 2,56 5,92 3,02 1,57 2,99 8,59 1,96 7,63 2,99 5,06 3,66

27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive Erste Balanced PBZ Global fond KD Balanced ICF Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM ST Balanced HI-balanced C-Premium Allianz Portfolio ZB global Agram Trust HPB Global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

63,1099 116,5700 99,6100 8,0651 116,1758 142,5375 82,0677 153,6300 109,0948 107,5700 10,8789 170,4149 9,8035 5,3757 110,3722 142,9100 67,8637 99,1047

0,42 0,26 0,26 0,18 0,17 0,14 0,13 0,11 0,04 0,04 0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,05 -0,18 -0,20

-4,85 0,39 0,18 -2,44 -1,09 -0,06 4,26 2,39 0,25 2,75 -1,36 -5,96 -0,03 -4,85 3,19 0,29 -0,72 -5,02

-9,97 -3,11 -4,35 -3,51 -10,75 -3,40 2,20 -0,71 -3,88 6,12 -1,02 -9,44 -1,56 -9,95 1,68 0,93 -4,36 -6,56

-20,50 -2,87 -5,00 -0,91 -25,69 -2,75 -3,72 5,05 -4,79 N/A 5,96 -22,90 3,25 -10,32 7,16 7,10 -8,45 -7,05

-8,76 -0,60 4,76 -4,48 2,13 7,87 -4,60 5,45 1,84 N/A 5,52 7,15 -0,23 -15,63 7,42 3,94 -2,89 -0,18

-11,18 0,94 -0,84 -2,28 -9,47 -0,34 2,02 4,60 -4,42 7,57 5,55 -11,44 0,16 -8,89 5,19 4,23 -2,51 -6,96

3,351 106,738 288,214 12,552 12,246 43,728 16,280 326,205 39,897 151,997 13,373 11,456 65,671 12,360 7,151 731,243 11,700 98,385

5,02 9,69 9,04 4,70 8,41 4,68 4,20 8,08 4,79 0,56 1,57 7,72 8,59 3,65 1,38 9,24 2,22 4,98

27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010

159,7800 174,3000 130,5700 125,6444 129,4900 139,6269 11,3506 159,7400 126,5917

0,14 0,06 0,06 0,05 0,03 0,01 0,01 0,00 -0,09

-0,11 2,97 3,72 3,25 2,63 1,68 1,24 3,49 1,16

2,46 3,89 4,20 3,07 2,70 2,70 2,70 4,47 1,45

8,43 12,39 11,44 6,08 8,05 6,23 6,49 11,23 8,17

5,20 6,89 4,57 4,69 4,67 3,95 1,49 8,23 5,05

5,19 8,33 9,04 5,22 7,59 4,30 5,66 7,58 3,48

213,567 316,820 108,067 48,136 91,067 27,335 6,207 11,768 10,394

9,24 8,34 7,32 4,98 7,55 8,62 8,59 5,92 4,79

27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

143,6400 101,8850 131,7900 161,7522 139,2789 125,2300 137,5000 134,2591 131,2654 121,7371 116,1554 11,2569 10,6021 104,9400 140,3830 137,7353 107,7219 124,3000

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00

0,93 0,86 0,62 0,56 0,52 1,05 0,93 0,86 0,84 0,63 0,85 0,89 0,89 0,98 0,93 0,70 0,79 0,44

1,71 0,90 1,35 0,98 1,13 1,89 1,85 1,57 1,63 1,30 1,64 1,72 1,67 2,06 1,69 1,13 1,58 1,12

4,96 1,87 4,10 3,55 3,19 4,60 4,30 4,26 5,10 3,38 4,01 4,28 4,05 4,89 10,93 2,65 4,50 2,97

4,89 1,62 6,42 4,84 3,31 4,45 4,44 4,47 5,61 4,22 5,31 6,09 4,54 4,87 4,34 4,67 5,54 4,06

2,95 0,66 2,28 1,68 2,01 3,21 2,77 2,75 3,10 2,15 2,46 2,81 2,71 3,39 2,89 1,82 2,68 2,32

987,347 5,277 1019,987 2241,908 117,805 404,023 706,049 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 648,962 50,498 106,072 164,332 39,336

7,59 1,16 11,50 10,18 10,18 8,18 7,32 6,74 4,98 4,76 2,90 2,00 1,32 1,01 7,98 7,01 1,38 5,46

27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010 27.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond HPB Obvezni ki PBZ Bond fond ICF Fixed Income HI-conservative Capital One OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Erste Money ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money ICF Money Market HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 29/9/2010

ECB ODLUÂťAN

Nema novih europskih poticaja "U procesu smo povla enja odre enih izvanrednih mjera", izjavio je u utorak lan IzvrĹĄnog odbora Europske srediĹĄnje banke Juergen Stark, a prenio Reuters. Odre enim izvanrednim mjerama uvedenim za poticaj gospodarstvu rok istje e ovoga tjedan i tijekom posljednjeg ovogodiĹĄnjeg kvartala te se, prema Starkovim rije ima, ne e obnavljati. Iz ECB-a su ovaj

mjesec potvrdili svoju politiku posu ivanja neograni enih sredstava bankama do sije nja 2011. godine, no jasno su dali do znanja da e se politika hitnih zajmova postupno ukidati. Takva odluka ECB-a utjecala je na europsku valutu, koja je u utorak u odnosu na dolar oja ala 0,2 posto na 1,34 dolara. Ameri ki su mediji pak objavili da e FED kupiti manje obveznica nego ĹĄto se o ekivalo nakon njihove proĹĄlotjedne objave o stanju u ameri kom gospodarstvu. B.hr

MIROVINCI

Mirex porastao 0,08 posto

Vrijednost Mirexa porasla je u ponedjeljak 0,11 bodova ili 0,08 posto, na 152,4769 bodova. Vrijednost Raiffeisen fonda porasla je 0,14 posto, na 153,824 boda, a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,13 posto, na 145,1538 bodova. Porasla je i vrijednost Erste Plavi fonda 0,06 posto, na 155,8884 boda, te AZ fonda 0,01 posto, na 153,4023 bodova. H

BROJKE

0,40 0,75

posto pao je banjalu ki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Telegra prodala udjel u Dalekovodu? NAGLI ODLAZAK Svojih 115.000 dionica Dalekovoda prodala je gra evinska tvrtka Telegra, iji je vlasnik Mladen Glad, ina e drugi najve i pojedina ni vlasnik Dalekovoda Indeksi Zagreba ke burze u utorak su porasli drugi dan zaredom najviĹĄe zbog navale ulaga a na dionice Dalekovoda i Adris grupe. Crobex je porastao 0,41 posto, na 1922,25 bodova, dok je Crobex 10 oja ao 0,6 posto, na 1012,44 boda. Redovan promet dionicama iznosio je ak 49 milijuna kuna, ali treba napomenuti da je iznos od 35 milijuna kuna potroĹĄen samo na dionice Dalekovoda.

Odlazi Tipuri ev kolega

Zagreba ki gra evinar Dalekovod u utorak je uvjerljivo osvojio titulu dobitnika dana i s nevjerojatnih 35 milijuna kuna prometa zasjeo na naj-

likvidniju poziciju. Gra evinar je sko io 3,06 posto, na 277,23 kuna, a 127.429 protrgovanih dionica govori da je vlasnika promijenila jedna od ve ih vlasni kih pozicija. Prema informacija dostupnima Business.hr-u, svoj je udjel od 115.000 dionica Dalekovoda prodala gra evinska tvrtka Telegra, iji je vlasnik Mladen Glad, ina e drugi najve i pojedina ni vlasnik Dalekovoda. Tvrtka Telegra nastala je raspodom CTG-a, tvrtke koja je dugo bila najve i pojedina ni vlasnik Dalekovoda. Nakon raspada CTG osnovan je Curatus, trenutno najve i vlasnik Dalekovoda i tvrtka koja se povezuje s biv-

ĹĄim dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darkom Tipuri em. Vijest dana bila je HT-ova prijava za natje aj za privatizaciju kosovskog telekom operatera PTK. PTK ima viĹĄe od 1,2 milijuna korisnika pokretne telefonije i opsluĹžuje oko 84.000 linija u nepokretnoj mreĹži, a lani je ostvario 145 milijuna eura prihoda i 44 milijuna eura neto dobiti. Uz HT ponudu su predale joĹĄ etiri kompanije iz Egipta, Jemena, Albanije i Turske.

HT nije oduĹĄevio

Ulaga i ipak nisu presretni zbog te objave. Dionica najve eg doma eg telekoma

LUKA MILIÂťI , predsjednik Uprave Dalekovoda, koji je u utorak sko io tri posto uz golem promet SNIMIO HRVOJE DOMINI

pala je 0,11 posto, na 272,7 kuna, uz 2,6 milijuna kuna prometa. PovlaĹĄtena dionica Adris grupe zauzela je tre u najlikvidniju poziciju s viĹĄe od 2,6 milijuna kuna prometa. Ta je turisti ko-duhanska grupacija sko ila 2,22 posto, na 275,99 kuna. U druĹĄtvo milijunaĹĄa uĹĄla je i dionica Atlantic grupe, na koju je potroĹĄeno 2,6 milijuna kuna.

Atlantic je sko io tri posto, na 809,99 kuna. Za razliku od vrlo uspjeĹĄnog gra evinara Dalekovoda i Adrisa, loĹĄ su dan imali dioni ari akovĹĄtine. Dionica te tvrtke pala je ak 16,39 posto, na 7,5 kuna. akovĹĄtina je tijekom dana vlasnike mijenjala u rasponu od 7,5 do 8,5 kuna, a na nju je potroĹĄeno skromnih 22.000 kuna. Nikola Su ec

REGIJA

Skok cijena dionica na Sarajevskoj burzi Od loĹĄeg po etka tjedna u utorak su se uspjeli oporaviti sarajevski indeks SASX 10, koji je rastao 0,70 posto, na 884,05 bodova, te slovenski SBITOP, koji je bio u plusu 0,35 posto.

U Ljubljani je tradicionalno najtrgovanija bila dionica farmaceuta Krke s upola manjim prometom od zabiljeĹženog prethodni dan - 460.569 eura. Druga na popisu najlikvid-

nijih sa 154.982 eura prometa bila je dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora, ija je cijena u utorak rasla 1,7 posto, na 153 eura. Beogradski brokeri najvi-

ĹĄe su posla imali s dionicom Coca-Cole kojom se trgovalo u iznosu 29,6 milijuna dinara, a promet ve i od 10 milijuna dinara zabiljeĹžile su joĹĄ dvije dionice - Bambi Banat i Naftna

industrija Srbije kojima se trgovalo u iznosu od 23,7 odnosno 10,9 milijuna dinara. Beogradski Belex 15 pao je 0,5 posto, na 619,75 bodova. B. S.

Paris Hilton zaĹĄtitila izraz 'vru e je' kao autorsko djelo I nakon ĹĄto su zvjezdani dani Paris Hilton, iz vremena kada je skandalima punila doslovno sve medije, iza nas, njezina je slava i dalje dobar izvor prihoda, piĹĄe Salon.com. Nasljednica hotelskog carstva Hilton tako danas tuĹži

korporaciju Hallmark jer su na jednoj svojoj estitki upotrijebili izraz "It's hot!" (vru e je), koji je Paris Hilton zaĹĄtitila autorskim pravima kao vlastiti slogan. KoriĹĄtenje izraza koji svojata Paris Hilton moglo bi Hallmark koĹĄtati pola milijuna

dolara ako sud uvaĹži tuĹžbu u cijelosti. U tuĹžbi Paris tvrdi da se kompanija prema njoj ponijela "zlobno i tla ila ki" te je "napala njezino pravo na privatnost". Hallmark je u nedopuĹĄteni teren uĹĄao jer je lik konobarice, koja servira jelo uz rije i "it's hot", u inio previĹĄe sli nim pravoj Paris Hilton. D. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Pounje +13,64% RIZ +12,00% AD Plastik +7,4% Karlova ka banka +6,38% SN holding +3,61%

GUBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Rabac -14,95% Centar banka -10,00% Tekstilpromet -7,73% Zve evo -6,09% Hidroelektra -4,81%

28 Raste

15 Nema promjene

31Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,141,01 152,47

Prom. 0,50% 0,07%

Sirova nafta 76,52 Prirodni plin 3,79 Zlato 1.296,48 Srebro 21,44 Goveda 97,00

+2,04% -4,53% 0,00% -0,05% 0,00%

DOBRA STRANA KRIZE

KuÄ&#x2021;e u juĹžnoj Kaliforniji viĹĄe nisu samo za superbogate PROSJEÂťNA CIJENA ku e u Laguna Beachu pala je na 1,35 milijuna dolara, iako se neke prodaju i po 30 milijuna ARHIVA BUSINESS.HR

Cijene ku a na obali juĹžne Kalifornije i dalje su, jednostavno re eno, paprene, ali tamoĹĄnje su nekretnine ipak mnogo pristupa nije nego prije krize. Tako je prosje na cijena ku e u "bazi" mnogih zvijezda Malibuu u kolovozu iznosila 1,95 milijuna dolara, a u svibnju 2005. ak 4,75 milijuna dolara, ĹĄto dobro pokazuje koliko je kriza pogodila trĹžiĹĄte nekretnina u Kaliforniji. U Laguna Beachu je jeftinije, pa je prosje na cijena ku e 1,35 milijuna dolara, a u travnju 2008. bila je 2,25 milijuna. No, ku e blizu plaĹže s pogledom na ocean u tom se gradu prodaju i po 30 milijuna dolara. Cijene u svjetski poznatom Veniceu, gdje je svojedobno Ĺživjela i Julia Roberts, ove su se godine spustile ispod milijun dolara pa je prosje na cijena ku e u sije nju iznosila 1,4 milijuna dolara, a u kolovozu 941.250 dolara. Nikolina Rivosechi

IZ RINGA U FOTELJU

HSBC za direktora postavio bivĹĄeg boksaÄ?a Britanski HSBC holding, najve a europska banka prema trĹžiĹĄnoj vrijednosti, glavnim je izvrĹĄnim direktorom imenovala Stuarta Gullivera, 51- godiĹĄnjeg menadĹžera za rizi na ulaganja - i bivĹĄeg boksa a. Gulliver, koji je dosad bio zaduĹžen za vo enje investicijskog bankarstva grupe, na elnome mjestu bankar-

ske grupacije zamijenit e smijenjenog Michaela Geoghegana. Na toj e poziciji Gulliver zara ivati 1,25 milijuna funti godiĹĄnje, dok e Geoghegan s nje oti i s pozamaĹĄnom otpremninom od 1,42 milijuna funti. Gulliver je diplomirao na Sveu iliĹĄtu u Oxfordu, gdje je magistrirao na pravnim znanostima, a za HSBC

radi od 1980. godine. Rade i za bankarskog diva Ĺživio je u Hong Kongu, Tokiju, Kuala Lumpuru, Ujedinjenim Arpaskim Emiratima i Londonu. Bloomberg kao najzanimljiviji podatak vezan uz njegov Ĺživot isti e bavljenje boksom u studentskim danima. B. S.

Podatke o indikatoru poslovne klime, povjerenju potroĹĄa a i ekonomskom povjerenju u EMU-u doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Predsjednik ga nije volio Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev smijenio je gradona elnika Moskve Jurija LuĹžkova jer je "izgubio povjerenje predsjednika Federacije", a ruski ustav omogu uje predsjedniku da pod takvim opravdanjem smijeni lokalne vlasti Bez dlake na jeziku Splitski gradona elnik Ĺ˝eljko Kerum opet je pokazao svoj "osebujan" stil izraĹžavanja nakon ĹĄto je na splitskoj rivi neprimjerenim rije nikom izvrije ao fotografa lista "Vrime" i njegova vlasnika Vicenca Blagai a. Nema novca za odĹĄtetu za Faka Slovenski biatlonski savez zaklju io je da prilike u okviru prihva enog prora una ne dopuĹĄtaju da se Hrvatski biatlonski savez obeĹĄteti zbog pada sponzorskih i drugih prihoda do ega je doĹĄlo nakon ĹĄto se Jakov Fak odlu io o nastupu za Sloveniju